broj 786 / travanj 2011. broj 813/ kolovoz 2013. list hŽ ... · priprema za tisak: lidija torma...

LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 786 / travanj 2011.broj 813/ kolovoz 2013. LIST HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o.

ISSN 1330-0547

/ Foto: Branimir Butković

ZELJEZNICAR 813.indd 2-3 8/26/13 10:23:19 AM

/Remont pruge pokraj Mraclina

/Čakovec

/ Foto: Ante Klečina


/Lokalna željeznica Schönbuch


www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 3/

/ UVODNIK

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S S U M

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Infrastrukture d.o.o.

Nakladnik: HŽ Infrastruktura d.o.o.

Za nakladnika: Darko Peričić

Uređivački odbor: Marko Car Vlatka Škorić Martina Elizabeta Lovrić Katarina Rakas Sanja Vučić

Glavni urednik: Branimir Butković

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Priprema za tisak: Lidija Torma

Obrada fotografija: Gordana Petrinjak

Dizajn: Oskar Pigac

Fotografija na naslovnici: S maratona lađa

Snimila: Mihaela Tomurad Sušac

Adresa uredništva: Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, 4534 288

telefaks: 01/457 21 31

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

predsjednik Uprave HŽ InfrastruktureDarko Peričić, mag. ing. traff.

/4 Intervju s Darkom Peričićem

/8 Rebalans Plana poslovanja HŽ Infrastrukture za 2013.

/12 S ličke pruge i iz Knina

/13 Remont Skrad - Moravice

/14 Razgovor s Jurom Turkovićem

/18 16. maraton lađa

/23 Trijumf lokalne željeznice

/32 Lisabon - Nepavedno zapostavljen

Događanja tijekom proteklog mjeseca zasjenila je teška željeznička nesreća koja se 3. kolovoza dogodila neda-leko od Drniša. U sudaru dizel-motornog vlaka i auto-busa na željezničko-cestovnom prijelazu Jabuka između kolodvora Drniš i Kosovo ozlijeđen je veći broj putnika te je prouzročena velika materijalna šteta. Ne prejudicirajući krivca, želim istaknuti da Uprava HŽ Infrastrukture izraža-va žaljenje zbog tog događaja i upućuje iskrenu ispriku svima onima koji su na bilo koji način trpjeli posljedice nesreće. Takvi događaji dovode u sumnju sve napore koje hrvat-ske željezničke tvrtke ulažu u povećanje razine sigurnosti prometa na hrvatskim prugama. Podatci o tome koliko je željezničko-cestovnih prijelaza osigurano tijekom man-data ove Uprave HŽ Infrastrukture i o onome što je pla-nirano u sljedećem razdoblju postaju manje važni kada

se dogode takve nesreće. No, neovisno o tome, ulaganja u veću razinu sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima će se nastaviti, a vijesti o tome teško će dopirati u me-dije, premda je to možda i manje važno. U svakome slučaju prioritet je da s naše strane učinimo sve što je u našoj moći kako bi se takvi događaji u kojima stradavaju ljudi sveli na najmanju moguću mjeru.Kolikogod je za većinu zaposlenih ljeto vrijeme opuštanja, radovi na hrvatskim prugama svima koji su u njih uključeni znače i najveći intenzitet. Radnici HŽ Infrastrukture, Pružnih građevina i brojnih kooperanata radili su za velikih vrućina svjesni da je ljeto godišnje doba kada najviše toga mogu napraviti. Svima njima želio bih zahvaliti na naporima koje su podnijeli i koje podnose da bi obavili što više posla te da bi se radovi priveli kraju u planiranim rokovima. To konkretno znači 140 km remontiranih pruga tijekom 2013., što je tri puta više u usporedbi s 2012. godinom. Nesporno je da su magistralni pravci prioritetni i da se u njih najviše uložilo, a kada se otvore nova gradilišta na X. koridoru i na riječkome pravcu, ti iznosi višestruko će porasti. Neovisno o tome, Uprava HŽ Infrastrukture u cijelosti razumije i podržava interes lokalnih zajednica za naše sporedne pravce. Zbog toga smo obnovili i prugu i promet na prugama Sirač – Daruvar i Velika – Požega, a nastavljamo i s remontima na trenutačno zatvorenim prugama Daruvar – Maslenjača i Pleternica – Čaglin. Posebno bih pohvalio trud i pažnju s kojom se naši željezničari i Antun Kir, umirovljeni šef kolodvora Čaglin, odnose prema kolodvorskoj zgradi i njezinu okolišu. Na proljeće 2014. očekujemo početak radova na gradnji pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno kojom će putnici iz Bjelovara i okolnih mjesta do Zagreba stizati za manje od sat vremena.

