Poštarina plaćena u gotovu

7-10 1975

Š U M A R S K I L I S T Glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije H r v a t s k e

Godište 99 srpanj — listopad Godina 1975

R e d a k c i j s k i o d b o r i I

Prof. dr. M. A n dr o i ć, prof. dr. D. K l c p a c , dr. N. K o m l e n o v i ć , ing. S. T o m a š e v s k i i ing. S. V a n j k o v i ć (svi: Zagreb).

II (terenski)

ing. D. B a r t o v č a k — Bjelovar, ing. M. C v i t i ć — Vinkovci, ing. A. F r k o v i ć — Delnice, ing. J. H a r a p i n — Sisak, ing. V. H i b 1 e r — Senj, ing. V. K i s i č e k — Buzet, ing. K. K o ž u 1 — Osijek, ing. T. L u c a r i ć — Vinkovci, ing. D. P 1 e t i-k a p i ć — Nova Gradiška, ing. S. M i l k o v i ć — Rijeka, ing. I. M r z i j a k — — Karlovac, ing. A. P a v i o v i c — SI. Bred, ing. I. P a v š a — Varaždin, ing. K. P o s a v e c — Gospić, ing. M. S i m o n o v i ć — Dubrovnik, ing. B. T k a l č i ć — Zadar, ing. U. T r b o j e v i ć — Podrav. Slatina i ing. Ž. V r d o l j a k — Split

III (međurepublički)

Prof. dr. S. J o v a n o v i ć — Beograd, dr. Ž. K o s i r — Ljubljana, prof. dr. K. P i n t a r i ć — Sarajevo, doc. dr. R. R i z o v s k i — Skopje, dr. D. V u č k o v i ć — Titograd.

Glavni i odgovorni urednik

Dr B r a n i m i r P r p i ć

Tehnički urednik

Branka Bađun

I z d a v a č : Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Zagrebu — U p r a v a i u r e d n i š t v o : Zagreb, Mažuranićev trg 11, telefon: 444^206 — R a č u n k o d N a r o d n e b a n k e — Z a g r e b : 30102-678-6249. Godiš­nje izlazi 12 b r o j e v a . Godišnja pretplata iznosi: T u z e m s t v o — Ustanove i poduzeća 200,000 din. Pojedini 50,00 din., umirovljenici 30,00 din., studenti i uče­nici 15,00 din. — I n o z e m s t v o : 16 dolara USA. — Tisak: »A. G. Matoš« Samobor.

Publisher: Union of Forestry Societes of Croatia — Editeur: L'Union des Societes forestieres de Croatie — Herausgeber: Verband der Forstwereine Kroatiens-Zagreb,

Zagreb, Mažuranića trg 11 — Tel. 444-206

Š U M A R S K I L I S T Glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske

Journal of the Union of Forestry Societes of Croatia — Organe de l'Union des Soci-etes forestiere de Croatie — Zeitschrift des Verbandes der Forstvereine Kroatiens

SADRŽAJ — CONTENTS — TABLE DES MATIfiRES — INHALT Uvodna riječ — urednik (235) P r i v r e d n a k o m o r a S p l i t : Informacija o problemima šumarstva kraškog područja

SRH s prijedlogom njihova rješenja (236) UDK 634.0.651.2:342.4(094) B. K r a l j i ć : Šumska renta i ustavne odredbe — Forest rent and the constitutional regulat­

ions — La rente forestiere et les dispositions constitutionnelles — Waldrente und ver­fassungsmässige Bestimmungen (244).

UDK 634.0.641/.642 K. K o ž u 1 : Ujednačivanje uvjeta privređivanja organizacije udruženog rada unutar šumsko-

-privrednog poduzeća — Levelling the earning conditions of the organization of the associated labour within a forest enterprise — Nivellement des conditions economiques de l'organisation du travail associe ä l'interieur d'une entreprise forestiere — Das Ebnen der Erverbsbedingungen der Organisation der vereinten Arbeit innerhalb eines Forst­wirtschaftsbetriebes (255).

UDK 634.0.114.129:634.0.424.2:634.0.176.1 Quercus robur L. I. D e k a n i ć : Utjecaj visine i oscilacije nivoa podzemnih voda na sušenje hrasta lužnjaka

(Quercus robur L.) — Influence of the height and fluctuation of the groundwater level on the dieback of Pedunculate Oak (Quercus robur L.) — Influence de la hauteur et de l'oscillation du niveau de la nappe phreatique sur le deperissement du Chene pedon-cule (Quercus robur L.) — Einfluss der Höhe und der Schwankungen des Wasserspiegels der Grundgewässer auf das Stieleichensterben (Quercus robur L.) (267).

UDK 634.0.56:634.0.174.7(497.15) Pinus K. P i n t a r i ć i S. I z e t b e g o v i c : Usporedna istraživanja prirašćivanja bijeloga i. crnog

bora u arboretumu »Slatina« Šumarskog fakulteta u Sarajevu — Comparative investi­gations on the growth rate of Scots Pine (Pinus silvestris L.) and Black Pine (Pinus ni­gra Arn.) in the Arboretum »Slatina« of the Forestry Faculty in Sarajevo — Les recher-ches comparatives sur l'accroissement du Pin sylvestre (Pinu silvestris L.) et du Pin noir (Pinus nigra Arn.) dans l'arboretum de »Slatina« appartenant ä la Facultć forestiere de Sarajevo — Vergleichende Untersuchungen über den Zuwachs der gemeinen Kiefer (Pinus silvestris L.) und der Schwarzkiefer (Pinus nigra Arn.) im Arboretum »Slatina« der Forstlichen Fakultät in Sarajevo (281).

UDK 634.0.181:634.0.165.6:634.0.232.1 F. M r v a et al.: Prilog rješavanju nekih uzgojnih i selekcijskih pitanja na osnovi stanišnih

uvjeta u gospodarskoj jedinici »Bosiljevo« — A contribution to solving certain silvicul-tural and selection problems on the basis of site conditions in the management unit »Bosiljevo« — Une contribution ä la solution de certaines questions sylvicoles et de selection sur la base des conditions stationelles dans l'unite d'amenagement de »Bosilje­vo« — Beitrag zur Lösung einiger Waldbau- und Selektionsfragen auf Grund der Stand­ortsverhältnisse in der Wirtschaftseinheit »Bosiljevo« (289).

UDK 634.0.56:634.0.176.1 Quercus robur L. V. S t a m e n k o v i ć et al.: Prirast i proizvodnost stabala i sastojina ranolistajućega i kasno-

listajućeg hrasta lužnjaka (Qu. robur L.) u gospodarskoj jedinici »Rogot« — Increment and productivity of trees and stands of early- and late-flushing Pedunculate Oak (Qu. robur L.) in the management unit »Rogot« — L'accroissement et la productivity des arbres et des peuplements du ChSne pedoneulć ä feuillaison precoce et tardive (Qu. ro­bur L.) dans l'unite, d'amenagement de »Rogot« — Zuwachs- und Ertragsleistung der Stämme und Bestände der früh- und spättreibenden Stieleiche (Qu. robur L.) in der Wirtschaftseinheit »Rogot« (304).

UDK 634.0.654 + 634.0.627:628.13 A. B i š ć e v i ć : Gospodarenje šumama u slivovima rezerviranima za akumuliranje površinske

pitke vode — Management of forests in catchment areas reserved for the accumulation of surface drinking water — Traitement des forets dans les bassins de reception pour l'accumulation de 1'eau potable de surface — Bewirtschaftung der Wälder in Sammel­gebieten, die für die Akkumulierung des Oberflächentrinkwassers vorbehalten sind (320).

Naslovna fotografija: Kasno lista juda i ranolistajuća forma lužnjaka. — Foto: V. Stamenković

233

UDK 634.0.232.32"1972/1974"(497.13) Z. V a j d a : Stanje šumskih rasadnika u SR Hrvatskoj 1972—1974. god. — Condition of forest

nurseries in the SR Croatia in 1972—1974 — ßtat des pepinieres forestieres dans la RS de Croatie en 1972—1974 — Zustand der Forstbaumschulen in der SR Kroatien in 1972—1974. (332).

A k t u a l n a p r o b l e m a t i k a ing. M. C v i t i ć : Sto (ne) znamo o ceratostomelli merolinensis Georg. (347) ing. R. A n t o l j a k : Zašto do sada nije izgrađena tvornica celuloze u Jasenovcu (350)

I z p o v i j e s t i n a š i h š u m a ing. O. P i š k o r i ć : Šume i šumska vegetacija u Fortisovu »Putopisu o Dalmaciji« (353).

N a u č n i i s t r u č n i s k u p o v i S a v j e t o v a n j e : Uloga šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u od­nosu na Jadransko područje (358). I n t e r n a c i o n a l n i s i m p o z i j o mehanizaciji iskorišćivanja šuma (Dr. R. Benić) (360). S i m p o z i j za organizaciju mreže trajno zaštićenih površina u Jugoslaviji i njihovo istraživanje (R. Rizovski) (363).

I z s t r a n o g š u m a r s t v a Mađarska želi utrostručiti proizvodnju drva (I. D.) (365).

D o m a ć a s t r u č n a l i t e r a t u r a M. J o v a č e v i ć : Ekologija šumskog drveća i grmlja u dubrovačkom kraju (ing. O. Piškorić) (366). Topola — bilten br. 103—106 (ing. O. Piškorić) (367). Priroda — časopis HPD — 1974 g. (I. Mikloš) (369).

S t r a n a s t r u č n a l i t e r a t u r a A. B e r n a z k y : Baum u. Mensch (O. Piškorić) (372). Forstarchiv 1972, 1973. i 1974. g. (Z. Kalafadžić) (373).

D r u š t v e n e v i j e s t i Ekskurzija kluba šumarskih umirovljenika SR Srbije u istočno-slavonske šume (Ing. M. Strineka) (378). Zapisnik 16. sjed. UO od 11. 09. 1975. g. (379).

M a l a Š u m a r s k a K r o n i n i k a (383).

I n m e m o i a m t prof. ing. S. Flögl (ing. N. Lovrić) (395). t ing. M. Markanović (B. Prpić) (397). + ing. V. Jurdana (A. Frković) (398). t ing. V. Jelenčić (T. Lucarić) (399). + ing. J. Celebić (ing. Lj. Golić) (401).

OBAVIJEST! S a v j e t o v a n j e : ULOGA SUME I ŠUMSKE VEGETACIJE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKO­LINE S POSEBNIM OSVRTOM NA JADRANSKO PODRUČJE održati će se 4—6. ožujka 1976. g. u Zadru. Svrha organiziranja ovoga Savjetovanja jest: 1. Okupiti znanstveno-stručni potencijal svih zainteresiranih stručnjaka za daljni korak u rje­

šavanju interdisciplinarne problematike zaštite čovjekove okoline. 2. Kroz podnijete referate i diskusiju upozoriti na moguća rješenja uočenih problema i nji­

hovu primjenu u praksi. 3. Putem podnesenih referata utvrditi i identificirati uzročnike degradacije, kao i ponašanje

čovjeka na šume i zemljišta Jadranskog područja. 4. Stvoriti znanstveno-stručnu podlogu za daljnu razradu uloge i vrednovanja općekorisnih

funkcija šuma, kao i ocjeniti realne opasnosti od poremećene ekološke ravnoteže. 5. Istaknuti odgovornost društvene zajednice u rješavanju problema pošumljivanja krša dal-

matinsko-primorskog područja odnosno čitavog priobalnog područja Jadrana. Detaljnije o ovom Savjetovanju na str. 358 ovoga S. L. i posebnim obavijestima, koje će biti poštom razaslane!

Savez Inženjera i tehničara Šumarstva i drvne idustrije Hrvatske Zagreb, Trg Mažuranića 11

234

UVODNA RIJEČ

Na prvim stranicama ovoga broja donosimo informaciju o stanju u šu­marstvu Dalmacije što su je donijeli zajedno Privredna komora i Zajednica općina u Splitu.

Smatramo da je ta informacija vrlo važna i neobično aktualna i to upravo danas kada smo pred donošenjem novog Zakona o šumama, Zakona o zaštiti čovjekove okoline kao i niza drugih mjera pomoću kojih se taj problem može, ako ne riješiti, a ono barem ublažiti.

U povijesti našeg šumarstva problematika dalmatinskog, primorskog i istarskog krša našla se puno puta u centru pažnje. Jedno vrlo teško stanje šuma koje smo naslijedili u tome velikom području, rješavali smo s više ili manje uspjeha od kako djelujemo organizirano kao struka. Istina je da se rješavanje toga problema odlikovalo uvijek s permanentnošću.

Međutim u zadnjih desetak, pa i više godina prepustili smo problematiku naših krških šuma nekolicini šumara entuzijasta. Ostavili smo ih same da se na brisanom prostoru bore kako sa škrtom prirodom i starim shvaćanjima da sva pomoć mora doći izvana (nekadašnji republički fond za unapređenje šumarstva) tako i sa jednim krivim gledanjem novijeg datuma. To gledanje polazi sa stajališta da su šume na kršu, a posebice one uz more i bliže moru, dane samo za turizam s time da se u potpunosti izuzmu od nadzora šumarskih organizacija i dakako, šumarskih stručnjaka. Prepustili smo malobrojne šu­mare Dalmacije, Hrvatskog Primorja i Istre da se bore s krivim shvaćanjem, a u besparici oportunim, da je šuma na kršu neuništivo prirodno blago koje se može koristiti kao kamp i plaža, a zatvorili oči pred tim da smo započeli degradirati šumske ekosisteme. Prepustili smo ih, također, da vode brigu i namiču sredstva za pošumljivanje preko 300.000 ha kamenjara, što se svelo u području Dalmacije na osvajanje jedva 200 ha novih šumskih površina go­dišnje. Bilo bi, međutim, vrlo nelogično tvrditi da to mora biti briga samo šumarstva, samo turizma — koji uzgred rečeno još uvijek ne stoji na čvrstim nogama —, samo vodoprivrede, elektroprivrede, poljoprivrede, lovstva te ces­tovnog i željezničkog prometa. Jedno je međutim činjenica da se blagodatima općekorisnih funkcija šuma na kršu a i drugdje, služi čitava naša zajednica, a posebno nabrojene privredne grane, dok je šumarstvo ona struka koja je u stanju te blagodati učiniti vrijednijim i po tome korisnijim.

Još je nerealnije i, dapače neodrživo da šumarstvo na kršu ima značenje privredno-proizvodne djelatnosti, da ovisi samo o sebi, o kozjoj pašarini i sitnim uslugama turizmu te o shvaćanjima ili neshvaćanjima na koja šumar­ske organizacije nailaze kod općinskih izvršnih organa.

Preporučujem stoga da proučite priloženu informaciju te da se, koliko god je moguće, uključite u rješavanje toga problema.

Urednik

235

PRIVREDNA KOMORA ZA DALMACIJU SPLIT

SKUPŠTINA ZAJEDNICE OPĆINA SPLIT

INFORMACIJA O PROBLEMIMA ŠUMARSTVA KRAŠKOG PODRUČJA SRH

S PRIJEDLOGOM NJIHOVA RJEŠENJA

I

Šumarstvo na kršu karakteriziraju: — nepovoljna struktura šumskog fonda, — težak materijalni položaj šumskih gospodarstava, — neadekvatan status i organizaciona neujednačenost organizacija koje

gospodare šumama. Stanje šumskog fonda na kršu najbolje se može predočiti po strukturi i

međusobnom odnosu pojedinih kategorija šumskih površina. Od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta u društvenom vlasništvu (podaci Repu­bličkog sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo) otpada na:

— visoke šume 40.669 ha ili 5,7 % — niske šume, makije i šikare 363.787 ha ili 51,6% •— neobraslo (kamenjare) 301.429 ha ili 42,7%

S v e g a 705.885 ha ili 100 %

Područje krša obuhvaća šume i šumska zemljišta Dalmacije (22 općine), Istre (8 općina), općina Krk, Mali Lošinj, Pag i Rab u Hrvatskom primorju te dijela područja općina Crikvenica, Gospić, Opatija, Rijeka i Senj. S ob­zirom na degradiranost šuma, veličinu površina i materijalni položaj pro­blem šumarstva na kršu je najoštrije izražen u Dalmaciji.

Ukupna drvna masa cijeni se na oko 3,8 min m3, odnosno nešto preko 8 m3 po 1 ha obrasle površine. Tako oskudni šumski fond daje godišnje sve­ga oko 40.000 m3 sječive drvne mase i to pretežno ogrijeva.

Nije potrebno posebno naglašavati da s ovako nepovoljnom strukturom šumskih površina, te oskudnom i malo vrijednom drvnom masom nije mo­guće osigurati gospodarenje šumama bez dodatnih sredstava sa strane.

Nedovoljni izvori prihoda koji se ostvaruju sa šumskih površina, kao i godinama u sistemu neriješen materijalni položaj šumarstva na kršu, do­vode organizacije koje gospodare šumama u sve teži položaj.

236

Karakteristično je da prihodi šumskih gospodarstava iz osnovne djelat­nosti (sa šuma i šumskih zemljišta) su u stalnom opadanju. Ti prihodi do 1955. godine, a djelomično do 1960. godine osiguravaju koliko toliko održa­vanje šuma. Npr. 1955. god. samo prihodi od smolarenja iznose na području Dalmacije 87 min st. dinara, što bi danas predstavljalo 20 puta veću vrijed-nonst. Iz godine u godinu se smanjuje potrošnja drveta uslijed korištenja drugih izvora toplinske energije za domaćinstva, smanjuje se naknada za korištenje pašnjaka radi opadanja broja stoke, smolarenje radi pada cijena tog proizvoda na tržištu i povećanih troškova poslovanja postaje nerentabil­no i potpuno prestaje.

Sve slabije mogućnosti privređivanja na temelju prihoda koji se ostva­ruje sa šumskih površina može se razabrati iz usporednih podataka o struk­turi prihoda za 1966. i 1974. godinu, s kojima se raspolaže za područja Dal­macije (vidi tabelu 1 u prilogu).

T a b e l a 1. STRUKTURA PRIHODA

God. 000 din. % Index

1. Svega prihodi od osnovne djelatnosti 1966. 6.713,— 1974. 17.879,—

1.1 Vlastiti prihod od osnovne djelatnosti 1966. 6.442,—• (glav. i spored. proizvodi, usluge i dr.) 1974. 15.532,—

85 68

82 59

266

241

1.2 Naknade općina za obavljanje 1966. 271,— 3 osnovne djelatnosti 1974. 2.347,— 9

866

2. Prihodi od ostalih djelatnosti (hortikultura, turizam i dr.)

1966. 1974.

U k u p n i p r i h o d i

1.207,-8.573-

15 32

1966. 7.920,— 100 1974. 26.452,— 100

710

334

Iz podataka prikazanih u tabeli uočavaju se dva karakteristična mo­menta:

1. 1966. god. šumarske radne organizacije najvećim dijelom svoje poslo­vanje temelje na osnovnoj djelatnosti, koju uspijevaju financirati iz vlasti­tih prihoda, dok u 1974. god. radi realnog opadanja visine prihoda koji se ostvaruju sa šuma i šumskih zemljišta dolazi do naglašenijeg učešća sred­stava koje osiguravaju općine (index 866).

2. 1974. god. u odnosu na 1966. god. u strukturi prihoda ispoljava se da­leko veće učešće prihoda od drugih djelatnosti (hortikultura, turizam i si.), a što je posljedica orijentacije na poslove izvan šumarstva, tamo gdje za to postoje mogućnosti. Takva orijentacija, koliko god bila pozitivna, jer rje­šava pitanje daljnjeg poslovanja organizacija, odnosno njihovog daljnjeg opstanka, ne rješava i pitanje sredstava za gospodarenje šumama, koja i da­lje realno opadaju.

237

T a b e l a 2. USPOREDNI POKAZATELJI POSLOVANJA

K o n t i n e n t Ukupni prihod po radniku Ostvareni dohodak po UKR Ostatak dohotka po radniku Prosječni mjesečni OD po radniku

I s t r a Ukupni prihod po radniku Ostvareni dohodak po UKR Ostatak dohotka po radniku. Prosječni mjesečni OD po radniku

D a l m a c i j a Ukupni prihod po radniku Ostvareni dohodak po UKR Ostatak dohotka po radniku Prosječni mjesečni OD po radniku

1973. god. di

103.878,— 54.421,— 8.621,— 2.201,—

90.253,— 34.187,— 4.848 — 1.671,—

51.856,— 31.000,— 4.934 — 1.565,—

1974. god. m a r a

161.511,—-83.924 — 16.678,— 3.044,—

145.176,— 50.232 — 9.588,— 2.208,—

64.049,— 44.210 — 5.903,— 1.802,—

Inde

148 154 193 138

161 147 198 132

124 142 120 115

Slična je situacija u Istri i Hrvatskom primorju. Tako na području Krka i Raba sredstva općina učestvuju sa 47 %, a prihodi od djelatnosti van šumarstva sa 2 8 % u ukupnom prihodu ostvarenom u 1974. godini.

S druge strane ukidanjem Republičkog fonda za unapređenje šumarstva 1955. godine drastično se smanjuje obim pošumljavanja i drugih radnji na unapređenju šuma. U periodu djelovanja tog Fonda pošumljavalo se na po­dručju Dalmacije godišnje od 1.700 do 2.000 ha, da bi nakon njegovog uki­danja godišnje pošumljena površina spala na oko 200 ha, na kojem se nivou zadržava sve do danas, a što je za polovinu manje nego li se pošumljavalo u predratnom periodu.

Ukidanjem Fonda za unapređenje šumarstva i postepenim slabljenjem vlastite materijalne osnove, šumarstvo u organizacionom pogledu postaje sve nesređenije, dezintegrira se, a institucije nadgradnje formirane radi njegovog unapređenja (Institut za pošumljavanje i melioraciju krša, Sek­cija za uređenje šuma, Šumarska škola za krš) reduciraju svoju djelatnost, da bi konačno potpuno prestale s radom.

Paralelno s time osipaju se i kadrovi. Tako je na području Dalmacije bilo zaposleno:

1955. godine 37 inžinjera i 37 tehničara 1963. godine 21 inžinjer i 28 tehničara 1971. godine 13 inžinjera i 22 tehničara

Pored opadanja intenziteta svih šumsko-gospodarskih mjera i radnji, šume na kršu posljednjih godina pogađa još jedna nedaća, a to je nagli po­rast šumskih požara.

238

Samo u zadnjih pet godina je prema podacima Republičkog šumskog inspektorata u priobalnom području požarima zahvaćeno 22.713 ha šum­skih površina. To znači da je u tom periodu gorilo prosječno godišnje oko 4.500 ha, dok se u istom tom razdoblju pošumljavalo godišnje oko 500 ha.

Slabljenje materijalnog položaja šumarskih radnih organizacija na kršu rezultiralo je nemogućnošću njihovog uklapanja u zakonom regulirani sis­tem gospodarenja šumama putem šumsko privrednih područja, prema kome se i šumska gospodarstva na kršu tretiraju kao privredno-proizvodna po­duzeća. Iz tog razloga gospodarenje šumama u okviru šumskoprivrednog područja kojim gospodari jedna radna organizacija nije nikad u potpunosti sprovedeno u život. Organizacioni oblici gospodarenja šumama prilagođuju se prilikama koje vladaju u pojedinim krajevima, pa danas u tom pogledu vlada neobična neujednačenost i šarenilo.

Tako u Dalmaciji umjesto jedinstvenog šumskog gospodarstva za Dal­maciju, koje je trebalo gospodariti dalmatinskim šumskoprivrednim područ­jem proglašenim odlukom Izvršnog vijeća Sabora iz 1967. god. danas imamo 10 patuljastih šumskih gospodarstava čiji opstanak sve više ovisi o isproše-nom općinskom dinaru i čije se granice kod većine pokrivaju sa granicom općina, jednu Ustanovu za šumarstvo (Dubrovnik) i konačno područja po­jedinih općina u kojima praktički ne postoji organizirana djelatnost gospo­darenja šumama, jer su postojeće šumarske organizacije jednostavno uki­nute, s obzirom da na osnovu vlastitih prihoda nisu više mogle egzistirati, a intervencija općina je potpuno izostala (Lastovo, Vis), ili se u najboljem slučaju svela na to da zadrži u službi 4—5 lugara (Korčula, Hvar, Vrgorac).

Intervencije općina koje se ipak zadnjih par godina intenzivnije pojav­ljuju su privremena rješenja da se spriječi raspadanje pojedinih organiza­cija, dok trajnija rješenja nisu moguća niti tamo gdje za to postoji raspolo­ženje, dok se status šumarstva ne definira u skladu s realnom situacijom.

Materijalni položaj šumarstva na kršu u odnosu na kontinent može se razabrati iz podataka o rezultatima poslovanja u 1973. i 1974. godine nave­denih u tabeli 2 (vidi prilog).

Podaci su još ilustrativniji ako ostvarenje pojedinih elemenata iz pret­hodne tabele u kontinentalnom dijelu označimo kao 100:

God.

1973. 1974. 1973. 1974. 1973. 1974. 1973. 1974

Kontinent

100 100 100 100 100 100 100 100

Istra

83 90 63 60 56 56 76 73

Dalmacija

47 40 60 53 57 35 71 59

Ukupni prihod po radniku

Ostvareni dohodak po UKR

Ostatak dohotka po radniku

Prosječni mjesečni OD po radniku

Izneseni podaci ukazuju, ne samo na vrlo nepovoljne rezultate poslova­nja na kršu, naročito u Dalmaciji, izražene kroz ostvareni ukupan prihod, dohodak, ostatak dohotka i osobni dohodak po radniku, već — što je naro-

239

čito zabrinjavajuće — da su i onako skromni poslovni rezultati ostvareni u 1973. god., u 1974. god. izrazito lošiji, obzirom na sve veće zaostajanje za kontinentalnim dijelom.

II

Prikazano stanje u kome se šumarstvo na kršu nalazi nameće zaključak da ga nužno treba mijenjati, jer bi produžavanje takvog stanja dovelo u naj­skorije vrijeme u pitanje daljnji opstanak radnih organizacija koje gospo­dare šumama, a <s njima opstanak i onako siromašnog šumskog fonda. Može se slobodno utvrditi da od postojanja šumarstva kao organizirane djelat­nosti na kršu nikad njegov položaj nije bio organizaciono nesređeniji, s ma­nje uvjeta za najosnovniju djelatnost, odnosno da nikad društvo o šumama na kršu nije vodilo manje brige.

Novi Ustav daje vrlo konkretne mogućnosti za rješenje osnovnih proble­ma pred kojima šumarstvo kao grana stoji, a to je pitanje osiguranja sred­stava za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju, naknade za opće ko­risne funkcije šuma i ujednačavanje uvjeta privređivanja. Rješenjem tih pro­blema rješava se i problem šumarstva na kršu.

Ustav SRH jasno govori da se način i uvjeti obavljanja djelatnosti od posebnog društvenog interesa i prava i obaveza organizacija udruženog rada koje obavljaju te djelatnosti te korisnika njihovih usluga utvrđuju kroz sa­moupravne interesne zajednice.

Ustav dalje precizira da su od posebnog društvenog interesa, pored dje­latnosti nabrojenih u samom tekstu Ustava, i one djelatnosti koje kao ta­kove utvrdi zakon ili odluka društveno političke zajednice.

Isto tako Ustav proglašava šume i šumska zemljišta radi općekorisnih funkcija koje obavljaju dobrom od općeg interesa i obavezuje na primjenu mjera kojima se osigurava njihovo trajno održavanje i obnova, pa se u članu 119. utvrđuje:

»Zakononm se propisuje sadržaj, oblici i način zaštite općekorisne funk­cije šuma i šumskog zemljišta.

Zakonom odnosno odlukom općinske skupštine utvrđuju se izvori sred­stava za pošumljavanje goleti i krša te za zaštitu šuma od požara.

U gospodarenju šumama primjenjuju se mjere kojima se osigurava traj­no održavanje i obnova šuma«.

Mogućnosti koje daje Ustav za rješenje problema šumarstva na kršu naj-svrsishodnije se može postići kroz Zakon o šumama koji je u pripremi, kao što je to učinjeno i u drugim republikama.

Tako je Zakon o šumama Slovenije propisao konstituiranje samoupravne interesne zajednice šumarstva putem kojeg se financira ne samo šumarstvo na kršu, nego i radovi proširene reprodukcije u svim šumsko privrednim područjima. Sredstva se formiraju iz posebnog dijela dohotka koji nastaje u onim područjima koja imaju nadprosječne prirodne i ostale uvjete privređi­vanja (renta), doprinosa od nabavne cijene šumskih sortimenata i učešća Republike.

Zakon o šumama Srbije također propisuje osnivanje republičke interesne zajednice u šumarstvu putem samoupravnog sporazuma kojeg zaključuju radne organizacije iz oblasti šumarstva, industrije za preradu drveta, pro­meta drvetom i prerađevina od drveta, elektroprivrede, poljoprivrede, lovstva, cestovnog i željezničkog saobraćaja i turizma.

240

U SR Bosni i Hercegovini financiranje radova na kršu riješeno je poseb­nim Zakononm o kršu (SI. list BiH 12/74) prema kojem republika učestvuje sa 50 % u financiranju svih radova pod uvjetom da općine i zainteresirane organizacije osiguraju svoje učešće od 5 0 % društvenim dogovorima i samo­upravnim sporazumima.

Nacrt Zakona o šumama u našoj republici bio je izrađen još u ožujku 1973. godine i dat je na javnu raspravu. Njegovo donošenje je međutim od­gođeno radi usaglašavanja sa ustavnim promjenama koje su u međuvremenu nastupile, te je novi nacrt sačinjen u svibnju 1974. godine. Taj je Nacrt pred­viđao osnivanje samoupravne interesne zajednice za šumarstvo, čime bi se omogućilo i rješenje materijalnog položaja šumarstva na kršu. Međutim Sa­vjet za društveno-politički sistem pri Izvršnom vijeću Sabora dne 24. IX 1974. je po ovom pitanju zauzeo stav da »nije prihvatljivo osnivanje samoupravne interesne zajednice u ovoj oblasti« odnosno »da za sada, ne postoje opravdani razlozi ni uvjeti za osnivanje samoupravne interesne zajednice u oblasti šu­marstva«.

Konačno sada je u izradi novi Nacrt zakona o šumama. Koliko smo in­formirati i upoznati sa njegovim tekstom, odredbe koje se odnose na krš oie zadovoljavaju, jer ne rješavaju ni status šumarstva ni način i izvore za finan­ciranje njegove djelatnosti. Naime, nacrt, iako područje krša izdvaja iz šum­sko privrednih područja, ne propisuje na koji će se način osigurati održava­nje postojećeg šumskog fonda, a za njegovo unapređenje kaže da sredstva osiguravaju organizacije koje gospodare šumama, Republika, općine i zainte­resirane radne organizacije na području općina u visini koju utvrde društve­nim dogovorom. Kada je s jedne strane poznato kakav je materijalni položaj organizacija koje gospodare šumama i visina sredstava koje je do sada Re­publika izdvajala za krš (oko 200 mil. st. dinara za cijelo područje), a s druge strane da pokušaj da se položaj šumarstva na kršu riješi samoupravnim do­govorom općina nikad nije uspio — onda bi usvajanje takovog zakonskog pri­jedloga značilo nastavljanje jednog stanja kakvog imamo danas. Nadalje, novi tekst Nacrta ponovno ne predviđa osnivanje samoupravne interesne zajednice šumarstva već za proširenu reprodukciju šuma i financiranje općekorisne funkcije šuma propisuje izdvajanje dijela dohotka koji je rezultat izuzetno povoljnih prirodnih i proizvodnih uvjeta (renta), s time da se tako izdvojena sredstva većim dijelom udružuju na razini šumskoprivrednog područja u ko­me se ostvaruju, a manjim dijelom na nivou šumarstva Republike. Ne treba posebno naglašavati koliko je ovo rješenje nepovoljnije za šumarstvo kao cje­linu, a krš posebno, od osnivanja interesne zajednice u kojoj se udružuju sredstva ne samo šumarstva, već također i Republike i svih zainteresiranih za jačanje općekorisne funkcije šuma.

III

Polazeći od stanja u kome se šumarstvo na kršu, posebno u Dalmaciji, nalazi i mogućnosti koje za njegovo rješenje daje Ustav, odredbe Zakona o šumama u odnosu na krš treba graditi na slijedećem:

1. Status šumarstva na kršu mora se bezuvjetno mijenjati. Ono nema ka­rakter privredno-proizvodne djelatnosti, pa na tim osnovama ne može poslo­vati. Njega treba tretirati kao djelatnost koja osigurava održavanje i una­pređenje šuma, jer su one dobro od općeg interesa.

241

2. Utjecaj općina na politiku šumarstva na njihovoj teritoriji treba da dođe do većeg izražaja, s obzirom na pretežno opće korisne funkcije šuma i mogućnost općina da kao nosioci ukupnog društvenog interesa na svom području te funkcije unapređuju kroz povezivanje svih zainteresiranih. Sa­dašnji status šumarstva na kršu upravo je onemogućavao da se općine od­nose sa više brige i odgovornosti prema šumama, a što više često je bio uzrok negativnog odnosa općina, zbog sukoba interesa između njih i šumar­stva (pitanje naknade od dodjele šumskih zemljišta, utjecaj na formiranje cijena pašarine i si.). Radi toga je šumarstvo na kršu, kako u organizacionom pogledu, tako i u pogledu obaveza za osiguranje njegovog funkcioniranja po­trebno približiti općinama i to na način da osnivači radnih organizacija koje gospodare šumama budu općine.

3. Da bi se šumama gospodarilo na način koji obavezuje Ustav te po na­čelima šumarske nauke potrebno je odgovarajućim propisom kojeg bi na temelju Zakona o šumama donio Republički sekretar nadležan za poslove šu­marstva utvrditi jedinstveni oblik organizacije šumarske službe, kao i mini­mum obaveznih mjera i radnji koje u gospodarenju šumama treba osigurati. Isto tako treba, pored osnovne vezanosti šumarstva u organizacionom smislu za teritorij općine, predvidjeti mogućnost udruživanja šumarskih radnih orga­nizacija na području zajednice općina radi racionalnijeg i efikasnijeg koriš­tenja kadrova i sredstava za one djelatnosti koje su zajedničke za čitavo po­dručje (uređivanje šuma, služba zaštite šuma, rasadnici, unapređenje tehnike pošumljavanja i si.).

4. Financiranje šumarstva na kršu treba osigurati iz općinskih izvora, zatim doprinosa ostalih odgovornih i zainteresiranih za njegov razvoj.

Potreba obavezivanja općina u financiranju šumarstva proizlazi iz nave­denog u točki 2. Općine bi trebale osigurati sredstva za osnovno održavanje i zaštitu postojećeg stanja šuma na svom području pod čime podrazumije­vamo u prvom redu čuvanje šuma i šumskog zemljišta od bespravnog koriš­tenja i zauzeća te zaštitu šuma od biljnih bolesti i štetnih insekata do šteta velikih razmjera, kao i zaštitu šuma od požara putem čuvarske, osmatračke i patrolne službe. Općine osiguravaju sredstva u visini koja se pojavljuje kao razlika između prihoda ostvarenih iz šuma i šumskih zemljišta i potrebne vi­sine sredstava za propisani minimalni obim održavanja šuma.

Radovi na unapređenju šuma, kao što su podizanje novih šumskih povr­šina pošumljavanjem i melioracija degradiranih šuma i šikara, zatim suzbi­janje biljnih bolesti i štetnika velikih razmjera, pošumljavanje opožarenih površina, te izvođenje radova čišćenja, prerade te prosjecanja i održavanja prosjeka radi protupožarne zaštite šuma, kao i nabava potrebne opreme u tu svrhu financirali bi se kroz Samoupravnu interesnu zajednicu šumarstva.

Zajednica bi se osnovala na nivou Republike s ciljem unapređenja i fi­nanciranja općekorisnih funkcija šuma i proširene reprodukcije u šumarstvu uopće, pa tako i na kršu. Članovi zajednice bile bi osnovne organizacije udru­ženog rada u oblasti šumarstva, industrije za preradu drveta, prometa drve-tom i prerađevinama od drveta, elektroprivrede, vodoprivrede, poljoprivrede, lovstva, cestovnog i željezničkog saobraćaja i turizma.

Sredstva zajednice formirala bi se, pored doprinosa šumarstva iz dijela dohotka koji je rezultat izuzetno povoljnih prirodnih i proizvodnih uvjeta (renta), i iz doprinosa ostalih članova. Pored toga za radove namjenjene una-

242

predenju i zaštiti šuma na kršu udruživala bi u Zajednicu sredstva i Republika na temelju člana 119. Ustava koji ju obavezuje da »zakonom utvrđuje izvore sredstava za pošumljavanje krša i goleti te zaštitu šuma od požara«. Visina doprinosa Republike trebala bi biti jednaka visini doprinosa koji za unapre­đenje šuma na kršu izdvaja šumarstvo.

*

Izložena stanovišta za rješavanje problema šumarstva na kršu koja bi trebalo uvažiti kod donošenja zakona o šumama u skladu su s ustavnim načeli­ma, politikom, mjerama i aktima koji ta načela razrađuju, naročito s Druš­tvenim dogovorom o izjednačavanju uvjeta privređivanja i raspodjele dohot­ka, a i temeljena su na iskustvima drugih republika.

Na kraju treba naglasiti da na sistemsko rješenje položaja šumarstva na kršu obavezuju i niz zaključaka i odluka Sabora, njegovih vijeća i komisija (Zaključak o protupožarnoj zaštiti šuma, toč. 3, Sabor SRH — NN 56/71; Zaključak o provođenju mjera u oblasti zaštite od požara, toč. 9, Sabor SRH, Organizaciono političko vijeće — NN 29/73; Zaključak Komisije za društveni nadzor Sabora povodom razmatranja stanja i korištenja šumskog fonda od 17. III 1972. točka 5.)

Split, srpnja 1975. god.

243

ŠUMSKA RENTA I USTAVNE ODREDBE

Dr. ing. BRANKO KRALJIĆ, redovni profesor — Zagreb

UVOD

Proizvodi iskorišćivanja šuma pri eksportu unovčavaju se na svjetskom tržištu po općim cijenama. U tuzemstvu unovčavaju se pak po cijenama ugo­vorenim u odnosnim samoupravnim sporazumima.

Isti proizvodi iskorišćivanja šuma proizvode se pod različitim konkret­nim uvjetima: prirodnim i onim umjetnim nastalim dodatnim ulaganjem sredstava. Navedeni prirodni uvjeti negdje su, razumljivo, »izuzetno povoljni« u smislu čl. 18. Ustava. Gdje je granica, tj. odakle počinju, »izuzetno povoljni« prirodni uvjeti? Općenito se smatra, da se u svima proizvodnjama koje se temelje na zemljištu kao ograničenom sredstvu proizvodnje — u smislu za­konitosti tzv. lažne socijalne vrijednosti, poznate iz političke ekonomije — vrijednosne cijene temelje pri uvjetima vlasništva nad zemljištem na najne-povoljnijim uvjetima uz koje se mora proizvoditi da bi se pokrile društvene potrebe putem tržišta; tako, u načelu, i u šumarstvu. Prema tome, »izuzetno povoljnim« uvjetima možemo smatrati sve one uvjete koji su povoljniji od onih koji su mjerodavni za tržišne cijene, pa omogućuju ostvarivanje većeg viška proizvoda (rada) od normalnog. O kojim je prirodnim uvjetima u šu­marstvu riječ? Tu se ubraja tzv. stanište (klima i tlo) po plodnosti i položaju prema tržištu, vrst i kakvoća te količina drvne mase po hektaru i intenzivnost njezina prirašćivanja. O kojim je umjetnim uvjetima nastalim dodatnim ula­ganjem sredstava bila pak riječ? Tu se ubrajaju oni umjetni uvjeti koje je stvorio čovjek-proizvođač svojim radom (besplatnim i naplativim) u iskoriš-ćivanju šuma, biološkoj reprodukciji posječene drvne mase (jednostavnoj i proširenoj), popravljajući plodnost tla i šumske sastojine, podižući šumske komunikacije i nabavljajući opremu za veću mehanizaciju svojeg rada.

Zbog toga što se proizvodi šumarstva unovčavaju po općim odnosno ugo­vorenim cijenama a proizvode po konkretnim iskalkuliranim cijenama pro­izvodnje (troškovi /s gledišta radne organizacije/ plus redovni akumulacija i fondovi), dolazi do ostvarivanja manje ili veće zemljišne odnosno šumske rente. Različiti prirodni uvjeti pogoduju stvaranju diferencijalne zemljišne (šumske) rente plodnosi I i diferencijalne zemljišne (šumske) rente položaja I. Različiti umjetni uvjeti pogoduju pak stvaranju diferencijalne zemljišne (šumske) rente plodnosti II i diferencijalne zemljišne (šumske) rente položaja II. Cijene svjetskog tržišta drva nastale su pod jakim utjecajem još uvijek vladajućih na njemu kapitalističkih zakonitosti pa sadrže i apsolutnu zem-

244

ljišnu rentu kao posljedicu privatnog vlasništva nad zemljištem kao sred­stvom proizvodnje; one putem našeg eksporta drva ulaze u ukupne prihode naših šumskoprivrednih organizacija koje ih mogu kao takve koristiti — ukoliko ih ne potroše putem povišenih troškova proizvodnje drva u gorim uvjetima od onih mjerodavnih za cijene svjetskog tržišta drva.

Važni prirodni uvjeti u šumarstvu su i starosti te stupanj sječne zrelosti (ocijenjene po ekonomskim kriterijima) šumskih sastojina, jer pri jednakim ostalim uvjetima o njima ovisi kakvoća i količina drvne mase po hektaru i intenzivnost njezina prirašćivanja te uopće mogućnost ostvarivanja oprav­dane sječe, a to znači prihoda. No, ti uvjeti su znalačkim djelovanjem pri­mjene znanosti o uređivanju šuma uglavnom izjednačeni po »šumskoprivred-nim područjima« koja stoga osiguravaju »trajnost prihoda«. Toga radi izme­đu »šumskoprivrednih područja« — koja su predviđena i definirana u svima našim zakonima o šumama — potonji uvjeti u pravilu ne pogoduju stvaranju odnosne konkretne šumske rente. Naprotiv, oni i te kako pogoduju stvaranju odnosne konkretne šumske rente na znatno manjim površinama npr. šuma­rije (šumske uprave, šumske sekcije) a pogotovu šumskog revira ili pojedine neuravnotežene šumskogospodarske jedinice ili šumske sastojine.

Odjeljivanje svih oblika šumskih renti zajedno — šumarstvo je vršilo odavno. Nazivalo ih je »šumska taksa« (kao ekonomska kategorija). Ona se izračunavala tako da se od tržišnih cijena proizvoda iskorišćivanja šuma od­bilo odnosne konkretne cijene proizvodnje iskorišćivanja šuma ali bez cijene sirovine (drva na panju). Tako se deduktivnim računanjem dobila »šumska taksa« kao »rentovna cijena drva na panju« (Kreslin). Naime, oni koji sma­traju da drvo na panju nema svoje vlastite vrijednosti induktivno iskalku-lirane na temelju društvenopotrebnog rada u biološkoj reprodukciji posje­čenog drva — i danas još smatraju da čitava deduktivna šumska taksa sadrži samo razne oblike šumske rente; prema njima »uzgajanje šuma« ima karak­ter društvene djelatnosti, pa društvo treba da dobije šumsku taksu i iz nje — budžetski — da financira »održavanje šuma« i »unapređenje šuma« u svrhu budućeg osiguranja i povećanja šumskih renti od sječa drva (uporedi Poto­čić). Za utvrđivanje šumske takse objavljivala su se državna uputstva ili kon­kretni »cjenici šumskih taksi« uz definiranje tzv. razreda troškova (planskih objektivnih) ukupnog šumskog transporta po toni (tzv. vrijednosni razredi). — Oni pak koji smatraju da drvo na panju ima svoju vlastitu vrijednost koja se može induktivno izračunati na temelju biološke reprodukcije posječenog drva (na panju) — smatraju da deduktivno izračunata šumska taksa sadrži konkretni »financijski normativ za biološku reprodukciju posječenog drva (na panju)« i višak, t j . razne oblike šumske rente (uporedi Kraljić). Navedeni konkretni »normativ« kalkulirao bi se prema općem uputstvu (odnosnom sa­moupravnom sporazumu) — najprikladnije po »šumskoprivrednim područji­ma«. Za utvrđivanje pak ukupne šumske takse postupilo bi se analogno kako je to već navedeno. Navedeni konkretni »normativ« ostao bi šumarstvu za autofinanciranje »biološke reprodukcije posječenog drva (na panju)«, koja bi obuhvatila onu jednostavnu i planiranu proširenu, pa i podizanje nužnih šumskih komunikacija i nabavljanje odnosne opreme. Navedeni pak višak, tj . rente, trebalo bi razdvojiti: na dio koji ovisi o prirodnim uvjetima i na dio koji ovisi o umjetnim uvjetima. Prvi dio bi mogao ići društvu (općini, auto­nomnoj pokrajini, republici) ukoliko nije nužan šumarstvu, a drugi dio sva-

245

kako šumarstvu za razvitak organizacije udruženog rada u kojoj je ostvaren; potonji bi ujedno stimulirao i autofinanciranje dodatnog ulaganja sredstava u inače vrlo dugoročnu biološku reprodukciju drva. Razdvajanje navedenog viška, t j . rente,-na navedena dva dijela vrlo je teško; stoga dosad postoji samo prijedlog kojemu je glavna svrha bila navedeno stimuliranje (Kraljić — prije izlaska novih ustava).

Umjesto navedenog »normativa« u našem privrednom sistemu šumarstva upotrebljavala se niz godina tzv. »amortizacija za regeneraciju šuma« a zatim već novi niz godina tzv. »amortizacija šuma«. Iz nje iskorišćivanje šuma fi­nancira djelomično »biološku reprodukciju posječenog drva (na panju)« pod nazivom »šumskokulturni radovi« (dakle bez čuvanja šuma, konsignacija sječ-ne drvne mase i odnosnih režijskih troškova), koji se odnose na oskudnu jed­nostavnu i još oskudniju proširenu reprodukciju, podizanje nužnih šumskih komunikacija i nabavljanje odnosne opreme. U pogledu biološke reprodukcije drva (na panju) ona predstavlja pogrešno izračunatu, raznim uvjetima nepri­lagođenu veličinu i •— pravu mistifikaciju. Naime, dobre šume imaju razmjer­no male financijske potrebe za njihovu biološku reprodukciju a veliku »amor­tizaciju šuma«, a loše šume — upravo obratno — tj. nedostaju im sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju drva (na panju)! Ta »amortizacija šuma« nije uopće proporcionalna konkretnom obujmu sječe drva! Ona sadrži troš­kove za »održavanje šuma« dok ostale (tipične) amortizacije u nas ne uklju­čuju uopće troškova održavanja! Kako može imati »amortizaciju« ono što se u proizvodnji uopće ne troši, već, naprotiv, raste? Tu »amortizaciju šuma« napadaju brojni napisi šumarskoekonomskih stručnjaka (Kraljić, Potočić i dr.). Nju je osudila i šumarska služba odnosnog Sekretarijata i Poslovnog udruženja npr. u SRH i svojedobno predložila ispravna rješenja na temelju navedenih »normativa« — ali se ipak zadržala po inerciji odnosnih saveznih financijskih dosadašnjih propisa . . .

ODVAJANJE ISPRAVNIH PLANSKIH OBJEKTIVNIH »ŠUMSKIH TAKSI« I »SVIH VRSTI RENTI ZAJEDNO«

To odvajanje ne smije se temeljiti na odbijanju faktičnih (obračunskih) troškova, pa ni cijene proizvodnje, konkretnog iskorišćivanja šuma bez troš­kova sirovine, od općih odnosno dogovorenih tržišnih cijena proizvoda isko­rišćivanja šuma. Ukoliko se odbijaju faktični (obračunski) troškovi, odnosno cijena proizvodnje, u »šumsku taksu« pa i »sve rente zajedno« neispravno ulaze nerazlučno i sve uštede na troškovima postignute umješnošću, vješti­nom i zalaganjem odnosnog kolektiva većima od onih u »dobrog (prosječnog) gospodara«; odnosno obratno smanjuju se »šumske takse« pa i »sve rente zajedno« za ona premašenja troškova nastala zbog manje umješnosti, vješ­tine i zalaganja odnosnog kolektiva od onih u »dobrog (prosječnog) gospo­dara«. A te uštede, odnosno premašenja troškova, trebaju stimulativno ići u korist odnosno na štetu osobnih dohodaka tog kolektiva . . .

Stoga navedeno odvajanje treba se temeljiti na odbijanju navedenih troš­kova, odnosno cijene proizvodnje, po jedinicama u planskom (standardnom, normalnom) nivou! Planske troškove iza Oslobođenja definiralo se je kao »obračunske troškove po jedinicama proizvodnje posljednjeg obračunskog razdoblja (tromjesečja) očišćenima od slučajnih neproizvodnih troškova (le-

246

žarine, penale i si.)«. Ta definicija važi za planske troškove u industriji, gdje se u pravilu uvjeti proizvodnje od jednog do drugog obračunskog razdoblja bitno ne mijenjaju, osim u slučajevima nabavke nove opreme (tada su se iz­računavali tzv. planski sniženi troškovi). Takva definicija planskih troškova ne može nikako važiti za djelatnosti šumarstva, u kojem se radilišta pa i rad­ni uvjeti na njima stalno mijenjaju od jednog do drugog obračunskog raz­doblja. Stoga smo za šumarstvo dali novi naziv i definiciju za »planske ob­jektivne« troškove. To su oni jedinični troškovi koji se temelje: a) na kon­kretnim uvjetima, b) na normama koje se odnose na uvjete pod a., c) na važećim cijenama, instrumentima i tarifama (ukalkulirani osobni dohoci), d) na oruđu za rad kojim se raspolaže u datoj organizaciji udruženog rada u momentu kalkulacije »planskih objektivnih« troškova.

Upravo na odbijanju takvih »planskih objektivnih« troškova od tržišnih cijena — treba se temeljiti ispravna »šumska taksa« pa i »sve rente zajedno«. Takvu šumsku taksu, koja je ispravan okvir za »sve rente zajedno« koje tre­baju ovisiti samo o planskim objektivnim uvjetima — nazvali smo »planskom objektivnom šumskom taksom«.

Ona se može utvrditi na temelju općih uputstava koja bi imala oblik od­nosnog samoupravnog sporazuma ili koja bi propisala država uime društva (budući da su šume od općeg društvenog interesa); primjenu bi trebali kon­trolirati šumarski inspektori. Osim toga poslovna udruženja šumskoprivred-nih organizacija po propisanoj metodici mogu iskalkulirati »cjenik planskih objektivnih šumskih taksa« po drvnim sortimentima i razredima planskih objektivnih troškova ukupnog šumskog transporta po toni. U te razrede raz­vrstavale bi se konkretne godišnje sječine prema njihovim konkretnim plan­skim objektivnim financijskim planovima (tzv. režijskim preliminarima), koje bi mogli kontrolirati (verificirati) šumarski inspektori. U tome imamo od ra­nije određena iskustva.

Od takvih planskih objektivnih šumskih taksa treba još samo odbiti ra­nije navedene konkretne planske objektivne »financijske normative za bio­lošku reprodukciju posječenog drva (na panju)« pa da se izračunaju »sve ren­te zajedno«. Te financijske normative izračunala bi šumska gospodarstva tj . organizacije udruženog rada za svoje šumskoprivredno područje, a na teme­lju već navedenih općih ugovorenih ili propisanih uputstava.

(Dok su na snazi savezni financijski propisi o tzv. »amortizaciji šuma«, treba umjesto navedenog »normativa« odbiti propisanu odnosnu »amortiza­ciju šuma«. Tako će se utvrditi također »sve rente zajedno« ali u manje toč­nom, upravo iznakaženom, iznosu.)

U Prijedlogu nacrta novog Zakona o šumama SRH u čl. 51. daje se ova definicija za »sve rente zajedno« jezikom našeg dohodovnog sistema (pri ko­jem se osobni dohoci ne smatraju troškovima već dijelom novostvorene vri­jednosti /to je ispravno s gledišta društva, ali s gledišta organizacije udru­ženog rada trošak bi mogao obuhvatiti i ukalkulirane osobne dohotke, pa omogućiti toliko potrebno jednostavnije izražavanje/): »Dio dohotka . . . (o kojem je riječ! primjedba B. K.) . . . utvrđuje se tako da se od prodajne ci­jene šumskih sortimenata odbiju materijalni troškovi poslovanja, propisana amortizacija osnovnih sredstava, zakonske i ugovorne obaveze, sredstva za osobne dohotke, sredstva za biološka ulaganja po propisanim stopama i pro-

247

sječna akumulacija. Prosječna akumulacija se u tekućoj godini izračunava na temelju prosječne akumulacije društvene privrede Republike koja je bila ostvarena u protekloj godini.«

U smislu svega što smo naprijed naveli, mi smo u svojim pismenim pri­mjedbama na taj Prijedlog izravno i putem šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nadležnom republičkom Sekretarijatu dostavili svoje prijedloge. Oni se sastoje u ovome: potrebno je dodati riječi »planski objektivni« ispred »materijalni troškovi«, a riječi »planska objektivna« ispred »sredstva za osob­ne dohotke«; potrebno je dodati definiciju »planskog objektivnog« nivoa troš­kova; potrebno je razjasniti odakle će se financirati nužne šumske komuni­kacije i odnosna oprema.

U uvjetima u kojima sam radni kolektiv autofinancira iz ostvarenog do­hotka biološke investicije, šumske komunikacije i nabavku opreme za bio­lošku reprodukciju — iako osobito za dugoročna biološka ulaganja nije sti­muliran putem sniženja troškova i povišenja prihoda — u smislu njegova mi­nulog rada uloženog dugoročno potrebno ga je za to posebno stimulirati.

U vezi s time mi smo obradili kako se mogu dalje odvajati diferencijalne zemljišne rente plodnosti, diferencijalne zemljišne rente položaja (nerazlučno spojene s eventualnom apsolutnom zemljišnom rentom) i planske objektivne razlike troškova uslijed zatečenog različitog organskog sastava sredstava (stupnja mehanizacije) te kako bi trebalo obračunati one dijelove tih oblika viška (proizvoda, rada) koji bi trebali ostati radnom kolektivu kao potreban financijski stimulans za dugoročna ulaganja minulog rada. Princip se temelji na tome, da se revalorizirana nabavna vrijednost npr. šumskih komunikacija koje je kolektiv ostvario iz svojeg dohotka (ili posudio na teret otplata iz svojeg ostvarenog dohotka) stavi u postotni odnos prema revaloriziranim na­bavnih vrijednostima svih šumskih komunikacija, a to znači i onih koje su zatečene prilikom Oslobođenja, podignute bespovratnim i beskamatnim fi­nancijskim sredstvima države ili šireg kolektiva radne organizacije. Tako iz­računatim postotkom trebalo bi pomnožiti diferencijalne zemljišne rente po­ložaja (nerazlučivo spojene s eventualnom apsolutnom zemljišnom rentom) — i tako odvojeni iznos minulog rada ostaviti na raspoloženju kolektivu koji je za nj zaslužan. Analogno bi se utvrdio i postotak koji se odnosi na biološke investicije i primijenio na diferencijalne zemljišne rente plodnosti. Preostali dijelovi tih renti namijenili bi se proširenoj reprodukcji.

Iz navedenog se vidi, da se pritom nisu »sve rente zajedno« dijelile pre­ma kriteriju prirodnih uvjeta i umjetnih uvjeta njihova postanka. Važno je bilo samo da se radni kolektiv stimulira za ulaganje minulog rada u dugo­ročne investicije, tj. za autofinanciranje investicija u šumarstvu. To se na­stojalo ostvariti proporcionalno učešću vlastitih investicija u ukupnim odnos­nim osnovnim sredstvima.

PROBLEMATIKA RAZDVAJANJA U ŠUMARSTVU »SVIH RENTI ZAJEDNO« PREMA KRITERIJU PRIRODNIH UVJETA I UMJETNIH UVJETA

NJIHOVA POSTANKA

Takvo razdvajanje, koliko nam je poznato, za šumarstvo nije još dosad obradio nijedan ekonomist, pa ni šumarski ekonomist.

Ono je potrebno u slučajevima, kada se žele razdvojiti diferencijalne zem­ljišne rente I od onih II. To faktično traži čl. 18. Ustava SFRJ.

248

Prema Prijedlogu nacrta novog Zakona o šumama SRH u čl. 51. predviđa se da će se već navedeni »dio dohotka«, tj. »sve rente zajedno«, izdvajati za ostvarenje »reprodukcije šuma predviđene šumskogospodarskom osnovom«. U tom slučaju, dakle, ne predviđa se nikakvo izdvajanje »za razvoj materi­jalne osnove udruženog rada u općini i republici odnosno autonomnoj po­krajini«. Prema tome, tu nije nužno razdvajanje »svih renti zajedno« na dva dijela: onaj koji je nastao pri umjetnim uvjetima pa bi trebao ostati radnoj organizaciji koja ga je stvorila putem autofinanciranja dugoročnih ulaganja, te onaj koji je nastao ili bi nastao pri samo prirodnim uvjetima pa bi even­tualno mogao pripasti i društvu (općine, republike odnosno autonomne po­krajine).

Kada se tako predlaže za šumarstvo SR Hrvatske koje ima razmjerno vrlo dobre prirodne uvjete za uspijevanje šuma i njihovo iskorišćivanje (Sla­vonija, Gorski kotar i dr.) — vjerujemo da će se tako predložiti i u drugim socijalističkim republikama. Prema tome, vjerujemo da ne će doći uopće do potrebe zaoštrene primjene čl. 18. Ustava SFRJ koji traži jedino odvajanje onog dijela renti koji ovisi samo o prirodnim uvjetima.

U navedenom Prijedlogu nacrta novog Zakona o šumama SRH u čl. 52. piše:

»Izdvojena sredstva prema odredbama člana 51. ovog zakona udružuju se na razini šumskogospodarskog područja.

Udruživanje dijela sredstava iz stava 1. ovog člana za granu šumarstva Republike obavljat će se samoupravnim sporazumom u skladu s društvenim dogovorom (član 6.).«

Koristimo priliku da naglasimo naše slaganje s prvom stavkom tog člana 52. i istodobno naglasimo da za provedbu druge stavke tog člana također nije nužno odijeliti iznos renti koji se temelji na izuzetno povoljnim prirod­nim uvjetima. Dovoljno je dogovoriti se i sporazumjeti o postotku »svih renti zajedno« koji će se udružiti na razini grane šumarstva Republike.

Ipak — preostaje barem teorijski zanimljivo pitanje: kako »sve rente za­jedno« razdvojiti na dio koji je stvoren odnosno koji bi bio stvoren pri pri­rodnim uvjetima i dio koji je stvoren pri umjetnim uvjetima rada?

Dio »svih renti zajedno« koji je odnosno koji bi bio ostvaren samo pri pri­rodnim uvjetima — potrebno je samostalno izračunati uz pretpostavku po­stojanja samo prirodnih uvjeta.

Da ne pogriješimo, najprije ćemo opisati takvu potrebnu računicu za dje­latnost proizvodnje drva na panju, a zatim za djelatnost iskorišćivanja šuma.

Ako za djelatnost proizvodnje drva na panju pretpostavimo samo pri­rodne uvjete, imali bi posla jedino s prašumom. (Današnja šuma je rezultat prašume, djelovanja besplatnog utjecaja radnika zaposlenih iskorišćivanjem šuma na šumu, plaćenog učinka radnika zaposlenih u proizvodnji drva na panju /zaštita šuma s čuvanjem šuma, uzgajanje šuma s podizanjem i nje­gom šuma, uređivanje šuma, određivanje stabala za sječu, i dr./ i plaćenog učinka radnika u iskorišćivanju šuma. Radnici u proizvodnji drva na panju umjetno stvaraju optimalne uvjete potpomažući biološko uspijevanje koriš­tenjem prirode i njezinih zakonitosti za svoje ciljeve.) Prašuma nema godiš­njeg ekonomskog drvnog prirasta (stabla toliko rastu koliko trule; u pro­tivnom bi bilo beskonačno drvne mase po hektaru). Dakle, trajna potencijal-

249

na tržišna cijena godišnje realizacije u prašumi iznosi nula. Trajni pak go­dišnji planski objektivni troškovi, odnosno cijena proizvodnje, drva na panju također bi iznosila nula (jer je odsutno bilo kakvo uzgajanje šuma). Znači, da bi trajna godišnja diferencijalna zemljišna renta plodnosti I iznosila ta­kođer nula. To se događa, ako se uzme da se sječe u okviru prirasta — kako je to redovito u šumama Evrope . . . To pak znači da su u takvu slučaju sve trajne godišnje diferencijalne zemljišne rente plodnosti u šumarstvu faktično one II, tj. rezultat rada pri umjetnim uvjetima.

Potpuno drugo se događa pak, ako se uzme, da se, naprotiv, sječa vrši u okviru osnovne drvne mase — kako je to još uvijek pravilo npr. u Africi a u Evropi (pa i u nas) rijetka iznimka. U tom slučaju upravljač šume, zbog monopolnog posjedovanja inače ograničene površine prašume, dobija — zbog njegove dužnosti da biološki reproducira posječenu drvnu masu (na panju) — iskalkuliranu »opću induktivnu cijenu drva na panju«. Potonja se ravna prema najgorim uvjetima plodnosti uz koje se treba proizvoditi drvo na pa­nju da bi se pokrile društvene potrebe za drvom putem tržišta. Takvu induk­tivnu cijenu po jedinicama drvnih sortimenata godišnjeg prirasta na temelju troškova, odnosno cijene proizvodnje, proizvodnje drva na panju — možemo iskalkulirati za čitavu SFRJ. U tome imamo od ranije određena iskustva. Upravljač prašume navedenu »opću induktivnu cijenu drva na panju« doživ­ljava u prvi čas u čitavu iznosu kao diferencijalnu zemljišnu rentu plodnosti I. No, pri daljnjim godišnjim nužnim biološkoreprodukcionim troškovima, odnosno cijenama proizvodnje, on uočava da tek manji ili veći dio te opće in­duktivne cijene, tj. pri većoj količini posječenog drva na panju po hektaru, boljim vrstama drveća i boljem asortimanu — predstavlja faktičnu diferen­cijalnu zemljišnu rentu plodnosti I. Ukoliko iskorišćivatelj šuma ne bi platio upravljaču prašume navedenu iskalkuliranu »opću induktivnu cijenu drva na panju« — on bi je u cijelosti ostvario kao »ekstra-dobit zbog plodnosti isko­rištene šume«, tj . zbog veće količine po hektaru, boljih vrsta drveća i boljeg asortimana drvne mase posječene u iskorištenoj šumi. Oni koji ne priznaju vlastitu (induktivnu) vrijednosnu cijenu drva na panju — priznaju samo po­tonji oblik diferencijalne zemljišne rente plodnosti I koju stvara samo rad radnika u djelatnosti iskorišćivanja šuma. Ostavljajući je iskorišćivatelju šume kao navedenu »ekstra-dobit«, odnosno ustupajući je upravljaču šume kao diferencijalnu zemljišnu rentu plodnosti I, oni ne priznaju nužnost odr­žanja odnosno reprodukcije šuma — barem na ekonomski opravdanim naj­udaljenijim sječinama od tržišta — pa se mire s njihovim ostavljanjem dalj­njoj prirodnoj stihiji, pa i s njihovim eventualnim nestankom.

Ako se naprotiv pretpostavi trajno gospodarenje šumama ali konzerva­tivno — uglavnom putem čuvanja i upravljanja, tj. bez izrazitih dodatnih ulaganja u biološku reprodukciju drva (pa stoga u okviru razmjerno malenog drvnog prirasta /»rentovno šumsko gospodarenje« — Kreslin/) — ili se pak pođe od toga da su sadašnje šume čisto »prirodno dobro« (rezultat samo pri­rodnih uvjeta), razlika navedenih »općih induktivnih cijena drva na panju« i ranije navedenih normativa (konkretno iskalkuliranih induktivnih cijena drva na panju) predstavljala bi diferencijalne zemljišne rente plodnosti I (a onih II, t j . rezultata rada pri umjetnim uvjetima, uopće ne bi bilo).

Ako pak za djelatnost iskorišćivanja šuma pretpostavimo samo prirodne uvjete, tj. sadašnje šume ali bez šumskih komunikacija, potencijalna tržišna

250

cijena proizvoda bila bi znatno manja nego li sadašnja. To stoga jer bi naj­manje svi jeftiniji šumski sortimenti imali više troškove od njihovih prodaj­nih cijena. Planski objektivni troškovi, odnosno cijena proizvodnje, iskorišći-vanja šuma (kao trošak sirovine obuhvaća navedenu »opću induktivnu cijenu drva na panju«) bila bi, naprotiv, po jedinicama šumskih sortimenata znatno viša od današnje. Znači da bi diferencijalna zemljišna renta položaja I bila znatno manja od sadašnje diferencijalne zemljišne rente položaja I i II za­jedno. I jedna i druga nerazlučivo sadrži eventualnu apsolutnu zemljišnu ren­tu, jer su izračunate deduktivno polazeći od tržišnih cijena; ali zbog različitih obujma realizacije one nisu međusobno jednake. Stoga razlika diferencijalne zemljišne rente položaja I i II zajedno i diferencijalne zemljišne rente po­ložaja I ne predstavlja dakle čistu diferencijalnu zemljišnu rentu položaja II koja je rezultat rada pri umjetnim uvjetima, već i dio apsolutne zemljišne rente koja je rezultat rada pri proizvodnim odnosima vlasništva nad zemljiš­tem kao sredstvom proizvodnje, a ne može se potpuno odvojiti.

Ako se uz pretpostavku samo prirodnih uvjeta (bez šumskih komunika­cija) i sječa u okviru prirasta izračunava negativni iznos — znači da još nije kucnuo čas ekonomski opravdanog iskorišćivanja drva iz konkretne sječine, pa se navedena diferencijalna zemljišna renta položaja I s eventualnom nje­zinom apsolutnom zemljišnom rentom ne ostvaruje. U tom slučaju »sve ren­te zajedno« utvrđene za sadašnjost obuhvaćaju samo diferencijalne zemljišne rente (plodnosti i položaja) II, jer su posljedice rada pri umjetnim uvjetima, i eventualnu apsolutnu zemljišnu rentu (nerazlučivo spojenu s diferencijal­nom zemljišnom rentom položaja II koja je deduktivno izračunata polazeći od tržišnih cijena) kao posljedicu rada uz vlasništvo nad zemljištem kao sred­stvom proizvodnje.

Ako pretpostavimo biološku reprodukciju pri samo prirodnim uvjetima (bez izrazitih dodatnih ulaganja) i iskorišćivanje šuma pri samo prirodnim uvjetima (bez šumskih komunikacija) — možemo od tržišnih cijena proizvoda iskorišćivanja šuma odbiti odnosne troškove, tj. cijenu proizvodnje tih pro­izvoda, koja uime troška sirovine sadrži ranije navedeni konkretno iskalku-lirani normativ, pa tako dobijemo zajedno diferencijalne zemljišne rente I, i to plodnosti i položaja, s eventualnom apsolutnom zemljišnom rentom. Ako pak smatramo da samo prirodne uvjete ima jedino prašuma, u tako dobije-nom rezultatu nema diferencijalne zemljišne rente plodnosti I.

Napominjemo, da se diferencijalna zemljišna renta položaja I, poslje­dica rada uz prirodne uvjete, često ne će ostvarivati ili će se ostvarivati uglav­nom u nevelikom iznosu. To stoga jer su šume redovito udaljene od tržišta a transport velikih i teških a razmjerno jeftinih drvnih sortimenata je vrlo skup!

Pri manjem broju posebnih šumskih sortimenata (ikričav i si. javor ili topola, orah posebne strukture, smrekovina valovite strukture, i si.) pojav­ljuje se i čisto monopolna renta. Ona uopće nije posljedica rada već prirodne rijetkosti; ona nema veze s klasičnim zakonom vrijednosti (kao izraza druš-tvenopotrebnog rada) već samo sa zakonom cijena (kao izraza odnosa po­nude i potražnje). Ta monopolna renta može se odvojiti izračunavanjem raz­like u prodajnim cijenama tih sortimenata izuzetne strukture i inače istih sortimenata ali uobičajene normalne strukture. O monopomim rentama nis-

251

mo naprijed ništa navodili jer su takvi drvni sortimenti vrlo rijetki, pa u eko­nomici naših šumskoprivrednih organizacija ne igraju nikakvu odlučniju ulogu.

