Ćamketove prezenracije sve

8/12/2019 amketove Prezenracije SVE

1/163

MASTER STUDIJ SIGURNOSNIH I

MIROVNIH STUDIJA

MODUL: ZATITA I SPAAVANJE

Nastavnik: dr. sc. amil Huseinbai, redovni profesorSaradnik: mr.sc. Zlatan Bajramovi, asistent


2/163

L I T E R A T U R A ZIS:t-1/1

1. Dujovi J.,(2006), RUKOVOENJE I UPRAVLJANJE SISTEMIMASIGURNOSTI, Fakultet politikih nauka, Sarajevo,

2. Grizold A. i dr.(1999), SUVREMENI SISTEMI NACIONALNESIGURNOSTI, Fakultet politikih znanosti, Zagreb,

3. Huseinbai .(2007), CIVILNA ZATITA U SISTEMU SIGURNOSTI,FPN, Sarajevo,

4. Huseinbai .,(2009), UPRAVLJANJE SISTEMOM ZATITE ISPAAVANJA, d.o.o. Sejtarija, Sarajevo,

5. Huseinbai S.(2008), CIVILNA ZATITA U EURO-ATLANTSKIMSISTEMIMA SIGURNOSTI, d.o.o. Sejtarija, Sarajevo,

6. Huseinbai S.,(2005), MEUNARODNA KOORDINACIJA CIVILNO-VOJNE POMOI U KATASTROFAMMA,EU i FUCZ, Sarajevo,

7. Zvonarevi M.i dr.(1986), OVJEK U ZATITI I SPAAVANJU, kolskaknjiga, Zagreb,


3/163

SADRAJ MODULA ZiS:t-1/21. Teorijski i meunarodno-pravni aspekti ZiS,

2. Izvori i vrste ugroavanja ljudi i materijalnih dobara udrutvu,

3. Mogunosti nacionalnih sistema sigurnosti da preveniraju,ublae i otklone posljedice prirodnih i drugih nesrea (vladini nevladin sektor),

4. Organizacija ZiS u nacionalnim sistemima sigurnosti(pozicija CO-CZ),

5. Organizacija ZiS u BiH (CO-CZ),snage i subjekti sistema,

6. Upravljanje i rukovoenje sistemom ZiS,

7. Procjenjivanje, planiranje i programiranje po fazamaprevencije, ublaavanja i asanacije,8. Pozicija BiH u odnosu na drave u okruenju i integracija u

EA sistem sigurnosti,

9. Civilno-vojna saradnja, pomo UN, NATO i regionalnih

organizacija


4/163

1.Tema: TEORIJSKI I MEUNARODNO- ZIS:t1/3PRAVNI ASPEKTI ZATITE I SPAAVANJA

P I T A N J A:

1.Openito o genezi i obrazloenjima razvoja zatite ispaavanja,

- Deavanja u prirodi,

- Tehniko obrazloenje,- Politiko obrazloenje,- Tehnoloki razvoj.

2.Meunarodno-pravni aspekti ZiS,- Nova etapa historijskog razvoja,

- Profiliranje Civilne odbrane-zatite u vodeu snagu zatite ispaavanja,

- Povezivanje CO-CZ meu dravama,- Civilna odbrana u meunarodnom i domicilnom pravu,

- Od Civilne odbrane ka Civilnoj zatiti,


5/163

OPENITO O GENEZI I OBRAZLOENJIMARAZVOJA ZATITE I SPAAVANJA ZIS:t-1/4

- Stalna borba u prirodi, s prirodom i drugim ljudima.

- Prosjena materijalna teta u prirodnim nesreama iznosi 30 milijardidolara.

- Smrtno strada prosjeno 350.000 ljudi.- Ekstremni sluajevi:Turska je u zemljotresu 1999.g. imala tetu 20 mlrd $,a

od cunamija u JI Aziji, 26.12.2004.g. ivote je izgubilo oko 295.000 ljudi.-Ljudi su vrlo rano spoznali opasnosti i suprotstavljali im se, preduzimanjem:-preventivnih,

-operativnih i

-asanacionih mjera.

- Aktivnosti ZiS bile su primjerene razvoju pojedinca, zajednice i nivou MTrazvoja.

- Velike nesree i epidemije tekih bolesti preivljavali su sposobni,pa setako ostvarivala svojevrsna prirodna selekcija.

- U ratovima su ginuli slabiji. Zatita i pomo postojali su za privilegirane.


6/163

DEAVANJA U PRIRODI ZIS:t-1/5- Mnogi procesi u prirodi bili su nepoznanica za ljude, te shodno

civilizacijskim dostignuima nisu postojale nikakve mjerezatite.- Naspram brojnih prirodnih pojava ovjek je nemoan, ne

posjeduje znanja niti sredstva da ih prevenira, niti da im sesuprotstavi.

- Deavanja u prirodi ovjek nastoji da upozna, da im seprilagodi i s njima ivi (vulkani, zemljotresi, poplave,ekstremno niske temperature i dr.),

- Nekad neizljeive bolesti, koje su unitavale ivote ljudi iivotinja na velikim prostranatvima, sada su izljeive.

-Aktivnostima u prirodi ljudi je mijenjaju i prilagoavaju svojimpotrebama i pri tome izazivaju nove opasnosti prirodnogporijekla, a prouzrokovao ih je ovjek.

- Klimatske promjene su zabrinjavajue, jer je naruenaravnotea u prirodi.

- Da li svojim ponaanjem u prirodi ljudi vode kasamounitenju?


7/163

TEHNIKO OBRAZLOENJE ZIS:t-1/6Razvoj tehnikih (ratnih) sredstava doveo je ovjeanstvo do samounitenja i

proizveo tezu ako rat pone, sve je izgubljeno, ali je doveo do razvojasredstava koja omoguavaju zatitu i spaavanje (posebno sklonita), pa jeplasirana kontra teza:svima e poi za rukom da preive.

Obje ove krajnosti su nerealne.

Od prve upotrebe nuklearnog oruja Civilnoj odbrani postavlja se pitanje: TACO MOE UINITI NA UBLAAVANJU POSLJEDICA?

Zato je potrebno odgovoriti na pitanja:Prvo, kakav je obim napada?

Drugo, koji tipovi objekata su cilj napada?

Tree, gdje se dogodila eksplozija (u zraku, na kopnu, na moru ili podmorem)?

etvrto, kakvi su meteoroloki uvjeti?

Svaka Vlada mora imati dobru PROCJENU:

-scenarij napada na urbanu strukturu,

-scenarij politike propagande o razoru.,-scenarij poetnih ciljeva napada.

HIROIMA I NAGASAKI svjedoe, da je mogua zatita i opstanak.

CIVILNA ODBRANA je za to odgovoran sektor.


8/163

POLITIKO OBRAZLOENJE ZIS:t-1/7Pored tehnikog obrazloenja postoji i politiki uspjehkoji se odnosi na

sposobnost da se CO potpomogne, finansira i provede. Za topostoje faktori koji mogu djelovati:a/ Finansijski izvori,

b/ Geopolitika drave,c/ Ranije iskustvo sa prir. katastrofama,

d/ Ranija iskustva iz ratova,

e/ Unutarnjja politika,f/ Nuklearno oruje(da li ga posjeduje ili je podrava saveznica koja gaima).

I drugi faktori mogu uticati na Vladu da usmjeri panju u izboruobrazloenja za CO.Opravdanja ili obrazloenjaza CO su:a/ Humanitarno osiguranje,b/ Odvraanje,c/ Kontroliranje krize,

d/ Opstanak drave. Ova obrazloenja prvo su primijenjena u SAD, vicarskoj, V.Britaniji i

Sovjetskom Savezu.


9/163

ZIS:t-1/8

TEHNIKO-TEHNOLOKI RAZVOJTehniko-tehnoloki razvoj omoguio je opi progres, ali kada

se zloupotrijebi ili izmakne kontroli pretvara se u svojusuprotnost donosei degradaciju ovjeka i njegove ivotnesredine.

Akcidentiu tehniko-tehnoloki procesu vrlo su esti:havaraije u hemijskoj industriji, nuklearnim i

termoelektranama, rudnicima sa podzemnomeksploatacijom, visokim branama na hidroakumulacijama.

Izmeu akcidenta i diverzantsko-teroristike aktivnostiteko se utvruje pravi uzrok nesree u tehniko-tehnolokom procesu (NE ernobil 1986.g. ili RudnikDobrnja 1990.god.)

Opim progresom nisu podjednako zahvaeni svi regionisvijeta, ak su se jedni razvijali na raun drugih. tetneposljedice vie osjeaju nerazvijeni dijelovi: tamo suprljave tehnologije, tamo je svijest i mogunosti ZiS naniem nivou.


10/163

ZIS:t-1/9

MEUNARODNO-PRAVNI ASPEKTIZ A T I T E I S P A A V A N J A

-Nova etapa historijskog razvoja:

Ishodita razvoja CO nalazimo u programu MKCK u enevi 1883.godine.Tu je donesen Haki pravilnik1907.godine.

-Rat je prvi put osuen 28.4.1919.godine, Paktom Drutva naroda i Brijan -Kelogovim paktom (Parikim ugovorom) 1928. godine.

ta je Drutvo naroda?Pretea OUN, organizacije drava za mir u svijetu i rjeavanje

meudravnih sporova na miran nain.Osniva su drave pobjednice iz Prvog svjetskog rata.

Doneena akta su:

-enevski protokol iz 1925.g. o zabrani upotrebe hemijskih i bakteriolokihsredstava,-Konvencije o ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz 1929.

godine;

-Rezolucije o zabrani bombardovanja civilnog stanovnitvaNasljednik Drutva naroda je OUN u ijoj Deklaraciji o zabrani rata stoji da

je agresija nezakonita i da predstavlja rat protiv ovjeanstva.


11/163


12/163

drugi nastavak ZIS:t-1/9

POKUAJI DA SE RAT ZABRANI, OGRANII ILIHUMANIZIRA:

- Prva enevska konvencija iz 1864. godine- enevski protokol iz 1925. godine kojim se

zabranjuje upotreba zaguljivih i drugih toksinihmaterija u ratne svrhe;

- enevska konvencija o ratnim zarobljenicimadoneena je 1929. godine;- enevske konvencije od 12. augusta 1949. godine,

odnose se na:

-poboljanjepoloaja ranjenika i bolesnika uoruanim snagama u ratu,-postupanje sa ratnim zarobljenicima koji padnu uruke neprijatelja i postanu ratni zarobljenici,

-zatita graanskih osoba u vrijeme rata,


13/163

trei nastavak ZIS:t-1/9Konvencije su dopunjene sa dva protokola:

10.06.1977. i 26.12.1977. godine a odnose se na:

-zabranu nasilja nad ivotom, zdravljem, fizikim imentalnim vrijednostima ljudi;

-vrenje terorizma, torture, kolektivnih kazni, uzimanjetalaca, sakaenje, pljakanje, robovanje i trgovinu ljudima.

OGRANIENJA I ZABRANE

U 429 lanova konvencije ograniavaju ili zabranjuju:

-napad na objekte i skladita s agresivnim itoksinim materijama (fabrike, skladita, transporti i sl.);-napad na objekte na hidroakumulacijama;

-napad na vjerske i kulturno-historijske spomenike;

-napad na medicinske ustanove.


14/163

etvrti nastavak ZIS:t-1/9

DOPUNSKI PROTOKOL 10.06.1977. godine

-definirana je CZ, organizacija, ciljevi i zadaci;-utvren meunarodni znak CZ (ravostrani trougao plave boje

na narandastoj podlozi);-utvren status osoba, objekata i transportnih sredstava koja

nose znak CZ;-utvren status CZ na privremeno zaposjednutoj (okupiranoj)

teritoriji;

-utvren status neutralnih i drugih drava koje pruaju pomoCZ drava koje su u sukobu;

-utvren nain prestanka statusa pripadnika CZ, objekata itransportnih sredstava, koja mijenjaju namjenu;

-utvren nain zatite vojnih jedinica i drugih snaga koje supridodate CZ, dok obavljaju zadatke zatite i (spaavanja)

snabdijevanja.


15/163

peti nastavak ZIS:t-1/9

( d i g r e s i j a )

STATUS PRIPADNIKA OS PREMA ETVRTOJ HAKOJ

KONVENCIJI

-ako im zapovijeda osoba odgovorna za njih, kaopotinjene;

-ako nose stalan znak raspoznavanja, vidljiv sanormalne udaljenosti;

-ako otvoreno nose oruje;-ako se pridravaju meunarodnog humanitarnog

(ratnog) prava.

