23.10.2015

1

Izvor: Hill, C.W.L. (2003.), Global business today, second edition, University of Washington, str. 84 - 121

G l o b a l i z a c i j a i m e n a d ž m e n t , E FO S , 2 0 15 . / 1 6

Uvod� Poznavanje drugih kultura

� Razumijevanje načina na koji razlike u kulturi unutar i među nacija utječu na poslovanje

� Važna za uspjeh u međunarodnom poslovanju

� Moguća je povezanost između kulture i troška poslovanja u određenoj zemlji ili regiji

� Kultura nije statična

� Utjecaj međunarodnih poduzeća može doprinijeti u mijenjanju kulture

Što je kultura?� Kultura je sustav vrijednosti (apstraktne ideje o

onome što određena grupa vjeruje da je dobro, pravedno i poželjno) i normi (društvena pravila i smjernice koje propisuju poželjno ponašanje u određenoj situaciji) koje međusobno dijeli grupa ljudi i koji zajedno čine životno okruženje

23.10.2015

2

Vrijednosti i norme� Vrijednosti – daju kontekst unutar kojeg se stvaraju i

primjenjuju društvene norme

� Norme – društvena pravila koja određuju ponašanje ljudi jednih prema drugima koja se mogu podijeliti u dvije podskupine:

� Običaji – rutinska pravila svakodnevnog života

� Moral – norme koje su ključne za funkcioniranje društva i njegovog društvenog života

Kultura, društvo i nacionalna država� Društvo – skupina ljudi koja dijeli zajedničke norme i

vrijednosti

� Ne postoji stroga podudarnost između društva i nacionalne države

� Nacionalne države su političke tvorevine koje mogu sadržavati jednu ili više kultura

� Neke kulture nadilaze jednu naciju i prisutne su u nekoliko nacija

Odrednice kulture� Vrijednosti i norme su evolucijski proizvod niza

čimbenika unutar društva kao što su

� Prevladavajuće političke i ekonomske filozofije

� Socijalna struktura društva

� Dominantna religija jezik i edukacija

23.10.2015

3

Odrednice kulture

Socijalna struktura� Socijalna struktura društva je temelj društvene

organizacije

� Dvije dimenzije:

� Stupanj u kojem je temeljna jedinica društvene organizacije individualna nasuprot grupe

� Stupanj u kojem je društvo podijeljeno (stratificirano) u klase ili kaste

Individualizam i grupe� Grupa – udruženje dvoje ili više pojedinaca koji dijele

zajednički identitet i koji međusobno dolaze u interakciju na način sukladan međusobnim očekivanjima o ponašanju

� Grupe su uobičajene u mnogim azijskim društvima

� Mnoge zapadne zemlje naglašavaju individualizam

23.10.2015

4

Individualizam i grupe� U društvima u kojima je naglašen individualizam

� Potiču se individualna postignuća i poduzetništvo

� To može potaknuti promjenu posla, pojavu natjecanja među pojedincima unutar poduzeća umjesto izgradnje tima kao i manjak lojalnosti ka poduzeću

Individualizam i grupe� U društvima u kojima je naglašena grupa

� Potiču se suradnja i timski rad i često je cjeloživotnozaposlenje

� To može dovesti do zapostavljanja individualne inicijative i kreativnosti

Društvena struktura (Stratifakcija)� Sva društva su strukturirana na hijerarhijskoj razini u

društvene kategorije ili društvene staleže

� Obično su definirani karakteristika kao što su obiteljska tradicija, zanimanje i dohodak

� Društva se razlikuju u

� Mogućnosti pokretljivosti između staleža

� Značaja koji je dan staležima u poslovnom smislu

23.10.2015

5

Društvena struktura (Stratifakcija)� Društvena pokretljivost – mogućnost pojedinca da se

pomakne iz staleža u kojem je rođen

� Najkrući sustav je sustav kasti – zatvoreni sustav u kojem je društvena pozicija određena pozicijom obitelji u kojoj je rođen i u kojoj su promjene kaste malo vjerojatne

� Manje krut sustav je sustav klasa – oblik otvorene društvene strukture u kojem se pozicija koju osoba stekne rođenjem može mijenjati njegovim postignućima ili srećom

Društvena struktura (Stratifakcija)� Koji je utjecaj društvene strukture na poslovanje?