Apsolutna zemljišna renta, kako smo već naveli, nije uopće posljedica prirodnih uvjeta ni dodatnih ulaganja već je posljedica rada pri datim proiz­vodnim odnosima vlasništva nad zemljištem (u kapitalističkim zemljama). Smatramo da se ona u nas najvjerojatnije ne ostvaruje kao takva jer društvo u nas nije propisalo naknadu za korištenje društvenog vlasništva nad šumom a upravljač šumskog zemljišta odnosno šume i iskorišćivatelj šuma — ista su osoba. Ukoliko se ipak ostvaruje — smatramo da taj dio »svih renti za­jedno« ne treba posebno odvajati jer •— iako nenaveden u čl. 18. Ustava — sva­kako treba da dijeli sudbinu onih renti nastalih radom uz prirodne uvjete. To stoga što za taj dio »svih renti zajedno« najmanje je zaslužna organizacija udruženog rada!

Time smatramo da smo pružili najnužniju informaciju o odnosnoj pro­blematici i •— barem teorijsko — rješenje razdvajanja »svih renti zajedno« na dio koji je stvoren pri prirodnim uvjetima i dio koji je stvoren pri umjet-tnim uvjetima rada. Pri tome smo vidjeli da je apsolutna zemljišna renta uko­liko postoji, zbog tehnike deduktivne kalkulacije, nerazlučivo spojena s dife­rencijalnom zemljišnom rentom položaja.

LITERATURA 1 G o l u b o v i ć U.: »Istraživanja relativne diferencijalne rente u ekonomskim

šumama Gorskog kotara«, Šum. list, 11—12, 1971, Zagreb, str. 364—418. 2. K r a l j i ć B.: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«,

Školska knjiga, Zagreb 1952, str. 1—802 + XXI + džep sa 11 tabličnih priloga. 3. K r a l j i ć B.: »Radne jedinice u šumsko-privrednoj organizaciji«, Šum. list,

9—10, 1967, Zagreb, str. 374—387. 4. K r a l j i ć B.: »Stimulativna unutrašnja raspodjela dohotka na radne jedinice

u šumsko-privrednoj organizaciji«, Šum. list, 11—12, 1967, Zagreb, str. 433—451. 5. K r a l j i ć B.: Stimulativna raspodjela dohotka na obračunske jedinice i lič­

nih dohodaka na obračunska mjesta u šumsko-privrednoj organizaciji«, Nar. šumar, 5—6, 1968, Sarajevo, str. 247—264.

6. K r a l j i ć B.: »Stimulat vna raspodjela ličnih dohodaka na pojedine radnike u šumsko-privrednoj organizaciji«, Nar. šumar, 8—9, 1969, Sarajevo, str. 409—420.

7. K r a 1 j i ć B.: »Načela raspodjele u šumarstvu«, Zavod za istraživanje u šumar­stvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, II izdanje, Zagreb 1971, str. 1—173. Ofset tisak.

8. K r a l j i ć B.: »Pojednostavnjena stimulativna raspodjela u šumsko-privrednoj organizaciji na temelju izjednačenja uvjeta privređivanja«, Šum. list, 11—12, 1975, Zagreb.

9. K r a 1 j i ć B.: »Financiranje biološke reprodukcije posječenog drva«, Šum. list, 3—4, 1969, Zagreb, str. 114—125.

10. K r a l j i ć B.: »Najprikladniji sintetski pokazatelj vrijednosti drva na panju u svrhu bilanciranja uspjeha proizvodnje drva na panju«, Šum. list, 7—8, 1969, Zagreb, str. 270—280.

11. K r a l j i ć B.: »Ekonomika šumarstva Jugoslavije« u Ekonomika Jugoslavije, Posebni dio, u redakciji Sirotkovića J. i Stipetića V., Informator, Zagreb 1975, str. 121—166. (IV izmijenjeno izdanje).

12. K r a l j ić B.: »Primjedbe na nacrt Ustava, kojim se šuma tretira kao prirodno dobro«, Šum. list, 3—4, 1974, Zagreb, str. 146—151. (Potrebno je ispraviti brojne i znatne greške tiska.)

13. K r a l j i ć B.: »Primjedbe na Prijedlog za donošenje novog Zakona o šuma­ma SRH«, podnesene nadležnom Sekretarijatu 27. 10. 1975. Zagreb, str. 1—5 (rukopis pisan mašinom za pisanje).

252

14. K r e s l i n E. P.: »Rentovnoe lesnoe hozjajstvo v Rossii«, Goslestehizdat, Mos­kva—Leningrad 1934.

15. P o t o č i ć Z.: »Zakon vrijednosti u šumarstvu«, Ekonomski fakultet Sveuči­lišta u Zagrebu, Zbornik radova, knjiga IV/1958, Zagreb, str. 11—64.

16. P o t o č i ć Z.: »Priroda i funkcija rente u šumskoj privredi«, Šum. list, 9—10, 1961, Zagreb, str. 348—356.

17. P o t o č i ć Z.: »Političko ekonomska suština Barthine formule«, Šum. list, 11— 12, 1971, Zagreb, str. 355—363.

18. P o t o č i ć Z.: »Šuma — ekonomski fenomen«, Šum. list, 1—2, 1972, Zagreb, str. 31—39.

19. P o t o č i ć Z.: »Stvaranje i raspodjela viška vrijednosti u šumskoj proizvodnji«, Šum. list, 3—4, 1972, Zagreb, str. 116—124.

20. P o t o č i ć Z.: »O akumulativnosti u šumskoj proizvodnji«, Šum. list, 3—4, 1974, Zagreb, str. 141—145.

21. Propisi o »amortizaciji za regeneraciju šuma« Službeni list SFRJ broj 27/1961, 40/1961, 52/1962.

22. Propisi o »amortizaciji šuma« Službeni list SFRJ broj 37/1965, 52/1966. 23. »Ustav SFRJ« Službeni list SFRJ broj 9/1974. 24. »Ustav SRH« Narodne novine broj 8/1974. 25. »Prijedlog za donošenje novog Zakona o šumama SRH«, Zagreb 1975, str. 1—26

+ 3 (umnoženo ciklostilom).

Z u s a m m e n f a s s u n g

WALDRENTE UND VERFASSUNGSMÄSSIGE BESTIMMUNGEN

Artikel 18 der Verfassung der SFR Jugoslawien verordnet, dass ein Teil des Einkommens, der unter ausnahmsweise günstigen natürlichen Bedingungen ge­schaffen wurde, verwendet werden soll für die erweiterte Produktion in der Arbeits­organisation, durch welche derselbe geschaffen wurde, oder für die Entwicklung der materiellen Grundlage der vereinten Arbeit in der Gemeinde und Republik bzw. der autonomen Provinz.

In der E i n l e i t u n g wird in diesem Zusammenhang erläutert, es handle sich dabei um die Abtrennung der Differential-Boden(Wald)-Renten I — und zwar der Fruchtbarkeit und der Lage — in der Forstwirtschaft. Dieselben sollen von »allen Renten zusammen« abgetrennt sein, d. h. von den Differential-Boden(Wald)--Renten II, u. zw. der Fruchtbarkeit und der Lage, sowie von der eventuellen abso­luten Bodenrente.

Dabei unterscheidet der Autor die Auffassungen derjenigen, die den Wert des Holzes auf dem Stock negieren von denjenigen, die den Wert des Holzes auf dem Stock anerkennen. Die erstgenannten vertreten die Ansicht, dass die ganze Forst­taxe »alle Renten zusammen« darstellt, während die letztgenannten der Ansicht sind, dass man von der Forsttaxe das konkret berechnete »finanzielle Normativ (den Erzeugungspreis) für die Reproduktion des eingeschlagenen Holzes (auf dem Stock)« abziehen soll, so dass nur die Differenz (der Uberschuss) »alle Renten zu­sammen« darstellt.

Sowohl die erst — als auch die letztgenannten verurteilen die sog. Waldamor­tisation, die im gegenwärtigen finanziellen System Jugoslawiens vorgeschrieben wurde.

Im e r s t e n Abschnitt erläutert der Autor, dass man die obige Errechnung durch die Kalkulation der »plan-objektiven« Forsttaxe und des »plan-objektiven« angeführten Normativs bewerkstelligt. Diese zwei ökonomischen Kategorien grün­den sich auf den Begriff der »plan-objektiven« Kosten (vom Standpunkt der Arbeits­organisation), welcher für die Forstwirtschaft vom Autor bereits im Jahre 1952 definiert wurde.

In seinen nachträglichen Studien einteilte der Autor »alle Renten zusammen« auf diejenigen der Fruchtbarkeit und der Lage (mit eventueller absoluter Boden­rente) und weiterhin nach dem Schlüssel der Beteiligung der eigenen Investitions­mittel des Arbeitskollektivs im Gesamtwert der bezüglichen Grundmittel — um auf diese Weise die Selbstfinanzierung der überwiegend langfristigen Anlagen zu stimulieren.

253

Im z w e i t e n (letzten) Abschnitt behandelt der Autor die Problematik der Trennung in der Forstwirtschaft »aller Renten zusammen« nach dem Kriterium der natürlichen Bedingungen (die Renten I) und der künstlichen Bedingungen (die Renten II) ihrer Entstehung.

In einer rationellen Forstwirtschaft, wo sich die Hiebe im Rahmen des Holz­zuwachses bewegen — gibt es keine Differential-Boden(Wald)-Renten der Frucht­barkeit I, und zwar deswegen, weil es beim Urwald weder eine »Erzeugung des Hol­zes auf dem Stock« noch einen ökonomischen Holzzuwachs (per Hektar) gibt, noch einen jährlichen Ertrag und keine diesbezüglichen Kosten. — Wo keine forstliche Bewirtschaftung besteht und wo sich die Wälder nur zersetzen, d. h. exploitieren, würde die Waldbenutzung einen »Extra-Gewinn der Fruchtbarkeit« realisieren, wenn sie nicht dem Verwalter des Waldes das erwähnte Normativ und die Diffe-rential-Boden(Wald)-Rente I abgeben müsste. Wenn die Waldbenutzung dem Ver­walter des Waldes nicht das angeführte Normativ sondern nur die Differential--Boden(Wald)-Rente der Fruchtbarkeit I und die eventuelle absolute Bodenrente bezahlt — so bedeutet dies, dass die Waldbenutzung die Notwendigkeit der Er­haltung bzw. Reproduktion des Waldes nicht eingesteht und sich damit abfindet, dass der Verwalter des Waldes — beim Mangel notwendiger Mittel — die Erneue­rung des Waldes den natürlichen Elementarkräften überlassen und sogar der Wald seinem Verschwinden geopfert wird. Dies kommt keinesfalls in Betracht für die Forstwirtschaft Jugoslawiens, aber es entspricht der Voraussetzung derjenigen Autoren, die die Existenz der Notwendigkeit des kalkulativen induktiven Repro­duktionswertes des Holzes auf dem Stock negieren. — Wenn wir dagegen eine nach­haltige jedoch konservative (schonende) Waldwirtschaft hauptsächlich vermittels Bewachung und Verwaltung voraussetzen, d. h. ohne ausdrückliche zusätzliche Ein­lagen in die biologische Reproduktion des Holzes (und daher im Rahmen des ver­hältnismässig geringen Holzzuwachses /»Rentenwaldwirtschaft« — Kresslin/), oder wenn wir davon ausgehen, dass die gegenwärtigen Forste nichts als ein »Naturgut« (als Resultat von nur natürlichen Bedingungen) sind, würde die Differenz zwischen der angeführten »allgemeinen induktiven Preise des Holzes auf dem Stock« und der vorerwähnten Normative (der konkret berechneten induktiven Preise des Holzes auf dem Stock) die Differential-Boden(Wald)-Renten der Fruchtbarkeit I represän-tieren, während diejenigen der Fruchtbarkeit II , als Resultate der Arbeit unter künstlichen Bedingungen überhaupt nicht existieren würden.

Es ist möglich, die Differential-Boden(Wald)-Renten der Lage I unter der Vo­raussetzung von nur natürlichen Bedingungen (ohne das Forstwegenetz) zu bere­chnen als Differenz der Marktpreise und des berechneten »Erzeugungspreises« (ent­haltend als Kosten des Rohmaterials »den allgemeine induktiven Preis des Holzes auf dem Stock«) der Forstbenutzung. Diese Renten sind aber im allgemeinen un­bedeutsam angesichts der Entfernung der Wälder, des Gewichtes und der unhänd-lichkeit der forstlichen Rohholzsortimente sowie derer relativ nidriger Marktpreise. Wegen der deduktiven Kalkulation der Differential-Boden(Wald)-Renten der Lage (I und II) — d. h. von den Marktpreisen ausgehend — werden mit den letztgenann­ten die eventuellen absoluten Bodenrenten unzertrennlich vereint. Die absoluten Bodenrenten sind der Ausdruck des Eigentums am Boden als ein begrenztes Er­werbsmittel, so dass man sie nicht von den Differential-Boden(Wald)-Renten der Lage I trennen soll, da sie, wie die letztgenannten, nicht von den zusätzlichen Ein­lagen des Arbeitskollektivs abhängen.

Wenn wir die biologische Reproduktion unter nur natürlichen Bedingungen (ohne der ausdrücklichen zusätzlichen Einlagen) und die Forstbenutzung unter nur natürlichen Bedingungen (ohne das Forstwegenetz) voraussetzen — dann können wir von den Marktpreisen der Produkte der Forstbenutzung die bezüglichen Kosten abziehen, d. h. den Erzeugungspreis dieser Produkte, welcher vermöge der Kosten des Rohmaterials den vorerwähnten konkret berechneten Normativ enthält, so dass wir auf diese Weise zusammen die Differential-Boden(Wald)-Renten I, u. zw. der Fruchtbarkeit und der Lage, einschliesslich der eventuellen absoluten Bodenrente erhalten. Wenn wir jedoch der Ansicht sind, dass allein der Urwald die nur natür­lichen Bedingungen besitzt, dann gibt es in derart erhaltenem Resultat keine Diffe-rential-Boden(Wald)-Rente der Fruchtbarkeit I, sondern diejenigen der Frucht­barkeit I I .

254

UJEDNAČAVANJE UVJETA PRIVREĐIVANJA ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA

UNUTAR ŠUMSKO-PRIVREDNOG PODRUČJA

(Prijedlozi za rješenje nekih važnijih pitanja)

KARLO KOŽUL, dipl. ing. šum., Osijek

1.0. I danas kao i jučer, za privređivanje u šumarstvu i suvremeno gospoda­renje šumama važno je postojanje šumsko-privrednog područja kao jedinice u gospodarenju šumama i šumarskoj ekonomici. Jedinice koja nam omo­gućuje da racionalno organiziramo i vodimo radnu organizaciju šumarstva. Organizaciju koja treba dugoročno sagledavati svoje poslovanje i svoj raz­vitak.

Dugoročnost sagledavanja razvoja za šumarsku organizaciju je posebno naglašeno obzirom na dugi ciklus reprodukcije od 25—140 godina.

— Jedno je od važnih pitanja, kako osigurati u ovom dugom ciklusu sva­kog trenutka prostu reprodukciju šuma, na svakom dijelu šumsko privred­nog područja i kako povezati taj zadatak sa tekućim dohotkom i poslovanjem svakog dijela radne organizacije, a da ukupni zbir poslovanja da najbolje po­slovne efekte.

1.1. Rješavajući ovo ne smijemo izgubiti iz vida ni druge elemente za opti­malizaciju proizvodnje i poslovanja kao što su:

— racionalna upotreba moderne opreme velikih kapaciteta i velikih mo­gućnosti,

—koncentraciju zadataka opreme i ljudstva radi rentabilnije proizvodnje, — podjelu rada u smislu optimalne integriranosti i kadrovske koopera­

cije, razvitka specijalizacije radi temeljitog sagledavanja problematike poslo­vanja i njegovog unapređivanja, jer određeni nivo koncentracije i integrira­nosti omogućava racionalnost specijalizacije i kadrovsku ekipiranost.

— osiguranje organizacionih pretpostavki za stalno unapređenje nivoa postavljene organizacije proizvodnje i poslovanja.

1.2. Obzirom na sve veću složenost privređivanja u jednoj svjetskoj utakmici šumarstvo koliko god bilo konzervativno po prirodi stvari:

— sve manje može da ostane van tokova modernizacije proizvodnje i po­slovanja,

Primljeno 30. 6. 1975. godine

255

— sve manje može da zadrži kadrovsku strukturu koju je imalo jučer, radilo se o direktnim radnicima ili organizatorima proizvodnje i poslovanja,

— sve manje može da bude na nezavidnoj skali uvjeta rada i zarada (ne­dostatak osnovnih kadrova),

— sve manje može da izostane u procesu integriranja i okrupnjavanja u veće privredne sisteme, da bi mu bilo moguće pratiti opći razvitak nauke i tehnologije i održati korak sa svojom konkurencijom. Danas u svjetskoj pri­vredi, a i kod nas, postoje vrlo organizirani privredni mehanizmi i sistemi gdje su povezane čitave grane i kompleksi sa brojem ljudi nekoliko puta više nego što grana šumarstva SRH-e ukupno ima. Odatle nužda svrsishodnije slo­žene organizacije i šumskih radnih organizacija u SR Hrvatskoj u jedan mo­deran i homogen sistem. Jer konačno, ukupno šumarstvo SRH-e broji danas 15.000 radnika (kao Kombinat »Borovo«) ili mjereno nekim drugim pokaza­teljima, učešće šumarstva u privredi Republike iznosi tek nešto više od 1 % (jedan posto). Odatle potreba za dobro organiziranim i homogeniziranim po­slovnim sistemom za granu šumarstva, kako bi adekvatno svojoj važnosti bila predstavljena u Republici.

1.4. Da bi mogli imati dobru makro organizaciju šumarstva vrlo važno je riješiti probleme ujednačavanja uvjeta privređivanja dijelova radne organi­zacije koja gospodari jednim šumsko-privrednim područjem i tako homoge­nizirati tu našu osnovnu gospodarsku jedinicu (sa stajališta potrajnosti gos­podarenja šuma).

Sa ujednačavanjem uvjeta privređivanja OOUR-a unutar Šumskog gos­podarstva opet bi olakšali primjenu principa »da stimulacija bude srazmjerna uloženom radu i da prava na raspodjelu dohotka budu na osnovu rada rad­nika OOUR-a, a da dio dohotka, koji se odnosi i potiče od »rente«, bude iz­dvojen u fondove, koji služe za razvitak te naše gospodarske jedinice kao cjeline.

Potrebu utvrđivanja dijela dohotka u OOUR-u koji je rezultat povoljnijih uvjeta privređivanja nalaže i Ustav SFRJ čl. 18 i odgovarajući članovi Ustava SRH, dok najkonkretniju obavezu za rješenje ovog problema nalaže Društve­ni dogovor o formiranju i raspodjeli dohotka i osobnih dohodaka (čl. 9).

Na osnovu DD grana šumarstva do konca 1975. g. obvezna je sačiniti svoj Samoupravni sporazum o uvjetima formiranja i raspodjele dohotka i osobnih dohodaka u kojem treba dati kriterije i rješenja za dio dohotka nastao pod povoljnijim uvjetima (rentu) unutar šumarstva između pojedinih OOUR-a, odnosno organizacija udruženog rada.

Naime, dio dohotka stvoren pod povoljnijim uvjetima postoji kod poje­dinih OOUR-a kao dijelova radne organizacije, koja gospodari šumama jed­nog šumsko privrednog područja, time ove razlike u dohotku mogu biti veće što se obračun vrši na manjim dijelovima šumsko-privrednog područja.

Dok u grupaciji šumarstva kao cjelini u odnosu na druge grupacije pri­vrede NE OČITUJU SE POVOLJNIJI UVJETI PRIVREĐIVANJA.

Na taj zaključak nas navode činjenice koje prate šumarstvo: — Niska akumulativnost i mala sposobnost proširene reprodukcije; — Nezadovoljavajuće mogućnosti ulaganja u šume, u izgradnju komuni­

kacija potrebnih za eksploataciju postojećih šumskih bogatstva;

256

— Otežano zapošljavanje potrebnih kadrova posebno direktnih radnika na radu u š imi kao posljedica loših uvjeta rada te niskog dohotka po radniku itd.

Otuda se nameće danas pred nas šumarske stručnjake vrlo aktualna po­treba, da damo svoj prilog rješavanju problematike s ovim u vezi. Ne bi se smjeli postavljati tako da ovu problematiku rješavamo od slučaja do slučaja, nego ju riješiti principijelno, vodeći računa o dugoročnim i cjelovitim inte­resima jednog modernog šumarskog privrednog razvitka u interesu napretka kolektiva koji su nosioci razvoja, a i interesa društvene zajednice, jer šuma ima i taj aspekt kao dobro od općeg interesa. Mi u trenutku rješavanja pro­blema trebamo stalno vidjeti viziju našeg napretka u budućnosti, stvarajući danas organizacione i metodološke osnove za stalno usavršavanje našeg ukup­nog privrednog djelovanja.

1.5. Koji su to problemi o kojima bi trebali principijelne stavove raščistiti i zatim na svim nivoima i radnim mjestima založiti se da se oni provode u život? Evo nekih od tih problema i pitanja sa kojima se šumarstvo i mi u na­šem poduzeću i kao pojedinci i organizacije susrećemo, a imperativno traže precizne i odlučne odgovore:

— Gdje je mjesto zaposlenih u šumarstvu na ljestvici grana privrede sa stajališta valorizacije rada u šumarstvu, odnosno s kakvim nivoom zarada treba normalno kalkulirati? Kakvim uvjetima rada? Kakvom zajedničkom potrošnjom itd.?

— Zajednički normativi rada, materijala, općih troškova te realizacije kao osnove planovima poslovanja.

— Dokle nam praktično sa stajališta ekonomike poduzeća siže UZGOJ ŠUMA, a gdje počima iskorišćivanje te što je kod tog UZGOJA naša minimalna obaveza u odnosu na šumu kao dobro od općeg društvenog interesa?

— Način i metoda utvrđivanja obujma proizvodnog programa u iskorišći-vanju šuma počevši od sječine sa stajališta ekonomike poslovanja ima­nentne svakom privrednom poduzeću (predkalkulacije).

— Način utvrđivanja obujma radova u uzgoju u godišnjim planovima poslovanja.

— Način utvrđivanja cijene »prodaje« uzgojnih radova: — Raspored općih troškova — Akumulacija

— Utvrđivanje amortizacije šuma kao obaveze koju treba ukalkulirati u iskorišćivanje šuma: — Ukupno za šumsko privredno područje — Kao obaveze za pojedine organizacione dijelove

— Namjena amortizacije šuma (trošenje) unutar šumsko privrednog po­dručja.

— Proširena reprodukcija šuma i interes radne organizacije sa stajališta sistema dohotka, itd.

U kratkom nastavku, ja ću iznijeti ukratko neke teze rješenja ove pro­blematike, kako je ona na neki način prisutna u našim raspravama, našim

257

nekim aktima koji su, formalno bih rekao i usvojeni, no ali obzirom da često puta u suštini neshvaćeni, uvijek se ne provode i često žive u našoj praksi samo djelomično.

2.0. KAKOVE UVJETE PRIVREĐIVANJA U ŠUMARSTVU TREBA KALKULIRATI?

2.1. U našem privrednom sistemu poslije donošenja novog Ustava osim tržiš­ne komponente vrlo veliku ulogu za razvoj pojedine grane i poduzeća imaju i komponenta plana — svjesnog usmjeravanja tempa razvitka pojedine grane. Kod toga često dolazi do potrebe da prodajna cijena proizvoda bude utvr­đena induktivnim putem (administrativno držanje cijena). Ovo šumarstvu na­meće potrebu utvrđivanja svih tih važnih kalkulativnih elemenata dohotka po radniku, kako bi planovi razvitka šumskog gospodarstva u sebi sadržavali realne mogućnosti unapređenja privređivanja i poboljšanja uvjeta rada u skladu sa stupnjem razvitka privrede i društva u cjelini. Jedan vrlo važan elemenat je i planiranje OSOBNOG DOHOTKA po radniku. Zato nije bezna­čajno posvetiti mu posebnu pažnju u planiranju razvitka grane.

Sigurno je da cea 80 % zaposlenih u šumarstvu ima vrlo teške uvjete rada, što opredjeljuje težinu uvjeta rada grane. Slijedom toga i relativni nivo osob­nih dohodaka (zarada) unutar privrednih grana.

Šumarstvo, kako se vidi iz niže navedene tabele Nivoa osobnih dohodaka u privredi nije do sada još uvijek dovoljno realno valoriziralo svoj rad.

ODNOSI OSOBNIH DOHODAKA" PO RADNIKU SRH-e grane šumarstva i drugih grana (0 privrede = 100)

(1969—1974)

godina / grane 1

PRIVREDA ŠUMARSTVO »Slavonska šuma« Crna metalurgija Nafta Drvna industrija

1969 2

100 91 90

114 149 80

1970 3

100 98 97

117 152 76

1971 4

100 97

106 117 153 81

1972 5

100 95

102 125 136 81

1973 6

100 100 103 120 151 82

1974 7

100 113 122 126 151 86

* Podaci statističkog zavoda SRH-e Zagreb 1974, 1975.

Iz navedene tabele je vidljivo da je grana šumarstva imala sve do 1973. nezavidno mjesto po nivou osobnih dohodaka, obzirom na težinu uvjeta rada. Odnos šumarstva prema privredi SRH-e 1969. godine bio je 91 %. Od tada nivo je konstantno i blago rastao, tako da je 1974. osobni dohodak po radniku od 0 privrede za 13 % veći. Kad se promatra naše poduzeće, onda je taj odnos 1969. godine bio 90% od 0 privrede, dok je 1974. godine 122 od 0 privrede.

258

Mišljenja sam, da obzirom na težinu uvjeta i sve druge okolnosti, posebno zahtjevom za većim kvalifikacionim koeficijentom kod nas, u neposrednoj budućnosti ovaj nivo bi trebao sukcesivno rasti, da bi 1980. godine bio cea 140 % u odnosu na prosjek privrede.

2.2. Uvjeti rada ljudi u šumarstvu posebno su teški sa stajališta dolaska i od­laska na posao i s posla, rada van komunikacija, van svih društvenih, kultur­nih i drugih zbivanja, rad na otvorenom često pod iznimno ekstremnim kli­matskim prilikama.

Težina rada naročito direktnih radnika podložnih profesionalnim bole­stima mora dobiti ocjenu vrlo teških uvjeta. U smislu poboljšanja uvjeta rada i zaštite na radu, u poduzeću se vrlo mnogo napravilo, no ne toliko koliko je potrebno i ne na svim našim organizacijama jednako. Istina nije se moglo u istom dahu ni napraviti sve i organizirati tako rad, jer ni materijalni uvjeti nisu nam dopustili da učinimo sve što bi željeli (srazmjerno nizak dohodak po radniku sve do 1974. g., neotvorenost šuma i radilišta), pa na nekim mje­stima i konzervativnost s čime se moramo sukobiti, jer ona je loše polazište za svaki naš napredak.

Smatramo da bi na svim mjestima i radilištima ubuduće trebali kalkuli­rati ovakove uvjete rada:

— da se organizirano prevoze radnici na posao i s posla, — da se posao odvija u okviru 42 sata tjedno u prosjeku godišnje i da se

striktno kontrolira provedeno vrijeme na radu, — da se maksimalno primjene zaštitna sredstva na radu kako bi se iz­

bjegla profesionalna oboljenja, — da svi radnici imaju organiziran i besplatan topli obrok.

2.3. Djelotvoran utjecaj na sam rad na radnom mjestu svakako da ima i or­ganizacija odmora i rekreacije društvene i sportske aktivnosti, izvan radnog vremena, bilo da se radi o organizaciji tjednog ili godišnjeg odmora, organi­zirane rekreacije i rehabilitacije u kupališnim lječilištima itd.

Nešto se u posljednje vrijeme i u šumarstvu napravilo, jer se i tom vidu takozvane zajedničke potrošnje daje veće značenje. Osiguravaju se kod ras­podjele dohotka veća sredstva, koja su značajan materijalni uvjet da se za­daci na tom području mogu uspješno izvršiti.

Gdje je šumarstvo danas u tom pogledu, unutar ostale privrede, poka­zati će nam ilustrativno ovaj podatak nivoa izdvajanja u fond zajedničke po­trošnje po radniku godišnje po Zaključnom računu 1973. godine u SR Hrvat­skoj.

Privreda je izdvojila u prosjeku 5.230 din Šumarstvo je izdvojilo u prosjeku 3.052 din »Slavonska šuma« u prosjeku 3.876 din Drvna industrija u prosjeku 3.248 din Nafta u prosjeku 15.912 din Elektroprivreda u prosjeku 9.674 din

Iz ovog podatka se vidi koliko šumarstvo, a s tim i »Slavonska šuma«, zaostaje i od prosjeka izdvajanja u privredi osigurava samo 58 %, a kamo li nekih drugih grana (od nafte npr. tek 19 % ) , koje po težini uvjeta se mjere

259

sa šumarstvom. U godini 1973. u tom pogledu ima u šumarstvu napretka, jer su npr. naša izdvajanja u »Slavonskoj šumi« 1973. god. za preko 4 (četiri) puta veća nego su bila 1969. godine. Kakvu smo tek tada imali materijalnu mogućnost za zajedničku potrošnju?

3.0. ZAJEDNIČKI NORMATIVI RADA I MATERIJALA općih troškova te realizacije (vrijednost iskorišćenja sječina)

Da bi se mogli ujednačavati uvjeti privređivanja za sve organizacije udru­ženog rada jednog šumsko privrednog područja, potrebno je u šumskom gos­podarstvu donijeti i imati zajedničke normative rada i materijala s kojima se ulazi u osnovne planove privređivanja, bez obzira da li su to tehnički ili iskustveni ili na neki drugi način utvrđeni. Isto tako mora biti zajedničkim sporazumom na nivou šumskog gospodarstva utvrđena sistematizacija režij­skih radnih mjesta, čiji obujam je povezan sa proizvodnim zadacima koji stoje pred osnovnim organizacijama.

Da bi na objektivan način mogli utvrđivati vrijednost realizacije u eks­ploataciji šuma pojedine sječine u planu, potrebno je imati vrijednosno is­korištenje sječine kao objektivno mjerilo za planiranje ukupnog prihoda.

Bez svih ovih zajednički utvrđenih normativa nije moguće nikakvo ujed­načavanje uvjeta privređivanja ni OOUR-a unutar jednog šumsko-privrednog područja kamo li šire. Da smo imalo bolje organizirani u grani, trebalo bi ove mnoge normative imati utvrđene za cijelu granu šumarstva SRH-e pa bi bile izbjegnute mnoge poteškoće oko planiranja razvitka.

4.0. GRANICA IZMEĐU UZGOJA I EKSPLOATACIJE

Sa stajališta ekonomike poduzeća danas, nužno je, da znamo, što je dje­latnost UZGOJA, a što eksploatacija šuma, jer tu ima neraščišćenih pojmova. Nekad, kad šumarstvo nije bilo organizirano kao poduzeće i kad sistem do­hotka nije u njem djelovao, nije bilo tako važno za same šumarske institucije gdje je ta crvena nit.

Danas mi to moramo znati, jer o tom ovisi u mnogome kako ćemo, kao poduzeće koje se vlada po principu dohotka, »proći«.

Uzgoj je djelatnost koju naše organizacije vrše u svrhu održavanja, una­pređenja i proširenja šuma i poslova s tim u vezi, a financira se iz amortiza­cije šuma posebnog fonda formiranog u tu namjenu.

Eksploatacija je djelatnost čisto privredna, gdje prodajna cijena proiz­voda mora »pokriti« ukupne proizvodne troškove. Ne može biti proizvodnje u eksploataciji onih proizvoda koji se ne »pokrivaju« sa svojom prodajnom ci­jenom, pa ako ima potrebe sa stajališta uzgoja da se vrše neke (proredne) sječe koje se »ne pokrivaju«, ONDA JE TO DJELATNOST UZGOJA i razliku do pune »prodajne« cijene kalkulirane induktivnim putem treba »pokriti« iz amortizacije šuma.

Naša minimalna obaveza u odnosu na šumu, kao dobro od općeg interesa, je da izvršimo prostu reprodukciju u cjelini uz jedan kvalitetniji nivo, dok za proširenu reprodukciju neka bude namijenjen samo ostatak naših mogućnosti

260

nakon podmirenja »potreba« poduzeća. Ovaj ostatak mogućnosti preporuča se da bude kao učešće (10—20%?) u kreditima, koje će društvena ili interes­na zajednica korisnika šuma osigurati radi proširenja šumskog areala.

5.0. NAČIN UTVRĐIVANJA OBUJMA RADOVA UZGOJA ŠUMA U GODIŠNJIM PLANOVIMA POSLOVANJA

Uzgojni zadaci uistinu moraju biti globalno utvrđeni na jedan duži rok, kako bi se mogli na vrijeme izvršiti svi pripremni radovi. Mogao bih reći da je skoro minimalna distanca od 5 godina. Baza za njihovu projekciju jesu ele­menti dobro načinjenog uređajnog elaborata — osnova gospodarenja. Veli­čina planskih zadataka uzgoja mora uvažavati potrebe za uzgojnim zahvatom šuma, ali isto tako moraju biti globalno uravnoteženi i obzirom na moguć­nosti financiranja imajući pred očima šumsko privredno područje kao cjelinu što se tiče i naturalnih i financijskih planova.

Godišnji planovi ovih zadataka treba da budu samo konkretnija razrada srednjoročnog plana prilagođena ukupnom planu poslovanja dotične godine. Ovi preduvjeti omogućuju vrlo brzo i bez puno muke sporazumjevanje u rad­noj organizaciji oko veličine zadataka uzgoja u godišnjim planovima pojedi­nih OUR-a kao i njihovo uravnoteženje sa stajališta izvora financiranja.

6.0. PREDKALKULACIJA U EKSPLOATACIJI ŠUMA KAO METODA UTVRĐIVANJA OBUJMA PROIZVODNOG PROGRAMA SORTIMENATA (PROIZVODA)

Da bi utvrdili rentabilnost rada u organizaciji udruženog rada u šumskom gospodarstvu nužno se moramo »spustiti« do provjere rentabilnosti pojedine sječine i proizvoda u eksploataciji šuma. Jer u uvjetima rada OUR-a po siste­mu dohotka ne radi se onaj proizvod čija je proizvodna cijena viša od pro­dajne, što moramo utvrditi putem planske kalkulacije. Nije svetogrđe u šumi privremeno ostaviti dijelove proizvodnog asortimana koji se ne pokrivaju, a obično se radi o proizvodima najmanje vrijednosti — prostornom drvu.

Da bi doveli eksploataciju šuma, tj . sječinu na nivo »rentabilnog« rada mi smo propisujući predkalkulacije u »Slavonskoj šumi« rekli — »isključuje se onaj sortimenat iz proizvodnog programa sječine koji ne pokriva propor­cionalni trošak cijene koštanja (CK)«. Zapravo, ova mjera može vrijediti samo privremeno, dok OOUR ne riješi pitanje zaposlenja ljudskih i strojnih kapaciteta. Nikakva proizvodnja trajno ne bi imala perspektive, koja bi svo­jom cijenom prodaje pokrivala samo »proporcionalne troškove«. Kao što isto tako znamo, da se ne može bazirati perspektiva na trajnom smanjenju pro­izvodnog programa. No, moramo znati to da je taj posao »predkalkulacija« prvi korak u postupku ekonomske analize rentabilnosti sječine i djelatnosti eksploatacije OUR-a. Poslije toga idemo dalje u »traženju« izlaza ili u sferi sniženja troškova (CK) kroz investiranje u cestu i dr. s jedne strane ili tra­ženje izlaza na sektoru prodajne cijene ako za naš proizvod imamo kupca. Ako i ovaj drugi krug analiza i kalkulacija pokazuje da još uvijek ne možemo pokriti prodajnom cijenom cijenu koštanja, pravilo je, da sa stajališta eko­nomike takav proizvod napustimo u određenim sjećinama, jer će nerenta-

261

bilni proizvodi nekih sječina smanjivati sve više rentabilnost OUR-a i pot­kopavati ekonomiku poduzeća i grane. Ukoliko ovaj način kalkuliranja svi usvojimo, uvjeren sam, da bi našli izlaz za rentabilnost i rijetko bi posizali za smanjenjem proizvodnje, a češće bi našli sporazum sa našim kupcima ili potencijalnim kupcima, da nam za sve naše proizvode pa i prostorno drvo plate »pravu cijenu«. Ovo je opet istovremeno uvjet da proizvodimo više i bo­lje. No nesreća nastaje samo onda, kad je odsustvo računica i predkalkulacija, pa se proizvodi što je priroda dala. Moramo po mojoj ocjeni priznati činje­nicu, da je »ključ« za zdravu materijalnu situaciju razvitka šumarstva uvjet da ozdravimo i učinimo rentabilnom proizvodnju u eksploataciji, čija će pro­dajna cijena podnijeti troškove razvitka (cijenu koštanja + akumulaciju), ali istovremeno prihvatljivu za našeg kupca. Bez poznavanja nas samih pod kakvim uvjetima možemo vršiti proizvodnju pojedinih proizvoda, nije moguće izlaziti sa zahtjevom pred »društvo« da se razrješava problematika sveukup­nog razvitka šumarstva.

7.0. NAČIN UTVRĐIVANJA »PRODAJNE« CIJENE UZGOJNIH RADOVA (u planu izvršenja)

Iz mnogo razloga »prodajna« cijena uzgojnih radova mora se kalkulirati kao svaki drugi rad u bilo kojoj djelatnosti. Drugim riječima rečeno, njegova cijena mora imati sve elemente prodajne cijene: direktni trošak normalnu dionicu općih troškova proizvodnje, općih troškova uprave i prodaje te ko­načno i neku razliku cijene (akumulaciju).

U metodologiji planiranja kod nas ti su zahtjevi postavljeni i oni se pro­vode, ali ne uvijek i kod sviju. Ovo neprovođenje šteti interesima OUR-a, jer ostaju zamagljeni kako rezultati uzgoja tako i rezultati eksploatacije šuma, a nije realna ni kalkulacija njenih proizvoda, što ima posredne reperkusije na poslovanje u šumarstvu. Ovo ima za posljedicu netočno utvrđivanje dohotka u radnoj organizaciji i konačno povratno negativno i nestimulativno djeluje na rezultate rada i sam rad onog dijela kolektiva OUR-a, koji obavlja uzgojne radove. Nepoštivanje principa »pune prodajne cijene« nepravedno reducira uzgojnom radu vrijednost, čini ga već na početku manje vrijednim, zato se »eo ipso« (samo po sebi) ovaj rad zapostavlja, a prednost se daje radovima koji nam donose dobit, odnosno višak rada.

7.1. Naš zaključak bi trebao biti, da za uzgojne radove »ključ« raspodjele općih troškova budu direktni troškovi kod njegovog rada i da mu dobit ili akumulacija bude nadodana u visini prosječne dobiti šumskog gospodarstva. Prosječnu dobit računati na iz-nos direktnog rada (osobnog dohotka) jednako za svaku OUR-a i svaku djelatnost jednog šumsko privrednog područja. Ovo bi stimulativno djelovalo kod angažiranja radnika i organizacija na uzgojnim radovima, a olakšavalo bi ujednačavanje uvjeta privređivanja između OUR-a koji se pretežno bave eksploatacijom šuma i onih OUR-a jednog šumsko pri­vrednog područja koji imaju pretežno uzgojne radove u planovima svojih ukupnih godišnjih zadataka. Na kraju, ovakav tretman uzgojnih radova čija je i planska i obračunska cijena »puna prodajna«, olakšala bi razgraničavanje obveza OUR-a u šumarstvu u odnosu na društvo, kojemu je šuma kao dobro od općeg interesa značajna.

262

7.2. Naši formalni propisi u ŠPP »Slavonska šuma«, doneseni na organima upravljanja, ove zahtjeve oko tretiranja uzgoja uvažavaju, no oni se iz ovih ili crnih razloga uvijek ne provode ni u planu, posebno u obračunu, te nepro­vođenje ovih zahtjeva kod uzgoja čini nam velike smetnje u izgrađivanju jed­nog trajnog i principijelnog ekonomskog sistema u poslovanju OUR-a unutar šumskog gospodarstva, a reflektira se i šire na poslovanje šumarstva i izgra­đivanje trajnih odnosa šumarstvo — društvena zajednica. Mi, šumarski struč­njaci često niti nismo svjesni svih tih aspekata pa šutke prelazimo preko prakse u obračunu ničim opravdane, da prema uzgojnim radovima nekad i kod nekih šumskih organizacija postupamo jednostavno kao troškovima koje ukalkuliramo čak i na teret eksploatacije šuma, što je višestruko štetno.

8.00. UTVRĐIVANJE AMORTIZACIJE ŠUMA

8.01. Amortizacija šuma je udomaćen naziv iako neadekvatan. No u tom nije sve zlo. Veće je zlo kad se pojednostavni stvar do te mjere i amortizacija šu­ma u svim njenim aspektima izjednači s amortizacijom osnovnih sredstava, jer eto i šuma je osnovno sredstvo, doduše specifično ,međutim, kad se u pri­vredi i društvu donose sistemske mjere na ono »specifično« se ponekad zabo­ravi i onda mjere koje se odnose na amortizaciju počinju se primjenjivati i na amortizaciju šuma, a kod toga šteti najviše ekonomija šumarskih orga­nizacija. Vrlo eklatantan primjer je oporezivanje dohotka u privredi: po tom »linearnom pravilu« oporeziva se u šumarstvu SRH neopravdano danas i 3/4 amortizacije šuma, što bi za 1975. iznosilo dodatno opterećenje grane oko 15—20 mil. novih dinara za šumarstvo SRH-e. Obzirom da je osnova za utvr­đivanje amortizacije u grani do sada (počev od 1966. godine) bila vrijednost šuma, a budući ona nije mijenjana od 1966. g., propisana amortizacija šuma ostala je na istom nivou do 1973. g. iako je do tada realna vrijednost amorti­zacije šuma iz 1966. pala za 2,87 puta, a stopa je korigirana tek s novim pro­pisom 1972. NN br. 53/72. na 1,5% od osnove, što je tek neznatno popravilo realnu vrijednost amortizacije šuma u 1973. g. Razumljivo, bez obzira da li je amortizacija šuma bila propisana ili ne, mi smo se u šumarstvu morali ponašati po logici: koliko nam amortizacije šuma treba za radove na uzgoju, toliko smo izdvajali. Na uzgoju nam je nominalno trebalo svake godine sve više amortizacije, jer je realna vrijednost dinara inflacijom padala. Faktor pada vrijednosti službena statistika propisuje za valorizaciju mirovinskih os­novica npr. od 1966. na nivo 1974. sa 362,0%, a eto mi smo amortizaciju 1973. korigirali samo za 50% i tu nastaje »kratki spoj«. No, ali 3/4 te amortizacije se u 1975. vodi kao amortizacija šuma iznad propisane i spada u dohodak, a on se oporezuje, iako se sva ova amortizacija šuma upotrebljava za pokriće investicionih radova, u prvom redu uzgoja, izgradnje šumskih cesta PA ISPA­DA TO KAO POREZ NA ULAGANJA U UZGOJ ŠUMA. Ispušteno je zapravo jedno u sistemu, da se propiše postupak revalorizacije vrijednosti šuma ili uopće formiranje amortizacije šuma uz adekvatniju osnovu. Ovo je i pro­pust grane, jer da je bila organiziranija mogla je ishoditi ispravak. Mi se za­lažemo da osnova za obavezu formiranja amortizacije šuma bude stopa na vrijednost sječa (realizaciju djelatnosti eksploatacije) pa da kod toga amor­tizacija šuma bude direktnije ovisna od tekućeg dohotka i kretanja vrijed­nosti proizvoda (onda bi zacijelo izbjegli utjecaj inflacije). Ovo tim prije što

263

se je osnovica vrijednost šuma pokazala nepouzdanom, jer su mnogi krite­riji, koji se kod tog upotrebljavaju, podložni subjektivnoj ocjeni. Otud danas ničim dokazane velike razlike u jediničnim vrijednostima skoro istih šuma, gledano po šumskim gospodarstvima.

8.02. Naš stav u »Slavonskoj šumi« bi bio da se ova obaveza amortizacije šuma u novom zakonu o amortizaciji veže za osnovu vrijednosti realizacije eksploatacije šuma kao ukupne obaveze za šumsko privredno područje — šumsko gospodarstvo. Dok unutar šumskog gospodarstva novim SAS-om gra­ne treba utvrditi da se teret amortizacije šuma raspoređuje na OUR-e po »ključu« razlike između realizacije i direktnog troška, to isto vrijedi i kao osnova za kalkuliranje troška amortizacije šuma do proizvoda.

8.03. Drugi važan princip, oko kojega još uvijek ponegdje ima rasprave i ne­principijelnih stavova, je kome »pripada« fond amortizacije šuma, tko na njega polaže pravo — kolektiv koji upravlja dijelom šumsko privrednog područja OOUR (šumarija) ili svi OOUR-i jednog šumskog gospodarstva?

Mi se zalažemo da fond amortizacije šuma bude formiran na nivou za­jedničkom za sve OOUR-e jednog šumsko privrednog područja — šumskog gospodarstva po principu: »koliko koji OOUR ima mogućnosti izdvajanja u zajednički fond, nakon primjene ujednačavanja uvjeta rada« kod svih OOUR putem zajednički utvrđenih normativa svih elemenata dohotka u godišnjem planu svake OOUR (šumarije). Jer smatramo da je ukupna amortizacija, u-kalkulirana u eksploataciju svake OOUR po istom principu, dio »dohotka« koji je nastao pod povoljnijim uvjetima »renta« pa taj dio dohotka treba izdvojiti u fondove (član 18 Ustava SFRJ), koji će zatim biti namijenjeni za razvitak svih OOUR-a šumsko privrednog područja ili radne organizacije kao cjeline. Gak i kad ne bi bilo čl. 18 Ustava, šumarstvu u cjelini ovakove od­redbe bile bi od koristi i omogućavale bi lakše prevladavanje dikontinuiteta između potreba na uzgoju i mogućnosti sječa, jer usklađenost između finan­cijskih potreba i mogućnosti na malim površinama, dijelovima šumsko pri­vrednog područja nije uvijek moguće na racionalan način postići, dok se to na širem području može vrlo lako uskladiti. To je, ako mogu tako to nazvati, ona »potrajnost gospodarenja« u financijskom smislu, koja je u šumarstvu nužno potrebna. Radi toga drugačiji tretman i svojatanje rente od pojedinih OOUR-a smatram uskogrudnošću, najblaže rečeno, i štetnim za interes šu­marstva u cjelini, štetnim u perspektivi i za one OOUR-e koji danas trenutno imaju veće mogućnosti formiranja i izdvajanja amortizacije šuma.

8.10. NAMJENA AMORTIZACIJE ŠUMA

8.100. Ovdje želim reći nekoliko riječi o namjeni amortizacije šuma ne samo s aspekta za što je možemo trošiti, nego i GDJE. Mislim da smo vrlo lako su­glasni da amortizacijom financiramo UZGOJNE RADOVE i CESTE koje su zapravo jedan od uvjeta da nam eksploatacija bude rentabilna pa i proši­renje kapaciteta opreme, koja služi potrebama svih OUR-a jedne radne orga­nizacije. Manje smo suglasni u praksi gdje možemo koristiti kao izvor finan­ciranja amortizaciju šuma. Mislim da smo u točki 7 odgovorili i na ovo pita­nje. Naime, zajednički fond amortizacije šuma služi za »pokriće« — financi­ranje razvitka organizacije kao cjeline, tj. svih dijelova, svih OOUR-a radne

264

organizacije. No pretpostavka za to je zajednički utvrđen plan razvitka cje­line i dijelova. Uravnotežen s ukupnim mogućnostima fonda amortizacije, jer bez obzira tko je ukalkulirao koliku obavezu amortizacije šuma u djelatnost eksploatacije i koliko je uložio u zajednički fond amortizacije šuma može se koristiti fondom prema godišnjem planu ulaganja kojeg smo zajednički utvr­dili. Nema osnove praksa koja se provodi u nekim radnim organizacijama, koje vrše posudbu sredstava ove namjene i propisuju vođenje evidencije među OUR-ima jednog šumsko privrednog područja dugu vjerojatno kao što je dug i reprodukcioni ciklus šume 25—140 g, što je po našem mišljenju bes­mislica.

8.101. Razlog da se zalažemo za ovakav način »trošenja« amortizacije šuma jeste u tom, što je porijeklo ove amortizacije vezano uz dio dohotka u šu­marstvu stvoren pod povoljnijim uvjetima, a ne uz rezultate rada sadašnjeg kolektiva OUR-a koji gospodari dijelom šumsko privrednog područja.

9.0. PROŠIRENA REPRODUKCIJA ŠUMA I INTERES RADNE ORGANIZACIJE SA STAJALIŠTA SISTEMA DOHOTKA

9.1. Na ovom pitanju, također, ima nejasnoća i nepotrebnih spoticanja. Čija je obaveza i zadaća proširena reprodukcija (osvajanje novih površina) u šu­marstvu? Današnjeg kolektiva koji gospodari šumama ili društva u cjelini?

9.2. U našoj poslovnoj politici, koju je Centralni radnički savjet donio još 2. srpnja 1971. godine na str. 28 pod 5.3.1, stoji:

»Osvajanje novih površina, kao i pošumljavanje već preuzetih poljopri­vrednih i ostalih degradiranih površina, možemo vršiti samo uz znatnije su­djelovanje društva i ostalih zainteresiranih faktora (drvna industrija). Za ovo je nužno ostvariti prihvatljive kredite uz vlastito učešće od najviše 50 % iz­nosa investicija.«

9.3. Nacrt društvenog dogovora o razvoju šumarstva drvne industrije i indu­strije celuloze predloženog od Privredne komore Jugoslavije, koji je na ras­pravi, predviđa vlastito učešće samo 10%, a 90% sredstava bi šumarstvo do­bilo iz namjenskih sredstava usmjerenih za ove radove.

Zadovoljni smo da su naši stavovi, zacrtani poslovnom politikom još 1971. godine, po toj materiji i više nego uvaženi u krugovima stručnjaka koji se bave problematikom razvoja šumarstva i drago nam je da sve više shvaćamo da je šumarstvo preslabo da bez pomoći društva vrši proširenu reprodukciju.

No, ovo iznosimo danas na raspravu jer i unutar same »Slavonske šume« nisu uvijek ni po tom pitanju potpuno usaglašeni stavovi među svim struč­njacima pa bi trebalo kroz raspravu utvrditi zajedničke stavove.

UMJESTO ZAKLJUČKA

U ovom mom kratkom referatu sam iznio jedan dio problematike, koja je prisutna na području šumarske ekonomike, bez čijeg rješenja nije moguće uspješno izvršiti ujednačavanje uvjeta privređivanja i dobrog organiziranja šumskog gospodarstva, koje gospodari šumama šumsko privrednog područja.

265

Moja namjera je kod ovog bila, da iznoseći neka pitanja oko kojih se trebamo usaglasiti, istovremeno pokušamo zajednički tražiti i utvrditi odgo­vore na sva ova pitanja. Svjestan sam da svako od ovih pitanja zaslužuje i traži puno više snaga, prostora i vremena, da bi se obradila sveobuhvatno i da se daju i svi detalji bez kojih nije moguće uspješno savladati tradicionalnost na ovom području našeg stručnog djelovanja. Možda bi tek jedno stručno sa­vjetovanje, po samo ovoj problematici, bilo opravdano, za koje bi pripremilo referate više naših stručnjaka koji rade u ovoj materiji, sa svrhom da se nađu zajednička rješenja ovih pitanja i usaglase stavovi tehnologa i ekonomista, kako planera tako i onih koji rade na financijskim i obračunskim poslovima, a što je preduvjet, da ta rješenja uđu u normativne akte, kako poduzeća tako i zakonsku relativu, od koristi za unapređenje organiziranosti grane.

2elio bih da ovo moje izlaganje bude poticaj, da se takvo jedno savjeto­vanje uvrsti u program »Dana slavonske šume« 1976. godine, a dotle da više naših stručnjaka pripremi sveobuhvatnu obradu ove problematike i iznese ju na provjeru širem skupu stručnjaka iz naše grane.

NOVA PRETPLATNA CIJENA NA ŠUMARSKI LIST ZA 1976.

Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, kao izdavač najstarijeg stručnog časopisa, povisio je pretplatu na Šu­marski list za 1976. g. i to:

1. Pojedinci 100.— dinara 2. Umirovljenici, studenti i đaci 30.— dinara 3. Ustanove i radne organizacije 400.— dinara 4. Inozemstvo 16.— #USA

Molimo pretplatnike da pravovremeno uplate pretplatu na Š. L. za 1976. g., kao i zaostala — iz ranijih godina — dugovanja.

Naš bankov. račun: 30102-678-6249

Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske

Zagreb, Trg Mažuranića 11

266

UTJECAJ VISINE I OSCILACIJA NIVOA PODZEMNIH VODA NA SUŠENJE HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)

IVO DEKANIĆ, Zagreb

Istraživanjem na području nizinskih šuma srednje Posavine utvrđeno je, da se narušavanjem samo jednog edafskog faktora, kao što je podzemna voda, mogu stvoriti preduvjeti za propadanje hrasta lužnjaka.

Epidemijsko propadanje hrasta lužnjaka, jedne od naših najvrijednijih vrsta šumskog drveća, manifestiralo se u katastrofalnim razmjerima 1966. i 1967. god. Sušenju hrasta lužnjaka pridružilo se i propadanje poljskog jasena uz već dugogodišnje susešnje nizinskog brijesta. Propadanjem te tri gospodar­ske vrste nizinskih šuma Posavine i Podravine ozbiljno je ugrožen na odre­đenim lokalitetima i opstanak tih šuma.

U svrhu proučavanja jednoga od niza faktora za kojeg smo predmijevali da, uz simultano djelovanje s ostalim faktorima, djeluje na sušenje hrasta lužnjaka, istraživali smo kretanje nivoa podzemne vode u sondama u dvije gospodarske jedinice posavskih šuma.

Na području gospodarske jedinice »Josip Kozarac« osnovane su 3 pokusne plohe svaka veličine od 0,5 ha s odgovarajućim zaštitnim pojasem i na po­dručju gospodarske jedinice »žutica«, također, 3 pokusne plohe iste veličine i širine zaštitnog pojasa. Te su pokusne plohe osnovane u svrhu dobivanja podataka o intenzitetima propadanja hrasta lužnjaka u različitim šumskim zajednicama, a u odnosu na kretanje gravitacijske podzemne vode.

U šumi lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli — Quercetum roboris typicum, Rauš) postavljene su dvije pokusne plohe i to u gospodarskoj jedi­nici »Josip Kozarac«, odjel 126 c i u gospodarskoj jedinici »žutica« odjel 127.

U šumi lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem {Genisto elatae — Quercetum roboris caricetosum remotae, Horv.), također su postav­ljene dvije pokusne plohe. U gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« u odjelu 106 d, a u gospodarskoj jedinici »žutica« u odjelu 126.

U šumi lužnjaka s velikom žutilovkom i drhtavim šašem {Genisto elatae — Quercetum roboris caricetosum brisoides, Horv.) postavljene su dvije po­kusne plohe. U gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« u odjelu 126 a, te u gos­podarskoj jedinici »žutica« u odjelu 31.

Ova istraživanja su financirali Savezni fond za financiranje naučnih djelat­nosti, Republički fond za naučni rad SR Hrvatske i Poslovno udruženje šumsko--privrednih organizacija Hrvatske.

Primljeno 15. 3. 1975. godine.

267

U svakoj od tih pokusnih ploha postavljena je po jedna sonda u kojoj su obavljena mjerenja kretanja razine podzemne vode za vrijeme vegetacij-skog rada svaki drugi dan, a za vrijeme mirovanja svaki četvrti dan.

Položaj pokusnih ploha dat je na preglednoj karti 1 : 500 000, a situacija pokusnih ploha po odjelima u mjerilu 1 : 25 000 (»Žutica«) i 1 : 50 000 (»Josip Kozarac«) u slici 1.

PREGLEDNA KARTA POLOŽAJA POKUSNIH PLOHA

1 :500000

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Kretanje nivoa podzemne vode u sondama na navedenim pokusnim ploha­ma prikazano je grafikonima 1, 2, 3, 4, 5 i 6.

Broj dana plavljenja uz grafički prikaz kretanja nivoa podzemne vode u sondama prikazan je uz grafikon tabelarno.

Prosječni vegetacijski godišnji srednjaci za vrijeme istraživanja, tj. od 1. siječnja 1971. do zaključno prosinca 1973. god. su slijedeći:

GOSPODARSKA JEDINICA »JOSIP KOZARAC« (I _ 1971 — XII — 1973)

Broj pokusne plohe (sonda)

1 2 3

Odjel

126 c 126 a 106

Vegetacijski srednjak

196 cm 145 cm 121 cm

Godišnji srednjak

207 cm 149 cm 115 cm

268

GOSPODARSKA JEDINICA »ŽUTICA« (VIII — 1970 — XII — 1973)

Broj pokusne plohe (sonda)

Odjel Vegetacijski srednjak

Godišnji srednjak

127 126 31

164 cm 71 cm

168 cm

153 cm 70 cm

170 cm

Strukture sastojina na pokusnim plohama u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« i u gospodarskoj jedinici »žutica« prikazane su tabelarno po vrsta­ma drveća, broju stabala, temeljnici i drvnoj masi u proizvodnom i pomoć­nom dijelu sastojine, uz posebnu naznaku za osušena stabla (Tab. 1, 2, 3, 4, 5 i 6).

Iz datih rezultata istraživanja (nivo podzemne vode i struktura sastojina) vidljivo je da je tijekom istraživanja osušeno u inicijalnoj cenozi slavon­ske šume (šuma lužnjaka s velikom žutilovkom i drhativm šašem) 14% u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac«, a 1 % u gospodarskoj jedinici »Žu­tica«.

U optimalnoj zajednici slavonske šume u vremenu istraživanja osušeno je 4 % u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac«, a 7 % u gospodarskoj jedi­nici »Žutica«. Biljnosociološki optimum čini zajednica lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem.

Gospodarska jedinica: JOSIP KOZARAC Odjel: 126

OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI

J O T 1972

Pokusna ploha: 1

God.

1971 1972 1973

BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOHI i ii 1 in IV

13

V VI VII VII IX X XI XII X

13

269

Gospodarska jedinica: JOSIP KOZARAC Odj«l:126 Pokusna ploha : 2

OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI

1971 1972 1973

God.

1971 1972 1973

- — ::. Mjesečni minimum Vegetacijski srednjak

BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOH [ 1

8

n

23

m

6

IV

27

V

2

VI vn VBI IX X

-X!

-XII

-z -

66

Gospodarska jedinica : JOSIP KOZARAC Odjel: 106 Pokusna ploha: 3

OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI

G r a l . 3

1971 1972 1973

BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOH! I

21

-?

li

11

-26

III

-5

!V

8 • 5

V

2 31

VI

15

VII [ VIII

19 ! 19

IX ! X

- I -20 25

x:

30

XII

31

£ 34

198 53

- Mjesečni srednjak • Mjesečni maksimum - Mjesečni minimum -Vegetacijski srednjak

U terminalnoj cenozi, t j . šumi lužnjaka i običnog graba osušeno je tije­kom istraživanja 15 % hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici »Josip Koza-rac«, 4 % hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici »žutica«.

Ovi rezultati nas upućuju — iako u relativno vrlo kratkom vremenu istra­živanja — da je najpovoljniji vodni režim bio u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« u šumi lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Graf.

270

TT Tab. 3). šuma je izložena tipičnim periodičnim poplavama. Osušeno je 12 stabala hrasta lužnjaka u proizvodnom dijelu sastojine s drvnom masom od 13,8 ms/ha od ukupne mase lužnjaka 416,0 m3/ha. Zanemarili smo stabla iz podstojne etaže. Osušena stabla su bila d = 32,2 cm i h. = 26,6 m, dok pro-

Gospodorska jedinica: ŽUTICA Odjel: 127 Pokusno ploha: U

OSCILACIJE NIVOA PODZMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI

1970 1971 . 1972 1973 Graf. 4 " ^ T "

Nije mjereno

- Mjesečni srednjak Mjesečni maksimum

- Mjesečni min imum - Veaetacijski srednjak

God

1970 1971 1972 1973

BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOHI 1 a i . IV V VI vn

-

VIII

-

IX

-

X

-

XI

3

XII I

- 3

Gospodarska Jedinica: ŽUTICA Odjel: 126 Pokusna ploha: 5

OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA'POKUSNOJ PLOHI

100

150

God.

1970 1971 1972 1973

BROJ [ l

25

6

u

28

MI

31

ANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOH! IV

30

V

31

VI

18

VII

-16

VIII

1 31

IX

-30

X

-

XI

-27

XII

-19

£

164 125

17

• Mjesečni srednjak • Mjesečni maksimum - Mjesečni minimum - Vegetacijski srednjak

271

Gospodarska jedinica : ŽUTICA Odjel: 31 Pokusna ploha: 6

OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI

1970 1971 1972 1973 Gra f . 6

God.

1970 1971 1972 1973

BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOH 1

-

II

i

i»

15

IV

30

V

10

i

VI

U

vri

-

VD!

-

IX

-

X

-

XI

7

XI £

- 63

Sli 25 5

sječni d = 40,5 i h = 28,2 m za proizvodni dio sastojine ukazuje nam da su osušena stabla po svojoj konstrukciji (d i h) ispod prosjeka stabala u proiz­vodnom dijelu sastojine.

U zajednici lužnjaka s velikom žutilovkom i drhtavim šašem (Graf. 2 i Tab. 2) osušeno je 46 stabala lužnjaka odnosno 27,6 m'Vha od ukupne njegove drvne mase od 362 m3/ha. U proizvodnom dijelu sastojine prosječni d = 29,0 cm i h = 27,7, a osušenih stabala d = 23,2 cm i h = 23,2 m.

U zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba (Graf. 1 i Tab. 1) osušeno je u proizvodnom dijelu sastojine 26 stabala lužnjaka odnosno 33,8 m3/ha od ukupne drvne mase lužnjaka u tom dijelu sastojine 331,6 m3/ha.

U tim sastojinama, kako se vidi iz strukture, bilo je tek po par stabala brijesta i to uglavnom u pomoćnom dijelu sastojine.

Iz ovih podataka proizlazi da je najmanje bilo sušenja u optimalnoj luž-njakovoj cenozi, dok je u inicijalnoj i terminalnoj bilo 3 do 4 puta jače. Me­đutim, i ti intenziteti sušenja nisu narušili normalnu strukturu sastojine, a drvne mase se kreću poslije evidentiranog sušenja u optimalnoj zajednici hra­sta lužnjaka 498 m^/ha (108 g . . . ) . U inicijalnoj 387 m'Vha (71 g . . .) i u termi­nalnoj 448 m3/ha (95 g . . . ) . Iz podataka se razabire da su sastojine normalnog obrasta i da se sušenje odnosilo — naglašavamo u vremenu istraživanja — tako kao proreda.

U gospodarskoj jedinici »žutica« u cenozi hrasta lužnjaka s velikom žuti­lovkom i rastavljenim šašem (Graf. 5 i Tab. 5) — biljno sociološki optimum — vidi se da je vodni režim nepovoljan (trajanje poplava i kretanje razine podzemne vode u sondi). Odnos takvog stanja je vrlo visoko učešće crne johe (preho 40%) u sastojini. U proizvodnom dijelu sastojine osušilo se 10 sta-

272

I rt

a Vi I O

PL,

CS

.3

a

> o

OH

Ü vO

" 5

-a

p

< N o P H H H

o 1-1

• a a> •^ cd

H a

T3 o a O

0

«

CO

< CO

< Pi

H

S3

H

co

o B a 3

J3 3

3

CO

N

s P H

as

o a S rt

w O

PH

.-, i T3 O O • " >

pq + <

o

PQ

+

-a

In >

Ü

o

•a o 60

CO

S

ü

z

2

o

z

s

Ü

- 1 <N • * I--"

NO. NO ro i n <N OV­

I O O NO *-H n N i n H T-H r o i n

»—t i n

o t- •sf-

ON NO"

•9;

3 I 'S- i n

o\

~H \ o ^ 1-H O r o o " • *

*Sf

O *-H "-H

3 •O o >H

3 u IH

3

ö

J3 3 <0 JO Vi

3

1 & od

U

0

vi O

0 G a 3

M D

i-a

o"

i n ON

vO r>^ r o TJ-" Tl- 0 0 CN •"« «H

\ 0 00 o <sf oC ro

oo

C5

<H I LJ 1 5

• H in , o_ - H «r oC <N »H - H

r~ t—_ «-* .-T ro f S CI fN ro

o\ i n ON

IH

3

| Vi 3 u I H U 3 rt

o u

u •o Vi

3 C

'P< * o «

273

•8 H

a -S o D,

S3 C c/5

3 O

ft

> O ft

<3

T3

o

< N

o

O

u

•a u a c/5 I H

-a O a 'Si O a

w

o H

CO

< C/3

<

a ;

p

H

öS

H

C/3

o a a 3

o

3 C/3

•o.e 'H'o o 2 6 « o ft

•a u

.-, ° -a o

ft

si -u

CJ

+ <

o

+

Ü

Ü

a

z

O

a

o 60

C/3

O vO (VI (N

*o u-i *~1 m" o~ ^

(VI

-T o"

r<3 t - "_f. oC © 2

oo (N

O UM " l _T _J <N

ro - , " *

a © 2

_ t~~

S - .

3 0 l-i

•-Ti 3 o >-. 0) 3

o

o c a 3

2

I Ä

•a

(vi o" (vi

<N H

ON

SO vO

<~H

o ro

«H

oo <v

O o\ (VI

3 £> O

u £j

ex

3 3 a o

ft

.2 o

• >

a &

E 3

'I

274

I s I

A in o a a

Hfl U > o

•d 8

•a o

N o

co

o

• d

CO i-l

o ft cfl o 0

M

CO

< CO

<

D H

«! H

co

o a a

3

co

•fig

e l S W O

13 Oi

•a o

in O u

PQ + <

+

•o > -o

Ü

X) o

o c 3

CO

a

§

o

*-* i n OO ^ oo" © .»-1 o »—i co i n CS <S

"X ° . *H r~-nj-" co" o r-"

0\ NO O i n

»i o" o" es

•~> o o o ©

i n <N

o" o"

co 00_ t—_ oo rt Cs" ©" •*"

co co •—i r— o o o" o"

SI t 1 " l oo i n >p-t TI"* O CN co <S CN

i n ^ * - i © ^ co" fN* © " NO

i n r - ^ H co O c o • *

3 o

3 o

3

3 6D a ča 'J5 3 Ö

1 d £

* _o « 4 - * VI

a n. o

o a

M 3

\A

I-a

i n ^ " N O

fc fc fc K l N rt

oo"

i n ON" NO"

i n oo"

§

o i n "

oo" t—

oo" 00 c s , r- m

<H **l °°, oo* "* •*" <S CS CS

o oo o o" CO

.n o C 3

3 o

bfi e C3

[fl 3

i as lH PH

13 «-» en o

275

X> H

O

es a 3 o

CM

cS 43 i n o as G

>-. > o PH

W

2 i—<

H i

o

C I

•a O

< u H P >N čcj u

TS • — )

oj M 'S) u a

•a o a o a

H

<

<

Ö

H

H

73

0 a a 3

P

3

e/3

I« 'G'O

S ea

O CM

.- a

cd -o > u

•a

O

+ <

U

+ <

ü

o

a

z

S

a

S

ü

•a o M

CO

l O

r~-fN

<N l O OO

• * •

o\

ON O Tf CO

r^ in in P ( —i so" <N O

- ^ CO ( N »-H o " o " © —'

O

H q o \ q —< <N CO l-~"

"i, " l " l ^ O >0 0~ \0

(N| — <

i n

in <N

l O

t—

»-H

o .

o"

• *

ro

CC~

NO

U 3

X> O l-i

3 U

U a

3 0)

£>

3 a a t. <fl

U

* o (Tl ••S)

Ü

o a a, 3

M P

i-a

vq ON"

1 - t -

•Z •*

°°. °°. .* ° ") »* (N -H 2

ON 1 -o"

«q

o eo r-~

o i n

(-< 3

o !H

(^ 3 o eu 3

vo i n oC NO <N <N

1 3 G 'E c

a o o

f N

OO r-

"pH

CO l~-•-H

*-<

>• m *—1

G 3

g O U w 3 )H

3

.3 "o s a

276

•a I ft cci a

c / l

O

PL,

cd

J3

> o

P H

O

W

CO

<

<:

P

H

co

U H b u

T3 <U

C3 M

CA u CS

T3 O a o

Ü

I 5

o

LO

o T3

3 0

o CH

U Ö

" — 1

o OS (A

i n u | 0 ^ " , * , S * a •*• ^ JS

Ü •** **t ^ ""• ®^ scT r^ o o ***

r— o \ <N >* y

© © © ' f H

I«

PS

+

Ü

Ü

as

s

o

13 ü

a si T3 O SS O

P H

PQ

+ <

O

••o

X) O bo

O & a

CO

^-1 ^H C ^ o ©~ o

csl

OO • * —I I <*>

-o

T I ­

C S

m

i n

f t JS

oo

" t o oo ^ t r |

a * * - a N i n « H TT •-T ©~ © © <N

IT) •r-( <N

T f i n <?i O O H H 1 r - i n 1

•*! ""1 **i 1 in Tf o 1

i n o\ <N 1 Tj- oo 1

o •—i r-<

*—< • — t

\ 0

! Ä

"*t °°. "1 **1 ^t Tt in oo IS «s <-« **

•H °°, t . ""I i>T i n "O «-* <S <s *-< <N

OS Tf_ T j ^ cs r - r -

" \ °o. Q. rtrtIS

">.-. I | <N CM

r- p« CS «-I

vo o\_ TT t—_ \o* o «*• oo rt N rt >H

V)

1/1

n 2 -"S § Si

8 J * 2 M a * Q U y) --H ^ H Q .

a & 5 •? 3 O ? U 0 D

oo in o n N n

u *4 a 8 3 •9 ö u

O *3 _Q 3 to

reus

us

gl

pinu

3 Ü cS

* o

f—1

a •M trt

O < Ü O

3 a a o (J

3

£ *

277

ej H

rt x; o

ca B t/> 3 O o-,

a a u > o

2-

o

< u H P •N

• a <u

•—. a M -s> S - . ta

T3 O C/J

O Ü

W

o H

c/3

< C/D

<

H

M

OS

H

CO

o c a

3

3

CO

o

•a:E?

