duhovnost u filozofiji

5/28/2018 Duhovnost u Filozofiji

1/6

1

Miljenko Brki

Moe li filozofija pouavati duhovnost?

(uMetodiki ogledi, 8(2001), br. 1, str. 65-78.)

Jadran Zalokar

Filozofski odgoj u kontekstu duhovnosti treeg tisuljea

(u Dometi, 10(2000), , str. 161-164.)

Saetak izlaganja Glavna tema lanaka je duhovni odnosno spiritualni odgoj. Objanjava se

to je to duh, duhovnost, stvari i ovjek. Nudi se odgovor na pitanje je li ovjek duh. U

lancima se govori o ulozi duhovnog odgoja u filozofiji te o odgoju duha iz pozicije vjere.

Razjanjava se to je to planetarna polilogizacija te na koji nain je duhovni odgoj zastupljen

u dananjem svijetu (treem tisuljeu).

Kljune rijei (duhovnost, planetarna polilogizacija, filozofski odgoj)

Pitanja iz izlaganja za sudionike seminara

Po va em miljenju, moe li filozofija pouavati duhovnost u dananjem svijetu?

to mislite, da li je ekumenizacija mogua?


2/6

2

UVOD

lanak autora Miljenka BrkiaMoe li filozofija pouavati duhovnost ? objavljen 2011.

godine u Metodikim ogledima govori o duhovnom odgoju u filozofiji. Na poetku lanka

objanjava pojam duha i duhovnosti te razliku izmeu duha i stvari. Zatim pokuava razjasnitida li ovjek duh te govori o odgoju duha iz pozicije vjere.

U lankuFilozofski odgoj u kontekstu duho vnosti treeg tisuljea koji je objavljen 2000.

godine u asopisu Dometi , autor Jadran Zalokar pie kako se suvremena filozofska misao

nuno razvija u dva temeljna modusa: kao filozofija znanosti i kao spiritualna filozofija. U

lanku se govori o planetarnoj duhovnoj polilogizaiji kao novom pravcu u filozofiji.

POJAM DUHA I DUHOVNOSTI, STVARIDuh je postignuto jedinstvo aitia-sklopa, koje podrazumijeva da su sve njegove odrednice

tijesno povezane i jedna o drugj ovisne.(Brki, 2011, 68)Te odrednice su sloboda, istina,

snaga i smisao.

Za razliku od duha, stvari nisu slobodne, njihova bit odreena je nekim drugim biem izvan

njih, svrha im je u sluenju nekom drugom biu. Aitia-sklop stvari odlikuje se rastavljenou

odnosno razjedinjenou. Druga bitna razlika postaje oiglednom ako se prihvati jedan

aksiom koji govori da su sastavnice aitia-sklo pa povezanije i slinije jedna drugoj ako seuzdiemo od stvari, preko ivog bia, do duha.

DUH I OVJEK. JE LI OVJEK DUH?

ovjek nije u potpunosti izreciv kao duh. On je bie izmeu duha i stvari. U svojoj kranjoj

sabranosti ovjek, kada su sve njegove sastavnice u jedinstvu, ovjek je duh. Kada se njegove

sastavnice dezintegriraju tada ovjek postaje slian ivotinji a konano i stvari. U toj

razjedinjenosti ovjek nije sam sebi svoj poetak (enarheja), nije sam svoja istina (enaletheja),

nije samim sobom svoja snaga (enhyleheja) i nije sam svoja svrha (enteleheja). ovjek je

otvoreno bie koje oscilira do punine duha.

Stanje potpune rastavljenosti aitia-sklopa je smrt. Stanje potpune okupljenosti aitia-sklopa je

stanje duha slino besmrtnosti, ali za ivo bie kao to je ovjek ono je nalino smrti, jer biva

apsolutnom zatvorenou, a to znai negiranje ovjeka kao otvorenog bia. Apsolutna

okupljenost ovjeka prijeti apsolutnom izolacijom od svijeta, prirode, Boga, drugih ljudi,

stoga je slino neivljenju, tj. smrti.


3/6

3

ODGOJ DUHA IZ POZICIJE VJERE

Jedna openita shema spiritualnog odgoja znaila bi odgoj u opim naelima ljudskosti,

pravednosti, snoljivosti, dobrote i ljubavi. Ova naela autor lankaM. Brkividi kao mogui

lik, a u temelju tih naela trebao bi leatiduh kao njihova zbiljska snaga.

