Ekonomske funkcije države

II

Doc. dr Amina Nikolajev

Ekonomske funkcije države

Uloga države u ekonomiji:

Povećanje efikasnosti (borba protiv

monopola, visokih cijena, niske

proizvodnje)

Promicanje pravednosti (podjela dohotka,

oporezivanje, transferna plaćanja,

socijalna pravda)

Poticanje makroekonomskog rasta i

stabilnosti (smanjenje nezaposlenosti i

inflacije, fiskalna i monetarna politika)

Alokativna funkcija države

Utjecaj na alokaciju resursa radi podizanja i

pospješivanja efikasnosti privređivanja:

Ograničavanje i usmjeravanje

konkurencije (monopoli vs. savršena

konkurencija)

Otklanjanje tržišnih nedostataka i pojave

eksternalija (vanjskih efekata)

Uvođenje poreza kao stalnih izvora

prihoda u cilju zadovoljenja javnih

potreba

Alokativna funkcija

Mikroekonomska strana

Alokacija – način raspoređivanja resursa i

mogući načini korištenja u cilju proizvodnje

≠ dobara za finalnu potrošnju

Cilj - postizanje što veće iskoristivosti uz

poštivanje principa efikasnosti i racionalnosti

korištenja raspoloživih (oskudnih) resursa

Alokativna funkcija

Cilj alokacije resursa? - Kako alokacija resursa

utječe na ekonomsko blagostanje?

Koristi kupaca i prodavaca?

Kako društvo povećava koristi?

Učinkovitost tržišta – potrošačev i

proizvođačev višak – djelovanje P i T –

ravnoteža P i T i učinkovito raspoređivanje

resursa

Alokativna funkcija

Resursi su oskudni, mogu se koristiti na

različite načine (za proizvodnju ≠ dobara)

Odluka ovisi od raspoloživih ekonomskih

resursa i situacije na tržištu (odnosa P i T i

cijena)

Pad/rast cijena utječe na ostvarenje profita

proizvođača tog dobra – više različitih

proizvođača zainteresirano je za proizvodnju –

veća P = pad cijena = povlačenje proizvođača

s tržišta

Alokativna funkcija

Tržište obavlja alokativnu funkciju putem

cijena

Kupac i prodavac vode računa o svom

blagostanju:

Potrošačev višak = spremnost na plaćanje

Proizvođačev višak = spremnost na

prodaju

Alokativna funkcija

Potrošačev višak mjeri korist koju kupci

ostvaruju na tržištu – vezan je za krivu T

Razlika između spremnosti na plaćanje i

tržišne cijene je potrošačev višak

Proizvođačev višak mjeri troškove prodavača

– vezan je za krivu P

Razlika između cijene i troška proizvodnje je

proizvođačev višak

Alokativna funkcija

Potrošačev višak je = vrijednost za kupce (iznos koji

kupci plaćaju)

Proizvođačev višak = iznos kojeg prime prodavači

(trošak prodavača)

Ukupni višak = vrijednost za kupce + iznos kojeg prime

prodavači (iznos koji kupci plaćaju - trošak prodavača)

Ukoliko je ukupno višak maksimiziran - učinkovitost

tržišta

Ukoliko ukupni višak nije maksimiziran - potreba za

alokacijom, premještanje od onog s visokim troškovima

ka onom sa nižim troškovima

Adam Smith

A. Smith – nevidljiva ruka tržišta

Potrošači nastoje maksimizirati ukupnu

korisnost od sredstava kojima raspolažu

Poduzeća nastoje ostvariti maksimalnu

dobit

Optimalna alokacija resursa? - omogućava

najbolje zadovoljenje potreba uz najniže

moguće troškove proizvodnje

Adam Smith Smithova pretpostavka - savršena

konkurencija svaki pojedinac u svom djelovanju ima

jednaku šansu pa se natjecanje među pojedincima odvija na pošten način (nužan uvjet maksimizranja društvenog blagostanja)

Konkurentna tržišta će biti efikasna kada realokacija resursa ne utječe na smanjenje dohotka

Svaki oblik nesavršene konkurencije (monopoli) za posljedicu ima smanjenje društvenog blagostanja - ograničava pojedince u ostvarenju vlastitih interesa

Ekonomija blagostanja

Ekonomija blagostanja – temelje postavio V.