E ra u o

o

s ^ g

•a o > N

O C

*•—» o 4-*

CO

r/i

o.

-u u > •a

>

+

CJ

+ <

-a o bfl

O

2 t/S

a

a

a

a

O r o r o oo" Ö " oo" OO y* Q\

I O *-H VO CN « <W

>0

'"t ^ . 'H —<" —T CN

O o o

ON ON OO

••o • * r~i o" >o TJ-"

1 O O T-H

CN o <N

<N f O

\ o OO T f oo" CN T-T

I-a

•a

t-^ ro co *-* o " CN

M t M)

3 -C o IH

3 * 2

a) 5 3 3 w ^

O O P

•a

•* o CN — i

o" CN

„ oo <N

MD

I N

«*

L-. 3

XI 0 u ti) 3

U o 3 O

°°. I O CN

1 -

o" m

*

13 •4-t 00

o

C/J

c/> 3 3

o

«" o .9 3 tu

3 c < *

278

bala lužnjaka, odnosno 12,2 m3/ha, ali i 56 stabala crne johe sa 50 m3/ha. I ovaj podatak ukazuje na poremećaj — pored ostalog — u zoni rizosfere (za-močvarenje uslijed nemogućnosti otjecanja vode jer je cijeli odjel kao kaseta čije nasipe čini cesta), drvna masa iznosi 308 m3/ha u dobi od 88 godina. Struk­tura sastojine je narušena i može se reći da je tu antropogeni faktor odigrao vidnu ulogu u stvaranju uvjeta koji su doveli do sušenja lužnjaka.

U zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i drhtavim šašem {Graf. 6 i Tab. 6) — inicijalna — vodni režim s periodičnim poplavama (uglavnom za vrijeme mirovanja vegetacije) je vrlo povoljan i sušenja hrasta lužnjaka u proizvodnom dijelu sastojine nije bilo. Drvna masa iznosi 392,2 ms/ha u sta­rosti od 88 godina. Sastojina je normalnog obrasta.

U zajednici hrasta lužnja i običnog graba — terminalna — (Graf. 4 i Tab. 4) osušilo se 4 stabla lužnjaka s drvnom masom od 7,2 m3/ha. Drvna masa iz­nosi 423,8 m3/ha u dobi 77 godina. Obrast je normalan, a struktura nije na­rušena.

Iz prikazanih rezultata — iako su na malom broju pokusnih ploha i re­lativno kratkom vremenu istraživanja — vidljivo je da narušavanjem samo jednog od edafskih činilaca dolazi do poremećaja, a uz djelovanje i nekih bioloških stvaraju se preduvjeti za propadanje jedne od naših najvrijednijih vrsta nizinskog područja hrasta lužnjaka.

S u m m a r y INFLUENCE OF THE HEIGHT AND FLUCTUATION OF THE GROUNDWATER

TABLE ON THE DYING OF PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.)

These investigations on experimental plots were carried out by means of probes down to depth of ca. 7 m. Along with the usual stand description the duration of floods (number of flooding days), the number of standing trees died back and their volume were recorded.

From detailed results of investigations (groundwater level in probes and struc­ture of stands) it is visible that during the investigations there died back on the experimental plot — in the initial coenosis of the Slavonian forest (Pedunculate Oak forest with Genista elata and Carex brizoides) — 14%» of the growing stock of Peduculate Oak in the management unit »Josip Kozarac«, and 1°/» in the mana­gement unit »Žutica«.

In the optimal community of the Slavonian forest during the investigations there died back on the experimental plot 4 °/o of the growing stock in the manage­ment unit »Josip Kozarac«, and 7%> in the management unit »Žutica«. The plant--sociological optimum is represented by the community of Pedunculate Oak with Genista elata and Carex remota (Genista elatae — Quercetum roboris caricetosum remotae Horv.).

In the terminal coenosis, i. e. in the forest of Pedunculate Oak and Hornbeam (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš) there died back during the in­vestigations on the experimental plot 15 •/« of the growing stock of Pedunculate Oak in the management unit »Žutica«.

These result suggest — although obtained in a relatively short interval of in­vestigations — that the most suitable water regime was in the management unit »Josip Kozarac« in the forest of Pedunculate Oak with Genista elata and Carex remota. This forest is exposed to typical periodic floods. There dried up 12 standing trees of Pedunculate Oak in the productive part (layer) of the stand with a volume of 13.8 m3/ha out of a total growing stock of 416.0 m3/ha. Neglected were trees from the understorey. The dried-up trees were of d = 32.2 cm and h = 26.6 m, while the

279

average was d = 40.5 cm and h = 28.2 m. For the productive part of the stand this indicatesthat the dried-up trees — according to their constitution (d and h) — are below the average of trees in the productive part of the stand.

In the forest community of Pedunculate Oak with Genista elata and Carex brizoides (Genisto elatae — Quercetum roboris caricetosum brizoidis Horv.) there died 46 trees of Pedunculate Oak or 27.6 m3/ha out of a total growing stock of 363 m3/ha. In the productive part of the stand the average was d = 29.0 cm and h = 27.7 m, while the average of the dried-up trees was d = 23.2 cm and h = 23.2 cm.

In the forest community of Pedunculate Oak and Hornbeam there died in the productive part of the stand 26 trees of Pedunculate Oak or 33.8 m3/ha out of the total growing stock ofPedunculate Oak in this part of the stand amounting to 331.6 m-Vha.

In these stands, as wisible from the composition, there were only a few Field Elm trees, and that mainly in the auxiliary part (layer) of the stand.

From the aforementioned data it follows that the least drying up of standing trees occurred in the optimal Pedunculate Oak coenosis, while in the initial and terminal ones it was 3—4 times heavier. However, also these intensities of drying up did not disturb the normal stand structure, whereas the growing-stock volume after the recorded dieback in the optimal community of Pedunculate Oak was about 498 m3/ha (at 108 years). In the initial community the growing stock was 387 m3/ha (at 71 years), and in the terminal 448 m:!/ha (at 95 years). From these data it is visible that the stands are of normal stocking density, and that the dying seemed to us to have the apperance of a thinning (during our investigations, naturally).

In the management unit »Žutica« in the community of Peduculate Oak with Genista elata and Carex remota — a coenosis representing the plant-sociological optimum •— it is visible that the water regime is unfavourable (duration of floods and fluctuation of groundwater level in the probe). The consequence of such a regime is a very high proportion of Black Alder (over 40 B/o) in the stand. In the productive part of the stand there died 10 trees of Peduncualate Oak or 12.2 m3/ha, and 56 trees of Black Alder or 50 m3/ha. This data, too, is indicative, among other things, of a disturbance in the zone of the rhizosphere (swamp formation due to absence of draining possibilities, the whole compartment looking like a chamber, whose embankments are formed by a road). The growing stock amonts to 308 m3/ha at the age of 88 years. The stand structure is disturbed, and it can be said that the anthropogenic factor had played a prominent role in the creation of conditions having led to the dying of Pedunculate Oak.

In the forest community of Pedunculate Oak with Genista elata and Carex brizoides as the initial association the water regime with periodic floods (mainly during the rest period) is very favourable and there been no dying of Pedunculate Oak in the productive part of the stand. The growing stock amounts to 392.2 m3/ha at the age of 88 years. The stand exhibits a normal stocking density.

In the forest community of Pedunculate Oak and Hornbeam, as the terminal association, there died 4 trees of Pedunculate Oak with a volume of 7.2 mVha. The growing-stock volume amounts to 423.8 m3/ha at the age of 77 years. The stocking density is normal, and the stand structure is undisturbed.

From the present results (although obtained on a small number of experimen­tal plots and during a relatively short interval of investigations) it is visible that by the disturbance of only one of the edaphic factors there occurs a disorder, while in addition to the activity of certain biological factors are created preconditions for the perishing of one of this country's most valuable tree species of lowland regions — Pedunculate Oak.

280

UPOREDNA ISTRAŽIVANJA PRIRAŠĆIVANJA BIJELOG I CRNOG BORA NA ARBORETUMU

»SLATINA« ŠUMARSKOG FAKULTETA U SARAJEVU

Prof. dr KONRAD PINTARIĆ, dipl. tag, šum. i dr SEAD IZETBEGOVIC, dipl. ing. šum.

Šumarski fakultet u Sarajevu

1. UVOD

Prema stanju šuma u SR Bosni i Hercegovini (5), od ukupne šumske površine, koja iznonsi oko 2,51 miliona hektara, na panjače, šikare i šumske goleti otpada oko 1,23 miliona hektara, odnosno oko 55%. I u visokim šu­mama stanje nije zadovoljavajuće, jer se i unutar ovih šuma nalaze znatne površine koje su neobrasle ili nedovoljno obrasle.

Rastuće potrebe za drvetom zahtijevaju da se poveća proizvodnja osva­janjem golih površina, popunjavanjem plješina i uvođenjem onih vrsta drveća koje se odlikuju bržim rastom i većom proizvodnjom drvne mase.

Osnovnim smjernicama gazdovanja šumama u Bosni i Hercegovini (4), od 1971. do 2005. godine treba pošumiti preko 603.000 hektara šumskih povr­šina, u koju svrhu je potrebno zasaditi preko 1.443 miliona sadnica raznih vrsta četinjača i listača. Od navedene količine otpada na bijeli i crni bor oko 688 miliona sadnica, odnosno oko 48 % od potrebnog broja sadnica.

Različiti ekološki uslovi i bioekološke karakteristike pojedinih vrsta drve­ća zahtijevaju da se u različitim ekološkim uslovima prouči prirašćivanje naj­važnijih vrsta drveća i njihovih provenijencija, jer je jedino na osnovu re­zultata ovih istraživanja moguće preporučiti praksi najbolja rješenja.

Pošto se već kod 15-godišnjih biljaka može zaključivati o njihovoj proiz­vodnosti (8), proučavanjem mnogih nasada podignutih prije i poslije II Svjet­skog rata u različitim ekološkim uslovima, mogu se dati sigurnije prognoze u pogledu prirašćivanja pojedinih vrsta drveća.

Proučavanjem prirašćivanja bijelog i crnog bora na Arboretumu »Slatina« Šumarskog fakulteta u Sarajevu, pokušat će se odgovoriti na slijedeća pi­tanja:

1. Kako prirašćuje bijeli i crni bor u datim ekološkim uslovima 2. Da li postoje razlike u prirašćivanju bijelog i crnog bora

281.

2. METOD RADA

U sastojinama bijelog i crnog bora izdvojene su površine veličina 10 m X 20 m i na svim stablima izvršena slijedeća mjerenja:

— visina stabala letvom sa točnošću do 5 cm, — visinski prirast u posljednjih 10 godina sa točnošću do 1 cm, •— debljine stabala na visini od 1,3 metara sa točnošću do 1 mm. Na osnovu mjerenih podataka izrađena je visinska krivulja, krivulja pri-

rašćivanja u visinu za posljednjih 10 godina, distribucija stabala po debljin-skim stepenima i temeljnica stabala po debljinskim stepenima. Izračunate su srednje visine, gornje visine, srednji prsni promjeri i prsni promjeri 20 % najdebljih stabala. Mjerene vrijednosti visinskog prirasta za posljednjih 10 godina kod svih stabala izravnate su analitičkim putem primjenom funkcije

y = a + bx + cx2, gdje je y . . . procijenjena vrijednost visinskog prirasta x . . . prva, druga, . . ., deseta godina perioda u kome je mjeren visinski

prirast. Za utvrđivanje variranja u visinama i debljinama stabala, donosno za

izračunavanje koeficijenta variranja, korištena je jednačina

s V = , gdje je

as V . . . koeficijent variranja s . . . standardna devijacija a s . . . srednje vrijednosti prsnog promjera odnosno visine stabla

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

3.1. O b j e k t i s t r a ž i v a n j a

Osnivanjem Arboretuma »Slatina« Šumarskog fakulteta u Sarajevu, u jesen 1959. godine podignute su i sastojine bijelog i crnog bora. Prilikom sad­nje korišteni su dvogodišnji sijanci (2 + 0), koji su uzgojeni u vlastitom ra­sadniku, tako da je starost sastojina u vrijeme mjerenja iznosila 18 godina. Sjeme crnoga bora potiče iz prirodne sastojine na dolomitu, sa 800—900 m. nadmorske visine (G. j . Škrta—Nišan kod Bugojna). Sjeme bijelog bora po­tiče iz Cehoslovačke, a prema K l i k i (2), u pitanju jePmws silvestris f. bohe-mica (Šiman) Kavina-borovica tfebonska. Prema istom autoru, prirodni areal ovog bora nalazi se u jugo-zapadnoj Češkoj u okolini Jindf, Hradce i Tfebono do Šumave, gdje iz vlažnih udolina prelazi u sredogorje. Odlikuje se pirami­dalnim rastom, kratkom krošnjom i vitkim deblom, a dostiže visine do 48 metara.

Arboretum »Slatina« se nalazi sjeverozapadno od Sarajeva i leži na 43°53'40" sjeverne širine i 18°24'40" istočne dužine od Greenwich-a.

Podignuta kultura crnoga bora nalazi se na nadmorskoj visini od oko 670 m, na zapadnoj ekspoziciji i nagibu od 10—15°, a kultura bijelog bora na nad­morskoj visini od 640 metara, zapadnoj ekspoziciji i nagibu 15—20°.

282

Prema A l i k a l f i ć - u (1) područje Arboretuma karakterizira duga i če­sto oštra zima sa dosta kratkim i svježim ljetima. Srednja godišnja tempera­tura iznosi 9,7« C, a u periodu V—IX, 17,1« C. Apsolutne maksimalne tempe­rature iznose 38,1« C, a apsolutne minimalne, —23,4* C. Vegetacioni period traje 186 dana. Srednja godišnja količina oborina iznosi 920 mm, a u periodu V—IX, 392 mm odnosno oko 4 3 % od godišnje količine. Najsuvlji mjeseci su januar, februar i juli (50—60 mm), a najvlažniji oktobar (116 mm). Na snijeg otpada oko 19% godišnjih oborina. Prema Klimogramu, područje pripada tipu umjerene kontinentalne i planinske klime.

2. jula 1963. god. pao je krupan grad, koji je pričinio velike štete i bije­lom i crnom boru. Međutim, danas poslije 12 godina, štete se jedva primi-jećuju.

Matični supstrat na kome su podignute kulture čine gline do glinasti la­pori na kojima su se razvila duboka ,teška i promjenljivo vlažna tla sa slabo propusnim B-horizontom (pseudoglej). Kiselost tla se kreće između 5,1 i 5,6 pH. Stanište Arboretuma pripada zajednici Erythronio-Carpinetum illyricum Horv. et all 1974.

3.2. T a k s a c i o n i e l e m e n t i s a s t o j i n e

3.2.1. Visine i visinski prirast Visine stabala bijelog bora kreću se u intervalu od 430 do 920 cm uz koe­

ficijent variranja od 17,07%. Srednja sastojinska visina iznosi 684,9 cm, a gornja sastojinska visina, 836 cm.

Visina stabala crnoga bora kreće se u intervalu od 400 do 820 cm uz koe­ficijent variranja od 12,84%. Srednja sastojinska visina iznosi 695,2 cm, a gornja sastojinska visina, 792 cm.

VISINE STABALA

283

Na osnovu navedenog i graf. 1 u kome su date krivulje visina, proizlazi da su u svim debljinskim stepenima visine stabala bijelog bora veće. Kod nižih debljinskih stepena ove su razlike veće, dok se prema jačim debljinskim stepenima ove razlike smanjuju.

Veća srednja visina kod stabala crnoga bora rezultat je manjeg variranja u visinama i većeg broja stabala u jačim debljinskim stepenima. Upoređenjem gornjih visina stabala bijelog i crnog bora, utvrđene razlike su signifikantne kod vjerovatnoće greške od p = 0,001.

Kako je u metodu rada navedeno, mjerene vrijednosti visinskog prirasta izravnate su analitičkim putem primjenom funkcije

y = a + bx + cx-

Za određivanje zavisno promjenljive u ovoj funkciji primijenjen je metod najmanjih kvadrata:

2 (y — y)"2 = min.

Parcijalnom derivacijom pomenute funkcije po promjenljivim parametri­ma a, b i c dobili smo sistem od tri normalne jednačine:

na + b2x + cZx? — 2y = 0 a2x + b£x'2 + c2x3 — Zxy = 0

a2x2 + bEx3 + c2x4 — Zx2Y = 0

Rješavanjem ovog sistema jednačina izračunate su vrijednosti parame­tara a, b i c, i one nam daju najvjerojatniju funkciju za procjenu visinskog prirasta bijelog i crnog bora za računati period vremena. U konkretnom slu­čaju, ovdje je taj period od 9-e do 18-e godine starosti:

za bijeli bor: y = 25,738 + 11,414 x + 0,976x2 za crni bor: y = 44,816 + 3,659 x — 0,352x2

Na osnovu ovih jednačina obračunate su vrijednosti visinskog prirasta, koje iznose u cm:

u godini 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

bijeli bor 36,3 45,0 52,1 57,4 60,9 62,7 62,7 60,1 57,5 52,3 crni bor 48,1 50,7 52,6 53,8 54,3 54,1 53,2 51,6 49,2 46,2

Za računati period vremena, linije visinskog prirasta prikazane su i u graf. 2. U početku je visinski prirast stabala crnog bora veći, izjednačava se u 11-oj godini sa visinskim prirastom stabala bijelog bora i poslije toga je konstantno manji. Kulminira u 18-oj godini, a nakon toga sporije opada.

Stabla bijelog bora u početku imaju nižu vrijednost visinskog prirasta, zatim prirast naglo raste, kulminira između 15 i 17 godina, poslije čega naglije opada.

Dinamika prirašćivanja obje vrste drveća je u skladu sa rezultatima do kojih su došli i drugi autori.

284

60

50

40

30

20

10

VISINSKI PRIRAST STABALA G R A F . 2

y=44,816+3,659x - 0,352 x2 ^ /

/ /

/ /

I y = 25,738+11,4Ux-0,876x*'

- / h~ 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 u godini

DISTRIBUCIJA STABALA PO

DEBLJINSKIM STEPENIMA

800

700

600

500

400

300

200

100

/ \

: - /"V\/\ / ^ / / \V \

/ / \ / v \ j j \ / \S.B0R

• / / V

r / , , / , , . , N

;.BOR

G R A F 3

V\/\

f

0,5 1,5 2,5 35 45 55 6;5 75 85 9.5 105 11,5 12,5 13.5 14,5 15.5 16.5 d ) M cm

285

3.2.2. Debljine stabala i temeljnica

Na graf. 3 prikazana je distribucija stabala po debljinskim stepenima. Ukupan broj stabala u sastojini bijelog bora iznosi 4050, a u sastojini crnog bora 4400 po hektaru. U nižim debljinskim stepenima broj stabala bijelog bora je veći, a od debljinskog stepena 7,5 cm manji nego kod crnoga bora. Iako nije izvršeno izravnanje analitičkim putem, uočljivo je da linija distri­bucije stabala po debljinskim stepenima ima zvonolik oblik, što je i karak­teristično za jednodobne sastojine.

Kod bijelog bora prsni promjeri stabala se kreću u intervalu od 17 do 152 mm uz koeficijent variranja od 42,32%. Srednji prsni promjer iznosi 68,7 mm, a srednja veličina 20% najdebljih stabala 111,2 mm.

Kod crnoga bora prsni promjeri stabala kreću se u intervalu od 32 do 165 mm uz koeficijent variranja od 32,44%. Srednji prsni promjer iznosi 91,6 mm, a srednja veličina 20% najdebljih stabala 128,9 mm.

Upoređenjem prosječnih vrijednosti 2 0 % najdebljih stabala bijelog i cr­nog bora, utvrđene su signifikantne razlike uz vjerovatnošću greške od p = 0,01.

Iz ovih podataka proizilazi da je prirašćivanje u debljinu veće kod sta­bala crnoga bora, što je obrnuto od prirašćivanja u visinu.

Kako je prirašćivanje uslovljeno nasljednim faktorima i uslovima oko­line, i imajući u vidu karakteristike tfebonskog bijelog bora, rezultati do ko­jih smo došli su potpuno logični. Naime, tfebonski bijeli bor karakterizira se vitkim deblom i kratkom krošnjom iz čega rezultira i manji debljinski pri­rast.

Temeljnice stabala po debljinskim stepenima prikazane su u graf. 4. Uoč­ljivo je da grafikon distribucije temeljnice po debljinskim stepenima prati distribucija stabala po debljinskim stepenima sa znatno većim razlikama u

TEMELJNICA PO DEBLJINSKIM STEPENIMA

0 ft A f. 4

0,5 \S 2.5 3,5 4,5 5,5 6,5 7,5 65 9,5 10.5 11.5 12.5 13,5 14,5 15,5 16,5 d , cm

286

veličini temeljnice crnoga bora počevši od debljinskog stepena 7,5 cm. Ove razlike su došle do punog izražaja u ukupnoj temeljnici, koja iznosi kod bi­jelog bora 17,53 m2/ha, a kod crnog bora 31,87 m2/ha.

4. ZAKLJUČAK

Analizirajući i upoređujući prirašćivanje tFebonskog bijelog bora i crnog bora bugojanske provenijencije u kulturama starim 18 godina podignutim u Arboretumu »Slatina« Šumarskog fakulteta u Sarajevu, može se zaključiti sli­jedeće:

1. U ekološkim uslovima Arboretuma »Slatina« pri približno istom broju stabala po jedinici površine, visine stabala bijelog bora su veće. Gornja vi­sina bijelog bora iznosi 836 cm, a crnog bora 792 cm.

2. Prosječni visinski prirast stabala u posljednjih 10 godina iznosi kod bijelog bora 54,7 cm, a kod crnog bora 51,4 cm. Iako su u prosječnom visin­skom prirastu razlike male, dinamika prirašćivanja je u tom periodu veoma različita. U početku analiziranog perioda visinski prirast bijelog bora je znat­no manji, naglo se povećava, kasnije kulminira i intenzivnije opada. Kod crnog bora je prirast u početku znatno viši, postepeno raste, ranije kulminira i postepeno opada (graf. 2).

3. Srednji prsni promjer kod bijelog bora iznosi 68,7 mm, a kod crnog bora 91,6 mm, što znači da je prosječno stablo crnog bora deblje za oko 33 %. Prsni promjer 2 0 % najdebljih stabala bijelog bora iznosi 111,2 mm, a kod crnog bora 128,9 mm.

4. Temeljnica kod bijelog bora iznosi 17,53 m2/ha, a kod crnog bora 31,87 m2/ha, odnosno 82 % više.

5. Imajući u vidu da su razlike u visinama i visinskom prirastu stabala male, a da su nasuprot tome debljine i ukupna temeljnica kod crnoga bora znatno veće, proizilazi da do 18-e godine u datim uslovima staništa crni bor bugojanske provenijencije ima znatno veću proizvodnu sposobnost.

LITERATURA

1. A l i k a l f i ć , F. (1962): Arboretum »Slatina« Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sa­rajevu, god. VII broj 7, Sarajevo.

2. K l i k a , J. (1927): Dendrologie (Jehličnate). Publikace Ministerstva zemedelstvi, Ročnik 1927, čislo 71, Praha.

3. L i n d e r , A. (1951): Statistische Methoden für Naturwissentschaftler, Medizi­ner und Ingenieure, II izdanje, Basel.

4. M a t i ć , V . - P i n t a r i ć , K.-Drinić, P. (1969): Osnovne smjernice gazdovanja šumama u Bosni i Hercegovini za period 1971—2005. godine, Sarajevo.

5. M a t i ć , V. i dr. (1971): Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964. — 1968. godini, Sarajevo.

6. M i t s c h e r l i c h , G. (1971): Wald, Wachstum und Umwelt (Eine Einführung in die ökologischen Grundlagen des Waldwachstums), II Band. Waldklima und Wasserhaushalt. Frankfurt a/M.

287

7. P i n t a r i d , K. (1959): Evropski ariš (Larix decidua Mill.) u kulturi Bogušac na Trebeviću kod Sarajeva. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumar­stvo i drvnu industriju u Sarajevu, god. IV, broj 9, Sarajevo.

8. R o h m e d e r , E.-S c h o e n b a c h , H. (1959): Genetik und Züchtung der Wald­bäume, Berlin.

9. S t a m e n k o v i ć , V. (1974): Prirast i proizvodnost stabala i šumskih sasto-jina, Beograd

S u m m a r y

COMPARATIVE INVESTIGATIONS ON THE GROWTH RATE OF SCOTS PINE (PINUS SILVESTRIS L.) AND BLACK PINE (PINUS NIGRA ARN.) IN THE

ARBORETUM »SLATINA« OF THE FORESTRY FACULTY IN SARAJEVO

In the Arboretum »Slatina« belonging to the Faculty of Forestry in Sarajevo was examined the rate of growth of Black Pine from Bugojno (Bosnia) and of Scots Pine originating from Tfebona (ČSSR) both 18 years of age. The culture of the mentioned Pines lies at an altitude of 640—670 m and has a western aspect. The parent material is formed of clay and clayey marl, and the soil is deep, heavy--textured and of variable humidity, possessing a poorly permeable B-horizon. The site belongs to the forest community Erythronio Carpinetum illyricum Horv. et al. 1974.

Studying the growth rate the authors came to the following conclusions:

— the upper heights of Scots Pine are by ca. 5 % greater than those of Black Pine. These differences are significant at p = 0.001;

— the mean height increment in the last 10-year period amounts to 54.7 cm in Scots Pine, and to 51.4 cm in Black Pine; although the differences are small, the dynamic of the growth rate is different;

— the mean diameters b . h. in Scots Pine are 68.7 mm, and in Black Pine 91.6 mm. The mean diameter of 20 %s of the thickest stems in Scots Pine is 111.2 mm, and in Black Pine 128.9 mm, while the differences in Scots Pine are significant at p = 0.01;

— the basal area in Scots Pine amounts to 17.53 m2/ha, in Black Pine to 31.87 m2/ha. Having in view that the differences in the heights and height incre­ment are small, and that the diameters and basal area in Black Pine are considerably greater, it follows that up to the 18th year Black Pine is con­siderably more productive.

288

PRILOG RJEŠAVANJU NEKIH UZGOJNIH I SELEKCIJSKIH PITANJA NA OSNOVI STANIŠNIH UVJETA U ŠUMSKO GOSPODARSKOJ

JEDINICI BOSILJEVO

FRANC MRVA, dipl. inž. šumarstva BRANIMIR MAYER, dipl. inž. šumarstva ŽARKO HAJDIN, dipl. inž. šumarstva

Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko

UVOD

šumsko-gospodarska jedinica BOSILJEVO na području šumarije u Kr-njaku i Šumskog gospodarstva u Karlovcu izaziva u poslijeratnim godinama posebnu pažnju šumarskih stručnjaka iz šumske privrede i šumarskih istra­živačkih organizacija. Za to ima više razloga, od kojih izdvajamo ove: (1) ova jedinica koja se nalazi unutar većih površina zemljišta, obraslih vrištom i bu­jadi, sa svojim (naročito starijim) sastojinama običnog i crnog bora, u ko­jima pridolazi obična smreka, evropski ariš i poneka grupa obične jele te sa relativno dobrim rastom i prirastom drveća, predstavlja poučan primjer, što se može postići ako se šumom neobrasle površine vriština i bujadnica privedu kulturama četinjača; (2) ovdje se nalaze vrlo stara stabla i njihovo potomstvo jedne svojte crnog bora za koju bi se, po nekim vanjskim karak­teristikama, moglo pretpostaviti da pripada ilirskom crnom boru (Pinus nigra Arn. ssp. gočensis (Đorđ.) var illyrica n. var. — Vi đ a k o v i ć, 1957), koji je po istom autoru identificiran u predjelu Vrhovina i Ličke Plješivice pa postoji vjerojatnost da je iz tih predjela mogao biti vještački proširen na područje Bosiljeva. Međutim, ovakvu pretpostavku trebalo bi egzaktnim (genetičkim, anatomskim i dr.) istraživanjima provjeriti, tim više što je crni bor u gene­tičkom smislu vrlo slabo istražena vrsta; (3) na manjoj površini ovdje se za­držala šumska zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum, Horv.) kao prirodna klimatogena zajednica ovoga područja; (4) u poslijeratnom vremenu u ovoj su jedinici osnovani pokusi: trajne pokusne plohe za proredu borovih sastoji-na, plantaža sudetskog ariša i sjemenske plantaže američkog borovca i zelene duglazije.

Pored nabrojenih zanimljivosti, u ovoj se jedinici mogu promatrati i pro­učavati i druge pojave kao posljedice bilo prirodnog toka razvoja sastojina (npr. agresivno širenje obične smreke na povoljnim staništima u borovim sastojinama) ili provedenih uzgojnih zahvata (npr. zakorovljenost površina u sastojinama rijetkog sklopa, napose na tzv. Markićevim prugama, plješine uslijed izostanka potrebnog popunjavanja kultura nakon pošumljavanja, pro­mašeno unošenje jasena itd.).

289

Opća slika ovoga nevelikog, ali s obzirom na okoliš impresivnog objekta, pokazuje, međutim, drugačiji aspekt ako se detaljnije pregleda i registrira stanje u svakom njegovom odjelu i odsjeku. Tada se može utvrditi, da ovdje postoji cijeli niz nepovoljnih situacija u pogledu obrasta i sklopa, starosti i uzrasta stabala, kvalitete stabala, zakorovljenosti i si.

Ova činjenica navela je Šumsko gospodarstvo u Karlovcu da prilikom ra­dova na reviziji gospodarske osnove u 1968. godini angažira Institut u Jastre-barskom sa ciljem da njegovi stručnjaci prouče stanje i probleme i dadu svoje preporuke za potrebne, naročito šumsko uzgojne, radove u revidiranoj gospodarskoj osnovi.

Ovaj su posao za navedeni Institu obavili autori ovoga članka i to u svoj­stvu uzgajivača, pedologa i genetičara, što je vrijedan primjer zajedničke su­radnje različitih specijalista odnosno timskog rada na jednom kompleksnom zadatku. U njihovom terenskom radu pružili su im svesrdnu i hvale vrijednu pomoć domaći šumarski stručnjaci: inž. Srećko Vanjković, inž. Ivica Mrzljak i inž. Zdravko Novak.

Iz većeg broja preporuka koje su autori dali Gospodarstvu u Karlovcu u formi elaborata, za svrhe ovoga rada izdvajamo u dopunjenoj i nešto izmije­njenoj interpretaciji samo one koje višemanje mijenjaju uobičajene koncep­cije u uređivanju ovoga i sličnih šumskih objekata, smatrajući da je to u in­teresu poznavaocima g. j . BOSILJEVO, ali i općenito.

Rad se uzgajivača i genetičara temeljio na proučavanju stanja sastojina u objektu te na iskustvenoj i znanstvenoj razini poznavanja problema, a pe­dologa na standardnim metodama ispitivanja tla i na novijim saznanjima o bujadično-vrištinskim tlima.

OPIS OBJEKTA

Gospodarska jedinica BOSILJEVO nalazi se u onom vrištinsko-bujadič-nom području Korduna koje leži između rijeka Korane i Mrežnice. Od Kar­lovca je u pravcu jugozapada udaljena zračnom linijom 21 km, a od Gene­ralskog Stola približno u jugoistočnom pravcu 6 km. U neposrednoj je blizini sela Perjasica gornja.

Podijeljena je u 10 odjela, u kojima je izlučeno ukupno 65 odsjeka. Poje­dini odjeli kao što su 1, 5 i 6 imaju po 11 odsjeka.

Po najnovijoj izmjeri ova jedinica ima ukupnu površinu 532,49 ha. Šumom obrasloj površini pripada 458,71 ha, neplodnom tlu 5,81 ha, a čistinama 67,97 ha.

Na šumom obrasloj površini zastupane su četinjače na 426,31 ha ili 9 3 % , a listače na 32,40 ha ili 7%.

Među četinjačama najviše ima običnog bora, jer zauzima površinu od 306,96 ha ili 72 % svih četinjača. Na znatno manjim površinama nalaze se obična smreka, evropski ariš i crni bor. Ima nešto i obične jele. U novije vrijeme u ovoj jedinici osnovane su sjemenske plantaže američkog borovca i zelene duglazije.

Među listačama ima najviše hrasta kitnjaka, koji zauzima površinu od 23,93 ha, što čini 7 3 % svih listača. Slijede: obični grab, bagrem.breza,topola i ostale tvrde i meke listače.

290

U strukturi dobnih razreda prevladavaju mlade i srednjodobne sastojine. Sastojine preko 100 godina starosti zauzimaju površinu nešto veću od 43 ha ili oko 10 % obrasle površine.

Najstarije sastojine, tj. one u dobi od preko 100 godina starosti, sačinja­vaju obični bor, crni bor, a u manjoj mjeri i hrast kitnjak. Ove vrste drveća u navedenoj starosti zauzimaju neke odsjeke odjela 4, 5 i 6. U ovim starim sastojinama izlučene su sjemenske sastojine običnog bora u odjelima 4a, 5c, e, g te crnog bora u odjelima 4a, 5a, c, e, g. Sve ove sastojine najčešće wi slabog obrasta i prekinutog sklopa. U slobodne prostore naselio se u manj. j mjeri pomladak istih vrsta drveća, a u većoj mjeri pomladak obične smreke. Vrlo čest i obilan je korov grmlja i prizemnog rašća. Gusti korov naročito je osvojio tzv. Markićeve pruge u odjelu 5b do 5 h koje su nastale sječom na pruge (kulise) u cilju da se stare sastojine obnove prirodnim putem. U odjelima 3 i 4 nalaze se i stare sastojine hrasta kitnjaka kojih su stabla pre­težno loše kvalitete. Zbog slabog obrasta i ovdje ima podrasta ove vrste drve­ća u raznoj dobi, ali i korova.

U sastojkiama starosti 60 do 100 godina, koje zauzimaju dijelove odjela 6, 8, 9 i 10, nalazi se pretežno obični bor s manjom primjesom crnog bora i obične smreke. I ovdje su izlučene sjemenske sastojine običnog bora u odje­lima 8d, 9a, b, 10a. Iako nešto manje nego u najstarijim sastojinama, ovdje je, također, najčešće slab obrast i prekinut sklop, a u progale i ostala prazna mjesta najviše se naselila obična smreka, rjeđe obični bor i dr. vrste. Korov nije ni ovdje izostao.

Sastojine u dobi od 20 do 60 odgina starosti, koje čine pretežno obični bor sa crnim borom, običnom smrekom i ponekom grupom breze, zauzimaju dijelove odjela 2 i 6. One imaju različit izgled kako po kvaliteti tako i po obrastu. Ni ovdje mjestimično ne manjka korova (npr. u odjelu 2a). U ovu grupu sastojina spada i sastojina hrasta kitnjaka u odjelu 3a, u kojoj zbog djelomično slabog obrasta ima dosta podrasta te vrste drveća.

Na preostalom dijelu obrasle površine nalaze se mlade sastojine u dobi do 20 godina starosti. To su ponajviše kulture običnog i crnog bora, nastale pošumljavanjima u toku 1952—1958 i 1967—1968 godine. Izgled ovih kultura je različit. Ima primjera nedovoljnog popunjavanja iza pošumljavanja. U ovu skupinu sastojina spadaju i kulture bagrema u odjelima 9e, 10c kao i sasvim neuspjelog jasena u odjelu 10c. U zadnjih 10 godina u odjelu 1 ove jedinice osnovane su pokusne plohe: plantaža sudetskog ariša u odsjeku d3, sjemen­ska plantaža američkog borovca u odsjeku di i sjemenska plantaža zelene duglazije u odsjeku d-2.

EKOLOŠKE ZNAČAJKE OBJEKTA

R e l j e f i k l i m a

Reljef površine je blago valovit, s podužim udolicama i blagim nagibima i s ponekom vrtačom. Nadmorska se visina kreće od približno 220 do 250 m. U cijelom kompleksu preteže južna ekspozicija.

Prema najbližim meteorološkim stanicama koje se nalaze u Karlovcu i Ogulinu, regionalna se srednja godišnja temperatura zraka kreće od 10 do 11° C, a u vegetacijskom periodu od 16 do 17° C. Po humidnosti klime šuma

291

BOSILJEVO nalazi se na granici humidne i perhumidne klime (po Thornth-waite-klasifikaciji za Karlovac P/E iznosi 105, a za Ogulin 157). U Generalskom Stolu ukupna godišnja količina oborina prosječno iznosi 1.258 mm.

Ove za šumsku vegetaciju povoljne faktore klime područja korigiraju po G r a č a n i n u izračunati klimatski faktori za pojedine mjesece u godini o humidnosti ili aridnosti klime (KFm). Tako izračunati faktori za spomenute meteorološke stanice pokazuju, da u toku mjeseca lipnja i kolovoza ovdje vlada semihumidna, a u toku mjeseca srpnja semiaridna klima. Stvarno se ovdje može u toku ljeta pojaviti ili se pojavljuje suša. Međutim, pri ocjeni ovoga podatka ne smije se smetnuti s uma da je to regionalna karakteristika i da više vrijedi za otvorene, šumom neobrasle površine. Unutar šume vlada nešto drugačija klima, koja je svakako povoljnija. Jedan dokaz za ovu pret­postavku je več ranije spomenuta činjenica o prirodnoj agresiji obične smre­ke unutar borovih sastojina, koja u ovoj šumi na za nju povoljnim mikro-staništima osvaja površine.

O p ć e i n e k e specifične p e d o l o š k e z n a č a j k e Pedološka istraživanja u g. j . BOSILJEVO imala su zadatak da pruže

prostornu predodžbu o proizvodnom potencijalu tala na površini ovog šum­skog objekta.

Prva interpretacija naših terenskih i laboratorijskih istraživanja za ope­rativne potrebe Š. g. Karlovac uslijedila je 1969. godine. Ona se temeljila kako na ukupnim dotadašnjim saznanjima o tlima vrištinsko-bujadičnog po­dručja tako i na podacima prethodnih pedoloških istraživanja provedenih od strane niza istraživača u samoj gospodarskoj jedinici BOSILJEVO ili na nje­zinim perifernim dijelovima. Većina je ovih radova u rukopisima ili elabora­tima, a posebno značajan rad pod naslovom »Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti tala u šumskim kulturama Bosiljevo« objavio je M a r t i n o v i ć 1967. godine. Autor između ostaloga zaključuje da kisela smeđa tla na relikt-noj crvenici imaju veliku šumsko proizvodnu vrijednost i da su prikladna za iskorišćivanje u intenzivnoj proizvodnji drveta.

Od tada pa do danas ostvareni su novi značajni rezultati na istraživanju relativne produktivnosti najzastupanijih pedosistematskih jedinica na nave­denom području, s posebnim osvrtom na fizikalna svojstva ( M a y e r , B. et al. 1973), a isto tako je važno otkrivanje složenosti bosiljevskog pedokom-pleksa uz određivanje njegovog mjesta na makro planu vriština i bujadnica niskog krša, koje je izvršeno u Pedološkoj karti SR Hrvatske u mjerilu 1:50000, sekcija Karlovac 1 ( M a y e r , B. i B a š i ć, F. 1973). Novostečena saznanja potrebno je uzeti u obzir prilikom ove druge interpretacije.

Od općih pedoloških značajki navode se već poznate činjenice da se radi o dvoslojnim profilima tla sa dubokom lesolikom žućkastom gornjom etažom (najčešće preko 50 cm) u kojoj je od površine izdiferenciran jako humusni, tamno sivi A-horizont (0 — 20 40 cm), a donju etažu izgrađuje, u kontaktu dosta rastrošena, reliktna crvenica. Danas se upotrebljavaju nazivi (sinonimi): duboko kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici, lesivirano kiselo smeđu tlo na reliktnoj crvenici i luvisol akrični. Reakcija tla u vodi pretežno je jako kisela, fiziološki aktivni P2O5 (AL) nalazi se u tragovima, a sadržaj fiziološki aktivnog K2O (AL) varira između nekoliko pa do petnajstak mg/100 g tla. Veći sadržaj

292

kalija nalazi se u površinskom humusno-akumulativnom horizontu u kojemu sadržaj humusa često prelazi 5 %• Kroz ilovasti do lako glinasti porozni i rastresiti materijal gornje etaže lako se probija korijenje šumskog drveća u veliku dubinu, a čitava masa lesolikog sloja predstavlja značajan rezervoar za pristupačnu vodu. Ekološki je, također, važno fizikalno-mehanićko stanje kontaktne prelazne zone gornje i donje etaže koju karakterizira rastrošenost crvenice i međusobno miješanje ovih raznorodnih materijala.

Pojačanu ocjeditost tla korigira humidnost do perhumidnost klime s ob­zirom na to da godišnja suma oborina u pojedinim godinama premašuje 1.500 mm (Generalski Stol).

Ovdje su nadalje prisutna koluvijalna tla vrtača (sinonim: deluvijalna tla vrtača), koja predstavljaju specifične pedogenetske tvorevine na dnu ose­bujnih krških geomorfoloških oblika, gdje je preraspodjela tvari i energije, uvjetovana reljefom, došla do punog izražaja. Izgrađena su iz vrlo dubokog sloja lesolikog materijala lagane mehaničke građe, čiji je gornji dio zatam-njen s humusnim tvarima do 50 i više centimetara. Početak pojave rastro-šenog crveničnog materijala registriran je mjestimično na 130 cm, no naj­češće dublje od 150 cm. Kemijska svojstva srodna su gornje opisanim. Ovi mikro-mezo-lokaliteti odlikuju se svježom i vlažnom pedoklimom i naročito pogoduju uspijevanju obične smreke.

Dvije prvoopisane pedosistematske jedinice gotovo isključivo pokrivaju površinu g. j . BOSILJEVO. U makro planu one su sastavni dijelovi karto­grafske jedinice najviše šumsko-proizvodne vrijednosti na području bujad-nica i vriština niskog, pretplaninskog krša, koju karakteriziraju slijedeći elementi: površinska stjenovitost je manja od 2'% ili je potpuno izostala, a podzemni reljef vapnenačko-dolomitne stijene mezozojske starosti spušta se vrlo duboko ispod reliktne crvenice; lesivirana kisela smeđa i kisela smeđa tla na reliktnoj crvenici zauzimaju i do 90% površine, dok ostali dio otpada na lesivirane crvenice i koluvijelna tla vrtača; vrtače su općenito rjeđe, zaob­ljenih strana.

S obzirom da se ovdje radi o tlima visoke šumsko proizvodne vrijed-nonsti, koja se prostiru na znatnim površinama niskog krša, a najčešće su neobrasla šumskom vegetacijom i vrlo često napuštena od poljoprivredne proizvodnje, zbog male plodnosti, to zaključci iz ovih istraživanja kao pre­poruke za praksu dobivaju šire značenje, napose u vezi izbora vrsta drveća kao vrlo važnog parametra kod postizanja maksimalnog proizvodnog poten­cijala ovakvih staništa.

Potrebno je dodati da je na perifernim dijelovima odjela 5 i 6 registri­rana pojava trijaskih dolomita na kojima su se razvile rendzine na dolomit-nom pijesku i smeđa karbonatna tla vrlo ograničene proizvodne sposobnosti bilo zbog plitkoće i suhe pedoklime, s visokim sadržajem vapna (oko 20 % CaCOg), bilo zbog plastične teške gline moćnosti i do 120 cm dubine. Ovdje su se nepovoljne edafske prilike odrazile na uspijevanje običnog i crnog bora koji pokazuju slab rast i prirast i deformirani habitus.

Od specifičnih pedoloških značajki izdvojen je prikaz utjecaja reljefa na preraspodjelu tvari i energije, što u krajnjoj liniji rezultira formiranje nave­denih pedosistematskih jedinica. U grafičkom prikazu (v. grafikon 1) razvr­stani su profili i poluprofili tla prema odsječcima reljefa, na kojima su ko­pani, s naznakama dubine humusno-akumulativnog horizonta »A« i pojave re-

293

liktne crvenice. Vidljivo je da su profili s plićim slojem lesolikog materijala najviše zastupljeni po hrptovima, tj. na granicama odjela 3 i 10, 4 i 9, 4 i 5 te 8 i 9, a dublji lesoliki sloj postoji na dugim suvislim padinama i u vrtača­ma. Slično se dešava s humosno-akumulativnim horizontom koji se produb­ljuje u pravcu negativnih forma reljefa.

U daljnjim istraživanjima potrebno je produbiti saznanja o asimetriji lesolikog pokrivača, posebno s obzirom na ekspoziciju.

gra f ikon 1

ZAVISNOST PEOOSEKVENCE OD TOPOSEKVENCE NA RAZLIČITIM EKSPOZICIJAMA I INKLlNACIJAMA U GOSP JEO. BOSILJEVO

OCJENA MOGUĆNOSTI SASTOJINA OBIČNOG I CRNOG BORA ZA PROIZVODNJU SJEMENA

O p ć e k a r a k t e r i s t i k e p o p u l a c i j a

Šume Bosiljeva, kao što je u uvodu izneseno, tvore pretežno populacije običnog bora, a manjim dijelom zastupljen je crni bor. Mjestimično su oču­vane prirodne zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba. Obični bor izdiferen-ciran je u populacije različitih starosti koje su poslužile kao osnova za unu­tarnju raspodjelu u uređajnoj osnovi. Centralni dio ovih populacija zauzi­maju stare sastojine običnog bora u smjesi sa crnim borom u odjelima 4 i 5, za koje se pretpostavlja da su bile ishodišna baza za prirodno podmlađiva-nje i postanak mlađih populacija. U prilog ovoj pretpostavci navodimo da se starija stabla u morfološkim svojstvima (oblik krošnje, dužina i boja iglica i si.) ne razlikuju od podmlatka, bez obzira na njegove različite stadije sta­rosti. Budući da ne postoje nikakvi zapisi ili bilo kakvi drugi dokazi o pori­jeklu sjemena iz kojeg su nastale starije sastojine, teško je odrediti točnu bio-sistematsku pripadnost ovih populacija nekoj geografskoj ili lokalnoj rasi. Međutim, na osnovi poznavanja varijabilnosti običnog bora u Jugoslaviji i

294

rezultata istraživanja u svijetu, mogla bi se izvršiti za ovu udomaćenu pro­venijenciju približna determinacija porijekla sjemena. Populacije običnog bora u Bosiljevu karakterizirane su kratkim iglicama i relativno tankim gra­nama. Slične populacije prirodnog porijekla nalazimo u planinskim predje­lima gotovo svih naših republika, za razliku od nizinskih koje imaju duže iglice. Isto tako populacije običnog bora s vrlo kratkim iglicama karakteri­stične su za najsjevernije dijelove Skandinavije (L a n g 1 e t, 1936), gdje obični bor tvori više ili manje kontinuirane populacije. Za ovo razmatranje značajna je usporedba da se u našim visinskim populacijama (Bosanski Petrovac, Jajce i drugdje) pojedina stabla — fenotipovi u potpunosti po obliku podudaraju s onima iz skandinavskih zemalja. Ovdje mislimo na stabla s izrazito konič-nom ili piramidalnom krošnjom te kratkim i tankim granama. Prisutnost ovakvih stabala nismo mogli ustanoviti u Bosiljevu. Analizirajući štete od snjegoloma, na ovom vrlo izloženom lokalitetu, može se utvrditi da su ošte-ćivanju od snijega najviše podvrgnuta granata stabla s loše oblikovanom i asimetričnom krošnjom, zakrivljena i nagnuta stabla koja već zbog svoje sta­tike ne mogu odoljevati pritisku snijega kroz dulje vrijeme. Međutim, zastup­ljenost takvih tipova znatno je manja od onih koji su otporni na snjegolome, što u velikoj mjeri potkrijepljuje pretpostavku da ovaj bor ne pripada nizin­skim populacijama, za koje je poznato da često stradavaju od snjegoloma. Iz svega ovoga moglo bi se pretpostaviti da ove populacije vode svoje pori­jeklo iz nižih planinskih odnosno sredogorskih predjela. Ova pretpostavka mogla bi se potvrditi jedino egzaktnim opažanjem vremena: tjeranja i cvat­nje, sekundarnog rasta iglica, formiranja pupova i drugih tipičnih oznaka za diferencijaciju visinskih i nizinskih tipova.

O porijeklu sjemena crnog bora, kao što je u uvodnom dijelu razmatra­no, teško je dati pouzdanu informaciju, jer je ova vrsta u evropskim razmje­rima slabo istraživana. Istraživanja crnog bora, provedena u našoj zemlji na bazi proučavanja anatomije iglica (V i d a k o v i ć, 1957), utvrdila su postoja­nje nižih sistematskih jedinica odnosno varijeteta unutar ove vrste. Premda crni bor na ovom lokalitetu po svojoj zastupljenost nema takovo značenje kao običan bor, ipak pojedinačna stabla i manje grupe po svojoj kvaliteti i obliku krošnje (pravnost, tankogranatost i dr.) i otpornosti na snjegolome zaslužuju pažnju jer se mogu koristiti za određene oplemenjivačke ciljeve (sjemenske plantaže, živi arhiv i dr.).

P r i j e d l o g z a k o r i š t e n j e s a s t o j i n a k a o s j e m e n s k i h o b j e k a t a

Dosadašnji prijedlog za izbor sjemenskih objekata (baza) u Bosiljevu obuhvaća stare sastojine običnog i crnog bora u odjelima 4 i 5, a isto tako i sastojine običnog bora u odjelima 8, 9 i 10.

Pregledom starijih sastojina utvrđeno je slijedeće: — Starost stabala u tim sastojinama iznosi 135 i više godina, što se

smatra kao krajnja granica za korištenje objekta u takve svrhe. Prestarjela stabla, s oslabljenim fiziološkim potencijalom, proizvode sitnije sjeme nego stabla koja su u optimumu produktivne sposobnosti. Poznato je da mlađe sastojine rode krupnijim i fiziološki aktivnijim sjemenom nego stare sasto­jine. Osim toga godine uroda sjemenom rjeđe su u starijim sastojinama.

295

— Prekinut sklop ni izdaleka ne odgovara optimalnim uvjetima oplod­nje. Prema nalazima istraživača u svijetu ( P l y m — F o r s h e l l , 1953), obič­ni bor svrstava se u onu grupu vrsta koje nisu u potpunosti autosterilne, več se mogu u izvjesnoj mjeri razmnožavati putem samooplodnje (Inbreeding, Inzucht). Ova činjenica, kraj ovako prekinutog sklopa, upozorava na moguć­nost i štetan utjecaj samooplodnje na kvalitetu proizvedenog sjemena. Kod vrsta u kojih je mehanizam samooplodnje bio egzaktno ispitan, kao npr. kod duglazije, omorike (O r r - E w i n g 1957, L a n g n e r 1959), pokazalo se da se negativni utjecaji, odnosno depresivni efekti samooplodnje mogu pojaviti u potomstvu u vrlo jakoj mjeri. Slab razvoj zametnutih embriona, a isto tako i slabiji rast klijanaca glavne su karakteristike depresivnog djelovanja samo­oplodnje. Iz gornjih razloga smatramo da stare sastojine običnog i crnog bora u odjelima 4 i 5 nemaju uvjeta za proizvodnju kvalitetnog sjemena te ih je potrebno brisati iz prijedloga sjemenskih objekata. Međutim, za daljnji rad na oplemenjivanju potrebno je očuvati određen broj najljepših stabala od obje vrste za dobu od najmanje 10 godina. Smatramo da bi bilo dovoljno da se od svake vrste ostavi oko 50 stabala čime bi se obuhvatio i sačuvao izvorni genofond za obje vrste. Selekciju stabala treba izvesti na principu što većeg obuhvaćanja varijabiliteta.

Pregledom mlađih sastojina u odjelima 8, 9 i 10 utvrđeno je slijedeće: — Starost ovih sastojina kreće se od 70 godina na više. Obzirom da obični

bor spada među vrste sa vrlo ranom fruktifikacijom, ove sastojine mogle bi se koristiti kroz dulje razdoblje za sakupljanje sjemena.

— Premda je sklop u tim sastojinama na više mjesta jače prekinut, ipak postoje dijelovi dobro sklopljenih sastojina ili veće grupe stabala koje se mogu koristiti za proizvodnju sjemena.

— Kvaliteta stabala u predviđenim sastojinama zadovoljava namjenu. Unutar ovih sastojina potrebno je izvršiti negativnu selekciju stabala. Pri tom podrazumijevamo odstranjivanje stabala s izraženim negativnim morfološkim karakteristikama kao što su vrlo debele grane, velik broj grana u pršljenu, nepovoljan kut grananja (insercije), rašljavost, zakrivljenost debla, usukanost, ekscentričnost debla i si. Isto tako potrebno je odstraniti iz sastojine sva bo­lesna i suhovrha stabla. Nakon ove selekcije potrebno je unutar sjemenske baze označiti stabla za perspektivnu produkciju (pozitivna selekcija) kojima treba podrediti sve kasnije uzgojne zahvate. Iste mjere potrebno je provesti i u okolišu sjemenskih objekata da se spriječi nalet polena sa lošijih stabala u sjemensku bazu.

Predložene mjere selekcije mogu se primijeniti ne samo za uređenje pred­loženih sjemenskih objekata, već mogu poslužiti i kao opći model selekcije prilikom doznake stabala za sječu. Ostavljajući u sastojini tanko-granate ti­pove i one sa dobro oblikovanom krošnjom može se u budućim generacija­ma povećati otpornost na snjegolome što je jedan od važnih uzgojnih ciljeva u ovoj populaciji.

DISKUSIJA

Osnivanje današnje g. j . BOSILJEVO, kao šumskog kompleksa u kojemu prevladavaju četinjače, vjerojatno seže u početne decenije prošlog stoljeća (ovu pretpostavku trebalo bi provjeriti utvrđivanjem starosti najstarijih sta-

296

bala pouzdanim metodama). Tada su, čini se, prva pošumljavanja počela sa (ilirskim) crnim borom, a potom nastavljena s običnim borom, uz unošenje evropskog ariša i obične smreke.

Od zasađenih vrsta u tijeku dugog vremenskog razdoblja najviše se pri­rodno proširio obični bor, koji je naseljavao neobrasle i osvijetljene okolne površine. Ovaj proces traje i danas, iako u manjoj mjeri, jer je sve manje slobodnih površina.

Kad su sastojine borova odrasle i stvorile sklop, a kasnije se znatno pro-rjedile (iz nama nepoznatih razloga), unesena obična smreka počela se unutar ovih sastojina obilno proširivati i osvajati ona staništa koja su joj odgovarala s obzirom na reljef (blage uvale), lagani zastor borovih krošanja te dobra i poboljšana svojstva tla.

Ova su pozitivna kretanja, međutim, znatno umanjena negativnom poja­vom koja se očituje, kako je ranije rečeno, u vrlo prorjeđenim starijim i sta­rim sastojinama, u koje se uz skromno naseljavanje potomstva šumskih vrsta, u obilnoj mjeri pojavio, često neprohodan, korov grmlja i dr. Ove su sasto­jine tako poprimile izgled nekakvih nepravilnih prebornih šuma. One zbog toga i pretstavljaju najveće probleme šumsko-uzgojnog karaktera u uređi­vanju ove gospodarske jedinice.

Kod rješavanja ovih i dr. pitanja u ovoj jedinici potrebno je prethodno iznijeti i neke druge činjenice koje pri tome treba imati na umu.

(1) U skladu s uvodno navedenim značenjem g. j . BOSILJEVO, ova se jedinica može smatrati šumskim objektom od posebnog privrednog i znan­stvenog interesa pa bi i gospodarenje u njoj trebalo uskladiti sa tim ciljem. To znači, da se ovdje, ako to navedeni interesi zahtijevaju, treba odstupiti od konvencionalnog načina uređivanja šumsko-gospodarskih jedinica, naro­čito u pogledu prostornog planiranja i potreba na drvnim masama.

(2) Iz razloga koji su izneseni u prethodnom poglavlju, smatramo da stare sastojine običnog i crnog bora u odjelima 4 i 5 nemaju uvjeta za ko­rištenje u svrhe proizvodnje sjemena pa bi ih trebalo brisati iz popisa sje­menskih objekata.

Za sjemenske sastojine običnog bora u odjelima 8, 9 i 10, kojih starost iznosi od 70 godina na više, može se konstatirati, unatoč tome što je u ovim sastojinama sklop na više mjesta prekinut, da ipak postoje dijelovi dobro sklopljenih sastojina ili većih grupa unutar tih sastojina koji se mogu us­pješno koristiti za proizvodnju sjemena.

(3) Istraživanja provedena u ovoj jedinici o rastu i prirastu običnog bora i obične smreke ( C e s t a r i dr., 1964) pokazala su da u 40-godišnjoj starosti može postići poprečni godišnji prirast drvne mase po 1 ha obični bor oko 12 m3, a obična smreka oko 15 m3. To je dobra i vrlo dobra proizvodnja drvne mase ovih vrsta drveća u toj jedinici pa se može reći da su one obje ovdje brzorastuće. Pri tom se nameće zadatak da se takav prirast drvne mase odredi i za ariš i crni bor.

(4) Za daljnje šumsko-uzgojne mjere posebno su važni rezultati pedo­loških istraživanja koji pokazuju da dvije pedosistematske jedinice (lesivira-no kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici i kiselo smeđu tlo na rel. crvenici), visoke proizvodne vrijednosti ovdje gotovo isključivo pokrivaju površinu ove gospodarske jedinice. To opovrgava neka mišljenja da su označena tla spo­sobna uglavnom za kserotermne vrste drveća četinjača. Naprotiv, istražena

297

svojstva ovih tala pružaju velike mogućnosti za širi izbor četinjača visokih proizvodnih sposobnosti, koje se ovdje mogu opravdano unositi. Tu, pored postojećih vrsta četinjača običnog bora, obične smreke, evropskog ariša (su-detske rase) i crnog bora na plićim tlima, može se unositi američki borovac i zelena duglazija (na udaljenost od sjemenskih plantaža ovih dviju vrsta u odjelu 1), ali i nove vrste kao što su: Murrajev bor, golema jela, sitkanska smreka, zapadna američka cuga, golema tuja, japanski ariš i dr.

Iz kratko navedenih ekoloških zahtjeva ovih novih vrsta četinjača, koje ovdje dajemo, vidljivo je da se one mogu s obzirom na postojeća staništa u ovu jedinicu unositi u većoj ili manjoj (pokusnoj) mjeri.

MURRAYEV BOR (Pinus contorta var. latifolia, S. Watson, sin. Pinus Murrayana, Balf.) ima veliki prirodni areal u zapadnom dijelu Sjev. Amerike, gdje prosječne god. oborine iznose od 375 do 2,500 mm. Podnosi različite tipove zemljišta i otporan je na vjetar. Unesen u Englesku pokazao se kao jedan od najboljih pionirskih vrsta na težim i siromašnim zemljištima (tamošnje vrištine). Po proizvodnji drvne mase jači je od obič-nong bora.

GOLEMA JELA (Abies gr and is, Lindley) prirodno raste u uva­lama vodotoka, u dolinama i na padinama brda u sjev.-zapadnom dijelu Sjev. Amerike. Ima drvo dugih vlakana, dobro za proizvodnju celuloze. Zadovo­ljava se relativno sušnim staništem, a podnosi i izvjesnu ljetnu sušu (prema podacima iz Francuske). Ne stradava od niskih temperatura. Raste brze i pro­izvodi veću drvenu masu od zelene duglazije. Za dobar joj rast treba barem 750 mm godišnjih oborina, svježe, lagano i dublje tlo te od vjetra zaštićen po­ložaj. Ne podnosi teška tla i visok sadržaj kalcija.

SITKANSKA SMREKA (Picea Suchen sis I Bong. ICarriere) visoko je produktivna vrsta četinjača koja raste u perhumidnoj klimi zap. dijela Sjev. Amerike. Najbolje raste na dubokim propusnim tlima osrednje teksture, ako ima dosta vlage i organske materije u površinskom sloju tla (20%). Veći joj dio prirodnog areala leži na nižim elevacijama. V Engleskoj se pokazala kao uspješna ondje, gdje ima 1000 mm godišnjih oborina. Tole­rantna je na izloženost vjetru. Jedino je osjetljiva na proljetne mrazove. Ne podnosi gornju zasjenu pa se ne može koristiti za podsadnju.

ZAPADNOAMERIČKA CUGA (Tsuga heterophylla I Raj. I Sar­gent) prirodno raste gdje i prethodna vrsta, a često je s njom i u smjesi. Potrebna joj je obilna vlaga u toku vegetacijske sezone. Nema posebne zah­tjeve na_ tlo, ali bolje raste na dubokom, propusnom tlu, reakcije (pH) od 4,5 do 5,0 pa čak i 3,5 do 4,0 a podnosi i 6,0. Glavni uzročnik ugibanja ove vrste su snijeg i vjetar.

Ovu vrstu kao i prethodnu trebalo bi unositi u BOSILJEVO samo u po­kusnim razmjerima.

GOLEMA TUJA (Thuja plicata, Don., sin. Thuja gigant ea, N at t) potječe također iz zapadnog dijela Sjev. Amerike, gdje ima veliki pri­rodni areal. Ona tamo raste na siromašnim i teškim tlima (gline). U Engleskoj unesena, najbolje raste na zasjenjenim položajima, na dubljim, propusnim tlima, koja su ipak vlažna. Ne raste tako dobro u visinu, ali zato raste dobro u debljinu pa proizvodi drvnu masu u većoj količini.

298

Ovu bi vrstu u g. jedinici trebalo pokusno unositi u dna uvala i vrtača kao i na površine neuspjele kulture jasena.

JAPANSKI ARIŠ (Lar ix leptolepis ISieb. -Zuc cl G or don) prirodno raste u Japanu, ali je već dugo unesen u Evropu, gdje se na povolj­nim staništima pokazao kao produktivniji od evropskog ariša. Voli ljetnu vlagu, odrveni kasno u jesen pa može stradati od ranih jesenskih mrazova. Podnosi niske temperature i na boljem tlu izloženost vjetru. Kao pionirska vrsta dobro potiskuje korovsku vegetaciju (npr. vrišt). Brzorastuća je vrsta pa znade već u 30. godini postići ukupnu visinu od 24 m.

(5) Osnovane sjemenske plantaže američkog borovca i zelene duglazije u odjelu 1 stvorile su čvrsto ograničenje za unošenje ovih dviju vrsta na bliže površine drveća kako ne bi došlo do oplodnje stabala u plantažama sa pole­nom unesenih stabala. U vezi sa perifernim smještajem ovih plantaža u nave­denom odjelu, kao i njegovom veličinom (preko 120 ha), dovoljno će biti da se borovac i duglazija ne unose u isti taj odjel. Time je zadovoljena nužna udaljenost unesenih ovih vrsta na daljinu oko 1.5 km od plantaža.

Iznesene činjenice i mišljenja trebalo bi imati u vidu u vrijeme planira­nja šumsko-uzgojnih radova kod uređivanja ove šumsko-gospodarske jedinice.

ZAKLJUČCI (PREPORUKE)

šumsko-gospodarska jedinica BOSILJEVO pretstavlja značajan šumski objekt četinjača u regiji vrištinsko-bujadičnih područja Korduna, čije osni­vanje pada u početne decenije prošlog stoljeća. Iako nevelike površine ta šuma privlači pažnju šumskih stručnjaka, u prvom redu, kao instruktivni šumski objekt koji zorno pokazuje što se može postići na okolnim šumom neobraslim površinama, ako se one privedu kulturama četinjača. Međutim, vanjsku sliku ovoga objekta kvari nepovoljno stanje njegovih naročito sta­rijih i starih sastojina četinjača u kojima je znatno pao obrast, prorjedio se sklop, a uz raznodobni podrast vrsta drveća pojavio se u velikoj količini i gusti korov grmlja i prizemnog rašća. Ovakovo nepovoljno stanje zahtijevat će dugotrajne složene mjere u cilju da se postignu puni obrast i jednodobnost ovih sastojina.

U ovoj jedinici ranije provedena istraživanja o proizvodnji drvne mase običnog bora i obične smreke pokazala su da u 40 godina starosti godišnji poprečni prirast iznosi kod bora oko 12 m3, a kod smreke oko 15 m3 drvne mase po 1 ha, što je značajan rezultat. Preostaje da se takav prirast utvrdi i za ariš i crni bor, dako se može pretpostaviti da se prirast, napose ariša, vje­rojatno kreće oko navedenih vrijednosti.

Na ovom niskom pretplaninskom kršu pedološkim istraživanjima utvr­đena je velika rasprostranjenost dubokih kiselih smeđih tala na reliktnoj crvenici (luvisola akričnih) visoke šumsko proizvodne vrijednosti. Površin­ska stjenovitost vapnenačko dolomične matične stijene je manja od 2 % ili je posve izostala, a njen podzemni reljef spušta se duboko ispod reliktoe crve­nice; vrtače su rjeđe zaobljenih strana. Radi se o pedokartografskoj jedinici, dosta zastupljenoj na opisanom području, sposobnoj za odvijanje intenzivne šumske proizvodnje.

299

Navedena pedološka istraživanja, s obzirom na dobra svojstva tla (izu­zev ona na trijaskoj geološkoj formaciji koja se ovdje pojavljuju u maloj mjeri), daju dobru informaciju za podržavanje postojećih produktivnih vrsta drveća četinjača, ali i za unošenje novih, još produktivnijih vrsta.

Proučavanja sjemenskih sastojina običnog i crnog bora, koje su izlučene u ovoj jedinici, pokazala su da takove sastojine sa prestarim stablima ne od­govaraju namjenjenoj svrsi.

Iz svega izloženog mogu se za šumsko-gospodarsku jedinicu BOSILJEVO izvesti z a k l j u č c i koje autori predlažu kao p r e p o r u k e za njezino ure­đivanje:

1. Ekološke prilike koje karakteriziraju: blagi reljef terena, humidna do perhumidna klima područja, s ublaženom semihumidnom odn. semiaridnom klimom u ljetnim mjesecima unutar šumskih sastojina te osobito povoljna svojstva lesiviranog kiselog smcđeg tla na reliktnoj crvenici i (dubokog) ki­selog smeđeg tla na reliktnoj crvenici, omogućavaju ne samo podržavanje i daljnje unošenje postojećih produktivnih četinjača (obične smreke, običnog bora i evropskog ariša), nego i obogaćivanje sastojina unošenjem novih viso-koproduktivnih vrsta drveća četinjača kao što su: Murrayev bor, golema jela, sitkanska smreka, zapadnoamcrička cuga, golema tuja, japanski ariš, sudet-ski ariš i si. Ove se nove vrste mogu unositi na, njima odgovarajuća, sta­ništa unutar jedinice.

Među ove nove vrste svakako spadaju i američki borovac i zelena dugla-zija, ali se ove obje vrste ne smiju unositi u odjel 1 jedinice, kako ne bi kas­nije došlo do oplodnje sjemenskih plantaža tih vrsta, osnovanih u navedenom odjelu.

