1

GreenLifečasopis posvećen zelenom

načinu života

Broj 1/Godina ITravanj, 2017.Cijena: 9,90 kn

donald trump:leonardo dicaprio:

deforestacija: napokon:

Što za okoliš na globalnom nivou predstavlja novi američki predsjednik?

Smrt za životinje u prašumama Indonezije

Električni automobili osvajaju Hrvatsku

Borac za istinu o klimatskim promjenama

davor škrlec zastupnik u eu parlamentu:žene u hrvatskoj puno bolje prihvaćaju ekologiju

9,90kn

kupnjom ovog časopisa pomažete ekološke projekte u hrvatskoj

www.green-life.com.hr

2

3. zeleni filmski festival

RIJEKA, 14. - 17.11.2017.

filmovi

predavanja

paneli

radionice

impressum

Green Life – časopis posvećen zelenom načinu života

Glavni urednik: Aljoša Babić

Uredništvo: Anđa Jotanović, Milan Popadić, Desanka Babić

Grafički urednik: Sara Mikulić

Lektorica: Tajana Rogina

Fotografija naslovnice:Davor Škrlec, privatna arhiva

Izdavač: udruga „Ekološko socijalni forum“

Ivana Zavidića 5, 51 000 Rijeka

OIB: 69904447723

Adresa uredništva: Trg Žabica 1, 51000 Rijeka

Email: ekosocforum@gmail.com, info@green-life.com.hr

Web stranica: www.green-life.com.hr

Tel./fax: 051 620 750

IBAN: HR4524020061100772872 Erste Bank

Tisak: Prirodoslovna i grafička škola – Rijeka

ISSN 2459-8674

Časopis izlazi mjesečno.

Uvodnik

Poštovani čitatelji,pred vama se nalazi prvi broj časo-pisa „Green Life“, lifestyle magazina posvećenoga zelenom načinu života. U naslovu smo ustvrdili da je upravo ovo štivo ono koje je Hrvatskoj nedostajalo i koje će pokušati artikulirati težnju većine današnjeg svijeta da živi zdravo i aktivno te da planet na kojem obitava ostavi i za buduća pokoljenja.

Na jednom će se mjestu govoriti o temama kao što su ekologija, održivi razvoj, zaštita okoliša, zdrava hrana, obnovljivi izvori energi-je, klimatske promjene, zdravlje, rekreacija, priroda, ljubav prema životinjama, očuvanje ugroženih životinjskih vrsta, bioraznolikost, problem pitke vode, zaštita oceana, sve veća kiselost morskih voda, zbrinjavanje otpada te o recikliranju, duhovnosti, globalnom zagri-javanju, ekološkom aktivizmu, konceptu zelenih gradova i urbanih sredina i slično. Svjesni smo da se „zelene“ teme provlače kroz sve segmente današnje-ga, modernog života i naša je misija sve to okupiti na jednomu mjestu te donositi zanimljive tekstove i vijesti kako iz Hrvatske tako i iz či-tavog svijeta. No isto tako nam je želja pridonijeti stvaranju što veće „zelene“ za-jednice u Republici Hrvatskoj, to jest ljudi koji dijele zajedničku strast za boravkom u prirodi i očuvanjem okoliša u kojem živimo, za duhovnošću i održivim razvojem, nenasiljem te očuvanjem zajednice i društva u kojem živimo. U nadi da ćemo se družiti još dugo vremena na stranicama našega i vašeg časopisa „Green Life“, srdačno vas pozdravlja Uredništvo časopisa

Časopis koji je Hrvatskoj nedostajao

Aljoša Babić, urednik

časopis posvećen zelenom načinu života

let’s make it green!

3

4-6

7

8-910-11 12

13-14

141516-18

181920

21

22-2324

25 26-27282930 31 32 33 34 36

Leonardo Dicaprio: Borac za istinu o klimatskim promjenamaDavor Škrlec: Uvozimo prevelike količine hrane upitne kvaliteteDonald Trump: Što za okoliš na globalnom nivou predstavlja novi američki predsjednikU zelenom fokusuEkologija svijesti: Ne trujte se negativnim mislimaStreet workout: Odbacite utege i vježbajte koristeći svoje tijeloFeng Shui: preusmjerite energiju okoliša u svoj radni ili životni prostor Zašto baš zeleni smoothie? SOS za zeleno srce Hrvatske Župan Zlatko Komadina: Svi projekti moraju imati zeleni predznak Avokado: Odličan za vašu kožu Katolička crkva u eko akcijamaDeforestacija: Smrt za životinje u prašumama IndonezijeHollywoodske zvijezde u “zelenoj akciji”/ Najbolji zeleni filmski festival u regijiBudućnost obnovljivih izvora energijeDuhovnost: Stvari koje možete vidjeti samo kada usporiteBuildering: Umjetnost penjanja po zgradamaEkologija u školamaNapokon: Električni auti osvajaju HrvatskuGisele Bundchen: Ljepotica u ekološkoj misijiKomorač: Izvrstan izvor vitamina CKamenje i kristali: Lijepi i ljekovitiBear Grylls: ‘‘Divljak’’ plemenitog srcaBioterorizam: Prijetnja desecima milijuna ljudi Novinarstvo s pozitivom Predstavljamo zelene knjige: Skriveni život drveća/Globalna zelena online knjižnica

Sadržaj

25

22

12

18

28

13

21

3

PRIJE POPLAVE (“BEFORE THE FLOOD„)

Nakon filma „11-sti sat“, Leonardo DiCaprio je ponovno glavni protagonist u dokumentarnom filmu o klimatskim promjenama i ljudskom utjecaju na globalno zatopljenje. Za njega nema zatvorenih vrata, pa tako u filmu „Prije poplave“ o spašavanju planeta razgovara s predsjednikom Obamom, papom Franjom te brojnim drugim vodećim ličnostima svijeta.

U filmu DiCaprio također posjećuje i mnoge dijelove svijeta da bi se uvje-rio u posljedice globalnoga zatopljenja. “Prije poplave„ dijelom prikazuje i pripreme za produkciju filma „Revenant“ za koji je Leonardo (napokon) dobio Oskara i koji također veliča nedirnutu prirodu, ali pokazuje i njezinu surovost.

DiCaprio je sam opisao film kao trogodišnju odiseju sa sukreatorom i reži-serom Fisherom Stevensom. Za globalno zatopljenje kaže da si ne možemo priuštiti da vjerujemo onih 2 posto znanstvenika koji su skeptici po ovom pitanju i koje su, kako on kaže, potkupile velike kompanije i naftni lobiji.

Zlobnici bi rekli da se filmska megazvijezda Leon-ardo DiCaprio bavi spašavanjem planeta u onim trenucima kada ne zavodi svjetske ljepotice i manekenke. Bilo kako bilo, ekološki je angažman junaka „Titanika“ te mnogih drugih svjetskih us-pješnica na velikom platnu i više nego pohvalan. Baš nakon svjetske slave i uspjeha filma „Titanik“, DiCaprio se ozbiljnije posvetio zaštiti okoliša. 1998. godine osniva fondaciju sa svojim imenom s ciljem podizanja svijesti o globalnom zatopljen-ju. Svoju pažnju posvećuje i očuvanju svjetske bioraznolikosti te obnovljivim izvorima energije. Radio je na projektima u preko 40 zemalja te dobio brojne nagrade ekoloških grupa i udružen-ja. Između ostalog, prošle je godine putovao i u Indoneziju te je kritizirao deforestaciju prašuma koje provodi industrija palminog ulja.DiCaprio vozi ekološke automobile pa tako u svom voznom parku ima Teslu, Toyotu Prius te Fisker Karmu. Na njegovoj se kući nalaze solarni paneli.Zanimljivo je da je Leonardo i izvršni producent filma „Cowspiracy“ koji govori o utjecaju stočarst-va na emisije stakleničkih plinova i globalno zatopljenje te se u filmu propituju i stavovi više organizacija za zaštitu okoliša za koje se tvrdi da se ne žele suočiti s ovim problemom te da idu na ruku velikim stočarskim korporacijama.

LEONARDO DICAPRIO: BORAC ZA ISTINU O

KLIMATSKIM PROMJENAMA

4

Davor Škrlec: Uvozimo prevelike količine hrane upitne kvalitete

Prvi ste hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu izabran na listi jedne „zelene“ opcije pa ste i najbolji sugovornik za prvo izdanje časopisa „Green Life“. Kako ocjenjujete svoj rad dosada, koje su najvažnije teme o kojima ste govorili u EU-u te na čemu ćete inzistirati do kraja mandata?

Nažalost, terorizam i izbjeglička kriza te populizam često stavljaju važne gospodarske teme po strani i izvan središta pažnje građana. Eu-

Hrvatska je država članica EU-a s najvećom površinom zaštićenih po-dručja prirode, međutim tim se područjima ne up-ravlja na način koji jamči njihov održivi razvoj.

Što vidite kao ključne europske probleme vezano za „zelene“ teme (zaštita okoliša, održivi razvoj, obnovljivi izvori, gospodarenje otpadom)?

Sigurno ste jedna od osoba koja ima najbolji pregled situacije na europskoj razini vezano za položaj zaštite prirode u pojedinim eu-ropskim zemljama. Gdje bi pozi-cionirali Hrvatsku?

Sigurnost i kvaliteta hrane koju jedemo postaje jedno od gorućih pitanja u Hrvatskoj? Kakvi su Vaši stavovi po tom pitanju?

Sredina je mandata dobar trenu-tak za analizu učinjenog i planiranje aktivnosti do kraja mandata. Puno je bilo kontakata s građanima koji su se žalili na nepravdu ili tražili savjet i pomoć. Upravo u takvim situacija-ma shvaćam koliko još truda treba uložiti da Hrvatska postane zemlja zadovoljnih građana. Svaka tema koje sam se dotaknuo u Europskom par-lamentu, na neki način, ticala se i hr-vatskih građana te je svaka inicijativa bila usmjerena da bi se prepoznale prilike za zapošljavanje, pogotovo mladih koji teško dolaze do prvog posla, i poticanja za samozapošl-javanje te poduzetničke inicijative. Kampanja protiv eksploatacije nafte u Jadranu, termoelektrane Plomin C i Ploče, potencijali zelenih poslova za mala i srednja poduzeća i sredstva iz kohezijskih fondova, cirkularna ekonomija, gospodarenje otpadom, energetska učinkovitost, problem s ugradnjom razdjelnika topline, zeleni i pristupačni turizam, kampanja protiv korištenja glifosata – samo su neke od tema na kojima sam bio aktivan, a dio njih se nastavlja do kraja mandata. Budući da sam postao član Odbora za industriju, energetiku i istraživanje, dio tema kojima ću se, svakako, baviti do kraja mandata je područje energetske politike EU-a,

Hrvatska je država članica s najvećom površinom zaštićenih područja prirode, međutim tim se područjima ne upravlja na način koji jamči njihov održivi razvoj. Često se zaboravlja da i ljudi čine nerazdvojni dio tih područja, ali bez odgovarajuće gospodarske djelatnosti ta područja polako i sigurno demografski odumi-ru. Primjerice osnovna gospodarska djelatnost poput lokalne proizvodnje hrane izostaje čak i u našim najpop-ularnijim nacionalnim parkovima poput Plitvica ili se pod izlikom da pripada području „Nature 2000“ neopravdano brani bilo kakva gospo-darska djelatnost. Kod nas je, općeni-to, prihvaćen pristup da je najlakše sve zabraniti umjesto da se dobrim prostornim planiranjem i najboljim mjerama zaštite okoliša omogući suživot gospodarske djelatnosti u takvim područjima.

Davor Škrlec je zastupnik u Europskom parlamentu i član kluba zastupnika „Zeleni/ESS“. Na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjerovima Energetika, usmjerenje, izgradnja i pogon elektroenergetskog sus-tava i Nuklearna energetika. Odlukom Fakultetskog vijeća Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu 1996. godine dodijeljena mu je srebrna plaketa „Josip Lončar“ za posebno istaknutu doktorsku disertaciju. Prije nego što

je 1. srpnja 2014. godine preuzeo funkciju hrvatskoga zastupnika u Europskom parlamentu, bio je zaposlen na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju redoviti profesor u trajnom zvanju.

postojeći istraživački program „Ob-zor 2020.“ i novi „Framework 9“.

“

„ropska unija je zaslužna za potpisiv-anje i stupanje na snagu Pariškoga sporazuma o klimi, a upravo je on glavni pokretač razvoja novih teh-nologija. Europska unija je pokrenula tri važna, horizontalno povezana strateška projekta koji trebaju osigu-rati održivi razvoj zajednice: ener-getska unija, cirkularna ekonomija te digitalizacija industrije i društva. Cil-jevi su vrlo jasni i mjerljivi: smanjiti potrošnju svih oblika energije mjera-ma energetske učinkovitosti u svim sektorima te porastom korištenja obnovljivih izvora energije smanjiti ovisnost o uvozu fosilnih goriva, što istovremeno doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova; trans-

formacijom u cirkularnu ekonomiju Europsku uniju učiniti resursno učinkovitom bez odlaganja otpada i recikliranjem materijala. Konačni ciljevi su bolji standard i zdravlje građana, vodeća uloga Europske uni-je u novim tehnologijama i u borbi protiv klimatskih promjena.

5

Hrvatska ne iskorištava svoje potencijale obnovljivih izvora na optimalan način. Raznim oblici-ma pogodovanja i katastrofalnom energetskom politikom nanijela se nepopravljiva šteta percepciji ob-novljivih izvora energije kod građa-na. Politička elita je kontinuirano opijena planovima izgradnje velikih

Nažalost, Hrvatska nema strate-giju poljoprivredne proizvodnje iako je to jedna od najvažnijih i financijski najizdašnijih zajedničkih politika EU-

Hrvatska nema strate-giju poljoprivredne proizvodnje iako je to jedna od najvažnijih i financijski najizdašnijih zajedničkih politika EU.

Može li Hrvatska postati brend u proizvodnji zdrave i ekološki

Kako gledate na pitanje energije dobivene iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj? Čini se da stvari tu nisu najjasnije i da se ne posvećuje dovoljna pažnja malim proiz-vođačima, pa u kojem će se smjeru kretati ova problematika?

Sigurnost i kvaliteta hrane važne su za zdravlje građana i, zapravo, posredno utječu na sustav javnoga zdravstva i njegovu financijsku održi-vost. Ulaskom u članstvo EU-a, ipak, ograničila se amaterska uporaba raznih kemijskih sredstava u poljo-privredi, ali još uvijek smo svjedoci tomu da se na našim tržnicama nađu lokalni proizvodi s višestruko većom koncentracijom rezidua od dozvoljene. Upravo zato sam zajedno s kolegama iz svog kluba zastupnika „Zelenih“ angažiran u borbi protiv korištenja kemijskih sredstava na bazi glifosata. Uvozimo prevelike količine hrane upitne kvalitete koja zbog niske cijene i slabe kupovne moći naših građana lako pronalazi svoje mjesto na tržištu. Smatram da bismo samo trebali dosljedno primjenjivati EU pravila o sigurnosti i kvaliteti hrane, što bi bila djelotvor-na mjera za zaštitu potrošača.

“

„

proizvedene hrane (što sada, zasigurno, nije) te time nadopuniti turističku ponudu koja se zasada uglavnom sastoji od sunca i mora?

a. Siguran sam da je većini građana nepoznata činjenica da EU iz fonda ruralnog razvoja potiče ekološku proizvodnju. Međutim izostaje pot-pora za proizvodnju ekološke hrane na nacionalnoj razini koja bi takvu

proizvodnju učinila konkurentnom, složena i skupa administrativna pro-cedura dobivanja certifikata odvraća manje proizvođače, a često je i prob-lem u dobivanju koncesije državnog zemljišta te njegova certificiranja za ekološku proizvodnju. Potencijali su veliki, ali ih, nažalost, ne znamo iskoristiti.