Pareto:

društveno blagostanje nije maskimalno

ukoliko se blagostanje nekog pojedinca ne

može poboljšati, a da se time ne pogorša

položaj bilo kog drugog

pitanje postizanja odgovarajućeg nivoa

efikasnosti (alokativne)

društveno blagostanje ne postoji bez

koristi pojedinca

Ekonomija blagostanja

Pretpostavimo da dvije osobe pokušavaju podijeliti kolač:

Šta je to Pareto optimalna podjela?

Da li je to podjela u kojoj osobe dobijaju polovicu?

Ili to znači da jedna osoba dobiva jednu četvrtinu a druga tri četvrtine?

Prema ovome, svaka podjela je Pareto optimalna. To je zbog toga što bez obzira na broj dijelova kolača ako se jednoj osobi da više, onda će druga osoba dobiti manje

Pareto efikasnost

Koncept alokativne efikasnosti mjeri opseg u kojem društvo opskrbljuje potrošače dobrima

Pareto efikasnost – stanje u kojem nikakva reorganizacija ne može povećati korisnost jednog pojedinca bez da se smanji korisnost drugog pojedinca

Pareto efikasnost - poboljšanje položaja jedne osobe ne treba pogoršati položaj druge (optimum, savršena konkurencija)

Pareto efikasnost i optimum

Pareto optimalna efikasnost sastoji se od tri

supsidijarne vrste efikasnosti koje moraju

biti kumulativno ispunjene kako bi se

postiglo Pareto optimalno stanje, a to su:

efikasna proizvodnja,

efikasna potrošnja i

efikasna proizvodna struktura.

Proizvodna efikasnost

Proizvodna efikasnost - proizvodnja jednog dobra ne može biti povećana bez smanjenja proizvodnje drugog proizvoda (GPM)

Pretpostavka ekonomije u kojoj je proizvodnja ograničena na samo dva dobra, X i Y (kriva proizvodnih mogućnosti pokazuje alternativne kombinacije proizvodnje ova dva dobra s obzirom na raspoložive faktore proizvodnje)

Granica proizvodnih

mogućnosti

Granica proizvodnih

mogućnosti A proizvodi se samo dobro Y

F proizvodi se samo dobro X

B i D proizvode se oba dobra

Proizvodnja jednog limitira priozvodnju onog drugog (zakon povećanja oportunitetnih troškova) dobra

Proizvodna efikasnot postoji na svakoj tački krive zbog toga što se proizvodnja ostvaruje uz puno korištenje raspoloživih resursa

E se ne može postići jer je proizvodnja izvan krive proizvodnih mogućnosti (raspoloživi resursi nisu dovoljni)

C proizvodnja je neefikasna, pokazuje moguće proizvodne kombinacije zbog toga što se ne koriste svi raspoloživi resursi

Efikasnost potrošnje

Efikasnost potrošnje - biti će postignuta onda kada više ne bude mogućnosti za daljnju obostrano korisnu razmjenu

Walrasov primjer (prema kojem roba ne mora biti proizvedena, ali je već dostupna): Primjer logora u kojem svaki zatvorenik dobije

određene količine čokolade, cigareta i pive -Zbog razlike u sklonostima/preferencijama zatvorenika za navedenim robama, povećanje njihove korisnosti ovisi od mogućnosti razmjene

Korisnost je moguće povećati i bez dodatne proizvodnje, ali samo onoliko dugo dok se ne postigne savršeno efikasna potrošnja

Efikasna proizvodna struktura

Zahtijeva optimalnu koordinaciju

potrošnje i proizvodnje

Ako su prva dva uvjeta zadovoljena (a

treći ne) - proizvodnja i distribucija su

efikasni, ali korisnost pojedinih

ekonomskih subjekata bi i dalje mogla

biti povećana za proizvodnju različitih

količina različitih dobara, bez ikakve

štete po korisnost drugih subjekata

Granica maksimalne

korisnosti

Granica maksimalne

korisnosti

A Paretova tačka efikasnosti (nema povećanja

korisnost jednog pojedinca bez da se smanji

korisnost drugog pojedinca)

B neefikasna jer oboje mogu poboljšati

vlastiti položaj ne oštećujući nikoga

C povećanje korisnosti za Evu

(potencijalno D lijevo od tačke A) povećanje

korisnosti za Adama

Ekonomija blagostanja Objašnjava ulogu države u stvaranju

uvjeta za optimalno djelovanjeekonomskog sistema (koji se zasnivana djelovanju pojedinaca u vlastitominteresu) i otklanjanje negativnihefekat tržišta (u nastojanju damaksimizira opće blagostanje)