2. Na površinama jedinice koje se nalaze na perifernim dijelovima odjela 5 i 6, gdje se nalaze rendzine na dolomitnom pijesku i smeđa karbonatna tla, ograničava se unošenje na crni bor koji tu treba da zaštiti tlo i meliorira ga.

3. a) Izlučene i u popis unesene sjemenske sastojine (baze) običnog bora u starosti preko 135 godina u odjelima: 4a, 5c, 5e i 5 g brisati iz popisa pred­loženih sjemenskih objekata. U ovim sastojinama, koje se mogu redovnim sječama iskorišćivati, potrebno je ostaviti oko 50 najljepših stabala za dobu od najmanje 10 godina. Rad na selekciji tih stabala potrebno je da obave specijalisti genetičari kako bi se što više sačuvao varijabilitet populacije.

b) Jednake mjere selekcije potrebno je provesti i sa sjemenskim stablima crnog bora u odjelima 4a, 5a, 5c, 5e i 5g s time da se ostavi isto tako 50 naj­ljepših stabala za potrebe oplemenjivanja.

c) U popisu sjemenskih baza običnog bora zadržati sastojine u starosti od 70 i više godina u odjelima: 8d, 9a, 9b, 10a, među kojima je potrebno izvr­šiti ponajprije negativnu selekciju, a potom označiti stabla za perspektivnu produkciju sjemena.

d) U neposrednom okolišu sjemenskih objekata potrebno je izvršiti isto tako sve preporučene mjere selekcije kako bi se spriječio nalet polena iz loših stabala u sjemensku bazu.

e) Potražiti poveće grupe crnog bora u starosti od 60 do 90 godina za nove sjemenske baze u cijeloj jedinici, označiti stabla nakon negativne selekcije te prema potrebi izvršiti negativnu selekciju u okolišu.

300

f) Kod redovite doznake stabala za sječu potrebno je ostavljati u sasto­jim tanko granate tipove stabala kao i one sa uskom krošnjom koji pokazuju veću otpornost na snjegolome, jer se na taj način može povećati otpornost na snjegolome u budućim generacijama prirodno podmlađenih sastojina.

4. Najteže šumsko-uzgojne probleme koji postoje u starijim i starim sa-stojinama četinjača zbog slabog obrasta, jako prekinutog sklopa i naročito jake zakorovljenosti površine treba postepeno rješavati raznovrsnim mje­rama kao što su: odstranjivanje korova totalnim ili selektivnih herbicidima, prekopavanje i obrada čistina u sjem. godinama, za prir. naplođenje, oslobađa­nje dobrih grupa podmlatka, mladika i letvenjaka, unošenje istih ili novih vrsta četinjača, itd. Ako se radi o sastojinama hrasta kitnjaka, već prema stanju tih sastojina treba provoditi prorede ili oplodne sječe, ali i obogaćiva­nje sa četinjačama.

5. Ako se želi da šumsko-gospodarska jedinica BOSILJEVO i dalje po­služi kao šumsko-pokusni objekt za rad istraživačkih organizacija te kao šumsko-demonstracioni objekt za potrebe šumarskih stručnjaka iz šumske privrede, onda se i ovoj težnji treba u cijelosti podrediti i cilj gospodarenja. U tom slučaju nužna je daljnja suradnja između nadležne privredne organi­zacije i šumarskih istraživačkih organizacija u planiranju i izvođenju radova u toj jedinici.

LITERATURA

1. B e r n t s e n , C. M. (1958): Silvical characterics of Western Hemlock — Silv-series No 3, Pacific North-West For. and Range Exp. Sta, Portland Oregon, USA.

2. E d w a r d s , M. V. (1957): Pinus contorta, Loudon •— Exotic Forest Trees in Great Britain, For. Comm. Bull. No 30, str. 94—100, London.

3. E d w a r d s , M. V. (1957): Larix leptolepis, (Siebold and Zuccarini) Gordon — Exotic Forest Trees in Great Britain, For. Comm. Bull. No 30, str. 69—73, Lon­don.

4. F o i 1 e s, M. W. (1959): Silvics of Grand fir — Misc. publ. No 21, Intermountain, For. and Range Exp. Sta, Ogden, Utah, USA.

5. H a j d in , Ž., M a y e r , B., M r v a , F. (1972): Preporuka za šumsko uzgojne i druge radove u gospodarskoj jedinici Bosiljevo, Šumarija Krnjak, S. g. Kar­lovac. Dokumentacija Jug. instituta za četinjače, Jastrebarsko.

6. L a n g l e t , O. (1936): Studier over tallens fysiologiska variabilitet och dess samband med klimatet (Studies on the pine's physiological variability and its connection with climate). Medd. Skogsförsöksanst. Stockh., 29:219—470.

7. L a n g l e t , O. (1959): A cline or not a cline: a question of Scots pine. Silvae genetica, 8: 13—22.

8. L a n g n e r , W. (1959): Selbstfertilität und Inzucht bei Picea omorika (Pančić) Purkyne. Silvae genetica, 8:84—93.

9. M a c D o n a l d , J. (1957): Thuja plicata, Lambert — Exotic Forest Trees in Great Britain, For. Comm. Bull. No 30, str. 131—135, London.

10. M a r t i n o v ie , J. (1967): Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti tala u šumskim kulturama Bosiljevo. Šumarski list br. 3—4 Zagreb.

11. M a y e r , B., K o m l e n o v i ć , N., O r l i ć , S. (1973): Istraživanje produktiv­nosti vrištinsko bujadičnih tala pod mladim kulturama običnog bora. Šumar­ski list br. 1—2 Zagreb.

12. M a y e r , B., B a š i ć , F. (1973): Tla sekcije Karlovac 1. Pedološka karta SRH 1:50 000. Izvještaj Republičkom fondu za naučni rad SRH, Jastrebarsko.

301

13. O R R - E w i n g , A. L. (1957): A cytological study of the effects os self — polli­nation on Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco. Silvae genetica, 6 : 179—185.

14. P e l c e r , Z. C e s t a r, D. i dr. (1964): Veljun, Tržiška šikara i Zalije — Eko­loško gospodarski tipovi d meliorativni zahvati — Institut za šumarska istra­živanja, Zagreb.

15. P l y m - F o r s h e l l , C. (1953): Kottens och fröets utbildning efter själv — och korsbefruktning hos tali (Pinus silvestris L.) [Development of cones and seeds in the case of self — and cross — pollination in Pinus silvestris L:] Medd. Skogsforskninst. Stockh., 43 (10): 1—42.

16. R u t h , R. H. (1958): Silvical characteristics of Sitka spruce — Sil v. series No 8, Pacific North-West For. and Range Exp. Sta, Portland, Oregon, USA.

17. V i d a k o v i ć, M. (1957): Oblici crnog bora u Jugoslaviji na temelju anatomije iglica — Glasnik za šumske pokuse br. 13, Zagreb.

18. W o o d , R. F. (1955): Studies of North-West American Forests in relation to Silviculture in Great Britain, For. Comm. Bull. No 25, London.

19. W r i g h t , J. W. (1962): Genetics of Forest Tree Improvement. FAO 1962. 142— 149.

S u m m a r y

A CONTRIBUTION TO THE SOLUTION OF CERTAIN SILVICULTURAL AND SELECTION PROBLEMS ON THE BASIS OF SITE CONDITIONS IN

THE MANAGEMENT UNIT »BOSILJEVO«

This paper includes a joint approach of silvicultural, genetic and soil resear­ches to the management unit »Bosiljevo« in Croatia on the heath and bracken lands of the Kordun region (between the Korana and Mrežnica Rivers) in order to try on the basis of climatic data, soil investigations and estimate of stand conditions to give adequate recommendations for tending and selection operations as a basis for a long-term management of the mentioned forest.

This management unit is within the framework of the regular management of the forest Enterprise Karlovac, and it covers a total area of 532,49 ha, of which 458.71 ha belong to the wooded area, 5.81 ha to sterile soil, and 67.97 ha to clearings. Coniferous species are represented with 426.31 ha (93D/o), and broadleaved species with 32.40 ha (7%>). Scots Pine (Pinus silvestris L.) is commercially the most significant species covering an area of 306.96 ha or 72 % of conifers. The rest of conifers is represented by Norway Spruce (Picea abies ILJ Karst.), European Larch (Larix decidua Mill.), and Black Pine, which is assumed to represent the Illyrian Black Pine (Pinus nigra Arn. ssp. gočensis Đorđ. var. illyrica n. var. — according to Vidaković). The most numerous among the broadleaved species is Sessile Oak (Quercus petraea /Mattuscka/ Liebl.), covering an area of 23.93 ha or 73 °/o of all the broadleaved species. After which there follow: Hornbeam, Black Locust, Birch, Poplar and other hard and soft broadleaved species.

In this low subalpine karst area was established through soil investigations a large spread of deep acid brown soils on relict terra rossa (acric luvisols) of high forest-productive value. The outcropping of limestone-dolomite parent rock is below 2%> or completely absent, while its underground relief descends deeply below the relict terra rossa; sinkholes are less frequently roundsided. We are concerned with a pedocartographic unit represented fairly well in the described region which is suitable for the development of an intensive forest production.

Scots Pine at Bosiljevo occurs in populations of various different ages, of artificial origin, but of unknown seed source. However, on the basis of the know­ledge of its variability both in Yugoslavia and elsewhere, as well as on the basis of its phenotypic qualification, its approximate belonging to a low-subalpine or montane variety was determined. Stem form, occurence of narrow-crowned and slender-branched types, of relatively short needles and good resistance to snow breakage are the essential characteristics of this population. Bacause of the expo-

302

sure of this location to snow breakage it is recommended for regular management to favour the narrow-crowned and slender-branched types, and to eliminate the wide-crowned and thick-branched stems, which in the natural regeneration should increase the resistance to snowbreaks of future generations.

The same measures of selection are recommended for the proposed seed crop stands of Scots Pine. For the purpose of longer-time utilization as seed crop stands are suggested parts of the younger stands of complete canopy and 70 years of age, while the earlier suggested older stands (of 140 years age and over) ought to be eliminated from the list of seed crop stands because of their old age, poor stocking density and interrupted canopy — and in this connection also of the negative in­fluence of the inbreeding on the progeny.

Despite the suggested selection measures in the existing stands in respect of the site and stand conditions (heterogeneity of soil types, poor stocking and occurrence of larger clearings and unwooded areas) the complex of Bosiljevo offers large possibilities for the introduction of a wider choice of high-yielding conifers This possibility is also corroborated by the findings of researchers in this manage­ment unit (Cestar et al. 1964), i. e. that Norway Spruce at the age of 40 years can achieve a mean annual increment of 15 m3/ha, and Scots Pine 12 m3/ha. For the introduction of coniferous species are of special interest the results of soil investi­gations, which demonstrate that two pedosystematic units (acid brown lessive soil on relict terra rossa and acid brown soil on relict terra rossa) of high productive capacity cover almost exclusively the area of the mentioned management unit.

Thanks to favourable site conditions besides the existing coniferous species such as: Scots Pine, Norway Spruce, European Larch (Sudetic variety) and Black Pine on the shallower soils, there can be introduced Eastern White Pine (Pinus strobus L.), Douglas Fir (Pseudotsuga taxifolia /Poir./ Britt.), and this at an ade­quate distance from the seed orchards of these two species, as well as trial planting of new species ond suitable localities.

For this purpose can be taken into consideration: Lodgepole Pine (Pinus ccwitorta var. latii'olia S. Watson), Grand Fir (Abies grandis /Dough/ Lindl.), Sitka Spruce (Picea sitchensis /Bong./ Carr.), Western Hemlock (Tsuga heterophylla /Rat./ Sarg.), Western Redccdar (Thuja plicata D. Don), Japanese Larch (Larix leptolepis /Sieb, et Zucc./ Gord.)

The complex of Bosiljevo — according to the complexity of its site and stand conditions — merits special attention and represents a valuable challenge to the researchers of various specialities for detailed investigations. The results expressed in this paper only represent a partial solution for the possibilities offered by the mentioned forest, and give essential information for practice.

303

PRIRAST I PROIZVODNOST STABALA I SASTOJINA RANOLISTAJUĆEG I KASNOLISTAJUĆEG HRASTA LUŽNJAKA

(Q. robur) u GOSPODARSKOJ JEDINICI »ROGOT«

Dr VOJISLAV STAMENKOVIĆ — Beograd Dr VLADIMIR MIŠČEVIĆ — Beograd Dipl. ing ZORAN SIMIĆ — Kraljevo

UVOD

Dosadašnja istraživanja prirasta i proizvodnosti stabala i sastojina šum­skog drveća, kako u našoj zemlji tako i u inozemstvu, dala su rezultate koji čine dobru osnovu za ocjenu proizvodnosti pojedinih vrsta. Također, istraži­vanja su pokazala i određene zavisnosti prirasta i proizvodnosti od nekih stanišnih uvjeta. Međutim, pri svemu ovome nije se u dovoljnoj mjeri vodilo računa i o tome da se unutar pojedinih vrsta postojeće niže taksonomske je­dinice ili varijeteti međusobno znatno razlikuju po mnogim obilježjima, a na­ročito po prirastu i proizvodnosti drvne mase, kako po kvantitetu tako i po kvalitetu iste. Takav je slučaj sa hrastom lužnjakom (Q. robur), gdje je izdvo­jeno i opisano više nižih taksonomskih jedinica među kojima se ističu »hrast zimnjak« ili kasni hrast (Q. robur var. tardiflora Čern) i »hrast ljetnjak« ili rani hrast (Q. robur var. praecox Cern). Osnovna fenološka razlika između ove dvije forme hrasta lužnjaka je u tome što »hrast ljetnjak« lista 3—5 nedjelja ranije od »hrasta zimnjaka« pa se otuda isti najčešće nazivaju ranolistajući i kasnolistajući hrast lužnjak. Pored ove razlike između navedene dvije forme postoji i niz drugih razlika. Tako E r d e š i iznosi da u šumi jugozapadnog Srijema kasnolistajuća forma ima brojnih prednosti u odnosu na ranolista-juću: skromnija je u odnosu na zemljišne uvjete, brže raste, postiže veće promjere i visine, punodrvnija je, tehnološka svojstva drveta su bolja, manje strada od mraza itd.

Zadatak rada: U ovome radu obrađuje se pitanje prirasta, razvoja i proiz­vodnosti stabala i sastojina navedene dvije forme hrasta lužnjaka i na bazi egzaktnih pokazatelja povlači razlika između njih.

Metoda rada: Istraživanja su obavljena na tri ogledne površine od po 0,20 ha, od kojih je na jednoj ranolistajuća forma (površina I), a »na dvije kas­nolistajuća forma (površine II i III). Dvije površine kasnolistajućeg hrasta uzete su zato što ima dijelova gdje su izvršene prorede 1969. godine (povr­šina II) i dijelova gdje su prorede izvršene početkom 1972. (površina III),

Primljeno 21. 6. 1975. godine

304

kao i u ranolistajućem hrastu. Sve sastojine su krajem 1974. godine bile sta­rosti 48 godina. Ogledne površine su postavljene početkom 1972. godine kada je izvršena izmjera prsnih promjera, visina, horizontalne projekcije kruna i analiza stabala. Krajem iste godine ponovno je izvršena izmjera promjera i na bazi tih podataka je urađen diplomski rad sada dipl. ing. Zorana Sirnica. Krajem 1974. godine izvršena je nova izmjera promjera i visina i na bazi svih raspoloživih podataka urađen je ovaj rad. Promjeri su mjereni preciznom promjerom s mm-podjelom, a visine Blume-Lajzovim visinomjerom. Snima­nje položaja stabala obavljeno je ortogonalnom metodom, a horizontalne pro­jekcije kruna sistemom »udica«.

Radi razmatranja razvoja pojedinačnih stabala, a u izvjesnoj mjeri i sa-stojina preko njih, oboreno je i analizirano po 2 stabla na površini (ukupno 6 stabala).

Dinamika debljinskog prirasta u toku vegetacionog perioda 1972. godine praćena je na po 7 stabala na svakoj površini (ukupno 21) pomoću dendro-metara u obliku traka (fotografija 1). čitanja promjene promjera obavljana su svakih 15 dana (prvog i petnaestog u mjesecu). Volumeni na oglednim povr­šinama izračunati su po volumnim tablicama za hrast lužnjak iz uređajnog elaborata za GJ. Vinična-Zeravinac-Puk s područja Južni bosutski basen.

SI. 1. Dendrometar u obliku trake na jednom stablu

Objekt rada: Gospodarska jedinica »Rogot« nalazi se u okviru ŠG. Kra-gujevac, u blizini Lapova. Površina jedinice iznosi ukupno 359,8 ha od čega lužnjak zauzima 242,2 ha, odnosno 67,5 %. Teren je ravničarski s nadmorskom visinom u prosjeku od 105 m. Ovo područje spada u istočno kontinentalnu klimatsku zonu i karakterizirano je relativno malim količinama padavina (prema podacima s meteorološke stanice u Kragujevcu za period 1925—1940. bilo je 677,0 mm, a za period 1940—1953. godina samo 555.8 mm godišnje).

Prema A. S t e b u t u , Rogot spada u moravski rajon koji je u pedološ­kom pogledu karakteriziran rasprostranjenjem smonica i gajnjača. Sam Bogot

305

se nalazi u rajonu smonica nastalih u tercijeru na dnu usahlih jezera i poka­zuju znake barskog porijekla. Zemljište se odlikuje zbijenošću s debelim hu­musnim slojem i vrlo je duboko.

Prizemni biljni pokrivač je siromašan kako po broju vrsta tako i po za­stupljenosti. Zastupljene su: Lysimachia nimularia, Aristolochia clematis, Ca-rex spp, Festuca ovina i dr.

Stanje sastojina: Za vrijeme Prvog svjetskog rata u Rogotu su čistom sječom posječene stare lužnjakove sastojine. Poslije istog rata obnavljanje je izvršeno sjetvom žira pod plug. žir je porijeklom iz lužnjakovih šuma Srijema. U Rogotu danas postoje lužnjakove sastojine samo ranolistajuče forme, samo kasnolistajuče i izmješane ove dvije forme (si. 2). Istovremeno s hrastom uno-šen je i brijest koji se do danas sav osušio. Jasen je unošen nešto kasnije, ali i njega danas gotovo nema; vjerojatno nije mogao izdržati konkurenciju hra­sta, a po svemu sudeći i stanište mu u dovoljnoj mjeri ne odgovara. Kako je poznato, jasen traži niže zemljište — depresije u šumama hrasta lužnjaka, što ovoga u Roa;otu nema.

SI. 2. Kasnolistajuća i ranolistajuća forma hrasta lužnjaka

Sastojine do nedavno nisu njegovane — proređivane te su visine preosta­lih stabala u znatnoj mjeri nesrazmjerne prsnim promjerima. I krošnje sta­bala su relativno slabo razvijene; one su uske, a naročito kod ranolistajuče forme. Inače uvjeti sredine odgovaraju hrastu lužnjaku pa i pored izostaja­nja mjera njege u pravo vrijeme ove sastojine dobro prirašćuju: stabla su vitalna i zdrava. Mada posljednjih godina dolazi do poboljšanja, donji kat

306

je još uvijek slabo razvijen, što je posljedica nenjegovanosti sastojina, pri čemu bi se posebna pažnja obratila donjem katu. Prorede izvedene posljed­njih godina imale su karakter njega. Intenzitet istih kretao se do 3 5 % od drvne mase i pri tome su uklanjana stabla lošeg zdravstvenog stanja, kriva, kvrgava, suhovrha i si. Već danas (poslije samo nekoliko godina od izvođenja prvih proreda) zapaža se pozitivno djelovanje na kvalitetu preostale sasto-jine i na stanje donjeg kata (javio se donji kat s brojnim i dosta zastuplje­nim vrstama).

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I NJIHOVA ANALIZA

1. O s n o v n i p o d a c i

Na osnovi izvršene izmjere i obračuna dobiveni su osnovni podaci za ogledne površine (po 1 ha) koji su dati u tabeli 1,

Tabela 1: Osnovni podaci oglednih površina po 1 ha

Ogled. povr.

I

II

III

1972 1972 1974

1972 1972 1974

1972 1972 1974

N

620

585

715

555 530

515

G m-

15,465 14,595 16,520

23,050 19,405 21,865

19,195 18,530 20,525

V rrr

124,63 117,54 142,81

231,94 198,52 237,99

192,55 185,71 219,05

Zv m:!

8,43

13,16

11,11

"/o

2,16

2,01

1,83

zd mm

4,36

3,79

5,10

4,14 4,91

3,50

ds cm

17,8

18,9

20,4

22,4 21,5

22,5

K m

16,5

17,6

20,9

23,3 21,1

22,2

Primjedba

ranolist. forma, pro­reda 1972.

kasnolist. forma, pro­reda 1969.

kasnolist. forma, pro­reda 1972.

Već na prvi pogled zapaža se iz tabele 1 da ogledna površina I, dakle ranolistajuća forma lužnjaka, zaostajeu svim elementima za kasnolistajućom formom. Iako je broj stabala krajem 1974. godine na površini I najveći te­meljnica zaostaje u odnosu na II i III površinu za oko 20':1 0, volumen za oko 60%, a tekući volumni prirast čak za oko 70%. Razlika je očigledna u korist kasnolistajuće forme i kod srednjeg promjera i srednje visine. Kod prosječne veličine debljinskog prirasta (dobivenog metodom diferencije) zapaža se da su u toku 1972. godine obje površine kasnolistajuće forme bile nadmoćnije nad ranolistajućom, ali da je promatrano za trogodišnji period (1972/1974. godina) kasnolistajuća forma imala nešto veću vrijednost od ranolistajuće forme na površini III (3,79 i 3,50 mm). Ovu pojavu je teško objasniti, ali po svemu sudeći tu su uticali mnogi momenti, pored ostalog i sam obračun. Uspoređenje dvije ogledne površine kasnolistajućeg hrasta (površina II i III) pokazuje da i između ove dvije sastojine postoje neke razlike. Površina II gotovo u svemu nadmašuje površinu III, osim u srednjem promjeru. Premoć površine II je naročito uočljiva u tekućem volumnom prirastu (za oko 2,0 m3), što možemo povezati s boljim debljinskim prirastom, odnosno s uticajem iz­vršenih proreda nešto ranije u ovoj površini (1969.) nego u površini III (po­četkom 1972).

307

Nadmoćnost kasnolistajuće forme nad ranolistajućom u pogledu proiz­vodnosti vidjeti će se i kod proizvodnosti po jedinici zastrte površine kro­šanja.

2. D e b l j i n s k a s t r u k t u r a i d e b l j i n s k i p r i r a s t s a s t o j i n a Debljinska struktura i debljinski prirast jedne i druge forme pokazuju

očigledne razlike. Iako linije raspodjele broja stabala po debljinskirn stup­njevima i kod jedne i druge forme pokazuju osnovnu karakteristiku jedno-dobnih sastojina (grafikon 1), one se ipak međusobno razlikuju. Kod rano-listajuće forme linija raspodjele je dosta bliska zvonolikoj (Gausovoj) liniji, pri čemu je jasno izražen maksimum zastupljenosti broja stabala veoma blizu srednjem promjeru sastojine. Ovo je svakako rezultat slabijeg diferenciranja stabala po promjeru te postoji manja varijaciona širina, za razliku od sasto­jina kasnolistajuće forme, gdje je diferenciranje jače izraženo. Kod kasno­listajuće forme slabije je izražen maksimum, naročito kod polja III, ali je zato varijaciona širina daleko veća.

sr. I RASPOOELA PO OEBLJlNSKIM STEPENIMA

NV.

25

20

15

10

5

12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 dem

25

20

15'

10-

5

'2 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 dem

NV. 20 ' "

1972god. !974god.

12 14 16 IB 20 22 24 26 28 30 32 dem

308

Iako je period promatranja relativno kratak (tri godine) ipak se zapaža pomicanje stabala iz slabijih u jače debljinske stupnjeve, a posebno pomica­nje i opadanje maksimuma zastupljenosti. Cak se ima utisak da diferenci­ranje ide u pravcu formiranja katova. Međutim, obzirom da su ovo čiste luž­njakove sastojine, formiranje izrazitih i tipičnih katova ne može se očekivati.

Debljinski prirast i njegova veličina po debljinskim stupnjevima obrađen je metodom diferencije. Prosječne veličine na oglednim površinama, kako je u tabeli br. 1 već dato, su slijedeće:

ogledna površina I 3,79 mm ogledna površina II 4,14 mm ogledna površina III 3,50 mm

Prednji podaci govore da se u promatranom periodu (1972—1974) ne može govoriti o nadmoćnosti kasnolistajuće forme na obadvije površine. Ovo se vidi i preko prirasta srednjeg promjera sastojine. Na površini I od 17,8 cm za tri godine srednji promjer je porastao na 18,9 cm, tj. prirast istog je 1,1 cm, na površini II od20,4 na 22,4 cm, prirast je 2,0 cm i na površini III od 21,5 cm, t j . prirast je samo 1,0 cm. Na ovu pojavu, da je ranolistajuća forma na povr­šini I pokazala veću prosječnu veličinu nego kasnolistajuća na površini III, vjerojatno da je uticala činjenica da je debljinski prirast kod kasnolistajuće forme ranije kulminirao i dosta opao, a da se kod ranolistajuće forme još uvi­jek zadržava na većoj vrijednosti.

DEBLJINSKI PRIRAST PO DEBLJINSKIM STCPFNIMA

Linije zavisnosti debljinskog prirasta od prsnog promjera (grafikon 2) pokazuju neke razlike između ranolistajuće i kasnolistajuće forme. Dok kod kasnolistajućeg hrasta (površina II i III) linije imaju cijelim tokom rastuću tendenciju, dotle kod ranolistajućeg hrasta (površina I) u najjačim debljin­skim stupnjevima linija pokazuje opadanje. U središnjim debljinskim stup­njevima ranolistajući hrast pokazuje veće vrijednosti debljinskog prirasta nego kasnolistajući, a u krajnjim (najslabijim i najjačim) stupnjevima poka­zuje niže vrijednosti. Po svemu sudeći, na dobar debljinski prirast ranolista­jućeg hrasta u središnjim debljinskim stupnjevima uticale su prorede iz 1972.

309

godine, pošto su oslobođeia stabla dobro reagirala. U ranijem periodu nije poznato koliki je broj stabala bio (prije 1972. godine) po ha, ali je vjerojatno bio prevelik te stabla nisu prirašćivala punom snagom.

3. V i s i n s k a s t r u k t u r a i p r i r a s t

Raspodjela broja stabala po visinskim stupnjevima i kod ranolistajuće i kod kasnolistajuće forme pokazuje veliku sličnost. Oblik linija je približno zvonolik, dakle oblik koji je karakterističan za jcdnodobne sastojine (Gra­fikon 3). Ipak se zapaža razlika između ove dvije forme hrasta u dinamici di­ferenciranja, tj. varijaciona širina kod kasnolistajučeg oblika je nešto veća,

naročito kod polja III. Kod ovoga polja izražena je i desna asimetrija što je kod visinske strukture jednodobnih sastojina česta pa i normalna pojava Brže diferenciranje u kasnolistajućem obliku je rezultat i bržeg razvoja ovih sastojina.

Na istraživanim površinama hrasta lužnjaka znatne visine pokazuje na­ročito kasnolistajuća forma. Visinski razvoj ove dvije forme jasno se vidi na osnovi srednjih visina i njihovog prirasta u trogodišnjem periodu. Početkom 1972. godine kod ranolistajućeg oblika (polje 1) srednja visina iznosila je 16,5, a krajem 1974. 17,6 m, tj. prirast iznosi 1,1 m za tri godine, dok je kod kasno­listajučeg na početku i na kraju promatranog perioda iznosila 20,9 i 23,3 m, odnosno 21,1 i 22,2 m, tj. prirast je bio 2,4 i 1,1. Srednje visine ranolistajućeg oblika zaostaju u prosjeku za oko 4,5 m za visinama kasnolistajučeg oblika. U trogodišnjem periodu kasnolistajući je pokazao veći prirast srednje visine na polju II, dok je na polju III isti kao i kod ranolistajućeg. Do izjednačenja prirasta srednje visine u ranolistajućem sa srednjom visinom u kasnolistaju­ćem na površini III došlo je iz više razloga. Jedan od razloga je vjerojatno i to da prorede izvedene početkom 1972. godine nisu pozitivno djelovale na visin­ski prirast na polju III, jer je ovaj vjerojatno ranije kulminirao, za razliku

310

od ranolistajućeg kod koga su prorede povoljnije uticale. Što je najbolji vi­sinski prirast bio na površini II vjerojatno je uticao još uvijek veći broj sta­bala (u odnosu na površinu III) i jači, odnosno povoljniji sklop.

Visinske krivulje, također, daju dobru sliku o visinskom razvoju ovih sastojina. Visinske krivulje (grafikon 4) kasnolistajuće forme (polje II i III) pokazuju u tanjim debljinskim stupnjevima brz uspon, t j . veliki stupanj pe­njanja, a u jačim uspon je neznatan, što upravo odgovara sastojinama vrsta svjetlosti kakav je hrast lužnjak. Kod ranolistajuće forme (polje I), međutim, tok visinskih krivulja se u znatnoj mjeri razlikuje od toka visinskih krivulja kasnolistajuće forme. Kod ovih nema naglog uspona u početku te je ovaj ci-

gr .4

m

24

22

20

18

16

V I S I N S K E KRIVE

^ ^ ^

'^^^^ 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 dem

24

22

20

IB

24

22

20

18

16-

U 16 18 20 22 24 26 28 30 32 dem

311

jelim tokom ujednačen i krivulje se približavaju pravim linijama. Objašnjenje za ovo leži u slabijem diferenciranju stabala po visini kod ranolistajuće for­me, što je zapaženo i zaključeno i kod debljinske i visinske strukture.

Za promatrani period od tri godine došlo je do pomicanja visinskih kri­vulja kod sve tri ogledne površine, što je za ovu vrstu u datoj starosti nor­malna pojava. Obzirom da su izvođene prorede posljednjih godina, pomicanje je u svim debljinskim stupnjevima naviše dosta izjednačeno. Nešto je slabije pomicanje u tanjim stupnjevima nego u debljim kod površine II, kod koje su prorede nešto ranije izvedene (1969.) pa je najvjerojatnije u promatranom periodu već uspostavljen pravi odnos prirasta promjera i visina.

4. Izgrađenost krošanja i pr o i z v o d n o s t Za ocjenu ekonomičnost i ili po tpunos t i kor iš tenja p ros to ra za ras tenje

u sastojini razmotr iće se dužina krošanja (apsolutna i relativna) i horizon­ta lna projekci ja , odnosno zas t r ta površina krošanja .

Najmanje , najveće i s rednje vr i jednost i dužine krošnj i sastoj ine, kao i odnos srednje dužine krošanja i srednje visine sastojine vide se iz slijedećeg pregleda:

Ogledna D u ž i n a k r o š n j e u m Srednja visina hk površina najkraća najduža srednja (hk) (hs) m °/o

h.

I 3,90 7,50 5,86 16,8 33 II 4,60 10,30 7,38 21,1 36

III 3,70 11,4 7,66 21,0 36

Iz gornjeg pregleda se zapaža da su krošnje na I površini (ranolis tajuća forma) u pros jeku kraće, kao i da je odnos dužine krošnje i visine s tabala nešto manj i . Na osnovi ovoga se može zaključiti da kasnol is ta juća forma ima jače asimilacione organe te o tuda više proizvodi — pri rašćuje . Kasnolista­juća forma brže ras te u visinu (a i u debljinu) i relat ivno se sporije čisli od grana pa su dužine (kao i širine) k rošan ja dobre, daleko bolje nego kod ra­nolistajuće forme. I pored toga što su krošnje is traživanih sastoj ina relat ivno slabije razvijene zbog neblagovremenih mjera njega — proreda , naroči to kod ranol is ta juće forme, ipak se njihove dužine nalaze u gran icama veličina koje se smat ra ju neophodnim za dobru proizvodnju (Manojlović, Marković, Ne-nadić).

Na osnovi snimljenih projekci ja krošnji i izračunat ih vr i jednost i : ukupne zas t r te površine po ha, ili s tupnju zas t r tos t i , s rednje veličine projekci ja kroš­nji, kao i srednje veličine p romjera krošanja , vidi se očigledna p remoć kasno-listajuće forme. To se veoma jasno vidi iz slijedećeg pregleda:

Ogledna Zbroj projek- Prosječna Srednji pro- Odnos ši- Prirast po jed. površina čija krošanja projekcija mjer krosa- rine kros- zastrte povr-

krošanja nja nje i ds sast. šine

m2 m2 b/m b/d dmVm2

I 5.977 9,63 3,50 19 1,19 I I 6,664 10,72 3,70 18 1,66

III 6.654 12,55 4,00 19 1,82

312

Iz navedenih podataka može se vidjeti da je u ranolistajućoj površini (ogledno polje I) najmanji stupanj zastrtosti (59,77%) iako ima relativno dovoljan broj stabala po ha (620), što se vidi i sa slika 3 do 5. To znači da su krošnje relativno slabo razvijene (promatrano naročito po širini) te da se

A,. SI. 3. — Ogled, površina I.

,

y:>,

'

15-,' 7

SI. 4. — Ogled, površina II.

313

SI. 5. — Ogled, površina III.

i prostor za rastenje nedovoljno koristi za prirast. Bolja je situacija u kasno-listajućem hrastu (ogledne površine II i III). Do ovoga je došlo u prvom redu zbog zakašnjelih i relativno jačih proreda. Zakašnjelom proredom nije omo­gućen odgovarajući razvoj krošanja (naročito u širinu) pa su izvedene prore­de 1969. i 1972. godine u priličnoj mjeri reducirale stupanj sklopljenosti, jer za relativno kratko vrijeme krošnje preostalih stabala nisu popunile prazan prostor. U buduće bi, s obzirom na iznijetu činjenicu trebalo voditi računa da se prorede izvode blagovremeno — ranije.

Izneseni podaci u prednjem pregledu nedvosmisleno govore o nadmoćno-sti u proizvodnji po mr2 zastrte površine kasnolistajuće forme nad ranolista-jućom. Ovo je svakako genetski određeno, jer svi ostali uvjeti su približno jednaki. Što više, krošnje ranolistajuće forme su bolje osvijetljene, jer je stupanj zastrtosti manji, odnosno stupanj osvijetljenosti veći.

O nadmoćnosti kasnolistajuće forme nad ranolistajućom, u pogledu pro­izvedene drvne mase do trenutne starosti i tekućeg volumnog prirasta u tro­godišnjem periodu po ha, bilo je već riječi u komentaru osnovnih podataka. Da se na ovom mjestu podvuče: volumen po ha na površini I (ranolistajući oblik) krajem 1974. godine iznosi 142,81, a na površinama II i III (kasnolista-jući oblik) 238,00 i 219,05 m'!. Nadmoćnost kasnolistajućeg oblika je za oko 35—40 %. I u pogledu tekućeg volumnog prirasta kasnolistajući oblik je nad­moćniji. Dok je kod ranolistajućeg 8,42, dotle je kod kasnolistajućeg 13,16 i 11,11 m:i/ha, t j . nadmoćnost kasnolistajućeg iznosi 25—35%. Posebno se ističe nadmoćnost kasnolistajućeg oblika u pogledu pravnosti vretena stabla, što ima naročiti utjecaj na kvalitetu i vrijednost proizvedenih sortimenata. Ovo pitanje je posebno interesantno i zaslužuje posebnu pažnju što je izvan okvi­ra ovog rada.

314

5. R a z v o j s t a b a l a Neka već iznesena zapažanja i mišljenja o razvoju istraživanih sastojina

mogu se u znatnoj mjeri verificirati na osnovi izvršenih analiza po dva obo­rena stabla s oglednih površina. Na analiziranim stablima zapažena je rana kulminacija tekućeg debljinskog (5—10 godina) i visinskog prirasta (5—15 go­dina) što se vidi na graf. 5, gdje je predstavljeno po jedno stablo s površine I i III. Iako su ovako ranu kulminaciju tekućeg, debljinskog i visinskog pri-

PRIRAST VISINE I PRECNIKA STABLA

gr. 5

Zhm

1.0

0.9

0.8

0.7

0.6

0.5

0.4'

0.3

0,2-

0.1 •

Zd mm

6-

5

4

S h m

20

1—ukupni pr irast

2-pros»f fn i p r i r a s t

3—tekući pr i ras t

10 15 20 25 30 35 40 45 god.

315

rasta stabala konstatirali i još neki istraživači (M i 1 o j k o v i ć, K l e p a c i dr.), smatra se da ovi podaci ipak pokazuju izuzetno ranu kulminaciju, što je rezultat nenjegovanosti ovih sastojina. Oštra konkurencija jako sklopljenih sastojina dovela je do rane kulminacije, ali može se s velikom sigurnošću reći da vrijeme kulminacije i tekućeg debljinskog i tekućeg visinskog pri­rasta nije pravo vrijeme i da će se javljati još neke kulminacije, što se već danas zapaža, a u zavisnosti od daljeg razvoja ovih sastojina, prirodnog ili vezanog za uzgojno tehničke mjere — prorede.

Veličine s kojima su kulminirali tekući debljinski i visinski prirast (5,2—10,6 mm i 60—80 cm) govore o dobrim stanišnim uvjetima. Sve veličine se nalaze u granicama do kojih su došli drugi istraživači u prirodnim lužnja-kovim šumama Posavine ( M i l o j k o v i ć , N e n a d i ć , L e v a k o v i ć i dr.). Zahvaljujući pojavi stimuliranja tekućeg debljinskog i visinskog prirasta do­vođenjem stabala u povoljniji položaj (prirodno ili umjetno), zapaža se da krivulje prosječnih prirasta stoje duži vremenski period oko svojih maksi­malnih vrijednosti. Može se reći da kod ovih linija krivulje nema izraženog maksimuma i da se zahvaljujući ovome krivulje kumulativnog debljinskog i visinskog prirasta (krivulje razvoja) penju ujednačeno (stupanj penjanja do starosti od 45 godina ostaje približno isti). Zbog svega ovoga kod analizi­ranih stabala nije zapažena kulminacija ni tekućeg volumnog prirasta.

Treba naglasiti da u pogledu veličina s kojima kulminiraju stabla rano-listajuće i kasnolistajuće forme postoje bitne razlike. Stabla ranolistajuće forme kulminiraju sa znatno nižim vrijednostima. U pogledu vremena kulmi­nacije između ove dvije forme na osnovi raspoloživog materijala ne može se zapaziti razlika.

6. D i n a m i k a d e b l j i n s k o g p r i r a s t a u v e g e t a c i o n om p e r i o d u

Debljanje stabala u ispitivanom objektu počinje relativno rano. 1972. go­dine ogledi su postavljeni 10. aprila i već tih dana je zapaženo debljanje i kod ranolistajuće i kod kasnolistajuće forme. Do 1. maja promjer je porastao na oglednim stablima na površini I (ranolistajućim) u prosjeku (za 7 stabala) za 0,51 mm (obim 0,51 X 3,14), a na površini II i III (kasnolistajući) za 0,81 i 0,82 mm. U ovome periodu ova promjena promjera (prirast) djelimično je si­gurno uvjetovana samim bubrenjem, ali već na početku se zapaža razlika između ranolistajućeg i kasnolistajućeg oblika. Ranolistajuća forma izjedna­čuje se s kasnolistajućom formom po prosječnim dnevnim veličinama u pe­riodu od 1. do 15. maja, a kasnije je uvijek manjih vrijednosti, graf. 6. Kod kasnolistajuće forme veoma jasno se zapaža pojava tri kulminacije, što je manje izraženo kod ranolistajuće. Naročito je bitna razlika kod treće kul­minacije. Dok je ova kod kasnolistajuće forme po vrijednosti gotovo jednaka prvoj i drugoj kulminaciji, dotle je kod ranolistajuće slabo izražena. Zahva­ljujući ovome kumulativne krivulje debljinskog prirasta u toku vegetacionog perioda kod kasnolistajuće forme postignu prirast od oko 4—5 mm, a kod ra­nolistajuće oko 3 mm. Iz ovoga se može izvesti zaključak da stabla kasnoli­stajuće forme imaju veće vrijednosti tekućeg debljinskog prirasta, iako se ovo kod prosječne veličine debljinskog prirasta sastojine nije moglo sa si­gurnošću zaključiti. Upravo, prosječne veličine za sastojine (ogledne površi-

316

ne) pokazale su nadmoćnost kasnolistajuće forme na oglednoj površini II, ali ne i na oglednoj površini III (promatrano za trogodišnji period, dok je samo u 1972. godini i na ovoj površini prosječna veličina veća, tabela br. 1).

Na osnovi rezultata istraživanja i njihove analize mogu se izvesti slijedeći

ZAKLJUČCI

1. Strukturne karakteristike (raspodjela broja stabala po debljinskim i vi­sinskim stupnjevima) pokazuju da je kod kasnolistajuće forme brže dife­renciranje stabala i po promjeru i po visini. Također, u tokovima visin­skih krivulja uočena je razlika. Kod kasnolistajuće forme u početku po­stoji nagli, a u drugom dijelu sporiji uspon, dok kod ranolistajuće forme uspon je cijelim tokom krivulje mali i ujednačen.

2. Osnovni podaci istraživanja pokazuju jasnu nadmoćnost kasnolistajuće forme. Ranolistajuća forma zaostaje u odnosu na kasnolistajuću u temelj­nici za oko 20 %, u volumenu za oko 60 % i u tekućem volumnom prira­stu za oko 70%. Kasnolistajuća forma naročito je nadmoćna u pogledu postignutih veličina srednjih vrijednosti promjera i visina. Krajem 1974. godine ranolistajuća forma postigla je ds = 18,9 cm i hä = 17,6 m, a kasno­listajuća ds — 22,4 i 22,5 cm i hs = 23,3 i 22,2 m.

3. Prosječne veličine debljinskog prirasta ne pokazuju jasno nadmoćnost kasnolistajuće forme.

4. Nadmoćnost kasnolistajuće forme izražena je jasno i kod izgrađenosti kro­šanja: kod dužine, širine, projekcije krošanja po 1 ha i prosječno za jedno stablo. Naročita nadmoćnost kasnolistajuće forme vidi se i kod proizvod­nosti po jedinici zastrte površine. Dok je kod ranolistajuće forme samo 1,19, dotle je kod kasnolistajuće 1,66 i 1,82 dm3/m2.

5. Kulminacija tekućeg debljinskog prirasta pojedinačnih stabala postignuta je između 5. i 10. godine, a tekućeg visinskog prirasta između 5. i 15. go­dine života, ali se istovremeno zapaža da se do starosti od 45 godina jav­ljaju novi maksimumi koji su po veličini vrlo bliski prvima. To nas upu­ćuje na zaključak da sastojine nisu njegovane te da je prvi maksimum rano nastupio zahvaljujući prejakom sklopu i da su se novi maksimumi javljali zavisno od kasnijih otvaranja sastojina.

6. Kod dinamike debljinskog prirasta u toku vegetacionog perioda (1972. go­dine) zapaženo je da se prva kulminacija dnevnih veličina kod obadvije forme javlja dosta rano i u tom periodu prirast obadvije forme je približ­no jednak. Kasnije, u junu pa nadalje, kod kasnolistajuće forme dnevne veličine debljinskog prirasta su veće i na linijama dnevnih veličina se jav­ljaju još po dvije kulminacije, što kod ranolistajuće forme ili izostaje ili je nedovoljno izraženo. Iz ovoga se zaključuje da kasnolistajuća forma nadmašuje ranolistajuću formu u debljinskom prirastu u drugoj polovini vegetacionog perioda.

317

LITERATURA

1. J o v a n o v i ć , B.: Dendrologija sa osnovima fitocenologije — Beograd 1967. go­dine.

2. K l e p a c , D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina — Zagreb 1963. godine.

3. M i l o j k o v i ć , D.: Glasnik Šumarskog fakulteta broj 15, Beograd 1958. 4. M i š č e v i ć , V., S t a m e n k o v i ć , V.: Proizvodnost sastojina hrasta kitnjaka

na Oglednom dobru »Debeli Lug«, Šumarstvo 11—12, Beograd 1969. godine. 5. P a n i ć , Đ.: Neke biološke i morfološke odlike Quercus robur var. Tardissima

mat. Šumarstvo 9—10, Beograd 1971. godine. 6. S a m a r d ž i j a , R.: Uticaj proreda na tok i veličinu debljinskog prirasta u

»Dobanovačkom zabranu«, Beograd 1970. godine. 7. Šumsko privredna osnova »Rogot« (revizija) 1966. godine.

S u m m a r y

INCREMENT AND PRODUCTIVITY OF TREES AND STANDS OF EARLY- AND LATE-FLUSHING PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.)

IN THE MANAGEMENT UNIT »ROGOT«

The authors investigated the increment and development of trees and stands of the two forms of ePdunculate Oak viz. the late-flushing form (Qu. robur var. tardiflora Čern.) and early-flushing form (Qu. robur var. praecox) in the management unit »Rogot« within the Forest Enterprise Kragujevac. For these investigations were laid out in 1972 (spring) three experimental plots, i. e.: one in early-flushing Oak (plots II and III) after thinnings in this Ooak were carried out (in 1969, and early in 1972, so that there were included the stands of the first- and second-named thinnings). All Pedunculate Oak stands of the mentioned area were established by sowing in plough furrovs. In 1974 the age of the stands was 48 years.

At the beginning of the growing period of 1972 were measured diameters b. h., heights (total and up to the crown beginning) and horizontal crown projections; also two stems of each plot were felled and analysed. During the 1972 growing period was also followed up on 7 stems of each plot the rhythm of diameter in­crement by means of a tapelike dendrometer.

At the end of 1974 ere taken measurements of diameter b. h. and total tree heights. On the basis of all these data this paper was prepared.

The basic data of experimental plots demonstrated a distinct difference in all elements between the early-flushing and latelflushing forms. The late-flushing form is superior in all respects (s. Tab. 1). Although the early-flushing form at the end of 1974 exhibited the highest number of stems per ha, it lags behind in relation to the late-flushing form (plots II and III) as follows: in the basal area by ca. 20°/», in the volume by ca. 60 n/», and in the current annual volume increment by ca. 70 °/o. The late-flushing form is particularly superior in respect of the achieved sizes of the mean diameters and mean heights. At the end of 1974 the early-flushing form achieved ds = 18.9 cm and h s = 17.6 m, while the late-flushing form achieved ds = 22.4 and 22.5 cm, and h s = 23.3 m and 22.2 m.

Although the stand structural characteristics (distribution of stem numbers over diameter and height sub-classes) are similar in both forms, nevertheless they differ slightly from one another. First of all, it vas noticed that in the late-flushing form there occurs a quicker differentiation of stems both in diameter and in height. A difference was also noticed in the height curves. In the late-flushing form there occurs in the beginning a sudden rise, and in the second part a slower rise, while in the early-flushing form the rise is in the whole course relatively small and even. This is also a proof for a stronger differentiation of stems by height in the late-flushing form.

318

In thea verage values of the diameter increment the superiority of the late--flushing form is not clear. On one plot (No. II) it is greater in the late flushing form, on the other plot (No. Ill) it is smaller than in the early-flushing form (No. 1). In all probability, in the late-flushing form on plot III the diameter increment had already culminated and at the moment of the investigation it slightly decreased.

The superiority of the late-flushing form over the early-flushing one is also visible in the development of crowns. This is visible in the length of crowns espe­cially in their width, or in the size of the horizontal crown projection per one ha and averagingly per one tree. A particular superiority of the late-flushing form is visible in the increment production per unit of shaded area. While in the early--flushing form it amounts only to 1.19 drn'/m', in the late-flushing form it amounts to 1.66 and 1.82 d m W .

Observing the stem development (on the basis of 6 analysed stems) a culmi­nation of current annual diameter and height increments is visible. The first cul­minates between the 5th and 10th years and the second one between the 5th and 15th years of the stem age. But, at the same time, it is visible that up to the age of 45 years (till 1972) new maxima appear, which, according to their magnitude, are very close to the first ones. Which reveals that the stands have not been tended, and that the first maximum had set in early thanks to a too closed canopy, and that the new maxima appeared in dependence on later openings-up of the stands (naturally or through thinnings during the last years).

In the dynamic of diameter increment during the growing season (1972) it was noticed that the first culmination of the daily magnitudes in both the forms was approximately equal.

Later, in June and later, in the late-flushing forms the daily magnitudes of dia­meter increment are greater, and on the plotted lines of daily magnitudes there still culminations by twos, which in the early-flushing form is either absent or insufficiently expressed. From which it may be inferred that the late-flushing form surpasses the early-flushing one in diameter increment in the second half of the growing period.

OBAVIJEST!

Društvo genetičara Jugoslavije — Novi Sad organizira od 7—11. XI. 1976. g. u Dubrovniku I. Kongres genetičara Jugoslavije.

Uvodne referate podnijeti će istaknuti znanstveni radnici: dr. Lj. Berberović (Sarajevo), dr. S. Borojević (Novi Sad), dr. B. Garzičić (Beogad), dr. A. Kaštelan (Zagreb), akademik D. Kanazir (Beograd), dr. E. Ločniškar (Ljubljana), dr. D. Marinković (Beograd), dr. Lj. Zer-gollern (Zagreb) i dr. S. Živković (Beograd).

Za detaljnije obavijesti obratiti se na Organizacijski odbor Kon­gresa (predsjednik prof. dr. M. Vidaković, Zagreb, Šumarski fakultet, pp 178).

319

GOSPODARENJE ŠUMAMA U SLIVOVIMA REZERVIRANIM ZA AKUMULIRANJE

POVRŠINSKE PITKE VODE*

BIŠĆEVIĆ AHMED, dipl. ing.

»Potrebne su prije svega akcije trajnog snabdijeva­nja čovječanstva vodom, ograničenje onečišćavanja mora i poboljšanje položaja gradskog stanovništva«**.

Dalji industrijski i općeprivredni razvoj naše zemlje, porast broja sta­novnika, gustoće naseljenosti i povećanje životnog standarda uvjetuju po­većane potrebe i stalni porast potrošnje vode. Najveći dio ovih potreba (oko 90%) pokriva se iz rezervi podzemnih voda, dok je učešće površinske vode još uvijek neznatno. Međutim, zbog ograničenosti rezervi podzemnih voda koje je moguće iskoristiti, već danas se susrećemo sa deficitom vode u mno­gim područjima, čime je doveden u pitanje njihov dalji privredni razvoj i za­dovoljenje komunalnih potreba u vodi.

U mnogim zemljama se, pored izučavanja odnosa koji postoji između oborina, isparavanja i oticanja (vodni bilans) s jedne strane, pristupa i izu­čavanju odnosa koji postoje između površinske i podzemne komponente u-kupnog oticanja, s druge strane.

U našoj zemlji se na ovom problemu malo uradilo, tako da se u većini hidroloških studija koje u nas postoje nije posebno razmatrala problematika koja bi se odnosila na ovaj hidrološki problem, a pogotovo mogući stupanj korišćenja postojećih rezervi podzemnih voda.

U industrijski razvijenim zemljama, pored utvrđivanja rezervi podzemnih voda, izučen je i mogući stupanj njihovog iskorišćavanja. Tako, na primjer, u SR Njemačkoj današnje potrebe vode iznose oko 15 milijardi m3, a pro­cjenjuje se da će 1985. biti oko 20 milijardi, dok će u 2000. godini narasti na oko 30 milijardi m3. Od postojećih rezervi podzemnih voda moguće je isko­ristiti maksimalno oko 16 milijardi m3 godišnje. Polovina od toga već je upo-trebljena. Za dobivanje vode sada i ubuduće računa se na korišćenje povr-

* Referat podnesen na naučno-stručnom skupu u Mostaru na temu: »Naše teh-ničko-tehnološke i ekonomske mogućnosti zaštite i unapređenja čovekove radne i životne okoline«, mart 1975.

** Maurice Strong, generalni sekretar Konferencije OUN •— O zaštiti prirodne okoline čovjeka, Stokholm, 1972.

Primljeno 3. 6. 1975. godine.

320

šinske vode. Njen udio u opskrbi vodom već danas iznosi nešto oko 40%. Upotrebljive količine površinske vode cijene se na oko 30 milijardi m3. Time bi opskrba pitkom vodom bila osigurana za duže vrijeme, svakako uz pretpo­stavku da bude zagarantirana kvaliteta prirodnih jezera i umjetnih akumula­cija. Kao izrazit primjer umjetnog akumuliranja površinske pitke vode i mo­deran sistem iskorišćavanja navodi se brana Sauer u SR Njemačkoj, ukupnog volumena jezera od 62 miliona m8 vode i površinom slivnog gravitacionog područja od 428 km-.

ŠUMA ISPORUČUJE NAJKVALITETNIJU VODU

Da bi se dobila voda visoke kvalitete u prirodnim i umjetno izgrađenim jezerima, neophodno je prilagoditi sistem iskorišćivanja i uopšte gospodare­nja zemljištem na slivu. Pri tome nije odlučujuće samo dobivanje kvalitetne vode za ljudsku upotrebu, već treba voditi računa i o biologiji jezera koja zahtijeva visoki stupanj čistoće vode koji u izvjesnom pogledu još ne prelazi daleko preko zahtjeva za kvalitetom pitke vode. Moglo bi da bude potpuno beznačajno za ljudsku upotrebu pitke vode nekoliko stotinki miligrama fos­fora po litri, međutim, za biologiju voda ovo može postati sumnjivo zbog opas­nosti od eutrofije.

Da bi se ispunili zahtjevi za dobivanje čiste vode, u nekim zemljama na pokusnim područjima uvođene su različite mjere zabrane i ograničavanja. Obimno pošumljavanje slivnog pokusnog područja pokazalo se kao naročito djelotvorno za održavanje visokog stupnja kvalitete vode i zdrave jezerske biologije. U takvim slučajevima dugi niz godina održan je najbolji kvalitet vode, bez obogaćivanja hranljivim tvarima i planktonima. Nasuprot tome, tamo gdje dominira poljoprivreda već se javlja problem eutrofije — prouzro­kovan postepenim obogaćivanjem jezera hranjivim tvarima, pri čemu naro­čito dolazi do izražaja uloga fosfata. Analizom vode u šumskim potocima pro­nađeni su samo minimalni tragovi fosfata (1—5 mikrograma u litri), dok je u potocima koji dreniraju vodu s područja koja se koriste u poljoprivredne svrhe utvrđena 10 puta veća koncentracija. Ovo je svakako rezultat sve in­tenzivnije poljoprivredne proizvodnje upotrebom đubriva. Erodirajuće djelo­vanje jakih kiša i poplava mnogostruko je veće na oranicama nego u šumi. Kao rezultat toga pojavljuje se i povećano ispiranje i odnošenje fosfata po­sredstvom koloidnih materija i finih djelova, naročito u nerastvorenoj formi. Spiranje fosfora u šumskim područjima iznosi 20 gr. po ha godišnje (Nush navodi 5—50 gr.), a sa oranica 200 gr. po ha godišnje. Ispiranje i odnošenje fosfata iz naseljenih područja bilježi naročito visok iznos uzrokovan sredstvi­ma za pranje i ljudskim izlučivanjem. U šumskim područjima, pored smanje­ne opasnosti od eutrofije ,i opterećenje izmetom je mnogo slabije. Neznatni uticaji civilizacije u šumskim područjima bitno utiču na smanjenje koncen­tracije policikličnih aromata, od kojih 2 9 % predstavljaju supstancije koje izazivaju rak (benzpiren i benzfluoranten).

Sve ove okolnosti daju prednost šumi kao davaocu kvalitetne vode za piće i za druge potrebe, tako da je za podizanje brana i umjetnih akumulacija najpodesnije šumom pokriveno slivno područje, ili područje gdje dominiraju šume i šumska vegetacija.

321

GOSPODARENJE ŠUMAMA I AKUMULIRANJE POVRŠINSKE PITKE VODE

Stručnjaci za pitku vodu visoko cijene površinske vode koje dreniraju šumom prikrivena slivna područja, zbog njihove kvalitete. Međutim, ponekad ima i povoda za kritiku i prigovor zbog ozbiljnijih opterećenja vode izazvane gospodarskim mjerama. U okviru trogodišnjeg istraživačkog programa više instituta, provedenog u SR Njemačkoj na većem broju umjetnih akumulacija površinske pitke vode, došlo se do saznanja da i iz šumskih područja može uslijediti znatna količina pesticida. Tako dr. Weil sa minhenskog Instituta za kemiju vode navodi da su i iz šumskih područja izmjereni neočekivano visoki sadržaji insekticida, prije svega DDT-a i Lindana. Istina, ne postoji jasniji trend da iz šume dolazi općenito veća količina pesticida nego iz drugih slivnih područja. Međutim, već sama činjenica da su katkada izmjerene naj­veće koncentracije pri oticanju iz šumskih područja, skreće s pravom odre­đenu pažnju i izaziva zabrinutost. Pesticidi se nagomilavaju i očito da se učvr­šćuju naročito u mulju, gdje su postojani. Pesticidi se nalaze obogaćeni i u ribama i vodenim biljkama, u razrijeđenosti 1:100 do 1:1000.

Mjerenja su pokazala da nije bila postignuta granica tolerancije za pesti­cide u ispitanoj akumulaciji pitke vode, ali vrijednosti nisu više ni djelimično tako daleko ispod te granice. U prosjeku je utvrđena koncentracija pesticida od 10 nanograma po litri vode (što odgovara 1/100 miligrama po m3).

Stručnjaci za pitku vodu naročito nerado gledaju na udio pesticida u za­štiti šuma. Zbog toga i njihovi prijedlozi o postupcima zaštite vode i gospo­darskih mjera u slivnim područjima, shodno tome, odgovaraju ovom aspektu. Prijedloge kako treba da se postupa sa šumama u slivnim područjima za aku­muliranje površinske pitke vode i na što treba osobito obratiti pažnju iznio je dr. Bernhardt. Ove postavke biće ovdje ukratko i date.

U užem i širem slivnom području akumulacionog bazena treba podići vo-dozaštitni pojas šume oko obalne zone širine 100 m (zaštitna zona I), koji treba da zadovolji slijedeće funkcije i zahtjeve:

1. Obalni vodozaštitni pojas šume služi kao barijera površinskom otica­nju uvjetovanom padavinama, tako da se spriječi transport produkata ero­zije i ostataka u jezero iz neposrednog okolnog područja;

2. Sprječavanje eolske erozije, kako ne bi posredstvom vjetra došlo do odnošenja đubriva i erozionih produkata zajedno sa hranljivim solima na vo­dene površine, naročito gdje sa zaštitnom šumom graniče poljoprivredna tla;

3. Vodozaštitne šume treba da kao prirodna prepreka povećaju trenje i smanje brzinu vode u koritu prijemne rijeke;

4. Bazene treba zaštititi od lišća koje nanosi vjetar, jer ono može, za vrijeme raspadanja, da izazove povećanu potrošnju kisika u vodi. Na taj način se oslobađaju i nepoželjni eutrofirajuće djelujući hranjivi elementi, a mogu da nastanu i teške razdvojive veze koje već u razrijeđenosti 1:1000 narušavaju okus vode. Naročito bukovo lišće izaziva neugodan okus, sličan papiru. Zbog toga duž obalne zone ne treba uzgajati lišćare, već nekoliko re­dova jela i smreka koje će vjetrom doneseno lišće iz susjednih predjela zau­staviti i tako spriječiti njihovo odnošenje na površinu jezera;

5. U ostalom dijelu zaštitne zone I potrebno je sa porastom udaljenosti od obale smanjiti učešće četinjara u korist povećanja lišćara. Međutim, zbog

322

opasnosti od opalog lišća koje posredstvom vjetra može da dospije na povr­šinu vode, ne smije se dozvoliti da dominiraju lišćari. Pri tome treba izbje­gavati sve monokulture.

6. Ne smije se iskrčiti šuma, a ukoliko je to neophodno, mora se ogra­ničiti na najmanju mjeru;

7. Zbog svega iznijetog, zaštitna funkcija šume ne slaže se sa njenim ko­rištenjem u privredne svrhe.

Na vodozaštitnu šumu (zona I) nastavlja se zaštitna zona II, koja se s obje strane obale proteže trakom širine 100 m. U ovoj zoni važe pravila kao i u zaštitnoj zoni I. Monokulture četinjara treba izbjegavati, dijelom zbog ot­pornosti sastojine, a dijelom zbog kiselosti tla i stvaranje kiselina koje štetno djeluju na kvalitet vode. Međutim, ne treba da prevladava ni šuma lišćara, naročito pri raspadanju lišća u vodi.

U zaštitnoj zoni III, koja obuhvaća ostali dio sliva, moguće je normalno gospodarenje šumama. Međutim, i ovdje treba izbjegavati krčenje šuma da bi se spriječilo sve ono što bi moglo dovesti do eutrofije jezera. U iskrčenim šumama borovih monokultura nastaje pojačani mineralizacioni efekat visoke produkcije nitrata i, što je još opasnije, povećano oslobađanje fosfata koje može da dovede do veoma povišene koncentracije fosfora u otekloj vodi (100—200 mikrograma fosfora po litri). Poslije krčenja šume povećavaju se i humin-spojevi koji predstavljaju veliko opterećenje vode (potrošnja kisika, poremećaj pripravljanja vode, izmijenjen okus).

Centralni problem u cijelom slivnom području čini uloga pesticida, prije svih insekticida i herbicida. Međutim, sve šumsko gospodarske mjere treba tako provesti da se upotreba pesticida izbjegne. Najbolju garanciju pro­tiv zaraze od insekata, a time i protiv uloge insekticida, treba tražiti u izbje­gavanju monokultura i podizanju mješovitih sastojina.

OPASNOST PO VODU ZBOG UPOTREBE PESTICIDA

Princip pri dobivanju kvalitetno vrijedne vode u slivnim područjima po­lazi od podizanja takvih sastojina koje stvaraju stanište sa dovoljno hranji­vih sastojaka, a otporne su protiv vjetra i štetočina. U tom slučaju uloga đu-briva i pesticida postala bi suvišna, a voda se ne bi mogla zagaditi.

Međutim, realnost izgleda ipak drugačija i vjerojatno da će tako ostati još duže vremena. Ovo se posebno odnosi na čiste sastojine i monokulture četinjara koje su izložene raznim opasnostima. Ukoliko insekti napadnu znat­ne površine slivnog područja, nastaje vrlo složena situacija. Upotreba insekti­cida opteretila bi vodu u humano-toksikološkom smislu sa svim posljedicama koje iz toga mogu da proiziđu. Ako bi se, s druge strane, štetočinama pustilo da se slobodno razvijaju, množe i čine štete, morale bi se posjeći velike povr­šine šume što bi neminovno izazvalo rapidno odnošenje humusa i sloja zemlje crnice. Kao posljedica takvih procesa došlo bi do povećanog opterećenja vode ispranim mineralnim materijama i kiselkasto-razarajućim organskim supstan­cijama. Opasnost od eutrofije vode i osiromašenja kisika znatno bi porasla, i time bila ugrožena egzistencija akumulacionog jezera.

323

U takvim slučajevima nužno je primijeniti biljna zaštitna sredstva, ali s najvećim mogućim oprezom. Mora se raditi usklađeno, sa točno određenim načinom i količinom upotrijebljenih zaštitnih sredstava. Preostale količine ne smiju se raspodijeliti po prostori ili, još gorje, jednostavno razbacati po šumi. Na ovu opasnost, iz koje mogu da proiziđu velike štete po kvalitet pitke vode, ukazao je dr. Althaus.

U posljednje se vrijeme sve više javlja težnja da se proizvedu sredstva sa što manje humano-toksikološke sadržine i što brže otpustljivosti. Produkti otpuštanja morali bi da budu bezopasni. U tom kontekstu vrše se istraživa­nja i u domeni biološke borbe protiv štetočina.

VRSTA SJEČE I PRINOS VODE

Gospodarenje šumama i korisni prinos vode bili su tema o kojoj se već duže vremena raspravljalo. Mnogobrojna promatranja iz cijelog svijeta dugo vremena nisu unijela dovoljno svjetla u ovaj problem. Tek u posljednjih 30 godina, većinom u SAD, u nekim evropskim državama i u Japanu, provedeni su pokusi u slivnim područjima. U tim pokusima značajno mjesto zauzimala je i kvantitativna strana, prije svega pitanje o višoj, odnosno manjoj potrošnji vode u šumskom području u odnosu na druge oblike korištenja tla.

*0 50 60 70 80 REDUCmAUJ£ STAHJA ŠUrfe 0S/V0WA POVße/A/A ([mcrno.Sc>)

Povećani proi/caj a prvojgod/n/ nakon sječe manje ili v/se je proporcfoftoiCan procenia sječe (izraženo preko osnovne po-

-vrš/ne). 0c/Jcitxnjo-t?je ma/ye odlB°/inemo, vid/j/voci e/ećla. Xomö/novaa/ fezullal/ /'z 4(eet/lr/) e&speamencafocxoreola.

U is{oč/?orr> djelu U5A (Douglass /Swank, 21 J.

324

Problem prinosa vode u slivnim područjima za akumuliranje površinske pitke vode postaje sve značajniji zbog rastućih potreba industrije i standarda za ovim prirodnim dobrom. S obzirom na prirodne uvjete (klima, geološka građa, vrsta drveta, starost, prizemna flora i dr.) istraživanja pružaju vrlo različite pretpostavke. Pošto je u ovim pokusima nužno mjerenje koje je di­jelom provedeno, i to prije svega u SAD, upoređivanje ovih vrijednosti jedva je moguće zbog različitih klimatskih i drugih uvjeta koji su često puta ne-uporedivi s našim prilikama.

Međutim, ipak se pokušavaju utvrditi činjenice koje treba do pokažu okvire u kojima su viši prinosi vode s ogoljelih, odnosno malo šumovitih po­dručja u odnosu na šumom pokrivene površine. Pri tome se odbacuje opre­djeljenje za samo jedan izvor — npr. samo evropski ili samo mjereni pokusi.

Ako je u jednom slivnom području bilo izmjereno oticanje od 4 0 % obo­rina,, koje se kod iskrčene šume penje i do 60%, znači da je oticanje u tom slučaju veće za 20%. U ovakvim slučajevima neki izvori čak navode poveća­nje i od 50 %. Prema mjerenjima obavljenim u 33 eksperimentalna sliva u švicarskoj, Njemačkoj, čehoslovačkoj, Poljskoj, SAD i Japanu, zabilježen je najveći višak oticaja do 30 % na potpuno ogoljelom području, odnosno u prvoj godini poslije krčenja šume, tj. u uvjetima koji se ne mogu prihva­titi kao trajno stanje. Svi drugi pokusni rezultati ne pokazuju preko 17% viška oticanja. Srednja vrijednost iznosi 7—8% viška oticanja.

SLIKA 2.

27- godišnji eksperiment pokazuje da. su prinosi vode fioJcon č/ste sječe porasli iznoopredviđenog prinosa, prije sječe, iodim su sloJ>il.i keJco se šuma. ponouo pori/zala a ponovt> su porasli noJcon c/rage öisie sječe - CowtHo. Forest, U.C. (40).

325

Višegodišnja ispitivanja provedena u SAD pokazala su linearnu zavisnost između smanjenja površine šume čistom sječom i povećanja prinosa vode

Povećani proticaj u prvoj godini nakon sječe manje ili više je proporcio­nalan procentu sječe (izraženo u odnosu na osnovnu površinu). Otklanjanje manje od 15% nema vidljivog efekta. Na slici 1 dati su kombinirani rezul­tati iz 4 eksperimentalna sliva u istočnom dijelu SAD (Douglass i Swank, 21).

Povećani prinosi vode koji su već zabilježeni pojavili su se uglavnom u kasnim jesenjim mjesecima kada su i najpotrebniji. Jedan inč. povećanja u prinosu znači 27.000 galona godišnje više upotrebljive vode po akru posje­čene površine za korisnike nastanjene nizvodno od sliva. Kao posljedica toga šumsko područje na kojem je jedan procent površine tretiran čistom sječom daće početno povećanje od 4.000 galona vode po akru svake godine na čita­vom slivnom području. Zanimljivo je da će drugo područje, na kojem se pri­mjenjuje preborna sječa, 35 ,;) „ osnovne površine na 1 20 (jednoj dvadesetini) površine svake godine dati identično povećanje u početnom prinosu. Ovo po­četno povećanje biće dopunjeno manjim povećanjima koja su primjećena na posječenim površinama u godinama nakon sječe, ali će skoro sigurno preći 7.000 galona po akru godišnje. Ovo je navedeno kao oprezna procjena većih prinosa vode s gospodarenih površina, za razliku od neuređenih šumskih po­dručja.

SLIKA 3.

