CIM skripta

Download CIM skripta

Post on 26-Jun-2015

1.061 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

1. CIM to je i to obuhvaa?Visoka automatizacija proizvodnje te uvoenje fleksibilne automatizacije postaje pitanje osnovnih razvojnih strategija proizvodnih poduzea. Jedan od glavnih zadataka u toj strategiji predstavlja povezivanje u zajedniki proizvodni sustav svih organizacijskih, informacijskih, hardverskih (proizvodna oprema i raunala) i softverskih komponenti, te upravljanje djelovanjem svih komponenti takvog sustava. Ovu razvojnu strategiju, koja je posebna za svako poduzee i koja se temelji na specifinostima poduzea, nazivamo raunalom integrirana proizvodnja (CIM - Computer Integrated Manufacturing). Ne postoji danas sveope prihvaena definicija CIM sustava, dapae postoje razlike i u tumaenju pojma CIMa. Moemo navesti neke od poznatih definicija: "Pod pojmom CIM-koncepta podrazumijeva se uvoenje mreom povezanih, raunalom podranih metoda i sustava" (Cebalo, 1994.). Po jednim autorima koncept CIM-a sadri integrirane hardverske komponente (proizvodnu opremu: NC, CNC, FTS, FPS, FMS, robote) s raunalskom mreom i pod zajednikim upravljakim sustavom. Neki autori (Katalini, 1993.) nazivaju ovaj oblik integracije "CIM u uem smislu" ili Hard automation.Ovom konceptu blizak je i japanski koncept FA (Factorv Automation). Po drugom konceptu CIM je integracija svih funkcija pripreme proizvodnje i proizvodnje, od prijema narudbe do isporuke gotovog proizvoda (Scheer, 1997.). Za ovaj vii stupanj integracije svih komponenti poduzea, pojedini autori (Katalini, 1993.) upotrebljavaju i naziv "CIM u proirenom smislu" ili Soft automation. Integrirani sustavi obrade, transporta, kontrole i montae u zajednikom integriranom sustavu s programskom podrkom - sustavu raunalom integrirane proizvodnje CIM (Computer Integrated Manufacturing). Razvoj programske opreme pratio je, a ponekad i ubrzavao razvoj proizvodne opreme. Poetak je s programiranjem rada NC strojeva i programskom opremom za planiranje i naruivanje materijala. Nakon toga se razvija sustav, CAD (Computer Aided Design), raunalom podrano projektiranje i konstruiranje, CAM (Computer Aided Manufacturing), raunalom podran sustav za proizvodnju, CAQ (Computer Aided Quality), sustav podran raunalom za upravljanje kakvoom. CAP (Computer Aided Planning), raunalom podrano projektiranje tehnolokih procesa,

CAL (Computer Aided Logistic), raunalom podrana inenjerska logistika, Sva navedena programska podrka integrira se s proizvodnom opremom u sustav integrirane proizvodnje - CIM sustavi.

CIM = CAL + CAP + CAQ + CAM + CAD 2. ta spada u integriranu flekibilnu automatizaciju CAD (Computer Aided Design), raunalom podrano projektiranje i konstruiranje, CAP (Computer Aided Planning), raunalom podrano projektiranje tehnolokih procesa, CAM (Computer Aided Manufacturing), raunalom podran sustav za proizvodnju,

PPS (Produktions Planung und Steuerung) predstavlja raunalom podrano planiranje i upravljanje, a CAQ (Computer Aided Quality), sustav podran raunalom za upravljanje kakvoom, CIO (Computer Intergrated Office) predstavlja raunalom podrano uredsko poslovanje. 3. 4 temeljna pravca razvoja!Danas se cjelokupna racionalizacija proizvodnje temeljna pravca razvoja: odvija po etiri

razvoj proizvodnih procesa, razvoj proizvodne opreme, razvoj metoda organizacije rada, raunalska podrka organizaciji proizvodnje i poslovanja.

4. Cjelokupni razvoj proizvodne opreme (3 ka-ne faze)

Cjelokupni razvoj proizvodne opreme ima tri karakteristine faze: Tehnoloki akcionizam 1800. - 1875. godine predstavlja poetak mehanizacije, a omoguili su ga energetski strojevi koji su zamjenili fiziki rad ovjeka. Temeljni element je energija. Tehnoloki racionalizam (1875. - 1950.) koji se temelji na znaajnom koritenju elektrine energije. Za pogon strojeva to je znailo decentralizaciju pogonske energije. Tehnoloki humanizam (1950.-2025.) se temelji na znaajnoj primjeni automatizacije, razvojem informacijskih tehnologija te brzi razvoj proizvodne opreme temeljene na raunalskom upravljanju.

5. Uticaj mjesta ovjeka u proizvodnom ciklusuKod runog upravljanja ovjek je operater koji upravlja proizvodnjom i transportom, ovjek podie materijal iz skladita za prvu operaciju, materijal dolazi na stroj na kome radnik upravlja radom stroja te prenosi radni predmet na slijedeu operaciju. Ovo se ponavlja u ciklusu do zadnje operacije kada se radni predmet predaje u skladite poluproizvoda ili gotovih proizvoda. Kod automatskog upravljanja, ovjek se nalazi pored proizvodnog procesa i posluuje grupu strojeva. Upravljake komande za izradu operacije prenose se automatski na upravljaki sustav koji nadzire i transport obradka sa stroja na stroj. Kod raunalom upravljane (integrirane) proizvodnje ovjek se nalazi izvan procesa i upravlja procesom putem raunala. 6. to podrazumijevamo pod fleksibilnou? Koji su

zahtjevi fleksibilnosti?Fleksibilni zahtjevi trita doveli su do razvoja fleksibilnih obradnih sustava. Fleksibilnost postignuta visokom automatizacijom je temeljna karakteristika fleksibilnog obradnog sustava. Pod fleksibilnou podrazumjevamo sposobnost sustava na brzu prilagodljivost obradi novih proizvoda ili radnih predmeta. Mogu se definirati i drugi zahtjevi fleksibilnosti: strojna fleksibilnost, lakoa kojom se strojevi prilagoavaju novom zahtjevu (novom proizvodu ili radnom dijelu), koliinska fleksibilnost kao sposobnost da radi ekonomino pri razlii koliinama proizvoda.

