Nastavna jedinica: TRADICIONALNA MUZIKA U BOSNI I HERCEGOVINI

Tip časa: obrada

Oblik rada: frontalni

Metode rada: monološka, dijaloška

Nastavna sredstva: tabla, kreda, udžbenik, klavir

Cilj časa: upoznavanje narodne muzičke tradicije naše zemlje

UVODNI DIO ČASA

Muzika je uvijek bila sastavni dio života pojedinca i kolektiva. Zbog svakodnevnih potreba i običaja, nastala je narodna, folklorna muzika kao odraz karaktera i temparementa jednog naroda. Ona opjeva istorijsko- legendarnu prošlost, prati zbivanja iz svakodnevnog života ( rad, običaje, veselje, ljubav, patnju i igru) i tako postaje dio tradicije sredine u kojoj je nastala. Narodne pjesme, njihov sadržaj, jezik, melodija i ritam i prilike u kojima se izvode uvijek nose karakteristike naroda u kojima su ponikle. Instrumenti, koji prate pjevanje i igru, dobijaju isto tako tradicionalno obilježje, po kome se narodi prepoznaju.

CENTRALNI DIO ČASA

U doba romantizma počelo je interesovanje za sve što je narodno i u našoj zemlji. Jedan od prvih značajnih etnomuzikologa bio je Kornelije Stanković, zatim Stevan Stevanović Mokranjac, a u Vojvodini Isidor Bajić.

P: Ko su etnomuzikolozi?O: To su ljudi koji se bave etnomuzikologijom ( naukom o muzičkom folkloru).

Osim navedenih, etnomuzikološkim istraživanjima su doprinijeli i Vlado Milošević, Cvjetko Rihtman, Miodrag Vasiljević. Njihov zadatak je bio da prikupljaju građu, da je istražuju, definišu i klasifikuju na osnovu naučnih metoda i principa. Za prikupljanje građe danas se upotrebljavaju savremeni magnetofonski uređaji, dok su ranije muziku bilježili notama na terenu koji su analizirali. Aparat za snimanje tona pronađen je u drugoj polovini XIX vijeka i zove se fonograf. . Riječ fonograf je nastala od grčke riječi fone ( zvuk) i grafo ( sprava). Fonografi su doprinijeli lakšem izučavanju starih narodnih pjesama. Jedan od načina klasifikacije narodnih pjesama je na kalendarske i nekalendarske.Kalendarske su vezane za godišnja doba i iz toga proističu 4 ciklusa: zimski, proljećni, ljetni i jesenji.

Kalendarske narodne pjesmeZimski ciklus:- koledarske pjesme ( kolede su prastari obredi koji su u slovenskoj kulturi označavali

početak nove godine. Od njih su pod uticajem hrišćanstva nastale božićne pjesme. U koledama je bilo 12 učesnika što je simbolisalo 12 mjeseci u godini);

- vučarske pjesme ( pjevale su se u hladnim, planinskim predjelima);Proljećni ciklus:- kopačke;- pjesme na ranilu ( izvoru);- pjesme uz ljuljanje;- lazaričke pjesme ( izvode se za Lazarevu subotu – 7 dana prije Vaskrsa. One imaju refren

„Doz Lado!“ ;- pjesme na Jeremijev dan ( tada seljaci odlaze u polje,lupaju u kante i tjeraju zmije);- Đurđevdanske pjesme.Ljetni ciklus:- pčelske se pjevaju prilikom rojenja pčela;- kraljičke pjesme( pjevaju ih djevojke odjevene u posebne nošnje. Jedna predstavlja

kraljicu i one idu od kuće do kuće i pjevaju) ;- dodolske pjesme( pjevaju se za vrijeme suše. Jedna djevojka okićena cvijećem i lišćem

predstavlja dodolu, a ostali igraju i pjevaju i dozivaju kišu);- krstonoške( seoska povorka ide kroz selo i moli Boga da kiše prestane da pada);- žetelačke ( njima se završava ljetni ciklus i pjevaju se prije žetve).Jesenji ciklus:- beračke;- sedeljačke ili prelske ( pjevaju se na sjedeljkama ili prelima) .