66 67 68 69 70 66 67 68 69 70 67 68 69 70 71

yeqe.ia.aoni period keveyeiaciom period

27-godišnji eksperiment pokazuje kako su prinosi vode nakon čiste sječe porasli u odnosu na prinose prije sječe. Kako se šuma ponovo podizala, pri­nosi su se smanjivali, da bi ponovo porasli nakon druge čiste sječe (Cowetta Forest, N. C, 40).

326

ČISTA SJEĆA I KVALITETA VODE

U prirodi ne postoji »čista« voda, jer svi tokovi koji se prirodno javljaju sadrže različite količine raznih supstancija rastvorenih ili suspendiranih u vodi. Sve te supstancije na neki način utiču na kvalitetu vode i kada se nji­hova koncentracija poveća do izvjesne granice, voda može da postane neupo­trebljiva za određene svrhe.

Pojam kvalitete vode je sve donedavno većina šumarskih stručnjaka tre­tirala kao sinonim pojma mutnoće, tj. erodiranog tla i organskih materija u njemu. Mutnoća je, u stvari, samo aspekt kvalitete vode. Međutim, danas se kvaliteta vode najbolje definira kao stanje ili situacija koji određuju njenu korisnost, tj. upotrebljivost.

U današnje vrijeme jedno od vrlo važnih pitanja je uticaj čiste sječe na kvalitetu vode. Kao što je poznato, čak i pod najpovoljnijim uvjetima sječe može se često primijetiti neko pogoršanje kvalitete vode uzrokovano mutno-ćom za vrijeme sječe i ubrzo poslije toga. Istina, sama sječa drveta ne proiz­vodi suspendirani materijal, već izvlačenje drvne mase koje se obavlja poslije toga. Mnoge studije su pokazale da je najveći dio suspenzije u vodenim toko­vima erodiran sa tla na putevima kojima se izvlači posječeno drvo. Međutim, kako to pokazuju podaci iz zapadne Virdžinije i sjeverne Karoline, jednom razumnom praksom, posebno prilikom lokacije, konstrukcije i održavanja puteva koji služe za izvlačenje posječene mase, ovakve štetne pojave mogu se najvećim dijelom izbjeći, a erozija tla i mutnoća vode svesti na najmanju mjeru koja normalno mora da prati sječu.

Međutim, postavlja se pitanje da li je to zaista tako ili je sječa promijenila kemijski sastav vode. Da bi se odgovorilo na ovo pitanje počela je u julu 1969. godine šumarska služba za slivove u Parsonu, zapadna Virdžinija, istraživanja ove pojave. Uzeta su dva susjedna identična sliva, svaki od po oko 36,5 ha površine obrasla raznodobnom mješovitom sastojinom. Istraživanja su se odnosila na ispitivanje specifične provodljivosti i koncentracije kalcija, mag­nezija, kalija, natrija, cinka, bakra, mangana, željeza, fosfora, sulfata, dušika u sastavu amonijaka i dušika u sastavu nitrata u rijekama koje su drenirale dva eksperimentalna sliva.

Rezultati poslije prve godine pokazali su da je sječa imala samo mini­malne efekte na kvalitetu vode. Promjene u specifičnoj provodljivosti i kon­centraciji hranjivih sastojaka u rijeci koja drenira ovo posječeno područje bili su mali i praktično beznačajni. Čak i manje promjene koje su se poja­vile bile su neutralizirane vodom koja je drenirala područje pokriveno šumom gdje nisu poduzimane bilo kakvi sječe. Relativno malo povećanje provodlji­vosti i koncentracije hranjivih sastojaka rezultat je obnove snažnog podmlat-ka do visine koljena, koji je zahvatio većinu obala sredinom ljeta 1970. godine. Pošto će se ponovnom obnovom šume zahtjevi za hranjivim sastojcima pro­gresivno povećavati, to će prema tvrdnji stručnjaka ubuduće specifična pro-vodljivost i koncentracija hranjivih sastojaka biti niža od izmjerenih prve go­dine poslije sječe.

Pošto specifična provodljivost odražava totalnu ionsku aktivnost u uzor­cima vode, to je njena vrijednost dobar indikator svih promjena u kemijskoj ili hranjivoj aktivnosti u rijekama. Međutim, treba naglasiti da mjerenje pro­vodljivosti odražava samo zbroj ionske aktivnosti, a ništa ne govori o indi­vidualnim ionima ili sastavu uzorka.

327

Čistom sječom tvrdog drveta u području centralnih Apalača i izvlačenjem posječene mase nije se znatno promijenila specifična provodljivost vode koja je oticala sa sječine (si. 3).

Na osnovi ovog eksperimenta Aubertin i Patric došli su do zaključka da čista sječa na manjim područjima ne uzrokuje znatne promjene u koncen­traciji pojedinačnih hranjivih sastojaka prve godine poslije sječe (tabela 1), iako se mogao očekivati njihov maksimalni izliv.

KONCENTRACIJA PROSJEČNIH HRANJIVIH SASTOJAKA U RIJEKAMA U P. P. M.

Tabela 1

Hranjivi sastojci

Kalcij

Magnezij

Kalij

Natrij

Mangan

Bakar

Cink

2eljezo

Fosfati

Sulfati

Amonijak-N

Nitrati-N

1970. 1970—71. Vegetacioni period1) Nevegetacioni period-) sječina šuma sječina šuma

.99

.49

.85

.80

.038

.019

.030

.36

.07

2.1

.35

.18

1.07

.49

.73

.62

.015

.012

.024

.15

.04

3.3

.48

.32

.73

.42

.59

.54

.014

.012

.035

.11

.04

2.2

.14

.49

.78

.40

.52

.48

.014

.012

.035

.07

.02

3.0

.13

.10

') od 1. maja do 31.oktobra. -) od 1. novembra do 30. aprila.

Slična istraživanja provedena su na sjeverozapadu Sjeverne Amerike, gdje su mjereni podaci o količini hranjivih sastojaka u potocima izazvanim čistom sječom (Fredriksen, 1970). Nakon 12 dana sa eksperimentalne čiste sječe izrazito se povećao prostorni sadržaj hranjivih sastojaka izazvan obil­nim kišama, dok je u isto vrijeme susjedni ispitivani potok, u čijem slivu nisu poduzete sječe, ostao nepromijenjen (tabela 2).

328

ISKORIŠĆIVANJE ŠUMA I KVALITETA VODE Tabela 2

Hranjivi čista sječa Šuma sastojci

Maksimum Prosjek Prosjek mg/litri

NH3-N 7.6 1.19 (Nije utvrđeno)

N03-N .60 .43 .01

Mg 10.8 6.4 1.3

HCO3-C 21.6 15.8 4.11

U tabeli 2 data je komparacija maksimalne koncentracije kemijskih hra­njivih sastojaka u slivu gdje je primijenjena čista sječa sa spaljivanjem i u slivu gdje nije bilo sječe. U slivu gdje je obavljena čista sječa zabilježeno je izrazito povećanje hranjivih supstancija. U obližnjem slivu, gdje nije bilo sječe i koji je služio za kontrolu, prostorni sadržaj hranjivih sastojaka ostao je nepromijenjen, odnosno normalan. Visok stupanj ispiranja i odnošenja hranjivih sastojaka počeo je već 12. dana nakon čiste sječe i spaljivanja. U naredne dvije godine stupanj ispiranja hranjivih sastojaka smanjuje se u različitoj mjeri.

Kako se to vidi, ispitivanja su pokazala da je moguća primjena i čistih sječa na manjim površinama, a da ipak ne dođe do znatnih gubitaka u kva­liteti vode, koja otiče sa sliva. Pri tome su neophodne mjere opreza, prije svega obnova vegetacije u što kraćem roku, te briga i nadzor nad lokacijom, konstrukcijom i održavanjem puteva kojima se izvlači drvna masa, kako bi se spriječila degradacija tla i sve posljedice koje iz toga proističu.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Sve veće potrebe i stalni porast potrošnje vode, ograničenost rezervi pod­zemnih voda iz kojih se najveći dio ovih potreba i zadovoljava, neminovno upućuju na zaključak da će se u buduće morati sve više poklanjati pažnja problemu površinske vode kao mogućem izvoru za opskrbu industrije i stan­darda. Korištenje površinske vode može se ostvariti iz umjetno podignutih akumulacija ili prirodnih jezera.

Međutim, akumulirana površinska voda, bilo umjetno ili prirodno, ugro­žena je raznovrsnim supstancijama i solima koje čovjek neposredno unosi u ova jezera ili preko njihovih pritoka. Otrovne i kancerozne materije kao i materije povrijeđenog okusa smanjuju kvalitetu površinske pitke vode.

Kao posljedica povećane ljudske aktivnosti, priticanje vode iz gusto na­seljenih područja krajnje je opterećeno sa humano-toksikološkim kao i eutro-firajućim supstancijama. Iz slivova gdje se zemljište pretežno koristi u poljo­privredne svrhe, dolaze upravo opterećene pritoke.

329

Iz šumskih područja, naprotiv, pritiče pogodna voda kako za biologiju voda tako i za kvalitetu pitke vode. Zbog toga sve više raste interes vodopri-vrednih stručnjaka za šumom bogata područja u slivu umjetnih akumulacija ili prirodnih jezera koja služe za opskrbu pitkom vodom. Međutim, nekim gospodarskim mjerama može doći do zagađivanja vode, a vode se mogu op­teretiti lišćem i humin materijama. Zbog toga stručnjaci za vodu počinju da se bave problemom uzgoja i iskorišćavanja šuma u slivnim područjima umjet­nih akumulacija i prirodnih jezera koja služe za snabdijevanje površinskom pitkom vodom. Prema njihovom mišljenju, ove šume moraju dobiti šumsko--zaštitni karakter i biti mješovitog sastava, koji ih čini otpornim prema šte­točinama i olujama. Na taj način uloga sredstava za borbu protiv biljnih šte­točina nije nikada suviše potrebna da bi zbog toga kvaliteta vode došla u pi­tanje. Korištenje ovih šuma treba da bude strogo uvjetovano njihovom funk­cijom, s tim da ni u kojem slučaju ne bude dopušteno njihovo ogoljavanje.

Gradnjom novih brana za akumuliranje pitke vode, ovaj vid zaštitnih šuma zauzimaće sve veće površine. Uređenje, uzgoj i zaštita ovih šuma mo-raće se provesti prema posebnim preporukama da bi se potpuno udovoljilo postavljenom cilju. Pri tome treba da se optimalno usklade zaštita voda i eksploatacija šuma. Međutim, uticaj uzgoja šuma i eksploatacije na kvalitetu vode još uvijek su malo istraženi, što će neminovno i kod nas podstaći inten­zivna ispitivanja.

Kvaliteta vode iz šumskih područja neosporno ima prioritet u odnosu na ostale oblike iskorišćavanja tla. Poljoprivreda u interesu sigurnosti ishra­ne mora da u izvjesnom obimu koristi đubriva i biljna zaštitna sredstva koja neminovno opterećuju vode. U tom smislu šumarstvo ima daleko šire moguć­nosti da izabere takav način gospodarenja koji nema potrebe za korištenjem đubriva pa čak ni biljnih zaštitnih sredstava. Prikladnim uzgojem mješovitih šuma lišćara i četinjara mogu se stvoriti povoljna staništa s dovoljno vlastitih hranjivih sastojaka, a preventivnim mjerama upotreba pesticida može čak i da izostane, osim u iznimnim i rijetkim slučajevima masovnih zaraza. Ako se ovom doda i biološki način borbe protiv biljnih štetočina koji se intenziv­no proučava, treba očekivati u skoroj budućnosti veoma ograničenu upotrebu biljnih zaštitnih sredstava u šumarstvu, a samim tim i kvalitetniju vodu iz ovih oblasti.

O izboru vrste sječa u slivnom području za akumuliranje kvalitetne povr­šinske pitke vode, može se reći da je preborni način gospodarenja i skupina-stih sječa nesumnjivo najprihvatljiviji. Iako daje niže prinose vode, ipak ovaj oblik sječa pruža i najveću garanciju da ne dođe do izliva štetnih materija u vodotoke i akumulacione prostore. Nije isključena ni primjena čiste sječe u određenim uvjetima i na manjim površinama, kada su potrebni veći pri­nosi vode ili to diktiraju ekonomski interesi, uvažavajući sve mjere opreza koje se tom prilikom moraju striktno poštovati.

LITERATURA

1. A ü b e r t i n , G. M. Pa t r i e , J. H., 1972.: Quality Water from Clearcurt Forest Land?; The Northern Logger and Timber Processor, Volume 20 No. 8, Boonville.

2. B i š ć e v i t, A., 1972.: Ekološki koncept u zaključcima Konferencije OUN u Stok-holmu; Narodni šumar, br.8—10, Sarajevo.

330

3. B 1 ö c h e r, K., 1972.: Kann durch Forstliche Massnahmen eine entschiedende Verbesserung der grossräumigen Wasserversorgung erreicht werden?; Allgemeine Forst Zeitschrift 39, München.

4. E v e r s, F. H., 1973.: Behandlung forstwirtschaftlich, genutzer Flächen in Ein­zugsgebieten von Trinkwassertalsperren; Allgemeine Forst Zeitschrift 47, Mün­

chen. 5. K u n k l e , S. H., 1974.: Water-its qualitö often depends on the forester Unasylva,

volume 26, no 105, Rome. 6. O c o k o 1 j i ć, M., 1974.: Režim površinskog i podzemnog oticaja u slivu zapadne

Morave; Vodoprivreda, godina VI, br. 28. Beograd. 7. S t o n e , E., 1974.: Excerpts from »Report of the President's Advisory Panel on

Timber and the Environment« (»The Impact of Timber Harverst on Soils, and Water«); The Northern Logger and Timber Processor, Volume 22, No.7, New York.

I N Ž E N J E R I I TEHNIČARI ŠUMARSTVA I D R V N E I N D U S T R I J E !

1. Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije Hrvatske učlanite se — svi od reda — u Šumarsko društvo vašeg područja!

2. Jačajte jedinstvo i snagu struke putem vašeg Šumarskog društva, Saveza IT i Šumarskog lista!

3. Razvijajte i njegujte etiku i moralne vrijednosti inženjerskog teh­ničkog poziva!

4. Putem vašeg područnog Šumarskog društva postanite inicijator unapređenja šumarstva i drvne industrije!

5. Pred javnošću, društvenim organizacijama i organima uprave do­stojno i hrabro zastupajte struku!

6. Ne zapostavljajte propagandu i popularizaciju struke u svojem radu!

7. Što brojnije sudjelujte u društvenim manifestacijama, kao i u rje­šavanju konkretne stručne problematike!

8. Redovito pratite stručna i društvena zbivanja putem vašeg glasila »Šumarskog lista«!

9. Šumarska društva trebaju redovno dostavljati svoj godišnji do­prinos (članarinu) u iznosu od 500.— din. Savezu, kao i zapisnike o radu skupština, sjednica, plenuma i si.

10. Pojedinačno se pretplatite — ukoliko to već niste — na svoje 100 godina staro glasilo »Šumarski list«!

Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije

H r v a t s k e

331

STANJE ŠUMSKIH RASADNIKA U SR HRVATSKOJ 1972, 1973. I 1974. GODINE

Prof. dr. ZLATKO VAJDA, Katedra za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu

Iznošenjem podataka o broju rasadnika, njihovoj površini i nađenim štetama i štetnicima upoznajemo se ujedno s kretanjem proizvodnje biljaka u tim rasadnicima te s vrstama šteta, koje smo prigodom zdravstvenih pre­gleda rasadnika u pojedinim godinama ustanovili. Ti su nam podaci potrebni, da što jasnije uočimo i realno ocijenimo današnje stanje rasadnika te da, obzirom na naše šumsko-gospodarske potrebe, odaberemo na području pro­izvodnje biljaka pravilne smjernice za što djelotvorniji šumsko uzgojni rad u budućnosti. Radi usporedbe donosimo i podatke za 1971. godinu. Podatke ćemo kao i u ranijim prikazima razvrstati na 5 prirodnih geografskih područ­ja SR Hrvatske.

BROJ I POVRŠINA ŠUMSKIH RASADNIKA

U n i z i n s k o m p o d r u č j u i s t o č n e H r v a t s k e , gdje se nalaze Šumska gospodarstva Osijek, Bilje i Vinkovci, broj i površina šumskih ra­sadnika kretala se od god. 1971. do 1974. ovako:

u god. 1971. bilo je 37 rasadnika na površini od 83,54 ha, u god. 1972. bilo je 41 rasadnika na površini od 96,48 ha, u god. 1973. bilo je 30 rasadnika na površini od 74,81 ha, u god. 1974. bilo je 46 rasadnika na površini od 88,60 ha.

Godine 1973. je broj rasadnika (30) i njihova površina najmanja (74,81). U 1974. godini bilo je 9 rasadnika i oko 5 ha rasadničke površine više nego u 1971. godini.

Za P r i g o r s k o - b r d s k o p o d r u č j e H r v a t s k e u koje spada­ju ŠG Bjelovar, Našice, Podravska Slatina, Nova Gradiška, Slavonska Požega, Varaždin, Zagreb, Koprivnica, Sisak, Kutina, Slavonski Brod, Karlovac i Šu­marski institut za četinjače Jastrebarsko iznosimo ove podatke:

Primljeno 5. 4. 1975. godine.

332

u god. 1971. bilo je 67 rasadnika sa površinom 235,40 ha, u god. 1972. bilo je 71 rasadnik sa površinom 238,56 ha, u god. 1973. bilo je 45 rasadnika sa površinom 223,83 ha, u god. 1974. bilo je 56 rasadnika sa površinom 233,57 ha.

I u ovom području ima 1973. godine najmanje rasadnika (45) s površi­nom, koja je također najmanja (223,83 ha). U 1974. godini je 11 rasadnika te oko 1,83 ha rasadničke površine manje nego u 1971. godini.

H r v a t s k o p r i m o r s k o p o d r u č j e s I s t r o m sa ŠG Senj i Buzet te dio ŠG Delnice imalo je:

u god. 1971. 19 rasadnika sa površinom 21,00 ha, u god. 1972. 23 rasadnika sa površinom 26,50 ha, u god. 1973. 14 rasadnika sa površinom 22,46 ha, u god. 1974. 21 rasadnik sa površinom 33,69 ha.

U tom je području 1973. godine broj rasadnika (14) najmanji, dok je ra-sadnička površina za 1,46 ha veća od one u 1971. godini. U 1974. godini 2 su rasadnika više, a rasadnička površina za 12,69 ha veća od one u 1971. godini.

L i č k o - g o r a n s k o p o d r u č j e sa ŠG Gospić, Ogulin i Delnice ima­lo je:

u god. 1971. 5 rasadnika na površini od 52,00 ha, u god. 1972. 5 rasadnika na površini od 54,00 ha, u god. 1973. 4 rasadnika na površini od 35,00 ha, u god. 1974. 4 rasadnika na površini od 39,00 ha.

Veličina rasadničke površine u tom području je u 1973. godini najmanja — 35 ha. U 1974. godini 1 rasadnik i 13 ha rasadničke površine je manje nego u 1971. godini.

D a l m a t i n s k o p o d r u č j e sa ŠG Knin, Zadar, Šibenik, Drniš, Split, Makarska, Dubrovnik i Metković imalo je:

u god. 1971. 19 rasadnika na površini od 11,10 ha, u god. 1972. 18 rasadnika na površini od 13,08 ha, u god. 1973. 14 rasadnika na površini od 9,42 ha, u god. 1974. 17 rasadnika na površini od 12,28 ha.

I u tom je području 1973. godine najmanji broj rasadnika (14) i najmanja površina 9,42 ha. U 1974. godini 2 su rasadnika manje, ali 1,18 ha rasadničke površine više nego u 1971. godini.

333

fit-

§•+

o) O j n

nj

CQ

•%-i> os I H cfl --3 > n j a O H

ft-.

,11 «a

S ••-»

g •73 0) ° s t/1 o O c i

rt3

c/3

6 3

•CO

0*5

o o o o o o NO \ O l O 1 . o i n o

O — i ON

o o i o o o n O M O m m o

c d t N r ' i t — i n o ö r o ö ö o d c d i o

— I O

r ~ 1 -—< r— 1 o c ! 1 1 I m N 1 |

\o o o

oo i o N O N O

r<1 rn ( N

^_» O — O O O r < N O O O O N < N O O O m t—o o PO rn t—ro o o ON ro i r j r f ! N O O N C O ^ L O N O O N f N O C ' . - H l O m CNJ o i / i r ^ r ^ i n ^ ^ r ^ i r i f s i o N O CN <N ON oo \o NO ~ H CNI r n oo oo ^ O f i •3* oo m oo *3- <"N \ o r ^ o o f N r o - ^ *

O O O o o o NO N O O ricd—' CNI—oo N O m t N

o o » o\oo t—

<N

.s"gs£

o o o O N co t—

o o o

ON<N

o oo O i o o o

O O M O O m O NO i o O N o - o N O o r^ CN - ^ v q - ^ ^ q o r— od rW i o NÖ ON i o U T - C O N O w O - ^ -

( N

o 0 0 0 co O O N -

. - I t — 1 - — • * o O rn lT)r-<

oo IO

IO <""0

**• O ; r t

r t CT\ ! r t ON LO'— ' \ 0

ON OO

"*"!,-, £ 3 r o "*< ON NO

O f N r-j

1 1

O CN rs

i r , <-0 o"

I O I O T ^ O O O I O O O O O O N ^ [ N O ^ O f t r * 1 0 0 0 0 1 ^ O ^ 0 N o " NO NO r^1 ( N NO" i o " r f U"T r n " J-"" o C CO r H f N I ^ r H CN — *- t

o o N O ~

o 'Si U o M "C ft.

"—1

•3 aj i-. c/l

.-.

u o>o"

•* s T 3 " d tn X) o a

i )

rt u

-a o IH

CD

N

•M °

3,o

o ö

3

-<

.S 60

H § | ^ d -3 S O G

•^cTsoo-3rtMO.!2 3i3ca>-.^' pHZ2:ftHw>NWt7DW<yo^!g>g O O O Ü Ü O O Ü Ü Ü Ü Ü a.2, •CA tZI N73 >(Z) </3 </3 </0 HZ) NTD t / ) <0 <Z> <0 (3

' ( N t D ' t i / N v o r ^ o o a N O r K N m

NO -3- o o

oCr—" | NO*" NO

o 9^ w • * - *

OJ

X

>-o S s a

E o SH

• i — i

c

Bi O

a

3

a)

S ' S - n 3 u a>

PQQ7D

Ü Ü Ü <r>*rxn

334

§ 0 0 o m i n o oq v d - ^ O TJ- - -«ON 1-_0_ro

o o o O O L O Loqoo v o r r o ro*-H CI

O i n

- H O I O T-H oo

IS. 8 3

o <u

o Ö g

;ygo _1 BOO,

U ft;3 3

- l ( N " ^

28 i n »—< oo_

o n a 3

3 ^

m i n r-NO NO

o

1 s

o o\ o\ NO oo ^ <-l T f OO

in

o t - ) (N

o 0 0

1 " i

so r- in o o o rO 0 \ O t ^ 00 lO O <N " f O* fO O

H i n in H Tf

3

»—4 I T-H

(3 <D

flJ O

Q ft

Ü Ü Ü O Ü Ü Kß </} <n <o <o <o

i H N ^ ^ t , | o , o r , " c o

CO

a-

i i

2 ° • ^ o

m N O ^ : o

2°°

g o P.ON

oo

O

a a 3

M

r-i r~ ON

—' < i - ) i—i

Ü 1 < J

H H- l

cu < M W <*

s * o oo

"3-oo i n

o i n c i

m o t o o ^ t - o * -<Q O O O O O O s O M O l O O O N O O N « - H v-t«»M NO *- • OO*—< CN »—i

Ö O *-H O N£) U"> U") O O i n - ^ ^ \ - ^ r o sO r o ^ ° _ i n t N r ö f O ^ t ' o C ' i - H O m c N ( N CN I O ON CO ON i n O P- O N * r c*^ NO e » «-< CN

j i - -

§ ON O

o o o o <Nin rNl vO^ oq NO CM CO O r - ^ O N N O Ö " o o r - r o 1 - O N

rslO •*. p .

i moo"

OOO NOO O O O O OOO -j-^in in oq i/^ts O_NO O ON NO (N* oo~in vo NO ^t <N r*1 r " O\CNI m i o (N m<^< *-«

0 ) -M

| o to

CD " — I >u 3

•a o ft ** o 0 s "

W 0

z

u >o g

T3 o ft

5 w •a

NU ••—) d

TJ p

"-* o-S.

5^ t j O

'B

o •*-»

t -H

W

2 •a o ft

o

^ CA H o

S S ft

• C/3

>

u

g • a o ft

o

to a >H ~S

so

3

3 g

•3 o ft

o M « j

as

I o

OO en <N O in 1 -(N

O O .

o o

8

o c ft 3

D

335

w c/3

H

oi X oi in

D oi Q

O O H

< z < I i—i

Q < C/D

<

CA)

•CO

« o _, cs

- a l l

5J

cs

>3

cs

. 5 " ^ cS

> es Ö O M

OH

<S M

2 1 «S

2

o « o cs

a t ; Mt5 cs 3 <s 3

E E 3 P

•CO </J

OH j3 04,2

o o o

O l f l O N

ooco r-

T-H O

o o o o i n ^ H

o o o o m o \ t - ; < N O r - ' i n i - < OO ON SO

O C N - H

• £ •Art

o <u ü

.5 2 a

CD Q) F

to r p ; O B '

OCX KOKZX

O i r ^ O O O O O f r o O O O O

^ ? 0 " ! 1 ; p N r ; r f M H l o o m O OO O O O O N O O v o V o d l - ' s O l H m l - s '

^ O f O O O ( N t N O \ > O h ' t ( N r ^ • " t f - T j - r o r f O s r s l T J - s O i - H r s I r - i r - -

vO—I i n i n

d o o o o o o m o o ^ o o q c v q ^ T H r H r o i n i n ^ i ^ J -o I-H Tt-rsi-r^ so r- o oo so r--in csi os c*") oo rsi t~-as TJ-r~-*-H

I r0rrjr<>'*1-O\*-HC0**'»-<rsl

O O O O O r j - o o O O O ^ o o r * - in o i n s o , - < o o o q i/ii/i r^ r*i r - so t-- in m ^ - • ^ " i s d i n | r*i l r ^ r ^ i n I r ^ c i so 3 ; 0 \ I rt I I Tt-O—i I (NCsKN oo i -H T^rsi - H

__, Os 00 SO ro • *

rsf

^ i n < > o in o r o « - i t--_ r-~

o

»-* i n i— i

i n

o o i n o i n r-

r—i OS OO sO

rsi

Os O s O s o i n

7,06

1.

91,

o *»H

449

o — o O s r - " •-J-OO

- H O

»oin

r-cN

o a a P

M

o o r t o o i ^ o o o o o i n sq o^ oo in o^ r^ r-^ in in sq q oo o in*—t r-Tcsf ocf oo r-TrWcsf O""»-H Csl rtrttsrt - H C s i r s l

w w i " r t - ( o t T H s i m r t O s _

o

g-a^ g a ^ - a H 0 l „ O

0H.-HX> ft

to X Xrt

•a O

(U

a J2 1/3

eS AS

>

ts

0) >N

o ft

CS

^; Ö

a

cs o

a

• a

8

»8 rt N

rt a > H

i n O csj in r^ co"

sO

iu>s>'SsSoos<cs-g>T; , i«s™ • ^ đ O n i S n i S o ^ a c S c j H

PQ22Äcyj>NWwWOTW g o Ü Ü Ü Ü Ü Ü Ü Ü Ü Ü O Ü 3 Ä KZ) •(/) </3 </3 <0 <0 KM <0 <ß <0 </} <r> <0 ß

--icNfO^-insor^-ooosO'-Hrsif*!

o c ft

3

M

o o o sd sO

SO

rsf rsi

o o o O O O so rsf s o — i

so in

rsf so" CN

O

M « E

gets • Ü ' C M

K ft w

es 1/1 ca

*-.a P <L> 8

PHQCT)

Ü Ü Ü • C / X O « )

o

Ö

ft

p

336

S S S oq in o <N I~ O N 0 \ vO

" IT! ON <*)

o o » m o

<N ON vO i n o \

8 0 o ^ i n in

<N i n i »

o u CO > 0

P 2 on a

. C o

O M <U Ü O Q Ü o a <n <n </3

s n o 0 0 00 «1 ON

o o ^ o 0 0 OO *—H ON

0

in

ON

3 in

0 i n

1 "1 I ON

in -0 • •

0 ON 0

o a ft

AS

1 - i n r— «-i in • * rö ro

Q m 0 O v O t ~ ON N© ON

i «5 »*• 0

O Ti­ro m \ o 00

in >-H in o o O 0 CO 00 O^ l - ; i n 6 1 t—_ o " CM" • * O ©~ ** I O

t-< i n TJ- «-4 «N4 1—t

0 AS n H

+H

1 "čd Q

a)

g •a 0 ft

M CS AS « > >

1 "*g H O O

.g I 8 1 31 | l Ü Ü O Ü Ü Ü Ü Ü

» H r s r o T j - i n N O r - - o o

oc CO * > o O N O

1 1

N O mON - * • *

r-~oo CM

T j -riO * — 1 * - <

00 i n • '-'

CNjm t.**! aCrs

* f 1 " H

O a a 3 AS P #

co t-s ON - H

< *-> • -H

O < H J

D H H H

PH

< M W al

O -H o o 00 Tj- in ~H o co >o ON <-j ro sq o d o i n o i n o 0 0 O N o o s o f o o - H O 0 0 0 »-^o oo^-i r- *-i i n <—1 ON - H co *-H

§ Ov O O • * O ONO - H O O N O

< j o ^p in » H c | r n i n a Tf >© <-H - 4 ON r~ O O «-! »* m >oa\ TJ-OO 0 0 0 t-~oo

O , "3" Ovrt (N

O CM o * © m o 0 0 o o_ (N in o 00 • * TJ-" Tf 00" vd <N • * o \ r- - O - H

- H O m o vom 0 0 <Nin OO in °0O^ T)- -H O^O Tt^t-; " t o co -H CN *o i n O \ oCcxf t--CN) ( N O <N co

(N

1 ) AS + H

cd

a a

0 co

0 • • — 1

>o 2 •a 0

AS CO d

2

tu >ć? S •a 0 ft 0

AS CO

^ 3

1 )

'c •a u 'Si

^ 0 ta

PH

c to

HH

CO

>o

g 0 ft 0

M CO l H 0

1 O

O S ­AS

CO

> X

u >o 3 SH

TS O ft O

AS

1 0 =

O

•rr4

eg 'Č7 a

•a 0 a 0

M CO *

d e "

"3 6 a

O CNj O . t-^ ! oC

o d ft 3

AS

337

H

C/3 H < >

CO

O

a!

c

< 2 < 2 —J

U •—i a < <

2 i—i

Q O O

«=5 t ^ O N

CO ""

2< D N •en

< < < Q O OH

a _ J o UJ

PL,

i — i

a! <

en <

o r -ft i 3 +

Mso

B Bfl-M oo O „, "-1 G S •

° h u u M S

pq 3 ^

as

1 o S o o oo \ 0 f^; ;

( N i n ' o d <Noor -~

^-7 .—i

IT) | (Nj J CO I ' O

o CO

r ~ o oo — CO

i - r--(N r--

0 0 0 i n * 1 - 0 0 0 0 o o o s o r — o o o o o r o ^ q t t v q ^ o M n o

I o o o c o ~ H \ d c d c o i r ) o

>3-

a M

CD

OS

.5,-3 as

f—t CX3 - n—I

> OS a O >H

CM

Id J *

S-.T3

— o

CH

"3 3

0 zu as

-X fj-,

s 3 •CO

O g

5 o oo U> 3 t f

— A« 00

£ 3

</3

U > 0

c a 3 l-H

•S'S"S¥

<=>& m p rtr> M " ^ J - O K T - l

M » • < * • *

( N

O m « ! o ON O *J->— • *

o ON <N

a)

o o o o

o O O o o J i n p CO O Tf o o 2 > - i f N **i-co

O O l O C M O O O v O r o O

r O r s O ( N r o ON CO NO i n CN

O o o Ö CO

ON CO rr

CO

o

ON o

r-~ co

O g K p rtr> oo'r* ^t-o co —<

o i n °^o O v O r t -^H • *

O O O i o o oo O 0 ° 0 I OOO 0<N

so ^ ^ ^ H I - <3> .-< (N i n GO f>l oC ^ f* i fN so r— NO ON ' ^ •"*• m r s r- ; co —<~ —i ! co~

O O O

O O C N O O O O O ^ J - O O O ON o i n i n o M n

o * r r r in

o | r- ^ ö oo od i n i n r— co <N i n

° o -<i- LT)

^

« ( N N O r n ON ^ ^ o ' ^ T o r n r o <N

O O N O

^ r s l r - i

NT3

z a n

ON N 0 _ 0 OO O C

ON r>- rsft—~oo* ,T-rNo'No'No'r<T'r~-"(N

"">:?; -i1"-Nfjl~-<N

O N O sOro moo ro

o M U

o

C M . M

^ O r n i O f O ^ - W f O T-i

^ fe! 2

r o t »

Mm g

l\ ft w

M £

WW

M > o

! w."3^r | O p q > O O O «(•CO'CO

o c c 3

T3 O « °

p

a « g o'S V-CM

A! o C u

C3 ü P> -M

ö o o -a 2 . „ - ö ^ 3 a s 5 i 0 . 2 3 ^ B J , - '

cq2ZfNHw>NWwMcy5Mg> fJ O O U O Ü Ü Ü Ü Ü Ü Ü Ü 3.5, «),</3icoif/)<0'a)|cO'«)'CO«)io3<o>«3 C

- H f N r o i - i n - o t - o o o N O i

o

Ö

& 3

A!

aj </) + j o

arg..-, N i e 3 u S

O O ü

o

3

3

338

8 o o o o n o ć i r~- oo r--

n o o o r o — I NO

NO

Ö .—1

ON o oj «*

o oo ON

1 o

o o o

^ 8 8 t ^ o o r ^ rn o o r o

O ; o r~ o oo f n m 0 | \ o <N O O m —1 N O

NO <N t-- NO

o o NO

888 (NOt-;

o m 0_"T. ONON

O tu •af * S 2

v O t — i o o o o o <2 i»? oo_ o ^ ^ oo " > n r--0 ~ - H * * * o ' r o O O < : - : '

rt • * • * - H • * »H —I

9 •HC 7) .5 '+3 ni

13 Ö

oj •i—i

2 •a o a

00 3 rt O M a )

Ü O Q i ü ü ü

o a

T3

N "CO

d y P "-5

S1 00 I H

ft ,5 CT) S

"3 > o IH

| 0 Ü Ü Ü Ü O Ü Ü O

- H M c n ^ i n ^ O h « »

I O ro ^ O - H O ( N - H

1

r-— I O i n o o S (N

°°_ - H O O O O

öoC (N

o o i o <N<N

' '

r-—H

o a a 3

A( £>;?

1974

.

< H l 1—I

U < J D H HH

PH

<C M « c*

o Ö 3

ä

<u >o rt a

•*-»

u >u (3 4H 00

3

rt c > o

PH

rt £ 3 •a rt rt u

s 03

O NO oo >0 — ON I O

OO f ) ro

^ o I f i 2 O N O o o - H O OOO <NO r r O rOO N O 0 0 - H t *^ t - l ^J- - H \ © - H <S T-^

NO fi ) 5 _ o S r- — O O O N O I O o - H O O f O ^ " 1 W r o " ^ O o o ' ^ f O N O O O O H PN) t ^ - O O T ^ O r r i O O O N : t ^ -

- H r J - - H NO^-H f N I ^ ON T f ^J-""

o o 0 0 0 £ S r^ O N - H i o «O ON l O -H oo >o.

O0 - H O o q q ÖON <N

IO O N O r ^ o O N O o i o OOLO I O OO ! 0 _ r t v o r O O ^ I O <"*••$, < N . o o - H r o t > P O o o O N o C t N rn OOCsJ. ^ • O fPJ C*~l - H

^o •3-

<L> M oo

X u a >o 0 y)

O >ć7 B •a o a =

' N

g

Ü •1—1

>u 5

T3 o CH

o C/3

I H HO

CL)

'c -a OJ s -00

S H

0

'C DH

E o I H

00

>17 3 U

T3 o o, o M 00 I H O 6 ft

C/D •i-»

Ä

•1—l >u 5 •a o ft o M oo ß rt „ >H-S DO

O

>o 3

• - - 1 >o 3 u T3 O ft O

s rt Q

o c ft 3

339

BROJ I VRSTA BILJAKA ŠUMSKOG DRVEĆA UZGOJENIH U ŠUMSKIM RASADNICIMA GODINE 1972, 1973. i 1974.

U rasadnicima nizinskog područja istočne Hrvatske nalazilo se:

God. 1971. 1972. 1973. 1974.

bilj. listača 1,028.240 1,480.200 844.040

3,867.180

bilj. četinjača 191.000 425.500 54.600 20.000

svega biljaka 1,219.240 1,905.700 898.640

3,887.180

Ukupan broj biljaka uzgojenih u rasadnicima tog područja bio je najma­nji 1973. god. (898.640), dok je 1974. godine broj biljaka bio najveći (3,887.180).

U rasadnicima Prigorskog i Srednjeg brdskog područja nalazilo se:

God. 1971. 1972. 1973. 1974.

bilj. listača 853.137 939.889 674.252

1,551.470

bilj. četinjača 13,032.284 13,253.915 7,061.699 9,172.496

svega biljaka 13,885.421 14,193.804 7,735.951 10,723.966

I tu je 1973. godine rastao u rasadnicima najmanji broj biljaka, dok je 1974. godine bilo u njima nešto više biljaka — 10,723.966, što je za 3,161.455 manje nego u 1971. godini.

U rasadnicima Hrvatsko-primorskog područja s Istrom:

God. bilj. listača bilj. četinjača svega biljaka

1971. 520 484.288 484.808 1972. 220 634.364 634.584 1973. 66.000 449.110 515.110 1974. — 449.850 449.850

U rasadnicima tog područja stajalo je 1974. godine najmanje biljaka — 449.850 prema 484.808 — 1971. godine i 634.584 — 1972. godine, kada je pro­izvodnja biljaka bila najveća. U te podatke nisu uključeni oni ŠG Senj, koji nam za 1972. godinu nisu dostavljeni.

U rasadnicima Ličko-goranskog područja:

God. bilj. listača bilj. četinjača svega biljaka

1971. — 8,346.850 8,346.850 1972. — 7,851.350 7,851.350 1973. — 4,980.300 4,980.300 1974. — 4,630.300 4,630.300

340

Proizvodnja biljaka bila je tu u 1974. godini najniža. Iznosila je 4,630.300 prema 8,346.850 koliko je iznosila 1971. godine.

U rasadnicima Dalmatinskog područja:

God. bilj. listača bilj. četinjača svega biljaka 1971. 1972. 1973. 1974.

30.187 13.423 48.114 20.818

76.388 275.109 271.524 200.517

106.575 298.532 319.638 221.335

Iz tog područja nemamo sve podatke. Imamo sve podatke samo o broju i površini rasadnika (izuzev ŠG Dubrovnika za 1972. godinu). Za tu kao i za 1974. godinu nisu nam dali podatke o broju uzgojenih biljaka ŠG Šibenik, Split, Makarska, Dubrovnik i Metković. To vrijedi i za 1973. godinu izuzev ŠG Splita i Makarske. Ipak, možemo općenito zaključiti da je uzgoj biljaka u rasadnicima, prema onom u 1971. godini, vjerojatno nešto povećan.

REKAPITULACIJA PODATAKA OD 1971. DO 1974. GODINE

Godina Broj ra- Površina ra- Broj biljaka u rasadnicima sadnika sadnikaha listače četinjače ukupno

1971. 147 403.24 1,912.084 22,130.810 24,042.894 1972. 158 428,62 2,433.732 22,450.238 24,883.970 1973. 107 365,52 1,632.406 12,817.233 14,449.639 1974. 144 407,13 5,439.468 14,473.163 19,912.631

Iz rekapitulacije 1971—1974. godine možemo zaključiti da je prema 1971. godini broj rasadnika u 1974. nešto opao (3), rasadnička površina se povećala za 3,89 ha, dok je broj proizvedenih biljaka manji 4,130.263). Usporedimo li ove podatke iz 1974. godine s onima iz 1966. godine, vidimo da je broj naših rasadnika, njihova površina i količina proizvedenih biljaka u njima za tih 8 godina jako nazadovala. Tada smo imali 211 rasadnika (prema današnjih 147) s površinom od 615,83 ha (prema današnjoj od 407,13 ha) i proizvodnju od 49,945.270 biljaka šumskog drveća (prema današnjoj od 19,912.631). To znači da je koncem 1974. godine broj rasadnika manji za 30% dok se u rasadnicima uzgojilo za oko 66% manje biljaka nego 1966. godine, što je očito i velik na­zadak.

Kakovo je bilo brojčano stanje rasadnika, njihova površina i broj uzga­janih biljaka listača i četinjača po šumskim gospodarstvima u 1972, 1973. i 1974. godini za svako područje vidimo iz tabelarnog pregleda tih podataka za pojedinu godinu.

ZDRAVSTVENO STANJE ŠUMSKIH RASADNIKA U GODINAMA 1972, 1973. I 1974.

Tijekom posljednje 3 godine pojavljivale su se i činile štete u našim ra­sadnicima mnoge vrste gljiva i insekata, dok su oštećivanja od drugih biljnih i životinjskih organizama bila rjeđa, mjesna i ograničena na pojedine godine.

341

Ustanovlj ene štetnike svrstali smo po abecednom redu i označili godine u kojima su se u pojedinom Šumskom gospodarstvu pojavili. Na taj smo način sastavili pregledni popis svih vrsti štetnika sa naznačenim godinama i po­dručjima njihove pojave iz čega možemo zaključiti učestalost i proširenost štetnika.

Popis ustanovljenih štetnika:

Gljive i insekti: A c a n t h o l y d a s p . — 1972. SG Sisak A c a r i n a e — 1972. ŠG Varaždin A c r o n i c t a m e g a c e p h a l a — 1972. ŠG Vinkovci A c r o n i c t a r u m i c i s — 1973. ŠG Vinkovci A c t i n o t h y r i u m m a r g i n a t u m — 1974. ŠG Zagreb A d e l g e s l a r i c i s — 1972. ŠG Karlovac, Varaždin, Zagreb A d e l g i d a e (hermesi) — 1972. ŠG Varaždin, — 1974. ŠG Zagreb A p h i d i d a e — 1974. ŠG Bilje

B y c t i s c u s sp. (vrste cigaraša) — 1972. ŠG Bilje B y c t i s c u s p o p u l i — 1972. ŠG Vinkovci, Zagreb

C e c i d o m y i a m a r g i n e m t o r q u e n s — 1972. ŠG Bilje C e r es a b u p a l u s — 1972, 1973. i 1974. ŠG Vinkovci C e n t r o s u s c o r n u t r i s — 1973. ŠG Vinkovci C h e r m e s a b i e t i s — 1972. ŠG Karlovac, Osijek, Zagreb, 1974. ŠG Zagreb C h e r m e s v i r i d i s — 1972. ŠG Kutina, Karlovac, — 1973. ŠG Zagreb,

1974. ŠG Varaždin C h l o r o p h a n u s v i r i d i s —1972. ŠG Osijek, — 1973. ŠG Bilje, —

197, 1973, 1974. ŠG Vinkovci C n a p h a l o d e s s t r o b i l o b i u s — 1972, 1973, 1974. ŠG Zagreb C n a p h a l o d e s v i r i d i s — 1974. ŠG Varaždin C o l e o s p o r u m sp. — 1973. ŠG Karlovac, 1974. ŠG Drniš, Zagreb C r o e s u s s e p t e n t r i o n a l i s — 1973. ŠG Bilje, Osijek C r y p t o r r y n c h u s l a p a t h i — 1972. ŠG Bilje, Vinkovci, 1973. ŠG Bilje,

Varaždin, Vinkovci, 1974. ŠG Bilje C r y p t o d i a p o r t h e p o p u l e a (Sacc.) Butin-Svn.-

D o t h i c h i z a p o p u l e a Sacc et Biard. — 1972, 1973, 1974 1972. ŠG Osijek, Varaždin, 1973. ŠG Varaždin

D a s y n e u r a m a r g i n e m t o r q u e n s — 1972, 1973, 1974 D r e p o n o p e z i z a S a l i c i s —1972. ŠG Koprivnica

E a r i a s c h l o r a n a — 1973, 1974. ŠG Vinkovci E v e t r i a sp. — 1972. ŠG Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, Zagreb,

1973. ŠG Šibenik, 1974. ŠG Bilje, Zagreb

F u s a r i u m sp. — 1972, 1973, 1974. Šumarski institut za četinjače, 1972. ŠG Bilje, Podravska Slatina, Šibenik, Zadar, 1973. ŠG Bjelovar, Drniš, Knin, Našice, Podravska Slatina, Šibenik, Zadar, — 1974. ŠG Bjelovar, Knin, Zadar

ŠG Bilje,

ŠG Vinkovci

342

G a l e r u c a vrste — 1972. ŠG Šibenik, Zadar G a l e r u c e l l a l i n e o l a — 1973. ŠG Vinkovci G e o m e t r i d a e sp. — 1972. ŠG Zagreb G l o m e r e l l a m i y a l e o n a — 1973. ŠG Koprivnica G n o m o n i a l e p t o s t y l a — 1972. ŠG Sisak G n o m o n i a v e n e t a — 1973. ŠG Zagreb G r i n j e — 1973. ŠG Varaždin G r y l l o t a l p a g r y l l o t a l p a (rovac, mrmak) —1972. ŠG Podravska Sla­

tina, Našice, — 1973. ŠG Našice, — 1974. ŠG Zagreb G u i n g a r d i a a e s c u l i — 1972, 1973, 1974. ŠG Varaždin, — 1972. ŠG Zadar G y p s o n o r n a a c e r i a n a — 1972. ŠG Bilje

L a c h n i d a e — 1972. ŠG Bilje L e p y r u s p a l u s t r i s — 1972, 1973, 1974. ŠG Vinkovci L i s n e r đ e — 1972. ŠG Bilje, Sisak L i t h o c o l l e t i s p o p u l i f o l i e l l a — 1972, 1973. ŠG Vinkovci,

— ŠG Zagreb L o p h o d e r m i u m p i n a s t r i — 1972, 1973, 1974. — ŠG Delnice, Gospić,

Karlovac, Slavonski Brod, Varaždin, Zagreb, — 1972. ŠG Ogulin, Zadar, — 1973. ŠG Ogulin, 1974. ŠG Bilje, Zadar

L y m a n t r i a d i s p a r — 1972, 1973. ŠG Vinkovci M a r s s o n i n a b r u n n e a — 1972, 1973, 1974. ŠG Bilje, Osijek, Slavonski

Brod, Vinkovci, — 1972. ŠG Karlovac, Koprivnica M e l a s o m a p o p u l i — 1972. ŠG Drniš, Kutina, Šibenik, Varaždin, Vin­

kovci, Zadar, — 1973. ŠG Kutina, Bilje, Osijek, Slavonski Brod, Zagreb,— 1974. ŠG Varaždin, Zagreb

M e l a m p s o r a sp. — 1972, 1973, 1974. — ŠG Bilje, — 1972. ŠG Karlovac, Varaždin, Vinkovci, Zadar, —1973. ŠG Vinkovci, — 1974. ŠG Osijek

M e l a m p s o r a p i n i t o r q u a — 1974. ŠG Ogulin M e l o l o n t h a m e l o l o n t h a — 1972. ŠG Delnice, Gospić, Karlovac, Bilje,

Nova Gradiška, Podravska Slatina, Sisak, Zagreb, — 1973. ŠG Karlovac, Sisak, Zagreb, Podravska Slatina, — 1974. ŠG Ogulin

M i c r o s p h a e r a a l p h i t o i d e s — 1972. ŠG Kutina, Varaždin, Zagreb, — 1974. ŠG Podravska Slatina, Vinkovci, Slavonski Brod

M o l j a c m i n e r — 1972. ŠG Zagreb, — 1973. ŠG Šibenik

N e m a t o d a e — 1972. ŠG Varaždin, — 1973. ŠG Zagreb N y c t e o l a a s i a t i c a — 1973. ŠG Bilje

O r g y i a a n t i g u a — 1972. ŠG Vinkovci O s t r i a n u b i l a l i s — 1974. ŠG Bilje

P a r a n t h r e n e t a b a n i f o r m i s — 1972. ŠG Vinkovci, — 1972, 1973, 1974. ŠG Varaždin

P h o g o g a s t e r v i r i d i s — 1972. ŠG Vinkovci P h y l l o c n i s t i s s u f f u s e l l a — 1972, 1973, 1974. ŠG Bilje, Vinkovci,

Zagreb, — 1972, 1973. ŠG Osijek P h y l l o d e c t a v i t e l l i n a e — 1972, 1973. ŠG Osijek, Bilje, Zagreb, —

1972, 1973. ŠG Vinkovci, — 1974. ŠG Osijek, Bilje, Zagreb, Varaždin P i n e u s s t r o b i — 1972. ŠG Zagreb, Slavonski Brod, — 1974. ŠG Varaždin P i s o d e s — 1972, 1974. ŠG Slavonski Brod, — 1974. ŠG Vinkovci, Zagreb

343

P l a g i o d e r a v e r s i c o l o r — 1972. ŠG Zagreb, — 1973. ŠG Bilje P o n t a n i a sp. — 1972, 1973, 1974. ŠG Vinkovci P o n t a n i a v i m i n a l i s — 1973. ŠG Bilje, Vinkovci P o t k o r n j a c i sp. — 1972. ŠG Zagreb, — 1974. ŠG Varaždin, Zagreb P y g a e r a a n a c h o s e l a — 1973. ŠG Vinkovci P y g a e r a a n a s t o m o s i s — 1972. ŠG Vinkovci, — 1973. SG Bilje, Osijek P y g a e r a c u r t u l a — 1973. ŠG Vinkovci P y g a e r a n i g r a — 1973. ŠG Vinkovci P y r a n s t a n u b i l a l i s — 1973. ŠG Bilje P y t h i u m D e b a r i a n u m — 1973. ŠG Bjelovar

R h a b d o p h a g a r e s a n a — 1973. ŠG Bilje R h a b d o p h a g a r o s a r i a — 1973. ŠG Bilje R h a b d o p h a g a t e r m i n a l i s — 1972, 1973, 1974. ŠG Bilje, Osijek R h y a c i o n i a (Evetria) b u o 1 i a n a — 1972. ŠG Podravska Slatina R h y t i s m a a c e r i n u m — 1972, 1973. ŠG Varaždin, — 1974. ŠG Zagreb

S a p e r d a p o p u l n e a — 1972, 1973, 1974. ŠG Varaždin, — 1972. ŠG Za­greb, — 1973. ŠG Karlovac

S c h i p h a n t e s v i r i d i s — 1972. ŠG Varaždin S e p t o r i a a c i c o l a — 1974. ŠG Zagreb S e p t o r i a sp. — 1972. ŠG Zagreb S e p t o t i s p o p u l i p e r d a — 1972. ŠG Varaždin S o v i c e p r i z e m l j u š e — 1972. ŠG Delnice, Karlovac, 1974. ŠG Sisak S t a k l o k r i l k e s p. — 1973. ŠG Vinkovci, — 1974. ŠG Drniš S t e r e o n y c h u s f r a x i n i — 1972. ŠG Nova Gradiška S t r i z i b u b e (Cerambycidae) sp. — 1973. ŠG Zagreb

Š t i t a s t e u š i (Coccidae) — 1972. ŠG Zagreb, — 1973. ŠG Varaždin

T h e l e p h o r a l a c i n i a t a — 1972. ŠG Karlovac T r i c h i o c a m p u s v i m i n a l i s — 1973, 1974. ŠG Vinkovci T u b e r o l a c h u s v i m i n a l i s — 1974. ŠG Kutina V e n t u r i a c h l o r o s p o r a — 1972. ŠG Koprivnica

Z l a t i c e (Chrysomelidae) sp. — 1972. ŠG Slavonski Brod, Vinkovci, — 1973. ŠG Bilje, Osijek, Slavonski Brod, — 1974. ŠG Vinkovci

Ostali štetnici i štete

D i v l j a č — 1972, 1973, 1974. ŠG Bilje, — 1972, 1973. ŠG Osijek, — 1972. ŠG Vinkovci

K l o r o t i č n o s t — 1972. ŠG Osijek, Podravska Slatina, Zagreb, Šumarski institut za četinjače, — 1973. ŠG Knin, Osijek, Varaždin, — 1974. ŠG Gos­pić, Osijek

K o r o v — 1972. ŠG Vinkovci, — 1973, 1974. ŠG Zadar, Knin K r t i c e — 1973. ŠG Podravska Slatina L e d —- 1973. ŠG Karlovac, Slavonski Brod M r a z — 1972. ŠG Delnice, Gospić, Varaždin, — 1973. ŠG Karlovac, — 1974.

ŠG Delnice

344

P o p l a v a — 1972. ŠG Našice, Bilje, Osijek, — 1974. ŠG Osijek P u ž e v i — 1972. ŠG Zadar S r i j e ž — 1974. šumarski institut za četinjače T u č a — 1972. ŠG Bilje, Podravska Slatina, Zagreb, — 1973. ŠG Bilje V j e t a r — 1972. ŠG Delnice, Bilje — 1974. ŠG Našice V o l u h a r i c e — 1972. ŠG Bilje, Osijek, — 1973. ŠG Osijek

Usporedimo li broj vrsta štetnika ovog posljednjeg trogodišta s njihovim brojem u trogodištu 1969—1971, u posljednjem je trogodištu zabilježeno 14 vrsta više.

Od opasnih je štetnika u ŠG Bilje stalno prisutna D o t h i c h i z a po-p u l e a i M a r s s o m i n a b r u n n e a te Melampsora vrste, a u Šumarskom institutu za četinjače u Jastrebarskom Fusarium-vrste. Ima dosta slučajeva pojave osipa borovih iglica Lophodermium pinastri i hruštevih grčica. U ŠG Osijek i Vinkovci stalno se nailazi i na Phyllocnistis suffusella pa Phyllodecta vitellinae. U rasadnicima istočne Slavonije zapažena je 1974. godine i Micro-sphaera alphitoides. U njima su česte i zlatice (Chrysomelidae). Štete od div­ljači su stalno prisutne u rasadnicima ŠG Bilje, donekle i ŠG Osijek, dok u Vinkovcima u posljednje dvije godine nisu zabilježene.

Ostali mnogobrojni štetnici, gljive i insekti pojavili su se u nekim šum­skim gospodarstvima, kao što se iz popisa vidi, u pojedinim godinama. Tako isto, veće štete od korova, životinjskih organizama te atmosferskih sila. U nekim je rasadnicima zapažena i klorotičnost biljaka.

Završavajući ovaj izvještaj i prikaz stanja rasadnika u SR Hrvatskoj od 1972—1974. godine zahvaljujemo drugovima koji su ih na terenu sabrali, kao i aps. šumarstva Nevenki Brzac i asistentu Stjepanu Opaličkom, da su ti po­daci uneseni u specijalne kartice te po N. Brzac brojčano sređeni i verifi­cirani.

ZAKLJUČAK

I u zaključku moramo u prvom redu istaći već spomenutu činjenicu da broj rasadnika i u njima uzgojenih sadnica od 1966. god. pa do danas stalno opada. God. 1966. je u 211 rasadnika na površini od 615,83 ha stajalo 49,945.270 bjelogoričnih i crnogoričnih biljaka.

Koncem 1974. godine u 144 rasadnika na površini od 407,14 ha stajalo je samo 19,912.630 bjelogoričnih i crnogoričnih biljaka. Bez obzira što nemamo sve podatke iz nekoliko gospodarstava, možemo zaključiti da je rasadnička površina za 8 godina smanjena za oko 33 %, a proizvodnja sadnica za oko 66%. — Ovakovo stanje — u koliko nije proizvodnja sadnica nadomještena sjetvom sjemena ili uspješnim prirodnim pomlađivanjem — znak je velikog nazadka na području podizanja i obnove šuma.

Stanje šumskih rasadnika u dalmatinskom području Hrvatske još je uvijek kritično, ono se od 1971. godine nije popravilo, tako da i sad vrijede napomene i prijedlozi navedeni u »Zaključku« na strani 110 — Šumarskog lista br. 3 i 4, 1973.

345

S u m m a r y

THE CONDITION OF FOREST NURSERIES IN THE SR OF CROATIA IN 1972—1974

The author presents the condition of forest nurseries in the SR of Croatia in 1972, 1973, and 1974. He offers data on the number of nurseries and their area in individual Forest Enterprises, as well as for 5 forest regions of Croatia. Mentioned are also the quantities of plants of coniferous and broadleaved forest tree species produced. Comparing the data for 1974 with those for 1964, the author finds that the total area of nurseries had diminished by about 33 %>, and the number of plants produced by 66°/o, which is undoubtedly an unfavourable balance and poor index for the intensity of afforestations and establishment of young crops. — In a se­parate chapter the author presents data on the health condition of plants in nur­series. The identified fungi and insect pests are alphabetically arranged and the years an Forest Enterprises in which the mentioned pests had appeared indicated. Damage caused by other plant and animal organisms as well as inorganic factors were less frequent.

žnženfreti, te^nicaci — SumacL^e! Kauders A.: Šumarska bibliografija II (1846—1955) — Za­

greb 1958 (str. 440) 20,00 Din

Kompleksna monografija o Kršu (1. Krš Slovenije, 2. Hrvat­ske, 3. Bosne i Hercegovine, 4. Crne gore, 5. Jugoslavije (šumar) — komplet 5 knjiga sa 96 stručnih referata na 1.400 stranica velikog formata — Split 1957 50,00 Din

Šafar J.: Uzgajanje šuma — ekonomski i biološki temelji — Zagreb 1963 (str. 600) 50,00 Din

Tablice za kubiciranje trupaca na 2 decimale — tvrdi po­vez, vel. 14x23 cm (novo izdanje — Zagreb 1975) . . 35,00 Din

Narudžbe za tiskanice — obrasce i stručne knjige prima:

Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije

Hrvatske Zagreb — Mažuranićev trg 11

telefon: 444-206

346

AKTUALNA PROBLEMATIKA

ŠTO (NE) ZNAMO O CERATOSTOMELLI MEROLINENSIS GEORG.

MARKO CVITIĆ, dipl. ing. šum. Šumsko gospodarstvo »Hrast« Vinkovci

Ovu bolest odnosno gljivu je otkrio Dr P e t a r Đ o r đ e v i ć 1927. g. na hrastu lužnjaku (Quercus robur) u šumskom predjelu Merolino, tada pod u-pravom Šumarije Mikanovci, danas u sastavu šumarije Strizivojna. U spo­men šumskom predjelu, gdje je pronašao ovu gljivu nazvao je Cerotostomella merolinensis. Iza toga je pronašao ovu bolest u šumskom predjelu Migalovci, Blata, Kragujna i Žutica.

Proučavajući ovu gljivu uspio ju je uzgojiti na umjetnom supstratu i do­biti plodna tijela identična onima u prirodi, te je tako utvrdio, da se radi o novoj, dosad neotkrivenoj vrsti. O tom svom otkriću objavio je svoje nalaze u obliku brošure 1930. g.

Autor je opisao, da se na kori zaraženih stabala javljaju karakteristične mrke, crne mrlje, kao posljedica curećeg soka. Zatim crvenilo lišća, koje na­staje zbog stvaranja antocijana uslijed pomanjkanja vode u lišću. Do pomanj­kanja vode u lišću dolazi zbog stvaranja tila u stanicama bjeljike, koje za-čepljuju provodnost stanica. Ovim začepljenjem nastaje oskudica vode u stanicama iznad ovih, te radi toga dolazi do stvaranja antocijana u lišću što konačno izaziva umiranje svih ovih stanica. Osim toga, navodi da se gljiva u drvetu širi putem provodnih stanica u vertikalnom smjeru, a sržnim tracima u horizontalnom smjeru. Većinom je našao zarazu na ozljeđenim stablima. Autor navodi da spomenuto crvenilo lišća može prevariti, jer se čini kao mla­do lišće, ali svako ovakvo stablo se ubrzo osuši. On je otkrio, da spore gljive kliju u toku jednog dana u visećoj kapi vode.

P. Graebner je dokazao, prema autoru, da se crvenilo lišća može umjetno izazvati kod vrsta drveća, koje stvaraju crvenila u lišću, na taj način, što se list ili grančica zalomi i tako smanji pritjecanje dovoljne količine vode.

Muench je dokazao, po navodu autora, da u svježoj i živoj bjeljici nema gljive, a odsutna je iz razloga, što u takovim stanicama nema dovoljno zraka, koji je neophodan za razvoj gljive, jer ga je tu istisnula voda.

Muench je također dokazao, da se najbrže gljiva razvija u starijem dijelu bjeljike, čije stanice imaju više zraka, kao i da se gljiva brzo razvija u po­sječenom drvu, jer brzo gubi vodu, umjesto koje dolazi zrak, bez kojega se gljiva ne može razvijati. (Navedeno u ovom pasusu, shvatio sam da se odnosi na sve gljive, a ne samo na C. merolinensis Georg.)

Dr P. Đ o r đ e v i ć pretpostavlja, da se zaražavaju stabla kroz mehaničke mrazopucline, ozljede od tuče i slično. On navodi, da su se sva stabla posušila,

347

koja su imala tamne mrlje na kori debla i pokazivala izrazito crvenilo lišća. Zatim je utvrdio, da gljiva toksično djeluje na žive stanice hrasta, da para­zitski živi na njemu te stablo konačno ugiba.

Zbog spriječavanja širenja ove bolesti Đ o r đ e v i ć preporuča sve mjere, koje onemogućavaju smanjenje vode i stvaranje prostora za zrak u drvetu. Tada nastupaju povoljni uvjeti za infekciju i epidemiju gljive. On preporuča, da se oprezno sijeku šušci, a pogotovo vrše jače prorede, jer se na taj način otvara sklop. Otvaranjem sklopa stvaraju se povoljni uvjeti preostalim stab­lima za intenzivniju transpiraciju, na koju nije adaptiran korjenov sistem stabala. Ovaj ne može nadoknaditi transpiracijom izgubljenu vodu u drvetu, gdje dolazi zrak, čime nastaju povoljni uvjeti za širenje bolesti.

U članku pod naslovom »Ponovno sušenje hrasta u Spačvanskom bazenu« Šum. list 11—12/1973., ne znajući tada za rad D r Đ o r đ e v i ć a i njegove za­ključke, naveo sam da se na terenu primjetilo kako se jače sušenje pojavilo, kada su u sastojinama izvršene sječe (jače prorede s vađenjem zrelog jasena) ili su nastale jače štete od oluja. Jednom rječju, kada nastaje veći priliv

348

svijetla u sastojinu uz prisustvo jačeg otpadnog materijala (grana), koji se ne može na vrijeme odstraniti iz sastojine. Zatim da se jače sušenje javlja poslije napada insekata i pepelnice. Isto tako, da je melioracijom zadnjih 10 godina spušten nivo podzemne vode, kako u toku godine tako i u odnosu jed­ne prema drugoj godini, što djeluje na opću oslabljenost hrasta . . . itd.

Ako bismo ova zapažanja sada usporedili s tvrdnjom Đ o r đ e v i ć a , koji je otkrio ovu gljivu, vidljivo je, da mnogi ovi faktori mogu izazvati smanjenje vode u stablima i stvoriti povoljne uvjete za infekciju i širenje ove gljive.

U koliko bi bilo točno, što tvrdi Đ o r đ e v i ć , onda smo mi utjecali i stvaramo u Spačvanskom bazenu, pored prirodnih činilaca, povoljne uvjete za širenje ove bolesti. Naime, većina sastojina ovog bazena nalazi se u dobi između 70—110 godina. U njima su jasen, lipa i grab zreli, te se vrše:

— jače sječe posebno jasena i lipe da ne bi tehnički propali, — radi nerentabilnosti često se ne izrađuje ni I klasa ogrjeva tj . ostaje

sva površina stabala (hrast i drugo), — u mlađim sastojinama, a ponekad i u srednjedobnim se sječe vrše za

vrijeme vegetacije, kada se stabla vrlo lako ozljeđuju, — oštećuju se hrastova stabla mehanizacijom kod izvoza materijala iz

šume ili kod obaran ja stabala, —presijecaju se 25—30 m široke trase za izgradnju cesta, što omogućuje

veći priliv svijetla i provjetravanje, čime se povećava transpiracija i isušivanje tla.

Ako k tome uvažimo utjecaj prirodnih faktora, kao što su: — sušenje zadnjih 10 godina brijesta, negdje i jasena, — pojava nekoliko jačih oluja u razdoblju od 1964. g. do danas, — velika kolebanja podzemnih i površinskih voda, — pojava sušnih i vlažnih godina, — kalamitetni napadi insekata i pepelnice (Microsphaera alphitoides) itd. Svi navedeni objektivni, prirodni činioci, kao i oni subjektivni, koje mi

činimo ne pridržavajući se uvijek rigorozno mjera šumskog reda, stvaraju uvjete za povećano isušenje ili biološko oslabljenje hrasta. Ovo omogućuje zarazu i širenje C. merolinensis Georg, prema tvrdnji Đ o r đ e v i ć a , a otpadni materijal od sječe te prelomi od oluja su vrlo pogodan supstrat za njeno prenamnoženje.

Međutim, u šumskom predjelu Svenovo odjel 150, u sastojini starosti 100 godina nije bilo nikakvih sječa već desetak godkia, nije bilo prosjecanja tra­sa, defolijacije, ekstremnih poplava, suša, tuče, a ipak je ovdje najintenzivnije sušenje, vjerojatno od ove bolesti, što treba još utvrditi.

Naime na stablima se nalaze mrke mrlje na kori. Stabla su bez ozljeda, ali ipak izražena cijelom dužinom debla.

Prema tome iz navedenog mislim, da nije dokazano i da ostaju pitanja: — da li je gljiva C. merolinensis Georg, prisutna u tom predjelu i ako je

da li je stvarni uzročnik sušenja, — kako se gljiva širi? — način infekcije? — kako i kojom brzinom se gljiva širi stablom u vertikalnom i popreč­

nom smjeru?

349

— kako se gljiva ponaša i da li se razvija u otpadnom materijalu ovršina i vjetroloma?

— što stvara povoljne uvjete za infekciju i razvoj gljive? — da li gljiva može svladati i zdravo hrastovo stablo, ako u njega prodre

ili se unese? Koliko sam shvatio iz informacije Đ o r đ e v i ć a , dobio sam dojam, da

se autor bavio determinacijom uzročnika bolesti, a tek uzgred ostalim dije­lom svojih nalaza, odnosno zaključaka. Ovo je razumljivo, jer je to bila nova bolest, a rad od 3 godine, kroz koje je vršio svoja istraživanja, je premalen da bi se moglo odgovoriti na pitanja, koja sam naveo.

Tražeći podatke o ovoj bolesti i njenom značaju u stručnoj literaturi ni­sam mogao ništa podrobnije naći, a isto tako ni u najnovijoj fitopatologiji od prof. J. K i š p a t i ć a. Ovo upućuje, da gljiva nije dobro istražena.

LITERATURA Đ o r đ e v i ć , P.: »Bolest slavonskih hrastova — Ceratostomella merolinensis n. sp.«,

Beograd, 1930.

ZAŠTO DO SADA NIJE IZGRAĐENA TVORNICA CELULOZE U JASENOVCU?

Poznato je da je u šumarstvu već odavno prisutan problem plasmana prostornog drva lišćara, a u primarnoj preradi korištenje i plasman pilanskog otpada.

Redovni godišnji etat šuma SRH sadrži 61 % drva tankih dimenzija, a svega 39 % je tehnička oblovina za koju je osiguran plasman i čija prodajna cijena pokriva troškove proizvodnje i stvara određeni višak vrijednosti koji jedva pokriva troškove redovnog održavanja šuma.

Zbog toga je stalan pritisak na povećanje cijena tehničke oblovine, a pri­sutna je i tendencija da se iz planova siječa izostave one sječine u kojima se pretežno dobiva prostorno drvo.

U našoj Republici a i van nje nema jake i razvijene industrije za kemij­sku preradu drva tehnološkog postupka koji koristi i prerađuje sve vrste lis-tača. Postojeća industrija je usitnjena, prerađuje pretežno drvo četinara ko­jeg u našoj zemlji ima u ograničenim količinama, pa je prisiljena jedan dio uvoziti.