Graanin koji je dobrovoljno stupio u OS ili CZ ili je u njihrasporeen moe mijenjati status u skladu s propisima.

Pripadnici OS mogu pruati pomo CZ bez oruja, apripadnici CZ ne mogu izvravati zadatke u zoni b/d,

niti bilo koje zadatke s orujem.


16/163

ZIS:t-1/10

PROFILIRANJE CIVILNE ODBRANE U CIVILNU ZATITU - VODEUSNAGU SISTEMA ZATITE i SPAAVANJA

Dileme o nazivu:

NARODNA ODBRANAtermin u upotrebiu XX st. ukljuujeCIVILNUODBRANU.

ODBRANA DOMOVINEtermin koji se moe nai u literaturi i praksinekih drava.

DOMOVINSKA STRAAtermin u upotrebi u V.Britaniji u II svjetskomratu.

ODBRANA CIVILAtermin u upotrebi u nekim dravama 60-tih godina XXst.

CIVILNA ODBRANAtermin u upotrebi koji se masovno koristi nakon Isvjetskog rata u zapadno-europskim dravama. Termin u upotrebilanica NATO od 1951.-1995. godine.

CIVILNA ZATITAtermin u upotrebi od II svjetskog rata preteno udravama biveg socijalizma.

Svi nazivi koji sadre termin ODBRANAnose hipoteku militantne

organizacije, pa je nastao opi zaokret od CIVILNE ODBRANEkaCIVILNOJ ZATITI.


17/163

ZIS:t-1/11

POVEZIVANJE CO-CZ MEU DRAVAMA

U velikim katastrofama i najvee vojne i ekonomske silesu nemone da samostalno i efikasno djeluju: vjetrovi uSAD, zemljotresi u Turskoj, Indiji, Pakistanu ili cunami u

jugoistonoj Aziji.Zajednike nesree povezuju ljude, te se tako i drave

povezuju kako bi bile uspjenije u suprotstavljanjuprirodnim ili drugim katastrofama.

Globalno povezivanje:

I C D O;

Regionalno povezivanje:

Vijee za regionalnu saradnju u JI Europi,CMEPC SEEVijee za civilno-vojno planiranje za

vanredne situacije u JIE.

Jadransko-jonska inicijativa za pitanja, ekologije,ekonomije i sigurnosti.


18/163

ZIS:t-1/12

C I V I L N A O D B R A N A U

MEUNARODNOM I DOMICILNOM PRAVU-Sve drave nalaze ishodite za CO - CZ uMEUNARODNOM HUMANITARNOM PRAVU,anaroito u DOPUNSKOM PROTOKOLU UZ

ENEVSKE KONVENCIJE od 10.06.1977.g.-DOMICILNO PRAVNO UPORITE:

- Ustav,

- Zakoni, a posebno specijalni zakon koji

ureuje samo ovu oblast,- Podzakonska akta,

- Statut pravnog subjekta,

- Ostala pravna akta.


19/163

ZIS:t-1/13

OD CIVILNE ODBRANE KA CIVILNOJ ZATITINa slajdu 1/10 naznaili smo da je pravac razvoja usmjeren od CO ka

Civilnoj zatiti.

SADRAJ CIVILNE ODBRANE:-CIVILNA ZATITA;-Osmatranje i obavjetavanje;-Protivgradna odbrana;

-Struni organi i preduzea;

-Proizvoai sredstava i opreme za ZiS;-Dobrovoljne organizacije graana;-Dobrovoljne strukovne organizacije gra;-Vojne snage u funkciji Civilne odbrane;

-Sistem edukac.stanovn.omladine i CO;

-Izdavaka djelatnost CO.CIVILNA ODBRANA BiH:

-CIVILNA ZATITA;-Osmatranje i obavjetavanje;-Veze rukovoenja i kriptozatite;-Planiranje i obuka;

-Odbrambene pripreme pravnih subjekata.


20/163

MASTER STUDIJ SIGURNOSNIH IMIROVNIH STUDIJA


Tema 2.

IZVORI I VRSTE UGROAVANJA LJUDI IMATERIJALNIH DOBARA



21/163

ZIS:t-2/1

P I T A N J A

1. Vrste opasnosti:-Opasnosti prirodnog porijekla,

-Opasnosti antropolokog porijekla

(druge opasnosti kako ih navodi

Zakon o zatiti i spaavanju...)

2. Opasnosti prirodnog porijekla u BiH,

3. Druge vrste opasnosti (antropolokog

porijekla) u BiH,

4. Podaci o BiH relevantni za ZiS,


22/163

ZIS:t-2/2

Registrirano 35 vrsta opasnosti prirodnog porijekla.

GDJE SE DEAVAJU?

atmosfera.........................................20%hidrosfera.........................................40%

litosfera.............................................15%

biosfera.............................................15%

Promoviraju se KOSMIKE I ASIMETRINE OPASN.

VRSTE OPASNOSTI

PRIRODNOG

PORIJEKLA

ANTROPOLOKOG

PORIJEKLA

-zemljotresi,

-klizanje-slijeganje tla

-erozije,-poplave,

-vjetrovi,

-atmosferske pojave.

NENAMJERNI NAMJERNI

-akcidenti -sabotae

-diverzije-terorizam

-rat

ZIS:t-2/3


23/163

ZIS:t-2/3

VRSTE OPASNOSTI ANTROPOLOKOG PORIJEKLA

AKCIDENTI DIVERZIJE TERORIZAM RAT

nenamjerni namjerni u miru u ratu u miru u ratu -mogui namjerniincidenti

-uestali namjerniIncidenti

-intenzivne su i

ekstenzivne

diverzantsko

teroristike aktivnosti

NOSIOCI

TERORIZMA

pojedin teroristiGrupe organiza

C I L J E V I

atentati,

masovna ubistva,

ugroavanje ivotnesredine-ekocid,

razarenje stambenoposlovnih objekata,

podmetanje poara,trovanje razliitimhemijskim sredstvima

kontaminacije vode,

hrane idr.

pojedin pojedin

grupni grupni

CILJEVI

pojedinci ,vojni

politiki, ekonomskijavni i drugi objekti

MALI,

SREDNJI,VELIKI


24/163

ZiS:t2/4

PODACI O BiH RELEVANTNI ZA ZiS

Povrina: 51.129 km2,Stanovnitvo:4.354.911 stanovnika (1991.g.)Reljef od 0-2.386 mn/m, prosjek 625 mn/m.

Zemljite brdsko-planinsko 80% sa nagibomod 13%. Prema jugu sputa se terasasto u kraka polja, a prema

sjeveru u Lijeve polje, Posavinu i Semberiju.

Klima se vee za tri podruja: planinsko, panonsko i primorsko.Hidrografska mrea: jadranski sliv (26%) i crnomorski sliv 74%.Jezeraprirodna: Borako, Prokoko i Suho jezero na planini Vranici,

Blidinje, Veliko (gornje) i Malo (donje) kod Jajca, Veliko i Crnojezero na Treskavici, atorsko i Vranac na ator pl.

Vjetaka jezera nalaze se na rijekama: Drini, Neretvi, Sprei, Vrbasu,

Trebinjici i Plivi.Vegetacija: veliki crnogorini i bjelogorini umski kompleksi,

vonjaci, vinogradi i makija. To osigurava dobru pitku vodu u BiH.Saobraaj: zrani, eljezniki 1.092 km, drumski 20.500 km sa prvih 50

km auto-puta i pomorski i rijeni saobraaj na Neretvi i Savi.Rude: ugalj, eljezo, olovo, cink, boksit, so, gips.


25/163

ZIS:t2/5

UGROENOST BiH U ODNOSU NA REGIONJUGOISTONE EUROPE

Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja ikoritenja hemijskog oruja i o njegovom unitenju (BiHratificirala 29. 4. 97.)

Konvencija Europske komisije UN za Europu oprekograninim efektima industrijskih nesrea, Helsinki,17. 3. 92. (BiH jo nije ratificirala);

Konvencija Europske komisije UN za Europu o zatiti iupotrebi prekograninih vodotoka i meunarodnih

jezera, Helsinki, 17. 3. 92. (BiH jo nije ratificirala); Inicijative za spremnost i prevenciju svih oblika

katastrofa u JIE (Izvjetaj BiH za Pakt stabilnosti za JIE,februara 2001.godine);

Metodologija i procjene ugroenosti FBiH i RepublikeSrpske


26/163

BOLESTI LJUDI, IVOTINJA I BILJAKA ZIS:t-2/6

Epidemioloka situacija je nestabilna- Mogue epidemije (parotitisa, variele,hemoragine groznice, hepatitisa, HIV, Q-groznice, i dr. bolesti), u nepovoljnim higijensko-

epidemiolokim uvjetima mogle bi dovesti doprekograninog incidenta,- Epizootije mogu uzrokovati pojavu neke od pomenutih

zoonoza (bruceloze, antraksa, trihineloze i dr.)

- Epizootije u razmjerama pandemije, imale sutetne posljedice i u BiH (H5N1 samo izoliranisluajevi),

- Biljne bolesti i tetoine prisutne su i brzo se

ire s obje strane granica drava.


27/163

ZIS:t-2/7

AKCIDENTI HEMIJSKIM SREDSTVIMA

BiH ima hemijsku industriju, skladita itransport hemijskih sredstava u drumskom

saobraaju,

BiH nema vojnu proizvodnju niti skladitenjehemijskih borbenih sredstava (utvrdili

inspekcijski timovi u skladu sa Konvencijom),

Hemijska industrija iz okruenja moe proizvestiakcidente sa prekograninim efektima,

Plinovod je u BiH dugaak 191 km, poluprenik406,4 mm, projektiran pritisak je 50 bara,

kapacitet je 1 mlrd. metara kubnih godinje.


28/163


29/163

ZIS:t2/9

Z A K L J U A K Katastrofe prirodnog ili antropolokog porijekla

ne poznaju granice drava. Nastaju iznenada, brzo se ire i ugroavaju

ljude i materijalna dobra.

Potreban zajedniki odgovor dimenzioniranprema intenzitetu i ekstenzitetu katastrofe.

BiH je dio sigurnosno nedjeljivog prostora iupuena je na regionalno, pa i globalnoorganiziranje i djelovanje u sastavu

regionalnog i globalnog okruenja. Bosna i Hercegovina treba, na dravnom nivou,

da posjeduje bazu podataka o rizicima,resursima za njihovu kontrolu i redukciju i

dravno tijelo za upravljanje rizicima.


30/163

MASTER STUDIJ SIGURNOSNIH IMIROVNIH STUDIJA


3. temaMOGUNOSTI NACIONALNOG SISTEMA

SIGURNOSTI DA PREVENIRAJU, UBLAE I OTKLONEPOSLJEDICE PRIRODNIH I DRUGIH NESREA



31/163

ZIS:t3/1

P I T A N J A :

1. Oslonac na vlastite kapacitete u ZiS,

a) Vladin sektor:- Javne ustanove,

- Ministarstvo sigurnosti i druga ministarstva u Vijeu ministara,b) Pravni subjekti:

- Elektroprivreda,

- Vodoprivreda,

- Rudnici,- Hemijska industrija,

- Farmaceutska industrija,

- Telekom i dr.

c) Nevladin sektor:

- Udruenja graana,

- Humanitarne organizacije.2. Meunarodne organizacije:

a) Regionalne organizacije,

b) Globalne organizacije,

3. Hyogo deklaracijaAkcioni plan 2005.-2015. godina


32/163

ZIS:t3/2

MOGUNOSTI NACIONALNOG SISTEMA SIGURNOSTI DAPREVENIRAJU, UBLAE I OTKLONE POSLJEDICE PRIRODNIH IDRUGIH NESREA

Naspram kataklizmikih katastrofa svaka drava pojedinanonedovoljna je za adekvatan odgovor (vjetrovi u SAD, cunami u JIAziji ili zemljotres u Turskoj);

Zajednike nesree povezuju ljude, rekao je nobelovac Ivo Andripiui o mostovim koji povezuju, ne samo obale rijeka, nego i

ljude.U prirodnim i drugim nesreama drave se oslanjaju, prije svega, navlastite kapacitete:

a) Vladin sektor

- Javne ustanove,

- Ministarstvo sig.i druga ministarstva u VM

b) Pravni subjekti (privredna drutva),c) Nevladin sektor

- Udruenja graana,- Humanitarne organizacije.


