Download - Ekonomske osnove države i prava - VII
Raspodjela
Otvara brojna pitanja i dileme
Uzrok političkih sukoba, socijalnih nejednakosti, antagonizama
Pokretač revolucionarnih previranja, konfrontacija
Određuje sudbinu članova zajednice
Ukazuje na način raspodjele dohotka
Određuje socijalni status, sigurnost, perspektive, mogućnost obrazovanja,...
Raspodjela
Pojmovno određenje – aktivnost koja određuje kvantitativne udjele privrednih subjekata (pojedinci, poduzeća, država) u diobi novostvorene vrijednosti (dohotka)
Načini:
Direktna (naturalna privreda)
Indirektna/tržišna (putem tržišta)
Uloga države, sistem mjera i instrumenata ekonomske politike?
Raspodjela
Raspodjela vs. društvena pravda?
Pravednost procesa raspodjele? (svaki
pojedinac treba imati pravo na uživanje
plodova od korištenja resursa koje posjeduje –
djelovanje mehanizma tržišta – uloga države? –
svako snosi posljedice svojih odluka – nema
prinudne preraspodjele dohotka - ?)
Raspodjela
Može biti:
Funkcionalna (raspodjela dohotka na dohotke proizvodnih inputa)
Personalna (raspodjela dohotka među pojedincima)
Opća mjera nejednakosti: Lorencova f-ja –izražava odnos % stanovništva i % dohotka koji mu pripada
Plaće
Pojmovno određenje – dohodak od rada
Oblici plaćanja:
Po vremenu (za rad utrošen za određeno
vrijeme: sat, dan, sedmica,...mehanizacijska,
informatička, uslužna industrija)
Po učinku (za rad utrošen po jedinici
proizvedene robe)
Plaće
Razlike u plaćama:
Kvalitet poslova (kvalitet i privlačnost, kompenzirajući dodatak: opasnost, noćni, prekovremni, vikend, za vrijeme praznika)
Kvalitet ljudi (≠ u psiho-fizičkim sposobnostima, odgoj, obrazovanje, iskustvo, lična slava)
Nekonkurenta grupa zanimanja (profesije –posebni segmenti tržišta – nemogućnost prelaska – konkurencija?)
Plaće
Vrste:
Nominalna – novac koji radnika prima za svoj
rad
Realna – izražava kupovnu snagu radnika
(realna plaća = nominalna plaća / index
troškova života x 100)
Ponuda rada
Ponuda za radom - ukupan broj
raspoloživih radnih sati koje može
ponuditi stanovništvo jedne zemlje
Determinante:
Ukupan broj stanovnika koji mogu raditi
(radnosposobni) > prirodni priraštaj, migracije,
društvena emancipacija žena
Način korištenja radnog vremena (grafikon efekta supstitucije i efekta dohotka)
Ponuda rada
Šta određuje nivo plaća radnika u okviru
istih zanimanja?
Utjecaj ponude i tražnje za radom
R - pomjeranje krivih - nova tržišna ravnoteža -
novi nivo plaća
Efekat supstitucije i efekat dohotka
Sindikati
Oblik organiziranja radnika
Pregovaračka strana poslodavcima i državi (visina plaća, uvjeti rada,...)
Ugovor o radnim odnosima
Ekonomski paket mjera (visina plaće, naknade za prekovremeni rad, pravila o korištenju praznika, odredbe o penzionom i zdravstvenom osiguranju...)
Pravila rada (obaveze na poslu, vrsta poslova, sigurnost, pitanja otkaza s posla, postupak žalbi za rješavanju sporova...)
Vrste sindikata:
Strukovni (radnici određenih struka)
Industrijski (radnici određene privredne grane)
Opći (svi radnici)
Potrošnja i štednja
Potrošnja – potrošnja finalnih dobara i usluga s
ciljem zadovoljenja ličnih i porodičnih potreba
Koliko se izdvaja za potrošnju?
Štednja – dio dohotka koji nije potrošen
Koliko se izdvaja za štednju?
Izdvajanja za potrošnju i štednju vs. životni standard
stanovništva / ekonomski razvoj i rast
Potrošnja i štednja
P + Š = Dohodak
Međuovisnost P – Š – Dohodak
Odrednice P i Š su:
Nivo dohotka (permanenti rast vs. povremeni rast)
Imetak
Visina kamatne stope na štednju
Kvalitet socijalnih plaćanja stanovništvu
Borba za prestiž
Siromaštvo i bogatstvo
Raspodjela (nejednaka) - Siromaštvo vs. bogatstvo
≠ poimanje siromaštva i bogatstva
Egzistencijalni minimum:
ukupan trošak za hranu x 3
promjenjiva kategorija – zavisi od cijena životnih
namirnica, ukusa, običaja, navika,...
Siromaštvo i bogatstvo
Uzroci:
Nejednakost u dohocima od rada (sposobnosti, obrazovanje, zanimanje, intenzitet rada,...)