6

Navedite neke kolege iz Europsk-og parlamenta čiji rad posebno cijenite.

Kako Vi „zeleno“ živite? Rekreirate li se, bavite sportom, koji su Vaši zdravi obroci, provodite li dosta vremena u prirodi, imate li kućnog ljubimca?

Nastojim svaki vikend boraviti u prirodi i od nedavno sam član jednog od mnogobrojnih planinarskih društava u Zagrebu. Domaća, prov-jerena hrana s „placa“ je glavni dio moje prehrane, a nastojim izbjegava-ti konzerviranu hranu. Imam kućnog ljubimca, dobio sam jednoga krasnog crnog „mini“ pudla.

a. babićInteresantna je činjenica da su žene u Hrvatskoj svjesnije i obra-

Jesu li, po Vama, građani Hrvatske dovoljno educirani vezano za „zelenu“ problematiku?

elektrana koji upravo zbog svoje dugoročne neodrživosti ne mogu naći partnere ili izvore financiranja. Nažalost, potpuno je zanemaren po-tencijal obnovljivih izvora energije u grijanju i hlađenju, a upravo je to na-jznačajniji dio energije koja se troši u prosječnom domaćinstvu. Europska unija aktivno podupire individualnu i kolektivnu proizvodnju električne i toplinske energije i upravo je to jezgra energetske politike EU-a za razdoblje nakon 2020. godine. Budući da je Hrvatska obvezna to transponirati u nacionalno zakono-davstvo, možemo očekivati da će i obnovljivim izvorima u Hrvatskoj uskoro svanuti sunce.

Veterani Europskog parlamenta, odnosno zastupnici koji su u svom trećem ili četvrtom mandatu poseb-no su istaknuti u svom radu. Tu bih

naveo svoga kolegu iz kluba zastup-nika „Zelenih“ Claudea Turmesa, iz kluba zastupnika europskih pučana Jerzyja Buzeka, u socijalistima Joa Leinena. Njihovi su govori i poruke vrlo upečatljivi i izvan Europskog parlamenta.

zovanije u „zelenoj“ problematici. S obzirom na to koliko su žene stvarno zastupljene u politici i na pozicija-ma gdje se donose ključne odluke, jasno je zašto smo u tom području vrlo konzervativni. Internet je učinio informacije dostupnima, pa su mlađe generacije bolje informirane i ra-zumiju potencijale „zelenih“ politika. I kad netko s omalovažavanjem govo-ri o „zelenoj“ problematici, taj zapra-vo ne razumije da je industrijska i energetska politika EU-a „zelena“ i da je dio našeg neuspjeha u korištenju EU fondova upravo u nerazumijevan-ju te politike.

7

Što za okoliš na globalnom nivou predstavlja novi američki predsjednik...

Iako su mnogi skloni tvrdnji da je u mnogočemu gotovo svejedno jesu li na vlasti demokrati ili republikanci,

novoizabrani američki predsjednik Donald Trump užurbano se trudi demantirati tu tvrdnju, makar kada je u pitanju ekologija. Svojim prvim potezima pokazuje da je Hilary Clin-ton svojom nezgrapnom kampanjom nanijela neprocjenjivu štetu ne samo interesima svoje stranke i interesnih lobija koji je okružuju već i borbi za ljudska prava i zaštitu okoliša.

Trumpova najava realizacije predizbornog obećanja o gradnji zida prema Meksiku ili zabrana ulaska u zemlju muslimanima iz mnogih zemalja dobili su svoju protutežu u stavljanju potpisa na uredbe o izgradnji dva naftovoda: „Keystone XL“ za dostavu nafte iz škriljevca iz Kanade do rafinerija u Teksasu te „Dacota Acess“ koji je naftu iz Sjeverne Dakote trebao dostavljati do Illinoisa. Prethodna je, Obamina, administracija zaustavila oba ova projekta zbog pritiska javnosti te posebne pažnje koju su izazivali prosvjedi indijanskih plemena preko čije zemlje je trebao prolaziti „Key-

stone XL“. Ovi potezi ne iznenađuju budući da je Trump najavio da će se njegova energetska strategija temeljiti na fosilnim gorivima te je u drugi plan stavio obnovljive izvore energije. Sve je začinio najavom da će se Amerika povući iz Pariškoga sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena.

Da nitko ne bi posumnjao u smjer njegove politike prema ekologiji,

...I je li trump pustio lisicu u kokošinjac? Trump je na čelo agencije za zaštitu okoliša imenovao Scotta Pruitta, državnog tužitelja Oklahome. Pruitt dolazi iz savezne države koja prilično ovisi o nafti i plinu, a dobar je dio karijere državnog tužitelja proveo boreći se protiv agencije kojoj je sada na čelu. Pruitt je sa svoje pozicije tužitelja čak 14 puta tužio Agenciju za zaštitu okoliša pa je Gene Karpins-ki, predsjednik Lige glasača zaštit-nika okoliša, ustvrdio da je dolazak Pruitta na čelo ove agencije „kao da lisicu pustite da čuva kokošinjac“. Rekao je i da se Pruitt uvijek trudio sačuvati profit velikih zagađivača na štetu zdravlja širih društvenih masa. Njegovu postavljanju na čelo Agencije usprotivilo se i njezinih 447 bivših djelatnika koji smatraju da on ne dijeli ni viziju ni osnovne principe ove ustanove te da mu tu nije mjesto. No industrija nafte i plina nije ostala dužna Pruittu te je tijekom godina donirala više od 270 000 dolara u njegove kampanje.

Da bi apsurd bio veći, mnogi mediji su Pruitta prozvali skeptikom u pogledu ljudskog djelovanja na globalno zagrijavanje i klimatske promjene. Pruitt tvrdi da se ne može s točnošću utvrditi čovjekov doprinos globalnom zatopljenju te je u jednoj od tužbi agenciji, kojoj bi trebao doći na čelo, doveo u sumnju njihov pokušaj da reguliraju emisiju metana.

Za vrijeme saslušanja vezanoga za njegovo imenovanje za čelnoga čovjeka Agencije za zaštitu okoliša, posebno je žestok prema Pruittu bio Berni Sanders. Doveo je u sumnju njegovu sposobnost da pravovreme-no reagira na događaje spominjući velik broj potresa u Oklahomi te ga je napao kada je Pruitt rekao da njegov osobni stav vezan za klimatske promjene nije bitan za dolazak na čelno mjesto okolišne agencije.

Da bi donekle ublažio svoje stavove, Pruitt je na istom tom

saslušanju rekao da klimatske prom-jene, ipak, postoje te da su ljudske aktivnosti tomu doprinijele na neki način.

Paletu republikanskih bisera o globalnom zatopljenju nadopunjuje i izjava senatora s Floride Marca Rubija, koji se početkom godine sastao s hrvatskom preds-jednicom Kolin-dom

Grabar Kitarović, da je globalno zatopljenje dobro jer Bog želi Zemlju čim toplijom.

Sa sigurnošću možemo reći da je pred nama nesigurno razdoblje u kojem će se dovesti u pitanje mnoge vrijednosti vezane za zaštitu okoliša koje smo smatrali neupitnima.

s. thompson

8

u zelenom fokusuZELENI TORNJEVI U NANJINGU

BEZ DLAKE NA JEZIKU: MUSK UZVRATIO KRITIČARIMA

POSTELJINA OD BAMBUSA

SLOBODA ZA CORKY

UBIJEN MEKSIČKI EKOLOŠKI AKTIVIST

talijanski arhitekt Stefano Boeri diza-jnirao je zelene tornjeve koji će proizvoditi 60 kilograma kisika dnevno.

Ova zelena vertikalna šuma nalazit će se u kineskom gradu Nanjing te će to biti prvi azijski tornjevi ovakva dizajna.

Njihova visina dosezat će 107 i 199 metara, a obuhvaćat će oko 1100 stabala iz 23 vrste biljnih uzgoja i oko 2500 različitih grmova i biljaka.

Od njega drugo nismo niti očekivali – Elon Musk, predsjednik i glavni izvršni direktor automobilske kompanije „Tesla“, brzo je odgovorio svojim kritičarima. Na prozivke da su radnici u pogonima njegove kompanije za proizvodnju električnih automobila potplaćeni, da previše rade i da često trpe nepotrebne ozljede rekao je da su takvi napadi moralno odvratni jer je „Tesla“ zadnja automobilska tvrtka koja je ostala u Kaliforniji.

Borac za očuvanje prašuma u sjevernoj meksičkoj državi Chi-huahua Isidoro Baldenegro Lopez ubijen je početkom ove go-dine. Godinama je vodio kampanju sjedenja na drveću (Tree sitting) da bi blokirao nezakonitu sječu šuma u planinama Sierre Madre. Njegov aktivizam priskrbio mu je 2005. godine prestižnu nagradu „Goldman Enviromental“.

Egipatski je pamuk dugo vremena smatran jednim od najfini-jih materijala za izradu posteljine. Sada je dobio takmaca u bambusu koji se sve više koristi za izradu plahti i jastučnica.

Bambus je ekološki zahvalna biljka jer se u njegovu uzgoju i preradi koristi 20 posto manje vode u odnosu na pamuk. Ovaj materijal je antialergik, a zanimljivo je i da proizvođači preporučuju da se plahte od bambusa peru u hladnoj vodi.

Ženka – orka Corky je rekorderka s najdužim stažem provedenim u zatočeništvu. Sve su glasniji prosvjedi da je se pusti na slobodu. Trenutno se nalazi u „aquaparku“ „SeaWorld“ u San Diegu u Kaliforniji. Uhvaćena je u prosincu 1969. kada je imala samo četiri godine.

Danas Corky obitava s deset drugih orki. Pozna-ta je po svojoj blagosti te treneri koji prvi put ulaze u vodu čine to upravo s Corky. Pripadnici PETEA-e traže da se Corky pusti u utočište za orke na obala-ma Britanske Kolumbije gdje je i uhvaćena.

9

u zelenom fokusu

POGINUO ROB STEWART

Svijet ljubitelja zaštite životinja potresla je vijest o tragičnoj smrti Roba Stewarta, 37-godišnjega kanadskog filmskog stvaraoca i morskoga biologa.

Slavu je stekao dokumentarnim filmom „Sharkwater“ koji je javnosti predstavio problem neograničenog izlova morskih pasa i opasnosti od izumiranja ovih životinja.

Njegov drugi film „Revolution“ dao je širi prikaz borbe protiv klimatskih promjena i zaštite ugroženih morskih vrsta. Oba filma prikazana su u okviru 1. i 2. Zelenoga filmskog festivala u Rijeci.

Rob Stewart je premi- nuo za vrijeme ronjenja na snimanju nastavka filma „Sharkwater“ na Floridi.

Kao tinejdžer se počeo baviti podvodnom foto- grafijom te je potom radio kao „freelancer“.

Diplomirao je biologiju u Ontariju.

tragično

KATASTROFALNE SUŠE POGODILE KENIJU

NEVOLJE U RAJU

ŽELE REVIZIJU OBAMINIH ODLUKA

kenijske su vlasti proglasile stanje nacionalne katastrofe zbog suše koja je pogodila tu istočnoafričku zemlju. Vla-da kaže da je suša uslijedila zbog malene količine oborina tijekom listopada i studenoga, razdoblja koje je u tom pod-neblju obično kišno.

Iako se Njemačka često doživljava kao zemlja- predvodnik u „zelenim“ politikama, sve je izglednije da će uz Poljsku upravo ta država teško ispuniti zadane ciljeve o klimatskim prom-jenama. Itinerar za ispunjenje tih ciljeva zasada drže Velika Britanija, Danska, Finska i Portugal, a na dobrom su putu Nizozemska i Fran-cuska. Pretpostavlja se da bi se upravo 2030. trebala zatvoriti posljed-nja elektrana na ugljen koja nije opremljena opremom za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida.

Američka automobilska industrija zahtjeva od novoizabra-nog predsjednika Trumpa da poništi ili, u najmanju ruku, revidira neke od odluka prethodne administracije vezano za efikasnost goriva tvrdeći da će u suprotnom u pitanje doći ti-suće radnih mjesta. Pismo upućeno Trumpu potpisali su čelni ljudi General Motorsa, Forda, Fiat-Chryslera te američkih ogranaka Toyote, Volkswagena, Honde, Hyundaija i Nissana.

10

Ne trujte se negativnim mislima

Anđa Jotanović (1957.) autorica je knjiga iz područja popularne duhovnosti. Dosad je objavila četiri knjige i tri zbirke pjesama. Obja-vljene knjige su: „Samorazvoj i iluzija“ (2009.), „Samorazvoj i snovi“ (2012.), „Sam svoj kreator“ (2014.) i „Priručnik za rekonstrukciju

podsvijesti“ (2016.), a zbirke pjesama nose nazive: „Kad duša progovori“ (2015.), „Mudrost i moć duše“ (2016.) te „Moje vrline“ (2016.), knjiga pjesama za djecu.

Devedesetih godina Anđa započinje sustavne promjene osobnog razvoja. Anđa ubrzo postaje učenicom, praktikanticom i ovlaštenom učiteljicom Učenja Vatre. Autorica je tijekom života ulagala u razvoj ljudske pozitivnosti te je tako nadahnula mnoge. Godine 2000. postala je i suutemeljiteljicom riječke Udruge „Božanska ljubav bez granica“, a u razdoblju od 2002. do 2006. utemeljuje radi-onicu Učenja Vatre u sklopu Udruge „Zdrav život“ koja također djeluje u Rijeci. Godine 2011. osnovala je Udrugu „Pozitiva“.

Udana je i ponosna majka dvoje odrasle djece.

Kada govorimo o ekologiji svijesti, gotovo uvijek imamo osjećaj da bi se trebao mijenjati netko drugi iz obitelji, najčešće partner, otac ili majka, netko iz okoline, susjed, šef, kolega na poslu, političari u društ-vu ili netko iz društvenog resora, religija i njezine dogme. Kao da nam uopće ne pada na pamet da smo mi ti koji, zapravo, nikad nismo preispi-tali svoju „lijepu pamet“. Koristivši taj termin, mislim na pozitivnost kojom svakodnevno raspolažemo u svojoj svijesti. Iznenadila me je činjenica o maloj količini pozitivnih pojmova koje sam imala u vlastitoj svijesti prije otprilike sedamnaest godina. Tada sam, na svoje veliko iznenađenje, vladala sa samo šest pozitivnih pojmova! Začuđujuće je to da sam polusvjesno upotrebljav-ala tako malo pozitivnih pojmova u svojim četrdesetima. Onda su mi se pojavila pitanja koja si dotada nisam postavljala. Zar nisam mogla naučiti bar jednu pozitivnu osobinu za svaku godinu života? Kako to da me društvo nije naučilo više pozitivnih osobina u školi? Želi li društvo pozitivnog pojedinca? Kako ću naučiti pozitivne osobine koje mi nedostaju u svijesti i koje je to osobine, uopće, poželjno znati. Znati!? Kao da sam se prvi put susrela s ovim pojmom – znanje.

Moj je uvid za mene bio toliko pora-

zan da sam si u tom trenutku dala obećanje. Naučit ću bar pedeset od petsto pozitivnih osobina koje sam pronašla u jeziku kojim se svakod-nevno koristim. Tako sam pokrenula pozitivan tok misli u svojoj svijesti. Dotada sam većinom svoju svijest „trovala“ negativnim mislima iz svoje okoline, a da toga nisam bila niti svjesna.