U situaciji kada tržišta nisu savršenadržava će učestvovati u stimuliranjuefikasnosti čime preuzima brigu omaterijalnoj, socijalnoj i ekonomskojsigurnosti pojedinaca

Ekonomija blagostanja Uspostavlja norme ponašanja koje odgovaraju

zahtjevima društvene racionalnosti privrednedjelatnosti Teorija društvenog maksimumazadovoljstva Teorija marginalne korisnosti imaksimiziranja korisnosti za individualnogpotrošača

Društveni maksimum korisnosti = optimalnaupotreba ekonomskih resursa društva

Način korištenja resursa zahtijeva određenapravila u cilju maskimiziranja korisnosti(normativni karakter ekonomije blagostanja)

? Uloga države u dosezanju društvenopoželjne alokacije resursa (laissez-faire iliregulacija)

Ekonomija blagostanja

Idealna situacija - kada bi se pravne

norme donosile uz saglasnost i volju

svih građana i u njihovom zajedničkom

interesu

Jednoglasje u praksi ne postoji:

izgradnje hidroelektrane

(minihidrocentrale), koja koristi

poboljšanju blagostanja i unaprjeđenju

života mnogih članova društva ipak nekim

pojedincima ne čini dobro

Mjerenje blagostanja

Različiti načini mjerenja društvenog

blagostanja:

Utilitaristi: zbrajanje suma pojedinačih

(individualnih) koristi

Egalitaristi: nije dovoljna samo suma

ostvarenih koristi nego i raspodjela koristi,

odnosno dohotka (koja s obzirom na svoju

manju ili veću ravnomjernost može

utjecati na ukupno društveno blagostanje)

Paretijanci: blagostanje siromašnih je

važnije od blagostanja bogatih ...

Mjerenje blagostanja

Indikator za mjerenje blagostanja -korist koju ostvaruje pojedinac

Uvećanje društvenog blagostanja polazi od raspoloživih mogućnosti pojedinaca da ostvaruju bolje ili lošije rezultate

Kada neki pojedinci ostvaruju više (za razliku od drugih koji ostvaruju manje) pristup ekonomije blagostanja zahtijeva donošenje odluka koje imaju distributivnu funkciju

Mjerenje blagostanja

Nije samo zadovoljenje potreba za jelom, pićem, stanovanjem, i drugim materijalnim i hedonističkim zadovoljstvima, nego i zadovoljenje senzibiliteta osobe, njenih altruističkih osjećanja, empatije prema drugim članovima zajednice, shvatanje o tome šta je pošteno postupanje prema sebi i drugima itd.

U mjerenju blagostanja važno je imati u vidu i neizvjesnost budućnosti i eventualnih koristi koju pojedinci mogu ostvariti i na osnovu kojih prospektivno procjenjuju vlastito blagostanje

Društveno blagostanje

Shodno shvatanjima ekonomije bagostanja:

društveno blagostanje determinirano je

individualnim

društveno blagostanje pozitivno ovisi od

koristi koji ostvaruje svaki pojedinac -

kako raste korist pojedinca tako raste i

korist društva

Ekonomija blagostanja Pitanje osiguranja blagostanja? = efikasnost

djelovanja tržišta i zadovoljenja pravednosti +

obim državne intervencije na tržištu

Smithova nevidljiva ruka - Konačna

distribucija blagostanja u osnovi će zavisti od

incijalnog posjedovanja resursa - ukoliko je

takva distribucija nejednaka od samog

početka onda će najvjerojatnije i ostati

nejednaka

Efikasnost i pravednost će biti u sukobu jedno

s drugim (iako nisu nespojivi)

Ekonomija blagostanja

Kreatori politika se suočavaju sa izboromizmeđu pravednosti i efikasnosti

Ako svi trguju na konkurentnom tržištuonda će razmjene koje se obavljaju bitikorisne razmjene i rezultiraće ekonomskiefikasnom raspodjelom

Tržišta (po svojoj prirodi) osiguravajuefikasnu alokaciju resursa bez obzira da lidjeluju u interesu pojedinaca ili državekoja ima za cilj zastupanje društvenihinteresa