33/163


34/163

ZIS:t3/3

OKVIRNI PLAN ZA AKCIJU IZ HYOGA : 2005.2015.

Opi cilj: Do 2015.godine znaajno reducirati gubitkezajednica i drava u ljudskim ivotima i socijalno-ekonomskim i prirodnim resursima usljed pojavekatastrofa

Potpisan je 2005. godine: BiH je potpisnica.

Redukcija rizika katastrofa (DRR) iOkvirni plan za akciju 2005.2015.

Strategijski ciljevi Plana za akciju iz Hyoga:

Integriranje upravljanja rizicima katastrofa u odrive politike iplaniranje (npr. procjene drutvenog uticaja);

Razvoj i jaanje institucija, mehanizama i kapaciteta zaizgradnju otpornosti na uzrone opasnosti (ili hazarde);Sistematino inkorporiranje redukcije rizika u implementaciju

programa pripravnosti, odgovora i saniranja posljedica ioporavka u vanrednim situacijama uzrokovanimkatastrofama.


35/163

ZIS:t3/4

MOGUNOSTI NACIONALNOG SISTEMA SIGURNOSTI DAPREVENIRAJU, UBLAE I OTKLONE POSLJEDICE PRIRODNIH I

DRUGIH NESREA

Prioriteti:

Redukcija rizika katastrofa (DRR) kao dravni i lokalni prioritetukljuuje politiku obavezu, dravnu platformu, izradu politika ilegislative;

npr. ukljuiti DRR u strategije razvoja DRR u prostornom p lani ran jui gradnji, DRR u izradama politika, razvoj relevantnih strunihinst i tu ci ja u mon itor ingu hazarda (opserva-tor i j r iz ika, i td);

Identifikacija, monitoring i procjena rizika katastrofa, u svrhuupoznavanja rizika, identificiranja akcija, ranog upozoravanja (sanaglaskom diseminacije informacije i znanja)

npr. Modeliranje i kartografsko projiciranje hazarda prirodnih nesrea,izrada i harmoniziranje planova zatite i spaavanja i njihovadostu pnos t re levantnoj javnost i

Izgradnja otpornosti (smanjenje ranjivosti)

na svim nivoima poduzima mjera i akcija (podjela informacija,standardizirana terminol, obuka, izgradnja i jaanje javnesvijesti),


36/163

nastavak ZIS:t3/4

npr. ukljuenje medija, ukljuenje DRR u kolske programe (u JI Azijiu m jestu Simuele - 7 mrtvih od tsunamija a u Aehu cca. 100,000

mrtvih); takoer, unaprjeenje dijaloga meu ekspertima,planer ima i drug im fk tor ima up ravl janja u katastro fama.

Reducirati postojee faktore rizika poduzimanjem odreenihsistemskih mjera i akcija:

Ident i f ikaci ja ranj iv ih zajednica, ispravno pro storn o planiranje ikoritenja zemljita, odrivo upravljanje ekosistemima.

5. Provedba mjera pripremanja i pripravnosti za djelovanje,provoenje potrebnih mjera i akcija:

npr. izrada planova za nepredviene situacije, stalno obavjetavanjeranj iv ih zajednica o planskim m jerama, usp ostava fondova zavanredne situacije uzrokovanim katastrofama, dijalog izmeuplanera i donos i laca pol i t ika, uspos tava kapaciteta odg ovo ra nakatastro fe, i d r.


37/163

ZIS:t3/5

Akteri provedbe Okvirnog plana:

Drave,Regionalne i meunarodne organizacije, i ISDR(Meuagencijska radna grupa za Redukciju rizikakatastrofa - DRR)

Odgovornosti drave1. Razvoj dravnih mehanizama koordinacije,2. Izvoenje osnovnih procjena o statusu

DRR (Redukcija rizika katastrofa),

3. Objavljivanje i auriranje saetakanacionalnih / dravnih programa,4. Nadzor nad progresom u Hyogo okviru

(doprinos Globalnoj platformi),

5. Provedba relevantnih zakon. instrumenata,


38/163

nastavak ZIS:t-3/5

b/ Regionalne organizacije

1.Promovirati regionalne programe sa mogu-

nou tehnike saradnje, razvoja metodolo- kihstandarda, praenja ranjivosti, razmjene inf.imobilizac.resursa u duhu Okvira za djelov;

2.sainiti i objaviti region. i subregion.osnovneprocjene o smanjenju rizika od katastrofa;

3.Koordinirati i objavljivati periodine pregledenapretka u regionu i potrebama za pomo;

4.Uspostaviti nove i osposobiti postojee centre zasaradnju, obuku,edukac.i izgradnju kapaciteta uoblasti smanjenja rizika;

5.Podrati razvoj regionalnih mehanizama i kapacitetaza rano upozoravanje na katastrofe


39/163

nastavak ZIS:t-3/5

c/ Globalne organizacije

1. Totalno podrati implementaciju Meunar. strategije za smanjenje

katastrofa i integriranih drava u toj aktivnosti;2. Ojaati ukupne kapacitete OUN za pomo dravama u

katastrofi,definirati i implementirati odgovarajue mjere za redovnoprocjenjivanje postizanje ciljeva Okvir. planom za djelovanje;

3. Identific.vrstu pomoi dravama u razvoju,a ugroene su

katastrofama;4. Dravama u razvoju pruiti pomo u donoenju vlastite strategije,planova akcije i programa smanjenja rizika od katastrofa;

5. Integrirati aktivnosti podrke u implementacij Okvirnog planadjelovanja;

6. Saraivati na prikupljanju podataka i predvianju opasn. prirodnogporijekla;

7. Podrati drave u koordiniranoj pomoi;8. Jaati mehanizme meunarod.pomoi dravama pogoenim

katastrofom;

9. Jaati program obuke za upravljanje u katastrofama


40/163

MASTER STUDIJ SIGURNOSNIH I

MIROVNIH STUDIJA

MODUL: ZATITA I SPAAVANJE4.tema

ORGANIZACIJA ZATITE I SPAAVANJA U

NACIONALNIM SISTEMIMA SIGURNOSTI(pozicija CO-CZ)

Nastavnik: dr. sc. amil Huseinbai, redovni profesor

Saradnik: mr.sc. Zlatan Bajramovi, asistent


41/163

ZIS:t4/1

P I T A N J A:

1. Pozicija CO-CZ u sistemima nacionalne

sigurnosti prema nekim autorima

2. Iskustva nekih drava u organiziranju CO-CZ:

-UK Velika Britanija,

-SSSRRuska Federacija,

-vicarska,

-Jugoslavija,

-SAD,

-Hrvatska,


42/163

ZIS:t4/2

Pozicija CO-CZ u sistemima nacionalne sigurnosti prema nekim autorima

SISTEM NACIONALNE SIGURNOSTI SUVREMENE DRAVE

SIGURNOSNA

POLITIKA

SIGURNOSNA

STRUKTURA

SIGURNOSNO

SAMOORGANIZIRANJE

-Vanjska politika

-Odbrambena politika

-Gospodarska politika

-Socijalna politika

-Ekoloka politika-Zdravstvena politika

-Energetska politika

-Obrazovna politika

-Kulturna politika

VANJSKAODBRAMBENA

SIGURNOST

UNUTARNJASIGURNOST

ORUANE

SNAGE

CIVILNA

ODBRANA

-POLICIJA

-PRAVOSUDNI ORGANI

-OBAVJETAJNO-SIGURNOSNA SLUBA-INSPEKCIJSKE SLUBE-CARINE

-CIVILNA ZATITA-GOSPODARSKA ODBRANA (priprema gospodarstva za ratne uvjete)

-MJERE ZA DJELOVANJE POLITIKOG SISTEMA U IZVANREDNIMUVJETIMA I RATU

-NEORUANO SUPROTSTAVLJANJE AGRESIJI-INFORMACIONO-KOMUNIKACIJSKA DJELATNOST

-OSMATRANJE I OBAVJETAVANJE


43/163

ZIS:t-4/3

2. ISKUSTVA NEKIH DRAVA U ORGANIZIRANJU CO-CZ

2.1. UK VELIKA BRITANIJA

Prva u Europi i u svijetu 1924.g.formirala CO.

Do po. 2. svjetskog rata dostigla visok step.razvojaNakon 2. svjetskog rata poinje nova epoha razvoja:

-organizacija dobrovoljne samopomoi,-izgradnja improviziranih sklonita,-izgradnja podzemnih sklonita,-promovirano naelo ostati kod kue,

-zatita Vlade i privrede opstanak drave,-dobra COfaktor odvraanja.FAZE RAZVOJA:

-doneen Zakon o CO 1948. god.,-rasformirana je CO 1968.godine,


44/163

nastavak ZIS:t-4/3

KONFRONTACIJE STAVOVA O CO:

PROTIVNICI CO TVRDILI SU:

a) hladna, neosjetljiva, okrutna prevara,b) politika masovnog samoubistva,

PRISTALICE CO TVRDILI SU:

a) da CO ima vanu ulogu u planir. odbrane,

b) ona je faktor ouvanja morala,c) ona je dio politike odvraanja.

1972.g. PONOVO JE USPOSTAVLJENA CO PRI MINISTARSTVUUNUTARNJIH POSLOVA

OBNOVLJENA CO IMALA JE 4 CILJA:

1. osiguranje od svih oblika unutarnjih opasnosti,2. ublaavanje efekata djelovanja konvencionalnog i

nekonvencionalnog oruja,3. osiguranje Vlade, ustavnog poretka i opstanak drave,4. poveanje mogunosti oporavka drave od

katastrofa prirodnog i antroplokog porijekla


45/163

ZIS:t-4/4

2.2. BIVI SSSRRUSKA FEDERACIJANa iskustvima 1. svjetskog rata 1926. g. formirana CZ,

Kljuni zadaci:-da osigura stabilno funkcioniranje ekonomije u ratu,

-da zatiti objekate i javni ivot u ratu,-da osigura uvjete za ivot civilnog stanovnitva u ratu,a naroito zatitu od djelovanja OMU,

-da osigura pomo i spaavanje u kontaminiran. zonama.-u miru CZ se MOE BAVITI OTKLANJANJEM

KATASTROFA.

Kljuni uticaj na CZ imalo je:

-centralizirano upravljanje,-Komunistika partija SSSR-a,-vojno upravljanje.

Od 1961. god. CZ je promovirana kao strategijska snaga

Sovjetske drave.


46/163

nastavak ZIS:t-4/4

CZ je imala VOJNO- CIVILNI KARAKTER.

VOJNA ORGANIZACIJA CZ ispoljavala se

sistemom vojnog rukovoenja i komandovanja isistemom vojnih jedinica CZ.

Civilnom zatitom UPRAVLJA VLADA prekoMinistarstva odbrane.

Predstavnici politike i drave su izuzetno mnogogovorili o Civilnoj zatiti. To je drava koja jerazvila najljepu RETORIKU i premaVERBALIZMU imala najbolju CZ na svijetu.

inilo se sve da se u stanovnitvu stvoriuvjerenje da vlast misli na svoje graane.

Takvu retoriku slijedile su sve socijalist.drave, pa tako i biva Jugoslavija.


47/163

ZIS:t-4/5

2.3. V I C A R S K A

Najbolju CO imaju neutralne drave. vicarska jeneutralna od 1815.g.Politika CO vicarske sumirana je u koncept iz 1971.

godine i imala je smisao u slijedeim obrazloenjima:1. Odvraanje kao obrazloenje i

zavjetanje Drugog svjetskog rata;

2. Zakon iz 1962./63. i humanitarno osiguranje;

3.Preventivno koritenje sklonita

i kontroliranje krize, kao obrazloenje;4.Jednaka zatita za sve, kao obrazloenje,5. vicarska CO je namijenjena za mirnodopske

katastrofe i dijeli ih na: prirodne i tehnike


48/163


49/163

ZIS:t-4/6

2.4. JUGOSLAVIJA

Kraljevina SHS je relativno rano, 1932.godine,formirala Civilnu zatitu.

Raspad drave 1939.g.,uzrokovao je raspad Civilne zatite,kada je bila najpotrebnija.

U ratu 1941.-1945.g. neke forme zatite i spaav. civil.stanovnitva nalazimo u aktivnostima

Narodnooslobodilakih odbora,Najvea stradanja civil. stanovnitva u II svj. ratu dogodila

su se djelovanjem avijacije.