Tijekom oblikovanja novoga pozi-tivnog toka u svojoj svijesti, čitala sam različitu literaturu pokušavajući pronaći tračak pozitivnosti koji bi oplemenio moj novi način mišljenja i doprinio boljoj komunikaciji.

Izdvojila bih priču o Sokratova tri sita koju možete pronaći na internetu ako je poželite pročitati. Radi se o situ istine, dobrote i korisnosti.

Učenje o pet ljudskih vrijednosti – istini, ispravnosti, miru, miroljubi-vosti i ljubavi – indijskoga duhovnog učitelja Srija Sathye Saija Babe te grčko Učenje Vatre, Put ka zdravom duhu i tijelu koje njeguje dvanaest

pozitivnih osobina – zdravlje, radost, diplomatičnost, ljubav, ravnotežu, zajedništvo, samodisciplinu, prijatel-jstvo, ispravnost, duhovnost, pokretl-jivost i mudrost – koje se očituju kroz ljepotu življenja, intuitivnu spoznaju i mudrost u svim aspektima življenja, bile su mi nit vodilja u oblikovanju pozitivnoga toka svijesti.

Usuđujem se kazati da čovjek koji njeguje pozitivan način mišljenja, zaista, može pokrenuti ekologiju svijesti, odnosno pozitivnim mislima stvarati pozitivnu klimu svijesti i tako održavati tijelo i duh zdravim te biti svjestan svoga toka misli u sva-kom trenutku. Kako to postići? Moja saznanja dovela su me do toga da je usvajanje pozitivnih pojmova ključ za pokretanje pozitive koja treba pridonijeti jačanju svijesti pojedinca. Ovdje želim odmah istaknuti da se radi o jednostavnom eksperimentu, onome s osobnim mislima, no na-glasak stavljamo samo na pozitivne osobine. Upravo one upućuju na to u kolikoj mjeri naša svjesnost i tok misli imaju značaj na naše bivanje. Shodno tome, željela sam potvrditi svoja saznanja o tome koliko život pojedin-ca može biti ispunjeniji ako svakod-nevno raspolaže sa što više usvojenih pozitivnih osobina. Srećom po mene, nisam daleko tražila one koji su žel-jeli sudjelovati u stvaranju promjene

Izdvojila bih priču o Sokratova tri sita koja se može pronaći na in-ternetu.

ekologija svijesti

11

i, posljedično, stvaranju pozitivne klime u svijesti. Moji su prijatelji i istomišljenici bili zainteresirani sudjelovati te pozitivnim osobinama doprinijeti pozitivnoj okolini sudje-lujući tako u svakodnevnom bivanju sa što više pozitivnih misli, odnosno pozitivnih osobina. No postavlja se pitanje koliko je zapravo dovoljno za promjenu? Koliko pozitivnih osobina pojedinac treba usvojiti da bi bio u mogućnosti jačati svoju ekološku svijest? Došla sam do spoznaje da pojedinac treba raspo-lagati sa sedamdesetak pozitivnih osobina u svijesti iz kojih će biti u mogućnosti kreirati svoje misli, riječi i djela. Valja napomenuti da se ovdje, ipak, radi o iskustvenom izvoru, a priori spoznajnom. Više od 4000 ljudi sudjelovalo je u mijenjanju svo-je ekologije svijesti stvarajući tako pozitivnu klimu u svojoj svijesti. Svi sudionici bili su polaznici duhovnih radionica koje sam imala priliku voditi u Udruzi „Zdrav život“ te u Udruzi „Pozitiva“ koju sam osnovala sa svojim istomišljenicima. Ispostavi-lo se da su baš svi ti ljudi više živjeli negativna iskustava nego pozitivna i nitko od njih nije bio svjestan nega-tivnosti koju proizvodi svojim misli-ma i riječima. Usvojivši pozitivne os-obine, svatko je na svoj način počeo unositi više pozitivnih obrazaca u svoju svijest. Prosjek pozitivnih osobina u ljudskoj svijesti do kojih se moglo doći bez ikakva predloška bio je od pet do osam. Oni ljudi koji su se više bavili nekim duhovnim

tehnikama, imali su više osviještenih pozitivnih osobina. To je rezultat moga sedamnaestogodišnjeg rada na sebi, ali i doprinos svih polaznika radionica o ekologiji svijesti koje sam vodila petnaest godina.

S obzirom na to da svi živimo u kolektivnoj svijesti iz koje se napaja-mo mentalnim obrascima, nesvjes-no koristimo informacije koje su u svakodnevnom opticaju iz medija ili komunikacije na radnome mjestu ili u obitelji. Ispada da u biti i nemamo svoju svijest. Naša je svijest ona koju mi odaberemo i tada ustrajemo u namjeri da naučimo živjeti po pozi-tivnim, odabranim osobinama.

Osobine koje sam osobno odabrala za svakodnevnu komunikaciju u svojim mislima, riječima ili djeli-ma, a koje su oplemenile moj način življenja na jedan prelijepi način, su: samopoštovanje, ravnopravnost, vri-jednost, sposobnost, rekonstrukcija, ljepota, snaga, zdravlje, privlačnost, sigurnost, zaštićenost, radost, op-timizam, zadovoljstvo, zahvalnost, smirenost, diplomatičnost, dobrota,

I bez obzira na to želi li društvo pozitivnog po-jedinca ili ne, na svakom je od nas odgovornost da svoju svijest, svjesno i savjesno, držimo čistom.

bistrina, pomaganje, povjerenje, poštovanje, prihvaćanje, družel-jubivost, ljubav, ravnoteža, ljuba-znost, miroljubivost, razlučivanje, vjera, moć, mogućnost, tolerancija, pravičnost, zajedništvo, nježnost, odgovornost, samodisciplina, iscjel-jenje, inteligencija, istina, intuicija, prijateljstvo, samilost, samostalnost, vitalnost, čistoća, velikodušnost, veličanstvenost, kreativnost, sta-bilnost, ispravnost, blagostanje, savjest, prirodnost, samorazvoj, blagost, duhovitost, duhovnost, red, radišnost, pokretljivost, samo-stalnost, univerzalnost, čestitost, poštenje, poslušnost, suosjećanje, cjelovitost, humanost, dobrota, znan-je, mudrost...

I bez obzira na to želi li društvo pozi-tivnog pojedinca ili ne, na svakom je od nas odgovornost da svoju svijest, svjesno i savjesno, držimo čistom. To svatko od nas može i zna postići na sebi svojstven način i s osobina-ma koje želi živjeti. Na taj način oplemenit će svoj život, život svoje obitelji, društva u cjelini i planete na kojoj egzistira.

12

Street workout:Odbacite utege i vježbajte

koristeći svoje tijelo

Ulično vježbanje, street workout, calistenica ili kako god netko ovo želi nazvati je sve popularniji oblik vježbanja koji možete vidjeti na ulicama i u parkovima gradova te urbanih sredina. Ova pošast sve više izvodi vježbače na ulicu iz zatvorenih teretana i fitness dvorana. To nas ne treba čuditi jer je jasno da post-moderni trendovi teže boravku na otvorenom te nikakvo zaključavan-je i zatvaranje, pa i kada se radi o vježbanju, više nije u modi. Sigurno je da se od ovakvih novotarija diže kosa na glavi vlasnicima teretana koji ulažu desetke pa i stotine tisuća eura u skupe sprave, dok ljudi koji žele lijepo oblikovati tijelo i poraditi na snazi, vise po vratilima ili rade vježbe na paralelnim šipkama potpu-no besplatno.

Neki kažu da je to povratak is-tinskom vježbanju jer tvrde da su sprave za vježbanje i jačanje tijela tek kasnije ušle u modu i jedinim pravim workoutom smatraju onaj koji koristi isključivo težinu vlasti-ta tijela. Pobornici street workouta također drže da je priča o poticanju

rasta jednog mišića i izolaciji ostalih (na čemu se temelji moderni body building) samo mit jer je, po njima, takva praksa nemoguća. Nadalje se tvrdi da je po mjerenju učinkovitosti street workout puno „pošteniji“ jer svatko vježba sa svojom težinom za razliku od teretana gdje su „veliki dečki“ uvijek u prednosti.

Teretane s modernom opremom dobar su početak za one koji u školi zaziru od tjelesnog odgoja jer se boje preskakanja popularnog „kozlića“ ili penjanja po užetu. Tamo možete početi vježbati s nekim minimalnim težinama, nekada čak i sa šipkom, sve dok ne naučite osnovne pokrete. Stječe se dojam da je to kod uličnog vježbanja, koje se uglavnom sas-toji od sklekova, zgibova, čučnjeva i sličnih pokreta, ipak, malo teža stvar. I ovdje ima lakših varijanti ove vježbe kao što su sklekovi na kosim površinama, na koljenima, poluzgi-bovi i slično. No pitanje je koliko se u

svemu tome može snaći obični počet-nik prije nego što odustane.

Street workout je bez sumnje izuzetno atraktivna disciplina koja se propagira i kao socijalno osjetljiva jer ne zahtjeva plaćanje članarina u vjež-baonicama i s vremenom će privlačiti sve veći broj vježbača. Pitanje je samo želi li baš netko tko ne može napraviti nijedan zgib to pokazati pred cijelim parkom ili će radije ići natezati lat mašinu u teretanu. Istina je, kao i puno puta, negdje u sredini pa možda nije loša kombinacija jed-noga i drugog oblika vježbanja.

a. kovačević

Riječ calistenica dolazi od grčkih riječi kalos, što znači ljepota, i sthenos, što znači snaga. To je umjetnost korištenja vlastite tjelesne težine i inercije kao sredstvo za razvoj svoga tijela. Prema enciklopediji Britannici ovaj je sport dobio ime po jednom od svojih prvih zagovornika, grčkom povjesničaru Callisthenesu, no upitna je prilagođenost imena engleskom pravopisu.

Sigurno je da se od ovakvih novotarija diže kosa na glavi vlasnicima teretana koji ulažu desetke pa i stotine tisuća eura u skupe sprave

13

feng shui

LUAN TOU: PREUSMJERITE ENERGIJU OKOLIŠA U SVOJ RADNI ILI ŽIVOTNI PROSTOR

Feng Shui više nije nepoznata riječ čak ni u širim krugovima. Većina će reći da se radi o istočnjačkoj vještini uređenja prostora u kojem bora-vimo, na poslu ili kod kuće, prema određenim zakonitostima koje bi dovođenjem pozitivne energije tre-bale dovesti do sklada i harmonije.

Bitno je znati da se „chi“ ili energija koja postoji u našem okruženju dijeli na pozitivnu i negativnu. Da ne bi

bilo nikakve zabune, Kinezi pozitivnu ili prosperitetnu energiju (Shenq chi) nazivaju i energijom ili „chijem“ života, dok negativnu i stagnirajuću energiju (Sha Chi) nazivaju još i ubojitim „chijem“. Podrazumijeva se da želimo obitavati na mjestima na kojem se nalazi mnogo pozitivne (Shenq) energije. Da bi to postigli, potrebno je potražiti neke indikatore koji govore o tome gdje se takva vrs-ta energije nalazi. U starim Feng Shui zapisima možemo pronaći tekstove o tome da je „chi“ nošen vjetrom i da se akumulira u blizini vode. Planine koje su bujne vegetacijom bogat su izvor „chia“. U tim Feng Shui zapisima planine su sinonim za Zmaja, a „chi“ se naziva i Zmajevim dahom. Treba još reći da se planine povezuju s „yin“ polovicom, dok se rijeke i jezera kao

mjesta akumuliranja energije vezuju za „yang“.

Obično kada govorimo o vještini Feng Shui, pred oči nam dolazi osoba koja se razumije u ovu vještinu te koja obilazi naš stambeni prostor i daje nam upute o premještanju raz-nih stvari kao što su položaj kreveta, stola za kojim ručamo ili mjesta na kojem se odmaramo tijekom dana. No pravi majstor Feng Shuia mora biti upoznat i s punom širim spek-trom i tu govorimo o Luanu Touu, dijelu Feng Shui vještine koji na puno većoj skali i geografskoj površini razmatra kondicije prostora u kojem živimo.

Luan Tou vrednuje mjesto u kojem obitavamo s obzirom na prirodne i umjetne elemente koji se nalaze u okolici. To podrazumijeva planine, umjetne tornjeve, antene i odašiljače, vodene površine i slično koji mogu pospješiti, ali i blokirati tijek energi-je. Već smo rekli da su planine pozi-tivni faktori ako su blage te pune flo-re i faune, no problem je kada se radi o strmim, golim i nepristupačnim planinama koje će na svojim oštrim klisurama zaustaviti protok „chia“.

U kineskoj metafizici planine nastaju magnetskim privlačenjem zvijezda na nebu te upravo u njima boravi

Plavo: boja za 2017.

Voda je sinonim za plavu boju tako da će ova godina biti u tom koloritu. Stavite čim više plave boje u vaš radni ili život-ni prostor. Koristite namještaj i posuđe u plavim tonovima jer će oni odlično utjecati na razinu vaše sreće i energetske potencijale.

S obzirom na 12 kineskih znakova zodijaka, 2017. go-dina će biti puna ljubavi i ro-mantike za one koji su rođeni u godini štakora, majmuna ili zmaja. Mnogo će se parova vjenčati, useliti u nove kuće i dobiti djecu. Parovima koji očekuju djecu preporučuje se crvena ili purpurna boja u jugoistočnim dijelovima kuće.

14

smoothieju dati lijepu kremastu teksturu i gustoću.

Dodatnu kremoznost dobit ćete dodavanjem avokada koji je također nezaobilazni dio mnogih smoothieja.Listove mladog špinata najjednos-

tavnije ćete konzumirati u ovim napicima, a na ovaj način u toj namir-nici mogu uživati i djeca kojoj špinat možda i nije omiljena namirnica.

Krastavac sadrži dnevnu dozu vi-tamina B1, B2, B3, B5 i B6 te vitamin C, folnu kiselinu, kalcij, magnezij,

energija koju želimo privući u našu neposrednu okolinu. Stoga je poznavanje krajobraza važan element u svakom pokušaju da prostor u kojem živimo osmis-limo po zakonitostima vješ-tine Feng Shui. Ako osoba koja prakticira ovu drevnu vještinu ne poznaje raspored planina ili rije-ka, teško će odrediti što je uopće pozitivna energija.

Pravilno kvalificirani Feng Shui majstor je onaj koji se ne služi

samo formulama i izračunima koji se koriste u različitim Feng Shui sustavima, već ima i oko za krajo-braz, planine, rijeke i ostale prirodne elemente u blizini.

Postoji uvjerenje da je bilo koja planina koja se nalazi na sjever-oistoku povoljna za stanovnike te nekretnine. Svi vodeni oblici, uk-ljučujući i bazene, koji su locirani na jugozapadu nekretnine povoljno utječu na prosperitet ukućana. Ako živite u velikim gradovima u koji-

ma u okruženju nema planina i rijeka ili jezera, tada se neboderi uzimaju za planine, a veliki praz-ni prostori kao voda. Kod Luana Toua analiziraju se lokacija, oblici, blizine pa čak i mirisi.

Može se slobodno reći da je „vanjski“ Feng Shui čak i važniji od unutarnje dekoracije jer nju ćemo puno lakše dovesti u red nego okruženje kuće ili stana u kojem živimo.

z. pavlova

Zašto baš zeleni smoothie?Smoothie, smoothie, smoothie… smoothieji su svuda oko nas. Čarobni je napitak, naprosto, zavladaosvim oblastima zdravoga života pa se neupućenom pojedincu gotovo nemoguće snaći u šumirecepata, čarobnih formula i uput-stava.