� U kulturama i kojima je staleška svijest (situacija u kojoj ljudi sebe percipiraju kroz svoju klasnu pripadnost i na taj način oblikuju svoje odnose s drugima) visoka, a način poslovanja između pojedinaca različitih klasa propisan antagonizam između radnika i menadžera može povećati troškove poslovanja

Religijski i etički sustavi� Religija – sustav vjerovanja i rituala koja se bave

pitanjima svetog

� Religije s najviše sljedbenika su

� Kršćanstvo (1.7 milijardi ljudi)

� Islam (1 milijarda ljudi)

� Hinduizam (750 milijuna ljudi)

� Budizam (350 milijuna ljudi)

� Konfucijanizam (150 milijuna ljudi)

23.10.2015

6

Religijski i etički sustavi

Religijski i etički sustavi� Etički sustav – set moralnih vrijednosti i principa koji

se koriste za oblikovanje ponašanja

� Etičke prakse pojedinaca unutar kulture su obično vrlo povezane s njihovom religijom

Kršćanstvo� Najraširenija religija

� Uobičajena u Europi, Americi i drugim zemljama koje su naselili europljani

� Koje su ekonomske implikacije kršćanstva?

� Max Weber (1904) sugerira da je protestantska radna etika (koja se temelji na teškom radu, stvaranju bogatstva i štedljivosti) pokretačka snaga kapitalizma

23.10.2015

7

Islam� Islam je potpuni način života koji upravlja pojedincima

� Muslimani vjeruju da postoji jedan jedini svemogući Bog

� Islamski fundamentalizam se u zapadnim medijima povezuje s militantima, teroristima i nasilnim pokretima

� Velika većina muslimana tvrdi da islam uči miru, pravdi i toleranciji

� Fundamentalisti su stekli političku moć u mnogim muslimanskim zemljama gdje pokušavaju islamski zakon učiniti temeljnim zakonom zemlje

Islam� Koje su ekonomske implikacije islama?

� U izvornom islamu ljudi ne posjeduju imovinu nego su sluge božje koje se brinu oko imovine koja im je povjerena

� Islam podupire poslovanje, ali je način poslovanja propisan

� Poduzeća za koja se smatra da ostvaruju profit kroz iskorištavanje drugih kroz prijevare ili kroz kršenje ugovornih obveza nisu dobrodošla

Hinduism� Fokusira se na važnost postizanja duševnog rasta i

razvoja što može značiti materijalno i fizičko samoodricanje

� Pojavljuje se primarno na indijskom potkontinentu

Koje su ekonomske implikacije hinduizma?

� Hinduisti se vrednuju više prema duhovnim nego prema materijalnim postignućima

� Napredovanje ili preuzimanje novih odgovornosti ne mora biti primarni cilj zaposlenika ili isto može biti neizvedivo zbog njegove kaste

23.10.2015

8

Budizam� Naglašava duševni razvoj i poslijezemaljski život puno

više nego postignuća u ovozemaljskom životu

� Javlja se uglavnom u srednjoj i jugoistočnoj Aziji, Kini, Japanu i Koreji

� Koje su ekonomske implikaicje Budizma?

� Budizam ne podupire sustav kasti tako da pojedinci mogu raditi s osobama drugih klasa

� Poduzetnička aktivnost je prihvatljiva

Konfucijanizam� Javlja se u Kini i nije religija u pravom smislu već se

radi o utjecajnoj ideologiji

� Naglašava važnost postizanja osobnog spasenja kroz pravu akciju

� Potreba visokih moralnih i etičkih načela prema drugima je u središtu pozornosti

Konfucijanizam� Koje su ekonomske implikacije kofucijanizma?