Nejednakost u dohocima od vlasništva (naslijeđeno ili stečeno bogatstvo, štednja, preuzeti rizik/poduzetništvo)
Uzroci postoje ako su izraz/rezultat:
iste startne pozicije
lične preferencije (izbora)
vlastitiih zasluga
Siromaštvo i bogatstvo
Stopa siromaštva - % stanovništva čiji dohodak je ispod apsolutnog nivoa granice siromaštva
Apsolutno - nemogućnost zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba (hrana, voda, obuća i odjeća), “život na rubu“, bez pristupa zdravstvu i obrazovanju, bez doma,..
Relativno siromaštvo - životni standard znatno ispod standarda ostalih u državi a siromaštvo se povećava kako rastu prosječni troškovi (indikacija za apsolutno)
Siromaštvo i bogatstvo
Zašto danas kada postoji toliko bogatstva tako mnogo ljudi živi u siromaštvu?
Loše odluke? – napuštanje škole, piće, droga, kockanje? Loše investiranje?
Nisu svi ljudi sami krivi za siromaštvo
Promjene koje se događaju u privredi i na tržištu rada, porast cijena?
Najveći uzrok je nezaposlenost (praćena porastom kriminala, nasilja, konzumacije droge, broja samoubistva )
Siromaštvo i bogatstvo
Oni koji su pogođeni siromaštvom najčešće ne mogu utjecati na uzroke siromaštva
napuštanje domova zbog rata
političke manipulacije i propadanje ogromne količine hrane
rast cijena osnovnih životnih potrepština da ih siromašni ne mogu kupiti
neodgovarajuće politike države - nisu u stanju odgovoriti na potrebe svojih najsiromašnijih građana...
Siromaštvo i bogatstvo - BiH
Oko milion stanovnika Bosne i Hercegovine živi na granici
siromaštva, od toga njih više od 600.000 živi ispod te granice
U BiH je nešto više od 400.000 nezaposlenih (oko 56 % žene)
i nešto više 800.000 zaposlenih (oko 43 % žene)
U BiH je blizu 700.000 penzionera, od kojih više od 60% ima
minimalnu penziju
U BiH - postoji i oko 100 multimilionera ili milijardera čije
bogatstvo vrijedi nešto više od 10 milijardi KM
Odlazak stanovništva, demografska kretanja, omjer zaposlenih i penzironera, ...?!
Siromaštvo i bogatstvo - Svijet
Oko 3,5 milijarde siromašnih
Od 1990. do 2015. broj osoba koje žive s manje
od 1,90 USD smanjen je za 40%
Oko dvije millijarde ljudi živi s manje od 3,2 USD
dnevno, odnosno oko 753 miliona ljudi živi s
manje od 1,9 USD dnevno (ekstremno siromašni)
5,9 miliona djece umire prije nego što navrši pet
godina života, 59 miliona djece ne ide u osnovnu
školu, 2,4 milijarde ljudi nema odgovarajuće
sanitarne uslove
Siromaštvo i bogatstvo
Broj siromašnih raste 4x brže od rasta bogatih
Povećava se jaz između siromašnih i bogatih
Stotinu najbogatijih ljudi na svijetu zaradi toliko da može kroz odgovarajuća ulaganja okončati glad u svijetu - i to četiri puta
1% najbogatijih ljudi na svijetu povećao je svoje prihode u proteklih 20 godina za čak 60 %
Nešto više od 1/4 milijardera posjeduje 2/3 bogatstva
Osnovna socijalna zaštita za najsiromašnije u
svijetu koštala bi manje od 2% svjetskog BDP-a
Forbesova lista 2020. – svijet
Jeff Bezos (Amazon.com, 181 milijardu USD)
Bernard Arnault & family (LVMH,145 milijardi USD)
Elon Musk (Tesla, SpaceX, 135 milijardi USD)
Bill Gates (Microsoft, 118 milijardi USD)
Mark Zuckerberg (Facebook, 102 milijarde USD)
Forbesova lista 2020. – svijet
(žene u prvih 50#)
Francoise Bettencourt Meyers & family #12 (unuka
osnivača L‘Oreal-a, 72 milijarde USD)
Alice Walton #14 (kćerka osnivača Walmort-a, 69
milijardi USD)
MacKenzie Scott #19 (Amazon, 59 mlijardi USD)
Julia Koch & familiy #26(Koch industries, 45 mlijardi
USD)
Yang Huiyan & family #41(suvlasnica kompanije
za nekretnine, 29 mlijardi USD)
Forbesova lista 2019. – BiH
BiH:
Kenan i Damir Hastor (Prevent grupacija, neto vrijednost 771,1 milion KM)
Izudin Ahmetlić (Hifa grupa, neto vrijednost 681,3 milion KM)
Senad Džambić (Bingo, neto vrijednost 570,3 milion KM)
Tomislav Antunović (Antunović AGS, 338,6 miliona KM)
Stanić grupa (338,3 miliona KM)