politicke ideje u platonovoj filozofiji

Download politicke ideje u platonovoj filozofiji

Post on 02-Oct-2015

221 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

asdasdqwe

TRANSCRIPT

  • Politike ideje u Platonovoj filozofiji politikeDr. sc. Anelko Milardovi

  • Struktura predavanjaBiljeka o PlatonuPlaton on-lineFilozofijato je filozofija?to potie filozofiju?Temeljna pitanja filozofijeOdnos filozofije i pojedinanih znanostiFilozofske disciplineRazdoblja u grkoj filozofijiCrtice za oris Platonove filozofijePlatonova Drava: ralambaKnjiga prvaKnjiga drugaKnjiga treaKnjiga etvrtaKnjiga petaKnjiga estaKnjiga sedmaKnjiga osmaKnjiga devetaKnjiga deseta

  • Biljeka o Platonu1. Djela o vrlinama pod sokratovskim utjecajemObrana Sokratova (Apologija)KritonProtagoraIonDravaLised2. Djela protiv sofistaGorgijaEtudiemKratil3. Zreli spisiGozba(Simpozij ili o ljubavi)FedonFedar4. Kasni PlatonSofistFilebZakoniTimejKritija Grki filozof (427-.-347 pr.n.e) Atenjanin. Potjee iz aristokratske obitelji. Pod utjecajem Sokrata. Djela je pisao u dijalozima. Opus se moe podijeliti u etiri skupine:

  • Platon on-line

    http://www.filozofija.net/http://www.philosophypages.com/ph/plat.htmhttp://www.wsu.edu:8000/~dee/GREECE/PLATO.HTMhttp://www.iep.utm.edu/p/plato.htmhttp://plato-dialogues.org/plato.htmhttp://www.quotationspage.com/quotes/Platohttp://www.crystalinks.com/plato.html

  • FilozofijaMetodiki je ispravno smjestiti Platonovu filozofiju u kontekst povijesti filozofije. Prethodno je potrebno odgovoriti na tri pitanja:

    to je filozofija ?Kojem razdoblju u povijesti filozofije pripada Platonova filozofija i filozofija politike?U kojim je djelima zastupljen nauk o politikim idejama u Platonovoj filozofiji politike ?

    (Izvor : Atlas filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2001., str. 29- 54.)

  • to je filozofija?Ljubav spram mudrosti (philos = prijatelj, sophia = mudrost)Traganje za istinomIstraivanje i miljenje cjelinePrevladavanje straha od umiranjaTraganje za spoznajom

  • to potie na filozofiranje?uenje. Prvi poticaj. U Platona i Aristotela: Jer na poetku kao i danas uenje poticae ljude filozofiranjuOnaj pak tko se pita i udi ima osjeaj neznanjaDa bi izbjegli neznanje, ljudi su poeli filozofirati. Prvo pitanje glasi: to jest sve to jest? Pitanje o biu i bitku. Razliite su ontoloke koncepcije.SumnjaPitanje smislaVolja za prosvjetiteljstvomPosljedice redukcije instinktaSvijest smrti

  • Temeljna pitanja filozofijeA) Platon (427-347. pr.Kr.)Istinito (filozofija, znanost)Dobro (etika)Lijepo (estetika)B) I. Kant (1724-1804.)Znanje (filozofija, metafizika, znanost)Nadanje (religija)Djelovanje (praxis)Kant je temeljna filozofska pitanja izrazio u sljedeim pitanjima:to mogu znati? (metafizika)to trebam initi? (etika)emu se smijem nadati? (religija)to je ovjek? (antropologija)

  • Odnos filozofije i pojedinanih znanostiFilozofija se bavi sveukupnou zbilje, cjelinom bitka, a pojedinane znanosti isjecima zbilje