Podrazumijeva se da ćemo vas pokušati navući na zeleni smoothie i nudimo vam jedan sasvim jednos-tavan koji istovremeno služi kao detoksikant i odličan obrok ako ste na dijeti. Za njegovu vam je pripremu potrebno: jedna banana, polovica avokada, nekoliko listova špinata i jedan krastavac. To je osnova. Dobro je dodati još i sjemenke biljke chia te zob. Po želji se može dodati i spiruli-na u prahu te maslac od badema.

Želimo napomenuti da vam za početak smoothiezacije nisu potreb-ni papreno skupi električni aparati, već će biti dovoljni i sasvim mali uređaji za pravljenje ovoga čarobnog napitka koje možete naći za neš-to više od 100 kuna u trgovačkim centrima.

Pa da započnemo s pripremom.Nasjeckajte bananu koja će vašem

cink i fosfor. Gotovo sve što je tijekom dana po-trebno čovjeku.

Prije nego što sve ove sastojke ubac-ite u smoothie maker, preporuču-jemo da na tanjuriću razmutite jednu žličicu sjemenki biljke chia i tri žličice vode. Nabubrenu smjesu potom dodajte ostalim namirnicama.

Chia je biljka najbogatija omega-3 masnim kiselinama, proteinima i vlaknima, a također sadrži značajan broj vitamina, minerala i antioksi-dansa. Zob, osim što ubrzava probavu, sa-drži beta-glukan – prehrambeno vla-kno koje uzrokuje lagano otpuštanje glukoze u krv čime se izbjegavaju velike oscilacije glukoze.

Spirulina u prahu je puna pro-teina, minerala i drugih hranjivih tvari pa neki tvrde da bi mogla riješi-ti svjetski problem gladi opskrblju-jući ljude svim potrebnim sastojcima. Svemu, po želji, dodajte i žlicu bade-mova maslaca.

Ovaj napitak možete konzumirati svakodnevno i on može biti vaš os-novni smoothie. Dobro došli u svijet smoothieja!

15

Gorski kotar, koji mnogi nazivaju „zelenim srcem Hrvatske“ i „hrvats-kom Švicarskom“, nalazi se trenutno pred jednim od najvećih izazova u svojoj povijesti. Kukac smrekov potkornjak prijeti potpunim uništen-jem te vrste crnogorice koja je na razini države zastupljena s oko 3 %, ali je u nekim dijelovima Gorsk-og kotara, ponajprije na području Grada Čabra, čak i dominantna vrsta. Prema procjeni Hrvatskih šuma i nadležnog Ministarstva poljoprivre-de i šumarstva, trebalo bi do kraja lipnja tekuće godine posjeći čak oko 100 000 kubnih metara smrekovine jer je to po njima jedina učinkovita mjera protiv ove zaraze. To se odnosi na šumu u državnom vlasništvu, ali i na onu privatnih šumovlasnika. Cilj je zaustavljanje ekspanzije potkorn-jaka prije nego što dođe do novih kopulacija. U sunčanoj i toploj ljetnoj sezoni ovaj nametnik iznjedri čak do tri svoja naraštaja te se računa da jedno zaraženo stablo tijekom godine dana može zaraziti od desetak do čak 25 okolnih stabala.

Goranska ekološka inicijativa, gei, udruga je građana koja je prije neko-liko mjeseci utemeljena u sklopu na-jznačajnije hrvatske ekološke Udruge „Eko Kvarnera“ s ciljem davanja odgovora na sve ekološke i druge izazove koji ugrožavaju Gorski kotar i ljude koji u njemu žive. gei je pozdra-vila inicijativu ministra poljoprivre-de i šumarstva Tomislava Tolušića kojoj je cilj energični obračun sa smrekovim potkornjakom, ali je upozorila da se svi radovi vezani za sječu, prijevoz i uopće eksploataciju

zaraženih stabala smreke moraju izvesti prema najvišim standardima struke. Važno je u čim većem obimu izbjeći štetu na okolnim sastojina-ma, stablima i drugim elementima ekosustava. gei je također upozorila i na činjenicu da se dosadašnja sječa zaraženih stabala uglavnom nije vršila kvalitetno jer se nedovoljno ili se nije uopće zadiralo u sanitarni koridor i to u naravi u stabla koja su zaražena, ali su još zelena. Sjekla su se pretežito već uništena stabla čime se, zapravo, ne postiže cilj ove mjere jer se zaraza te sušenje šire i dalje koncentrično tamo gdje još ima nasada smreke. Upozorili su i na nekvalitetno prevoženje posječenih stabala, koje se vrši bez upotrebe zaštitnih mreža koje priječe preživl-javanje kukaca koji izađu iz drva, pa je i sam prijevoz eklatantna mo-gućnost širenja zaraze na velikim udaljenostima.

Novoosnovana je goranska ekološ-ka Udruga ukazala i na eventualne

nove pogibelji po šume ovo-ga kraja. Javlja se mogućnost zaraze gljivama koje također prijete da od sekundarnog postanu primar-ni nametnik jer u šumi još trune velika količina drvne mase, a to izrazito pogoduje širenju ove vrste zaraze. Tu je i moguća zaraza jelovim potkorn-jakom koja bi, ako se raširi na

način kako je to uspjelo smrek-ovu potkornjaku, mogla značiti kraj goranskih šuma, a u daljnjoj perspektivi i kraj za život ljudi u Gorskom kotaru. Uništenje dom-inantne jele značilo bi i gašenje šumarstva te drvne industrije koji su objedinjena monostruk-tura goranskoga gospodarstva, ali i turizma kao grane koja je u razvoju i rastu.

Frapantna je i činjenica da polovica stanovništva Gorsk-og kotara trenutačno ne može konzumirati vodu iz slavine jer su vodovodi zagađeni, uglavnom bakterijama fekalnog podrijetla. Budućnost je Gorskog kotara neraskidivo vezana za ekologiju, ali valja sustavno činiti maksi-malne napore u širenju svijesti o potrebi učinkovite zaštite prirode.

željko raukar, Goranska ekološ-ka inicijativa

SOS ZA ZELENO SRCE HRVATSKE

16

Svi projekti moraju imati zeleni predznak

Župan Zlatko Komadina:

Na čelu ste Primorsko-goranske županije već dulje vrijeme. Is-koristite ovu priliku pa nam se pohvalite županijskim projektima koji imaju „zeleni“ predznak.

Kako ocjenjujete projekt „Marišći-na“ koji bi u veljači trebao zaživje-ti u punom obujmu?

Nisam od onih koji se vole hvaliti, više volim govoriti o činjenicama, a jedna od njih je primjerice da je upravo naša Županija među prvima u Hrvatskoj za svoj Prostorni plan provela stratešku procjenu utjecaja na okoliš, a u zakonom propisanoj proceduri za planirane zahvate odabrana su za okoliš najpovoljnija rješenja. Isto tako novom Razvojnom strategijom Županije prihvaćeno je opredjeljenje održivoga društve-no-gospodarskog razvoja. U skladu s tim proveden je i planiran cijeli niz projekata za unaprjeđenje komu-nalne infrastrukture, energetske

Zlatko Komadina već se čitav niz godina nalazi na čelu Primorsko-goranske županije koja s ponosom nosi naziv „zeleno-plave“ županije pa koristimo priliku da s njim porazgovaramo za prvi broj časopisa „Green Life“. Ujedno

je i potpredsjednik SDP-a te nismo zaobišli ni tu temu.

„Marišćina“ – zona za gospo-darenje otpadom je još uvijek prva, a i jedina u Republici Hrvatskoj koja je evo konačno i započela s radom i koja nudi cjelovito rješenje za gospo-darenje komunalnim i proizvodnim neopasnim otpadom za dugi niz godina. Planirana je i provedena po preporukama europskih stručnjaka i uz financijsku potporu europskih i državnih fondova. Treba istaknuti da se uklapa i u koncepciju „kružnog gospodarstva“ jer se cijeli župani-jski sustav gospodarenja otpadom temelji na odvojenom sakupljanju i recikliranju otpada. Županija je među prvima u Hrvatskoj imala Plan gospodarenja otpadom, usvojila je-

učinkovitosti te obnove prirodne i kulturne baštine, a kojima je glavni cilj zaštita okoliša. Treba istaknuti da se, uvažavajući zakonsku regu-lativu, nijedan značajniji projekt ne može provesti bez obveznog pos-tupka procjene utjecaja na okoliš. Osim toga svi planirani projekti na zaštićenim lokalitetima ili na područ-ju ekološke mreže (kojom je pokriveno više od 75 % područja Županije) moraju proći prethodnu ocjenu prihvatljivosti za prirodu. Tomu treba dodati da se za zahvate

izvan građevinskog područja prije ili tijekom postupka izdavanja dozvola za gradnju utvrđuju posebni uvjeti zaštite okoliša i prirode. Ne smije se zaboraviti i obveza provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš svih razvojnih i prostornih plano-va, uključujući i planove lokalne razine. U gotovo svim navedenim postupcima svoje mišljenje mora dati i javnost. Stoga je nedvojbeno da svi projekti koji se provode na području Županije moraju imati „zeleni“ predznak. Između ostalih, ističemo Županijsku centralnu zonu za gospodarenje otpadom s pretovar-nim stanicama, projekte energetske obnove i to za devet školskih zgrada, fotonaponskih elektrana na Cresu i Unijama, uređenje Centra za posje-titelje „Beli“ i Centra za velike zvijeri u Staroj Sušici, uređenje špilje Lok-varka te projekte vezane za ekološku edukaciju, među kojima su projekti uređenja edukativnih staza i tiskanje knjige o prirodnoj baštini Primor-sko-goranske županije.

Županija je među prvi-ma u Hrvatskoj imala Plan gospodarenja otpa-dom.

“„

17

Kvarner ostvaruje sve bolje rezu-ltate u turizmu, no ova privredna grana i naftne mrlje ne idu zajed-no. Kakvu ćete politiku kao Župan voditi ubuduće prema INI koja je krivac sve većeg broja ekoloških incidenata na području PGŽ-a?

Potpredsjednik ste SDP-a. Gos-pođa Mirela Holy je nekada bila perjanica SDP-a u promicanju ekologije, održivog razvoja i sličnim tema. Danas SDP nema takvu osobu. Smatrate li da SDP mora djelovati u pravcu „zelenih“ politika ili se mora posvetiti svo-jim tradicionalnim temama?

Hoće li Primorsko-goranska županija dobiti azil za životinje?

Županija prati stanje u INI – Rafineriji nafte Rijeka te se unutar okvira svojih zakonom definiranih ingerencija uključuje u rješavanje ekoloških problema te surađuje s jedinicama lokalne samouprave, ministarstvima i drugim nadležnim državnim tijelima i inspekcijama. U slučajevima onečišćenja postoje točno propisane procedure djelo-vanja i hitnog provođenja mjera za sanaciju stanja. Uzroci prošlogodišn-jeg istjecanja ugljikovodika u more su sanirani, a onečišćenja obale i mora uklonjena. Rezultati praćenja kvalitete zraka u okruženju Rafiner-ije, kao i mora za kupanje, pokazuju da je zrak I. kategorije, a kakvoća je mora za kupanje na području Kost-rene izvrsna prema ispitivanjima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a.

Osim toga INA – Rafinerija nafte Rijeka je pod stalnim nadzorom inspekcijskih službi. Ono s čime nis-mo zadovoljni, i to ističemo u svim susretima s predstavnicima INE, je zastoj u provedbi modernizacije pogona u Urinju.

U svim je programima SDP-a, uz

Pitanje azila za životinje nije zanemareno iako je u travnju 2016. donesen zaključak prema kojem se projekt „Centar za dobrobit životinja“ u Klani ne nastavlja na planiranoj lokaciji i to zbog nedostatka in-teresa fizičkih i pravnih osoba za njegovu izgradnju i gospodarsko korištenje, kao i zbog nemogućnosti financiranja projekta sredstvima EU-a. U međuvremenu je Županija potpisala Sporazum o suradnji na provedbi povezivanja poslovne zone Kunfin u Općini Klana i radne zone Marišćina u Općini Viškovo. Tim se Sporazumom općine Viškovo i Klana obvezuju u navedenim zona-ma osigurati zemljište za izgradnju skloništa za nezbrinute životinje. Smještaj napuštenih životinja moguć je u skloništu u Liču koje je regis-trirano za smještaj napuštenih i izgubljenih životinja pri Ministarstvu poljoprivrede sukladno Zakonu o zaštiti životinja i Zakonu o veteri-narstvu. Vlasnik zemljišta objekta na k.č. 4069/1 k.o. Lič je Veterinarska stanica d.o.o. Rijeka. Objekt je le-galiziran u prosincu 2013. godine, a sklonište može zbrinuti do 70 pasa. Rad skloništa obuhvaća skupljanje i prevoženje životinja, smještaj izgu-

bljenih i napuštenih životinja, veteri-narsko-zdravstvenu zaštitu i udom-ljavanje životinja, a sufinanciraju ga jedinice lokalne samouprave. Inače, one su i Zakonom o zaštiti životinja dužne financirati poslove skrbi o napuštenim životinjama. Uvidom u Prostorni plan Općine Fužine, na čijem je prostoru izgrađeno sklonište i ambulanta za životinje, a investitor je Veterinarska stanica Rijeka d.o.o., eventualno proširenje, izgradnja i do-gradnja kapaciteta nije dozvoljena do donošenja UPU 5 poslovne zone Lič 2. Dozvoljena je samo rekonstrukcija i održavanje postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Identifikacijom čestica koje se nalaze u neposrednoj blizini skloništa i uvidom u zemljišne knjige utvrđeno je da su vlasnici zemljišta privatne osobe. S obzirom na mali kapacitet skloništa u Liču, mnogobrojne udruge za zaštitu životinja na području Primorsko-go-ranske županije brinu o napuštenim životinjama na nekoliko lokacija, a Županija tim udrugama pomaže nabavkom i doniranjem hrane.

Pitanje azila za životin-je nije zanemareno.“ „

dinstven sustav i donijela Deklaraciju o gospodarenju otpadom kojom se gospodarenje komunalnim otpa-dom treba provoditi na ekološkim principima i načelima recikliranja otpada.

otvaranje radnih mjesta i ulaganja

18

u „zelene“ projekte, zaštita okoliša visoko pozicionirana. Posebna je pažnja usmjerena potencijalima za razvoj eko turizma koji treba doprin-ijeti uspješnijem lokalnom razvoju. Daje se podrška uspostavi sustava gospodarenja otpadom koji će rezu-ltirati visokim postotkom odvojeno sakupljenog i recikliranog otpada, a pokrenuti su i projekti energetske obnove javnih zgrada, ali i privat-nih stambenih objekata. U svakom programu ističe se ekonomski rast uz stvaranje „zelene“ ekonomije i ulag-anja u očuvanje okoliša, a osobito u zaštićene prirodne objekte što je

Poznato je da volite provoditi vrijeme na Učki sa svojim kućnim ljubimcem. Inspirira li Vas bora-vak u prirodi i smatrate li da bi više vremena trebali provoditi u aktivnostima na otvorenome?

Da, volim, ali, nažalost, nemam dovoljno vremena. Volim i šumu i more, posebno ribolov koji mi je ljeti omiljena aktivnost u slobodno vri-jeme koje nastojim što više provesti u kugu obitelji i bliskih, dugogodišn-

Nekada ste se bavili sportom. Činite li to rekreativno i danas, „zahaklate“ li koji put s društvom ili prakticirate neki drugi vid sporta/rekreacije?Jedete li zdravo i koji je vaš omilje-ni zdravi obrok koji bi preporučili i našim čitateljima?