� Tri temeljna učenja konfucijanizma – lojalnost, međusobne obveze i poštenje – mogu dovesti do smanjivanja troškova poslovanja u konfcijanskomdruštvu

23.10.2015

9

Jezik� Zemlje se razlikuju po pitanju jezika i sredstva

komunikacije

� Postoje dva oblika jezika:

� Verbalni

� Neverbalni

� Jezik je jedna do definirajućih karakteristika kulture

Verbalni jezik� Zemlje s više jezika često omaju i više kultura

� Kineski je maternji jezik najvećem broju ljudi na svijetu

� Engleski je najrašireniji jezik u svijetu i kao takav postaje jezik međunarodnog poslovanja

� Međutim, poznavanje lokalnog jezika je korisno, a ponekad i ključno za poslovni uspjeh

Neverbalni jezik� Govor tijela, geste, znakovi

� Može biti važan za komunikaciju

� Mnoge neverbalne geste su vezane uz određenu kulturu i stoga se mogu interpretirati drugačije što može rezultirati nesporazumima

23.10.2015

10

Obrazovanje� Formalno obrazovanje je sredstvo kroz koje pojedinci

uče jezik, konceptualne i matematičke sposobnosti

koje su neophodne u modernom društvu

� Baza znanja, obrazovanje i obrazovne mogućnosti koje

su na raspolaganju građanima zemlje mogu značiti

konkurentsku prednost na tržištu i time zemlju čine ga

više ili manje atraktivnim mjestom za širenje

poslovanja

Obrazovanje� Opća razina obrazovanja u nekoj zemlji je dobar

pokazatelj vrste proizvoda koja bi se mogla prodavati u

toj zemlji ili vrsti promotivnih materijala koji bi mogli

biti uspješni

Kultura i radno mjesto� Kako kultura nekog društva utječe na vrijednosti

koje se pojavljuju na radnom mjestu?

� Geert Hofstede izdvojio je četiri dimenzije koje opisuju različite kulture

� Distancu moći,

� Individualizam nasuprot kolektivizma

� Izbjegavanje neizvjesnosti,

� Muškost/ženskost

23.10.2015

11

Kultura i radno mjesto� Distanca moći - kako se društvo nosi činjenicom da

ljudi nisu jednaki u fizičkim i intelektualnim sposobnostima

� Individualizam nasuprot kolektivizma - odnos između pojedinca i njegovih bližnjih

� Izbjegavanje nesigurnost - u kojoj mjeri različite kulture prihvaćaju svoje članove u prihvaćanju nejasne situacije i tolerira nesigurnost

� Muževnost u odnosu na ženstvenost - odnos između rodnih i radnih uloga

Kultura i radno mjesto� Hofstede je kasnije dodao petu dimenziju:

konfucijansku dinamičnost - obuhvaća stavove prema vremenu, upornosti, statusu, poštivanju tradicije i uzvraćanje darova

Kultura i radno mjesto

23.10.2015

12

Promjena kulturje� Kultura se razvija tijekom vremena

� Promjene u vrijednosnim sustavima mogu biti spore i bolne za društvo

� Neizbježan ishod kulturne promjene su socijalna previranja

� Kulturna promjena je osobito česta kad zemlja postane ekonomski razvijenija

Implikacije za menadžere� Razlike u kulturi sugeriraju da

� Postoji potreba poznavanja različitih kultura do strane menadžera

� Postoji veza između kulture i nacionalne konkurentske prednosti

� Postoji veza između kulture i etike u donošenju odluka

Poznavanje različitih kultura� Pojedinci i poduzeća moraju poznavati druge kulture

� Poduzeća koje su loše informirana o drugoj kulturi vjerojatno neće uspjeti u toj kulturi

� Pojedinci također moraju paziti na svoje etnocentričnoponašanje (vjerovanje u superiornost vlastite kulture)

23.10.2015

13

Kultura i konkurentska prednost

� Veza između kulture i konkurentske prednosti je važna jer� Veza sugerira u kojim zemljama će se vjerojatno pojaviti

najviše održivi konkurenti

� Veza utječe na izbor zemalja u kojima se može locirati proizvodne pogone i poslovati općenito