  • Filozofske disciplineAntropologija - nauk o ovjeku kao biu meu biima, njegovoj biti, postavljenosti u odnosu s drugim ljudima i poloaju u svijetu, kozmosuEtika - bavi se moralnim normama i postupanjima, dranjem i djelovanjem ovjeka orijenitranim na dobro. Cilj etike je pokazati metodiki zajamen temelj pravednog, razumskog i osmiljenog djelovanja (zajednikog ivota)Estetika - filozofija umjetnosti i znanje o lijepomMetafizika i ontologija - shvaa se kao prva filozofija. Potjee od Aristotela. Pita o prvim uzrocima i podrijetlu bia kao bia. Njezina su tri tematska podruja: sam bitak (ontologija), boanski bitak (filozofska teologija), dua (psihologija) i sveza svih bia u cjelini (kozmologija)Logika - Uenje o dosljednom i sreenom miljenju. Formalna, klasina logika dijeli se na elementarno uenje (pojam, sud, zakljuak) i uenje o metodi (postupak, istraivanje, dokazivanje)Gnoseologija - teorija spoznaje i znanosti (uenje o uvjetima i granicama spoznaje)Filozofija jezika - promatra nastanak, razvoj, znaenje i funkciju jezikaFilozofija povijesti - pokuava shvatiti i protumaiti bit i smisao i tijek povijesti te shvatiti ovjeka u njegovoj povijesnostiFilozofija religije - pita se o pojavi i biti religije za ovjeka i drutvoFilozofija prirode - miljenje i istraivanje prirodeFilozofija prava - bavi se utemeljenjem prava, osobito postoji li neka nadreena norma iz koje se moe izvesti propisano pravoFilozofija politike - razmatra strukturu, funkciju i smisao drave i drutva

  • Razdoblja u grkoj filozofijiPredsokratika - (miletska filozofija prirode, pitagorejska kola, Eleani, Heraklit, atomisti - atomistiko razdoblje); ovdje se jo pribrajaju i sofisti. (Razdoblje sofista, koji mitske modele dodatno oslobaaju zaaranosti i dovode u pitanje naslijeene moralne predodbe, oznauje se i kao grko prosvjetiteljstvo)

    Klasino razdoblje - (Sokrat, Platon i Aristotel u odnosu uitelj-uenik). Sredite filozofije postaje Atena. Sokrat utemeljitelj samostalne etikePlaton Sokratov uenik; Platonov nauk o idejamaAristotel sistematiar i znanstveni utemeljitelj filozofije upravljene prema sistematizaciji znanja i ljudskog iskustva

    Helenistiko razdoblje - (Na povijesno drutvenom, revolucionarnom tlu (uspon i pad Aleksandrova carstva; rimska svjetska vladavina) nastaju dva najznaajnija uenja helenizma: stoiko i epikurejsko, obiljeeno prema etici)

  • Crtice za oris Platonove filozofijeNauk o idejamaSadraj Platonova uenja o idejama jest pretpostavljeno carstvo nematerijalnih, vjenih i nepromjenjivih biti, ideja (gr.eidos, idea) Ideje u Platonovu smislu jesu praslike stvarnosti, prema kojima su oblikovani predmeti vidljivoga svijeta - pojmovi predstavljaju idejeObjektivni idealizam. (Te ideje objektivno egzistiraju, tj. neovisno o naem spoznavanju ili o svijetu miljenja. One, dakle, ne nastaju iz nekog stanja nae svijesti, nego ih pomou nje spoznajemo.Teorija dvaju svjetova. Moe se prispodobiti s crtom u djelu Drava. Prema tomu svijet se da podijeliti na dva podruja:vidljivi svijetposredno zamjetljivoga (npr. sjene i slike u ogledalu)neposredno zamjetljivoga (npr. predmeti i iva bia)misaoni svijetpodruje znanosti (matematika i geometrija)carstvo ideja koje je dostupno istom umu bez ikakva promatranjaI

  • Crtice za oris Platonove filozofijeIdeja dobra - u njegovoj filozofiji smatra se sredinjom tokom podaruje bitak i spoznatljivost ideje sudjelovanja omoguuje spoznajuU usporedbi o suncu (Drava) Platon pokazuje da ovjek samo u svijetlu dobra moe spoznati bitak.Usporedba sa piljom pokazuje uspon prema idejama (Drava)Eros (Nagon, koji ovjeka uvijek nanovo vodi u podruje istinitog bitka i dobra. On ljudima budi enju da se posvete promatranju ideja)Dijalektika (metoda dolaska do spoznaje). Ona je bit svih znanosti koje se bave stvarnim bitkom, za razliku od fizike koja se bavi zbivanjima u iskustvenom svijetu.Metafiziki dualizam (Dua i tijelo su otro razgranieni). Govori o besmrtnosti due.