U svim je programima SDP-a zaštita okoliša visoko pozicionirana.

“ „Košarka je bila sport moje mlado-

sti, no „donijela“ mi je trostruku di-skus herniju pa mi je danas plivanje omiljena rekreativna aktivnost uz, naravno, ribolov i šetnje. Trudim se jesti zdravo pa jutro obično započ-nem „smoothiem“, a omiljeni obroci su mi lešade svih vrsta, riba, povrće iz vrta, maslinovo ulje i kapljica naše odlične žlahtine.

a. babić

avokado: odličan za vašu kožu

Ako želite zaštiti kožu na prirodan način, ne bi bilo loše da razmislite o avokadu. Naime on ima brojna ljekovita svojstva. Štiti od raka dojke i prostate te je bogat izvor vitamina E. Vrlo je ukusno i zdravo ulje koje se dobiva od ovoga tropskog voća. Također ga mnogi kuhari koriste umjesto maslinova ulja u pripremi jela. Avokado je bogat nezasićenima, esencijalnima masnim kiselinama koje sprječavaju isušivanje kože te održavaju njezinu elastičnost. Pozna-to je da u kožu prodire dublje od svih biljnih ulja, a aktivne tvari nosi sve do unutarnjih slojeva kože. Avokado će vašu kožu hidratizirati i spriječiti

PRIPREMA:

Meso jednoga zrelog avokada usitnite mikserom ili gnječite žlicom dok smjesa ne postane kremasta te dodajte pet žlica punomasnoga jogurta. Isci-jedite pet kapi limunova soka. Preporuča se dodavanje žličice meda i par kolutića krastavaca. Kremu prije spavanja nane-site na očišćenu kožu lica pa je nježno utrljajte. Ovu kremu možete koristiti i kao masku. Nanesite je u debljem sloju te nakon otprilike 15 minuta ostatke uklonite vatom.

jih prijatelja.glavni preduvjet održivog rasta tur-izma kojim će se osigurati očuvanje jedinstvenoga prirodnog okruženja za buduće generacije. Kroz izvršnu vlast na svim razinama pokrenut je značajan investicijski ciklus razvoja komunalnoga i vodnoga gospodarst-va koji su također u funkciji zaštite okoliša.

prijevremenu pojavu znakova staren-ja kože. Njegova ga antibakterijska i zacjeljujuća svojstva čine idealnom bazom za kozmetičke tretmane rana, akni, dermatitisa i slično. Smanjuje svrbež koji se pojavljuje kod ekcema i psorijaze. Također ima svojstva apsorpcije UV-zraka i idealan je dodatak za pojačavanje aktivnosti UV-A i UV-B apsorbera zbog čega se smanjuje koncentracija umjetnih spojeva. Od svih biljnih ulja poka-zao se kao najučinkovitije sredstvo za zaštitu. Plod avokada se dosta koristi u meksičkoj kuhinji. Europski su mornari avokado koristili kao maslac.

19

Katolička Crkva u eko akcijama

Laudato si’ pape Franje

U kojoj je mjeri Katoličkoj Crkvi bitna zaštita okoliša može se zak-ljučiti po tome što je već druga enciklika pape Franje, naslovl-jena Laudato si’, u svom većem dijelu posvećena zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i global-nom zatopljenju. Papa predlaže ekologiju cjelovitosti koja jasno prepoznaje ljudske i društvene dimenzije neraskidivo povezane s pitanjem okruženja. U enciklici se nadalje nabrajaju problemi kao što su zagađenje okoliša u svim njegovim oblicima, nedo-statak čiste vode, pomanjkan-je bioraznolikosti te raspad društva u cijelosti. Laudato si’ u potpunosti prihvaća stav većeg dijela znanstvene zajednice da je upravo čovjek glavni krivac za klimatske promjene te se navodi da su one „globalni problem s teškim posljedicama za okoliš, društvo, ekonomiju, politiku te distribuciju dobra“. Upozorava se na “dosada nezabilježenu destrukciju ekosistema s ozbil-jnim posljedicama za sve nas“ ako se hitno nešto ne poduzme. Naglašava se i uloga fosilnih en-ergenata kao uzroka klimatskih promjena. Papa Franjo poručuje razvijenim zemljama da mora-ju pomoći nerazvijenom dijelu svijeta u njegovoj borbi s poslje-dicama globalnoga zatopljenja.

Ekološke akcije koje potencira Ka-tolička Crkva šire se čitavim svijetom pa nije izuzetak ni Afrika. U Malaviju, maloj i siromašnoj afričkoj zemlji, inicijativu je preuzela ženska katolič-ka populacija pokretanjem akcije pošumljavanja sadnjom novih sad-nica. U tome im pomažu i financijske institucije te je rečeno da se Malaviju želi povratiti izgubljena ljepota.

Deforestacija je jedan od ekoloških problema u ovoj afričkoj državi, a spomenutom se akcijom, koja bi trebala trajati tri sezone, namjerava posaditi oko 21 000 stabala. Svaka od 41 župe posadit će oko 500 sta-bala. U 2017. godini briga za okoliš je jedan od glavnih ciljeva Katoličke Crkve u Malaviju pa je i Ministarstvu šumarstva te ostalim zakonodavcima ove afričke države upućena molba da više pažnje posvete zaštiti okoliša.

Neadekvatno zbrinjavanje otpadnih voda te erozija tla uslijed deforestaci-je zagadili su velike količine svježe vode u ovoj zemlji. Samo 57 posto populacije ima pristup pitkoj vodi. Erozija također uzrokuje zamućivan-je rijeka te ugrožava riblji fond.

Ipak, Malavi ima bogat i raznolik biljni te životinjski svijet, a oko 28 posto zemlje je prekriveno šuma-ma. Stručnjaci vjeruju da jezero

Nyasa, poznato i kao Malavi, ima više endemskih vrsta nego bilo koje drugo jezero na svijetu. Čak 11,3 posto ukupne površine ove države je označeno kao zaštićeno područje. Nacionalni park jezera Malavi, koji se nalazi na njegovoj južnoj strani, proglašen je svjetskom kulturnom baštinom 1984. godine.

Krivolov je i dalje problem u zaštićenim područjima, no malavijs-ka je vlada ratificirala međunarodne ugovore o okolišu koji se odnose na biološku raznolikost, klimatske promjene, širenje pustinja, ugrožene vrste, promjenu okoline, opasni otpad, očuvanje morskoga života te zaštitu ozonskoga sloja i močvara.

v. acharya

20

Smrt za životinje u prašumama Indonezije

deforestacija:

Broj crvenih majmuna, orang-utana (doslovno „šumski čovjek“) i dalje stalno opada najviše zbog deforestacije. Procjenjuje se da je ova vrsta na rubu izumiran-ja s preostalom populacijom od samo nekoliko tisuća jedinki, dok se orangutan s Bornea smatra ugroženom vrstom. Ujedinjeni Narodi nazivaju trenutno stanje i preostali broj jedinki ovih vrsta – stanjem uzbune. Uništenje staništa uzrokovano masovnim širenjem palminih plantaža je glavni razlog što orangutanima prijeti izumi-ranje.

Indonezija je dom jedne od bi-ološki najraznovrsnijih šuma na svijetu i po broju je pojedinačnih vrsta na trećem mjestu, odmah iza Brazila i Demokratske Repub-like Kongo. Još početkom dvade-setog stoljeća Indonezija je bila zemlja gusto napučena šumama koje su pokrivale 84 posto sveu-kupne površine zemljišta. Defor-estacija je započela sedamdesetih godina te se otada užurbano provodi. Od procijenjenih 170 milijuna hektara pod šumama 1900. godine, Indonezija je kraj dvadesetoga stoljeća dočekala sa zastupljenošću šumskih površina manjom od 100 milijuna hektara. Zastrašujuća je činjenica da je 80 posto sječe stabala u Indoneziji – ilegalno.

Najveći su počinitelji defor-estacije velike kompanije koje na mjesto raskrčene šume sade druge kulture koje služe u indus-triji. Šume često pale i farmeri te vlasnici plantaža. Tu je i drvna industrija koja ima velike po-tražnje od Japana i Kine. Ovakva je praksa dovela do toga da je Indonezija završila na neslavnom

trećem mjestu po količini emiti-ranja stakleničkih plinova, odmah iza SAD-a i Kine.

Ovako bogate šume, koje se protežu preko 18 000 indonezi-jskih otoka, u sebi udomljuju i bi-ološki raznolik životinjski svijet. Iako pokrivaju tek 1 posto zeml-jine kopnene površine, indonezi-jske prašume sadrže 10 posto svih čovjeku poznatih biljaka, 12 posto vrsti sisavaca uključujući i ugrožene orangutane i tigrove sa Sumatre i nosoroge te 17 posto svih poznatih vrsta ptica. I to nije ni približno sve jer indonezijsko Ministarstvo zaštite okoliša vjeru-je da je još najmanje pola vrsta u njihovim šumama neotkriveno. Nažalost, mnoge su vrste ili već izumrle ili su na rubu istrebljen-ja. I to ne bilo koje, već neke od najpoznatijih.

Nakon istre-bljenja balijsko-ga i javanskoga tigra, suma-transki je tigar jedina preživjela vrsta indonezi-

jskog tigra. Procjenjuje se da je broj jedinki pao na oko 500, s 150 parova koji se razmnožavaju. Problem predstavlja sve manja površina pod šumama jer su ovim životinjama potrebna veća pros-transtva za parenje i normalan život.

Otok Java je dom male populacije javanskih nosoroga, najrjeđih od svih nosoroga, dok močvare Su-matre štite posljednje sumatran-ske nosoroge, druge po rijetkosti. Sumatranski se slon nalazi u fazi pred samim nestankom jer mu prijeti gubitak staništa, odnosno njihova degradacija i fragmentaci-ja.

Procjenjuje se da je ugroženo i stotinjak vrsta ptica.

m. hunt

21

hollywoodske zvijezde u “zelenoj akciji”Kada se na jednomu mjestu nađu Arnold Schwarzenegger, James Cameron, Matt Damon, Sigourney Weaver, Gisele Bundchen, David Let-terman, Jessica Alba i ostale holivud-ske „zvjerke“, onda povod mora biti bombastičan. Globalno je zatopljenje, sigurno, i više nego dovoljan izazov da se prva liga svjetskih celebrityja okupi u seriji pod nazivom „Godine opasnog življenja“ koja je već doživ-jela svoju drugu sezonu emitiranja. Da bi doprinijeli popularizaciji ove problematike, megazvijezde putuju svijetom te razgovaraju sa znanst-venicima, stručnjacima, ali i običnim ljudima o posljedicama klimatskih promjena te pojavama kao što su podizanje razine mora, nezapamćene suše i poplave, pojava kiselosti u oceanima, deforestaciji, izumiranju

životinjskih vrsta i slično. Razmatra-ju se i rješenja koje nude pojedinci, kompanije pa i vlade država da bi se ove posljedice globalnoga zatopljenja što više umanjile.

Prva sezona ima devet epizoda, a druga osam. Između ostaloga, možete vidjeti na koji se način američka vojska prilagođava zelenoj agendi i kako pokušava smanjiti svoj

utjecaj na emitiranje stakleničkih plinova. Sigurno pogađate da je taj zadatak na sebe preuzeo bivši kali-fornijski guverner i zvijezda filmova „Terminator“ i „Conan“. Matt Damon se pozabavio posljedica-ma nezapamćenih toplinskih udara te načinom na koji Amerika pronalazi odgovore na ovu pošast koja odnosi sve više ljudskih života. Nadamo se novim nastavcima i držimo palčeve.

2. ZELENI FILMSKI FESTIVAL

www.zeff.com.hr

RIJEKA 12. – 14.12.2016.

SEEDSOFTIME

100C 0M 100Y 0K

0C 20M 80Y K

100C 50M 0Y 0K

RIJEKA

MEDIJSKI POKROVITELJIPOKROVITELJIUČESNICI

Najbolji Zeleni filmski festival u regijiekologija na filmskom platnu

Washington, San Francisco, Toronto, Abu Dhabi… Rijeka. Spomenute gradove povezuje činjenica da su domaćini „zelenih“ filmskih festivala. Radi se o

kulturnim manifestacijama kojima je primarni cilj prikazivan-jem filmova o očuvanju okoliša, zdravome životu, održivome razvoju i komplementarnim temama razviti kod publike veći senzibilitet za ekologiju i očuvanje planeta na kojem živimo. Zeleni filmski festival u Rijeci će u 2017. godini doživjeti svoje treće izdanje.

Sve je započelo još 2013. godine kada je Udruga „Ekološko socijalni forum“ osmislila koncepciju festivala koji će pop-ularizirati „zelene“ teme putem filmova. Te godine su se na programu našli neki od najnagrađivanijih dokumentarnih filmova, kao naprimjer „The Cove“ koji govori o pomoru dupina u Japanu, zatim „U početku bijaše svjetlo“ o sungazingu te „Sharkwater“, „Food, Inc.“ i „Flow: For Love of Water“, a festival je otvoren filmom „Ponosna zelena vatra“ o povijesti ekološk-og pokreta u SAD-u. Projekcije s festivala održane su i u Puli, Karlovcu te Novigradu. Nakon pauze od dvije godine, 2. Zeleni filmski festival – ZEFF održan je u Rijeci od 12. do 14. prosinca te su prikazani vrhunski dokumentarci: „Utrka s izumiranjem“, „Rijeka koja mijenja smjer“, „Elemental“, „Happy“, „Revolucija“, „Samo to pojedi“, „Pod naponom“, „Sjeme vremena“, „Reciklirani orkestar“, „Iznad svega drugog“, „Pasivna pasija“ i „Konferencija životinja“. Održana su i brojna predavanja te prezentacije.

22

budućnost obnovljivih izvora energijeVraćaju li se fosilni energenti na velika vrata?

Moramo li se bojati za budućnost projekata koji favoriziraju upotre-bu obnovljivih izvora energije?

Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (irena) je na nedavnom zasjedanju u Abu Dhabiju, koje je održano 18. veljače 2017., zaključila da sadašnja ulaganja u obnovljive izvore energije nisu dovoljna da bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 2 Celzijeva stupnja te da bi se ulagan-ja, koja su u 2016. iznosila oko 300 milijardi dolara, na godišnjoj razini trebala utrostručiti do 2030. godine što bi onda iznosilo oko 900 milijardi dolara godišnje.

Nadalje je utvrđeno da je razvoj novih tehnologija omogućio dras-tičan pad troškova proizvodnje iz ob-novljivih izvora energije, što je omo-gućilo da taj sektor postane „omiljeni izbor“ za proizvodnju energije unatoč padu cijena fosilnih goriva. Prema procjenama irena-e, najbrže će rasti kapaciteti i proizvodnja iz fotonaponskih solarnih sistema, a ključnu će ulogu imati razvoj baterija za skladištenje električne energije.

Najveća se očekivanja polažu u fotonaponske solarne elektrane čija bi ukupna snaga i proizvodnja u narednom razdoblju trebale i dalje rasti, ali i u rješenja za pohranu en-

ergije. Tako se očekuje da bi ukupna snaga baterijskih sustava za pohranu sa sadašnjih 1 gw već 2030. godine trebala narasti na čak 250 gw.

„tesla motors“ na čelu s Elonom Muskom, sada slobodno možemo reći predvodnikom novih tehnologija u energetskom sektoru, preimenova-na je nedavno odlukom dioničara u jednostavno „tesla“ i pretvorena je iz najpoznatijeg proizvođača elek-tričnih automobila na svijetu u jednu od vodećih energetskih kompanija. Preuzevši „SolarCity“, postala je kom-panija koja je objedinila proizvodnju električnih automobila, proizvod-nju baterijskih sustava za pohranu energije za kućanstva i industriju (Powerwall, Powerpack) i krovnih

fotonaponskih sustava za proizvod-nju električne energije za vlastite potrebe.