Ekonomija blagostanja

Tržišta (i u uvjetima savršene konkurencije)dovode do politički i etički neprihvatljivihnejednakosti - Opravdanje intervencije države

Pojam nejednakosti je širokog spektra - odnejednakosti u startnoj poziciji, preko različitihsposobnosti i očekivanih koristi, doujednačavanja zadovoljenja potreba

Nejednakosti i razlike mogu predstavljati neke odkriterija za politike usmjerene ka osiguranjujednakih startnih mogućnosti, uvođenjutransfernih plaćanja za određene kategorije,odgovarajuće preraspodjele dohotka

Ekonomija blagostanja

Međuovisnost dijelova sistema? -

promjene u jednom smjeru izazivaju

one u suprotnom smjeru

Bogati štite svoj interes, pa je jedini

način poboljšanja položaja siromašnih

povećanje kolača

Alokacija resursa

Tržišne situacije/neuspjesi usljed postojanja

nesavršenosti u sistemu cijena sprječavaju

efikasnu alokaciju resursa

Osnovni oblici tržišnih neuspjeha su:

monopoli,

eksternalije,

javna dobra i

informacijski nedostaci

Monopoli

Tržišna struktura – postojanje samo

jednog ekonomskog subjekta koji je

toliko ekonomski moćan da može potpuno

odrediti cijenu bez obzira na količinu

robe ili usluge koja se nudi ili traži

Mogu utjecati i na druge uvjete razmjene

(u cilju očuvanja i zaštite svoje pozicije):

pad kvalitet proizvoda i usluga,

smanjenje inovativnosti, pretjerano

povećanje proizvodnih troškova,...

Monopol

Monopolski proizvod (ne može se

nadomjestiti sličnom vrstom

proizvoda/supstitutom)

Cijene se formiraju jednostranom odlukom

(iznad vrijednosti robe)

Apsolutna moć određivanja cijena ograničena

je platnom sposobnošću kupaca (struktura

troškova)

Monopoli

Mogu biti i produktivno efikasni - tržište neće podržati više od jednog poduzeća zbog djelovanja ekonomije obima i visokih infrastrukturnih troškova (kao što je to slučaj sa vodovodnom i kanalizacionom mrežom)

Mogu biti dinamičnije efikasni - veći

potencijal i poticaj za investiranje u

istraživanje i razvoj (velika proizvodna

snaga? – veliki kapital za proizvodnju i

promet velikih razmjera? – mogućnost

koncentracije i centralizacije kapitala?)

Eksternalije

Ili vanjski učinci vezuju se za situacije u kojima ponašanje u

skladu s privatnim interesima ne vodi uvijek i ostvarenju

društvenih interesa

Pojavljuju se u proizvodnji i potrošnji, odnosno uvijek kada

postupci jedne strane izazivaju posljedice za treće osobe

Mogu biti (ovisno o tome da li su korisne ili štetne za treće

strane):

Pozitivne (kada jedna osoba uživa u sreći druge osobe) ili

Negativne (kao posljedica zavisti i inata)

Ističu razliku između privatnih (koji utiču na akcije

pojedinaca) i društvenih troškova (koji determiniraju

ekonomsku efikasnost)

Eksternalije

Društvo može imati povećane troškove zbog

aktivnosti pojedinca, ali može ostvariti i

neke koristi koje neće donijeti adekvatnu

nagradu pojedincu koji ih je proizveo:

Izum fotokopir aparata donio je skromnu nagradu

izumitelju, ali su sekretarice i prepisivači bili

oslobođeni milijardi sati dosadnog rada

Vlasnik koji održava urednim svoje dvorište i time

izaziva porast vrijednosti nekretnina u susjedstvu

Program javnog zdravstva u kojem vakcinacija ne

štiti samo one vakcinisane nego i druge koji bi

mogli biti zaraženi...