Vjerski bi odgoj mogao uzdii svaku religiju do njezine istine, dakle da onazbiljski bude to

to po svojoj mogunosti, u svojoj biti, ve oduvijek jest. Ono po emu je svaka pojedinana

religija iva i djelotvorna jest snaga duha Bojega koji se u danim uvjetima prostora i

vremena objavio kao neko posebno uenje za neki, uvijek izabrani narod. Mogue je, dakle,

postii suglasnost o opim naelima uenjareligioznosti - o tome toje bog (ili bogovi), o

veini etikih normi kojima se ovjek bilo kojega podneblja treba rukovoditi(ljubav, pravda,

dobrota, istina i sl. ), ali praksa religije je uvijek prisutna kao neko individualno uoblienje

vjere koje uvijek poprima krajnje konkretni lik i ivi poduhu objavljenog Boga, a ne po

opempojmu Boga. (M. Brki, 73) S jedne strane vjera se mora odrati kao konkretno

prakticiranje religioziteta specifino za svaku posebnu religiju, ali s druge strane svaka odnjih

mora biti otvorena za ona opa naela koja pripadaju duhovnosti kao takvoj.

Veliki teologa Karl Rahner rekao je: Kranstvo e u budunosti biti mistino ili ga uope

nee biti. Smisao te izjave je: da bi kranska vjera i dalje ivjela potrebno je da u sebi

primijeni onaj praktini instrumentarij koji joj pripada za ivljenje duhovnosti. To

podrazumijeva prakticiranje ljubavi i kontemplacije(duboko poniranje u misli).

UTEMELJENOST DUHOVNOG ODGOJA U FILOZOFIJI

Da bi se duhovni odgoj mogao temeljiti u filozofiji potrebno je da sam a filozofija moe biti

paideiom. Da bismo filozofiju mogli misliti kao paideiu, u najviem smislu, potrebno je imati

na umu da filozofija nije razumsko odnoenje spram stvari, da je duh potpuno jedinstvo aitia-

sklopa , da je ovjek po svom najviem odrenju duh, a filozofiranjem ovjek sebe moe

uspostaviti kao bie duha. Filozofija jest odgoj ovjekovebiti, ovjeka u njegovoj potenciji, ato je dua kao ono mjesto u kojemu su sva bia dana kao mogui lik miljenja.

U vremenu postmoderne odbacuju se sve velike prie koje bi mogle pouiti ovjeka, pa se

dosljedno tome ne doputa niti jedna cjelovita pria o samom ovjeku,odustaje se od toga da

filozofija bude ljubav prema mudrosti, naprotiv uputa se u flert s pozitivn om znanou i

nastoji ju se oponaati, pri takvom stanju filozofije teko je govoriti da bi ona mogla preuzeti

zadau duhovnog odgoja ovjeka. Ali ako se filozofija razumije kao djelatnost duha, onog

duha koji sebe samog proizvodi u cjelinu miljenoga (u Hegela to je apsolutno znanje teapsolutna znanost u Enciklopediji filozofijskih znanosti) onda filozofiranje postaje jednim


4/6

4

duhovnim odgajanjem biti ovjeka. Takvom odgoju koji je istovjetan samomfilozofiranju

nisu vie potrebna nikakva izvanjska pomagala, jer je ono najvie svake duhovnosti -

kontemplacija i ljubav. Kao ljubav spram mudrosti ono je istinski duhovni pogled onog

najvieg (Mudrog), a kao kontemplacija onog najvieg ono mora biti ljubav spram njega.

Budui da nam je filozofija dana kao filozofijska tradicija, u lanku se navode mogunosti

tematiziranja duhovnog odgoja iz nekih velikih filozofija. Autor lanka M. Brki,govori kako

Platonovu filozofiju moemo shvatiti kao odgoj duha.Platon govori o prijelazu postojanja do

pravog bitka, p ri emu sedua uzdie od prostog mnijenja do umovanja, tj. prave spoznaje.

Zar uzdizanje due u carstvo onog samo duhom spoznatljivog nije sama bit duhovnog

odgoja? U lanku se navodi kako jeHegelova filozofija svakako filozofija duha, ali se

postavlja pitanje: Moe lise ona razumjeti i kao odgoj duha? Je li nam doputeno izvesti

zakljuak da je Hegelova filozofija apsolutnog znanja u Fenomenologiji duha ujedno i

odgajanje duha za ivot u apsolutnom znanju?