Novoosloboena DFJ 1948.g. formirala je pri

Ministarstvu unutarnjih poslova PROTIVAVIONSKUZATITU (PAZ).Kada se smirila politika i ekonomska kriza sa bivim

SSSR-om zbog Rezolucije Inform- biroa, FNRJ, a kasnijeSFRJ slijedila je razvoj odbrane i Civilne zatite SSSR-ado njegovog raspada 1989. i raspada SFRJ1991./92.god.


50/163

ZIS:t-4/7

2.5. S A D

Zato se kasnilo?1. Nepoznata metoda vlastite koe2. Izvoz prljavih tehnologija,3. Mono konvencionalno oruje, prvi

imalac i korisnik NUKLEARNOG

ORUJA (faktor odvraanja),4. Vodea vojna sila NATO,5. Nestabilna federalna struktura CO.

PRVI ZAKON O CO DONESEN 1950.

Od 1970.g. naglaava se dvojna upotreba

CO: u prirodnim nesreama i u ratu. S /


51/163

ZIS:t-4/8

2.6. REPUBLIKA HRVATSKA

Do 2005.g.CZ u sastavu MUP-a, a od 2006.g. DRAVNA UPRAVA ZA ZATITU I

SPAAVANJE RH-objedinjava sistem ZiS;

-vri jedinstvene pripreme, planiranje, postupanje, opremanje iosposobljavanje;

-uspostavlja jasne ovlasti i nadlenosti;-vri jedinstv. koordinac. djelovanje i upravljanje sistemom zatite i

spaavanja;-vri uinkovitu i racion. upotrebu resursa;-skrauje vrijeme reagiranja;-vri efikasan nadzor spremnosti.

DUZS JE NADLENA DA:-priprema, planira i rukovodi operativnim snagama;

-koordinira djelovanje svih subjekata ZiS.ORGANIZACIJSKA STRUKTURA DUZS:

-Sluba za CZ,-Sluba za sistem 112,-Uilite vatrogastva i ZiS,-Sluba za vatrogastvo i

-Sluba zajednikih poslova.

ZIS t 4/9


52/163

ZIS:t-4/9

ZAJEDNIKE AKTIVNOSTI CO U ANALIZIRANIM DRAVAMA

1. Samozatita, smaoodbrana, osobna i uzajamna zatita;

2. Uzbunjivanje u sluaju opasnosti;3. Zatita od poara;4. Spaavanje od razliitih opasnosti;5. Raiavanje ruevina;6. Prva medicinska i sanitetska pomo;7. Zatita od ABH ugroavanja;

8. Zbrinjavanje nastradalih;9. Zatita stoke i drugih ivotinja;

10.Zatita prirode: flore i faune;11.Obavjetavanje stanovnitva o moguim opasnostima12.Sklanjanje ljudi, ivotinja i vrijednosti;13.Zatita zdravlja ljudi;

14.Zatita kulturnih dobara;15.Osiguranje snabdijevanja stanovnitva i privrede;16.Osiguranje i uvanje Ustavnog poretka i funkcioniranje legalne vlasti;17.Pomo vojnim snagama;18.Funkcioniranje privrede u razliitim uvjetima;19.Organiziranje evakuacije stanovnitva i njihov smjetaj na sigurnija mjesta.


53/163

ZIS:t 5/1


54/163

ZIS:t-5/1

P I T A N J A :

1. Organizacija nacionalne sigurnosti BiH

sa pozicijom Sistema ZiS (CO-CZ),

2. Sistem ZiS u Bosni i Hercegovini.

ZIS t 5/2


55/163

ZIS:t-5/2

NACIONALNA SIGURNOST BOSNE I HERCEGOVINE

SIGURNOSNPOLITIK U

OBL STISIGURNOSNA

STRUKTURA

SIGURNOSNO

SAMOORGANIZIRANJE

GRAANA

-Vanjskih poslova,

-Odbrane,

-Obrazovanja,

-Nauke,

-Kulture,

-Pravosua,-Zdravstva,

-Socijalne zatite,-Ekologije.

-Drutvo za ugroenenarode,

-Helsinki komitet zaljudska prava,

-Djeija ambasada Meai,-Krug intelektualaca 99,

-Vijee kongresaBonjakih intelektualaca,-Srpsko graansko vijee,-Hrvatsko nacionalno

vijee,-Internacionalna liga

humanista.

Vanjska

(Odbrambena)

sigurnost

Unutarnja

Sigurnost

-Parlamentarna

skuptina,-Vijeeministara

-Ministarstvo

odbrane,-Zajednikakomanda,

-Operativna

komanda,

-Komanda za

podrku.

-Parlammentarna

skuptina,-Vijeeministara,

-Ministarstvo

sigurnosti,-Agencija za

istrage i zatitu-OSA/OBA

-Granina policija-Policija,

-Civilna zatita

ZIS:t-5/3


56/163

ZIS:t-5/3

SISTEM ZATITE I SPAAVANJA

VLADIN SEKTOR NEVLADIN SEKTORPRAVNI SUBJEKTI

-Elektroprivreda,

-Vodoprivreda,

-Rudnici,

-Hemijska industrija,-Farmaceutska

industrija,

-Telekom i dr.

Udruenjegraana

Humanitarna

organizacija

Javne

ustanove

Ministarstvo

sigurnosti

Ostala ministarstva

ZiS:t 5/3 a


57/163

ZiS:t-5/3-a

PRAVA I DUNOSTI PRAVNIH SUBJEKATA

l. 32-36 Zakon o ZiS ... (Sl. novine FBiH br. 39/03, 22/06 i 43/10)

U djelatnosti kojom se bave duni su:- provoditi odgovarajue pripreme za ZiS (raditi planove;

osiguravaju MTS; za mjere ZiS; organiziraju JCZ i imenujupovjerenike CZ; provode obuku i vjebe)

- u akcijama ZiS provode odluke i naredbe organa U i R

- dostavljaju podatke operativnom centru

- sarauju sa nadlenim tabom CZ u prirodnim i drugim nesreamai izvravaju zadatke ZiS koji im se naloe

- fakulteti i naune ustanove duni su obavjetavati organe CZ onaunim saznanjima i istraivanjima od znaaja za ZiS

- vlasnici i korisnici telekomunikacionih i informacionih sistema

duni su omoguiti prioritetno koritenje tih sistema CZ zapotrebe ZiS- pravni subjekti su duni ustupiti materijalna sredstva CZ za potrebe

ZiS


58/163

MASTER STUDIJ SIGURNOSNIH I MIROVNIH

STUDIJAMODUL: ZATITA I SPAAVANJE

6. tema

UPRAVLJANJE I RUKOVOENJE SISTEMOM ZATITEU BOSNI I HERCEGOVINI

Nastavnik: dr. sc. amil Huseinbai, redovni profesor

Saradnik: mr.sc. Zlatan Bajramovi, asistent

ZIS:t 6/1


59/163

ZIS:t-6/1

P I T A N J A :

1. Definiranje kljunih pojmova:- upravljanje,

- rukovoenje,- subordinacija,

- subsidijarnost,

- koordinacija,- saradnja.

2. Upravljanje sistemom ZiS,

3. Rukovoenje u sistemu ZiS,

NAPOMENA:Za ovu oblast najpotpunija je knjiga:

UPRAVLJANJE SISTEMOM ZATITE I SPAAVANJA,Sarajevo, 2009. godina za studente postdiplomskihstudija.

ZIS:t-6/2


60/163

ZIS:t-6/2

KLJUNI POJMOVIa/,,UPRAVLJANJE,administriranje uprava, od

glagola upraviti, isto to i upravljanje, vladanje,to sezasniva na moi kojom neko ograniava neijusamovolju ili bezakonje, voenje poslova (javnih ipravnih). (Dujovi J, 2006:11-12)

b/,,RUKOVOENJE u sistemu sigurnosti je

djelatnost voa i rukovodnih struktura (operativno -strunih organa) na usmjeravanju pojedinaca, dijelova,jedinica i sistema sigurnosti kao cjeline u kontekstuostvarivanja ciljeva i zadataka koje su postavili dravniorgani pred sistem sigurnosti. (Dujovi J, 2006:7-8)

c/,,SUBORDINACIJA,linija dodjele i izvrenjazadataka:Pravo, dunost i odgovo rnost dravnihorgana (parlament, vlada, tab, organ upravljanja,menadment i sl) da donose zakone, podzakonska idruga akta i isto tako pravo, dunost i odgovornostniih organa da ih provode. (Huseinbai .2004:153)

nastavak ZIS:t-6/2


61/163

nastavak ZIS:t-6/2

d/,,SUPSIDIJARNOST je naelo donoenja odluka injihovog provoenja na najniem moguem nivou uzkoordinaciju na najviem pretodnom nivou. (Okvirni

zakon o zatiti i spaavanju....Sl.glasnikBiH,50/08:l.2,taka 11)e/,,KOORDINACIJA je osiguravanje vremenske i

prostorne usklaenosti u djelo-vanju svih sudionikaaktivnosti zatite i spaavanja od prirodnih i drugih

nerea po etapama izvravanja poslova i zadataka, kaoi njihovo pravovremeno obavjetavanje. Koordinacijomse, u smislu Smjernica UN, osigurava uspjenakomunikacija, uvezivanja i meusobno djelovanjenosilaca i snaga zatite i spaavanja u smisluprovoenja zatite i unaprjeenja humanitaranih

naela, izbjegavanja konkurenciije i dupliranja, teostvarivanja zajednikih ciljeva. (Okvirni zakon o ZiSljudi i materijalnih dobara od prir. i dr.nesr.50/08:2)

f/ SARADNJA,usklaena aktivnost vie uesnika naistom zadatku.

ZIS:t-6/3


62/163

ZIS:t-6/3

VIJEE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

MINISTARSTVO SIGURNOSTI

SEKTOR ZA CIVILNU ZATITU

V L A D A

FEDERACIJE BIH

V L A D A

BRKO DISTRIKTA BIH

V L A D A

REPUBLIKE SRPSKE

O D J E L

ZA JAVNU SIGURNOST

ODSJEK CIVILNE ZATITE

ORGANI, SLUBE IREFERATI MZ I PRAVNIH

SUBJEKATA

FEDERALNA

UPRAVA CZ

KANTONALNE

UPRAVE CZ

OPINSKESLUBE CZ

ORGANI, SLUBE IREFERATI MZ I

PRAVNIH SUBJEKATA

MINISTARSTVO UPRAVE

I LOKALNE SAMOUPRAVE

REPUBLIKA UPRAVA CZ

REGIONALNE UPRAVE

UPRAVE CZ

OPTINSKE SLUBE CZ

ORGANI, SLUBE IREFERATI MZ I

PRAVNIH SUBJEKATA

ZIS:t-6/4


63/163

KOORDINACIJSKO TIJELO BOSNE I HERCEGOVINE

ZA ZATITU I SPAAVANJE

FEDERALNI TAB CZFEDERACIJE BIH

REPUBLIKI TAB CZREPUBLIKE SRPKE

TAB CZ BRKODISTRIKTA BIH

GRADSKI TAB CZ(2 gradska taba CZ)

OPTINSKITABOVI CZ

TABOVI CZPRIVREDNIH

DRUTAVA IDRUGIH PRAVNIH LICA

TABOVI CZ MZ IPRAVNIH SUBJEKATA

KANTONALNI

TAB CZ (10 kantona)

OPINSKITABOVI CZ

TABOVI CZ MZ IPRAVNIH SUBJEKATA

ZIS:t-6/4-1


64/163

ZIS:t 6/4 1

AKTA RUKOVOENJA I UPRAVLJANJA

1. Donoenje kljunih akata upravljanja

i rukovoenja:

a) Odluka o proglaenju stanja prirodne

i druge nesree,

b) Naredba o upotrebi snaga i sredstava CZ na

zatiti i spaavanju.

2. Pravne posljedice donoenja akataupravljanja i rukovoenja,

3. Civilno-vojna saradnja u prirodnim i

drugim nesreama.