7. Koje su teorije metode organizacije rada?

Prelazak sa organizacije kao skupa empirikih znanja i postupaka na organizaciju kao znanost, uinio je Frederick Winslow Tavlor (1856.1915.) kada je u radionicama Midvale Steel Company primjenio znanstvenu metodu eksperimenata s lopatom na istovaru rasutog materijala (odreivanje optimalnog oblika lopate kojom se moe odjednom zahvatiti i koju radnik moe prenositi) u cilju poveanja dnevne proizvodnosti. Organizirani rad postaje temelj uspjenog razvoja proizvodnje. Ako pod radom shvatimo "cjelinu potronje energije i prerade informacija ovjekom prilikom izvravanja njegovog radnog zadatka" onda moemo organizirani rad definirati kao smiljenu djelatnost kojoj je svrha uspjenost (Taborak, 1993.). Pod pojmom organizacije misli se na "Smiljeno, cjelovito i sustavno usklaivanje neke djelatnosti, kao i rjeavanje svih problema, koji kod toga nastaju, a s ciljem postizanja uspjenosti. Tijekom razvoja tehnologije razvijalo se i podruje organizacije rada. Razvoj tehnologije a naroito prelazak na manufakturnu proizvodnju, stavlja organizirani rad na mjesto glavnog imbenika razvoja i samog drutvenog ivota. Tijekom razvitka podruja organizacije rada razvijale su se razliite teorije i metode koje moemo svrstati u sljedee grupe: Klasina teorija organizacije, Neoklasina teorija organizacije Moderna teorija organizacije, Neomoderna teorija organizacije

8. to je klasina teorija rada i na to se svodila?Klasina teorija organizacije poinje s radovima F.W. Tavlora (1856.1915.). Teite svog istraivanja Taylor stavlja na poveanje uinka na radnom mjestu u radionici. S obzirom na to da je on proao sve faze radionike prakse od pomonog radnika, majstora, poentera, skladitara, predradnika, poslovoe, inenjera u proizvodnji i rukovoditelja proizvodnje, dobro je upoznao proizvodne probleme. Pored radova na organizaciji rada znaajni su njegovi doprinosi i u proizvodnim tehnologijama: istraivao je i definirao utjecajne imbenike pri obradi metala odvajanjem estica, pronaao je brzorezne elike i definirao zavisnost postojanosti i brzine rezanja kod obrade odvajanjem estica itd. Sustav eksperimenata i ostvarena poveanja uinka radnika predstavljala su temelj za njegov znanstveni doprinos u organizaciji rada. Po Tavloru svaki rad treba rastaviti na sastavne elemente. Svaki element treba prouiti u smislu njegove funkcije unutar cjeline, naina izvoenja i duljine trajanja. Treba eliminirati nepotrebne elemente, poboljati nain obavljanja onih elemenata koji ostaju te ponovo povezati elemente u radni proces. Nakon toga treba izraditi tona upustva za obavljanje posla i obuiti radnike za obavljanje na novi nain. Smatrao je da samo specijalizirani radnik moe ostvariti visoki uinak i zadovoljavajuu kakvou rada. Uveo je podjelu rada kao temeljni princip svake organizacije. Prvi je u podjeli rada odvojio pripremu od neposredne proizvodnje smatrajui da

proizvodni radnik ne treba razmiljati kako da obavi posao, ve da cjelokupno radno vrijeme koristi za obavljanje svog proizvodnog rada. Iz stava da pripremne radnje treba podijeliti prema funkciji i pojedincima koji su specijalisti po funkcijama nastaje njegov koncept funkcionalnog tipa organiziranja radionice. Prema ovom konceptu dotadanjeg poslovou zamjenjuje nekoliko specijalista, a poslovoa se brine za radnu disciplinu u radionici. Tako izrauje funkcionalnu organizaciju poduzea. I pored pokuaja doprinosa u definiranju principa upravljanja i rukovoenja, Tavlor je ostao teoretiar organizacije proizvodnje. Kritiari (opravdano) zamjeraju Tavloru da je u ovjeku vidio samo sredstvo rada, te da je istraivao mogunosti maksimalnog intenziviranja i iskoritenja tog rada, kao i da je uinak odreivao prema najaem i najuspjenijem radniku. 9. Zajednika istraivanja Taylora i Gilbreth-a Dok je Tavlor analizirao rad djelii ga na elemente njegov suvremenik, takoe Amerikanac Frank Gilbreth (1868.-1924.) i njegova supruga Lillian Moller (1878.-1972.) pokuali su pronai najmanje pokrete iz kojih se svaki zadatak sastoji. Definirali su 18 elementarnih pokreta koje su nazvali terbligima. Na temelju ovog poinje se razvijati studij pokreta. Analizirajui pokrete radnika kako bi pronaao "jedini i najbolji nain" za obavijanje nekog zadatka, primjerno je fotografski aparat a kasnije i filmsku kameru. Pored razvitka studije pokreta u svoj rad su uveli i psihofiziologiju rada (zamor, odmor, monotonija). Uvodei pojam racionalizacije rada Gilbreth ini i znaajan korak u pravcu humanizacije rada. Rezultati istraivanja Taylora i Gilbretha izazvali su interes indu