PLANETARNA DUHOVNA POLILOGIZACIJA

Jadran Zalokar objanjava kako planetarna polilogizacija uvaava i globalizaciju znanstvenog

razumijevanja ivota, ali primarizira duhovne procese planetarizacije kao dublji smisao

zemaljkog bivstvovanja ovjeka.

Planetarna duhovna polilogizacija determinirana je:

- procesom ekumenizacije koji dolaze iz kranske duhovne tradicije, ali se

komplementiraju s utjecajima indijske duhovne tradicije;

- procesom guruizacije (dolazak duhovnih uitelja s Istokana Zapad) koji se intenzivira

kroz duhovno profili ranje zapadnjake duhovnosti;

- fenomenom avatarizacijekoji prerasta svoj duhovni domicil i planetarno anticipira

divinizaciju bivstvovanja;

- philosophia perrenis kroz koju elementi univerzalne filozofije iz svih filozofskih

tradicija sukonstituiraju smjerove buduih modusa filozofije

- fenomenom New agea koji kroz sve multikompleksne moduse suvremene

zapadnjake duhovnosti pokazuje tek jednu prolaznu formaciju iza koje slijede novi

duhovni pokreti;

- nove znanstvene paradigme koje iz korijena mijenjaj u nae znanstveno-tehniko

razumijevanje ivota.


5/6

5

ZAKLJUAK

Zanimljiva je teza M. Brkia u kojoj navodi kako ovjek stalno oscilira izmeu duha i stvari.

to bi znailo da ovjek mora biti prisutan u fizikom svijetu, no takoer mora brinuti i o

svojem du hovnom biu. Mora postojati odreena ravnotea izmeu ta dva svijeta. Svaki

nesrazmjer moe uzrokovati poremeaj ravnotee koja mora biti prisutna u ljudskom ivotu,

stoga je ovjeku potreban odgoj kojim e ga se pouiti vanosti uspostavljanja te ravnotee, te

znaenju koje ima za ljudski ivot. Takav odgoj bi trebao biti nepristran, ne bi smio tolerirati

pojmove poput krivovjernosti i pravovjernosti, ve bi trebao razvijati ovjekovu svijest i

iskorijeniti netoleranciju i nasilje. Rezultat takvog odgoja j e razvoj ovjekove svijesti kako bi

se ovjek uspio oduprijeti bilo kakvom vidu podinjavanja, komformizma, lijenosti i politike

podobnosti. Tako odgojena svijest bi bila otvorena prema znanstvenoj racionalnosti, no ne bi

tvrdila da postoji samo jedno obj anjenje ve bi razmatrala i drugaije teze. Posljedica

neprisutnosti duhovnog odgoja je pojava barbarstva, odnosno neovjenosti i anarhije, ivota

bez ikakvih moralnih pravila i potreba to rezultira besciljem.Autor Jadran Zalokar u

zakljuku lanka navodi kako se svi procesi duhovnosti treeg tisuljea meusobnouvjetuju

i proimaju, tvore spiritualnu mreu kojom se grade elementi spiritualne evolucije/involucije

boanske dimenzije u onom zemaljskom.Duhovni odgoj objedinjuje u sebi, uz filozofski, i

religiozni i estetski odgoj. To su dijelovi cjeline koji se komplementiraju u cjelini duhovnog

rasta ovjeka. Filozofski odgoj zajedno s religioznim i estetskim oplemenjuje svako

pedagoko djelovanje, mijenja duhovno bie ovjeka, a kako mijenja ovjeka, mijenja i

njegov ivot, djeluje na drutvenoj, socijabilnoj razini. Filozofski je odgoj rast i odgoj

miljenja u onom duhovnom za ii, vii ivot.


6/6

6

LITERATURA

Brki, Miljenko, Moe li filozofija pouavati duhovnost?, uMetodiki ogledi, 8(2001), br.

1, str. 65-78.

Zalokar, Jadran, Filozofski odgoj u kontekstu duhovnosti treeg tisuljea, u Dometi,

10(2000), , str. 161-164.

duhovnost u filozofiji

Documents