ZIS:t-6/4-2


65/163

ZIS:t 6/4 2

ODLUKA O PROGLAENJU STANJA PRIRODNE ILIDRUGE NESREE

Pravna radnja zasnovana na Zakonu o zatiti ispaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih idrugih nesrea, procjeni i planu zatite i spaavanja.- Donosi je nadlean organ upravljaja na nivou opine,

kantona, entiteta, Brko Distrikta BiH i drave BiH;- Moe se odnositi na: prirodnu ili drugu nesreu;- Obim zahvaene teritorije: dio ili cijela teritorija jedneopine, dvije ili vie opina, dio ili cijeli kanton, vie

kantona ili cijelo podruje Federacije BiH;

(prilog: primjerak Odluke kada se proglaava stanjeprirodne nesree od poplava i klizita)

ZIS:t-6/4-3


66/163

ZIS:t 6/4 3

(akt upravljanja)

Na osnovu lana 29.taka 7. Zakona o zatiti i spaavanju ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea (Sl.novine FBiH,br.39/03, 22/06 i 43/10), a u vezi sa nastalom situacijom usljed ota-panja snijega i viednevnih kinih padavina, poveanja vodostajarijeka, djelovanja povrinskih i podzemnih voda na podrujuopine, donosim,

O D L U K U

O PROGLAENJU STANJA PRIRODNE NESREE OD POPLAVA IKLIZITA U MJESNIM ZAJEDNICAMA________________________1. Proglaava se stanje prirodne nesree na dijelu

opine__________ u MZ______,_____,____.U vezi sa nastalim stanjem ODMAH PREDUZETI:

2. Aktivirati Opinski tab CZ, a po potrebi i druge slube opine,

slubenike i namjetenike, ije je angairanje neophodno radiprovoenja operativnih mjera zatite i spaavanja i asanacijeterena.

3. U Opinskom tabu CZ naelik je duan organiziratineprekidno deurstvo, osigurati protok informacija putemOperativnog centra i uspostaviti odnose s javnou.


67/163

ZIS:t-6/4-5


68/163

10. Za izbjegavanje, neodazivanje ili samovoljno naputanjedunosti u toku trajanja slube u civilnoj zatiti preduzeti sankcijepo zakonu, to se kod sudova treba smatrati hitnim postupkom.

11. Opinska Komisija za procjenu teta e djelovati u skladu sUredbom o jedinstvenoj metodologiji za procjenu teta odprirodnih i drugih nesrea (Sl.novine FBiH, broj:75/04), izvritievidentiranje i procjenu nastalih teta, te u skladu s propisanomprocedurom, proslijediti nadlenim dravnim organima.

12. Odluka stupa na snagu ODMAH, a bit e objavljena usredstvima javnog informiranja.

DOSTAVITI:

- Opinskom tabu CZ,- Svim opinskim slubama,

- Sredstvima javnog inform.

- a/a

OPINSKI NAELNIK

ZIS:t-6/4-6


69/163

(akt rukovoenja)

NAREDBA O UPOTREBI SNAGA I SREDSTAVA

CIVILNE ZATITE NA ZATITI I SPAAVANJU

1. Pravni osnov za donoenje: Zakon i Odluka o

proglaenju stanja prirodne i druge nesree;2. Nadlean organ za donoenje Naredbe je tab

CZ odreenog nivoa;

3. Na dravnom nivou dunosti taba vriKOORDINACIJSKO TIJELO BiH ZA ZATITU I

SPAAVANJE.

ZIS:t-6/4-7


70/163

Na osnovu lana 108. taka 1. Zakona o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih idrugih nesrea (Sl.novine FBiH, broj: 39/03, 22/06 i 43/10), take 4. Odluke o proglaenju stanjaprirodne nesree na podruju opine _________,broj:________od___________,Opinski

tab Civilne zatite______________, donio je,N A R E D B U

O UPOTREBI SNAGA I SREDSTAVA CIVILNE ZATITE NA ZATITI I SPAAVANJU1. Aktivirati tabove civilne zatite na podruju opine___________ i uvesti neprekidno deurstvo.2. Aktivirati slube zatite i spaavanja, uvesti stalno deurstvo uz obavezu neprekidnog praenja

stanja u oblasti za koju su obrazovane i redovnu razmjenu informacija sa operativnimcentromcivilne zatite opine_______________________________.

3. Graani i pravni subjekti duni su na pismeni zahtjev organa civilne zatite staviti na raspolaganjematerijalno sredstvo u ispravnom stanju, koje e se staviti u funkciju zatite i spaavanja.

4. Uvodi se neprekidan rad Operativnog centra civilne zatite u trajanju 24 sata.5. Mobilizirati povjerenike civilne zatite i preko njih ostvariti funkciju rukovoenja u okviruline i uzajamne zatite i provoenja mjera zatite i spaavanja.6. Aktivirane snage i subjekti sistema zatite i spaaavanja e redovno izvjetavati o stanju na

ugroenom podruju o potrebi poveanja ili smanjenja aktiviranih snaga i sredstava.7. Naredba stupa na snagu ODMAH i ostaje na snazi do donoenja Odluke o prestanku stanja

prirodne ili druge nesree na podruju opine____________________________.

DOSTAVITI:

-Svim tabovima CZ,-Slubama zatite i spaavanja,-Sredstvima javnog informiranja,

-a/a

K O M A N D A N T

OPINSKOG TABA CIVILNE ZATITE_________________________________

ZIS:t-6/4-8


71/163

PRAVNE POSLJEDICE DONOENJA AKATA RUKOVOENJA IUPRAVLJANJA

Na dijelu ili cjelokupnom podruju koje je zahvatila prirodna ili druganesrea, kada nadlean organ upravljanja (opinski naelnik ilivlade na viim nivoima vlasti) proglasi takvo stanje nastaje pravnasituacija u kojoj se treba i moe:

- vriti aktiviranje snaga i sredstava CZ,- vriti aktiviranje pravnih subjekata: organa i slubi koji se poprirodi redovne djelatnosti bave zatitom i spaavanjem,

- aktivirati graani na provoenju line i uzajamne zatite iprovoenju mjera zatite i spaav.,

- vriti izuzimanje materijanih sredstava koja su u vlasnitvupravnih subjekata ili graana uz propisanu evidenciju,

- aktivirati rad komisija za evidentiranje i procjenu teta nastalih

prirodnom ili dr.nesreom,- zahtijevati dodatnu finansijsku i MT pomo,- traiti pomo snaga i sredstava susjednih subjekata,- traiti pomo Oruanih snaga,- uspostavit neprekidnu funkciju Operativnih centara CZ,

- uspostaviti stalne oblike odnosa s javnou

ZIS:t-6/4-9

C

O O S OS


72/163

CIVILNO-VOJNA SARADNJA U OSTVARIVANJU ZATITE ISPAAVANJA

Esencijalni dijalog i interakcija izmeu civilnih snaga ZiS,humanitarnih organizacija i vojnih aktera pomoi, koji jeneophodno postii da bi se zatitili i unaprijedili humanitarniprincipi, izbjegla konkurencija, smanjila nekonzistentnost i kada jeto god mogue, ostvarili zajedniki ciljevi. (Meuagencijski stalnikomitet UN,2004:15; Referentni dokument).

- Interaktivan proces civilnih i vojnih struktura,- Dopunskim protokolom 1977.g. uz enevske konvencije

ureeno je da se nacionalne OS mogu angairati u prirodnim idrugim nesreama kao pomo civilnim strukturama, odnosno CZ,

- Oruane snage BiH mogu se angairati:- a/ pomo civilnim organima u reagiranju na prirodne ili

druge nesree,- b/ protuminsko djelovanje u BiH,

- c/ ispunjavanje meunarodnih obaveza BiH.(Zakon o odbrani BiH,Sl.glasn. BiH,br. 88/05; 2005:4)

ZIS:t-6/4-10


73/163

Na osnovu lana 31. Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", broj32/02) i Sporazuma o saradnji izmeu Ministarstva odbrane Bosne iHercegovine i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine u oblastireagiranja na prirodne ili druge nesree, broj: 06-50-704-5/09 i broj: 09-04-1-1414-6/09 od 29.06.2009. godine, ministar odbrane Bosne iHercegovine i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, donijeli su

STANDARDNE OPERATIVNE PROCEDURE

angairanja Oruanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pruanjapomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree

POGLAVLJE I. OPTE ODREDBE

lan 1.(Predmet Standardnih operativnih procedura)

Standardnim operativnim procedurama angairanja Oruanih snagaBosne i Hercegovine za potrebe pruanja pomoi civilnim organima ureagiranju na prirodne i druge nesree (u daljem tekstu: SOP), ureuju seosnove, uslovi i postupak angairanja Oruanih snaga Bosne iHercegovine za potrebe pruanja pomoi

ZIS:t-6/4-11


74/163

civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree na zahtjevMinistarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, te odgovornosti i drugiaspekti saradnje Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine iMinistarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Strane)

u navedenoj oblasti.SOP se izrauju po uzoru na standarde Ujedinjenih nacija i NATO-a uostvarenju civilno - vojne saradnje u traenju i pruanju pomoi uprirodnim i drugim nesreama

lan 2.(Nadlenosti)

Propisi kojima su definirane zakonske nadlenosti Strana, osnove,oblasti i naini ostvarivanja saradnje, odgovornosti i drugi aspektisaradnje Strana sadrani su u Sporazumu o saradnji izmeuMinistarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstva sigurnostiBosne i Hercegovine u oblasti reagiranja na prirodne ili druge nesree,broj: 06-50-704-5/09 i broj: 09-04-1-1414-6/09 od 29.06.2009. godine

(u daljem tekstu: Sporazum).lan 3.

(Definicije)

Pojmovi koriteni u SOP definirani su Okvirnim Zakonom o zatiti ispaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesrea uBosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj 50/08) iSporazumom.

ZIS:t-6/4-12

l 4


75/163

lan 4.(Principi)

U odgovoru na prirodne i druge nesree, civilni organi i komandantiodgovorni za vojne jedinice i materijalno-tehnicke resurse pridravajuse sljedeih principa:princip cilja (svaka operacija vodi jasno definiranom, presudnom i

ostvarivom cilju),

princip jedinstva napora i civilnog rukovoenja operacijama pomoi unesreama (traenje zajednikih rjeenja i ulaganje zdruenognapora, uz civilno rukovoenje akcijama zatite i spaavanja i vojnokomandovanje vojnim resursima),princip istrajnosti (spremnost vojnih komandanata na upotrebu

jedinica u produenom trajanju po zadatom cilju - traeni vojni resursiza pomo ostaju anagazovani u potrebnom vremenu koliko situacijazahtjeva),

princip sigurnosti (civilni organ i vojni komandanti u svakom trenutku

vode rauna o sigurnosti ljudstva ukljuenog u akcije i operacijezatite i spaavanja),princip sinergizma (pravilna i koordinirana upotreba resursa u svrhu

izbjegavanja suvinosti i dupliranja napora pomoi u odgovoru nanesreu, ukljucujuci primjenu standardnih obrazaca komuniciranja uprirodnim i drugim nesreama).

ZIS:t-6/4-13

POGLAVLJE II OSNOVE I UVJETI ANGAIRANJA OS BOSNE I HERCEGOVINE


76/163

POGLAVLJE II.OSNOVE I UVJETI ANGAIRANJA OS BOSNE I HERCEGOVINE

lan 5.(Osnove angairanja)

Angairanje Oruanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pruanja pomoicivilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree vri se u skladu saZakonom o odbrani Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj: 88/05),Okvirnim Zakonom o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnihili drugih nesrea u Bosni i Hercegovini i Zakonom o sudjelovanju pripadnikaOruanih snaga Bosne i Hercegovine, policijskih slubenika, dravnih slubenikai ostalih zaposlenika u operacijama podrke miru i drugim aktivnostima uinostranstvu ("Slubeni glasnik BiH", broj 14/05).

Oruane snage Bosne i Hercegovine se u okviru pomoi civilnim organima ureagiranju na prirodne i druge nesree u pravilu angairaju na pruanju trenutne ikratkorone podrke koja ukljucuje:

pomo u stvaranju sigurnog ambijenta na terenu izvoenja odgovora na prirodne ili drugenesree,pomo u zatiti i spaav. ljudi i materijal. dobara,pomo u izvrenju humanitarne operacije odgovora na prirodne ili druge nesree.

Comment Ureuje li se ovim procedurama i podrka Oruanih snaga u pruanjumeunarodne pomoi- postoji li mogunost zajednike civilno vojne pomoisusjedima?

Comment Potrebno pojanjenje, na koje humanitarne aktere se odnosi?!Po Okvirnom zakonu I zakonima entiteta MSBiH I entitetske CZ koordinirajuupotrebu resursa ostalih civilnih institucija u ZiS (l.15.)