Europa je predvodnik po pitan-ju čiste energije. Kakvi su ovdje trendovi?

Krajem studenoga prošle godine, Europska komisija je predstavila novi paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim ener-getskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju i tu je sebi postavila tri osnovna cilja: energetska učinkovi-tost na prvome mjestu, preuzimanje globalnog vodstva u korištenju energijom iz obnovljivih izvora energije i jedna novina – pružanje

Dolaskom Donalda Trumpa na čelo najmoćnije države svijeta, u globalnim se strujanjima osjeća miris energetske „kontrarevolucije“. Skeptici u pogledu uzroka klimatskih promjena i globalnoga zatopljenja preuzimaju glavnu riječ u Americi – najavljuju obustavu globalnih dogovora o smanjenju stakleničkih plinova i zagrijavanju atmos-fere, automobilska industrija traži ukidanje ograničenja koja su garantirala čišći okoliš te se grade naftovodi za

transport prljave nafte. Kakvi nas trendovi očekuju u svijetu i Europi te kako u svemu tomu stoji Hrvatska razgovarali smo s Darkom Jardasom, direktorom Regionalne energetske agencije Kvarner Primorsko-goranske županije.

Potrošači su aktivni i ključni sudionici na energetskim tržištima budućnosti.

dodjele energetskih kvota i visine poticajnih cijena za tako proizvedenu

energiju, svijet i eu kao predvodnik takve politike u razvoju ovog sektora ne vide alternativu. Kraj ere fosil-nih goriva, ulazak u postkarbonsko društvo i sve vidljivije klimatske promjene natjerale su i najveće svjetske energetske kompanije (bp, rwe, eon, Shell…) da svoja is-traživanja i buduće poslovne poduh-vate usmjere na tehnologije vezane za obnovljive izvore energije.

Hrvatska treba, svakako, nastaviti s aktivnostima na energetskim uš-tedama kroz obnovu zgrada (javnih i privatnih) te ustrajati na što većem angažmanu hrvatskih tvrtki, bilo da se radi o projektiranju, opremi ili izvođenju radova, a što se obnovljivih izvora energije tiče, posebno vjeru-

jem u eksploziju instalacija velikog broja malih fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije i termalnih sustava za proizvodnju to-ple vode, postupno uvođenje kućnih baterijskih sustava za skladištenje energije uz sve veći broj električnih automobila i bicikala na našim uli-cama. Naravno, svemu ovomu mora doprinijeti država kroz pozitivne

regulatorne propise. Najave su u tom smislu novoga Mini-starstva zaš-tite okoliša i energetike ohrabrujuće.a. babić

budućnost obnovljivih izvora energijepoštenih uvjeta potrošačima energi-je. Posebno bih istaknuo dio koji kaže – potrošači (dakle ne proizvođači ili opskrbljivači) su aktivni, ključni sudionici na energetskim tržištima budućnosti. Oni će imati raznovrsniju ponudu te mogućnost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije. S obzirom na to da smo punoprav-na članica eu-a, vjerujem da ćemo slijediti ove preporuke u novoj ener-getskoj revoluciji eu-a.

Gdje se danas nalazi Hrvatska i koliko danas, uopće, pratimo trendove u svijetu i eu-u vezano za područje obnovljivih izvora energije i energetskih ušteda?

Teško je to, zapravo, reći. Dok se na nacionalnoj razini vode oštre polemike oko toga treba li otkupiti dionice ine od mol-a i vratiti naftnu kompaniju pod okrilje države (sas-vim svejedno po kojem modelu), u trenutku kad je stvorena negativna klima za investicije u obnovljive izvore energije jer su takva ulagan-ja očito jedini krivac za povećanje cijene električne energije industriji i građanstvu, dok se nižu afere oko

Hrvatska treba svakako nastaviti s aktivnostima na energetskim uštedama kroz obnovu javnih i privatnih zgrada

Regionalna energetska agencija Kvarner (REA Kvar-ner) od svog je osnutka do danas postala sinonim za pro-jekte energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije na području Primor-sko-goranske županije, ali i šire jer je dobar dio projekata prepoznat i na nacionalnoj razini te proširen na područje cijele Hrvatske.

U samo osam godina osmišl-jen je i, što je najvažnije, re-aliziran niz projekata, većinu kojih je sufinancirala Primor-sko-goranska županija, a od kojih su mnogi bili pionirski u Hrvatskoj, pri čemu je iz fon-dova Europske unije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te drugih izvora povučeno na desetke milijuna kuna.

REA KVARNER

Darko Jardas, direktor REA Kvarner

24

Rješenje mirnoga i spokojnoga života je rasprodati sve što imate, spakirati ono najneophodnije, kupiti jeftinu kućicu u nekom od ruralnih kra-jeva Hrvatske čiji su vlasnici otišli potražiti sreću kod Angele Merkel, možda neka kravica i mali vrt da ne bi morali voziti do još jedne prodajne jedinice nekog od trgovačkih lanaca koji propadaju ili ne propadaju i… to je to. Ili?

Možda, ipak, niste za tako drastična rješenja i ne namjeravate daljnji život provesti na nekom od napuštenih svjetionika na Jadranu kojih ima ili nema i na kojima bi se vi osjećali do-bro ili manje dobro. Da se odreknete smartphonea pa da ne možete slati selfije sa zalaskom sunca u pozadini za koji očekujete najmanje trocif-renu brojku lajkova frendova kojima se već odavno smrklo? E, to već ne dolazi u obzir.

A onda?

Želite pronaći neku svoju malu oazu sreće u ovomu svakodnevnom tor-nadu koji vas pokupi još tamo kada ustajete iz kreveta te potom izbaci umorne i izmoždene nakon svakod-nevne borbe s neplaćanjima, opome-nama i sličnim pojavama koje vam u najvećoj mjeri ispunjavaju život?

Svoju viziju rješenja za ovaj vid traženja mira nudi budistički sveće-nik Haemin Sunim u svojoj uspješnici podužeg naslova: „Stvari koje možete vidjeti samo kada usporite: kako biti spokojan i osviješten u današnjemu užurbanom svijetu. Sunim, koji je

rodom iz Južne Koreje, a školovao se u Bostonu i Sjevernoj Kaliforniji, nam preporuča način na koji ćemo prepoznati one kratke trenutke koji nam život čine sretnijim, kao što je naprimjer osmijeh djeteta. Knjiga je u Južnoj Koreji prodana u preko tri milijuna primjeraka, a na američkom se tržištu pojavila početkom veljače ove godine.

Knjigu čini osam kratkih poglavlja koja je u hiperubrzanomu kapital-ističkom svijetu čine dostupnom i najzaposlenijem čitatelju. Govori se o ljubavi, duhovnosti, odnosima među ljudima, odmoru, strasti i još nekim pojavama koje je stalna bitka za preživljavanje možda gurnula u drugi plan. Knjiga je u Južnoj Koreji objavl-jena 2012. godine, a prije svog izdan-ja na engleskom jeziku, prevedena je na kineski, japanski i francuski.

U svojim razmišljanjima Sunim puno prostora posvećuje odnosu uma i svijeta. Sve ono što vidimo oko sebe posljedica je naše svijesti i stvarnost oko sebe mijenjamo snagom našeg intelekta te djelima koja proizlaze iz našeg načina razmišljanja.

Na svojem Twitter profilu Haemin Sunim ima preko 1,2 milijuna pra-

titelja koji svakodnevno započinju dan ili odlaze na počinak s njegovima mudrostima.

Zanimljivo je da je Sunim stigao u SAD da bi studirao filmsku umjet-nost, no po dolasku se u potpunosti posvetio religioznom životu. Obra-zovao se na Berkeleyju, Harvardu i Princetonu te je prvi korejski svećenik koji je poučavao religiju na nekom američkom koledžu. Svoje vrijeme sada provodi na relaciji New York – Južna Koreja.

Haemin Sunim je na izvrstan način uklopio sve prednosti današnjice pa putem društvenih mreža sva-kodnevno komunicira s milijunima sljedbenika koji između svojih radnih obveza prate njegove tweetove i objave na Facebooku.

Ne treba niti sumnjati da će juž-nokorejski svećenik imati sve više pratitelja u vremenu koje predstoji, pogotovo nakon što je njegova knjiga objavljena na engleskom jeziku. Sig-urno je da upravo Amerikanci žude za ovakvom vrstom štiva koje se čita u bilo kojoj prilici i bez potrebe za dubljom koncentracijom.

i. v. truffo

Ako se sami ne promijeni-mo, svijet će nas prisiliti na promjenu što može biti jako bolno. Promjene su neo-phodne za duhovni rast.

Haemin Sunim

duhovnost: stvari koje možete vidjeti samo kada usporite

25

jeva, odnosno pada s nebodera ili građevinskih konstrukcija.

Zasigurno, najpoznatiji je od svih

penjača po megazgradama Francuz Alain Robert poznat kao francuski „Spider-Man“. Penjanje najčešće započinje u ranu zoru te se nakon toga obično okupi mnoštvo proma-trača koji žele svjedočiti njegovim vratolomijama. To skoro uvijek privlači pažnju policije koja ga onda privodi čekajući ga na vrhu zgrade

ili na nekom od katova. 2011. godine popeo se na 830 metra visoku zgradu Burj Khalifa u Dubaiju.

Najpoznatiji je od svih penjača po megazgradama, zasigurno, Francuz Alain Robert poznat kao francuski „Spider-Man“.

buildering: umjetnost penjan-ja po zgradamaVidjeli ste ih gotovo svi – na You-Tubeu ili u dijelu televizijskih vijesti koji u žurnalističkom prikazu govori o zanimljivostima iz svijeta. Oni su hrabri, ali ih mnogi smatraju i suludima – penjači na najviše zgrade, većinom bez zaštitne opreme. Na-jčešće ih nakon njihovih poduhvata privodi policija jer je to što oni rade zakonom najstrože zabranjeno.

Vratolomije kojima se bave nazivaju se buildering, što je kombinacija riječi zgrada (building) i pojma boul-dering iz penjačkoga žargona.

Čitavu je pošast započeo još 1895. engleski alpinist Geoffrey Winthrop Young penjući se na krov Sveučilišta u Cambridgeu. Poznatija su imena još Harry H. Gardiner i George Polley, a u novije vrijeme Dan Goodwin koji se popeo na mnoge od najviših zgrada na svijetu uključujući Svjets-ki trgovački centar, Searsov toranj, centar Johna Hancocka, CN-ov toranj i nedavno (2014.) zgradu Telefónice u gradu Santiagu u Čileu za potre-be show programa „Nadljudi Stana Leeja“.

Zanimljivo je da je zlatna era uspin-janja na zgrade bila u New Yorku od 1915. do 1920. kada su gradske vlasti legalizirale ovu aktivnost, ali je zabilježeno i mnogo smrtnih sluča-

Druge poznate zgrade po kojima se Robert penjao su: Empire State Building u New Yorku, most Golden Gate u San Franciscu, Sears Tower

u Chicagu, Toranj Jin Mao u Šanga-ju, Torch Doha u Dohi, Taipei 101 u Tajvanu te oba Petronas tornja u Kuala Lumpuru u Maleziji. Također se penjao na Eiffelov toranj i Toranj Montparnasse u Parizu te zgradu opere u Sydneyju.

Pošast vratolomija po visokim zgradama uzima sve više maha i sve je opasnija, pa smo svjedoci velik-og broja snimki na društvenima mrežama u kojima mladići i djevojke (najviše iz Rusije i drugih zemalja bivšega Istočnog bloka) bez ikakve zaštitne opreme skakuću po rubo-vima nebodera balansirajući iznad ambisa. Popularno je i penjanje po antenama, tvorničkim dimnjacima i slično.

26

glavni cilj je da učenici razviju odgovoran odnos prema očuvanju okoliša

Edukacija djece u školama o važnosti očuvanja okoliša jedan je od najbitnijih segmenata društva sutrašnjice. Na koji način škole u Hr-vatskoj provode ovaj dio obrazovnoga programa razgovarali smo s

Radenkom Bradićem, ravnateljem Prirodoslovne i grafičke škole u Rijeci.

Kakva je povijest Vaše škole veza-na za ekologiju?

Imate li iskustva u suradnji s loka-lnom zajednicom?

Koja su iskustva u projektima s ekološkom tematikom?

Prirodoslovna i grafička škola Rijeka ima dugu povijest vezanu za promicanje brige za okoliš i razvoj ekološke svijesti. Naime još od davne 1999. godine obrazujemo generacije kvalificiranih ekoloških tehničara, što znači da ove godine obilježavamo punoljetnost stvaranja kadrova koji su po svom zanimanju orijentirani na ekološko djelovanje. Naravno, u tako je dugomu vremenskom periodu bio čitav niz događanja koja su zaslužna za ovo što danas jesmo. Za postizanje ovakvih rezu-ltata bila je potreb-na velika volja, radna energija, entuzijazam ljudi koji su zaslužni za taj status, a iskoristio bih priliku i spomenuo najzaslužnije kolege, od kojih

Imamo mnogobrojna iskustva, ovdje bi napomenuo samo najznača-jnija istraživanja kvalitete okoliša u sljedećim projektima: „Živjeti u Kostreni“ (2007./2008.); „Kost-rena u moru – more u Kostreni“ (2008./2009.); „Moć tla u bojama Kostrene“ (2009./2010.); „Ekološ-ki otisak na tlo Kostrene i okolice“ (2010./2011.); „Ča bakarsko more

Naravno, to je u biti i smis-ao širenja i diseminacije

svijesti o zaštiti okoliša – imali smo čitav niz

različitih aktivnosti u kojima smo djelovali na podizanju svijesti o očuvanju prirode i okoliša u našem kraju kao što su

naprimjer ispitivanje kiselosti tla u Gor-

skom kotaru, kemijska

analiza vodotoka Rječine, određivanje polutanata u atmosferi grada Rije-ka, nestajanje livada u NP „Risnjak“, ispitivanje kakvoće mora, tla i zraka u Kostreni, Bakru i Bakarskom zaljevu. Također je bitno istaknuti da je struč-na praksa naših ekoloških tehničara organizirana na PP „Papuk“, NP „Plit-vička jezera“, PP „Učka“, NP „Brijuni“, NP „Risnjak“, Ekocentar u Belom na otoku Cresu, NP „Krka“, NP „Sjeverni Velebit“. Intenzivno surađujemo s Primorsko-goranskom županijom, gradom Rijekom, raznim ustanovama i gospodarskim subjektima.

Još od davne 1999. godine obrazujemo generacije kvalifi-ciranih ekoloških tehničara.

ekologija u školama

su neki u zasluženoj mirovini, kao što su bivša ravnateljica škole Senija Zelić Pavelić, profesori nastavnici Ratka Šoić, Slavka Mećava, Esma Bazdulj, Danijel Gušić, Jadranka Lešić kao i trenutno aktivni nastavnici Bi-serka Knežević, Željko Grgurić, Mari-na Pavlić, Irena Sabo te mlađi kolege Ivana Lalić, Goran Gotlibović, Petra Pincan i drugi koji nastavljaju taj put i osiguravaju kontinuitet aktivnosti škole na tom polju.

27

Imate li međunarodnu suradnju?

Kakvi su vam planovi za budućnost?