Prema statističkim podacima kemijska industrija u Hrvatskoj prerađi­vala je do 1974. godine prosječno 38.000 m;i drva listača, od čega 5.000 m3

bukve i 33.000 m3 mekih listača. Nakon nekoliko propalih pokušaja da se u SRH izgradi jedan kapacitet

za proizvodnju celuloznog vlakna iz drva listača u okviru Republičke privred­ne komore, još 1968. godine desetak šumskih gospodarstava raspravljalo je o tom problemu i došlo se do zaključka da je jedino rješenje izgradnja tvor-

350

nice celuloze tehnološkog postupka koji će prerađivati drvo svih vrsta listača standardnih i vanstandardnih dimenzija. Naručili su investicioni program, formirali Konzorcij za izgradnju tvornice, odabrali kao najpovoljniju lokaciju na Savi kod Jasenovca, osnovali poduzeće u izgradnji »Savacel«, donijeli od­luku o izgradnji, o novčanom učešću svakog pojedinog člana, o garancijama, o sirovini i donijeli ostale akte koji reguliraju međusobne odnose u izgrad­nji tvornice i kasnije u proizvodnji.

Svi smo očekivali da će se program vrlo brzo realizirati obzirom na nje­govu aktivnost i korist za grupaciju šumarstva i prerade drva, kao i zajednicu u cjelini. Pored toga i radi činjenice da iza programa stoji udružena privreda šumarstva i drvne industrije koja se u međuvremenu priključila ovoj akciji. Udružili su se proizvođači da bi izgradili tvornicu koja će im riješiti problem plasmana raspoložive sirovine i pridonijeti poboljšanju ekonomskog položaja.

Međutim prošlo je već više od 4 godine, a da izgradnja nije započela. In­teresiralo me je koji je tome razlog, a znam da to interesira i ostalu stručnu javnost, naročito radnike koji su sudjelovali u toj akciji i u nekoliko navrata o tome raspravljali radi donošenja potrebnih odluka za početak izgradnje.

U najkraćim crtama iznosim ono što sam iz materijala i od odgovornih za izgradnju saznao:

»Poduzeće u izgradnji »Savacel« tvornica bijeljene celuloze u Jasenovcu osnovana je 22. II 1971. i odmah prišlo radu na pripremnim poslovima po­trebnim za početak izgradnje tvornice. Objekat je prijavljen nadležnim orga­nima za uvrštenje u srednjoročni plan razvoja SRH 1971—1975. g. Zavod za plan SRH uvrstio ga je u plan razvoja, a Izvršno vijeće Sabora usvojilo je prijedlog.

Po programu »Savacel« pozitivno se izjasnila Privredna komora Zagreba, Republička privredna komora, koja je bila inicijator i sudjelovala u troško­vima rada Konzorcija, Izvršno vijeće SRH raspravljalo je u tri navrata o tom programu i pozitivno ga ocijenilo, te na sjednici od 12. I 1972. g. uvrstilo ga u spisak objekata za kreditiranje kod Međunarodne banke. Savezni sekreta­rijat za financije uputio je spisak u Međunarodnu banku, eksperti Međuna­rodne banke ocjenili su program povoljno. Održano je niz dogovora sa ino­zemnim firmama iz raznih zemalja i postignut sporazum sa američkom fir­mom koja učestvuje u izgradnji tvornice svojim sredstvima srazmjerno ju­goslavenskim partnerom, osigurava potrebne kredite za tvornicu i šumske ce­ste, kupuje veći dio godišnje proizvodnje tvornice po najpovoljnijim cijenama na svjetskom tržištu. Sa tom firmom sklopljen je ugovor o zajedničkom ula­ganju koji je registriran u skladu sa postojećim propisima kod saveznih or­gana. Vanjski partner je u nekoliko navrata pod vrlo povoljnim uslovima osigurao kredit za tvornicu i šumske ceste kod švicarske banke, ali se sve to nije moglo realizirati, jer se u zemlji nije mogla naći domaća banka preko koje bi se odvijalo financijsko poslovanje i koja bi dala garanciju za vanjski kredit pored investitora tj . udružene privrede šumarstva i drvne industrije, koji su dali solidarnu garanciju.

Nije se uspjelo ni kod banaka van naše republike, ne zato što za njih pro­gram nije bio interesantan, što više, neke su ga prihvatile i prišle obradi po­dataka radi donošenja odluke na organima banke, ali čim se prišlo konkret­nom radu, nakon kraćeg vremena banka je prekinula sa daljnjim kontaktima.

351

Nije se dobilo pismeno rješenje, jer zahtjev nije ni došao do organa banke. Kod jedne banke dobio se usmeni odgovor da se prekida daljnja razrada pro­grama, jer da iza njega ne stoji republika.

Oduzelo bi i suviše prostora da se iznese što se sve poduzimalo da se omete realizacija programa »Savacel« i oslabi aktivnost Konzorcija. Nije se prezalo ni od metoda stranih našim usvojenim normama ponašanja da bi se investitor prikazao nesposobnim i nepodobnim.

U drugoj polovici 1973. g. pojavilo se poduzeće »Bilo-Kalnik« iz Kopriv­nice sa zahtjevom za izgradnju tvornice celuloze na Dravi kod Drnja. Najprije sa malim kapacitetom od 60.000 tona godišnje proizvodnje, a kasnije 150.000 tona identične tehnologije kao kod programa »Savacel«.

Kako u našoj republici ima mjesta samo za jednu takovu tvornicu jer je sirovina ograničavajući faktor, došlo se u situaciju da netko treći odluči na kojoj lokaciji će se graditi tvornica. Nakon niza rasprava na raznim nivoima odlučeno je da Ekonomski institut izradi analizu koja će dati prednost jednoj ili drugoj lokaciji.«

To je u najkraćim crtama ono što sam doznao i utvrdio iz dokumenata iz rada Konzorcija i odgovornih za izgradnju.

Nije jasno zašto se je došlo u takovu situaciju oko lokacije kada je loka­ciju odredila zainteresirana udružena privreda na osnovu sveobuhvatnih ana­liza u kojima je razmatrana i ona na Dravi kod Drnja. Zašto se sada pokreće sve iz početka pred republičkim organima uključujući i rasprave u Republič­koj komori gdje je to raspravljeno pred više od 5 godina i doneseni konkretni zaključci.

Dok se vode rasprave cijena izgradnje tvornice raste, sirovina se ne ko­risti i dobar dio propada.

Namjera mi je da ovim člankom pridonesem bržem rješavanju sveg po­trebnog oko izgradnje tvornice obzirom na njen značaj za grupacije šumar­stva i prerade drveta.

352

IZ POVIJESTI NAŠIH SUMA

ŠUME I ŠUMSKA VEGETACIJA U FORTISOVU »PUTOPISU O DALMACIJI«

1

Alberto F o r t i s, rođen u Padovi 1741. godine, školovao se za svećenika, ali je svoj život posebno posvetio prirodnim naukama. Zanimala ga je i etno­logija, zemlja i ljudi, pa je u cilju istraživanja proputovao zemlje od Švicar­ske do Jonskog mora. Od svih objavljenih radova, kako kaže Ž. Miljanić1, najznačajniji mu je prikaz Dalmacije pod naslovom »Viaggio in Dalmazia Dell'abate Alberto Fortis«, t j . Putoipis o Dalmaciji. Da je ovo djelo bilo traže­no u tadanjoj Europi svjedoči i činjenica, što je pored izdanja na talijanskom jeziku, 1774. god. u Veneciji, izdano i na njemačkom, 1776. i 1797. god. u Ber­nu2, te na francuskom, 1778. god. također u Bernu. Ovaj Fortisov Putopis posebno je značajan za nas na općekulturnom planu, jer se preko njega cijeli svijet upoznao s našom narodnom pjesmom o Hasanaginici3.

Svoja putovanja, bila su dva, odnosno istraživanja Fortis je proveo u pr­voj polovini osmog decenija XVIII stoljeća, te je, kako dokazuje izdanje na talijanskom jeziku, u kratko vrijeme bio u mogućnosti i objaviti rezultate svo­jih istraživanja. Ne ulazeći u prikaz ovog zanimljivog i dokumentiranog djela navodimo samo da bi ga bilo korisno izdati i u hrvatskom prijevodu, o čemu je uostalom bilo prijedloga u posljednje vrijeme u našoj javnosti. Djelo je objavljeno u dva sveska. U prvom dijelu obradio je sjeverozapadni dio Dal­macije (do .uključivo, područja Šibenika), s pripadnim otocima, a u drugom dijelu ostali dio Dalmacije do rijeke Neretve i srednjedalmatinske otoke; u prvom dijelu prikazao je i običaje te ponašanje »Morlaka«, t j . seljačkog sta­novništva Dalmacije. Područje tadanje Dubrovačke republike nije prikazano jer je u Dubrovniku boravio između 1779. i 1783 (tri puta).

Prije Dalmacije Fortis je obišao otoke Cres i Lošinj te rezultate svojih istraživanja i zapažanja objavio u posebnoj publikaciji4.

1 Miljanić, Ž.: Iz korespodencije Alberta Fortisa, Zagreb, 1952. a Prvo izdanje na njemačkom objavljeno je pod originalnim nazivom, tj. »Reise

in Dalmatien«, a drugo, tj. ono u 1797. godini objavljeno je pod naslovom »Fortis Reisebeschreibung von Dalmatien geographische, historische, naturalistische Denk­würdigkeiten — Auch von dem Sitten der Morlaken.«

3 Fortis je toj pjesmi dao naslov »Xalostna piesanza

plemenite Asan-Aghinize«

4 Naslov te publikacije glasi: »Saggio d'Osservazioni sopra l'Isola di Cherso e d'Orsero D'Alberto Fortis, Venezia, 1771.

353

2

O šumi i vegetaciji uopće u Putopisu malo je podataka, a u koliko ih i ima oni su zapravo sastavni dijelovi opisa krajolika (pejsaža) ili u sklopu opi­sa drugih pojava ili stanja. Međutim, i ti fragmenti omogućuju, makar i dje­lomičan, tj. za pojedine dijelove Dalmacije, uvid u stanje šuma ili vegetacije u drugoj polovini XVIII stoljeća, dakle prije 200 godina.

2.1 Šumu kao takovu Fortis spominje svega pet puta, od čega tri puta samo navodi da je područje obraslo šumom. Citiramo:

— »U šumama nedaleko Ccranja našao sam mnoštvo okamenina od Tur­binita . . .« (I — 46)5;

— »Nedaleko Ostrovice zmije vole mjesto koje vojnici nazivaju Pichetto (stražarsko mjesto, op. P.) i tamo se razmnažaju jače nego u okolnim šuma­ma« (I — 56);

— . . . »duž rijeke (Trebižat, op. P.) široki su pojasi šume posred kojih se nalazi stara vojnička cesta (antica via militare) koja je povezivala Salonu s Naronom« (II — 207).

Nešto više zapisano je o šumama na otoku Rabu. Doduše Fortis kaže, da se na otoku »na više mjesta nalaze lijepe zaravni dijelom pod gustom šumom, a dijelom podobne za uzgoj žitarica dok su ostala posve gola i stjenovita«, ali ». . . usprkos toga (Rab) ipak isporučuje ogrjevno drvo koje se godimice u većim količinama odprema u Veneciju . . .« (II — 268).

Najpotpuniju sliku, u danim okvirima, možemo dobiti o stanju šuma na »najvišoj primorskoj planini . . . podno koje se nalazi grad Makarska«, o šumama Biokova. Fortis piše: »Planina je gotovo posve obezšumljena, pa i u najnepristupačnijim kotlinama. Rijetko se tu i tamo nalaze ostaci starih šu­ma i to na mjestima udaljenim od svih naselja i onim iz kojih je nemoguće iznijeti velika stabla. Uništenju šuma doprinijele su i vatre koje pale pastiri, djelomično za grijanje, a djelomično da uživaju u divljem prizoru. Takav požar ponekad traje i mjesecima« (II — 153. i 155).

Indirektno se može zaključiti da je šuma bilo i na Braču, na kojem je proizvodnja vina »potisnula trgovinu drvetom i ovcama« (II — 254), a od »vina drva i ovaca Bračani imaju glavni prihod . . .« (II — 258). Isto se može za­ključiti i za Hvar, ali na kojem se trgovina drvom »iz godine u godinu sma­njuje dijelom zbog slabog gospodarenja šumama, a dijelom zbog teškoće izvoza . . . (II — 249—250).

Iz opisa, da su »bregovi od Poljica prema Cetini kao i ona na području Slimena, Svinjišta i Kučišća bogata hrastovim stablima, koja se mogu bez ve­likih troškova odpremiti do mora« može se zaključiti, da je na tom području zapravo bilo visokih šuma, ali jače prorjeđenih. Zanimljiva je Fortisova pret­postavka, da je ova hrastovina kvalitetnija od one »iz vlažnih šuma u Istri« (II — 122).

2.2 Vegetacija je najopširnije i najpotpunije opisana na potezu od Zadra do Nina: ». . . . Na putu od Zadra do Nina promatrao sam poseban krajolik koji je, u dužini od 13 milja, bio pokriven prirodnom (samorastućom) vegeta­cijom. Sve do mjesta Kozino nalazi se kamenita ravan koja bi se mogla ko­ristiti za vinograde i za njive, ali su tu danas livade . . . Na milju od Kozina

5 Rimski broj označava knjigu (svezak), a arapski stranicu.

354

nalazi se šikara gluhača(auf illyrisch gluhismrich) bez ikakve primjese koje druge vrste. Nakon poteza dugog jedna milja tog smričaka dolazi kratak po­tez trišlje (Pistacia lenstiscus, pr. P.), a zatim slijede međusobno izmješani zelenika, vrijes, planika — a dalje smričak (od J. oxycedrus — op. P.) i ko­načno blizu Nina raste samo Paliurus, koji se ovdje naziva drača. Ja nisam mogao uočiti značajnije razlike u izgledu krajine obraštene ovim različitim vrstama. Crnika (Ilex cocci gladifera, kako ga naziva Fortis) raste često duž obale i na dalmatinskim otocima . . .« (I — 28).

O vegetaciji sa šumskim vrstama saznajemo i iz opisa nekih drugih po­dručja. To su: oko sela Pirovca, između Klisa i Sinja, Biokovo i Norinskog blata.

Slika krajolika oko Pirovca (tada zvanog Zlosela) bila je slijedeća: »Cijeli kraj zbog golotinje brda ima strašan izgled; što više, ni mala ravan uz more ne pruža više, jer su stanovnici tako glupi i nerazumni da ne uzgajaju ni vi­novu lozu, ni masline, ni žitarice. Posjed mog prijatelja naprotiv ističe se iz daleka živahnim zelenilom« (I, — 236).

Područje od Klisa prema Sinju opisano je kao područje koje i »naj­strastvenijem istraživaču prirode tjera strah u kosti«, jer se prolazi »opasnim klancem Klapavica, obronkom Kočinog brda (Cozigne — Berdo) . . ., a put vrluda po vapnenastim stijenama, vrlo opasnim za konje koji ih s najvećom mukom uspijevaju svladati. Put je naporan i dolinom zbog mnogobrojnih i oštrih stijena koje izbijaju iz tla. Tu i tamo vidi se po koje slabo razvijeno stablo, ali je zato mnogo drače po kojoj je dolina i dobila ime Dračanica, ali koja ničemu ne služi osim što put čini još zapletenijim i težim« (II — 67).

U sklopu ostalog teksta Fortis spominje i šikare. Tako kod Benkovca (I — 46), u predjelu Tustica između Biograda i Zadra i preko koje je postav­ljen Trajanov vodovod sa Skradinskih bukova (I — 32) te u okolici Ostrovice (I — 56), jer se u njima »s proljeća i u jesen nalazi mnoštvo vrsta gljiva« (I — 56). Za otok Šoltu Fortis piše da je »slabo nastanjena, jer je sva pokri­vena šikarom u kojoj se nalazi, kao i na Braču, mnoštvo zmija«. Međutim, »tamošnji med je vrlo čuven te ni malo ne zaostaje za španjolskim ili sicili­janskim« (II — 259).

2.3 Na više mjesta spominje se postojanje velikih stabala ili njihovih skupina. Tako na međukanalskom prostoru i između mlinica na Roškom sla­pu »uzgojeno je mnoštvo stabala kojih se živopisno zelenilo izmjenjuje s bje­linom slapova . . .« (I — 183); »na stjenovitoj zaravni Zablaće (kod Šibenika, op. P.) . . . našao sam stabla trišlje, koja su pastiri pustili odrasti kako bi za stoku u ljetu osigurali hladovinu« (I —254), a »velika stabla uzgojena su i na dražesnim uzvisinama (u okolini Sinja) ispod kojih su Morlaki podigli svoje kolibe« (II — 106).

3

3.1 U prikazu »talenata i vještina« (Morlaka) Fortis je zapisao i njihovu proizvodnju nekih boja. Tako crnu boju proizvode iz kore jasena (kuhanjem 8 dana ša šljakom iz kovačnica), »lijepu modru boju« višesatnim kuhanjem u hladu osušene biljke vrhovnik (žuti cvijet, Isatis tinctoria, op. s— ) čistom lužinom; žutu i smeđu iz »scodana, kojeg nazivaju ruj«. Žuta boja proizvodi se i iz »Evonimusa, koji je kod njih poznat pod imenom pucalina« (I — 93).

355

3.2 Fortis dosta često ne ostaje samo na konstataciji činjenica i stanja nego daje i sugestije za bolji rad, za intenzivnije ili racionalnije korišćenje proizvodnih potencijala. Tako, nakon konstatacije da na česmini u Dalmaciji nije pronašao Kermes ušence, odnosno grimiznjake, piše, »da bi bilo vrlo ko­risno nabaviti ovog skupocjenog ušenca iz Levanta i nastaniti ga ovdje. Osno­vana je nada, nastavlja dalje, da bi Dalmacija kroz kratko vrijeme bila u mo­gućnosti tržištu ponuditi jedan novi proizvod« (I — 29).

U okolici Ostrovice, piše Fortis, »iz jasena se može dobiti obilje najbolje mane, ali ovdje nema tko poučiti Morlake kako se to može postići zareziva-njem« (I — 56). Za svog, već spomenutog, prijatelja iz Pirovca navodi kako ovaj brižno njeguje mlade jasene čišćenjem od okolnog grmlja i suvišnih izdanaka da ova ojačaju i da u kraćem vremenu budu sposobna za vađenje mane (I 237).

Fortis je ispitivao i mogućnost dobivanja smole iz tršlje (na području sela Pirovac) i utvrdio da i tanja stabla, »opkoljena dračom i korovom, daju doduše manje količine smole, ali vrlo dobre kvalitete« (I — 237).

Videći kako narod u Trogirskoj Zagori u oskudici koristi za hranu i ko­rijenje Asphodeles-a pripremajući od njega »bijedni kruh koji ih čini ne­moćnim i koji šteti zdravlju . . ., odnosno kojeg uživanje uzrokuje želučane bolove i krvarenja«, Fortis kaže, da se »ne može dovoljno načuditi kako se veleposjednici i feudalci malo staraju za izdržavanje puka. Pitomi kesten, nastavlja dalje, »mogao bi po bregovima unutrašnjosti zemlje dobro uspije-jevati i osiguravati blagotvornu hranu za siromašne. Sada se u cijeloj Pro­vinciji ne može naći ni jedno jedino stablo ove vrste« (II — 9).6

4

Kako je već naprijed rečeno, Fortis u svojim »pismima o putovanju po Dalmaciji«7 daje malo podataka o šumama i šumskoj vegetaciji, ali i ti su dovoljni da ocijenimo tadašnje stanje te vegetacije. Takvo je stanje šumske vegetacije ne samo u Dalmaciji, nego i na primorskoj strani Velebita8. Takvo je stanje trajalo sve do naših dana, kada nestaju »stravični izgledi . . . golih bregova« (Fortis, I — 236), jer zelenilo drveća, grmlja ili trava svakim danom sve više i više pokriva bijele površine vapnenca. Zahvaljujući ne samo uki­nuću koza nego i preorijentaciji privređivanja stanovništva (industrijaliza­ciji) te elektrifikaciji, šumsko drveće i grmlje »uskrsava« na kamenjarima ili naseljava površine na kojima je napuštena poljoprivredna površina (vinogra­di). Na nekim kamenjarama trebalo je proteći i više od 20 godina da bi se prošarala grmljem. Da li će se na pojedinim kamenjarama razviti i šuma, tj. i viša i jače razvijena stabla ovisi o staništu, o uslojenosti stijena i dubini

6 O mogućnostima uzgoja pitomog kestena Fortis je na prvoj sjednici Gospo­darskog društva u Splitu (kojeg je bio i član) 1780. godine održao predavanje koje je te iste godine i tiskom objavio pod naslovom »Delia coltura del castagno da in-trodursi nella Dalmazia marittima e mediterranea.

7 Fortis je »Putopis o Dalmaciji« objavio u obliku pisama različitim ličnostima, od političara do znanstvenika.

8 Piškorić, O.: Dvijestogodišnjica značajnih dokumenata našeg šumarstva; Šu­marski list, 1965. str. 463.

356

puko t ina između njih. Mijenja se i sastav vrs ta , a kao p r imje r navodim pre­djel Viševicu kod sela Pet rčana . To je onaj predio , između Zadra i Nina, ko­jeg je For t i s opisao kao »porez smr ičaka dužine oko j edne milje« (I — 28), a koj i je takav bio i 1952. godine. Danas, 1975. godine, među t im , iznad srnrika uzdižu se borovi (alepski i p r imorsk i ) iz nale ta s jemena nedaleke ku l tu re te s tabla c rn ike i p lanike , koje su se razvile iz s ta r ih panjeva ili točnije žilišta nekadanj ih s tabala , a ispod i između smr ika ima i podmla tka ne samo bo­rova, nego i crnike , p lanike i zelenike.

O. Piškorić

NOVA PRETPLATNA CIJENA NA ŠUMARSKI LIST U 1976. G.!

Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, kao izdavač našeg najstarijeg stručnog časopisa, prisiljen je da realno povisi pretplatu na Šu­marski list u 1976. godini i to:

1. Pojedinci 100 din. 2. Umirovljenici, studenti i đaci 30 din. 3. Ustanove i organizacije 400 din.

4. Inozemstvo 16 dolara USA

Razlozi i detaljno obrazloženje ovoga povišenja pretplate vidljivo je i doku­mentirano u Zapisniku 16. sjednice U. O. Saveza od 11. 9. 1975* g. (zapisnik je ob­javljen u Š. L. br. 7—10/75). Iz detaljnog financ. obrazloženja u spomenutom za­pisniku vidi se znatan porast troškova papira i tiskarskih usluga, kao i malena — za stručni list ovakovog ugleda i dugogodišnjeg izlaženja — tiraža.

Dovoljno je ovdje iznijeti podatak da jedan (1) primjerak kompletnog godišta Š. L. s 550—600 stranica sadržaja stoji izdavača 321.— din. Međutim istodobno pojedinac-pretplatnik svojom godišnjom pretplatom od 100.— din. pokriva tek 30 %> ovih izdataka, dok je bespredmetno ovdje uspoređivati spomenute izdatke i pretplatu umirovljenika, studenata šumarskih škola i fakulteta, đaka i si., čija iz­nosi 30.— din. godišnje.

Uvjereni smo da će pretplatnici našeg najstarijeg stručnog časopisa uvažiti dato obrazloženje i pružiti nam daljnu podršku.

Uredništvo Šumarskog lista će svojim daljnim zalaganjem, i uz redovitije izla-ženje, nastojati svim silama da dade časopisu što prikladniju, korisniju i atraktiv­niju fizionomiju, kao i sadržaj lista usmjeriti što više potrebama prakse i terena!

I na kraju, molimo pretplatnike da pravovremeno uplate pretplatu na Š. L. za 1976. g., kao i zaostala — iz ranijih godina — dugovanja.

Naš bankov. račun: 30102-678-6249

Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije

H r v a t s k e Zagreb, Mažuranićev trg 11

357

NAUČNI I STRUČNI SKUPOVI

SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE

HRVATSKE Z a g r e b , Mažuranićev trg 11

Telefon: 444-206 Broj: 148/75

U suradnji sa Šumarskim fakultetom sveučilišta u Zagrebu, Republičkim zavo­dom za zaštitu prirode i Šumarskim institutom u Jastrebarskom, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske organizira znanstveno-stručno Sa­vjetovanje: ULOGA ŠUME I ŠUMSKE VEGETACIJE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE ÖKOLINE S POSEBNIM OSVRTOM NA JADRANSKO PODRUČJE.

Upravni odbor potpisanog Saveza odlučio je da se ovaj znanstveno-stručni skup održi 4—6. ožujka 1976. g. u Zadru.

Svrha organiziranja ovoga Savjetovanja jest: 1. O k u p i t i znanstveno-stručni potencijal svih zainteresiranih

stručnjaka za daljni korak u rješavanju interdisciplinarne pro­blematike zaštite čovjekove okoline.

2. Kroz podnijete referate i diskusiju u p o z o r i t i na moguća rješenja uočenih problema i njihovu primjenu u praksi.

3. Putem podnesenih referata u t v r d i t i i i d e n t i f i c i r a t i uzročnike degradacije, kao i ponašanje čovjeka na šume i zem­ljišta Jadranskog područja.

4. S t v o r i t i znanstveno-stručnu podlogu za daljnu razradu u-loge i vrednovanja općekorisnih funkcija šuma, kao i ocjeniti realne opasnosti od poremećene ekološke ravnoteže.

5. I s t a k n u t i odgovornost društvene zajednice u rješavanju problema pošumljivanja krša dalmatinsko-primorskog područ­ja odnosno čitavog priobalnog područja Jadrana.

Želimo ponovno naglasiti da je svrha ovog Savjetovanja s t r u č n o - z n a n -s t v e n a i p r o p a g a n d n a , kojom želimo još više proširiti saznanja i iznijeti sadašnju problematiku, potkrijepljenu novim dokazima i činjenicama, ekološkim promjenama i neslaganjem s dosadašnjim vrednovanjem općekorisnih funkcija šumske vegetacije jadranskog područja, kao i brigom oko uzgajanja, čuvanja i za­štite šuma.

Uz ostalo, Savjetovanjem želimo istaknuti kako se olako poseže za šumom i šumskom vegetacijom Jadrana i daje prednost nekim drugim granama privrede, što svakako nije u skladu s Ustavnim postavkama i odredbama Zakona o šumama, gdje je o d r e đ e n o p o s e b n o m j e s t o i u l o g a š u m a , a napose u zaštiti čovje­kove okoline.

Turističko-rekreacijski potencijali priobalnog područja Jadrana su — u smislu prirodnih mogućnosti — u opadanju. I to u onim dijelovima toga područja gdje je

NAPOMENA: Ovaj je dopis upućen znanstvenim i stručnim radnicima-pojedincima, znanstvenim i stručnim radnim organizacijama šumarstva i drvne industrije, teritorijalnim gumarskim društvima, Društvima IT organizacija, članovima Redakcijskih odbora Šumarskog lista (međurepublič-kom i terenskom) i si.

358

došlo do prevelike koncentracije turističkih objekata, ljudstva i motorizacije, kao i objekata industrije. I tako šume, koje su privukle turiste i pomogle razvoju tu­rizma, postale su ozbiljno ugrožene!

Realizacija »zelenog turizma« je tek u povojima kako u primorskom tako j o š i v i š e u kontinentalnom dijelu naše domovine. Zapravo »zeleni turizam« još nije niti unišao u naše šume, jer — izgleda — šumari i šumarske radne organizacije če­kaju da netko drugi, mjesto njih, to učini i kao da žele ostati s a m o č u v a r i š u m a , i posljedni na ranglisti korisnika šumskog turizma, gdje samo dižu i spuš­taju brklju posjetiocima i automobilima!

Prema starijim iznašanjima znanstvenici Mantl (SR Njemačka) i Tamargadza (SSSR) ocjenjuju da 1 m3 drveta sudjeluje s 30—55 %», dok nerobne koristi: hidro-loške, klimatološke, higijenske, estetske, rekreacijske i zaštitne funkcije šuma iz­nose 45—75% od ukupne vrijednosti šuma. Današnji procjenjivači šuma priznaju jednom kubičnom metru drva samo 1/10 do najviše 1/4 od ukupne vrijednosti svih funkcija šuma.

Donedavno, a još je tako i danas, proizvodnja drva bila je dominantan zadatak šumarstva, dok je nerobna proizvodnja smatrana kao sporedna korist šume, koja nema cijene i ništa ne košta. Pod utjecajem vehementne industrijalizacije danas se je situacija iz temelja izmjenila. Veću cijenu i vrijednost dobivaju sve više opće funkcije šuma.

Prema tome dobro bi bilo kad bi se p o s e b n i m r e f e r a t o m obradila me­toda i opći principi vrednovanja, kako bi se osigurao jedinstveni pristup oko raz­rade ove problematike po pojedinim regijama i barem se približno definirala sve­ukupna vrijednost općekorisnih funkcija šuma.

Očekujemo da će se učesnici Savjetovanja također porazgovoriti i o ovoj temi, kao i o prostornom planiranju i uređenju šumskih površina, ponašanju čovjeka, proređenoj divljači rijetkih i vrijednijih vrsta, uzimanju udjela šumara u rješava­nju šire namjene, kao i o mogućnostima provođenja pejsažne arhitekture na ogo­ljelim površinama Jadrana, predviđenim za pošumljivanje. Na Savjetovanju će se o svemu ovome raspravljati nakon što se iznesu Uvodni i ostali referati.

S t v a r n i n a s l o v r e f e r a t a , koji sadrži predloženu problematiku izabrat će sam autor. Referiranje može trajati najviše 10 minuta odnosno to su 3 — 4 s t r a n i c e r u k o p i s a , pisanog strojem. Poželjno je da referati budu popraćeni diapozitivima, a sadržaj obrađen jednostavno i argumentirano, te da ujedno popu­larizira ulogu šuma i šumarstva u zaštiti čovjekove okoline.

Završavajući ovu I I . Okružnicu molimo sve autore da nam olakšaju posao oko organiziranja Savjetovanja, grupiranja materijala, sastavljanja programa rada i skiciranja zaključaka Savjetovanja. Najveću ćete nam pomoć pružiti, ako nam pravovremeno dostavite naslov i kratki sadržaj Vašega referata od 10—15 redaka strojem pisanog.

Zagreb, 26. XI 1975. Predsjednik Saveza: Ing. S. Tomaševski, v. r.

359

INTERNACIONALNI SIMPOZIJ O MEHANIZACIJI ISKORIŠĆIVANJA ŠUMA

(Finska — 25. do 31. 8. 1974)

U okviru redovne godišnje izmjene iskustava i raspravljanja problema­tike iskorišćivanja šuma, na kojem sudjeluju nastavnici iz iskorišćivanja šuma nekih zemalja Evrope, u vremenu od 25. do 31. kolovoza 1974. održan je na području Finske simpozij o problematici mehanizacije i primjene me­hanizama u iskorišćivanju šuma.

Na ismpoziju su sudjelovali predstavnici slijedećih zemalja: Finske, Šved­ske, Savezne Republike Njemačke, Njemačke Demokratske Republike, Polj­ske, ČSSR, Mađarske, Austrije i Jugoslavije.

Simpozij se je odvijao u dva dijela: radni gdje su održani referati poje­dinih učesnika i terenski gdje se na terenu raspravljalo o mehanizaciji i nje­nom korišeenju u Finskoj.

Organizator simpozija je bila Katedra za iskorišćivanje šuma Šumarskog fakulteta u Helsinkiju — prof. dr. Kalle P u t k i s t o.

Prvi dio simpozija održavao se u istraživačko pokusnom centru Finskog šumarskog instituta u Kullaa (20 km od Pori-a, a oko 190 km sjeverozapadno od Helsinkija).

Ovaj moderno uređeni centar je vrlo pogodan za ovakove sastanke, a inače služi za razne kurseve što ih održava Finsko ministarstvo šumarstva za stručnjake u proizvodnji.

Iz Jugoslavije su na simpoziju sudjelovali prof. dr. R. Benić, prof. dr. A. Krivec i kao gost mg. I. Knežević.

Navodimo samo popis održanih referata i to redom kako su održani (abe­cedni red).

1. R. B e n i ć (SFRJ), Stanje i problemi mehanizacije iskorišćivanja šu­ma;

2. O. B e r g g r u n d (Švedska), Položaj mehanizacije i tendencije raz­voja u iskorišćivanju šuma u Švedskoj;

3. F. H a f n e r (Austrija), Pitanje planiranja i stanje mehanizirane iz­gradnje puteva u Austriji;

4. I. H e r p a y (Mađarska), Mogućnost primjene forwardera i procesora u srednjeevropskim šumama listača;

5. M. K a h a 1 a (Finska), Stupanj mehanizacije radova u šumi i njen raz­voj u Finskoj;

360

6. J. K a l d y (Mađarska), Granice primjene traktora točkaša i gusjeni-čara u Mađarskoj;

7. E. K a m i n s k i (Poljska), Metode optimalizacije procesa izrade u in­tegriranom šumsko industrijskom pogonu;

8. M. K a n t o l a , P. H a a t a j a (Finska), Razvoj strojeva za obradu tla u šumarstvu;

9. I. K o s t r o n (ČSSR), Helikopter kod transporta drva u ČSSR; 10. A. K r i v e c (SFRJ), Štete na sastojinama kod sječe i transporta pro-

rednog materijala; 11. W. P a m p e l (DDR), Izrada kod proreda u Njem. D. R. — pregled i

pojedina pitanja; 12. E. P e s t a 1 (Austrija), Granice mehanizacije u brdskim šumama; 13. H. P l a t z e r (SR Njemačka), Mehanizacija i potreba radne snage; 14. E. R o n a y (ČSSR), Sistemi sječe i izrade i razvojne tendencije me­

hanizacije u šumarstvu ČSSR; 15. A. S t a a f (Švedska), Tehnički aspekti oplodnih sječa; 16. J. T i m i n g e r (SR Njemačka), Sistemi iskorišćivanja kod proreda

Osim ovdje navedenih referata pročitani su neki referati poslani na sim­pozij čiji autori su bili spriječeni da sudjeluju na istom.

1. L e w i n - W. L a s d a o (SSSR), Perspektive razvoja mehanizacije uz­gojnih sječa u SSSR-u;

2. Gh. I. I o n a s c u (Rumunjska), Gledište kod gradnje i korišćenja šumskih žičara u Rumuniji;

3. M. K u b i a k (Poljska), Utjecaj upotrijebljenih oruđa kod uzgojnih sječa u mladim borovim sastojinama.

Nakon referata razvila se plodna diskusija po cjelokupnoj problematici. U vezi sa simpozijem organizirani su posjeti nekim većim radilištima i

pogonima nekih kombinata za eksploataciju i preradu drva, kao i tvornicama strojeva.

Prvi od tih kombinata je bio W. Rosenlew u Pori-u. Među ostalim, ovaj kombinat posjeduje 91.000 ha vlastitih šuma, a u 1973/74. u svojim pogonima eksplotacije proizveo je 160.000 m3 drva u vlastitim sumarna te u šumama drugih 620.000 m3 (kupnja na panju) i kupio na skladištima drugih 320.000 m3

oblovine. Tako je zapravo preradio 1,100.000 m3 oblovine. Od ove mase otpalo je na pilanske trupce četinjača 65 %, celulozno i ogrijevno drvo 27 % i teh­ničko drvo listača 8 %.

Posjetili smo radilište poduzeća u jednoj privatnoj šumi, gdje se siječe 1.400 m3. Na sječi i izradi radi 7 rušača, jedan »forwarder« i jedan Pika-50 procesor. Sječa i izrada započeta je 17. kolovoza, a dovršena će biti 6. rujna.

Tehnologija rada na sječini je slijedeća: 1. Obaranje motornim pilama (80—100 nvVdan); 2. Izrada •— procesori Pika-50 (80 m3/dan); 3. Izvlačenje — forwarderi (80—100 m3/dan). Ukupno se za jedan m3 sortimenata troši 0,04 dana ljudskog rada.

361

Pilana Seikum Sake, koju smo posjetili, proizvodi oko 208.000 m3 pi­ljene građe.

Drugi veliki kombinat, koji smo posjetili bio je Nokia Oy, sa sjedištem u Noki-i (nedaleko Tampere-a). Među brojnim djelatnostima kojima se bavi ovaj kombinat spominjemo samo proizvodnju papira i celuloze koja čini ca 220.000 tona te piljene građe 36.000 m3. Za ovu količinu proizvoda prerađeno je 644.200 m3 celuloznog drva te 84.100 m3 pilanskih trupaca. Obzirom na po­tražnju celuloze, velik dio drveta sposobno za trupce prerađen je u celulozno drvo.

Celulozno drvo se do tvornice dobavlja kamionima i splavima, a svi po­daci o količini se odmah obračunavaju iz podataka o težini tovara.

U toku ekskurzije posjetili smo radilišta na kojima rade »harvesteri«. Općenita karakteristika područja koja smo posjetili je da se sječa i izrada sortimenata vrši u šumi, a mehanizacija koja se koristi su bilo motorne pile uz kombinaciju procesora i forwardera, bilo harvesteri uz forwardere za iz­vlačenje do cesta. Dalji transport se obavlja kamionima ili splavarenjem.

Vrlo uspješno je organiziran posjet tvornici Valmet, koja proizvodi teške forwardere i harvestere, kao i tvornici Lokomo, specijaliziranoj za tešku šum­sku mehanizaciju.

Organizacija simpozija je bila odlično pripremljena te je omogućila uvid u najnoviji razvoj šumske mehanizacije u Finskoj.

Prof. dr. Roko Benić

NOVO IZDANJE!

Tablice za kubiciranje trupaca

Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske izdao je novo — praktično — izdanje Tablica za izračunavanje kubnog sadržaja izrađe­nih trupaca (klada) na 2 decimale, a za promjere 0 10—120 cm i dužine od 0,1—10 metara. Brojke tiskane su u 2 boje (promjeri trupaca u crvenoj, a dužine u crnoj boji). Veličina ovih tablica-skrižaljki je džep­nog formata 14 x 23 cm i u tvrdom kartonskom — povezu. Ove prak­tične tablice namijenjene su šumskom i drv.-industrijskom tehničkom osoblju, šumarijama, šumskim gospodarstvima, drvno-industrijskim poduzećima, đacima srednjih šumarskih i drvno-ind. škola, studentima Šumarskih fakulteta, kao i svima onim radnicima koji vrše premjer izračunavaju kubni sadržaj i izrađenih trupaca (klada). Cijena tablica s poštarinom iznosi 35 dinara.

362

SIMPOZIJ ZA ORGANIZACIJU MREŽE TRAJNO ZAŠTIĆENIH POVRŠINA U JUGOSLAVIJI

I NJIHOVO ISTRAŽIVANJE

Istraživanje na trajno zaštićenim površinama nameće se kao imperativ ako se želi uključiti u međunarodnu podjelu naučnog rada na projektu »čo­vjek i biosfera«. Ideja je pokrenuta na simpoziju Društva ekologa Jugoslavije u Splitu 1971. godine a na prvom kongresu Ekologa Jugoslavije u Beogradu 1973. odlučeno je da se poduzmu konkretne akcije pa je formiran i odbor za trajne površine.

Tim povodom održan je simpozij Društva ekologa Jugoslavije od 5—7. 5. 1975. god. u Ohridu na temu: Organizacija mreže trajno zaštićenih površina u Jugoslaviji i njihovo istraživanje.

Na simpoziju je učestvovalo više od 100 članova Društva ekologa Jugo­slavije, iz svih republika i pokrajina, predstavnici zainteresiranih institucija i društveno-političkih organizacija.

Radni dio simpozija počeo je držanjem dva plenarna referata. Prvi na temu: Zadaća i značenje trajnih ploha za zaštitu i istraživanje ekosistema naše zemlje, podnijet od prof. dr. Ljudevita Ilijanića. Drugi na temu: Eko-sistemski pristup biogeocenološkim proučavanjima naših ekosistema (isku­stva, značenje i perspektive), podnijet od prof. dr. Milorada Jankovića.

U diskusiji raspravljano je o brojnim pitanjima u vezi sa principima za izbor trajnih površina, organizaciji mreže trajno zaštićenih površina, progra­mu za realizaciju istraživanja i metodici za istraživanje.

Na koncu simpozija prihvaćeni su slijedeći zaključci: 1. Mreža treba obuhvatiti sve karakteristične biogeocenoze na horizontal­

nom i vertikalnom profilu kopna i mora Jugoslavije. 2. Pri konkretnom odabiranju površina treba dati prioritet: biogeoce-

nozama koje su specifične za određeno biogeografsko područje Jugoslavije, biogeocenozama koje su u ovom smislu dosada studirane, degradiranim bio-geocenozama, biogeocenozama u kojima je antropogeni faktor dominantan i sistematski činilac (agrobiocenozama) i biogeocenozama čije proučavanje je opravdano sa društveno-ekonomskog stajališta.

3. Trajne površine u biogeocenozama šireg rasprostranjeni a trebaju se odabrati u dogovoru s ostalim sekcijama Društva ekologa naših republika i u skladu s međunarodnim programima »Čovjek i biosfera« (UNESCO), »Raz­rada mera za zaštitu prirode« (SEV), »Program JUFRO«.

Po mogućnosti trebaju se birati trajne površine na graničnim područ­jima između republika i pokrajina, kao što su npr.: Orjen, Maglić, Dinara, Risnjak, šara, Prokletije itd.

363

4. Program proučavanja ekosistema na trajnim površinama biće inter­disciplinaran i multidisciplinaran uključujući stručnjake iz različitih oblasti fundamentalnih «nauka, obuhvaćajući u cjelini abiotske i biotske komponente ekosistema i njegovu strukturu i dinamiku.

Realizacija programa biće dugotrajna i postupna po fazama, a opseg is­traživanja zavisit će od kadrovskog potencijala i financijskih mogućnosti svake republike. Obavezni minimalni program treba biti dogovoren tokom prve faze realizacije mreže.

Program se treba realizirati u tri faze iako se pojedini zadaci nemogu strogo ograničiti na pojedine faze. Prva faza obuhvaća organizaciju mreže i identifikaciju objekata za istraživanje. Druga faza obuhvaća realizaciju do­govornog naučno-istraživačkog programa. Treća faza obuhvaća sintezu, defi­niranje zakonitosti kretanja proučavanih ekosistema i preporuke, a po mo­gućnosti i rješenja za njihovo racionalno korišćenje i zaštitu.

5. Metodiku za organizaciju mreže i istraživanje u različitim ekosistemima Jugoslavije neophodno je odabrati u analognim međunarodnim programima, a po potrebi prilagoditi je specifičnostima naših prilika.

Organizaciju mreže trajno zaštićenih površina sprovešće sekcije Društva ekologa Jugoslavije po republikama u zajednici s odgovarajućim i zaintere­siranim naučnim, stručnim, društveno-političkim organizacijama, organizaci­jama udruženog rada i samoupravnim interesnim zajednicama. Radi ostva­renja zakonskih i drugih normativnih prcdpostavki, ostvariće se suradnja sa skupštinama i izvršnim organima društveno-političkih zajednica.

Simpozij je zaključio da sekcije pripreme do kraja listopada nacrt mreže trajno zaštićenih površina, a do kraja ove godine, u zajednici s republičkim i pokrajinskim zavodima za zaštitu prirode, isti dostave nadležnim organima na usvajanje.

Na simpoziju su donijete i slijedeće odluke: 1. Da istraživački projekt Društva ekologa Jugoslavije nosi naslov: »Istra­

živanja ekosistema Jugoslavije na trajno zaštićenim površinama u cilju nji­hovog racionalnog korišćenja i zaštite«.

2. Dosadašnji odbor za trajne površine mijenja naziv, koji sada glasi: Odbor za koordinaciju istraživanja ekosistema Jugoslavije.

3. Odbor za koordinaciju istraživanja ekosistema Jugoslavije treba for­mirati slijedeće komisije: a) Komisiju za izradu nacrta programa i b) Ko­misiju za izbor metodike.

4. Isti odbor će pripremiti »Uputstva za razradu programa istraživačkog rada na trajno zaštićenim površinama«.

5. Odbor će organizirati izradu »Metodskog priručnika biocenoloških is­traživanja na trajno zaštićenim površinama«.

6. Simpozij predlaže Skupštini Društva ekologa Jugoslavije da usvoji pri­jedlog Jugoslavenskog društva za zaštitu prirode da u upravnim tijelima Druš­tva ekologa Jugoslavije budu zastupljeni predstavnici Jugoslavenskog društva za zaštitu prirode i obratno.

Na kraju, vrijedno je naglasiti da je ovaj simpozij još jedan prilog sa­znanju da je samo zajedničkim snagama svih naučnika i čitavog društva mo­guće sačuvati i unaprijediti čovjekovu okolinu.

Radoslav Rizovski

364

IZ STRANOG ŠUMARSTVA

MAĐARSKA ŽELI UTROSTRUČITI PROIZVODNJU DRVA (Iz Holz-zentralblata br. 92/1975)

Mađarsko šumarstvo se je u 30 godina od podržavljenja ne samo kvali­tativno preinačilo, nego su i povećane površine šuma. Od 1945. pošumljeno je 1 milion ha. Pošumljivanje miliontog hektara je svečano započeto u travnju ove godine kod Kecskemet-a.

Pošumljenost zemlje je 17% dok je 1925. g. bilo 12%. U to vrijeme bilo je pošumljeno 1,1 milion ha. Državnih šuma je bilo tada 6%. 1950. g. nakon podržavljenja bilo je šumskih površina 1,5 mil. ha. Udio državnih šuma je bio 80%, ostatak je bio u posjedu društvenog vlasništva.

Nakon drugog svjetskog rata bilo je u Mađarskoj oko 100.000 ha goleti i bezvrijednih zakržljalih šuma na više hiljada ha. Nepošumljene površine su u 30 prošlih god. kontinuirano pošumljene. Kvalitet sastojina je popravljen. Sastojine šuma na 560.000 ha su morale biti zamijenjene, osim toga pošum­ljeno je 440.000 ha novih površina.

Najviše je pošumljeno u ravnicama, gdje je procent pošumljenosti po­većan od 7 na 14%. Do 1990. g. pošumiti će se daljih 250.000 ha. Tako da će pošumljenost doseći 19%. Gornja granica šumskih površina planira se s 2,4 mil. ha, tj. 2 5 % pošumljenosti zemlje.

Udio pojedinih vrsta drva je znatno izmijenjen i prilagođen je uvjetima industrije. Učešće crnogoričnih šuma u posljednjih 30 godina povećano je od 6 na 10 %, nasuprot učešće hrasta i bukve opalo je od 59 % na 44 %. Ovaj trend će se nastaviti i u budućnosti. Do 1990. g. učešće crnogoričnih šuma treba biti 19 %, dok udio hrastovih i bukovih šuma treba opasti na 38 %. 18 % učešća bagremovih šuma bi se i dalje zadržao.

Radi zadovoljenja potreba industrije papira učešće topolovih površina povećano je od 3 na 9 %.

Znak poboljšanja šumarstva je što je 1950. god. sječeno 3,5 mil. m3, a 1975, i pokraj beznačajnog povećanja površina, sječa je povećana na 6,6 mil. m3. Pred 30 godina iznosile su zalihe u šumama 125 mil. m3, a danas su 200 mil. m3. Prirast po ha godišnje je 3,4 m3, što je, upoređujući s ostalim zemljama, dobar rezultat. Prema planovima, do konca ovog vijeka sječiva masa treba biti 10 mil. m3.

365

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA

M i l o r a d J o v a n č e v i ć : Ekologija šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom kraju.

»Ekologija šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom kraju« (u daljnjem tekstu Ekologija) jedini je rad u 5. knjizi »Ana­la za šumarstvo« koje izdaje Jugoslaven­ska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za prirodne nauke (urednik aka­demik Mirko Vidaković).* Ova Ekologi­ja je zapravo drugi dio studije M. Jo-vančevića o rasprostranjenju šumskog drveća i grmlja te stanja šumske vege­tacije u području između Neretve i Bo-kokotorskog zaljeva. Prvi dio objavila je, također, JAZU kao 4. svezak navedenih Anala 1972. godine pod naslovom »Horo-logija šumskog drveća i grmlja u Du­brovačkom kraju« (u daljnjem tekstu Horologija)**. Ova istraživanja M. Jovan­čević, sada profesor Šumarskog fakulte­ta u Sarajevu, proveo je između 1950. i 1956. god. kao suradnik Terenske stanice Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU u Trstenom pa su ove dvije knji­ge, pored ostalog, dokument i rada ovog Instituta.

Ovaj rad je i više nego »ekologija«, jer pored prikaza — Ekološke prilike i ras­prostranjenost drveća i grmlja (klimat­ski faktori, petrografsko-geološki matični supstrat, pedološki odnosi, geomorfološ-ki odnosi, biotski utjecaji), sadrži i pri­kaze

— Fitocenološka građa osnovnih obli­ka šuma,

— Šumsko-vegetacijska razdioba istra­živanog područja te

— Kratak osvrt na šumsko-uzgojne mo­gućnosti.

Tekst je dopunjen s 21 tabelom, 17 gra­fikona, 2 karte i 12 fotografija. Pored, da ih tako nazovemo, pomoćnih tabela o klimatskim i dr. ekološkim činiocima autor je dao i tabelarni »pregled visin­skog rasprostranjenja vazdazelenog dr-

* Knjiga se mož.e naručiti od Znanstvene knjižare u Zagrebu, Gunđulićeva 24, u broši-ranom ili tvrdom povezu.

* Ovaj dio prikazan je u Šumarskom listu, god. 1972. br. 9—10.

veća i grmlja« i to po pojedinim dijelo­vima — područjima istraživanog područ­ja (pelješko, neretvansko, donjohercego-vačko, dubrovačkog primorja, dubrovač­ke okolice te Konavala), fitocenoloških snimaka i dr.; od grafikona navodimo samo neke kao »redoslijed vazdazelenog drveća i grmlja po visini najviših nala­zišta« (str. 59), 3 profila nalazišta dalma­tinskog crnog bora (str. 61—63), distri­bucijske krivulje nekih borovih sastoji-na (str. 142. i dr.) itd.; od dvije geograf­ske karte jedna je o geološkom sastavu, a druga »dendrogeografske razdiobe juž-nodalmatinskog kopna«. Fotomaterijal više prikazuje gornje domete pojedinih vrsta (kao npr. stabla medunca u Arbo-retumu Trsteno koje je dostiglo promjer u 1,30 met. od 180 cm, jača stabla me­dunca, lijepe sastojine crnog bora), a manje stanje šumske vegetacije koja je prikazana samo jednim fotosom (golu sječu makije za potrebe proizvodnje vap­na — paljenja klačine). Međutim, takvih snimaka bilo bi potrebno više kao, pri­stupačna dokumentacija o stanju šuma (šumske vegetacije) na početku drugog dijela ovog stoljeća, jer je već danas sta­nje šumske vegetacije na kršu drugačije nego li je bilo prije 20, 30 ili više godina i malo je površina gdje bjelina golog krša nije bar prošarana zelenilom grmo­va, a prijašnje šikare (i makije) već su prerasle u sastojine tipa niske šume.

Iz Horologije saznajemo za prostorni raspored pojedinih vrsta Dubrovačkog kraja, a Ekologija daje podatke o eko­loškim determinantama njihovog, ne sa­mo, rasprostranjenja nego i uspijevanja. Moglo bi se reći da su te determinante poznate. I jesu, ali kao globalne, općeni­te, a ne i u njihovim detaljima, uz uvje­te mikrorajona, a koji su u određenim slučajevima odlučni za uspješno ili ne­uspješno uzgajanje bilo koje vrste. Po tome ova Ekologija omogućuje suptilnije poznavanje bioloških i uzgojnih svojsta­va vrsta koje se nalaze na istraživanom području, a koja se mogu, bez sumnje, koristiti i u drugim područjima. Praktič­ki će, za sada, rezultati ovih istraživanja naći primjenu u parkovno-hortikulturnim nasadima, jer ne samo što je u takvim

366

nasadima uspjeh ili neuspjeh i široj jav­nosti više uočljiv, nego i zato što se rad šumara na Jadranskom području sastoji manje više u očuvanju postojećega, bu­dući da za veće zahvate nema sredstava. U stanovitoj mjeri to se ne odnosi na temperaturna ograničenja, jer danas i-mademo čempresa u Zagrebu i njegovoj okolici (u Bačunu), crnike duboko u po­dručju šume hrasta medunca (u Kršanu i u izrazitom mrazištu Pazinu), a lovo­rike podno Čičarije (u istarskom Humu).

Ekologija je značajan prinos poznava­nju fitocenoloških građa šume crnike, alepskog i crnog bora. Za šumu crnike (Orneto-Quercetum ilicis H-ić) dane su snimke s 4 lokaliteta (s nadmorskih vi­sina od 180 do 400 m i ekspozicija NW, N i NE), šume alepskog bora (Orneto--Quercetum ilicis pinetosum halepensis H-ić) sa 7 lokaliteta (nadmorske visine od 30 do 150 m nad morem, a ekspozi­cija S, SW, NW) te šume dalmatinskog crnog bora (Orneto-Quercetum ilicis pi-nosum dalmaticae H-ić) s 8 lokaliteta (nadmorske visine između 240 i 800 m, a ekspozicija S, SW, W, N i NE).

U uvodu Horologije (str. 10) autor je naglasio da je »krajnja svrha« ovih is­traživanja da se »omogući lakše i pra­vilnije planiranje praktičkih radova na melioraciji šuma i šumskih terena« (Du­brovačkog kraja). O tome je tu i tamo bilo riječi i u Horologiji, a u Ekologiji to je obuhvaćeno posebnim poglavljem, u »kratkom osvrtu na šumsko-uzgojne mogućnosti«. U ovom dijelu autor je sa­općio i svoja mjerenja u mješovitim sa-stojinama alepskog i primorskog bora te pinjola sa zaključkom da »primorski bor,

TOPOLA, bilten Jugoslavenske nacio­nalne komisije za topolu, br. 103—106, Beograd VII/1974 — VI/1975.

Četverobroj 103—106 ovog časopisa »po-syecen je«, kako stoji na naslovnoj stra­nici, »Međunarodnom simpoziju o gaje­nju topola i iskorišćavanju topolovog dr-veta« koji je održan od 8—11. listopada 1974. god. u Beogradu, s obilaskom ob­jekata u Novom Sadu, Osijeku, Belišću i Srijemskoj Mitrovici. Međunarodni, jer su na njemu sudjelovale, osim Jugosla­vije, i NR Mađarska (s 2 delegata i 2 referata), NR Poljska (s 3 delegata i 2 referata), SR Čehoslovačka (s 8 delegata

kao vrsta bržeg rasta, ima najveće zna­čenje za proizvodnju drvne mase« (str. 146).

Podmladna (resurekciona) sječa navodi se (i predlaže) kao meliorativna mjera u cilju obnove degradiranih sastojina bez ikakvih ograničenja, odnosno kao mjera koja u svakom slučaju osigurava razvoj, u odnosu na naše želje i potrebe, i kva­litetniju sastojinu. M. Jovančević je, me­đutim, upozorio (str. 137) da ona može i negativno djelovati, odnosno doprinijeti potiskivanju vrsta sa sporijim rastom ili onih bez ili sa slabijom izdanačkom sna­gom. Mi bi dodali, da je mjera meliora­cije opravdana samo na boljim staništi­ma, jer se samo na takovim može raz­viti sastojina sa svojstvima niske šume.

Kao »Additamenta« priopćeno je 15 do­kumenata (na latinskom ili talijanskom jeziku) o intervenciji Senata Dubrovačke republike za zaštitu ili unapređenje šu­ma u razdoblju od 1344. do 1808. godine na osnovu kojih je autor prikazao utje­caj čovjeka na šumsku vegetaciju u tom području (str. 67. i dalje). Nalaze se i četiri »popisa« i to znanstvenih imena biljaka, domaćih imena biljaka, geograf­skih imena te ekoloških i drugih pojmo­va o kojima je riječ u ovoj knjizi. Ti po­pisi omogućuju lako pronalaženje vrsta ili pojmova kada je čovjeku samo to po­trebno. Sažeci su na engleskom i fran­cuskom jeziku.

Mjesto detaljnijeg prikaza i uspoređi­vanja preporučujem upoznati se s ovom Ekologijom, a time i sa šumskom vege­tacijom istraživanog područja, i to go­tovo jednako kao da smo po njemu i krstarili. O. Piškorić

i 4 referata), i SR Rumunjska (s 1 dele­gatom i 2 referata), a samo preko refe­rata SSSR (2), NR Bugarska (4) i NR Mongolija (1). SFR Jugoslavija sudjelo­vala je s 34 delegata i sa 16 referata. U ovom četverobroju objavljeno je 30 re­ferata a jedan, od ing. Bure, objavljen je već u br. 98—99. istog časopisa. Ing. Bura referirao je o »stanju i mogućno­stima proizvodnje celuloznog (prostor­nog) drveta u plantažama brzorastućih topola i četinara u Jugoslaviji«. Na u-vodnom mjestu ing. Bura prikazao je or­ganizaciju i tok simpozija u okviru ko­jeg su objavljeni podaci o razvoju (o drv­noj masi i prirastu) 12—13 godišnjih

367

plantaža klona 1-214 s 3 lokaliteta Šum­skog gospodarstva Osijek.

U ovom Biltenu najprije se nalaze re­ferati stranih autora, a zatim naših, ali ih ovdje iznosimo po tematskim oblasti­ma time da brojka u zagradi označuje stranicu ovog sveska »Topole«.

1. Topolarstvo u zemljama učesnicama simpozija:

K e r e s z t e s i dr. Bela: Gajenje topo­la u Mađarskoj (21),

E r d e l y i Gyorgyo: Stanje industrij­ske upotrebe topolovine i njene perspek­tive u Mađarskoj (25),

H e j m a n o v s k i Slavomir: Pravci i perspektive u gajenju topole u Poljskoj (29),

E n d e r š t ing. Vaclav i J a n č i ing. Jan: Stanje i perspektiva kemijske pre­rade topolovog drveta u Čehoslovačkoj Socijalističkoj Republici (51),

Ž u r m a ing. Tiberije: O kulturi to­pola i vrba u Socijalističkoj Republici Rumunjskoj (63),

I v a n e s k u dr. ing.: Industrijsko is­korištavanje topolovine u SR Rumunj­skoj (72).

I v a n o v S. P.: Razmnožavanje i gaje­nje topola u Sovjetskom Savezu.

2. Uzgojna problematika: G a n č e v Penčo (Bugarska): Hibridi-

zacija nekih vrsta sekcije Leuce roda Po-pulus (89),

G a n č e v Penčo, P e t r o v Mihael, F a k i r o v Vencislav: Osnovi rejonira-nja topola u NR Bugarskoj (108),

A v a r e z d R.: Neka pitanja uzgaja­nja sadnica topola u uslovima planinsko--šumske zone NR Mongoolije (113),

D ž e k o v prof. dr. S.: Jedan primjer komparativnog razvoja klona Populus x euroamericana Cv. »1-214« na vardarskom aluvij umu skopske kotline (117),

N i k o l o v s k i Trajko, M a t v e j e v a Jana: Prilog poznavanju ekološko-takso-nomske pripadnosti trepetljike (Populus tremula L.) u Makedoniji (122),

Ž i v a n o v mr Nikola: Rezultati istra­živanja utjecaja đubrenja topola na pseu-dogleju (125),

M a r k o v i ć mr ing. Jovan: Dimenzije drvnih vlakanaca i nominalne težine dr­veta u zavisnosti od dvije različite teh­nologije uzgoja, po starosti i visini sta­bala klona »1-214« (135),

G u z i n a mr ing. Vojislav: Genetski polimorfizam izoenzima peroksida i ste-reza kod Populus deltoides Bartr. (170),

J o v i ć mr ing. Dragoljub: Pojava pu­canja i proces zarašćivanja pukotina na-stalih djelovanjem niskih temperatura na stablima P x euroamericana (Dođe) kl. »1-214« (177),

H e r p k a dr. Ivan: Prilog proučava­nju metodologije ranog testa kod topo­le (194).

3. Zaštita: J o d a l dr. Ištvan: Rezultati prouča­

vanja otpornosti topola na napad joho-vog surlaša — Cryptorrhynchus lapathi L., Curculionidae, Coleoptera (151),

K u š e v s k a dr. Milka:, Spektar regu-latorskog djelovanja insekata parazita na topolovom savijaču — Gypsonoma ace-riana Dup. (158),

V a s i ć dr. Milomir: Novije metode i sredstva suzbijanja štetnih insekata to­pola i vrba u Jugoslaviji (201).

4. Drvne mase i prirast plantaža topola: J o v i ć mr Dragoljub i V a s u n g ing.

Vjekoslav: Drvna masa, tekući i prosječ­ni volumni prirast P.X E. CL. 1-214 i ne­kih drugih klonova, na kraju ophodnje od 12 godina, u uporednom topoliku Ve­liko Polje (129),

H e r p k a dr. Ivan, M a r k o v i ć mr Jovan: Rezultati istraživanja u upored-nim zasadima topole (183).

5. Sječa i otprema drveta: G a l a t Jan (ČSR): Metode izrade drv­

ne mase u međurednim (prorednim) sje­čama u topolovim sastojinama (57).

6. Tehnologija iskorišćivanja topolo­vine:

K l o b e c o v a ing. Tereza (ČSR): Fi-zičko-mehanička svojstva topolovog drve­ta iz poplavnih područja (37),

S t e i l e r ing. Stefan (ČSSR): Ispiti­vanja mogućnosti korištenja topole u proizvodnji lijepljenih i aglomeriranih materijala (45), O l s z e w s k i dr. Jan, N o w a k o w s k i dr. Jerzy (Poljska): Drvo brzorastućih topola kao sirovina za dobivanje polu-celuloze koja se koristi za proizvodnju bijelih papira (33),

T o k a r e v B. I. (SSSR): Prerada to­polovog drveta metodom hidrolize (86),

368

N i k o 1 o v prof, mr Svilen, A b r a š e v mr Georgi (Bugarska): Poboljšanje svoj­stava furnirskih ploča napravljenih od drveta topole modificiranjem njihovog vanjskog sloja (99),

N i k o 1 o v prof, mr Svilen, A b r a š e v mr Georgi: Dobivanje detalja stabilnih dimenzija od drveta topole (95),

G a š p a r i ć ing. Zdenko, S t a n k o -v i ć ing. Milorad: Upotreba mekih lista-

PRIRODA, časopis Hrvatskog prirodo­slovnog društva.

Ovih je dana izašao iz tiska posljednji (10) broj za godinu 1974. Između ostalog mogu se u ovom godištu naći i ovi za­nimljivi prilozi:

Članci: B a r č i ć B.: Biljka »goli čovik« u hr­

vatskoj flori (sa 2 fotografije). Ć u r i ć R.: Marginalije na temu »Čo­

vjek i šuma u Jugoslaviji« (sa 3 foto­grafije i 2 crteža).

F r k o v i ć A.: Prirodne rijetkosti šu­ma Gorskog kotara (sa 4 fotografije i 1 crtežom).

G u c u n s k i D.: Hidrobotanički odjel u Treboni (sa 4 fotografije).

J a r d a s I.: Borov četnjak-gnjezdar, zanimljiv stanovnik na primorskim bo­rovima (sa 4 fotografije).

J u r e t i ć N.: Viroidi — malo poznati uzročnici bolesti biljaka (sa 3 fotogra­fije).

K u n a K.: Tragom jedne korovske bilj­ke (sa 3 crteža).

K u n a K.: Fitomimeza leptira običnog žućaka (sa 1 crtežom).

K u š t r a k D. i K u j u n d ž i ć N.: Tilo-vina — ukras imotskog kamenjara (sa 3 fotografije i 1 kartom).

M a t o n i č k i n I.: Sto godina znan­stvenog rada iz zoologije na Sveučilištu u Zagrebu (sa 5 fotografija).

M u n j k o I.: O biokemijskoj aktivno­sti lišaja (sa 2 fotografije).

M u n j k o L: Biotetika u suvremenom urbanom okolišu (sa 3 fotografije).

S u g a r I. i T r i n a j s t i ć I.: Raslin­stvo Peloponeza (sa 3 fotografije).

ča iz prirodnih šuma i plantaža za pro­izvodnju sulfatne celuloze (165).

S ovim sveskom »Topole« započeo je radom novi glavni (odgovorni) urednik dipl. ing. i ecc. Ilija Knežević (iz Savez­nog zavoda za društveno planiranje u Beogradu), budući da je dosadanji ured­nik, od 1960—1974, dipl. ing. Dimitrije Bura prešao u mirovinu. Međutim, ing. Bura ostao je i dalje član redakcijskog odbora ovog časopisa. O. Piškorić

T a v č a r A.: Jedna primjena makro-fotografije (sa 4 fotografije).

V a j d a Z.: Propast šuma u Vijetna­mu.

V r a n e š M.: Introgresija u životinj­skom svijetu (sa 2 fotografije).

Z u b a k F.: Primorska bura (sa 1 sli­kom).

Zaštita prirode:

Borov četnjak ugrožava dalmatinske šume (sa 1 fotografijom) (Ivo Tadej).

Da li insekticidi ugrožavaju populacije kišnih glista u šumskim zemljištima? (H. Riter-Studnička).

Humana zaštita ljudskog i prirodnog potencijala (B. Knežević).

Mar j an ponovno — samotna planina? (F. Zubak).

O zagađenosti mora krutim tvarima i fekalijama (I. Šimundić).

O zaštiti čovjekove sredine na skupu atomskih fizičara (A. T-ć).

Otpadne vode neće zagađivati Taru (A. T-ić).

Područje rijeke Morače (Lj. Marčić Brusina).

S malo truda učinimo mnogo (Z. Do-lenec).

»Sjenica« — aktiv za zaštitu ptica (sa 4 fotografije) (C. Štanfelj).

Spasimo prirodu! (F. Zubak). Zagađenja polihloriziranim bifenilima

(-tkv-). Zaštita prirode u Sloveniji (A. T-ć). Zaštita prirode u Vojvodini (A. Tadić). Zaštita prirode u Zakonu o morskom

ribarstvu SR Hrvatske (A. Tadić). Zaštita, razmnožavanje i gajenje me­

donosnog lekovitog bilja (sa 1 crtežom) (J. Tucakov).

369

Zaštita šuma srednje Evrope (L. Schmidt).

Zaštitimo našu okolinu od svakog pre­komjernog oštećivanja i zagađivanja (A-pel Osnivačke skupštine Savjeta za zašti­tu i unapređenje čovjekove okoline Ju­goslavije).

Zanimljivosti:

Akademgorodok — grad naučnika u tajgi (S. Jovičić).

Bakterije kao smog-detektori (T. Mar-janac).

Da li podzemni vodeni tokovi uzroku­ju i lokalne promjene nad zemljom (R. Ch.).

Emocionalni život ptica (V. Del Toso). Ginkgo biloba (A. T-č). Imena sela u Makedoniji prema bilj­

kama i životinjama (J. F. T.). Kretanje hlorofila u lišću kao poslje­

dica nadražaja tkiva (H. R. Studnička). Kultno drveće u skopskim selima (J.

T.). Mandragora, alrauna, mandragula,

mundragula, narangulina, alrun (J. Tu-cakov).

Manje poznate prirodne ljepote Herce­govine (V. Dumbović).

O seobi ptica (M. Jakovina). O zagađenosti vazduha u Skoplju (J.

T.). Obični čapljan sam se zasijava (J. K.). Oko reke Velike Morave sve je manje

bregunica (Đ. Marinković). Ornitomuzikologija — što je to? (sa 1

notnim crtežom) (K. Kuna). Otpornost raznih vrsta drveta, ugrađe­

nih u hramovima Maya, prema napadu termita (H. R.S.).

Otrovna izlučina daždevnjaka (K. Kn.). Otrovne zmije na Zagrebačkoj gori (I.

Munjko). Ozelenjavanje Sahare (S. Jovičić). Pitka voda u Pokrovniku (sa 1 fotogra­

fijom) (B. Menđušić). Prirodne lepote i arheološki nalazi u

jugozapadnoj Rumuniji (Ž. Simović). Prirodni neprijatelji krumpirove zlati­

ce i pokušaji njenog biološkog suzbijanja (H. Ritcr-Studnička).

Promjena osobina voda u vještačkim jezerima (H. Riter-Studnička).

Prvi fotoelektronski spektrometar u Jugoslaviji (L. Klasinc).

Ptica koja se leže i živi u dimnjaku (M. Martić).

Smanjenje zagađenja okoliša od topio­nica obojenih metala.

U maslinovu lišću alkaloidi kinina (H. R. S.).

Umjetni oblaci sprečavaju ledenu ma­glu (-tkv-).

Vegetacija oko mravinjaka u dolini Lo-gare u Afganistanu (H. R.-Studnička).

Veštačko navodnjavanje u Makedoniji (J. F. T.).