ZIS:t-6/4-14

lan 6


77/163

lan 6.(Uvjeti angairanja)

Oruane snage Bosne i Hercegovine se mogu angairati za potrebepruanja pomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge

nesree kada se iscrpe raspoloivi civilni resursi ili civilni organi neraspolazu potrebnim resursima za odgovor na prirodnu ili drugu nesreu.lan 7.

(Komanda i kontrola)

1) Pripadnici i jedinice Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, angairani uodgovoru na prirodne i druge nesree, u toku trajanja misije ostaju ulancu komandovanja i kontrole nad Oruanim snagama Bosne i

Hercegovine, pri emu su vojni resursi pod civilnom kontrolom apripadnicima i jedinicom komanduje nadleni starjeina.2) Civilnu kontrolu nad vojnim resursima iz stava (1) ovog lana vri

Predsjednitvo Bosne i Hercegovine preko ministra odbrane Bosne iHercegovine.

3) U ostvarivanju civilne kontrole iz stava (1) i (2) ovog lana, Ministarstvoodbrane Bosne i Hercegovine koordinira aktivnosti sa Ministarstvomsigurnosti Bosne i Hercegovine, civilnim organom kojem su odgovorniangaovani pripadnici i jedinice Oruanih snaga Bosne i Hercegovine inosiocem odgovora na prirodne i druge nesree.

4) Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine utvruje odgovarajuicivilni organ kojem e biti odgovorni pripadnici i jedinice Oruanih snagaBosne i Hercegovine angairani u odgovoru na prirodne i druge nesree.

ZIS:t-6/4-15POGLAVLJE I

II. FAZE I POSTUPAK ANGAIRANJE OS BOSNE I HERCEGOVINElan 8


78/163

lan 8.(Faze angaziranja)

1) Oruane snage Bosne i Hercegovine se mogu angairati u sljedeim fazama organizacije iodgovora na prirodne i drugu nesree:

a) faza upozoravanja,

b) faza uzbunjivanja i angairanja resursa pomoi,c) faza procjena i izvoenja operacija,d) faza prestanka angamana snaga pomoi.(2) U svakoj od faza iz stava (1) ovog clana, civilni i vojni organi procjenjuju situaciju, potrebe i

razmjenjuju standardne obrasce komuniciranja u prirodnim i drugim nesreama.lan 9.

(Obrasci komuniciranja)

1) Tokom faza iz lana 8. SOP razmjenjuju se sljedee vrste standardnih obrazaca komuniciranja:

a) Obavijest o nesrei (Prilog 1. - odmah po nastanku nesree),b) Zahtjev za pomo Oruzanih snaga Bosne i Hercegovine (Prilog 2. - nakon to su iscrpljeni civilni

resursi ili civilni organi ne raspolau potrebnim resursima),c) Prihvatanje zahtjeva za pomo (Prilog 3. - u kratkom vremenu i nakon procjene uloenih civilnih

resursa, odnosno urgentnih potreba nadlenog civilnog organa),d) Dnevni situacijski izvjetaj (Prilog 4. - pri kraju svakog operativnog dana, obino oko 17,00 casova,

a ranije samo u sluaju neke novonastale vanredne situacije kao sto su nova nesrea, prekidoperacije usljed smrti spasioca ili poremeaja sigurnosti),

e) Obrasci za prelazak granice (Prilog 5. - koriste se za prelazak granice u sluaju zajednikog civilno- vojnog odgovora na zahtjev za meunarodnu pomo).2) Obrasce iz stava (1) ovoga lana razmjenjuju Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine i

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine preko Centra za komandu i kontroluinstitucijama odbrane Bosne i Hercegovine i Operativno-komunikacijskog centra Bosne iHercegovine - 112.

3) Popunjavanje obrazaca iz stava (1) i (2) ovog clana osiguravaju Ministarstvo odbrane Bosne iHercegovine i Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine iz svoje nadleznosti, teMinistarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine na osnovu zahjeva za pomoc Oruzanih snaga

Bosne i Hercegovine primljenih od nadleznog civilnog organa entiteta ili Brcko DistriktaBosne i Hercegovine.

ZIS:t-6/4-16

lan 10


79/163

lan 10.(Resursi)

Za potrebe pomoi civilnim organima u prirodnim i drugim nesreama,Oruane snage Bosne i Hercegovine planiraju i po odobrenjuangaziraju raspolozive ljudske i materijalno-tehnicke resurse.

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstvo sigurnosti Bosne iHercegovine utvrduju i azuriraju Listu minimalnih zahtjeva vojnihresursa iz stava (1) ovog clana.

lan 11.(Angairanje)

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine podnosi ministru odbrane Bosne iHercegovine Zahtjev za pomoc Oruanih snaga Bosne i Hercegovineiz clana 9. stav (1) tacka b) SOP (u daljem tekstu: Zahtjev).

Sadrzaj Zahtjeva iz stava (1) ovog lana preciziran je u Prilogu 2. SOP.Ministar odbrane Bosne i Hercegovine, po primljenom Zahtjevu iz stava (1)

ovog lana, trai od Predsjednitva Bosne i Hercegovine ovlatenje zaangairanje Oruanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pruanjapomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge i nesree, tepo dobijanju ovlatenja izdaje nareenje za angairanje Oruanihsnaga Bosne i Hercegovine

ZIS:T-6/4-17lan 12


80/163

lan 12.(Koordinacija)

1) Strane osiguravaju koordinaciju aktivnosti u skladu sa clanom 8. Sporazuma.

2) Strane nastoje unaprijediti koordinaciju uspostavom i razmjenom oficira za vezu uCentru za komandu i kontrolu institucijama odbrane Bosne i Hercegovine i

Operativno-komunikacijskom centru Bosne i Hercegovine - 112.POGLAVLJE IV. ODGOVORNOSTI

lan 13.(Odgovornosti ministra odbrane Bosne i Hercegovine)

U cilju realizacije SOP, ministar odbrane Bosne i Hercegovine odgovoran je za:

a) odobravanje i nadzor nad realizacijom mjera i aktivnosti iz nadlenosti Ministarstvaodbrane Bosne i Hercegovine i Oruanih snaga Bosne i Hercegovine,

b) traenje ovlatenja od Predsjednitva Bosne i Hercegovine za angairanje Oruanihsnaga Bosne i Hercegovine za potrebe pruanja pomoi civilnim organima ureagiranju na prirodne i druge nesree, po primljenom Zahtjevu iz lana 11. SOP,

c) izdavanje nareenja i uputstava za razmjetaj i angairanje Oruanih snaga Bosne iHercegovine, po ovlatenju Predsjednitva Bosne i Hercegovine,

d) izvjetavanje Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine i Predsjednitva Bosne iHercegovine o angairanju Oruanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe

pruanja pomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree.lan 14.(Odgovornosti ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine)

U cilju realizacije SOP, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine odgovoran je za:

a) odobravanje i nadzor nad realizacijom mjera i aktivnosti iz nadlenosti Ministarstvasigurnosti Bosne i Hercegovine,

b) pravovremeno podnoenje Zahtjeva iz lana 11. SOP,

c) utvrivanje i tanost podataka iz Zahtjeva iz lana 11. SOP.

ZIS:t-6/4-18

l 15


81/163

lan 15.(Zajednike odgovornosti ministara)

U cilju realizacije SOP, ministar odbrane Bosne i Hercegovine i ministarsigurnosti Bosne i Hercegovine:

a) imaju odgovornost i odluuju po svim pitanjima vezanim za realizaciju SOP,b) odobravaju i vre nadzor nad realizacijom aktivnosti u skladu sa SOP,c) odobravaju izmjene i dopune SOP,

d) odluuju o drugim nainima saradnje i iste odobravaju,e) razmatraju otkazivanje SOP ili njegovih pojedinih odredbi.

lan 16.(Odgovornosti Strana)

1) Strane iz svoje nadlenosti usaglaeno i pravovremeno poduzimajupotrebne mjere i aktivnosti za realizaciju SOP.

2) Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine iz svoje nadlenosti uredujepostupke za realizaciju SOP unutar Ministarstva odbrane i Oruanih

snaga Bosne i Hercegovine.3) Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine iz svoje nadlenosti ureduje

postupke za realizaciju SOP, ukljuujui ureenje mjera, aktivnosti inaina na koji e civilni organi podnositi Ministarstvu sigurnosti Bosne iHercegovine zahtjeve za angairanje Oruanih snaga Bosne iHercegovine za potrebe pruanja pomoi u reagiranju na prirodne idruge nesree.

ZIS:t-6/4-19

POGLAVLJE V PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


82/163

POGLAVLJE V. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 17.

(Posebne situacije)1) Izuzetno od clana 9. stav (2) i (3) i clana 11. stav (1) SOP, nadleznicivilni organ entiteta i Brcko Distrikta Bosne i Hercegovine mozepodnijeti Zahtjev iz clana 9. stav (1) tacka b) SOP Ministarstvuodbrane Bosne i Hercegovine po iscrpljivanju ili nedostatku civilnihresursa u slucajevima urgentnih situacija zastite i spasavanja ljudskihzivota od prirodnih i drugih nesreca ili prekida komunikacija.

2) Istovremeno ili po sticanju uslova u slucaju prekida komunikacija,nadlezni civilni organ entiteta i Brcko Distrikta Bosne i Hercegovinedostavlja Zahtjev iz stava (1) ovog clana Ministarstvu sigurnostiBosne i Hercegovine.

3) Ministar odbrane Bosne i Hercegovine, po primljenom Zahtjevu izstava (1) ovog lana, provodi postupak u skladu sa clanom 11. stav(3) SOP, o cemu se obavjestava Ministarstvo sigurnosti Bosne i

Hercegovine.lan 18.

(Medunarodna pomoc)Oruzane snage Bosne i Hercegovine mogu pruziti podrsku Ministarstvu

sigurnosti Bosne i Hercegovine u pruzanju medunarodne pomoci uprirodnim i drugim nesrecama u skladu sa relevantnim zakonima i

clanom 9. SOP.

ZIS:t-6/4-20

l 19


83/163

lan 19.(Prilozi)

Sastavni dio SOP su obrasci komuniciranja iz clana 9. SOP.

lan 20.(Izmjene i dopune SOP)

Izmjene i dopune SOP se vrse na nacin donosenja SOP.

Prijedlog za izmjene i dopune SOP podnose Strane zajedno ilipojedinacno.

lan 21.(Stupanje na snagu)

SOP stupa na snagu danom potpisivanja.

Broj:_____________/09 Broj: _________________/09

Sarajevo,_____2009.god. Sarajevo,_________ 2009.godine

Za Ministarstvo sigurnosti Za Ministarstvo odbraneBosne i Hercegovine: Bosne i Hercegovine:

M I N I S T A R M I N I S T A R

dr. Selmo Cikoti________________________


84/163

MASTER STUDIJ SIGURNOSNIH I MIROVNIH

STUDIJA


7. tema

PROCIJENJIVANJE, PROGRAMIRANJE I PLANIRANJE

ZATITE I SPAAVANJA


ZIS:T-7/1

P I T A N J A :


85/163

P I T A N J A :

1. Definiranje kljunih pojmova:- procjena, - planiranje,

- programiranje, - prevencija,

- redukcija, - rizik,

- hazard, - asanacija,

- opasnost, - ranjivost.

2. Procjenjivanje opasnosti,

3. Planiranje zatite i spaavanja,4. Programiranje zatite i spaavanja.

N A P O M E N A:

Za studente postdiplomskih studija izdata je skripta:METODE PROCJENJIVANJA, PROGRAMIRANJA IPLANIRANJA ZATITE I SPAAVANJA,

Dr.sc. Jago Dujovi, professor emeritus,

Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2009. g.