Moramo se pohvaliti da imamo intenzivnu međunarodnu suradn-ju, međutim sve je započelo 2000. godine projektom Međunarodne ekoškole, odnosno osnivanjem ekološke grupe „Mali zeleni“, a u kasnijem je periodu došlo do či-tavog niza suradnji pa tako od 2002. godine u okviru projekta emep programa leonardo surađujemo sa školom iz Koblenza, što 2004.godine Planova i ideja uvijek ima, među-

Prirodoslovna i grafička škola je uključena u Međunarodni GLOBE program.

more“ (2011./2012.); „Odraz tla u mirisu ružmari-na“ (2012./2013.); „Zaron u pod-morje Bakar-skoga zaljeva“ (2013./2014.); „Što to tamo lebdi“ (2014./ 2015.). Prošle je školske go-dine istraživan Sovjak (nesan-irano odlagalište industrijskog otpada u okolici Rijeke), a rezultati su istraživanja prikazani u projektu „Mračne tajne Sovjaka“. Značajan su dio rada Ekoškole projekti koji se realiziraju svake godine u sklopu ekološkog kviza „Lijepa naša“ gdje na državnim natjecanjima naši učenici redovito osvajaju prva, druga i treća mjesta.

rezultira stjecanjem statusa Međun-arodne ekoškole, 2010. godine

dobivanjem brončanoga certifikata, 2012. godine

srebrnoga i 2014. go-dine zlatnoga cer-tifikata Međunarodne ekoškole. Također je Prirodoslovna i grafička škola Rijeka od 2001. uključena u

Međunarodni GLOBE program (globalno učen-

je i opažanje za dobrobit okoliša, pokrenut u sad-u

1994. godine) gdje smo sudjelovali u međunarodnim globe projekti-ma sa školama i organizacijama iz Norveške , Češke i sad-a. Posljednji je primjer odlične međunarodne suradnje gostovanje naših učenika i mentora na međunarodnom 20. susretu globe škola Virtual Science Fair 2016. u Estes Parku u Coloradu (SAD). Naši su učenici bili nagrađe-ni zbog projekta „Determining the presence of heavy metals in the air by using globe protocols for aerosols, conductivity and pH“ te su ga na tome međun-arodnom susretu uspješno pred-stavili pred predstavnicima tridese-tak zemalja.

Slika gore lijevo: mentorica marina pavlić, učenica Sarah Butiga, učenik Dino Bešić i Dolores DobrinjkićSlika ispod: grupa profesora iz Norveške, Hr-vatske, Njemačke i Češke s vodičem u Ruskom gradu Barentsburgu

tim glavni nam je cilj da učenici, tijekom svoga redovnog obrazovanja i provedbe globe aktivnosti te rada u projektima Ekoškole, razvijaju odgovoran odnos prema očuvan-ju kvalitete okoliša zasnovan na razumijevanju utjecaja različitih čimbenika na promjene u okolišu ili njegovu uništavanju. Nadalje ten-dencija je razvijati pozitivan stav i zanimanje za učinkovito sudjelovanje u društvenom životu i neposrednoj zajednici, ali i razvijanje navika pro-matranja, opažanja i provjeravanja te donošenja zaključaka na osnovi rezultata objektivnih mjerenja. Ta-kođer razložno i učinkovito korišten-je informacijskim i komunikacijskim tehnologijama za traženje i prik-upljanje podataka, njihovu pohranu, obradu i analizu u svrhu istraživanja te suradnje s drugima. Potencijalni se problemi javljaju kada u realizaciji istih nismo u mogućnosti biti samo-stalni zbog nedostatka sredstava ili opreme te za kraj koristim prigodu zahvaliti još jednom svima koji su nam zdušno pomagali svih ovih godi-na u nadi da ćemo u budućnosti moći i dalje računati na njihovo razumije-vanje i pomoć.

a. babić

28

napokon: električni auti osvajaju hrvatskuPrema podacima iz Centra za vozila Hrvatske, broj registriranih ekoloških vozila u 2016. godini nala-zi se u stabilnom porastu.

Najveće povećanje u kategoriji M1 (osobni automobil / kombi vozilo) očekivano bilježe vozila s hibridnim pogonom, točnije imamo 496 vozila više u odnosu na prethodnu godi-nu. Vozila s potpuno električnim pogonom po brojnosti čine 1/9 u odnosu na hibridna vozila, s ukup-no 224 registriranih vozila. Time je ostvareno povećanje za +44 % u odnosu na prošlu godinu, što znači 68 električnih automobila više na našim cestama nego u 2015. godini.

Najveći broj električnih vozila svrstava se u kategoriju L (laka vozila: četverocikl, motor, moped), ukupno 445 registriranih vozila, a u istoj se kategoriji nalaze i dva hi-bridna vozila. Povećanje električnih vozila u L kategoriji u odnosu na prošlu godinu iznosi +33 %, to jest 111 vozila više.

Proteklih je par godina Fond za zašti-tu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao javnim pozivom nabavu električnih i hibridnih vozila čime se znatno doprinijelo predočenoj

statistici. Nažalost, zasada nema naz-naka da će se isto nastaviti u tekućoj godini što će nedvojbeno utjecati na daljnji pozitivni trend.

Hrvatsko tržište električnih automo-bila nudi nekoliko modela. Citroen C-Zero je jedan od prvih električnih automobila na hrvatskom tržištu. Snaga motora mu je 49 kW (67 KS), litij-ionska baterija ima kapac-itet 14,5 kWh što mu omogućuje autonomiju do 150 km te postiže najveću brzinu od 130 km/h.

Mitsubishi i-MIEV je prvi serijski električni automobil na svijetu. Ima baterije kapaciteta 16 kWh i doseg u vožnji do maksimalnih 160 km. Snaga motora mu je 49 kW (67 KS), uz okretni moment od 196 Nm.

Najveća brzina koju može postići je 130 km/h, a do stotke mu treba 15,9 sekundi. Litij-ionska baterija je kapaciteta 16 kWh.

Electa Sol Nevo postiže maksimalnu brzinu vožnje od 75 km/h. Maksi-malni je doseg 130 kilometara.

Volkswagen e-Golf nudi snagu 85 kW (115 KS), a baterije imaju doseg do 190 km. Maksimalna mu je brzina 140 km/h, a ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 10,4 sekunde.

Volkswagen e-up! ima električni motor snage 65 kW (85 KS), uz doseg baterija do 160 km. Maksimalna brzi-na mu je 130 km/h, a ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 12,4 sekunde.

Prije korištenja javno dostupnih električnih punionica, potrebno je odabrati preferencijalnog pružatelja usluge punjenja te s njime sklopiti Ugovor o pravu pristupa mreži javno dostupnih punionica. Odabrati možete jednoga ili više pružatelja usluge. Ako ne odaberete nijednog pružatelja usluge punjenja, tada možete koristiti isključivo punionice na kojima je doz-voljen pristup bez prethodne prijave korisnika. Uobičajena je praksa da korisnici potpisuju Ugovor o pravu pristupa javno dostupnim punionica-ma s pružateljima usluge punjenja te da se originalni primjerak Ugovora pohranjuje pri sjedištu pružatelja usluge.

Kako koristiti električne punionice?

29

Gisele Bundchen: Ljepotica u ekološkoj misijiBrazilka njemačkih korijena Gisele Caroline Bundchen je jedna od na-jmoćnijih žena i najpoznatijih manek-enki u svjetskoj modnoj industriji, ali i šire. Od 2007. je na 16. mjestu na-jbogatijih žena u toj branši, a 2012. je bila na prvome mjestu Forbesove top liste najplaćenijih modela. Sudjelovala je u brojnim humanitarnim akcijama, ali i u onima za očuvanje okoliša te smanjenje utjecaja klimatskih prom-jena.

Bundchen svoj angažman na po-dručju zaštite okoliša započinje izradom vlastite mrežne stranice koju posvećuje pitanjima ekologije. 2008. godine pokreće „zeleni“ blog s ciljem promišljanja o socioekološkim problemima i metodama za njihovo rješavanje. U svibnju je 2009. godine bila sudomaćin godišnje Allianzove gala večeri za tropske prašume koja je održana u čast lidera održivosti. Također je podržala mnoge inicija-tive za zaštitu okoliša uključujući i onu za čistu vodu, održivi razvoj te zaštitu južnoameričkih kišnih šuma.

2007. godine sudjeluje u humanitar-noj akciji na eBayu „Giving Works“ koja je posvećena online aukciji za World Wildlife Funds u stopostot-nom iznosu s ciljem ublažavanja klimatskih promjena. Već sljedeće godine pojavljuje se na naslovnici časopisa „US American Foto“ promo-virajući svoj projekt „Šume budućno-sti“ (Forest of the Future) koji je namijenjen pošumljavanju brazilskih šuma.

Zahvaljujući inicijativi koja je

pokrenuta 2004. godine, posadilo se preko milijun novih stabala što je označilo početak reforestacije brazilskih prašuma. 2011. godine je Bundchen imenovana hardvardskim globalnim građaninom – zaštitnikom okoliša, a to je priznanje rezultat njezina rada na „zelenim“ problema-tikama. U studenom 2011. godine na dodjeli priznanja u Nacionalnome povijesnom muzeju u Londonu osvojila je nagradu u kategoriji „Best Green Celebrity“. Ta se nagra-da dodjeljuje svake godine osobi iz svijeta slavnih koja pokaže najviše kreativnosti i inovativnosti u pristu-pu zaštiti okoliša i održivoga razvoja. O dobitniku se priznanja odluču-je glasovima putem internetske stranice, a Bundchen je pobijedila ispred Paula McCartneyja i Miguela Bosea.

2016. godine se Gisele Bund-chen pojavljuje u drugoj sezoni serije „Godine opasnoga živl-jenja“ u kojoj poznate osobe govore o ekološkim problemi-ma te posljedicama klimatskih promjena.

Bundchen posjećuje Amazonu da bi se na licu mjesta uvjerila u razmjere deforestacije te lokalna nastojanja u zaštiti Amazonske prašume.

U svojoj se misiji brazilska manekenka iz helikoptera osv-jedočila u negativne posljedice ove pošasti te patrolirala prašu-mom zajedno s pripadnicima policijskih snaga koje pokuša-vaju na djelu uhvatiti bespravne rušitelje šume čiji je cilj raskrčiti zemlju za stočarstvo.

Jedan je od zaključaka i da će okretanje Amerikanaca ne-mes-noj prehrani dovesti do toga da se smanji potreba za tom namir-nicom te na taj način utječe i na sprječavanje uništavanja brazilske prašume za potrebe stočarstva.

30

komorač: izvrstan izvor vitamina c

Komorač je biljka iz porodice peršina i mrkvi s malim žutim cvjetovima. Dolazi iz mediteranske regije te je aromatična okusa. Uzgaja se u Grčkoj, Turskoj, Italiji, južnoj Francuskoj i u sjevernoafričkim zemljama.

U Hrvatskoj raste po kamenjarima Istre, Primorja i Dalmacije. Svi su dijelovi biljke jes-tivi iako se stabljika ne upotrebljava često u kulinarstvu. Koristi se u medicini i kulinarstvu već tisućama godina. Sportaši su je u antičkoj Grčkoj koristili za kon-troliranje tjelesne mase, a stari su je Rimljani primjenjivali u liječenju bolesti oka. Zbog njegova diuretičkog svojstva, upotrebljavale su ga i Rim-ljanke za smanjenje tjelesne mase. U 12. ju je stoljeću njemačka re-dovnica, spisateljica, kompozitorica, mističarka i filozofkinja Hildegarda iz Bingena preporučala također kod očnih bolesti.

KULINARSTVO

Komorač se u kulinarstvu najviše upotrebljava prvenstveno kao začin (sjemenke i listovi), kao prilog, zatim u salatama, juhama, manistrama, a manje kao samostalno jelo. Također se osušena zrnca sjemenki komorača melju i miješaju s brašnom pri izradi raznih slastica i peciva.

Od lukovice se komorača priprema

krem juha, a ostale pire ili krem juhe od komorača pripremaju se u kombi-naciji s mrkvom, špinatom, rajčicom

ili patlidžanom. Stabljike se komorača koriste za

pripremu bistrih juha, povrtnih složenaca

ili variva. Komorač se može pirjati s drugim povrćem, peći uz dodatak maslinova ulja, začina i krušnih

mrvica ili gratini-rati. S komoračem

se mogu pripremati i mesna jela od piletine,

svinjetine i teletine.

ZDRAVLJE

Komorač je izvrstan izvor kalija koji pomaže pri snižavanju visokoga krvnog tlaka, jednog od rizičnih faktora koji mogu utjecati na srčani ili moždani udar.

Bogatstvo balastnih tvari čini komorač idealnim ljekovitim sredstvom za sve one koji pate od

probavnih tegoba poput nadimanja, osjećaja napetosti te opstipacije. Ove probleme također izvrsno rješava i osvježavajuće piće odnosno čaj od sjemenki komorača, a idealan je i za djecu jer djeluje umirujuće.

LJEPOTA

Za mršavljenje se preporučuje čaj od komorača koji se priprema tako da se u vrelu vodu dodaju četiri žličice sjemenki komorača. Nakon što jedno vrijeme odstoji, pripravak valja pro-cijediti. Treba ga piti tri – četiri puta dnevno.

Komorač je bogat vitaminima koji su važni za uspostavljanje i održavanje zdrave kože. Sadrži vitamin C koji je nužan za proizvodnju kolagena.

Nanosite ga tako da ispirete lice s čajem od komorača, a ako ga pijete, on će imati antioksidacijska svojst-va koja pomažu u čišćenju tijela od slobodnih radikala.

Pri redovitoj konzumaciji, čaj je vrlo efikasan i u borbi protiv akni.

Zbog njegova di-uretičkog svojstva, upotrebljavale su ga i Rimljanke za smanjenje tjelesne mase.

31

JANTAR Pomaže u pove- zivanju s vlas-titom unutarnjom mudrosti i pre-mošćivanju jaza između svakod-nevne osobnosti i duhovne unutrašnjosti. Cijeni se kao moćan isc-jelitelj i dobar je za pročišćavanje organizma, a sma-tralo se i da doprinosi jačanju imunološkoga sustav, smanjuje upale i pomaže pri zacjeljivanju rana.

Rimljani su vjerovali da jantar štiti tijelo od ozlje-da te su ga mnogi gladijatori nosili prilikom borbi.

RUBIN Dobar je za de-toksikaciju krvi te koristan za srce i kardiova-skularni sistem.

Pomaže u razvijanju kreativnosti i intelektualnih istraživanja, oštri um i povećava koncentraciju. Njegova je energija vruća i sastoji se od elemenata vatre i zraka. Rubin jača snagu volje, potiče nezavisnost i daje snagu.

kamenje i kristali: za dušu i tijelo

SAFIR Donosi mir i spokoj te duhovnu moć. Koristite ga za istraživanje svoje unutrašnjosti i povećanje samopouzdanja te prilikom med-itacije za osvjetljavanje duhovnih istina. Plavi safir ima hladnu energiju i sastoji se od elemenata zraka. Pomaže kod infekcija, ali i štiti od svih vrsta negativnih en-ergija. Njegovo djelovanje pomaže pri smanjenju tjelesne mase.

OPAL Jako dobar za umjetničke duše jer stimulira kreativ-nost i originalnost. Zeleni opal odlično djeluje po pitan-ju ljubavnih veza. Vjerovalo se da su voda, vatra i toplina zatvoreni u opalu pa je on služio kao lijek za mnoge bolesti. Pomaže kod bolesti srca, smiruje nerve, vraća oštrinu vida i normalizira djelovanje hipofize.

SMARAGD Odličan je za meditaciju, povećava svjesnost i po-maže u prikupljanju mud-rosti, a djeluje kroz čakru srca. Simbol je vjere, ljuba-znosti i dobrote. Povezan je s planetom Merkurem, a posvećen je i Veneri te svojom snagom otkriva vjernost voljenog bića.