Eksternalije

Djelovanje eksternalija:

Tehnološki učinci (zagađenja okoliša):

Tvornica cementa zagađuje zrak i šteti zdravljuljudi - zagađenje okoliša generira troškove zacijelu ekonomiju (koji se ne naplaćuju utvornici kao privatni troškovi) - Izbjegava semehanizam cijena - Troškovi zaštite okoliša(sprječavanja onečišćenja i npr. ugradnjafiltera) trebaju snositi tvornice i uključiti ih utroškovne proračune - internalizacija vanjskihutjecaja bi podigla cijenu cementa a količinaprodaje bi imala tendenciju pada

Novčani učinci (mehanizam cijena):

Ako osoba A otvara benzinsku stanicu nasuprot benzinske stanice osobe B i time joj oduzima dio profita jer privlači kupce osobe B, onda će osoba B trpjeti negativne novčane vanjske učinke uzrokovane ponašanjem osobe A

Eksternalije

U ekonomskom smislu - efikasna alokacija resursa zahtijeva takvu vrstu aktivnosti koja sama snosi svoje troškove

Ukoliko se neki od troškova uspiju prevaliti na druge (eksternalije) doći će do deformacije tržišta

Odgovornost za plaćanje kompenzacije za naneseni trošak izazvan nesavjesnim ponašanjem javlja se u f-ji smanjenja troškova date aktivnosti i smanjenja eksternalija

Eksternalije

Državna intervencija u sprječavanju nastanka:

Porezi (zeleni porezi)

Potpore (plaćanje zagađivaču što ne onečišćuje okolinu?)

Stvaranje tržišta (prodaja dozvola za zagađenje – cijena = naknadi za onečišćenje)

Utvrđivanje vlasničkih prava (jasno definiranje – sve strane imaju razlog za pregovaranje o ostvarenju obostrane korisnosti)

Javno dobro

Svojstvo neumanjivosti - potrošnja jedne osobe nema utjecaja na količinu dostupnu drugima

Isključuje postojanje konkurencije u potrošnji

Svojstvo neisključivo - nemoguće je ili isuviše skupo isključivati potrošače iz potrošnje iako ne plaćaju (tržište je nedjelotvorno)

Primjeri čistog javnog dobra su: odbrana (profesionalna vojska koja osigurava nacionalnu odbranu za sve građane), kontrola zagađivanja i pravni sistem

Javno dobro

Problem tzv. slobodnog jahača (free rider problem) – pojedinci koji se koristi dobrima koja su proizveli drugi (bez vlastitog doprinosa)

Nekih dobara ne bi bilo ako bi se odluka o proizvodnji prepustila pojedincu (sporazum, primoravanje)

Zdravstveno osiguranje – ne bi se uplaćivalo da država na to ne prisiljava

Javno dobro

Mnoga dobra i usluge - predstavljaju kombinaciju privatnih i javnih dobara (tzv. nečista javna dobra u kojima je moguće isključivanje iz potrošnje onih koji ne plaćaju)

npr. gužva u saobraćaju ili pretrpanost autoceste gdje se stvara rivalitet u potrošnji i otvara mogućnost isključivanja kroz uvođenje plaćanja cestarine

Javno dobro

Privatni sektor često nije zainteresiran jer ne

može izvršiti naplatu (niti ostvariti profit) a ni

isključiti one koji ne plaćaju

U tom slučaju tržište potcjenjuje tražnju,

formira neodgovarajuću ponudu javnih dobara

a alokacija resursa postaje neefikasna

Potrebna intervencija pa i sudjelovanje

države, lokalnih vlasti ili neka druga

kolektivna akcija (npr. osnivanje udruženja),

što omogućava da se neizravnim putem osigura

naplata korištenja (ali ne garantira efikasnost)

Informacijski nedostaci

Informacija promatrana u formi

resursa ima specifična obilježja:

ne troši se korištenjem,

niti smanjuje raspodjelom i

može se koristiti višekratno od raznih

korisnika

neizvjesnost i rizik?

Na savršenom tržištu informacije su

besplatne i dostupne svima

Informacijski nedostaci

Nesavršene informacije - rijetke, nepotpune, neblagovremene, pa čak i skupe

Asimetrične informacije - jedna strana bolje informirana od druge (što dovodi do tržišnog neuspjeha)

Nesavršene i asimetrične informacije:

ne daju prave putokaze privrednim subjektima

subjekti na tržištu djeluju na pogrešan način, donose pogrešne izbore i odluke i ne ostvaruju učinkovitu alokaciju resursa

Informacijski nedostaci

Tržišni neuspjeh - potreba za razvojem

poticaja objavljivanja informacija

drugima, odnosno širenja informacija

Tržišni nedostatak država treba

ispraviti na način da svima osigura

potrebne informacije (s obzirom da

informacije imaju karakter javnog

dobra)