ZIS:T-7/2

KLJUNI POJMOVI


86/163

KLJUNI POJMOVI

PROCJENA, misaoni proces kojim nosioci njene izradeiskazuju sposobnost predvianja prirodnih ili drugihopasnosti na odreenom prostoru i vremenu, pri emuse procjenjuje mogunost njihovog ciklinogpojavljivanja. Procjena se vri u svim segmentima

sigurnosti i svim drugim oblastima drutva.PLANIRANJE, aktivnost na izradi operativnih dokumenatakojma se konkretizira politika, strategija i ciljeviorganiziranja i funk cioniranja sistema zatite ispaavanja defi nirani programom zatite i spaavanja

za posmatrani nivo drutvenog organiziranja.Planiranje se vri u svim segmentima sistema sigurnosti

i svim drugima oblastima drutva za kratkoroni,srednjoroni i dugo roni vremenski okvir.

nastavak ZIS:t-7/2

PROGRAMIRANJE kti t i di


87/163

PROGRAMIRANJE, aktivnost na izradidokumenta kojim se utvruje: politika, strategijai stanje sistema zatite i spaavanja naodreenoj teritoriji i u odreenom vremenu.Polazei od procjene program je futuristikidokument koji daje vizije razvoja sist emazatite i spaavanja u kratkoronom,

srednjoronom i dugoronom periodu.PREVENCIJA, koliina mjera i aktivnosti kojima sesmanjuje ili sprjeava mogunost nastankaprijetnji, odnosno smanjuju posljedice prirodneili druge nesree, (Okvirni zakon o zatiti i

spaavanju...2008:411)REDUKCIJA, smanjena opasnost, ubla-vanje

posljedica prirodne ili druge nesre-eangairanjem graana, subjekata, snaga i

sredstava sistema zatite i spaavanja. ZIS:t-7/3

OPASNOST hazard prijetei dogaaj ili vjerovatnoa koja


88/163

OPASNOST, hazard, prijetei dogaaj ili vjerovatnoa kojamoe uzrokovati gubitak ivota nanijeti tetu vlasnicimaili okolini.

(Zbirka propisa CZ, 2007:411)RANJIVOST,stanje uzrokovano fizikim, socijalnim,

ekonomskim i okolinim faktorima ili procesima,kojipoveavaju osjetljivost zajednice na uticaj odopasnosti. (UN/Meunarodna strategija za smanjenjerizika, eneva,2004.g.)

ASANACIJA,otklanjanje tetnih posljedica i uzronika kojimogu dovesti do pogoranja stanja na podrujupogoenom katastrofom. U masovnim nesreama

asanacija podrazumijeva: pronalaenje, identifikaciju isahranjivanje poginulih ljudi, uklanjanje uginulihivotinja, biolokih otpadaka, dezinfekciju, dezinsekciju ideratizaciju; normalizaciju komunalne infrastrukture

ZIS:t-7/4

PROCJENJIVANJE OPASNOSTI


89/163

PROCJENJIVANJE OPASNOSTI

ta je pravni osnov za izradu i donoenje?

(propisi i Metodologija za Procjenu...)Koji su nivoi procjenjivanja? /svi nivoi/

Ko vri procjenjivanje?/nosioci planiranja i programiranja zato

to im je procjena polazite/Ko uestvuje u izradi procjene?/resorni organi u zajednikom timu/

Koji organ donosi procjenu?

/nadlean organ upravljanja/Kako se vri usaglaavanje?/dostavljanjem izvoda/

ta podrazumijeva auriranje procjene?

Uticaj procjene na organizaciju ZiS i obratno.

nastavak ZIS:t-7/4


90/163

PROJEKT

METODOLOGIJA ZA IZRADU

PROCJENE UGROENOSTI

BiH OD PRIR.I DRUGIH NESREA

NARUILAC PROJEKTA:

UNDP - URED ZA BiH,

MINISTARSTVO SIGURNOSTI BiH

ZIS:t-7/5


91/163

S A D R A J:

1) Uvod u projektni zadatak,

2) Referentna terminologija,3) Proces evaluacije,

4) Izrada Metodologije,

5) Smjernice za izradu Procjene,6) Zakljuci i preporuke.

ZIS:t-7/6

UVOD U PROJEKTNI ZADATAK


92/163

UVOD U PROJEKTNI ZADATAK

Izrada Metodologije rezultat je projekta podrkeUNDP-a Bosni i Hercegovini u izgradnji kapaciteta

za redukciju rizika katastrofa;

Projekt ukljuuje podrku u izgradnji legislativnih iinstitucionalnih mehanizama redukcije rizikakatastrofa, u svrhu ispunjenja obaveza BiH prema

UN;

Na osnovu odredaba Okvirnog zakona o ZiSpokrenut je i projektni zadatak izrade Metodologije i

Procjene, te Plana i Programa ZiS;


93/163

ZIS:t-7/8

REFERENTNA TERMINOLOGIJA


94/163

REFERENTNA TERMINOLOGIJA

Metodologija,

Ugroenost,

Procjena ugroenosti,

Rizik,

Hazard,

Elementi izloenosti,

Ranjivost

LINA KARTA BIH ZIS:t-7/9


95/163

P= 51.129 km2;

Stanovnitvo=4. 354. 911(1991)

Granii se sa Hrvatskom,Srbijom i Crnom Gorom;

Drava je duge historije i

taka je susreta Istoka iZapada;

Predominantno je brdsko

planinskog reljefa

(85%), sa prosjenomnadmorskom visinom =625 m.n.m (brda i

planinski visovi = 02386 m).

ZIS:t-7/10

P R O C E S E V A L U A C I J E


96/163

P R O C E S E V A L U A C I J E

Procedura izrade Metodologije po Smjernicama

UN GRIP-a ukljuivala je Proces evaluacije, toje podrazumijevalo: Pregled politikog ureenja BiH, Predstavljanje organizacije sistema ZiS u BiH,

Izvrni zadatak, svrha, ciljevi i oekivani rezultati, Aktivnosti konsultanta,

Analiza i evaluacija,

Evaluacija situacije u BiH, Zakonska regulativa u BiH u oblasti ZiS,

Zakljuci, ciljevi, preporuke i oekujui krajnjirezultati Procjene

ZIS:t-7/11

EVALUACIJA METODOLOGIJE RAZVIJENIH ZEMALJA


97/163

EVALUACIJA METODOLOGIJE RAZVIJENIH ZEMALJA

Smjernice

Izvjetavanje o provedbi

Drava

Regija

Lokalni nivo

ZIS:t-7/12

EVALACIJA METODOLOGIJA ZEMALJA BIVE JUGOSLAVIJE


98/163

EVALACIJA METODOLOGIJA ZEMALJA BIVE JUGOSLAVIJE

Studija sluaja BiH Smjernice

Izvjetavanje

Drava

Entitet

Kanton/regija

Lokalninivo

Izrada i provedba

ZIS:t-7/13


99/163

IZRADA METODOLOGIJE

Strukturu Metodologije, shodno Jedinstvenim

pravilima za izradu propisa u institucijama BiH

(Slubeni glasnik BiH broj:11/05), ini:

PREAMBULA PRVI DIOOPE ODREDBE,

DRUGI DIOMETODOLOKI OKVIR ZA IZRADU

PROCJENE UGROENOSTI,

TREI DIOINSTRUKCIJE ZA IZRADU PROCJENE

UGROENOSTI

ETVRTIO DIOPRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

nastavak ZIS:t-7/13


100/163

PREAMBULApoziv na odredbe Okvirnog zakona o zatiti i

spaavanju u BiH1. PRVI DIOOpim odredbama se kroz 5 lanova ureuju:

predmet, obim primjene, principi, svrha, ciljevi i definicije.

2. DRUGI DIOU Metodolokom okviru za izradu Procjene

ugroenosti kroz 12 lanova, razraenim u 2 poglavlja i 4odjeljka, utvruju se: nosioci izrade, nain pripremanja isadraj, karakteristike teritorije, identifikacija i analizarizikarealnih, potencijalnih i rizika sa prekograninimefektima, identifikacija elemenata izloenih riziku, analizamjera zatite i spaavanja, zakljuci i preporuke saprilozimakarte i ostali studijskoanalitiki podaci.

ZIS:t-7/14


101/163

3. TREI DIOU Instrukcijama za izradu procjene

ugroenosti se kroz 3 lana daju upute i preporuke onainu izrade Procjene ugroenosti, odnosno: o formiranjuEkspertne radne grupe, o vrsti podataka koje treba da

sadri procjena, te o rezultatima koje treba da se naosnovu primjene Metodologije ostvare Procjenom

ugroenosti.4. ETVRTI DIOU prelaznim i zavrnim odredbama se

kroz 7 lanova, razraenih u dva poglavlja utvruju pitanja:pohranjivanja i uvanja procjene, usklaivanja procjene

ugroenosti, auriranja procjene, nadzora i kontrole(nadzor je u entitetima), izvjetavanja, diseminacijerezultata procjene i informiranja javnosti, stupanja na snagu

i objave.

ZIS:t-7/15

SMJERNICE ZA IZRADU PROCJENE


102/163

SMJERNICE ZA IZRADU PROCJENE

Smjernice su usmjerene ka ispunjenju

slijedeih ciljeva:

Identificiraju se i analiziraju rizici - realni,

potencijalni i prekogranini;

Utvruju se podruja izraenog rizika;

Na bazi identificiranih rizika izvrit e sekvalitetno profiliranje rizika i na bazi

profiliranog rizika, riziko bazno

dimenzioniranje;

ZIS:t-7/16

Izvrit e se podsticajan uticaj na izmjenu


103/163

Izvrit e se podsticajan uticaj na izmjenurazvojnih strategija i politika (identifikacijom i

preporukom mjera za redukciju rizikamaterijalnih, finansijskih, i dr.); Podstie se razvoj dravnih kapaciteta za

procjenu rizika;

Uspostavit e se sveobuhvatna baza podataka oranjivosti za svaku kategoriju elemenata podrizikom;

Uspostavit e se redovni razvoj dravnih

kapaciteta za procjenu rizika i auriranje radiredovne replikacije studija i odriva razmjenainformacija meu nosiocima i korisnicimaprocjene.

ZIS:t-7/17

ZAKLJUCI I PREPORUKE


104/163

ZAKLJUCI I PREPORUKE Tokom procesa evaluacije radi izrade Metodologije voeni

su razgovori (grupni razgovori i individualni intervjui) sa 19razliitih instit. i vie eksperata iz razl. oblasti, te analiziranidokumenti metodologije:

zemalja JIE (Slovenije, Hrvatske, Makedonije i Albanije),

nekih zemalja EU (vedske, Danske), Metodologije entiteta BiHFBiH i RS,

te pristupilo analizi kvaliteta prikupljene grae i izradi

dokumenta u formatu Smjernica UN GRIP-a, nakon ega

se dolo do zakljuka iz evaluacije:

Metodologiju za izradu Procjene ugroenosti BiH treba

izraditi tako da odgovara formatu Smjernica UN GRIP-a i

sadanjem ustavnom ureenju i organizaciji vlastiBiH.

ZIS:t-7/18

P R E P O R U K E


105/163

P R E P O R U K E

1. Obogatiti dokument procjene digitalnim,analognim kartama razliitih sadraja ipreporuenim razmjerima:

dravni nivo- 1:1.000.000, entiteti- 1:1.000.000 do 1:1.000.000,

za nie nivoe: 1:25.000 do 1:1.000.000 (kanton/ regija),

1:5.000 do 1:25.000 (opine i kantone/regije), i Od 1:2.000 i sitnijeg razmjera za

mikrolokalitete.

2. Dokument treba obogatiti i drugim studijskoanalitikim podacima i ilustracijama (GIS,GPS,...);

3. U izradi Procjene primjeniti metodu 9 koraka;

nastavak ZIS:t-7/19

Procjena izraena primjenom Metodologije treba


106/163

Procjena izraena primjenom Metodologije trebada ostvari sljedee rezultate:

Sveobuhvatno i dobro strukturiran dravni profilrizika od svih vrsta hazarda, Sveobuhvatan popis postojeih izvora podataka,

informacijskih nedostataka i odgovarajuihrjeenja,

Dobro dokumentirane smjernice za relevantneprocjene rizika (hazarda, ranjivosti i izloenostihazardima),

Potreban broj radionica za obuku i distribuciju

informacija, kako bi se osiguralo da se upotpunosti realizira primjena procjene rizika, to

je osnovni zadatak Procjene.

nastavak ZIS:t-7/20


107/163

Na osnovu prijedloga eksperata od strane

nadlenih institucija i organa BiH, entiteta iB.Dist.BiH, i pravnih lica u BiH, Vijeeministara BiH e na prijedlog Ministarstvasigurnosti BiH imenovati Ekspertnu radnugrupu za izradu procjene ugroenosti

ZIS:t-7/21

Na osnovu lana 13. taka c) i lana 14. taka b) Okvirnog zakona


108/163

Na osnovu lana 13. taka c) i lana 14. taka b) Okvirnog zakonao zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ilidrugih nesrea u Bosni i Hercegovini, na prijedlog Ministarstvasigurnosti Bosne i Hercegovine, Vijee ministara Bosne i

Hercegovine na 100. sjednici odranoj dana 30. 09. 2009. godine,donosi

M E T O D O L O G I J U

za izradu Procjene ugroenosti i Plana zatite i spaavanja odprirodnih ili drugih nesrea institucija i organa Bosne iHercegovine

PRVI DIOOPE ODREDBEMetodologijom za izradu Procjene ugroenosti od prirodnih ilidrugih nesrea u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu:Metodologija) utvruje se:

a) obim, principi, svrha i ciljevi izrade procjene ugroenosti;b) nain pripremanja, sadraj i nosioci izrade procjene

ugroenosti ljudi, materijalnih dobara i okolia od prirodnih ilidrugih nesrea,daju zakljuci i preporuke za efektivnu redukcijurizika prirodnih ili drugih nerea.