Zagonetni skok buhe (K. Kn.). Zašto mikrobi proizvode antibiotike

(-tkv-).

Opažanja u prirodi: Iz života čiope crne (Tica). Mudra grmuša (Z. Dolenec). Neka opažanja o leptiru japanskoj svi-

loprelji (Antherea vamamai Guer) (sa 2 fotografije) (R. Kranjčev).

Opažanja o sojki (Garrulus glandarius) (V. Posavec).

Priroda i mladi ljudi (F. Zubak). Taktika obrane nekih vrsta ptica (V.

P.).

Osvrti: Ekolozi postaju aktivni (A. Tadić). Dvjestota godišnjica prirodoslovnih is­

traživanja na otoku Hvaru i u moru (A. Tadić).

Iz stogodišnje povijesti lovstva kroz šumarske listove (D. Andrašić).

Najstariji botanički vrt Evrope (sa 3 fotografije i 1 crtežom) (K. Stanković--Tomić).

Rachel Carson — borac za zaštitu pri­rode (A. Truhelka).

Što je odonatologija? (sa 3 fotografije) (M. Kapetanović).

Vijesti: Akcija koja oplemenjuje školu i školski

ambijent (I. Stanić). Drugo zasjedanje Jugoslavenskog savje­

ta za zaštitu i unaprijeđenje čovjekove o-koline (A. Tadić).

Dvadesetpeta godišnjica Nacionalnog parka »Plitvička jezera« (Z. P.).

Intenziviranje poljoprivredne proizvod­nje i očuvanje prirode (Šoštarić-Pisačić).

Izložba »Šume naših krajeva« (A. Ta­dić).

Osnivanje Zajednice prirodoslovnih društava SR Hrvatske (Z. Pavletić).

370

Proslava 10. godišnjice Nacionalnog parka »Risnjak« (Z. P.).

Republičko savjetovanje o zaštiti život­ne sredine (A. Tadić).

Selo, planina i turizam (M. Zorić).

»Mladi čuvari prirode«: Pravila Sekcije »Mladi čuvari prirode«. Osnivanje Sekcije »Mladi čuvari priro­

de«. Osnivanje ogranaka »Mladih čuvara pri­

rode«. Osnivanje novih ogranaka.

In memoriam: Dr. Simeun Grozdanić (sa 1 fotografi­

jom).

Razgovori: Kako zaštititi životnu sredinu čovjeka?

Nove knjige: Katalinić J., Loc D., Lončarević S., Pe-

radin L., Simić F., Tomašec I.: Pčelarstvo (J. Kovačević).

Matoničkin-Pavletić: Život naših rijeka (B. S.).

Šilić Čedomil: Atlas drveća i grmlja (sa slikom naslovne stranice) (A. R. Hadži-omerović).

Mala prirodoznanstvena enciklopedija: Na kraju svakog broja nalazi se krat­

ko tumačenje pojedinih stranih stručnih termina, koji se pojavljuju u tom broju.

I. Mikloš

INŽENJERI I TEHNIČARI! STRUČNJACI ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE!

Pozivamo Vas na suradnju: OBJAVLJUJTE REZULTATE SVOJEGA RADA!

Poželjno je obrađivati izvorne aktualne stručne teme (uspjehe i propuste) iz brojnih područja i oblasti šumarstva i drvne industrije u s a ž e t o m obliku, sa nekoliko karakterističnih snimaka, crteža, grafikona, tabela i si. Objavljujte rezultate svojih Šumskih gospodarstava, svojih šumarija!

Uredništvo Šumarskog Lista Zagreb - Mažuranićev trg 11

371

STRANA STRUČNA LITERATURA

B e r n a t z k y A l o j z : BAUM UND MENSCH, nakladnik W. Kramer Frank­furt a/M., 1973.

Sadržaj ove knjige od 200 stranica je slijedeći:

I Stabla omogućuju naš život, II Odnosi između čovjeka i stabla,

I I I Monografija stabala, IV Portreti stabala, V Njega stabla —• kirurgija stabla.

»Kirurgiju stabla« obradio je Mi­chael Maurer.

U prvom dijelu autor je obradio funk­ciju stabala, drvoreda i zaštitnih pojase-va u gradskim aglomeracijama, podkri-jepljenu brojčanim podacima. Tako npr. stablo svojom krošnjom zadržava 70— 90°/o prašine koja se nalazi u zraku od prometa ili tvornica (na svakih 10 000 to­na smeđeg ugljena kod sagorjevanja u zrak dimom ode oko tona pepela, a 1,5 tona sumpornog dioksida), ublažuje tem­peraturne razlike do 3,5° C ili reducira i do 90 %> radioaktivne tvari, također, zadr­žavanjem u krošnji*. S druge strane dr­veće, kao i grmlje i ostale biljke, u 12-satnom danu po ha potroše oko 900 kg ugljičnog dioksida i proizvedu oko 600 kg kisika. A kisik danas ne troši samo čo­vjek i ostali živi svijet, nego i sve kotlov-nice i svaki auto! Pri tom valja nam se sjetiti, da sat rada automobilskog moto­ra (sat vožnje automobilom) potroši, u

* Takove podatke iz domaćih izvora sadrži i dizertacija dr. M. Sapunđžića koju je pod na­slovom »Fiskulturno rekreativne zelene površi­ne naselja« 1970. god. izdao Univerzitet u No­vom Sadu.

prosjeku, toliko kisika koliko čovjek za cijeli dan!

U drugom dijelu autor prikazuje pove­zanost čovjeka i stabla u arhiktekturi (npr. stupovi), kiparstvu, slikarstvu i na­rodnim običajima (badnjacima, »maj-baum« i dr.). U III . dijelu prikazano je rasprostranjenje, dendrološke i ekološke osobine za deset vrsta: bukve, hrasta kit-njaka i lužnjaka, lipe, tise, masline, plut-njaka, libanskog cedra, gingko-a i mamu-tovca uz naglašavanje nekih njihovih osobitosti, osobito starosti i dimenzi­ja pojedinih stabala. U IV. dijelu — portreti stabala — autor je opi­sao u osam naslova pojedina sta­bla ili skupine stabala u Njemačkoj, svjedoka starih vremena, kao npr. lipa Kunigunde na Altenberhu kod Burgerot-ha ili sudačka lipa u Monchsdeggingen-u itd. te Abrahamov hrast kod Hebrona.

V dio — njega ili kirurgija stabala sa­drži niz prikaza o soniranju bolesnih ili šupljih stabala, osiguranja stabala kod izvođenja radova oko njih te presadnje većih stabala, promjera do 25 cm, poseb­no pomoću tzv. »Tree-Movera« kojim se može izvaditi i prenijeti (prevesti) gruda (bala) promjera do 2 met. i dubine do 1 met. Za presadnju takvog stabla s prevo-zom do 20 km s 2—3 radnika potrebna su svega tri sata rada (dakako da se istim »Tree-Moverom« kopa i jama za sadnju). Model iz 1973. godine može se montirati na Unimog-vozilo, dok se za stariji stroj moraju koristiti teži građevinski strojevi.

Knjiga je ilustrirana sa 107 slika na 48 tabli i 108 crteža u tekstu, a tehnička o-prema je prvorazredna.

Nabavna cijena 1974. god. bila je 108,50 dinara.

O. Hškorić

372

FORSTARCHIV 1972.

Br. 1 J u n a c k , H.: Problemi i saznanja iz

dugogodišnje primjene prirodnog kon­cepta u gospodarenju borovim šumama.

R a c z, J.: Mogućnosti i pretpostavke za kontrolirano sakupljanje sjemena dugla-zije u USA.

B i t t e r , B. i H a r l f i n g e r , Th.: Obrezivanje grana četinjača.

Br. 2 L i e s e , W.: Utjecaj razvitka znanosti i

tehnologije na istraživanja i izobrazbu kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji.

0 1 1 m a n n, H.: Budućnost drvenih že­ljezničkih pragova.

H e i l , K.: Lanac za motorne pile s au­tomatskim brušenjem OREGON 80 Top--Scharf.

G r e s s e 1, P.: Dosadašnja iskustva u proizvodnji i preradi industrijske duge oblovine.

Br. 3 U r l i eh , B.: Međusobno kemijsko dje­

lovanje šumskih ekosistema i njihovog o-koliša.

S c h w e e r s , W.: Onečišćenje zraka i vode kemijskom preradom drva.

P l a t z e r , H. B.: O problemu stranih radnika u šumskoj privredi.

R e i s s i n g e r, G.: Iskustva sa strojem za popravljanje puteva R2.

Br. 4/5 O t t o , H.-J.: Stanišni zahtjevi duglazije

— Mogućnosti za osnivanje kultura na diluvijalnim tlima Niedersachsen-a.

H u s s, J.: Stoji li gospodarenje boro­vim sastojinama u sjevernoj Njemačkoj pred preokretom?

H a s e , W.: Podizanje i gospodarenje sa­stojinama četinjača u Schleswig-Holstein za vrijeme pruske uprave (1864—1945.).

K l e i n s c h m i d t , J.: Izbor plus sta­bala borova, smreke i ariša istočnoevrop­skih provenijencija za podizanje kultura u Niedersachsen.

G u n i a , St. et all.: Abies alba Mill, na sjeveroistočnoj granici svojeg prirodnog rasprostranjenja — Opažanja u NR Polj­skoj.

R e c k , S.: Vrijeme stvaranja izbojaka i karakteristike rasta smreke — Prethod­ni rezultati pokusa križanja.

M a n n , H.-J.: Kalkuliranje sveukupnog i čistog prihoda šumskog poduzeća — Približna metoda pomoću novčanih pri-rasno-prirodnih tablica.

B i t t e r l i c h , W.: Novi Tele-Relaskop.

Br. 6 R o e d e r , A. i K n i g g e , W.: Dali su

oštećenja kore uzrokovana divljači zbilja toliko ozbiljna?

B r ü n ig , E. F.: Korisnost rezultata e-koloških istraživanja u tropima za eko­logiju prirodne okoline u SR Njemačkoj.

L i i n z m a n n , L.: Troškovi prorjeda u Finskoj.

Br. 7 M e y e r , R.: Obrezivanje grana — Jedi­

na alternativa u sastojinama četinjača. U r 1 i c h, B.: Ekonomske konzekvence

čovjekovog utjecaja na balans hranjiva u šumskim ekosistemima.

B a c k h a u s , G.: Sječa i izrada indu­strijskog drva bukve različitih dužina sor-timenata u prorjedi.

H ö f l e , H.: Projektiranje radilišta po­kretnih strojeva za kresanje grana — Fin­ski stroj za kresanje i trupljenje Pika 50.

Br. 8 R o s z n y a y , Z.: Rezultati desetogodiš-

njeg anketiranja posjetilaca šuma. M u n z e l , E.: Rezultati natječaja za

projektiranje groblja u šumi. P e s t a 1, E.: O izvlačenju helikopteri­

ma i balonima u evropskim planinskim šumama.

Br. 9 P e t r i , H.: Reguliranje prostora rasta

u mješovitim sastojinama bukve i smre­ke.

T ü r c k e , F.: Ograđeno i slobodno lo­vište.

K1 i m e t z e k, D.: Šumske bolesti i štetnici — Zajednička konferencija EPPO i IUFRO, As/Norveška 1972.

T r z e s n i o w s k i , A.: Izobrazba voza­ča zglobnih traktora u Austriji.

Br. 10 B e c k e r , M.: Šumarska propaganda. K e r t i n g, H.-U.: Izrada šumskih ka­

rata i kartografija šuma u Niedersachsen. G e r m a n n, D.: Ima li smisla računa­

nje amortizacije za šumsko zemljište?

373

W o r r e l l , A. C : Neka razmišljanja o šumskoj privredi u SR Njemačkoj.

P l a t z e r , H. B. i F r e y e n h a g e n , H.: O budućnosti rada s motornim pila­ma.

Br. 11 S c h o b e r , R.: Osnutak Zajednice nje­

mačkih šumsko-pokusnih zavoda prije 100 godina.

S e i b t, G.: Zadaci i problemi nauke o rastu i prirastu u šumarskim istraživa­njima.

F r a n z , F.: Neki aspekti budućih du­goročnih istraživanja rasta i prirasta te­meljenih na mjerenjima na stalnim po­kusnim plohama.

H u s s , J. i B u r s c h e l , P.: Rezultati dugoročnih istraživanja unapređenja pri­rodnog pomlađivanja bukve raj.'ićitim na­činima obrade tla.

M e y e r , R.: »Der Trittauer Kiosk« — Praktični uređaj u šumama za rekreaciju.

Br. 12 M a y d e 11, H.J. v.: Šume Sovjetskog

Saveza kao izvor sirovine za drvnu in­dustriju.

K l e i n s c h m i t , J.: Utjecaj zagrija­vanja tla i vrste supstrata na zakorjenji-vanje klijanaca smreke i duglazije.

G ö 11 s c h e, D.: Raspored sitnog kori­jenja u jednoj bukovoj sastojini u Sol-ling-u.

Wo t h e r s p o o n , A. i H ä b e r l e , S.: O transportu bukovog industrijskog drva između šume i tvornice.

P1 a t z e r, H. B.: Problemi izobrazbe i broj zaposlenih stranih radnika u šumar­stvu, drvnoj industriji i lovstvu..

FORSTARCHIV 1973. Br. 1 B a c k h a u s , G.: Izvlačenje industrij­

skog drva listača u višekratnim trupcima i cijelih stabala — Načini rada i upore-đenje učinka primjenom matematičkih metoda.

H ö f l e , H. H.: Motke kao Sortiment tankog drva za preradu na centralnim stovarištima — sječa, norme i tabele masa.

K n a b e , W.: Ozelenjavanje iskorištenih dnevnih kopova — Evropsko savjetova­nje, Essen 1972.

S c h m i d t , G.: Personal odgovoran za zaštitu na radu u šumskoj privredi.

Br. 2 K n a b e , W.: Izlučivanje šuma u svrhu

zaštite od buke i sprječavanja zagađenja zraka.

A m m e r , U.: O projektiranju krajoli­ka u rekreacijske svrhe.

R o e d e r , A.: Uvođenje težina kod sta­tističke procjene broja posjetilaca šuma.

G r a m m e l , R.: Rekreacijska funkcija šuma i potrebna radna snaga.

Br. 3 Poseban broj: Štete od orkana 1972. M ü l d e r , D.: Organizacija radova u

svrhu što brže izrade izvala uslijed or­kana 13. 11. 1972.

D e l o r m e , A. i W u j c i a k , R.: Isku­stva o mogućnosti »konzerviranja« vje-troizvala ostavljanjem u šumi tijekom sli­jedeće vegetacijske periode.

H ä b e r l e , S.: Izrada i izvlačenje bo­rovih trupaca izvaljenih orkanom god. 1972.

W a l d s c h m i d t , M.: Opterećenje šumske putne mreže transportom izvala.

S t e r z i k, H. K.: O suhom uskladište-nju deblovine i njeno strojno koranje.

K o l t z e n b u r g , Ch. i B u t i n, H.: Biološke i kemijske mjere zaštite od mo-drenja i raspucavanja uskladištenih bo­rovih trupaca.

K u b a , E.: Tehnologija i troškovi vlaž­nog uskladištenja oblog drva.

K n i g g e , W.: Promjene svojstava bo­rovog drva uskladištenog mokrim postup­kom, kišenjem i potapanjem.

W a g n e r , H.: Kapaciteti pilana u Sje­vernoj Njemačkoj.

S a c h s s e , H.: Mogućnosti i granice primjene prenosnih pilana u području stradalom od orkana.

H ä b e r l e , S.: Izrada tanke oblovine mladih sastojina stradalih od orkana — Uređenje sječina.

U r l i c h , B.: Neke varijante postupka s mladim sastojinama stradalim od or­kana, obzirom na utjecaj na ekologiju tla i prirodnu sredinu.

P l a t z e r , H. B.: Orkan 13. 11. 1972. — Meteorološke prilike i štete od vjetra.

Br. 4 L o e t s c h , F.: Ispitivanje vrste raspo­

djele i gustoće pomlatka pomoću dijagra­ma nulte površine.

L ü n z m a n n , K.: Nove mjerne jedini­ce komentirane za šumare.

374

Br. 5 K r a m e r , H. i R u s a c k , J.: Korek-

cioni faktori mase za smreku kao poma­galo kalkuliranja u šumskim poduzećima.

N a v e h , Z.: Faze antropogenog mije­njanja krajolika u Izraelu.

H e d i n g , N.: Trupljenje i sortiranje debala kranskom pilom OSA 770.

Br. 6 L a m p r e c h t , H.: O ekološkom zna­

čenju šume u tropima. S c h m a l t z , J.: Rast Pinus radiata u

južnom Čile-u. H e u v e l d o p , J.: Istraživanja ispara-

vanja oborinske vode s krošanja četinja­ča.

H e i g e n h a u s e r , B.: Nove tenden­cije u mrežnom planiranju.

Br. 7 Štete od orkana 1972. II dio. B r i i n i g , E. F.: Štete od orkana kao

faktor rizika kod proizvodnje drva u raz­nim područjima Zemlje.

W i e b e c k e , C : Ekonomsko značenje od orkana 1972. i posljedice za šumarsku i drvarsku privredu.

P1 a t z e r, H. B.: Planiranje i nova teh­nika u izradi drva izvaljenog orkanom.

L i e s e , W.: Očuvanje kvalitete drva kod dužeg uskladištenja.

W i p p e r m a n n , H. J.: Mehanizirana centralizirana izrada — Mogućnosti za kooperaciju između šumarske i drvarske privrede.

L ü n z m a n n , K.: Opterećenje čeličnog užeta kod izvlačenja.

Br. 8 K a m i n s ky , G.: Značenje ergonomije

u istraživanjima i praksi. S t r e h l k e , B.: Promjene u uvjetima

rada kod mehanizirane šumske proizvod­nje, s naročitim osvrtom na zaštitu pri radu.

S c h o l z , F.: Biokemijske metode u šumarskoj genetici.

S t e p h a n , B. R.: Rhabdocline pseu-dotsugae na duglazijama različitih prove­nijencija.

B a r t h , W.-E.: Objekti na dječjim igra­lištima u šumi.

Br. 9 K a t o , F. i M ü l d e r , D.: Analiza lici­

tacija drva — Pomagalo za kreiranje pro­

daje — Primjer javnih licitacija hrasto­vih furnirskih trupaca.

K o l t z e n b u r g , Ch.: Pridolazak i pri­mjena »ostalih tvrdih listača« u SR Nje­mačkoj, I dio: Sječa i vanjska trgovina. (O. pr.: sve osim hrasta i bukve).

P l a t z e r , H. B. i L ü n z m a n n , K.: Nadopuna mehaniziranog sustava za sje­ču, izradu i izvlačenje kod Austrijskih državnih šuma, uređajem za strojno kre­sanje grana.

Br. 10 D e l o r m e , A.: Sustav dendrokronolo-

gije hrasta u području južni Weser- i Leinbergland.

E f t h y m i o u, P. N.: Zakon jedinične mase kod izvlačenja stočnom vučom u planinskim šumama.

P a t t , R.: O mogućnosti industrijske prerade biomase prorjeda i otpadaka kod sječe i izrade.

P 1 a t z e r, H. B.: Broj šumskih radni­ka, zarade i troškovi u Upravi šuma Nie­dersachsen od 1957—1971.

Br. 11 K n i g g e, W.: Organizacija istraživanja

drva u SR Njemačkoj i Zap. Berlinu. B e r g e 1, D.: Istraživanja rubnih utje­

caja na pokusnim plohama u sastojina-ma u juvenilnom stadiju.

S a c h s s e , H.: Kako reagira duglazija na strojno obrezivanje?

M u e l l e r - D a r s s , H.: Ergonomska istraživanja obaranja u tropima u svrhu određivanja odgovarajućih normi.

Br. 12 H ä b e r l e , S.: Kakav je današnji po­

ložaj šumske privrede nakon katastrofe 1972.?

T i l l m a n n s , H. -J.: Prirodno pomla­đivanje u Chako šumi (Argentina).

H ö f 1 e, H. H.: Strojno kresanje grana i trupljenje pomoću PIKA 50.

FORSTARCHIV 1974. Br. 1 G u n d e r m a n n , E.: Razmišljanja

praktičara o izdvajanju šuma za rekrea­ciju.

W e n d o r f f , G. B. v.: Štiti li šuma od zvuka aviona?

S c h l a g h a m e r s k y , A.: Neke pri­mjedbe o Kuxmann-ovim stražnjim hidra­uličkim kliještima.

375

Br. 2/3 Poseban broj: Današnja stanovišta o

prorjedama. B u r s c h e l , P.: Moderni principi pro-

rjeda prikazani na simuliranim modeli­ma čistih smrekovih sastojina.

F r a n z , F.: Napredne metode prorjeda sa stanovišta istraživanja rasta i prira­sta.

P e c h m a n n , H. v.: Utjecaj prorjeđi-vanja na kvalitetu drva.

K r o t h , W.: Gospodarski aspekti pro-rjeđivanja.

W i p p e r m a n n , H.J.: Zadružno po­sjedovanje strojeva pomaže iskorišćenje kapaciteta.

F u h r m a n n , K.-H.: Izobrazba vozača šumskih strojeva u SR Njemačkoj.

Br. 4 P l o c h m a n n , R.: Razmišljanja i mo­

deli za šumarsku izobrazbu na visokim školama.

K o l t z e n b u r g , Ch.: Pridolazak i u-potreba »ostalih tvrdih listača« u SE Nje­mačkoj, II dio: Upotreba. (O. pr.: sve osim hrasta i bukve.)

O l i s c h l ä g e r , K.: DIN-norme za na­vode literature.

P o p o v i c i, A.: Gume na strojevima traktorima za izvlačenje.

Br. 5 C e r n y , G.: Mikoriza šumskog drveća

— Postanak, značenje za stanje ishranje­nosti i dispoziciju za napad patogenih gljiva.

W e i m a n n , H.-J.: Primjena tehnike mrežnog planiranja u šumarstvu.

S e i b t, G.: Organizacija, zadaci i re­zultati istraživanja rasta i prirasta na Pruskom i Donjosaksonskom šumarskom institutu.

H a s e l g r u b e r, F. i L e i n e r t , S.: Kočnice lanaca na jednoručnim motor­nim pilama — Funkcioniranje i iskustva u primjeni.

Br. 6 D i e t z, P.: Sječa kao gospodarski, teh­

nički i organizacioni problem. B e i s e, W.: Funkcija šume kao proiz-

vađača sirovina u okviru funkcionalnog planiranja u šumarstvu.

H e c k m a n n , H.: Funkcije šume kao proizvađača sirovina u okviru funkcional­nog planiranja u šumarstvu.

H a s e l g r u b e r, F. i L e i n e r t , S.: Razvoj pokretnog koranja cijelih stabala od 1970—1973.

Br. 7 D e l o r m e , A.: Pojava pogrešaka usli­

jed kompresije u drvu smreka stradalih od vjetra.

K o l t z e n b u r g , Ch.: Pridolazak i u-potreba »ostalih tvrdih listača« u SR Nje­mačkoj, III dio: Upotreba i zaključci.

L ü n z m a n n , K.: O tehničkom razvo­ju strojeva za izvlačenje.

Br. 8 O l l m a n n , H.: Drvo tropskih područ­

ja u SR Njemačkoj. W e n d o r f f , G. B. v.: Masa ili vrijed­

nost? — Razmišljanja o dugoročnom razvoju srednjeevropskog šumarstva.

M a y d e 11, H.-J. v.: Povećana važnost listača u evropskom dijelu SSSR-a.

L ü n z m a n n , K.: Kranski utovarivač u transportu drva.

Br. 9 K l e i n s c h m i t , J. i S c h m i d t , J.:

Rezultati pokusa uskladištenja sadnica u hladnjačama.

H e i n , W.: Značenje drvene ambalaže i paleta, te potrebne sirovine u USA.

R o e d e r , A. i B e c k e r , G.: Pouzda­nost okularne procjene promjera.

H e u v e l đ o p , J.: Razvitak izbora vr­sta drveća za pošumljavanja u Danskoj.

H a s e l , K.: Još jednom: Gdje je šum­ska privreda danas?

B o r z u t z k i , R.: Kritičke primjedbe na metodu određivanja buke kod rada s motornim pilama prema DIN 45641.

Br. 10 B e c k e r , M. i W i e b e c k e , C: Sta­

nje i razvoj nastave na visokim školama iz »Šumarske i drvarske gospodarske po­litike« i »Nauke o tržištu drva« na viso­kim školama SR Njemačke, Austrije i Švicarske.

S t o l z e n w a l d , R. H.: Utjecaj rekrea­cijskih šumskih projekata na troškove i strukturu šumskih gospodarstava.

B r ü n i g , E. F.: Nekonvencionalni pro­izvodni programi za obnovu šuma u pri­vatnom vlasništvu.

B e d a, G.: O tehnici pošumljavanja u terasama.

376

Br. 11 Br. 12 Poseban broj : Mehanizirano prorjeđi-

vanje smrekovih sastojina. K ö n i g , W.: Visoko mehanizirani su­

stavi sječe, izrade i izvlačenja potrebni za ispunjenje gospodarskih i socijalnih funk­cija šuma u Nordrhein-Westfalen.

S t e r z i k, H. K.: Tehnonlogija i stro­jevi za prorjeđivanje.

H ä b e r l e , S.: Tehnika prorjeđivanja kao sredstvo i problem uzgajanja šuma — prikaz na primjeru smreke.

K r a m e r , H.: Biološki kriterij kao sredstvo odluke pri izboru jako mehani­ziranih sustava za izvođenje prorjeda.

E i s e 1 e, F.-B.: Metode rada kod poku­sa prorjeđivanja Olper — Razvoj i rezul­tati.

W i e b e c k e , C: Šumarska znanost iz­među slobode i ovisnosti.

F r a u e n d o r f e r, R.: Visoka škola i Institut kao nosioci šumarskih istraži­vanja u Austriji.

J a e d i c k e, H.-G.: Čovjek i priroda s antropološkog stanovišta.

M c C o r m a c k, M. L.: Produkcija bo­žičnih drvaca u SR Njemačkoj.

W e n d o r f f, G. B. v. Prilog raspravi o forsiranom podizanju kultura plemeni­tih listača.

W o l f , E.: 0 optimiranju dužine oblo-vine za transport.

Zvonimir Kalafadžić

377

DRUŠTVENE VIJESTI

EKSKURZIJA KLUBA ŠUMARSKIH UMIROVLJENIKA SR SRBIJE U ISTOČNO SLAVONSKE ŠUME

Jedna grupa umirovljenika »Šumarskog kluba« u Beogradu učinila je u toku mjeseca svibnja — 17. i 18. V. 1975. — dvodnevnu ekskurziju u istočno-slavonske i baranjske nizinske šume SR Hrvatske, u cilju upoznavanja s rezultatima suvre­menog uzgoja šuma i onog iz vremena njihove djelatnosti.

Organizaciju je proveo ing. Žarko Dimitrijević, bivši savjetnik Savezne pri­vredne komore u Beogradu, a program za prihvaćanje ovog izleta su izradila šum­ska gospodarstva Vinkovci, Osijek i Bilje, kroz čija područja se i odvijala eks-kurzija.

Učesnici posjeta su bili i bivši slavonski šumari, koji su dio svog minulog rada dali za unapređenje ovdašnjeg šumarstva pa su tim više bili zainteresirani današ­njim stanjem i rezultatima postignutim za njihovo očuvanje i održavanje.

Ing. Slavko Horvatinović, direktor šum. gosp. »SI. hrast« u Vinkovcima, sa svojim suradnicima ing. Tomom Lucarićem i ing. Markom Cvitićem dali su kratki prikaz o uzgojnim radovima na području Spačvanskog bazena, kao i mjerama, koje se poduzimaju za trajno očuvanje tih naših čuvenih slavonskih šuma.

Na jednom zornom objektu •— divne hrastove šume, stare preko 120 godina — u predjelu »Lože« bazena Spačva, prikazani su učesnicima uzgojni zahvati i me­tode gospodarenja, koja izlaganja su praćena s velikim znimanjem i diskusijama.

Nakon ovog terenskog pregleda, učesnici su bili primljeni od šum. gospodar­stva »SI. hrast«, u društvenom restoranu »Spačva«, kojom prilikom su izmijenjene zdravice između organizatora ekskurzije ing. Ž. Dimitrijevića i direktora šum. gosp. ing. S. Horvatinovića, evocirajući sjećanja na starije generacije šumara Slavonije, koji su, također, dali svoj doprinos u radu za njihov razvoj i očuvanje.

Učesnici su izrazili svoje zadovoljstvo naročitom Ijubaznošću današnjih aktiv­nih šumarskih rukovodilaca i njihovom poklonjenom pažnjom i razumijevanju prema bratskim drugovima i kolegama, sada umirovljenicima.

Iza oproštaja sa domaćinima, šum. gosp. Vinkovci, daljnji itinerar ove ekskur­zije slijedio je kroz područje šum. gosp. Osijek, gdje su bili dočekani i pozdravljeni od direktora ing. Ede Kalajđića i upravitelja šumarije Đakovo. Usputno su pogle­dali čuvenu đakovačku katedralu, građenu u prošlom stoljeću, za vrijeme biskupa Josipa J. Štrosmajera, a posvećenu jedinstvu kršćanskih crkava. Jedan predstavnik biskupije proveo je goste kroz unutrašnjost katedrale, upoznavši ih sa historijatom ove velebne građevine i znamenitostima sadržanim u njoj, napose sa slikama i izvornom narodnom ornamentikom.

U Đakovu je pogledana i čuvena ergela »Iipicanera«, iza čega je ekskurzija pro­dužila u Baranju, sa spavanjem u Čemincu.

Slijedeći dan, 18. V., ekskurziju je poveo ing. Edo Kalajđić, direktor šum. gosp. Osijek, na terenski pregled jedne prvoklasne 20 godišnje kulture kanadske topole. Kultura je kao plantaža osnovana primjenom najsuvremenijih mehaničkih sred­stava, na desnoj strani obale Drave, na domak samog grada Osijeka. Ovdje je ing. Kalajđić dao iscrpan ekspozej nastanka i uzgoja ove, zaista veoma uspješne i od­lične, sastojine — kako se samo poželjeti može. Izlaganje je praćeno zornim pri­mjerima i sa velikim zanimanjem, ne samo šumara umirovljenika, već i njihovih drugarica koje su, također, uzele učešća na ovoj ekskurziji.

Poslije pregleda navedenog objekta, kojim se šum. gosp. Osijek može ponositi, prešlo se na područje baranjskih nizinskih šuma, gdje se vodi i lovno i šumsko gos-

378

podarstvo. Posjetili smo centar šum. gosp. Bilje, gdje je ing. Slavko Vasung dao prikaz nastanka baranjskih šuma, sa historijskim osvrtom na promjene vlasnika šumskih posjeda, a prikazao je i današnje stanje šuma, mjere koje se poduzimaju u uzgoju sa gledišta lovne, šumske i poljoprivredne proizvodnje.

Bogat i raznolik program po sadržaju za ovaj posjet bio je pravi užitak za šumare-umirovljenike. U njemu smo osjetili svu toplinu i volju da i nove generacije gaje tradiciju svojih starijih kolega, uz primjenu svih dostignuća i tekovina na po­lju modernog uzgoja.

Završetak posjeta bio je oproštaj u restoranu na obali Drave u Osijeku, kojom prilikom su se i ovdje izredale obostrane zdravice — aktivnih šumara i umirovlje­nika •— a na opće zadovoljstvo sviju učesnika, kojima je ukazana pažnja, sve to sa svrhom da bi uvidjeli da sadašnje generacije ne zaboravljaju na minuli rad starijih šumara, što je naročito spomenuto kod objašnjenja na postignutim rezultatima pregledanih objekata.

Ovoj ekskurziji, koja se odvijala autobusom, prisustvovali su i neki predstav­nici šumarskih umirovljenika iz Sarajeva, kako bi uvidjeli i upoznali korištenje slobodnog vremena iz iskustva kluba iz Beograda. Usputno sam naveo da se u Šum. društvu — Zagreb održava svakog četvrtka jedan drugarski sastanak umirovljenika, kojom prilikom se prepričavaju razni događaji u šumarstvu i tako održava kontakt s operativnim šumarstvom te da se uguši apatija koja se negdje pojavljuje odlas­kom u mirovinu.

Ne možemo zaključiti ovu zabilješku sjećanja na posjet bratskih šumara — umirovljenika, a da ponovo ne odamo veliku zahvalnost i priznanje predstavnicima kolektiva šum. gosp. Vinkovci, Osijek i Bilje, jer su oni žrtvovali svoje slobodno vrijeme (bila je subota i nedjelja — neradni dan) da bi svojim starim drugovima umirovljenicima i njihovim drugaricama poklonili puno pažnje, dočaravši im ne­koliko ugodnih časova boravka u našoj zajedničkoj miljenici — slavonskoj šumi.

Ing. Milan Strineka

Z A P I S N I K 16. sjednice Upravnog odbora, prošire­

ne s članovima Nadzornog odbora, koja je održana 11. 09. 1975. g. u Zagrebu, u društvenim prostorijama Šumarskog do­ma, Mažuranićev trg 11.

Prisutni: M. Blažević, I. Delajković, T. Krnjak, N. Komlenović, A. Mudrovčić, B. Prpić, S. Tomaševski, S. Vanjković i R. Antojak. Jednom dijelu sjednice prisu­stvovao je prof. dr. M. Androić i sudje­lovao u raspravljanju u toč. 3 (Savjeto­vanje).

Ispričani: S. Horvatinović, I. Milinović i Z. Potočić.

D n e v n i r e d : 1. Uvodna riječ predsjednika Saveza 2. Izvještaj tajnika, urednika Š. lista i

blagajnika 3. Savjetovanje: Uloga šuma i šum. ve­

getacije u zaštiti čovjekove okoline s posebnim osvrtom na Jadransko područje

4. Razno

ad 1: — Sjednicu je vodio predsjednik Saveza

ing. S. Tomaševski i upoznao prisutne s važnijim zbivanjima u proteklih 3 mjeseca.

— na prijedlog Saveza Savjet za naučni rad SRH dodijelio je prof. dr. Z. Vajdi republičku nagradu za životno djelo za izuzetna dostignuća na području šumarstva.

— Za člana suradnika Jugoslavenske aka­demije znanosti i umjetnosti izabran je dr. Dušan Klepac, profesor i preds­tojnik Zavoda za uređivanje šuma.

— Održana je 1. konferencija o tehnološ­kom razvoju SRH 21—23. 05. o.g. u Zagrebu na kojoj je pročitan 41 struč­ni referat. Naš predstavnik ing. I. Ku-zmanić pročitao je svoj referat: O te­hnološkim mogućnostima razvoja šu­marstva Hrvatske. Konferenciji je pri­sustvovalo preko 120 stručnjaka i o svemu ovome izašao je ZBORNIK odr­žanih referata na 494 stranice. Šumar­skih stručnjaka je veoma malo sudje­lovalo u radu ove uspjele konferencije iako je Savez pravovremeno razaslao na sve strane oko 420 poziva.

379

— U Postojni je 23—24. 05. o.g. održana proslava 10 godišnjica osnivanja slo­venskih šumarskih društava. Ovoj pro­slavi prisustvovao je i naš predsjed­nik. Slovenski šumari izdali su tom prilikom svoju svečanu ediciju: GOZ-DOVI NA SLOVENSKEM, koju je u redio ing. Ć. Remic uz pomoć 42 šu­mar, stručnjaka. Spomenica obuhvaća 310 stranica, vel. 25X31 cm., pa 156 prekrasnih color i crno bijelih foto­grafija iz šumarstva.

—• U Našicama je održan 12—15. 06. o.g. tradicionalni stručni sastanak »Dani slavonske šume«. Savez je predstavljao dr. B. Prpić, u-rednik Š. L.

— III redovna skupština SIT-Jugoslavije održana je 20. 06. o.g. u Beogradu na kojoj je izabrana nova uprava central­nog Saveza. U delegaciji SIT-Hrvatske, koju je predvodio predsjednik ing. V. Radauš bili su i naši predstavnici: ing. S. Vanjković i dr. N. Komlenović.

— Nalazimo se pred konačnom redakci­jom novog Zakona o šumama, kao i Zakona o zaštiti čovjekove okoline, ali nacrti ovih zakona nisu dospjeli do našeg Saveza, iako je naše članstvo ite­kako živo zainteresirano za sadržaj i postavke ovih zakona. Ovo nije prvi put da ovako važni predmeti ne dospi­jevaju do šireg broja naših stručnjaka i našega Saveza. Druge struke, kao na primjer Građevinarstvo je uspjelo da i OZAKONI prisustvo stručnih organi­zacija inženjera i tehničara. Tako zak. o izgradnji objekata (Narodne novine br. 20/75 od 2. 6. 1975. g. čl. 40) odre­đuje: »Prije izdavanja građevinske do­zvole za izgradnju značajnih javnih objekata, izgradnja koja se finacira iz sredstava društveno-političkih zaje­dnica, društveno-politička zajednica dužna je da organizira javnu raspravu o izgradnji objekata uz sudjelovanje stručnih organizacija inženjera i teh­ničara«.

— Također nas je mimoišla i »Informaci­ja o problemima šumarstva kraškog područja SRH s prijedlogom njihovog rješenja«, sastavljena i izdata po Pri­vrednoj komori za Dalmaciju.

— U proteklom vremenu umrli su: ing. Josip Lipovac, predstavnik drv. ind. Slavonije — SI. Brod (Zagreb 15. VII.) i Ante Kvarantan, šum. tehničar (14. VI. — ŠG — Zadar). Također je umro veliki prijatelj zelene struke akademik Branimir Gušić (Zagreb 6. VII.). Hvala i slava im!

ad 2: — dr. N. Komlenović, tajnik Saveza oba­

vijestio je prisutne o dnevnoj pošti j tajničkim poslovima.

— Savez će sudjelovati na izložbi »Tehni­čki i društveni aspekti informacija i komunikacija«. Referalnom centru sve­učilišta u Zagrebu dostaviti će se Šu­marski list i ostale tražene publikacije za ovu izložbu.

— Savezu IT — Jugoslavije dostavit će se potrebni podaci za sastav Programa naučnih i stručnih skupovat u 1976. g. (Savjetovanje: Uloga šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na Jadransko područje, koje će se održati u Zadru u I I / I I I mj . 1976. g., kao i Proslava 130 godišnjice od osnivanja Hrvatskog Š(umarskog Društva i 100 godina neprekidnog izla-ženja Šumarskog lista. Ova proslava održat će se u Zacrebu u V/76 g.).

— Republ. sekretarijat za rad obavijestio je Savez, da će »primanje pripravnika preko broja obaveznih na određeno radno vrijeme« biti razmotreno prili­kom donošenja novih propisa. U svo­jem dopisu sekretarijat za rad navodi ».. . nema zapreka da i pripravnici budu primljeni na rad na određeno vrijeme, ukoliko su ispunjeni uvjeti iz čl. 15 Zak. o međusob. odnosima rad­nika u udruženom radu« (SI. list SFRJ br. 22/73).

— III skupština SIT-Jugoslavije izabrala je za novog predsjednika prof. ing. Dime Lazarova (Skoplje) a u predsje­dništvo su ušli ing. arh. V. Radauš, ing. arh. A. Bakal (oba SRH), zatim ing. K. Tabaković (predsjednik SIT-šumar-stva i drv. industrije Jugoslavije), dok je u izvršni odbor unišao dr. Z. Radić, tajnik SIT-Hrvatske. U počasno članstvo birani su iz Hrvat­ske: prof. dr. N. Neidhardt (ŠF-Zgb), zatim dr. V. Mandekić (agronom-Zgb), prof. dr. R. Podhorski (kemičar-Zgb) i dr. K. Tonković (građevinar-Zgb). Za zaslužnog člana izabran je prof. dr. D. Oreščanin (šumar-Beograd).

—U .0. je usvojio obavijest svoje dugogo­dišnje namještenice Zdenke Vojvodić o odlasku u prijevremenu mirovinu s 1. X. o.g.

— blagajnik Saveza ing. I. Delajković oba­vijestio je o stanju žiro računa i pod­nio prijedlog da se dio financ. sredsta­va »oroči«, zatim o radovima oko re­valorizacije osnov. sredstava pogons­kog, poslovnog i neposlovnog inventa­ra.

380

— Urednik dr. B. Prpić podnio je izvje­štaj o radu sjednice užeg R.O. Šumar­skog lista i R.O. jubilarne edicije, ko­joj su prisustvovali: dr. M. Androić, dr. S. Bertović, dr. D. Klepac, dr. N. Komlenović, ing. O. Piškorić, dr. B. Prpić, ing. J. Safar, ing. F. Štajduhar, ing. S. Tomaševski, ing. S. Vanjković i ing R. Antoljak.

— Priređen je rukopis Š.L. br. 7—9/75 za tisak u kojem će na uvodnom mjestu mjestu biti »Informacija o problemi­ma šumarstva kraškog područja Hr­vatske s prijedlogom njihovog rješe­nja«. Ovaj referat je objavila Privred­na komora za Dalmaciju (Ing. Ž. Vrdo-ljak sa suradnicima).

— Rukopis za jubilarnu ediciju Š.L. već je na recenziji i lektoriranju. Ovaj ru­kopis obasiže 420 strojem pisanih str­anica. Međutim on će se povećati za daljnjih 50—80 stranica, tako da će mu sadržaj iznositi kojih 320—350 tis­kanih stranica, zajedno s brojnim cr­težima, tabelama, fotografijama i si.

— Pod konac X. mj . o.g. sazvati će se sastanak terenskog R.O. Šum. lista: Bartovčak-JB j elovar, Cvitić-Vinkovci, FrkovićMDelnioe, HarapiniSisak, Hib-ler-Senj, Kisiček-Buzet, Kožul-Osijek, Lucarić-Vinkovci, Milković-Rijeka, Mr-zljak-Karlovac, Pavlov,ić-Sl. Brod, Pav-ša-Varaždin, Posavec-Gospić, Simono-vić-Dubrovnik, TkalčićnZadar, Trboje-'viePodr. Slatina i Ž. Vrdoljak. Dnevni red ovoga sastanka jest: suradnja u Š.L., prikupljanje članaka i prikaza, suradnja s terenskim Šum. društvima i urednicima listova, novina, biltena i si. pojedinih ŠG, DIP-ova, šumarija i dr. Govoriti će se i o ulozi članova ovih terenskih R.O. povodom proslave 130 g. osnivanja Hrvatskog Šumarskog društva i 100 g. neprekidnog izlaženja Š.L. i dr.

— Analizom troškova oko izdavanja Šu­marskog lista u 1974/75 g. naš Savez, kao izdavač ovog našeg najstarijeg st­ručnog časopisa, došao je do slijede­ćih činjenica:

I. Troškovi izdavanja Šum. lista (u starim dinarima) 1. Tiskanje Š.L. na 600 stranica godi­

šnje 20,250.540 SD 2. Autorski honorari u brut to izno­

su 2,869.800 SD 3. Tehnička redakcija 1,759.800 SD 4. Administracija, pošta

i si. 7,201.800 SD Sveukupno: 32,081.940 SD

II. Prihodi š i .

1. Prihodi od pretplate i prodaje Š.L. 9,687.500 SD

2. Reklame, obavijesti 2,200.00 SD 3. Financ. pomoć Savjeta

za naučni rad 6,000.000 SD 4. Doprinos izdavača 14,194.440 SD

Sveukupno: 32,081.940 SD

— Iz tabele II vidljivo je, da izdavač s ubranom pretplatom i prodajom Š.L. računajući ovdje i prihode od reklama i oglasa, pokriva tek 37% troškova iz­davanja. Ostatak je pokriven financ. potporom Savjeta za naučni rad od 19%, dok je na Savez otpao trošak od 14,194.440 SD odnosno 44»/o svih troško­va izdavanja. Glavni regulator svih ovih troškova jest: premalena tiraža Š.L. od 1.100 primjeraka.

— Pritisnut ovakovim činjenicama i de­taljima iznesenog stanja Savez je od­lučio da povisi godišnju pretplatu na list. Nova cijena pretplate u 1976. g izgleda ovako: III. Godišnja pretplata na Šum. list za 1976. g. 1. Pojedinci 10.000 SD 2. Umirovljenici, studenti

i đaci 3.000 SD 3. Ustanove 40.000 SD 4. Inozemstvo 16 dol. USA

Uz pretpostavku da će troškovi izda­vanja Š.L. ostati onakovi kako ih na­vodimo u tabeli I i uz istu tiražu, ova­ko povišenom pretplatom i oglasima u 1976. g. Savez bi ubrao 54°/o (17,350.000 SD), od Savjeta za naučni rad dobio bi 25%. (8,000.000 SD) dok bi ostatak od 21% podmirio izdavač (6,732.000 SD).

ad 3: — Savjetovanje o ulozi šume i šumske ve­

getacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje održati će se u Zadru. Stručna javnost SR Hrvatske je o tome već obaviještena okružnicom Saveza još 18. VI. o.g.

— Formiran je organizacijski odbor za sprovedbu zaključaka današnje sjedni­ce i organizaciju ovoga Savjetovatnja. U odbor su ušli: prof. dr. M. Androić, ing. D. Böhm, prof. dr. I. Dekanić, ing. N. Hranilović, dr. N. Komlenović, ing. O. Piškorić, Dr. B. Prpić, Dr. D. Rauš, ing. S. Vanjković, ing. Ž. Višnjevac i ing. R. Antoljak.

381

— odbor će stupiti u vezu s SSRN-Hrvat-ske — republičkom konferencijom za zaštitu čovjekove okoline radi formira­nja pokroviteljskog odnosno počasnog odbora Savjetovanja i dr.

•— Za pokriće dijela troškova Savjetova­nja određena je kotizacija po učesniku u iznosu od 250 din. S t im da će učes­nici dobiti: 1. prigodni stručni am-blem-značku, 2. skraćene izvode stru­čnih referata, 3. program i 4. pravo na sudjelovanje svečanom ručku — odnosno večeri.

— Članstvo Saveza će biti pravovremeno upoznato sa svima pripremama, pu­tem Okružnice i poziva, da svoje uče­stvovanje na ovom savjetovanju pri­javi Savezu.

ad 4: — Pod konac XI mj . o.g. održati će se u

Zagrebu Jesenji plenum Saveza, čiji će rad obuhvatiti: a) društveni dio:

— rad Saveza u razdoblju od 1974/ 75 g. i

b) stručni dio, koji će obuhvatiti vr­hunsku problematiku struke: — novi zakon o šumama, — zakon o zaštiti čovjekove okoline —• problem revalorizacije šuma, — samoupravni sporazum o formi­

ranju Poslovne zajednice za pro­izvodnju i preradu drveta i pro­meta drvnim proizvodima i pa­pirom,

— poslovnim bankama i si.

Ovaj stručni dio prirediti će: ing. T. Krnjak i ing. V. Igrčić. Prihvaćaju se i osnažuju svi zaključci, kao i rad 15. sjednice U.O., koja je održana 15. 05. o.g. i radila je bez kvoruma. Zveza inženjirjev in tehnikov gozdar-stva in lesarstva SR Slovenije pokloni­la je našem Savezu ediciju: Gozdovi na Slovenskem, koju je uredio ing. C. Remic, a izdala Založba borec v sođe-lovanju s poslovnim združenjem gozd-no-gospodarskih Organizacija v Lju­bljani. Zahvaljujemo! šumarski institut — Jastrebarsko po­klonio je stručnoj knjižnici Saveza: 1) Drvno gromadne tablice, Zagreb 1975 i 2) Radovi-svezak 23: Istraživanje uz­roka suženja i posljedica sušenja pri­rodnih jelovih šuma u SRH, Zgb 1975, Prof. dr. Z. Vajda: Osnovi šumarstva (skripta) — Zagreb 1962 i Uzgajanje i zaštita šuma, Zgb 1975. Isplatiti će se Ing, I. Kuzmaniću iznos od 720 din. u ime refundacije troškova prilikom -sastavljanja referata: Tehno­loške mogućnosti šumarstva Hrvatske Stari papir koji je prikupljen prili­kom uređivanja društvenih prostorija, ekonomata i podruma komisijski će se prodati poduzeću za stari papir. Predsjednik: Ing. S. Tomaševski v.r.

Tajnik: Dr. N. Komlenović v.r.

Zapisničar: Ing. R. Antoljak v.r.

I S P R A V A K U Šumarskom listu 4—6/1975. u radu Mr Steve Orlića na strani 166 omaškom

tiskare tabela 3 je nepotpuno prikazana. Na zahtjev autora je donosimo u izvornom obliku. .kl

>

A B C D

1970. 15,8 16,4 13,3 13,3

Karakteristika - sredine Characteristics-means

tn w c n) • •H u . •H u TH C

1971. 1972. 1973.

c n> H C H 4 J 10 -.-t rd .C +J M +J b i O -H O -H H > B -C

T97T:—

c e • u u •

(0 4-1 O C M O O 0) 10 .c

r-H 43 r-4 P,CO O N O O g > -H > +J U

1973. 1973.

24,4 24,3 21,7 21,0

42,5 38,7 38,0 36,8

63,6 60,4 57,6 56,6

191,1 175,6 162,7 155,4

22,2 18,2 1 16,5 | 14,3

157,1 117,5 119,6 92,5

Tabela 3. — Duncan-ov test za razlike između sredina varijanata za proučavane karakteristike' Duncan's test

Bilo koje dvije s red ine nespo jene is tom l in i jom s igni f ikantno se raz l iku ju na n ivou od 5%.

382

Š U M A R S K I L I S T

VIJESTI, DOGAĐAJI , K R U P N A I SITNA

Z B I V A N J A U Š U M A R S T V U

I DRVNOJ INDUSTRIJI I SL.

MALA ŠUMARSKA

KRONIKA Š U M A R S K I L I S T

LIGNUM IMPEX-ZAGREB — NA VIDIKU!

Nedavno je u CK SKH održana proši­rena sjednica aktiva komunista šumar­stva, prerade drveta i prometa drvom i papirom. Glavna točka dnevnog reda bi­la je prednacrt Samoupravnog sporazu­ma o udruživanju u Zajednicu šumarstva, prerade drveta i prometa drvnim proiz­vodima i papirom — Zagreb, odnosno skraćeno nazvanom LIGNUM IMPEX--ZAGREB. Značajnije primjedbe prisut­nih na ovaj prednacrt bile su: sporazum ne odražava povezanost i djelotvornost ukupnih interesa u procesu proširene re­produkcije, dijelovi ovog sporazuma iz­rađeni su bez direktnog sudjelovanja OOUR-ova, zatim pomanjkanje aktivnosti direktnih proizvođača, nema ugrađenih elemenata iz programa petogodišnjeg razvoja, nema sinhroniziranog sporazu­ma o dohotku s već ostvarenim samo­upravnim sporazumima osnovnih i slo­ženih organizacija udruženog rada, spo­razumu se prišlo s uskih — političkih i parcijalnih — interesa, nije dovoljno istaknuta nužnost i prednosti udruženog rada, njihova međuovisnost, povećanje stabilnosti cjelokupnog kompleksa na jugoslavenskom i inozemnom tržištu, ni­su dovoljno istaknute mjere za sprječa­

vanje neopravdanog prelijevanja dohot­ka, nezasluženog stjecanja i si.

Posebno je iznesen i naglašen sud CK SKH, koji je izrečen još prije godinu dana i glasi:

»Komunisti šumarstva i drvne industrije nisu izvršili zaključke 41. sjednice CK SKH, stare više od godinu dana. Uz ispunjavanje te obaveze oni su dužni da sa­dašnje regionalne poslovne za­jednice transformiraju u složene organizacije udruženog rađa. Pro­blem šumske rente treba riješiti tako da se ona koristi za razvoj cijelog teritorija, umjesto da se eksploatacijom društvenog bo­gatstva pokriva loše gospodare­nje ili ostvaruje visok dohodak u šumarstvu. Treba svladati i problem dvojnih kapaciteta i ne­potrebne konkurencije u zemlji i inozemstvu.«

Na ovoj sjednici usvojen je i kalendar akcija, pa će se tako — nakon usagla-šavanja — izraditi prečišćeni tekst ovo­ga prednacrta, koji će do 25. X. o. g. Privredna komora Hrvatske uputiti na teren. Nakon rasprava — u osnovnim or­ganizacijama SK, kao i općinskim i me-

383

đuopćinskim konferencijama — održati će se Zborovi radnika do 29. XI. o. g. Dalje: na temelju prikupljenih primjed­bi i dopuna, sjednica Predsjedništva SK utvrditi će prijedlog Samoupravnog spo­razuma i izvršiti potrebne radove (izbor delegata, saziv skupštine i si.) i 15. II. 1976. g. održati konstituirajući! skupštinu Zajednice »Lignum impex-Zagreb«.

Predsjedništvo Privredne komore Hr­vatske, na svojem sastanku u Rijeci, koji je održan mjesec dana nakon naprijed navedene sjednice, smatra i naglašava da postoje problemi društveno-ekonom-ske prirode, koji ne mogu ostati izvan predloženog Samoupravnog sporazuma o udruživanju u Zajednicu šumarstva, pre­rade drveta i prometa drvnim proizvo­dima i papirom. To su: nekoliko oblika udruživanja ove privredne grane, zatva­ranja u općinske atare, neraščišćeni ra­čuni u društveno-ekonomskim odnosima, namjena šumske rente i si. U tu svrhu bit će potrebno da se osnuje jaka grupa privrednih stručnjaka, koja će ponovno pretresti bitne probleme i primjedbe iz­nesene po predsjednicima regionalnih privrednih komora, kao i predloženi pri­jedlog republičkog Zakona o šumama, jer Samoupravni sporazum nije samo admi­nistrativni akt i tu nema mjesta nikako-voj prinudi. Tako pripremljen prijedlog ova će grupa s primjedbama iznijeti pred sjednicu Predsjedništva ili Izvršni odbor Privredne komore. Ujedno pred­sjedništvo Priv. komore smatra da bi, na­kon toga, samoupravni sporazum trebao biti jedan od tema sjednice Predsjedniš­tva CK SKH s obzirom da se radi o grupaciji značajnoj za republiku.

GENERATOR INFLACIJE

Dosadašnji vrtoglavi porast cijena i bu­janje platnog deficita mogu dovesti u pitanje i cjelokupnu privrednu politiku naše zemlje, ukoliko se tako nastavi. Do­

nedavno su cijene na unutrašnjem trži­štu kod nas rasle brže nego u zemljama naših partnera. Dapače su cijene većeg broja strateških proizvoda kod ovih i pa­le. Međutim uzroci inflacije i deficita platnog fonda nalaze se kod nas u po­litici cijena i njezinoj primjeni. Održa­vanjem ekstremno visokih cijena iz ra­nijih godina, povećavao se raskorak iz­među svjetskih i naših cijena u unutraš­njosti, smanjila se konkurentnost naše izvozne privrede, smanjivao se izvoz, bit­no se pogoršavala naša platna bilanca, i ulazilo se u nove investicije za gradnju — ekonomski neopravdanih — postroje­nja, a bez dogovorene razvojne politike.

Međutim, po svemu sudeći, stvari kreću nešto na bolje nakon što su — na sek­toru cijena — povučeni odlučni i snažni potezi, kao i propisima uglavljeno druga­čije ponašanje svih nosilaca ekonomskih odluka! (Dr. J. Sirotković — Več. list).

STAROM KOLOTEČINOM!

Sve prisutnijim nastojanjima da se na­gomilani privredni problemi rješavaju na stari način, logikom i kolotečinama sta­rog privrednog sistema, usprotivilo se Predsjedništvo SR Hrvatske. Cijeli niz poteza u tekućoj ekonomskoj politici svjedoči da se još poseže za mjerama iz arsenala starog sistema i usprkos jas­nim odredbama. O tome najbolje govori restrikcija uvoza i točno je da ima or­ganizacija, koje uvoze sve i sva, i da to treba svakako onemogućiti. To se među­tim ne postiže zabranama, a pogotovo u okolnostima kad pravo na devize »dijeli« administracija! Postoji raskorak u do­meni tekuće ekonomske politike i ustav­nih načela na svim razinama: u republi­ci raste udio banaka u investicijama! A to je ponašanje suprotno ustavnim opre­djeljenjima. Svakako će biti potrebno ustanoviti jedinstvene pokazatelje na te­melju kojih će se procjenjivati privred­ni tokovi! (Iz »Več. lista« od 16. IX. o. g.)

384

PLATI PA VOZI! GORKA ČINJENICA Sadašnje obračunavanje u potrošnji,

kao i međusobno plaćanje, neće više biti održivo! Pripremaju se zakoni koji od nove 1976. g. stupaju na snagu: 1. Zakon o utvrđivanju i obračunavanju ukupnog prihoda OOUR-a i 2. Zakon o osigurava­nju plaćanja. Sankcije su veoma oštre: Onaj koji ne plati kupljeno u predviđe­nom roku neće se više moći baviti os­novnom djelatnošću sve dok ne izmiri preuzetu obavezu.

Evo, nekoliko najzanimljivijih odreda­ba tih novih zakona:

• Ukupni prihod čine naplaćene svo­te i iznosi za koje postoje sigurni dokazi da će se oni naplatiti u od­ređenom roku, i koji su ostvareni na temelju realizacije proizvoda, usluga i robe.

• Materijalni troškovi poslovanja ne mogu biti izvor za opću, zajednič­ku i osobnu potrošnju.

• Zakon ne spominje raspodjelu u-kupnog prihoda, jer je to neotuđi­vo pravo OOUR-a.

• Samo ono što je proizvedeno i na­plaćeno može se dijeliti i alimenti-rati.

• Kupljena roba mora se platiti u roku od 8 dana od dana kupovine.

• Tko robu plaća čekom, mora ga realizirati u roku od 15 dana.

• Plaćanje mjenicom mora se oba­viti u roku od 90 dana.

• Garancija može biti dana na 1 god., na dvije itd., ali kad dospije rok, mora se naplatiti u roku od 30 da­na.

Dakle, dosadašnje geslo — da se gotov novac ne isplati čuvati zbog inflacije — više neće vrijediti! Ali neodrživo je i sa­dašnje stanje u potrošnji i međusobnom plaćanju!

Predsjednik Privredne komore Jugo­slavije Ilija Vakić nedavno je — na sjed­nici Vijeća republika i pokrajina skup­štine SFRJ — rekao: »opterećenje pri­vrede ugovornim i zakonskim obaveza­ma doseglo je takove razmjere koji je sve više konkurentski onesposobljavaju, ne samo na svjetskom, već sada i na do­maćem tržištu«.

SAVACEL — DRAVACEL? Odavno je u šumarstvu naše republike

prisutan problem plasmana prostornog drva lišćara i pilanskih otpadaka, jer ne­mamo izgrađene, jake i razvijene, indu­strije za kemijsku preradu drva, i to ta­kovog tehnološkog postupka, koji koristi i prerađuje sve vrste listača. Velimo »iz­građene industrije« iako još od 1971 g. postoji konzorcij i potrebni projekti za »SavaceI« tvornicu bjeljenja celuloze na Savi kod Jasenovca. Izgubljene su već 4 godine, a s početkom se izgradnje odu­govlači. Republički zavod za plan uvrstio ju je u svoj plan razvoja, a Izvršno vi­jeće usvojilo je ovaj prijedlog, kao i Privredna komora SRH. Pronađen je i sufinancijer tvornice i potrebnih šumskih cesta, ali . . . u zemlji se nije mogla, do danas, naći domaća banka preko koje bi se odvijalo financijsko poslovanje. Uz ovaj problem pojavile su se i druge ad­ministrativne prepreke, a u 1973 g. na scenu je stupio D. I. K. »Bilo-Kalnik« iz Koprivnice sa zahtjevom za izgradnju o-vakove tvornice, s istom tehnologijom, na Dravi kod Drnja. Međutim u Hrvat­skoj ima mjesta i sirovina za izgradnju samo jednog ovakovog postrojenja! Osim toga za izgradnju je potrebno osigurati oko 1,6 milijardi NDin. Tako se drvne mase od cea 900.000 prostornih metara drveta raznose i otpremaju — svake go­dine — dalje . . .!

385

IZ TEMELJA MIJENJATI . . . Prenosimo neke dijelove novinske re­

portaže »Iz temelja mjenjati način ras­podjele dohotka« (Vjesnik 17. 09. 1975) za one čitatelje MŠK, kojima je ona pro­makla. Novinar J. Galinov postavljao je pitanja, a ing. Z. Jurišić, predsjednik Sa­vjeta za zaštitu ustavnog poretka je od­govarao: 1. Izvori za rasterećenje privre­de poznati su. Privredi treba samo vra­titi ono što joj je neopravdano uzeto. — 2. Nisam uvjeren da SIZ-ovi neće pasti na teret privrede. — 3. Treba iz temelja mjenjati stari način raspodjele osobnih dohodaka. — 4. Kad je riječ o novim ob­jektima, onda to treba neko da odvagne, a ne da stvaramo duple kapacitete. — 5. Na konferencije i skupove treba vratiti stare dobre zapisnike, pa iz njih utvrditi da to i to nismo uradili, a to jesmo, za­što ovo nismo i tko to nije obavio? — 6. Prilika je da se zauvijek prekine s ne­opravdanim političkim investicijama. — 7. Danas je vlast banaka još uvijek gole­ma. — 8. Teško je naći lijeka šaputanju da stručnjaci postižu cijene nogometaša — za prijelaz dobivaju stan i kola. Eto, tako je u skraćenoj verziji odgovarao predsjednik koordinacijskog tijela, koje razmatra i usmjerava sve aktivnosti, ve­zane za očuvanje Ustavom ustanovljenog poretka.

FINANCIJSKE NEVOLJE OSIROMAŠENE PRIVREDE

U nešto skraćenoj verziji objavljujemo odgovore J. Brajkovića, šefa službe za analize SDK — Hrvatske kako je to iz­nio zagrebački Vjesnik (5. IX. o. g.), jer ih smatramo veoma instruktivnim za ve­ći krug čitatelja MŠK. Evo tih odgova­ra: 1. Dugoročno rasterećenje privrede moguće je sagledati samo u uvjetima vi­soke stope rasta dohotka (ali ne inflacij­skog dohotka) uz istodobno ograničava­nje rasta opće i zajedničke potrošnje na nižem nivou od dohotka. Trenutno, ten­dencije povećanog odliva sredstava iz

privrede za opću i zajedničku potrošnju, treba zaustaviti korekcijom stopa pore­za i doprinosa iz dohotka. — 2. SlZ-ove bih financirao iz ostvarenog i naplaćenog dohotka, kao i cjelokupnu potrošnju. — 3. Najveće i izrazito prelijevanje dohot­ka jest u sistemu primarne raspodjele, zatim u uvjetima koji omogućavaju os­tvarivanje i trošenje dohotka korišće-njem tuđih sredstava bez mogućnosti u-tjecaja »vlasnika«. — 4. Novačana masa potkraj svibnja iznosila je 110 milijardi dinara. Privreda je tada raspolagala s nešto više od 25 'Vo, ostali društveni sek­tori sa 38%, stanovništvo sa 33 °/o i ostali 4 '• o od ukupne novčane ma­se. — 5. Ukupne netto isplate za OD kod svih korisnika društvenih sredstava u razdoblju siječanj—svibanj o. g. iznose u Hrvatskoj 64,3 mili­jarde dinara. U Hrvatskoj te isplate iz­nose 16 milijardi. Prema tome, mjesečni prosjek za Jugoslaviju je oko 12,9 mili­jardi, a u Hrvatskoj 3,2 milijarde dinara.

PROSJEČNI OD U 1974. G. Prosječno povećanje OD zaposlenih po­

većano je u 1974. g. za 53.900 SD ili za 28 »o prema 1973. g. Prosječni OD u 1974. g. iznosio je 247.300 SD, dok je prije 4 godine t j . 1970. g. iznosio 117.300 SD, da­kle dvostruko je veći. Tablica prosječnih OD po SR u 1974. g. izgleda ovako:

1. Slovenija . . 281.600 SD 2. Hrvatska . 262.300 SD 3. Srbija . . 237.700 SD 4. Bosna i Herceg. 237.600 SD 5. Crna Gora . 219.200 SD 6. Makedonija . 212.000 SD

ŠUMARSKA TOP-LISTA ZARADA!

Koristeći se podacima Vjesnika u sri­jedu (VUS) objavljujemo izvatke iz Top-listc zarada građana u Hrvatskoj u 1974. godini. Spomenuti VUS je u nizu izišlih brojeva u vremenu od 6. VIII. do 22. X. o. g. donosio u svojim top-listama po-

386

datke o zaradama od gotovo 2.000 porez­nih obveznika iz 103 općine u Hrvatskoj. Podataka iz općina: Grubišno polje, Oto­čac i Trogir nema, jer nisu niti stigle u uredništvo. Objavljeni podaci o zarada­ma predstavljaju izvjesno šarenilo i po­stoji i djelomična sumnja o točnosti o-vih podataka. Ovo iznošenje izazvalo je različite komentare, a negdje i pravu »uzbunu«. Ljubljanski tjednik ITD obja­vio je čak i prezimena desetorice vode­ćih građana u zaradama po općinama Slovenije! VUS-ove liste su rađene na te­melju cjelokupnih zarada ostvarenih o-sobnim radom i prijavljenih u 1974. g. (bez naknada stvarnih troškova služb. puta, dnevnica, nagrada, DD, otpremnina i si.). Mi, ovdje u MŠK, objavljujemo u-kupnu zaradu samo onih zaposlenih u šumarstvu i drv. industriji Hrvatske, ko­je smo »zatekli« na VUS-ovim top-lista-ma poreznih obvezanika u 1974. g. i to samo iz onih općina, koje su ih navele među desetoricom vodećih. Vjerujemo da će u 1975. g. biti vjernije i prikladni­je za usporedbu. Pri dnu naše tablice prenosimo iz VUS-a zarade iz skupine o-nih građana koji nemaju diploma niti a-kademskih i radnih titula, ali zarađuju na temelju svojega talenta za nogomet!

Š u m a r s k a top- l i s t ina za rada u 1974. godini (po opć inama — p r e m a VUS-u)

zan iman je ss a 3 .s S > s „ 8 a l i | 2 p gg Q 1 S o

1.

2.

Č A B A R š u m . i n g . š u m . i n g . š u m . i n g .

D E L N I C E šum. r a d n i k k i r i j a š šum. r adn ik ing. šum.

8 9

10

1 2 7 9

72.469 72.414 70.427

108.969 105.323 92.383 85.842

— 3.785 2.203

14.169 34.323 29.879 14.842

— 114

66

558 2.791 2.084

592 p i l ana r 5 498.906 269.419 92.348

3. DVOR NA UNI s a m a r a š 3 482.236 124.700 39.790 samaras 4 429.817 162.448 51.779

zan imanje

S 3 a V, n 3 £ ° •a <3 *

oj o n c 3 O l/i yl a o SS

o £ H

S a 55

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

G A R E Š N I C A š u m . t e h n .

G O S P I Ć s a m a r a š s a m a r a š

I V A N I C G R A D p i l a r

K O P R I V N I C A d i r e k t o r Š G i p r e d s j e d . s k u p . o p ć i n e K R I Ž E V C I u p r a v i t e l j š u m a r i j e O G U L I N šum. ing. š u m . ing .

S E N J s a m a r a š s a m a r a š s a m a r a š s a m a r a š s a m a r a š s a m a r a š

7

1 2

7

4

9

7 9

1 2 3 5 6 7

78.604

1,754.986 1,292.849

371.389

106.890

78.569

94.649 80.488

152.000 148.597 143.617 130.907 124.564 123.537

4.604

600.000 350.000

162.686

40.890

20.569

28.649 2.488

30.507 25.872 24.327

'13.271 38.751

8.020

138

201.750 107.605

84.061

4.046

1.006

1.924 75

45.982 44.281 42.671 38.148 39.424 35.786

11. TITOVA KORENICA kir i jaš 2 68.980 18.980 878

12. VOJNIĆ šum. ing.

13. VRBOVEC d i rek to r šumar i j e

17

7 56.046 —

83.848 33.848

14. VRGINMOST šum. ing. 5 65.210 15.210 samaraš 7 118.815 —

15. NOVI ZAGREB p i l ana r 3 1,141.203

16. RI JEKA nogom, t r e n e r nogometaš

SPLIT nogometaš nogometaš nogometaš nogometaš

614 39.648

330.840 64.979

2 4

3 4 5 6

157.400 144.680

198.060 184.460 176.110 170.778

68.400 73.680

127.060 134.460 94.110

120.778

12.308 14.629

51.453 56.568 26.058 45.622

N I J E TAJNA, A IPAK . . . PRIČA O T E B I GOVORI!