32

bear grylls: “divljak” plemenita srca

Rođen je da preživljava. Zove se Grylls. Bear Grylls. Širom je svijeta poznat skoro kao i njegov sunarodnjak s licen-com za ubojstvo i kodnim imenom u kojem se nalaze dvije nule. No Edward Michael „Bear“ Grylls (punim imenom) za razliku od Bonda na svojim avanturama nikoga ne ubija, već se trudi da ponekad vrlo okrutna priroda i ne tako pitome zvijeri ne „popapaju“ njega. Svjetsku je slavu stekao emisijom „Čovjek protiv divljine“ u kojoj se spuštao,

najčešće padobranom, u najnepristupačnije dijelove svijeta te upućivao gledatelje kako preživjeti na takvim mjestima. Bio je domaćin i drugim televizijskim emisijama kojima je u osnovi umjetnost preživljavanja u surovim uvjetima.

Grylls je ambasador organizacije „The Princ’s Trust“ koja omogućuje trening, ali i financijsku te praktičnu podršku mladima u Velikoj Britaniji. Potpredsjednik je „The Jolt Trusta“, male zaklade koja vodi mlade ljude s invaliditetom, one koji se nalaze u teškim životnim situacijama i nefunkcionalnim porodicama, koja su zlostavljana ili zanemarena, na izazovne jednomjesečne ekspedicije.

Grylls je također ambasador organi-zacije o brizi za djecu koja nosi naziv „Care for Children“ te koja djeluje u partnerstvu s azijskim vladama da bi se stvorila pozitivna alternativa insti-tucionalnoj državnoj skrbi za djecu teškoga materijalnog stanja kroz partnerstva s lokalnim udomiteljima.

Engleska dobrotvorna organizaci-ja „Globalni anđeli“, koja pomaže djeci širom svijeta, bila je korisnik financijskih sredstava koje je Grylls prikupio u pothvatu 2007. godine kada se paraglajderom na pogon popeo na visinu višu i od Mount Everesta. Tom se prilikom morao nositi s ekstremno niskim tem-peraturama (-60 °C) te rekordno niskim količinama kisika. Cijeli je događaj snimljen za Discov-ery Channel i britanski Kanal 4. Također je u dobrotvorne svrhe organizirao i večeru u balonu u kojem su se stolovi nalazili na rekordnoj visini od 7600 metara. U organizaciji su sudjelovali bal-loonist i planinar David Hemple-man-Adams te poručnik-zapov-jednik Alan Veal. Prikupljao je novac za humanitarne svrhe i tako što je jet-skijem oplovio Britaniju.

Grylls pomaže umirovljenim i aktivnim pripadnicima britanske vojske te članovima njihovih obitelji, a u tu se svrhu popeo na Everest. S humanitarnim je ciljem organizirao i ekspediciju na Arktik te je preletio preko Angelovih slapova u Venezueli, najvećega svjetskog vodopada koji pada s visine od 979 metara u ponor dubine 807 metara.

Posebno nas veseli činjenica da mnoge njegove avanture podržavaju i

ekološke ciljeve kao što je naprimjer ekspedicija na Antarktik ili oplovlja-vanje Britanije gdje je pritom testirao novo pionirsko gorivo napravljeno od otpada.

m. florianis

Bear Grylls u svojim avanturama često po-država i ekološke ciljeve.

33

prijetnja desecima milijuna ljudi

bioterorizam

Bill Gates ne prestaje izazivati čuđen-je u svijetu. Najprije svojom softver-skom genijalnošću, zatim količinom novaca koje zarađuje, a u posljednje vrijeme i izjavama o strašnim prijet-njama kojima će svijet biti izložen. Gates tvrdi da nam prijeti opasnost od epidemiološkog terorizma ili bioterorizma koji podrazumijeva svrhovito i namjerno širenje epi-demija. Nadalje poručuje da se za tu pošast moramo početi pripremati već sada jer je, po njemu, velika vjerojatnost da će takvo oružje za masovno uništenje završiti u rukama terorista.

Nema osobe koja na ovakve tvrd-nje ne osjeti zebnju jer se radi o mogućim terorističkim napadima s užasnim posljedicama, a koje je izrazito teško detektirati. Tvrdnja nekih vojnih analitičara da biološko oružje nije pogodno za ratna djelo-vanja jer ne „razlikuje“ prijatelja od neprijatelja sasvim gubi smisao u svjetlu samoubilačkih terorističkih napada u kojima se terorist sjedini sa svojim činom i ne mari hoće li izvući živu glavu. Ako se tomu pridoda i genetički inženjering, koji od posto-jećih bioloških oružja može proizves-

ti nove, puno smrtonosnije mutante, onda prijetnja postaje još strašnija.

Najčešće se kao biološko oružje spominju agensi velikih boginja, kuge, antraksa te razni mutirani vi-rusi gripe. Najpogodnije su biološko oružje velike boginje koje su svrstane u A kategoriju, izazivaju smrtnost u 30 posto slučajeva te se prenose zrakom što je izuzetno povoljno za djelovanje terorista.

Posebno zanimanje u javnosti izazi-vaju spekulacije da se u laboratoriji-ma počinju proizvoditi nova biološka oružja. Genetičari su već otkrili kako da, usavršavanjem njihove genetičke strukture, poboljšaju ubilačke po-tencijale antraksa i velikih boginja. U budućnosti se razmatraju dva smjera razvoja biološkog oružja u labora-torijima: spajanje više agensa u jedan virus te stvaranje stealth virusa. Neki tvrde da su u bivšem SSSR-u eksperimentirali sa spajanjem virusa ebole i malih boginja. Stealth virus pak podrazumijeva virus koji miruje sve dok se njegovo širenje ne inicira nekim „okidačem“ što je isto tako zanimljiv scenarij za eventualne terorističke napade.

U javnosti se u posljednje vrijeme od bioloških oružja najčešće spominje antraks koji je relativno lako i jeftino proizvesti, a najveći se napad ovim biološkim oružjem dogodio 2001. godine masovnim slanjem pisama sa smrtonosnim bakterijama, što je odnijelo pet ljudskih života.

Amerikanci su u svojim laboratori-jima usavršavali biološko oružje od 1918. pa sve do 1969. kada je Nixon označio kraj takvoj praksi, a zadnji „proizvodi“ za masovno uništenje uništeni su 1973. godine.

Bioterorizam se kao tema pojavljuje i u filmovima te serijama, a možda je najpoznatiji primjer film „12 maj-muna“ iz 1995. godine s Bruceom Willisom, Bradom Pittom i Madeleine Stowe u glavnim ulogama. Radnja se filma bazira na puštanju smrtonos-nog virusa koji ubija gotovo čitavo čovječanstvo, a izvršitelj je teror-istička grupa pod imenom „Vojska 12 majmuna“. Film je dobio i svoju inačicu u istoimenoj seriji iz 2015. godine. Druga je sezona emitirana 2016. godine.

c .milles

34

novinarstvo s pozitivom - promoSlavonski.hr - informativni portal koji spaja regijuKonkretnim, objektivnim i vrlo profesionalnim izvješćivanjem, u stalnoj potrazi za pozitivnošću i s posebnim naglaskom na kvaliteti tekstova, Slavonski.hr dnevno, tjedno i mjesečno prati ritam regije. Portal se, iako među mlađima na medijskoj sceni, u ovim vremenima nesklonim novinarstvu u kratko vrijeme na njoj uspješno pozicionirao te tako dokazao da za prave stvari uvijek ima načina. Osluškujući ritam Slavonije, pošteno i objektivno, kreativno i profesional-no, mali redakcijski tim informativ-noga portala Slavonski.hr djeluje od studenoga 2013. godine te posluje isključivo na marketinškoj osnovi, neovisno, bez financijskih partnera i donatora. Tragajući za pozitivnim i inspirativnim primjerima s puno entuzijazma, u posljednje tri godine vraća dignitet novinarstvu izbjega-vajući senzacionalizam te postavl-jajući razinu od koje se ne odstupa. Puno je dobrih priča koje valja ispričati, ljudi koje treba predstaviti, ali i ideja koje zaslužuju medijski prostor. Priče su to o kulturi, gospo-darstvu, poduzetničkim uspjesima, vrijednim obrtima i tvrtkama, one o sportskim uspjesima i društvu, ali i priče o pojedincima i grupama koje svakodnevno rade na podizanju kvalitete života u regiji povezujući Slavoniju i Slavonce, čuvajući njenu prepoznatljivost, ponoseći se njez-

inom prošlošću i tradicijom, gradeći sadašnjost i budućnost. Uz ostvarene kvalitetne kontakte s brojnim udru-gama, institucijama i gospodarstven-icima, polako, ali sigurno Slavonski.hr je zauzeo svoje mjesto na medi-jskoj mapi regije spajajući svakod-nevno Požegu s Novom Gradiškom, Slavonskim Brodom, Vinkovcima i Županjom, gradeći mrežu pozitivnih odnosa i kvalitetnih informacija. U skladu s nazivom Slavonski.hr s posebnim senzibilitetom prati događanja nadahnuta folklornom baštinom i vrlo bogatom slavonskom tradicijom vjerujući u razvojne po-tencijale kontinentalnoga i ruralnog turizma, ali i pokazujući da Slavoniju ne čine samo kulen, rakija i bećari. „Osnova na kojoj gradimo svoje postojanje je objektivnost, kvalitetan izbor sugovornika i zbivanja. Zahval-jujući znanju i ranijem iskustvu, sam-opouzdanju, upornosti, vrijednom radu, ali i hrabrosti, dokazali smo da pozitivna, vrlo profesionalna, točna, objektivna i neovisna informacija

kao i kvalitetan izbor sugovornika uvijek nađu svoj put do čitatelja. Dokazuje to i svakodnevno povećanje broja posjetitelja, ali i sve kvalitetniji odnos s poslovnim partnerima koji se s povjerenjem odlučuju za surad-nju. Osim toga puno je dobrih priča koje tek treba ispričati, puno pozi-tivnih primjera koji čine jedinstveni ritam Slavonije i zaslužuju komadić medijskog prostora. Pratiti taj ritam u svim njegovim bogatim oblicima – naš je cilj“, ističe vlasnik portala Slavonski.hr Dorian Pok. Izlazeći iz okvira svoga grada, portal želi približiti Slavoniju, prije svega, Slavoncima, a onda tek i svim ostalim čitateljima željnim pravovremene, istinite, objektivne, profesionalne, nepristrane i kvalitetne informacije. Na taj način Slavonski.hr čini pion-irske korake u spajanju regije, ali i vraćanju digniteta novinarskoj struci pa možemo s entuzijazmom reći da zauzima važno mjesto na medijskoj mapi regije. No tu ne namjerava stati jer pozitivnosti nam svima treba.

35

BICIKLI

PROGRAM IZNAJMLJIVANJA ELEKTRIČNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

AUTOMOBILI SKUTERI

u gradu rijeci i primorsko goranskoj županiji

36

predstavljamo zelene knjige

GLOBALNA ZELENA ONLINE KNJIŽNICA: UTOPIJA ILI STVARNOST?

skriveni život drveća

U današnje se vrijeme slobodno može reći da svijet više nije globalno selo, nego neka manja jedinica za mjerenje ljudskog obitavanja. Sve je umreženo, sve je tu, nadohvat ruci, i u realnom vremenu možete prati-ti što se događa na drugom kraju svijeta.

Slično se može reći i za znanje. Dovoljno je uguglati neki pojam i već je tu hrpa informacija, podataka i definicija. No je li tako i kada želimo

usvojiti ono pravo znanje koje se nalazi u knjigama te koje nije rezultat puke radnje copy and paste, već je rezultat ozbiljnoga istraživačkog rada? Je li nam i to znanje dostupno na globalnoj razini?

Biblioteke su u elektronskom obliku u svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj, još uvijek rijetkost i u najvećoj su mjeri samo suplement tradicionalnim kn-jižnicama koje su pak utemeljene na nacionalnom i, u najvećoj mjeri, loka-

lnom nivou. Taj nekakav ustroj prate i licence kojima izdavači dopuštaju posuđivanje svojih knjiga.

Može li se to promijeniti? Možemo li dobiti specijaliziranu knjižnicu posvećenu „zelenim“ temama na svjetskom nivou te jedinstvenu elek-tronsku građu kojom bi se podjedna-ko mogao služiti primjerice student iz Zagreba, ali i onaj iz Moskve, New Yorka, Kaira ili Hong Konga?

Utopija ili san?

Ovakav se pokušaj nalazi na mrežnoj stranici www.green-library.com i zasada je baš to – samo pokušaj da određeno znanje o zaštiti okoliša i drugim „zelenim“ temama bude sabrano na jednome mjestu i dos-tupno baš svima u globalnom svijetu kojiopet, nažalost, u sve većoj mjeri podiže zidove među nacijama. Znanje ne bi smjelo biti omeđeno i trebalo bi biti dostupno svima.

Šuma kao društvena zajednica: Drveće kao društvena bića?

Prema šumaru i autoru Peteru Wohllebenu odgovor je – DA, što i potkrjepljuje u svomu međun-arodnom bestselleru „Skriven život drveća“. Šuma je, po njemu, jedna vrsta društvene mreže. Tvrdi da je drveće organizirano u prave obitelji u kojima drveća-roditelji žive zajed-no sa svojom djecom, komuniciraju s njima te se na neki način o njima brinu. U ovoj knjizi Wohlleben dijeli s nama svoju duboku ljubav prema šumama objašnjavajući čudnovat proces života, smrti i regeneraci-je koje je otkrio tijekom svojih istraživanja.

Njih je provodio u brdskom lancu Eifel koji se nalazi u zapadnoj Njemačkoj. Tvrdi da drveće može svojim korijenjem prepoznati prijatelje, obitelj ili gdje su im djeca. I da, šuma, po njemu, ima svoju etiku koja je poprilično nemilosrdna zbog toga što drveće može samostalno odlučivati, razvijati pamćenje i formirati različite karaktere.

Koje je drveće dobro, koje loše,

a koje tužno?Njemački autor tvrdi da bukve i

hrastovi tvore šume koje traju tisuća-ma godina jer djeluju kao obitelji i ponašaju se plemenski te pri tome štite svoje vrste. Navodi da bukve maltre-tiraju nove vrste, baš kao i hrastovi, sve dok ovi ne oslabe. Jele i smreke se također povezuju unutar svojih zajednica.

No nije sve drveće sklono društ-venom životu. Vrbe su primjerice samotnjaci. Njihovo sjeme leti daleko od drugog drveća, katkad i kilomet-rima dalje. Brzo rastu i ne žive dugo. Wohlleben ih uspoređuje s Usainom Boltom. „Zatrče se brzo, uvijek su prve, brzo narastu, no zatim ostanu bez zraka i umiru nakon nekih stotinjak godina. Slične su i topole koje vole biti usamljene da bi imale više mjesta za svoje krune.

Iako ga mnogi nazivaju „šaptačem drveću“, Peter Wohlleben tvrdi da on to nije te da ne razgovara s drvećem i ne grli ga. Tvrdi i da smo donekle izgubili dodir s prirodom zato što nas znanstvenici u posljednjih dvjestotin-jak godina uče da ona nema dušu.

INVEST IN A GREEN FUTURE

MAKE THE WORLD A BETTER PLACE

ekološko socijalni forumzeleni projekti i programi

društveno poduzetništvodonirAJTE ZA LJEPŠU I ZELENU HRVATSKU

HVALA

iban: hr 4524020061100772872i. zavidića 5, 51 000 rijeka