ZIS:t-7/22

2. Metodologija je polazni dokument za izradu Procjene


109/163

g j j p jugroenosti, Plana zatite i spaavanja od prirodnih ilidrugih nesrea institucija i organa Bosne i

Hercegovine, operativnih planova nosilaca planiranja iprovoenja mjera zatite i spaavanja, kao i Programarazvoja sistema zatite i spaavanja Bosne iHercegovine.

3. U izradi procjene ugroenosti primjenjuju se sljedeiprincipi:

a) Princip sveobuhvatnosti rizika, odnosno obuhvatanja svihrealnih i potencijalnih rizika u BiH, kako lokalnih tako itransnacionalnih rizika, odnosno rizika sa prekograninimefektima;

b) Princip kompatibilnosti, odnosno princip usklaenostiProcjene rizika sa smjernicama, direktivama i drugim aktima

Ujedinjenih nacija, Europske unije i NATO;c) Princip supsidijarnosti, odnosno princip izrade procjena po

vertikali u oba smjera, dostavom izvoda iz procjene nadlenogorgana vieg nivoa organizacije sistema nadlenom organunieg nivoa organizacije sistema, i obratno, u zavisnosti odsituacije da li je preventivno ili konsekventno djelovanje na

nastali rizik.

ZIS:t-7/23

d) Princip nadlenosti i podrune odgovornosti, odnosno principdj l d ti i i i ij l ti


110/163

podjele odgovornosti po nivoima organizacije vlasti, uzpodjelu ogdovornosti Institucija i organa BiH u podrujupograninog pojasa BiH.

4. Shodno taki d) paragrafa 3. ovoga lana, teritorija BiHse, u skladu sa ustavnopravnim ureenjem,meunarodnim javnim pravom i organizacijom vlasti,organizira na odgovornosti i nadlenosti po nivoimavlasti. U vezi s tim, entiteti i Brko Distrikt BiH

pokrivaju monitoring rizika, rano otkrivanje iupozoravanje na cjelokupnom teritoriju BiH uznaglaenu odgovornost institucija i organa BiH zamonitoring rizika sa prekograninim efektima upodruju pograninog pojasa BiH irine 10 km,ukljuujui i more u pojasu teritorijalnih voda.

5. Svrha izrade Metodologije je definiranje projektnogzadatka za izradu Procjene ugroenosti radiidentificiranja rizika, elemenata izloenih rizicima imjera redukcije rizika radi izgradnje i jaanjasigurnosti stanovnitva, odnosno zatite stanovnitva,

njihove imovine i okolia

ZIS:t-7/24

6. Procjenom ugroen. se postiu sljedei ciljevi:


111/163

a) Identificiraju se realne i potencijalne opasnosti prirodnih ilidrugih nesrea, kako u BiH tako i one sa prekograninimefektima;

b) Analiziraju se i evaluiraju rizici u BiH radi izrade profila rizika iizgradnje efektivnih instrumenata i mehanizama ranog otkrivanja,praenja, mjerenja, upozoravanja i redukcije rizika, kao iodgovora na posljedice eskalacije rizika;

c) Identificiraju se elementi izloeni rizicima prirodnih ili drugihnesrea i mjere za njihovu zatitu;

d) Identificira se stanje ranjivosti zajednica u BiH radi jaanja svijestikroz programe educiranja i obuke stanovnitva;e) Dimenzioniraju se rizici i preporuuju legislativne i institucionalne

mjere redukcije rizika i odgovora na eskalaciju identificiranihrizika prirodnih ili drugih nesrea.

7. U izradi Metodologije koriste se sljedee definicije:a)Ugroenost, ope stanje nesigurnosti uzrokovano prisustvom i

eskalacijom rizika prirodnih, tehniko tehnolokih i drugihnesrea, kao i izraenom ranjivosti zajednica i drutva u cjellni naeskalirane rizike;

ZIS:t-7/25

b)

Procjena ugroenosti, kontinuirana, ali i situaciona


112/163

) j gprocjena prisustva i uticaja elemenata rizika nasigurnost ljudi, njihove imovine (ukljuujui i domae

ivotinje), i okolia;

c) Elementi izloeni riziku, identifikacija, analiza iocjena stanja sigurnosti i zatienosti kritinihelemenata zajednice i drutva: stanovnitvo (naroitoosjetljive kategorije- djeca, ene, starije osobe, osobesa invaliditetom), objekti vitalne kritineinfrastrukture. U tom smislu razmatraju se i posljediceuticaja hazarda na objekte i stanovnitvo koje jeovisno od sigurnosti objekata kritine infrastrukture.

d) Rizik, potencijani gubitak, vjerovatnoa kodljivihposljedica, ili oekivanih gubitaka (smrt, povrede,gubitak vitalnih materijalnih dobara, prekid privrednihaktivnosti ili tetne pojave po okoli) koja rezultira izinterakcije prirodnih i antropolokih kodljivihopasnosti i ranjivosti individue ili drutvene grupe,zajednice (izvor: www.unisdr.org, posjeta: maja 2008)

ZIS:t-7/26

e)

Hazard, kodljiva pojava, tetna pojava, uzrona opasnost;it ij k j d t lj ij t j i t i d lj lj di i i i i
http://www.unisdr.org/http://www.unisdr.org/


113/163

situacija koja predstavlja prijetnju ivotu i zdravlju ljudi, imovini idrugim materijalnim dobrima, ili okoliu. Veina hazarda suprikriveni i neaktivni, uspavani, ili potencijalni sa samo

teoretskim rizikom nanoenja tete. Meutim, kada se hazardaktivira moe uzrokovati vanrednu situaciju.f) Ranj ivost, slabost koju eksploatira prijetnja kako bi negativno

uticala na resurs ili organizaciju. Ranjivost se moe identificiratitretiranjem sljedeih pitanja u procesu prikupljanjapodataka:fizika sigurnost,sigur. okolia, sigurn. sistema, sigur.komunikacija, sigurnost ljudi, planovi, politike, procedure,

menadment, podrka, itdg) Pri jetnja, neki dogaaj, proces, aktivnost, ili akcija, koja

eksploatira ranjivost radi ataka na resurs ili organizaciju.Ukljuuje prirodne prijetnje, akcidentalne prijetnje (to ukljuuje Inenamjerne i zlonamjerne ljudske prijetnje). One se moguodnositi na energetski kvar, bioloku kontaminaciju ili

oslobaanje opasnih hemikalija,uticaj prirodnih sila, ili pakkvarovi na hardwareu/softwareu, unitavanje podataka ili gubitakintegriteta, sabotae, tee oblike kriminala (krae, vandalizam,terorizam).

ZIS:t-7/27

DRUGI DIO

NAIN PRIPREMANJA I SADRAJ PROCJENEUGROENOSTI


114/163

UGROENOSTI

Poglavlje 1Nain pripremanja

6. Procjena ugroenosti se metodoloki zasniva na opimkarakteristikama teritorije Bosne i Hercegovine, identificiranimopasnostima prirodnog ili antropolokog porijeklakarakteristikama tih opasnosti, karakteristikama ostalih elemenatarizika (procjena elemenata izloenih riziku prirodnih ili drugih

nesrea).7. U vezi sa paragrafom 8., ovom Metodologijom se na osnovu opih

karakteristika utvruju posebni elementi, identificiraju i profilirajuhazardi i ostali rizici navedeni u procjenama ugroenosti entiteta iBrko Distrikta BiH, te na osnovu prethodno izvrene analizesadraja tih dokumenata procjena se kvalitetno dopunjuje realnim

i potencijalnim rizicima prirodnih ili drugih nesrea saprekograninim efektima.8. U smislu prethodnog paragrafa, ugroenost se procjenjuje kroz

opservaciju geografskih faktora prijetnje sigurnosti - lokalnihrizika, transnacionalnih rizika i rizika novog doba.

ZIS:t-7/28

9. Nakon to se razmotre opi i posebni elementi, odnosno izvriidentificiranje profiliranje i dimenzioniranje opasnosti i drugih


115/163

identificiranje, profiliranje i dimenzioniranje opasnosti i drugihelemenata rizika pristupa se zakljuivanju i davanju preporukauspostave legislativniih i institucionalnih mjera za redukciju

utvrenih rizika (npr. preporuke regulative, instrumenata imehanizama za monitoring rizikanjihova detekcija,kvantitativna i kvalitativna analiza - mjerenje po prirodi rizika).

Poglavlje 2Metodoloki okvir i sadraj ProcjeneOdjeljak 1Metodoloki okvir procjene

10. Procjena ugroenosti od prirodne ili druge nesree morasadravati sljedee podatke i ocjene:

a) opi dio (ope karakteristike teritorije, ukljuujui svu potrebnustatistiku o stanovnitvu, naseljenim mjestima, graevinama,objektima infrastrukture);

b) posebni dio (identificirati hazarde po klasifikaciji i elementeizloenosti riziku tetnih pojava iz klasifikacije, te iste profilirati idimenzionirati radi redukcije i planiranja snaga i resursaodgovora - i navesti za svaku grupu hazarda koje podatke iprikaze je potrebno koristiti, i sl);

ZIS:t-7/29

c) procjena raspoloivih i potrebnih kapaciteta (ljudskih,materijalno tehnikih resursa) za odgovor na posljedice


116/163

materijalno - tehnikih resursa) za odgovor na posljediceeskalacije rizika prirodnih ili drugih nesrea;

d) zakljuci i preporuke (izvoenje zakljuaka, te preporuka o

mjerama redukcije rizika.11. Procjena se obavezno upotpunjuje raznim studijskoanalitikim

podacima i prikazima.,

12. Podaci za procj.ugro.dostavljaju se u formi:a) pisanih akata (studijsko - analitikih dokumenata, ocjena,

razliitih tabelarnih prikaza, i sl);

b) raznovrsnih i obilnih satelitskih, kartografskih i grafikih prikaza,kao npr:

- GIS i GPS aplikacije,

- kartografske projekcije, po mogunosti digitalizirane ali i printane,razliitih razmjera (kao po preporu ci Sm jernic a GRIP-a - _________,...1: 500.000, 1: 250.000, 1: 50.000, 1: 25.000, 1: 5.000, u zavisnosti od

nivoasitniji za vie nivoe, a krupniji za nie nivoe organizacijesistema) za prikaz podataka i situacija o: izvorima opasnosti (hotspots), mjestima zabranjenog ili ogranienog kretanja (npr.endemskih arita zaraznih oboljenja, i sl), koliinama, vrijednostimai kapacitetima za redukciju rizika i posljedica nesrea.

ZIS:t-7/30

Odjeljak 2 - Sadraj Procjene


117/163

Opi diokarakteristike teritorije BiH (demografski podaci, reljef,klima, vegetacija, hidrografska mrea) i administrativno

teritorijalna organizacija drave.

U okviru karakteristika podruja na osnovu opih karakteristikaralaniti te karakteristike po podrujima odgovornosti nivoa vlastido nivoa entiteta i Brko Distrikta BiH.

Posebni d io, opasnosti po usvojenim klasifikacijama (uzeti odSlovenaca, konsultirati Milutinovia). Razviti po hazardima i rizicimascenarije najgoreg dogaaja neke nesree.

Hazarde i rizike razraivati po kriteriju lokalnih (prenos i uticaj

posljedica pojedinih hazarda na druge sredine u BiH) itransnacionalnih razmjera (iz BiH i prema BiH).

U smislu odreenja prirodnih ili drugih nesrea u Okvirnom zakonuo zatiti i spaavanju u Procjeni e se koristiti sljedea topologijaopasnosti po ljude i mater

Ćamketove prezenracije sve

Documents