Sa znatnim zakašnjenjem objavljuje­mo izvode iz članka novinara J. Galino-va (Vjesnik 15. VII. o. g.) »Nije tajna, a ipak jest«, jer vjerujemo da će naše či­tatelje i to zanimati:

• nije tajna, a ipak jest, da korupci­ja, mito, darovi, raskošne repre­zentacije još dobrano nagrizaju na­še društvo;

• nije tajna, a ipak jest, da su mnogi pred našim očima stjecali bogat­stvo raznoraznim provizijama — prilikom kupnje strojeva ili čega drugog u inozemstvu;

• nije tajna, a ipak jest, da sjedite i radite s ljudima koji vas iritira­ju svojim vilama, automobilima, voćnjacima, a istih ste kvalifikaci­ja i istih platnih vrećica;

• nije tajna, a ipak jest, da je čita­va serija privrednih rukovodilaca slobodno, s urednim pasošima, na­pustila zemlju kada se je počelo šuškati da su napravili to i to i da im se dobro ne piše, ali su pret­hodno sebi i svojima na naš ra­čun osigurali dobru budućnost u inozemstvu;

• nije tajna, a ipak jest, da mnogim našim građanima nije problem osi­gurati stan svojoj djeci, bilo veza­ma, bilo da mjenjanjem fotelja mjenjaju i stanove, koje slobod­no ostavljaju svojim bližnjima;

• nije tajna, a ipak jest, da se una­toč porastu kriminala malo čuje o mjerama oduzimanja imovine i sličnome;

• nije tajna, a ipak jest, da su mno­gi rukovodioci dobivali kredite ko­je ne mogu vratiti ni da žive dva života i da u te stvari nije nitko dirnuo;

• nije tajna, a ipak jest, zapravo ni­šta nije tajna osim broja računa naših vrlih građana u stranim ban­kama, gdje smo nemoćni.

Privredna nestabilnost, koja se odraža­va na različite načine — od visokih ci­jena do deficita platne bilance — nije uvijek posljedica objektivnih razloga i često im kumuju i privredni subjekti s pretjeranim apetitima i željom za ula­ganjem pod svaku cijenu, bez obzira da li u susjedstvu već postoji slična proiz­vodnja. Ipak je teško prepoznati tko su nosioci društveno štetnih privrednih am­bicija. Vlastiti investicijski programi se smatraju opravdanim i svi se temelje na postavci da će pridonijeti bržem privred­nom razvoju, otjerati nepazoslenost i o-nemogućiti šire povezivanje. Međutim, neosporno je da su tu najopasnije nepo­krivene investicije i paralelni kapaciteti. Svi se prave »Englezi« i ne priznaju da su svojim subjektivnim gledanjem i am­bicijama stvorili teškoće sebi, užoj stru­ci i cijelom društvu. Ovaj članak, koji smo prepričali prema »Vjesniku«, zavr­šava da ovim »Englezima« treba viknuti u lice: »De te fabula narratur«!

20 GODIŠNJICA

Jugoslavenska nacionalna komisija za topole (JNKT), u okviru proslave 20 g. postojanja i rada, održala je — počet­kom VII mj. o. g. — u Novom Sadu sa­vjetovanje, koje je razmotrilo dosadaš­nja dostignuća oko uzgoja plantaža to­pola, njihovoj preradi i mogućnostima daljnjeg razvoja. U proteklih 20 g. posto­janja podignuto je cea 80.000 ha planta­ža i kultura topole i vrbe, od čega 36.000 ha otpada na Vojvodinu, a 31.000 ha na Hrvatsku. Registriran je godišnji prirast od preko 20 m3 drva po 1 ha, koji j e po­stignut u toku 10—15 godišnjoj ophodnji. Dapače u posebno dobrim ekološkim u-vjetima postignut je prosječni godišnji prirast i od preko 30 m3ha, pa se pre­ma tome na podignutim plantažama o-čekuje godišnji etat od 1,500.000 m3 drvne mase. Savjetovanju je prisustvovalo pre­ko 65 stručnjaka topolarstva iz čitave

388

zemlje. Pročitana su 3 glavna referata i 8 koreferata iz ove oblasti. Nosioci glav­nih referata su bili: dr. I. Herpka, ing. I. Knežević i ing. M. Orešković, a korefe­rata: ing. F. Bodi, ing. B. Gavrilović, ing. B. Jovanović, Mr D. Jović, Mr J. Marko-vić, ing. M. Popov, ing. P. Roksandić i ing. M. Stanković. Mnogo više i opširnije objavljeno je u specijalnom broju 107— 108 biltena JNKT »Topola« — Beograd, Terazije 23.

NOVE PLANTAŽE!

Započete su pripreme na podizanju no­vih topolovih i vrbovih plantaža na cea 200.000 ha s kojih bi industrija za prera­du drveta dobivala godišnje daljnih 4,000.000 m;1 novih sirovina. Međutim, za ovo treba proširiti stara, i podignuti no­va ind. postrojenja za kemijsku i meha­ničku preradu. Nova zaduženja i oba­veze za povećanu površinu topola i vrba izgledaju ovako:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Vojvodina Hrvatska Bosna i Herceg. Srbija Slovenija Kosovo Crna Gora

70.000 60.000 30.000 15.000 5.000 5.000 2.000

BUDVA — SAVJETOVANJE!

U Budvi je u IX mj. o. g. održano Sa­vjetovanje o unapređenju ekonomike u organizacijama udruženog rada šumar­stva Jugoslavije. Održano je 10 referata koji se bave ovom problematikom: l.ing. F. Godina: uvodno izlaganje o unapre­đenju ekonomike u organizacijama udr. rada šumarstva Jugoslavije; 2. dr. ing. D. Krivec: Korišćenje efikasnih metoda ra­da i suvremene tehnologije u dobivanju drveta (sortimenata); 3. ing. M. Jeftić: Racionalno uzgajanje šuma kao faktor unapređenja ekonomike; 4. Mr E. Rebula: Ekonomski pokazatelji uspješnosti novih načina i sredstava rada u ŠG — Postoj-

na; 5. ecc. Z. Marković-ing. F. Godina: Interna raspodjela dohotka i osobnih do­hodaka kao faktor veće produktivnosti; 6. ing. J. Ude: Obrazovanje radnika u šu­marstvu; 7. ing. I. Rebac: Komparativna analiza ekonomičnosti primjene raznih tipova mehanizacije u iskorišćivanju šu­ma; 8. ing. V. Igrčić: Ekonomsko koriš­ćenje sitnog drveta i sporednih šumskih proizvoda; 9. ing. F. Godina i B. Petko-vić: Životni i radni uslovi radnika u šu­marstvu kao faktor produktivnosti rada i 10. Privredna komora Jugoslavije: Pri­kaz stanja društveno-ekonomskog polo­žaja OUR-ova u šumarstvu Jugoslavije. Šumarski list će u jednom od slijedećih brojeva objaviti neke od nabrojenih re­ferata.

KRŠ I GOLETI

Zakon o određivanju područja krša i učešća Republike u financiranju radova na kršu donijela je B. i H. još 22. V. 1974 g. Ovim se zakonom određuju po­dručja krša u općinama: Bileća, Grude, Čapljina, Čitluk, Livno, Ljubuški, Ljubi-nje, Posušje, Stolac, Trebinje i dijelovi općina: Duvno, Jablanica, Gacko, Konjic, Listića, Mostar, Nevesinje i Prozor, koji nisu uključeni u šumsko-privredno po­dručje. Pod pošumljivanjem se podra­zumijeva pošumljivanje golih površina šikara i grmlja. Republika B. i H. su­djeluje s 50%> u financiranju radova na kršu pod uslovom, da općine, organizaci­je udruženog rada ili drugi organi i or­ganizacije, zainteresirani za radove na kršu, obezbijede svoje učešće od 50 <Vo društvenim dogovorom i samoupravnim sporazumom. Sredstva se osiguravaju po godinama počevši od 1. I. 1975. g. Izvo­đenje radova vrši se na temelju izved­benih projekata. Izvođači radova mogu biti samo OUR-ovi koji se bave gospo­darenjem šuma, ozelenjavanjem i una­pređenjem čovjekove okoline. Za izvede­ne radove obavezatan je tehnički pregled po komisijama koje odredi općina, dok

389

nadzor vrši šumar, inspektor. Sankcije za onoga koji nezakonito potroši financ. sredstva za pošumljivanje krša iznose 100.000—10,000.000 S. Din.

IPAK S E K R E Ć E !

Vjerojatno ste pročitali prijedlog ing. S. Vanjkovića (Š. L. br. 1—3'74 na str. 67) o nadopuni Zak. o obaveznom pri­manju pripravnika (NN br. 7/73) i nji­hovom osposobljavanju za samostalni rad. Ovaj je prijedlog Savez IT šumar­stva i drvne industrije Hrvatske prosli-dio Republ. sekretarijatu za zapošljava­nje, koji je odgovorio: ». . . da će prima­nje pripravnika preko broja obaveznih na određeno radno vrijeme« biti razmo­treno prilikom donošenja novih propisa. U svojem odgovoru sekretarijat navodi ». . . nema zaprijeke da i pripravnici bu­du primljeni na rad na određeno vrije­me, ukoliko su ispunjeni uvjeti iz čl. 15 Zak. o međusobnim odnosima radnika u udruž. radu (SI. list SFRJ 22-73).

SRDAČNE ČESTITKE!

Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorirali su i obranili svoje disertacije:

1. ing. Zvonimir PELCER 21. V. o. g. Naslov radnje: Fitocenološko razčla-njenje šuma ličke visoravni i nji­hovo uređivanje na ekološko-vegeta-cijskoj osnovi. U komisiji su bili: a-kademik dr. P. Fukarek, Dr. D. Kle-pac i dr. I. Dekanić.

2. ing. Viktor KLANJŠČEK 10. IX. o. g. Naslov disertacije: Istraživanje sis­tema tehničkih normi i ekonomskih efektivnosti pri utovaru u kamione oblovine jele i bukve. Komisija: dr B. Kraljić, dr. R. Benić i dr. S. To-manić.

3. ing. Zdenko PAVLIN 25. IX. o. g. Radnja: Komparativna istraživanja sadržaja vode piljene bukovine pa-rene zbog promjene boje pod pri­

tiskom od 0 do 3 ATP. Komisija: dr. I. Horvat, dr. I. Opačić i dr. M. Ilić.

TURISTIČKI VODICI

Narodne novine Hrvatske su u br. 26 od 14. VI. o. g. objavile »Pravilnik o po­laganju stručnih ispita za turističke vo­diče. U posebnom dijelu ovoga Pravilni­ka objavljen je plan i ispitni program odnosno vidljiv je opseg građe i potreb­no znanje za zvanje turističkog vodiča. Građa je razvrstana po makroregijama i to za srednjohrvatsko, slavonsko, istar-sko-primorsko-goransko-ličko i dalmatin­sko područje. Uz potrebna opća znanja iz povijesti, zemljopisa i društvenog ure­đenja, u posebnom je dijelu izneseno po­glavlje »Zaštita prirode u Hrvatskoj« gdje je navedeno potrebno znanje iz poznava­nja: zakona zaštite i značenja prirode, zatim nacionalnih parkova (I), specijalni rezervati (II) razvrstani u grupe prema šum. vegetaciji, botaničkim i ornitološ­kim skupinama i raritetima. U poglavlju »Spomenici prirode« (III) navodi se po­pis objekata sa stanovišta paleontologije, rijetki primjerci drveća, njihove skupine i spomenici vrtne arhitekture. I na kra­ju se navode »Rezervati prirodnih pre­djela« (IV) i »Memorijalni prirodni spo­menici« (V). Predlažemo vam da to po­drobno pročitate!

Z E L E N I TURIZAM

Onima koji se bave vrednovanjem op­ćekorisnih funkcija šume i »zelenim« tu­rizmom skrećemo pažnju na bogati sadr­žaj izdanja »Šuma kao činilac zaštite i unapređenja čovjekove okoline«, Beograd 1974, što ga je objavio SIT šumarstva i prerade drveta Jugoslavije u zajednici sa Savjetom za šumarstvo i industrije za preradu drveta Privredne komore Jugo­slavije i Saveznim komitetom za poljo­privredu pod konac XII mj. prošle go­dine (1974 g.). Ova vrijedna i korisna knjiga obuhvaća 2 referata: 1. dr. ing. V.

390

Velašević: Utjecaj šuma na važnije kom­ponente čovjekove sredine« i 2. ing. M. Ciglar: Rekreacija u šumskoj sredini. Ci-glarov referat je naročito značajan za sve one koji se žele baviti ili se bave »zele­nim« turizmom, jer je bogat i pun misli, podataka, konstatacija i sugestija, pa će dobro doći svima onima koji se bave propagandom i popularijacijom šumar­stva i prirodnih ljepota, kao i uvođenjem turističke i rekreacijske djelatnosti u na­še šume.

ZAKON O IZGRADNJI OBJEKATA

Smatramo da je potrebno upozoriti na­še čitatelje na Zak. o izgradnji objekata, koji je objavljen u NN br. 20/75 od 2. VI. o. g. U 12 poglavlja ovoga zakona obra­đena je cjelokupna materija građenja. U općim odredbama (I) navedeno je što se podrazumjeva pod: izgradnjom objeka­ta, prethodnim radovima, tehničkom do­kumentacijom, građenjem, rekonstrukci­jom i si. U daljnjem tekstu zakona u po­glavlju »Predhodni radovi« (II) govori se o: programu građenja i njegovom sadr­žaju i da ga može izraditi samo organi­zacija udruženog rada (čl. 13), raspisiva­nju natječaja i dr. Poglavlje »Sadržaj i izrada tehn. dokumentacije« (III) iznosi sastav tehn. dokumentacije, provjerava­nje izrade (čl. 21) i iznimke (čl. 22 i 23), odgovornost za ispravnost tehn. rješenja i si. »Izdavanje građevinske dozvole« (IV) govori i određuje tko izdaje dozvolu, i kada ona nije potrebna (čl. 38), prilo­zima uz dozvolu, obavezna kontrola tehn. dokumentacije (čl. 53), rok izdavanja (čl. 59), rok važnosti trajanja dozvole (čl. 61) i dr. Napose je potrebno istaknuti od­redbu iz čl. 40 »Prije izdavanja građevin­ske dozvole za izgradnju značajnijih jav­nih objekata .izgradnja kojih se financi­ra iz sredstava društveno-političkih za­jednica, društveno-politička zajednica dužna je organizirati raspravu o izgrad­nji objekta uz sudjelovanje stručnih or­ganizacija inženjera i tehničara.« Dalje zakon određuje »Dužnosti investitora«

(V), propise o »Građenju objekta« (VI), polaganju »Stručnih ispita« (VII), izda­vanju »Dozvola za upotrebu izgrađenog objekta« (VIII), propisuje »Posebne od­redbe za izgradnju objekta građana i građanskih pravnih osoba« (IX), zatim »Nadzor i upravne mjere« (X) itd.

JACK F O R D I N G . FOREST

Prilikom svoje posjete Jugoslaviji pred­sjednik USA Gerald R. Ford (3. i 4. VIII. o. g.), poštujući već ustaljenu tradiciju, zasadio je »drvo mira« u Parku prijatelj­stva u Novom Beogradu. U njegovoj se pratnji nalazio i njegov sin Jack, 23 go­dine star i nedavno diplomirani ing. šu­marstva. Jack je pomagao svojem ocu u sađenju. Na pitanje oca »da li je to do­bro i zdravo drvo« Jack je pažljivo raz­gledao jelu (abies concolor), visoku oko 3 m i staru cea 12 g. i odgovorio: »To je veoma dobro drvo«. Nakon ovoga kraćeg razgovora sa sinom predsjednik USA se okrenuo gradonačelniku Beograda i re­kao: »Doći ću ponovno da ga vidim« i na­stavio: »Ovo je lijepo mjesto na ušću dviju rijeka i nadam se da će jela dobro napredovati i biti snažna kao i naši od­nosi«.

Međutim uloga sina Jacka Forda još nije bila završena i mladi ing. forest trebao je obaviti još jednu političku dužnost. U ime svojega oca, kao najmlađa ličnost do sada, sin je položio vjenac na grob Ne­znanog junaka na Avali.

fL TARTUFFO!

U šumama Motovunšćine (opć. Buzet) rastu »smrdljivi krumpiri« i oni predstav­ljaju pravo »šumsko zlato« pod zemljom. Ovi »smrdljivi krumpiri« su zapravo gla­sovite i nadaleko poznate delikatesne glji­ve (Tuber magnatum Pico), koje pod zem­ljom pronalaze posebno dresirani psi — skupocjeni ptičari i poenteri! Tartuf je skupi afrodizijak kojega sa slašću jedu ne samo gurmani nego i životinje (svinje, srne, lisice, puževi, mačke i dr.). Otkupna

391

cijena ovih sex-gljiva penje se do 100.000 SD, dok prodajna cijena na talijanskom tržištu iznosi 300.000 lira/kg. Ta podzem­na gljiva-gomoljika spada u red Ascomy-ceta iz obitelji Tuberacea i ima ih oko 30 vrsta. Nalaze je psi pod osamljenim hrastovima, jasenu, brijestu, topolama i vrbama, ali i u samim sastojinama — na daleko poznatim — šumama Motovuna. Ovi »krumpiri« vole aluvijalno rahlo tlo vapnenastog sastava, vlažna tla pjeska i ilovače — izložena jakom suncu — bez visoke podzemne vode. Osim u ovom di­jelu Istre, kod nas je ova gljiva nađena u Srijemu (okolina Jamina — Morović) i u Šumadiji. Uobičajena nalazišta ovoga šumskog zlata su 10—30 cm duboki povr­šinski slojevi zemlje. Najpoznatija nala­zišta u našoj zemlji su u Motovunu s des­ne obale rijeke Mirne i u dužini od kojih 20 km. Cijena ovih gljiva za ojačanje »muškosti« bila je — prije rata — 5.000 lira/kg. Tartufi sazrijevaju i »beru« se od IX—XII mj. Godine 1974/75 Šumarija — Buzet otkupila je 1974 g., od »lovaca« sa­mo 600 kg ovih gljiva. Za tako malenu ber­bu kriva je rijeka Mirna koja se izlila i poplavila šume.

ATOMSKE CENTRALE — N E !

Devet nobelovaca i oko 2.000 američkih učenjaka podnijeli su peticiju predsjed­niku G. Fordu protiv izgradnje novih NE! Znanstvenici opominju Bijelu kuću da još ne postoji dovoljna sigurnost od nu­klearnog zagađivanja pri izgradnji atom­skih elektrana. Oni predlažu odgodu iz­gradnje sve dok se ne pronađu pouzdana rješenja i još veća sigurnost. Njihova vlastita istraživanja, koja su započeli uz pomoć državnog kapitala, naskoro će po­kazati da li je njihov strah opravdan! U USA trenutno 55 atomskih elektrana pro­izvode električnu energiju, a istodobno se podiže 70 novih centrala. Prva NE u svi­jetu izgrađena je i puštena u rad 1955. g. u Obminsku u SSSR-u gdje su u pogonu 93 takove elektrane. U svijetu se grade još 153, a naručeno je 88 NE. Ovakve e-

lektrane najviše grade Englezi, Zapad. Nijemci, Francuzi, zatim Indija, Meksiko, Bugarska i Finska.

* Uranovo gorivo sa Zirovskog vrha za

NE-Krško moći će se upotrijebiti tek 1980. g., pa se prvobitna odluka mjenja. Za NE-Krško će se ova ruda osigurati u-vozom ne samo za prvo nego i za daljna dva punjenja. Naime, prvobitno utvrđene rezerve urana podvrgnute se reviziji i pre­polovljene. Geološka istraživanja pokaza­la su da rudnik na Žirovskom vrhu može davati oko 300.000 tona uranove rude. Me­đutim eksperti iz Madžarske, koji imaju znatna iskustva sa sličnim rudnikom u svojoj zemlji, utvrdili su da Žirovski vrh može davati svega oko 160.000 tona ura-novog koncentrata. Ovdje napominjemo da je — za osiguranje i zaštitu okoline Krškog, Zagreba i Save sve do Siska — izrađena 61 studija!

SL. B R O D — POŽAR!

U radnoj jedinici »Impregnacija drvne mase« u Drv. ind. — Slav. Brod nastao je 23. X. o. g. — u toku radnog vremena — požar. Nastao je uslijed eksplozije pregri-jača ulja i zapalenja lakozapaljivih mate­rijala. Požar je lokaliziran u roku od 3 sata, dok je šteta velika i još neprocje-njena. O veličini ove katastrofe najbolje svjedoči činjenica: 4 poginula radnika i više ozlijeđenih teškim opeklinama i tro­vanjem ugljičnim monoksidom. Požar je u stvari progutao jednu čitavu tvornicu, koja je godišnje ostvarivala 120 milijuna dinara. Pored toga ostalo je bez posla 206 radnika i uništeno je zaliha robe u vri­jednosti od 60 milijuna dinara. Količine preostale robe premalene su da se održi kontinuitet isporuke ugovorene robe.

743 ČETVRTAK! I dalje se održavaju naši popularni »šu­

marski četvrtci«. Od protekle jeseni (1974. g.) do danas je održano 45 »četvrtaka«. Tu zasjeda naše brojno članstvo i uz ča-

392

šicu brodskog rizlinga, albanskog konja­ka, jamničku kiselicu i ukusne »kramlpo-gačice« padaju brojni vicevi i priče iz »Tako vam je bilo nekoč« «. Slave se ro­đendani, imendani, fašnici, stare godine i važnija zbivanja. Raspredaju se priče o jelima, lovu, roštilju, godišnjim odmori­ma, bolestima, operacijama, narodnim li­jekovima i si. U toku godine »četvrtcima« prodefilira preko 600—700 IT odnosno na svaki »če« dođe 14—20 članova, koji na­kon izrečenih komentara o tekućim zbi­vanjima u struci »određuju« daljne smjer­nice! U »Šumarskom domu« gdje se odr­žavaju ovi popularni dani, održavaju se i stručna predavanja, slikarske izložbe (ing. K. Posavec, Josip Ćosić) i si. Često nas obilaze i »gosti« iz susjednih repu­blika, šumarija, šumskih gospodarstava, kao i poznatije stručne ličnosti: prof. dr. M. Antić, akademik dr. P. Fukarek, ing. M. Sučević, pa reporter i tvorac TV-emi-sije »Karavan« Milan Kovačević i dr. O radu »četvrtaka« vode se posebni »Zapi­si« upotpunjeni imenima prisutnih, ukra­šeni color-snimkama i likovima suvreme­nih sex-bombi, službenim obavijestima, aktualnim novinskim izrescima i dr. Za­to: kad dođete u Zagreb svratite na naš »četvrtak«, koji se održava od 18—21 sat. Čekaju vas 15 »najvjernijih« četvrtkaša. Dakle: do viđenja!

NAGRADA GRADA ZAGREBA Nedavno je dodjeljena svečana diplo­

ma i novčana nagrada grada Zagreba ar­hitektima ing. Berislavu Šerbetiću i ing. I. Filipčiću, kao priznanje za uspješno iz­rađen projekt i rješenje Spomen doma — Kumrovac. Ova građevina, koja predstav­lja simbol solidarnosti naše domovine i ne konkurira »konjanicima«, »bombaši­ma«, piramidama ili okamenjenim vodo­skocima. Ne, to je memorijalni objekat s funkcijama, to je citadela puna intim­ne arhitekture, omladinskog poleta i lju­bavi, koja se uklapa u pejsaž i toliko je usklađena s postojećom okolinom, da se čini kao da joj je uvijek pripadala. Građe­

vina je obgrlila brdašce, to gnijezdo sklad­nih masa građevine. Djelo koje zavrije-đuje dobiveno priznanje. Arh. ing. Beri-slav Šerbetić je sin našega starijeg kole­ge ing. Adolfa Šerbetića (rođ. 1895 g.) koji živi u Zagrebu. Naše čestitke i sinu i ocu!

PRVA PILA SVIJETA!

Prvom pilom svijeta proglašen je Rus Aleksandar Sergejević Sosnovski, koji je oborio stojeće stablo za nepune 2 minute motornom pilom »Tajga«. To se dogodilo nedaleko Moskve pod konac VIII mj. o. g. gdje je održano Svjetsko prvenstvo dr­vosječa. Borili su se 42 natjecatelja iz 14 zemalja. Natjecanje se odvijalo u 5 disci­plina: a) obaranje stabla; b) kresanje grana; c) montiranje pile; d) kombinira­ni prerez; e) točni prerez trupca. Peto mjesto osvojili su predstavnici naše zem­lje: Ahmed Čehajić (B. i H.), Sahib Petko-vić (B. i B.) i Ivan Crnjak (Hrv.). U kom­biniranom prerezu Ahmed Čehajić je s 172 boda bio prvi. U momčadskom poret­ku prvi su bili: SSSR, zatim Madžarska, Norveška i DDR, pa mi (5 mjesto). Iza nas su ostali: ČSR, Finska, Rumunjska, Poljska, Danska, Bugarska, Japan, Mon­golija i Francuska. Pripreme naših na­tjecatelja trajale su samo 4 dana što je svakako premalo. Ovo međunarodno na­tjecanje u 1976. g. održati će se u Bugar­skoj, a 1977. g. u Finskoj. Našu je repre­zentaciju na natjecanje u Moskvu vodio ing. M. Galečić iz Šumskog gospodarstva Sr. Mitrovica.

t AKADEMIK BRANIMIR GUŠIC U Zagrebu je 6. VII. o. g. preminuo a-

kademik Branimir Gušić (1901—1975). To je najmarkantnija ličnost hrvatske zna­nosti i kulture. Bio je član slovenske, srpske i jugoslavenske akademije znano­sti i umjetnnosti. Njegovom je smrću naš narod izgubio akademika, liječnika-otola-ringologa, antropo-geografa, povjesničara

393

i enciklopedistu širokog formata. Njegov opus iznosi preko 300 znanstvenih i struč­nih radova. Doktorirao je 1928. g. diserta­cijom: »Geneza i elementi mljetske se­ljačke kuće«. Suosnivač je odbora za krš pri JAZU i njezin generalni tajnik. Bio je izvrstan poznavalac i neumoljivi čuvar kulturnog nasljedstva, beskompromisni borac za zaštitu prirode, strasni ljubitelj naših šuma i dobar poznavalac problema­tike šumarstva. Hvala i slava mu!

t AKADEMIK STJEPAN HORVATIC Umro je akademik S. Horvatić (1899—

1975) u Zagrebu 29. V. o. g. Bio je istak­nuti botaničar i bavio se istraživanjem vegetacije naše domovine metodom su­

vremene fitocenologije. Organizirao je rad na kartiranju vegetacije Hrvatske i počeo izdavati svoje kapitalno djelo »Ana­litička flora Hrvatske«. Velike je imao uspjehe u istraživanjima krša i izdao: Ilustrirani bilinar, Priručnik za tipološka istraživanja vegetacije, Vegetacijsku kar­tu o. Paga i si. Surađivao je s brojnim šumarima. Neka mu je hvala i slava!

IN MEMORIAM Bilježimo i komemoriramo smrt šum.

tehn. Ante Kvarantana, koji je umro 14. VI. o. g. u Zadru, zatim ing. Josipa Lipov­ca, umro 15. VII. u Zagrebu i ing. Milana Rajnovića, umro 9. IX. o. g. u Slav. Ora-hovici. Hvala i slava im!

U P O Z O R E N J E ! Ponovno pozivamo suradnike Š. L. da pažljivo pročitaju »Uputstva

suradnicima Šumarskog lista«, koja smo objavili u brojevima 1—3, 3—4/75, i u ovom broju.

Napose ih upozoravamo na slijedeće: Autori članaka, koji žele da im se izrade posebni otisci-separati, naručuju ih posebno i istodobno prilikom dostavljanja članka (najmanje 50 primjeraka). Separati se naplaćuju po tiskarskoj cijeni koja vrijedi za posebne otiske!

UREDNIŠTVO ŠUMARSKOG LISTA

394

IN MEMORIAM

PROF. ING. STANKO FLÖGL

(1885—1975)

Tiho i skromno, kakav je bio njegov život, nakon duge i teške bolesti zauvijek nas je napustio velikan šumarsko-građevinske struke profesor ing. Stanko Flögl, redovni profesor odnosno naučni suradnik Šumarskog fakul­teta Sveučilišta u Zagrebu, a vijest o njegovoj smrti duboko je potresla cje­lokupnu našu stručnu javnost, mnogobrojne kolege, suradnike i prijatelje koji su ga neobično cijenili kao znanstvenog radnika, stručnjaka, pedagoga a posebno kao vanredno dobrog čovjeka i prijatelja.

Rođen u Zagrebu, 23. rujna 1885, Stanko Flögl se školuje u svom rodnom mjestu (osnovna i srednja škola), a prije I svjetskog rata stiče diplomu gra­đevinskog inženjera na Tehničkom fakultetu u Budimpešti 1908. godine. Po završetku tehničkog studija sav je svoj život i rad posvetio građevinskoj od­nosno šumarsko-građevinskoj struci, za čiji je razvitak i unapređenje bio odu­ševljeni i beskompromisni pobornik.

Nakon diplomiranja radi na reambulaciji normalne željezničke pruge uz Blatno jezero u Mađarskoj i trasiranju normalne željezničke pruge Ogulin— Knin, a zatim stupa u državnu službu s područjem djelatnosti na teritoriju NR Hrvatske. Od godine 1923—1929. bio je docent na Visokoj Tehničkoj školi u Zagrebu, a od 1926. godine do odlaska u mirovinu, profesor odnosno naučni suradnik na Poljoprivredno-šumarskom, odnosno šumarskom fakultetu u Za­grebu.

Ime profesora Stanka Flögla vezano je u prvom redu za znanstveno po­dručje djelatnosti, ali i uz rješavanje građevinskih problema operative u raz-

395

dobiju između dva rata i nakon oslobođenja, a naročito uz projektiranje i izvođenje radova šumsko-građevinske odnosno građevinske tehnike. Glavna područja navedenih djelatnosti kojima se je bavio su izgradnja cesta, željez­nica, mostova, žičara, armirano-betonskih konstrukcija i zgrada te transporta, naročito specijalnih šumskih transportnih sredstava kao što su putoklizine.

Pisac je mnogih naučnih i stručnih rasprava i odličnih udžbenika odnos­no stručnih radova koji su ne samo mnogo pridonijeli tehničkom odgoju šu­marskih kadrova, nego i koristili operativi u izgradnji šumskih objekata. Većina tih radova odlikuje se originalnim sadržajem i aktualnom problema­tikom pa je zbog toga potrebno navesti značajnije evidentirane znanstvene i stručne radove profesora Stanka Flögla.

Šumska prometala, Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926; Klizanje u luku vertikalne kružnice, Tehnički list, 1928; Prilog teoriji klizina, Godišnjak Sveučilišta u Zagrebu, 1929; O putoklizinama u krivulji. Glasnik za šumske pokuse, 1931; O utjecaju zraka na otpor šum. klizina, Glasnik za šumske pokuse, 1935; Das Riesweg-Längenprofil, Tharandter forst. Jahrbuch, 1934; Linija klizine jednolične brzine, ibid; Dinamika šum. željeznica, šum. list, 1943; Dinamika koturača, ibid; Konstrukcija gradijante ceste ili puta najvećeg uspona, Tehnički vjesnik,

1942; O nasadima uz ceste, šum. list, 1943; Naprave za utovar u šumi, (u zajednici s N. Lovrićem), Tehnički pregled,

1949; Osnovna građevna mehanika, Zagreb 1947; Gradnja mostova na šumskim putovima i prugama, Zagreb 1950; Kočna gradijanta šum. klizina, Glasnik za šumske pokuse, 1953; Gradnja šumskih putova i pruga, Zagreb 1955; Brzina klizanja u zavojicama šum. klizina, Glasnik za šumske pokuse,

1957. Za svoje zasluge u šumarsko-građevinskoj struci, a u znak priznanja za

zalaganje u podizanju nastave i rada na fakultetu odlikovan je 1960. godine ordenom rada II reda.

Pokojnik je bio neobično ozbiljan i pedantan u poslu, poznat po svome visokoznanstvenom i stručnom rješavanju zadataka čime je stekao ugled i priznanje kolega i studenata. Uz svoje velike sposobnosti bio je skroman i uvijek spreman da pomogne mlađima.

Svojim znanstvenim i stručnim radom u oblasti šumarsko-građevinske struke prof. Flögl dao je značajan prilog u podizanju šumsko-građevinske tehnike na viši nivo, a time pridonijeo stvaranju preduvjeta za privredni i kul­turni razvitak zemlje.

Ime prof. Flögla ostat će zabilježeno u povijesti šumarske znanosti i struke kao ime aktivnog i uglednog radnika na području šumskojgrađevinske tehnike.

U trajnoj uspomeni ostat će nam po svom plodnom i visokokvalitetnom radu kao vrstan pedagog generacija šumara, te kao kolega kojemu dugujemo priznanje i zahvalnost.

Neka mu je vječna slava i iskrena hvala! Prof. ing. Ninoslav Lovrić

396

ING. MATO MARKANOVIĆ

Dne 3. travnja 1975. godine napustio nas je zauvijek Mato Markanović, dipl. ing. šumarstva, upravitelj Šumarije Lipovljani, član Redakcijskog od­bora »Šumarskog lista« i predsjednik Društva inženjera i tehničara šumar­stva i drvne industrije Nova Gradiška koje obuhvaća područje od Nove Gra­diške do Novoselca.

Nit života ing. Mate Markanovića prekinuta je u punoj muževnoj dobi, u 43. godini kada se nalazio u naponu stvaralačke snage. Njegov nestanak iz naše sredine je neprocjenjiv gubitak za šumarsku struku i nas njegove pri­jatelje.

Rođen je 1932. godine u Trenkovu. Gimnaziju završava u Slavonskoj Po­žegi 1951. godine, a iste godine upisuje se na Poljoprivredno-šumarski fakul­tet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski odjel, na kojemu diplomira 1957. godine. Poslije službovanja u Šumariji Garešnica i Šumskom gospodarstvu Garešnica nastupa službu kod Šumarije Lipovljani kao zamjenik upravitelja. Od godine 1961. do svoje prerane smrti upravitelj je Šumarije Lipovljani. Već u samo­me početku njegova rada u šumarskoj struci zamijećena je njegova kreativna sposobnost sjedinjena s velikom radnom energijom, dobrim organizatorskim sposobnostima i neumornošću.

Svoju ljubav prema šumi, koja je izvirala iz svakog njegova postupka, temeljio je na njenom izvanrednom poznavanju. Koristio je svaku priliku da proširi svoje znanje o prirodi šume i njenom životu, a kao dobar organizator i ekonomista znao je razumnim postupcima izuzetno dobro voditi svoj ko­lektiv. Utjecaj energičnog i kreativnog duha ing. Mate Markanovića osjećao se u čitavom Šumskom gospodarstvu »Josip Kozarac«.

Ing. Mato Markanović posvećivao je veliku pažnju težnjama šumarske znanosti za unapređivanje nizinskih i prigorskih šuma. U tome smislu bio je izvrstan suradnik Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zahvaljujući upravo njemu, u području kojim je rukovodio ostvareni su brojni naučni ra­dovi, čijim rezultatima se obilno služio.

Veliku popularnost uživao je ing. Mato Markanović u redovima radnika svog kolektiva. Njega je zanimala svaka ljudska sudbina, a kao čovjek velike širine obilovao je shvaćanjem. Ing. Mato Markanović bio je neumoran borac

397

za ostvarivanje ciljeva samoupravnog socijalizma te je djelovao u mnogim sredinama. Za svoj društveno-politički i stručni rad odlikovan je od Pred­sjednika Republike Ordenom rada sa srebrnim vijencem.

Ing. Markanovića je neobično zanimao napredak područja u kojemu je djelovao i stvarao. Držao je da dio dobara mora ići za napredak toga kraja i tu svoju zamisao uspio je i ostvariti.

Kao predsjednik Šumarskog društva imao je dobre zamisli o sjedinjenju težnji inženjera šumarstva i drvne industrije. Planirao je, u tome smislu, stručne sastanke i dogovore kako bi se unaprijedile obje grane — šumarstvo i drvna industrija.

Posebno zanimanje posvetio je ing. Mato Markanović nizinskoj šumi, onoj istoj koju je svojim nenadmašivim perom opisao šumar Josip Kozarac. Ing. Markanović radovao se svakoj novoj šumskoj površini u Osmanovom po­lju, bdio je nad mladim stabalcima hrasta i jasena, a svoje vrlo ograničeno slobodno vrijeme rado je sprovodio u šumi. Uživao je u svakom lijepo uzras-lom stablu te se uvijek ponovno čudio savršenstvu prirode izraženom u bo­gatoj slavonskoj šumi.

U našim srcima živjet će kolega Mato Markanović još vrlo, vrlo dugo.

B. Prpić

ING. VELJKO JURDANA

Početkom ove godine iz naših redova nestao je iznenada jedan vrijedan i nadasve obljubljen šumarski stručnjak, do nedavna i član kolektiva šum­skog gospodarstva Delnice.

U bolnici u Lovranu 2. siječnja 1975, nakon kratke i teške bolesti, pre­minuo je ing. Veljko Jurdana, stručni savjetnik Poslovnog udruženja drvne industrije i šumarstva »Drvo«, Rijeka. Sahrani njegovih posmrtnih ostataka na mjesnom groblju u Voloskom prisustvovao je, pored građana Opatije, Ri­jeke, Klane, Delnica i drugih mjesta Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, velik broj njegovih kolega, dojučerašnjih suradnika, drugova i poštovalaca.

Ing. Veljko Jurdana se rodio 24. srpnja 1924. u Velikom Brgudu kraj Opa­tije, u obitelji prosvjetnih radnika. Zaljubljen već od malih nogu u šume i proplanke svoje rodne Učke i susjednih goranskih planina, nakon završetka gimnazije opredjeljuje se bez dvoumljenja za šumarski poziv. Diplomirao je u Zagrebu na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu, na šumsko-gospodarskom odsjeku 1951. Iste godine prima i prvo zaposlenje. Bila je to Tvornica namje­štaja u Vrbovskom, u kojoj ostaje do 1952. Kao šumar uzgajivač iste godine preuzima mjesto upravitelja Šumarije u Mrkoplju, u kojoj tijekom dvije go­dine rada daje svoj velik doprinos otvaranju i korišćenju šumskih bogatstava u poslijeratnoj obnovi zemlje.

Njegovo stručno znanje i pasionirana privrženost šumi i divljači dolaze do punog izražaja u Šumariji Klana, u kojoj je bio upravitelj od 1957. do 1969.

398

Govoreći o liku i životnom putu ing. Veljka Jurdane njegov dugogodišnji suradnik šumarski tehničar Viktor Mezlar, na groblju u Voloskom — u ime OOUR-a Šumarije Klana i Mjesne zajednice Klana — ovu plodnu stranicu pokojnikova rada ocrtao je slijedećim riječima:

»Iako dvanaest godina koliko si živio i radio s nama nije tako dugo vre­mensko razdoblje, svojom stručnošću, marljivošću i privrženošću kraju i struci mnogo si učinio i trajno nas zadužio. Mnoge razgoljene površine Tvo­jim su nadzorom pošumljene i osposobljene za šumsku proizvodnju, do mno­gog udaljenog i naoko nedostupnog kompleksa našeg zelenog zlata od Tvojih dana vodi solidna šumska prometnica. Za svoje si radnike, drvosječe, kiri-jaše i poslovođe bio oličenje dobrote pa nije čudo da ih u ovoj današnjoj tužnoj povorci imade najviše«.

Zbog svoje vedrine i životnog optimizma koji je sačuvao do posljednjeg daha, ing. Veljko Jurdana bio je omiljen i na svom posljednjem radnom mje­stu — u Poslovnom udruženju drvne industrije i šumarstva »Drvo«, u Rijeci. Tu ga i za tiče okrutna, neumoljiva smrt. Nad otvorenim grobom u Voloskom u ime Poslovnog udruženja od pokojnika se oprostio ing. Ante Brekalo, a u ime Šumarskog društva u Rijeci ing. Ljubomir Nežić, njegov dugogodišnji su­radnik.

Neka je vječna slava ing. Veljku Jurdani! A. Frković

ING. VLADISLAV JELENČIĆ

U Andrijevcima, u blizini Slavonskog Broda, je 20. V 1975. umro, a slije­deći dan je sahranjen dipl. inž. šum. Vladislav Jelenčić šumarski savjetnik u mirovini, u 80 godini života.

399

Rođen je u Čazmi 16. IX 1895. pa nakon I. svjetskog rata iza demobiliza­cije završava šumarske nauke na Sveučilištu u Zagrebu 1922. godine. Kraće vrijeme radio je te godine u mjerničkoj kancelariji Prohaska u Čazmi, a po tom kod Drvne industrije »Slaveks« u Slavonskom Brodu. Već 1923. dobiva mjesto u Gospodarstvenom uredu Brodske imovne općine u Vinkovcima. Od 1925—1941. godine inž. Jelenčića nalazimo kao upravitelja šumarije Trnjani, Otok i Slavonski Brod, na šumarijama Brodske imovne općine, a za vrijeme II. svjetskog rata radi u Ravnateljstvu šuma u Vinkovcima. Po završetku II. svjetskog rata službuje kraće vrijeme u šumariji Rajić, a po tom opet u Vin­kovcima kao nastavnik Lugarske škole od 1946. do ukidanja te škole, kada prelazi u Šumsko gospodarstvo »Spačva«. Po rasformiranju istog prelazi u Šumarski inspektorat u Vinkovcima. Nakon ponovne reorganizacije šumarske službe radi u Sekciji za uređivanje šuma Vinkovci kao taksator gdje je i umi­rovljen 18. V 1958.

No i kao umirovljen šumar inž. Vladislav Jelenčić radi još niz godina na uređajnim radovima na područjima Šumskih gospodarstava u Vinkovcima i Slavonskom Brodu, u šumama koje je veoma dobro poznavao. 50 god. struč­nog rada u šumama istočne Slavonije svakako je staž kojim će se malo tko moći pohvaliti, tim više, ako se uvaži da je inž. Vladislav Jelenčić bio veoma savjestan i stručan šumar.

Na svim radnim mjestima isticao se je niz godina i kao uzgajač šuma i kao vrstan organizator korišćenja šuma u vlastitoj režiji šumarstva, kao do­bar uređivač šuma i kao nastavnik nižeg šumarskog stručnog osoblja.

Prigodom proslave 100 godišnjice šumarstva Jugoistočne Slavonije, inž. Vladislav Jelenčić dobio je za takav rad i posebno priznanje 1974. godine od Šumskog gospodarstva Slavonski Brod, a brojni njegovi poštovatelji svojim velikim učešće na sahrani 21. V 1975. u Adrijevcima zahvalili su se tada tom vrijednom šumaru ispred privrednih organizacija šumarstva i drvne industrije Vinkovaca i Slavonskog Broda za njegov dugogodišnji stručan i nesebičan rad.

Između nas nestalo je šumarskog savjetnika Vladislava Jelenčića ne uz grmljavinu i tresak pada starih hrastova uz koje je u mladosti mnogo puta slikan na slikama starih slavonskih hrastika Brodske imovne općine iz oko­lice Vinkovaca, nego tiho, mirno i dostojanstveno kao da je otišao još jednom pogledati i raditi u slavonske šume s kojima je živio gotovo pola vijeka.

Tomo Lucarić, dipl. inž- šum.

400

ING. JUSUF ČELEBIĆ

Okrutna smrt ugasila je 6. 6. 1975. godine šumarskog stručnjaka ČELEBIĆ ing. JUSUFA, šumarskog savjetnika INCEL-a, OOUR za gospodarenje šuma­ma radne jedinice Kotor Varoš.

Njegov životni put bio je težak, ali do gotovo posljednjeg dana svoga ži­vota, bio je na svom radnom mjestu dajući što je više mogao svoj doprinos unapređenju šumarstva i šumske privrede na području kotorvaroškom.

Rođen je 15. 5. 1925. godine u Bihaću, gdje je završio srednju školu 1945. godine, a zatim se upisao na Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu, na kojem je 1953. godine diplomirao šumarske nauke.

Već kao gimnazijalac osjetio je grubosti života i nepravde pa se u ranoj mladosti priključuje revolucionarnoj omladini Bihaća postavši 1942. godine, kao ilegalac, aktivni suradnik Narodnog oslobodilačkog pokreta, gdje mu je dužnost bila ilegalni i obavještajni rad u kojem je imao mnogo uspjeha pa je time dao svoj doprinos zajedničkoj borbi naših naroda. Primanjem 1945. go­dine u Savez komunista njegov životni put bio je određen i s toga puta nije nikada skretao.

Na Šumarski fakultet u Zagrebu upisuje se 1946 godine gdje je veoma aktivan ne samo kao student, nego i kao omladinac u omladinskoj organiza­ciji pa tu preuzima i mnoge odgovorne funkcije.

Šumarski fakultet diplomirao je 1953. godine, a pošto je već bio nježnog zdravlja, za prvo mjesto svoga rada izabrao je Kotor Varoš, gdje u Šumskoj upravi počinje da primjenjuje praktično stečeno znanje šumarskih nauka.

Godine 1959. izrađuje i realizira prvi program pošumljivanja goleti obro­naka Vlašića na području Vrbanjskih vrela, želeći time ne samo da poveća četinarske sastojine, nego i da zaštiti ova veoma interesantna planinska vrela. Ove divne četinarske kulture, pored mnogih drugih, vječna su uspomena na njega i njegov rad.

Kao afirmiranom rukovodiocu i šumarskom stručnjaku povjerava mu se 1961. godine da osnuje Šumsko privredno poduzeće »Vrbanja« u Kotor Varošu

401

te postaje njegov prvi direktor. Na ovom mjestu radio je veoma uspješno sve do 1969. godine, kada se je ponovno teško razbolio pa se njegovo, i onako narušeno zdravlje, još više pogoršava. Od tada radi kao savjetnik u poduzeću, pomažući kao i uvijek svim svojim suradnicima.

Za samoprijegoran rad, ljudski odnos prema suradnicima, a i radi dru­gih vrlina, odlikovan je Ordenom zasluga za narod.

Pored svojih redovnih poslova ne zaboravlja ni svoje porodične obaveze. Bio je pažljiv sin i suprug, a svoju djecu odgaja tako da postanu korisni čla­novi našeg društva.

Smrću druga Jusufa, njegova porodica izgubila je plemenitog sina, brata, supruga i uzornog oca, šumarska struka vrijednog stručnjaka i rukovodioca, a Savez komunista dostojnog člana.

Ing. Ljubo Golić

402

ING. JUSUF CELEBIĆ

Okrutna smrt ugasila je 6. 6. 1975. godine šumarskog stručnjaka ČELEBIĆ ing. JUSUFA, šumarskog savjetnika INCEL-a, OOUR za gospodarenje šuma­ma radne jedinice Kotor Varoš.

Njegov životni put bio je težak, ali do gotovo posljednjeg dana svoga ži­vota, bio je na svom radnom mjestu dajući što je više mogao svoj doprinos unapređenju šumarstva i šumske privrede na području kotorvaroškom.

Rođen je 15. 5. 1925. godine u Bihaću, gdje je završio srednju školu 1945. godine, a zatim se upisao na Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu, na kojem je 1953. godine diplomirao šumarske nauke.

Već kao gimnazijalac osjetio je grubosti života i nepravde pa se u ranoj mladosti priključuje revolucionarnoj omladini Bihaća postavši 1942. godine, kao ilegalac, aktivni suradnik Narodnog oslobodilačkog pokreta, gdje mu je dužnost bila ilegalni i obavještajni rad u kojem je imao mnogo uspjeha pa je time dao svoj doprinos zajedničkoj borbi naših naroda. Primanjem 1945. go­dine u Savez komunista njegov životni put bio je određen i s toga puta nije nikada skretao.

Na Šumarski fakultet u Zagrebu upisuje se 1946 godine gdje je veoma aktivan ne samo kao student, nego i kao omladinac u omladinskoj organiza­ciji pa tu preuzima i mnoge odgovorne funkcije.

Šumarski fakultet diplomirao je 1953. godine, a pošto je već bio nježnog zdravlja, za prvo mjesto svoga rada izabrao je Kotor Varoš, gdje u Šumskoj upravi počinje da primjenjuje praktično stečeno znanje šumarskih nauka.

Godine 1959. izrađuje i realizira prvi program pošumljivanja goleti obro­naka Vlašića na području Vrbanjskih vrela, želeći time ne samo da poveća četinarske sastojine, nego i da zaštiti ova veoma interesantna planinska vrela. Ove divne četinarske kulture, pored mnogih drugih, vječna su uspomena na njega i njegov rad.

Kao afirmiranom rukovodiocu i šumarskom stručnjaku povjerava mu se 1961. godine da osnuje Šumsko privredno poduzeće »Vrbanja« u Kotor Varošu

401

te postaje njegov prvi direktor. Na ovom mjestu radio je veoma uspješno sve do 1969. godine, kada se je ponovno teško razbolio pa se njegovo, i onako narušeno zdravlje, još više pogoršava. Od tada radi kao savjetnik u poduzeću, pomažući kao i uvijek svim svojim suradnicima.

Za samoprijegoran rad, ljudski odnos prema suradnicima, a i radi dru­gih vrlina, odlikovan je Ordenom zasluga za narod.

Pored svojih redovnih poslova ne zaboravlja ni svoje porodične obaveze. Bio je pažljiv sin i suprug, a svoju djecu odgaja tako da postanu korisni čla­novi našeg društva.

Smrću druga Jusufa, njegova porodica izgubila je plemenitog sina, brata, supruga i uzornog oca, šumarska struka vrijednog stručnjaka i rukovodioca, a Savez komunista dostojnog člana.

Ing. Ljubo Golić

402

Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije! 1. Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije Hrvatske učlanite

se — svi od reda — u Šumarsko društvo vašeg područja! 2. Jačajte jedinstvo i snagu struke putem vašeg Šumarskog društva,

Saveza IT i Šumarskog lista! 3. Razvijajte i njegujet etiku i moralne vrijednosti inženjerskog teh­

ničkog poziva! 4. Putem vašeg područnog Šumarskog društva postanite inicijatori

unapređenja šumarstva i drvne industrije! 5. Pred javnošću, društvenim organizacijama i organima uprave do­

stojno i hrabro zastupajte struku! 6. Ne zapostavljajte propagandu i popularizaciju struke u svojem

radu! 7. Što brojnije sudjelujte u društvenim manifestacijama, kao i u rje­

šavanju konkretne stručne problematike! 8. Redovito prati te stručna i društvena zbivanja putem vašeg glasila

»Šumarskog lista«! 9. Šumarska društva trebaju redovno dostavljati svoj godišnji do­

prinos (članarinu) u iznosu od 500.— din. Savezu, kao i zapisnike o radu skupština, sjednica, plenuma i si.

10. Pojedinačno se pretplatite — ukoliko to već niste — na svoje 100 godina staro glasilo »Šumarski list«!

Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije

H r v a t s k e

NOVA PRETPLATNA CIJENA NA ŠUMARSKI LIST ZA 1976. G.! Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske,

kao izdavač najstarijeg stručnog časopisa, povisio je pretplatu na Šu­marski list za 1976. g. i to:

1. Pojedinci 100.— Din. 2. Umirovljenici, studenti i đaci 30.— Din. 3. Ustanove i radne organizacije 400.— Din. 4. Inozemstvo 16 dolara USA

Molimo pretplatnike da pravovremeno uplate pretplatu na Š. L. za 1976. g., kao i zaostala •— iz ranijih godina — dugovanja. Naš bankov. račun: 30102-678-6249

Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije

H r v a t s k e Zagreb, Trg Mažuranića 11

403

TISKANICE — OBRASCI ZA POTREBE ŠUMARSTVA A) Štampano u arcima

NAZIV OBRASCA Oznaka — broj

Privredna (kontrolna) knjiga — pojedinačni arci: — bilanca izvršenih sječa — — — — — — — — — — 1 — bilanca kulturnih radova — — — — — — — — — i

Očevidnik šumskih šteta i krivolovaca (arak) - — — — _ - _ _ — 10—a Očevidnik sječa u privatnim i zadružnim šumama (arak) — — — — 15 Sabirni arak šumskih proizvoda — — — — — — — _ _ _ 36—b Očevidnik proizvedenih i izdatih sadnica — — — — — — — — 39—b Materijalna knjiga (pojedinačni arci):

— pošumljavanje i melioracija _ _ _ _ _ — — _ _ 33 — šumskih rasadnika — — — — — — — — — — — 39—a — njege mladika — — — — — — — — — — — — 40 — čišćenja sastojina (guštika) — — — — — — — — — 41 — zaštite šuma — — — — — — — — — — — — 42 — uređivanja šuma — — — — — — — — — — — 43 — glav. šum. proizvoda (jednodob. šume) — — — — — — 44 — glav. šum. proizvoda (p reborne šume) — — — — — — 44—a

Knjižica p roc jene za j e d n o d o b n e š u m e — a r a k — — — — — — — 62—a Knjižica p roc jene za p r e b o r n e šume — a r a k — — —• — — — — 62—b P lan sječa — — — — — — — — — — — — — — — Sp—1 Plan s ječa po s o r t i m e n t i m a u oblom s tan ju — — — — — — — Sp—2 P lan sporedn ih pro izvoda — _ _ _ _ — — — — — — — Pl—sp P lan pošuml javan ja _ _ _ _ _ _ _ _ — — — — — Poš. Analiza r adova po p lanu pošuml javan ja — —• — — — — — — Pl—poš. P l a n r adova u š u m s k i m rasadn ic ima _ _ _ _ — — _ _ _ _ p i — r a . P l an n jege mlad ika — — — — — — — — — — — — — Pl—ml. P lan čišćenja sas toj ina (guštika) — — — _ _ — — _ — — pj—čišć. P lan zašt i te šuma — — — — — — — — — — — — — Pl—zš P l an lovne p r iv r ede — — — — — — — — — — — — — Pl—lov. P l an vlas t i te reži je _ _ _ — _ — _ — — — _ _ _ Pl—rež. P l an invest ic i ja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Pl—inv. Zb i rn i p l an v i . reži je g lavn ih pro izvoda — — — — — — — — Pl—zb. 15) Š t a m p a n o n a k a r t o n u (kar to tečn i listovi) K r a t k o t e č n i list o šumskoj š te t i — — _ _ _ — — — — — 10—b K a r t o t e č n i list za g lavne š u m s k e proizvode — — — — — — — 36—a K a r t o t e č n i list za spo redne š u m s k e proizvode — — — — — — — 37 C) Š t a m p a n o u b lokov ima (perfor i rani listovi) Nalog za t e r ensko osoblje 50x2 listova — — — — — — — — — 54 Lugarsk i izvještaj 50x2 listova — _ _ _ — — _ — — — _ 54—a

Dnevnik vanjskog rada 50x2 listova — — — — — — — — — — 55 Prodajni popis glav. šum. proizvoda — 100 listova — — — — — — 58 Uplatnica za drv. proizvode 50x3 listova — — — — — — — — 58—a Paševnica 25x3 listova — — — — — — — — — — — — 59—a Prodajni popis pašarenja — 100 listova — — — — — — — — — 59—b Premjerbena knjižica za primanje trupaca — 50x3 listova — — — — 63—a Premjerbena knjižica za ogrjev, drvo — 50x3 listova _ _ _ _ _ 63—c Popratnice za drvni materijal — 50x4 listova — — — — — — — 64—a Popis popratnica vagona, prevoza i si.: 100 listova — — — — — — 64—b Nalog za otpremu — 50x2 listova — — — — — — — — — — 68 Obavijest o otpremi — 100 listova _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ gg Specifikacija otpreme — 50x3 listova — — — — — — — — — 69—a Tablice za kubiciranje trupaca — tvrdi povez _ _ _ _ _ _ _

Isporuku tiskanica i knjiga vrši: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije

HRVATSKE telefon: 444-206

Zagreb — Mažuranićev trg 11

Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije! 1. Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije Hrvatske učlanite

se — svi od reda — u Šumarsko društvo vašeg područja! 2. Jačajte jedinstvo i snagu struke putem vašeg Šumarskog društva,

Saveza IT i Šumarskog lista! 3. Razvijajte i njegujet etiku i moralne vrijednosti inženjerskog teh­

ničkog poziva! 4. Putem vašeg područnog Šumarskog društva postanite inicijatori

unapređenja šumarstva i drvne industrije! 5. Pred javnošću, društvenim organizacijama i organima uprave do­

stojno i hrabro zastupajte struku! 6. Ne zapostavljajte propagandu i popularizaciju struke u svojem

radu! 7. Što brojnije sudjelujte u društvenim manifestacijama, kao i u rje­

šavanju konkretne stručne problematike! 8. Redovito prati te stručna i društvena zbivanja putem vašeg glasila

»Šumarskog lista«! 9. Šumarska društva trebaju redovno dostavljati svoj godišnji do­

prinos (članarinu) u iznosu od 500.— din. Savezu, kao i zapisnike o radu skupština, sjednica, plenuma i si.

10. Pojedinačno se pretplatite — ukoliko to već niste — na svoje 100 godina staro glasilo »Šumarski list«!

Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije

H r v a t s k e

NOVA PRETPLATNA CIJENA NA ŠUMARSKI LIST ZA 1976. G.! Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske,

kao izdavač najstarijeg stručnog časopisa, povisio je pretplatu na Šu­marski list za 1976. g. i to:

1. Pojedinci 100.— Din. 2. Umirovljenici, studenti i đaci 30.— Din. 3. Ustanove i radne organizacije 400.— Din. 4. Inozemstvo 16 dolara USA

Molimo pretplatnike da pravovremeno uplate pretplatu na Š. L. za 1976. g., kao i zaostala — iz ranijih godina — dugovanja. Naš bankov. račun: 30102-678-6249

Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije

H r v a t s k e Zagreb, Trg Mažuranića 11

403

TISKANICE — OBRASCI ZA POTREBE ŠUMARSTVA A) Š t a m p a n o u a rc ima

NAZIV OBRASCA • Oznaka — bro j

P r i v r e d n a (kontrolna) knj iga — pojed inačn i a r c i : — bi lanca izvršenih sječa — — — — — — — — — — 1 — bi lanca k u l t u r n i h r adova — — — — — — — — — j

Očevidnik š u m s k i h š te ta i k r ivo lovaca (arak) - — — — — — — — 10—a Očevidnik sječa u p r i v a t n i m i zad ružn im š u m a m a (arak) — — — — 15 Sabi rn i a r a k šumsk ih proizvoda — — — — _ _ _ _ — _ 36—b Očevidnik p ro izveden ih i izdat ih sadnica _ _ _ _ _ — — _ 39—b Mater i j a lna knj iga (pojedinačni arc i ) :

— pošuml javan je i mel iorac i ja _ _ _ _ _ — _ — _ 33 — šumsk ih r a sadn ika — — — — — — — — —• — — 39—a — njege mlad ika — — — — — — — — — — — — 40 — čišćenja sastoj ina (guštika) — — — _ _ — — _ — 4 t

— zašt i te šuma — — _ _ _ — — — — — — _ 42 — uređ ivan ja šuma — — — — — — — — — — — 43 — glav. šum. proizvoda ( jednodob. šume) — — — — — — 44 — glav. šum. proizvoda (preborne šume) — — — — — — 44—a

Knjižica p roc jene za j e d n o d o b n e š u m e — a r a k — — — — — — — 62—a Knjižica p roc jene za p r e b o r n e š u m e — a r a k — —• — — — — — 62—b Plan sječa — — — — — — — — — — — — — — — Sp—1 P lan sječa po so r t imen t ima u oblom s tan ju — — — — — — — gp—2 P lan sporedn ih pro izvoda — _ _ _ _ — _ — — — — — Pl—sp P lan pošuml javan ja _ _ _ — — — _ _ — _ — — _ p 0 g . Analiza r adova po p lanu pošuml javan ja — — — — — — — — Pl—poš. P l a n r adova u š u m s k i m rasadn ic ima — — — — — — — — — Pl—ra. P lan n jege mlad ika — — — — — — — — — — — — — Pl—ml. P l an čišćenja sas toj ina (guštika) — — — — — — — — — — Pl—čišć. P l an zaš t i te š u m a — — — _ _ — — _ — — — — — Pl—ZŠ P l an lovne p r iv r ede — — — — — — — — — — — — — Pl—lov. P l an vlas t i te reži je — — — — — — — — — — — — — Pl—rež. p l a n invest ic i ja — — — — — — — — — — — — — — Pl—inv. Zbi rn i p lan vi. reži je g lavnih pro izvoda — — — — — — — — Pl—zb. B) Š t a m p a n o n a k a r t o n u (kar to tečn i listovi) K r a t k o t e č n i list o šumsko j š te t i _ _ _ _ — — — — _ — 10—b K a r t o t e č n i list za g lavne šumske proizvode — — — — — — — 36_a K a r t o t e č n i list za sporedne š u m s k e proizvode — — — — — — — 37 C) Š t a m p a n o u b lokov ima (per for i ran i listovi) Nalog za t e r ensko osoblje 50x2 listova — — — — — — — — — 54 Lugar sk i izvještaj 50x2 listova — — — — — — — — — — — 54—a Dnevn ik van jskog rada 50x2 listova — — — — — — — — — — 55 Proda jn i popis glav. šum. proizvoda — 100 l is tova — — — — — — 58 Upla tn ica za d i v . p ro izvode 50x3 l is tova — — — — — — — — 58—a Paševnica 25x3 listova — — — — — — — — — — — — 59—a Proda jn i popis paša ren ja — 100 listova — — — — — — — — — 59—b P r e m j e r b e n a knj iž ica za p r i m a n j e t r u p a c a — 50x3 l is tova — — — — 63—a P r e m j e r b e n a knj iž ica za ogrjev, d rvo — 50x3 listova — — — — — 63—c Popra tn i ce za d rvn i ma te r i j a l — 50x4 listova — — — — — — — 64—-a Popis pop ra tn i ca vagona , p r e voza i s i . : 100 l is tova _ _ _ _ _ _ 64—b Nalog za o t p r e m u — 50x2 l is tova _ _ — — — — — — — — 68 Obavijest o o tp remi — 100 listova _ _ _ — _ — — _ — _ $9 Specif ikaci ja o t p r e m e — 50x3 l is tova _ _ _ _ _ _ _ _ _ 69—a Tabl ice za kub ic i r an j e t r u p a c a — tv rd i povez — — — — — — —

I s p o r u k u t i skan ica i kn j iga v r š i : Savez inžen je ra i t e h n i č a r a šumar s tva i d r v n e indus t r i j e

HRVATSKE te le fon: 444-206

Zagreb — Mažuran ićev trg 11

UPUTSTVA SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA

Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šu­marstva i drvne industrije, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (sa­vjetovanja, proslave, kongresi i dr.) te prikaze domaćih i stranih stručnih časo­pisa i literature. Objavljujemo, nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja kod nas i u svijetu, crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije, te napise o radu terenskih šumarskih društava.

Kod objavljivanja članaka uredništvo daje prednost radovima koje pišu struč­njaci iz privrede.

Objavljujemo i skraćene doktorske i magistarske radnje pisane u sažetom ob­liku. Te radnje mogu zajedno s prilozima iznositi najviše 8 stranica Šumarskog lista. Doktorske i magistarske radnje napisane u sažetijem obliku imaju prednost.

Posebno pozivamo stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, i to kako uspjehe tako i neuspjehe stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku.

Obujam rukopisa ne bi trebao prelaziti 10 stranica Šumarskog lista. Ako se radi o rukopisu bez priloga to iznosi cea 15 stranica pisanih strojem i s proredom. U slučaju da rad ima priloge (fotografije, crteži, grafikoni, tušem ili pisaćim stro­jem pisane tabele) tada je potrebno za svaku stranicu priloga umanjiti rukopis za 1,5 stranicu.

Radove pišite jasno i sažeto! Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Pišite pisaćim strojem s time, da na lijevoj strani rukopisa ostavite prazan prostor širine 3,5 cm. Uz svaki članak treba priložiti sažetak (resumee) od 1/2 — 1 stranice pisan s proredom. U tu svrhu može poslužiti i zaključak članka, te ga u tom slu­čaju treba posebno napisati. Sažetak svakog članka uredništvo lista prevodi na jedan od svjetskih jezika.

Svaki znanstveni članak treba imati na početku kratak sadržaj od najviše 650 tiskarskih znakova (10 redaka u Šumarskom listu )i u njemu autor iznosi pro­blematiku i rezultate istraživanja, te njihovu primjenu u struci.

Popis upotrebljene literature stavljajte abecednim redom na kraj članka. Pri­ložene fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni, uredni i pripremljeni za kliširanje odnosno reprodukciju i na posebnom: crtaćem, paus — ili — foto pa­piru. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm) kontrastne i na papiru visokog sjaja. Već u rukopisu označite mjesta gdje dolaze pojedine slike, tabele, crteži i si. Po mogućnosti ucrtajte legendu u samom crtežu. Tabele s mnogo brojaka izradite tušem na paus, foto i crtaćem ili pisaćim strojem na boljem pa­piru.

Rukopise treba dostavljati u 2 (dva) primjerka. Objavljeni se radovi plaćaju! Autori članaka, koji žele da im se izrade otisci — separati naručuju ih posebno

i istodobno prilikom dostavljanja članka. Separati se naplaćuju po tiskarskoj cijeni, koja vrijedi za posebne otiske, odnosno troškovi izrade naručenih separata odbi­jaju se od autorskog honorara!

Molimo autore članaka, da nam pravovremeno dostave broj i naziv svojega -žiro-računa, kao i broj bankavnog računa općine u kojoj stalno borave, radi uplate ubranog poreza na autorski honorar!

UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Mažuranićev trg 11

Telefon: 444-206

Časopis je oslobođen od plaćanja osnovnog poreza na promet proizvoda na temelju mišljenja Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR

Hrvatske br. 1416/1-1974. od 22. 03. 1974. g.

Exi'Dimmvii PODUZEĆE ZA VANJSKU I UNUTRAŠNJU TRGOVINU DRVA I

DRVNIH PROIZVODA te lučko-skladišni transport i špediciju bez supsidijarne i solidarne

odgovornosti OOUR-a 41001 Z A G R E B , MARULICEV TRG 18

p.p. 1009; Tel. 444-011; Telegram: Exportdrvo Zagreb; Telex: 21-307, 21-591

OSNOVNE ORGANIZACIJE UDRUŽENOG RADA OO.UR — VANJSKA TRGOVINA — 41000 Zagreb, Marulićev trg 18, pp 1008,

tel. 444-011, telegram: Exportdrvo-Zagreb, telex: 21-307, 21-591 OOUR — TUZEMNA TRGOVINA — 410001 Zagreb, ulica B. Adžije 11, pp 142,

tel.: 415-622, telegraam: Exportdrvo Zagreb, telex: 21-307 OOUR — EXPORTDRVO — BEOGRAD — 11001 Beograd, Kap. Mišina 2, pp 323,

tel. 621-231, 624-828, 632-125, telegram: Exportdrvo-Beograd, telex: 111-54 OOUR — »SOLIDARNOST« — 51000 Rijeka, Sarajevska 11, pp 142, tel.: 22-129,

22-917, telegram: Solidarnost-Rijeka OOUR — LUČKO SKLADIŠNI TRANSPORT I ŠPEDICIJA — 51000 Rijeka, Delta 11,

pp 378, tel.: 22-667, 31-611, telegram: Exportdrvo-Rijeka, telex: 24-139

= 7 POSLOVNE JEDINICE

OMNICO G.m.b.H. , 83 Landshut/B, Watzmannstr. 65 (SRNJ) OMNICO ITALIANA, Milano, Via Unione 2 (Italija) HOLART G.m.b.H. , Wien, Schwedenplatz 3—4/III (Austrija) EXHOL N. V., Amsterdam, Z Oranje Nassaullan 65 (Holandija) HOLZIMEX G.m.b.H. , 6 Frankfurt/Main, Westendstr. 80—90 (SRNJ)

MJEŠOVITA PODUZEĆA WALIMEX S. A. Meubles en Gros — 1096 Cully — Rue Davel 37 (Švicarska)

EKSKLUZIVNA ZASTUPNIŠTVA EUROPEAN WOOD PRODUCTS, Inc. 35-03 th Street Long Island City —

New York 11106 — SAD CÖFYMEX 30, Rue Notre Dame des Victoires — Paris 2e (Francuska)

PREDSTAVNIŠTVA Representative of EXPORTDRVO, 89 a the Broadway Wimbledon,

London, S. W. 19-IQE (Engleska) EXPORTDRVO — predstavništvo za Skandinaviju, 10325 Stockholm 16, POB 16298

(Švedska) EXPORTDRVO — Moskva — Mosfiljmovskaja 42 (SSSR)