  • Crtice za oris Platonove filozofijeDuu dijeli u tri dijela, pri emu se tu zrcali njegova temeljna dualistika misao: Pravo boansko:razum (ono to pripada osjetnom svijetu)plemenito: sranostnie, jer se opire: pouda.DUA = razum, sranost, pouda. Svakom dijelu due Platon dodaje po jednu krepostrazum - mudrostsranost - hrabrostpouda umjerenost

  • Crtice za oris Platonove filozofijePlaton jo domee i etvrtu krepost - pravednost. (Ona vlada, kad svi dijelovi due u pravoj mjeri ispunjaju zadau i djelatnost koja njima odgovara. Upravo u ovoj kreposti izlazi na vidjelo posebna grka sklonost za izjednaavanjem umjerenoga i harmoninoga s krepou. Ideja pravednosti (jedna od bitnih ideja Platonove Drave )Platonova Drava - model idealne draveNjegovi opisi drave utopijeNastanak drave ne izvodi se iz nagona za osnivanjem drave, ve slabosti pojedincaIz potrebe za udruivanjem s drugim ljudima jer sam ne moe opstatiKako je dua podijeljena na tri dijela tako su i stalei u dravi podijeljeni na tri stalea (vladajui mudraci, uiteljski stale, stale uvara (vojniki stale), stale ostalih graana (proizvodni ili hranidbeni stale)U dravi vladari su filozofi; Oni se istiu svojim posebnim sposobnostima, koje se usavravaju pedesetogodinjom izobrazbom u svim pravcima. U njima se treba povezati mudrost s moi.

  • Crtice za oris Platonove filozofijeOdgoj je za Platona temelj dravePlaton govori o vie izobrazbi. Predvieni su odgoji:elementarni odgoj glazbom, pjesnitvom i gimnastikom (do 20. godine ivota)znanstvena izobrazba u matematici, astronomiji, harmoniji (10 godina)prouavanje u dijalektici (filozofiji) (5 godina)praktina djelatnost u dravi (15 godina)nakon toga preuzimanje vlasti ili kontemplativni ivotOblik vladavine ove drave je totalitarni, koja uspjehe svojih graana uzima sasvim za sebeUstav te drave je aristokratski, tj. temelji se na vladavini najboljih. U djelu Zakoni Platon vie ne polazi od slike idealnih vladara: dravu ureuju zakoni

  • Platonova Drava: ralambaPlaton: Drava, Naklada Jurii, Zagreb, 1997. BiljekaDjelo je pisano u dijalozimaDijalog se odvija u Pireju u kui bogataa Polimerha. U djelu se spominje vie sudionika razgovora: sudionici su Platonova braa Glaukon i Adimant, koji e od druge knjige biti glavni nositelji razgovora sa Sokratom. U prvoj knjizi aktivno sudjeluju u raspravi o pravednosti Polemarh i njegov otac Kefal, a poseban ton razgovoru daje sofist Trazimah, koji je u pratnji svojih simpatizanata Klitofonta i Harmantida.Razgovoru prisustvuju bez aktivnog sudjelovanja Polemarhovi sinovi Etidemon i Lisija, te Nikerat, sin atenskog generala Nikije.

  • Knjiga prvaRasprava o pravednosti Odreenje pravednostiVraanje duga 331 (c), 332 (c)Nenanoenje tete 335 (d)Pravo i korist jaega; svaka vlast postavlja zakone za svoju korist 338 (c)Temeljna vrlina (Sokrat)

    Na kraju dijaloga Prve knjige rasprava o pravednosti zavrava aporetski bez konane definicije pravednosti - 354 c

  • Knjiga drugaNastavak rasprave o pravednostiNastavak rasprave o pravednosti i otvaranje dijaloga o polisuPravednost u svakodnevnom ivotu je korisnija od nepravednostiO