Nekalendarske narodne pjesme

Ove pjesme se ne vezju za određeni datum i pjevaju se tokom cijele godine. Vezane su za 3 važna momenta u životu- rođenje, ženidbu ili udaju i smrt. Za ove pjesme vezuju se određeni običaji.- strižbarske pjesme se izvode uz narodni običaj poznat kao strižba. Određenog dana se

poziva kum koji je krstio dijete da uz pjesmu i prateći ceremonijal makazama siječe( striže) kosu djeteta. Zatim mu stavlja kapu na glavu, koja ga po narodnom vjerovanju treba da štiti od zlih sila.;

- korovojske pjesme ( korovoji- mali hljebovi). Na dan kada se beba rodi porodilju obilaze susjedi., donose joj kolače sa hljebom ili medom da bi bebi život bio sladak;

- svadbene pjesme pjevaju se neposredno prije i za vrijeme svadbe. „ Pjevice“ su žene i djevojke iz mladoženjine familije, a „ svadbarice“ su sa nevjestine strane. U ovim pjesmama se ističu vrline momka i djevojke;

- tužbalice su pjesme vezane za smrt ( oplakivanje drage osobe);- slavske;- uspavanke-ima ih malo u srpskom narodu, a razlog što su rijetko zapisivane je jer se

majke stide da ih pjevaju strancu, jer vjeruju da to ne sluti na dobro.

Sve ove pjesme, i kalendarske i nekalendarske, su običajne, uz koje se može ponekad i igrati: Iako su napjevi svih pjesama različiti, imaju i zajedničke karakteristike:- ambitus( opseg) melodija je mali ( 3, 4, 5) tonova;- melodijski tok je postupan, bez velikih skokova;-ritam je ujednačen;-način pjevanja je silabičan ( jedan ton, jedan slog teksta).

Narodna muzika u BiH ima bogatu tradiciju i vrlo značajnu društvenu i kulturnu ulogu. Njena funkcija je tim veća što je ova tradicija još vrlo živa u svim društvenim slojevima seoskog i gradskog stanovništva. Osim pjesama koje potiču iz proteklih vijekova, njeguje se pjesma

savremenog sadržaja i stvaraju novi oblici. Iako postoji samostalna instrumentalna muzika, uska povezanost između poetskog teksta i melodije karakteristična je za većinu oblika, bez obzira na njhov karakter. Narodna muzika u BiH se dijeli na seosku i varošku.

I u okviru pojedinih tradicija javljaju se velike razlike, tako da u seoskoj tradiciji razlikujemo polifono pjevanje starije i polifono pjevanje novije.

P: Šta znači polifono pjevanje?O: Višeglasno pjevanje

P: Od kojih riječi je nastala riječ polifono?O: „Poli“ što znači više i „ fone“što znači zvuk.

*Analiziramo, a zatim pjevamo pjesme date u udžbeniku koje pripadaju narodnoj muzičkoj tradiciji Bosne i Hercegovine:

„U lijepom starom gradu Višegradu“; „ Mila majko, šalji me na vodu“; „ Urodile žute kruške“; „ Šano dušo“.

ZAVRŠNI DIO ČASA

Ponavljamo obrađenu nastavnu jedinicu: Ko je etnomuzikolog? Navedi neke od najpoznatijih etnomuzikologa u Bosni i Hercegovini. Koji aparat je doprinio lakšem izučavanju starih narodnih pjesama? Kako klasifikujemo narodne pjesme? Koje pjesme čine zimski ciklus? Koje pjesme čine ljetni ciklus? Koje su nekalendarske pjesme? Koje su zajedničke karakteristike svih tih pjesama? Šta znači polifonija? Koji još način klasifikacije narodnih pjesama postoji?