Radovi u punom zamahu

broj 813 / kolovoz 2013.4/

/ INTERVJU / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

/ Pokrenuto restrukturiranje željezničkog sustava prepoznajemo kao organizacijske promjene, smanjivanje broj zaposlenih i kao na-stojanje da se obnovi i sagradi što više kilometara pruga. U kojoj je mjeri moguće sve te ciljeve istodobno koordinirati i realizirati?/ Mi koji smo dulje na željeznici prepoznajemo današnje stanje kao konačno hvatanje u koštac s nagomilanim problemima i siguran sam da je ovo konačno prava stvar. Sigurno je da smo imali višak zaposlenika te da je modernizacija neophodna. U HŽ Infrastrukturi smanjili smo broj radnika i sada imamo 5460 zaposlenih. Cilj nam je do početka 2014. smanjiti tu brojku na oko 5000 radnika. Daljnje smanjivanje broja zaposlenih neće biti moguće bez modernizacije sustava. Što se tiče drugog dijela pitanja, danas svi mogu vidjeti da se na željezni-ci radi više nego ikada do sada te da se radovi izvode po cijeloj Hrvatskoj. Istina je da smo dio radova počeli izvoditi nešto kasnije nego što je to bilo planirano, ali mislim da ćemo do kraja godine stići udovoljiti planiranim rokovima. Jedino nas mogu usporiti žalbe u postupku javne nabave na koje ne možemo utjecati. Žalbeni postupci znaju potrajati dugo, a ako izgubimo sezonu radova, teško možemo stići obaviti posao u roku. Kada govorimo o remontima, završili smo radove na dionicama Za-greb – Klara i Zdenčina – Jastrebarsko, završit ćemo radove na po-dručju Turopolja, a radovi na dionici Skrad – Moravice su u punome zamahu. Veseli nas podatak da su Pružne građevine nositelj poslova na toj dionici. Postupak javne nabave za dionicu Borongaj – Dugo Selo je završen i u rujnu počinjemo s radovima. Očekujemo i dovr-šetak postupka javne nabave za dionicu Botovo – Koprivnica. Radi-mo i na sporednim prugama od Pleternice do Čaglina i od Daruvara do Maslenjače. Nakon što ove godine za promet otvorimo prugu do Čaglina, na toj pruzi nastavit ćemo izvoditi radove i sljedeće godine povezat ćemo se s Našicama.

/ Riječ je o puno želja i ambicija, no objektivno je potrebno dosta vre-mena da se pokrene posao na gradilištu. Čini mi se da jedan izborni ciklus nije dovoljan da se ostvari planirano. Hoće li eventualna promje-na vlasti označiti i zastoj u izvedbi projekata vezanih uz željeznicu?

Razgovor s predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture

Siguran sam da radimo pravu stvarOsam mjeseci realan je period potreban da se sagleda što je tijekom ove godine odrađeno na hrvatskim pru-gama, što se trenutačno gradi i koji radovi trebaju početi. O svemu tome razgovarali smo s predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture Darkom Peričićem.

/ Na željeznici su pokrenuti veliki i ambiciozni projekti te razvoj želje-znice nije moguće zaustaviti, neovisno o tome tko je na vlasti. Istina je da se to ne može odraditi tijekom jednog izbornog ciklusa, no oko željeznice postoji konsenzus među vodećim strankama. Uz to Europska unija određuje tempo, nepovratno ulaže sredstva i jasno je da se pokrenuti procesi ne mogu zaustaviti. Puno toga napravit ćemo u kratkome roku. U rujnu se definitivno raspisuju natječaji za pruge Dugo Selo – Križevci, gdje ćemo sa-graditi drugi kolosijek, denivelirati prugu te rekonstruirati postojeći kolosijek, i Sveti Ivan Žabno – Gradec. Natječaji su pripremljni, a radovi će početi na proljeće sljedeće godine. Dakle, krećemo u ruj-nu, a to nije za tri godine. Za sve radnje koje poduzimamo država je osigurala sredstva i jasno je da tu nije riječ o malim iznosima. Vrijednost spomenutih projekata je 198 milijuna eura. Sve bi se odvijalo puno brže da smo pri preuzimanju čelnih pozicija zatekli pri-premljene projekte. Nažalost, ništa nije bilo pripremljeno i bili smo prisiljeni dosta vremena uložiti u pripremu projekata.

/ Koji su remonti završeni, koji se privode kraju i koji će biti završeni uskoro te koje će to koristi donijeti prijevoznicima?/ Do sada smo imali praksu da remonti pruge traju i po dvije go-dine. Mi se pak držimo pravila da se u istoj kalendarskoji godini remont mora započeti i završiti. I u tome uspijevamo. Trenutačno se izvode radovi na sedam gradilišta i devedeset posto poslova do-vršit ćemo u ovoj godini. Iznimka je pruga Botovo – Koprivnica na kojoj će radovi biti nastavljeni i sljedeće godine. Kada pak govorimo u brojkama ili kilometrima remontirane pruge, možemo reći da je u 2012. remontirano 44,5 kilometara pruge, ove godine obnovit ćemo 140 kilometara, a od 2014. radovima će biti obuhvaćeno 200 kilometara godišnje. Spomenuti remonti pridonijet će u prvome redu povećanju razine sigurnosti, a potom i vraćanju projektiranih brzina vlakova. Na primjer, prije remonta od Zagreba do Klare vozilo se 30 km/h, a sada je najveća dopuštena brzina 90 km/h. Isto tako na pojedinoj dionici remontom će biti obuhvaćene i sve pruž-ne građevine, što je iznimno važno i što do sada nije bio slučaj. Kao


/ INTERVJU

primjere uzmimo samo most preko Save u Zagrebu ili mosta Buna na pruzi Zagreb – Sisak. Inzistiramo na to da remontom budu obuhva-ćene i sve pružne građevine, a ne da se radovi na njima ostavljaju za tzv. bolja vremena. Na taj će način vožnju vlakova biti ekonomičnija, a izbjeći će se i tzv. lomovi brzina te različita osovinska opterećenja. Na riječkoj pruzi, točnije kod Fužina, radovi se izvode na mostu Ličanka. To je jedan od najvećih zahvata na pružnim građevinama. Ponekad se, kao što je to slučaj i s radovima na mostu Ličanka, novi proble-mi pojavljuju kada se krene u provedbu projekta i njihovo rješavanja tada zahtijeva dodatni angažman izvođača radova. Nakon dugo vremena na hrvatskim prugama postići ćemo više po-većavanja brzine u odnosu na smanjivanje voznih brzina vlakova.

/ Kakva je u tome pogledu situacija na X. koridoru?/ U 2014. na tome koridoru planiramo izvesti vrlo velike zahvate. Na uku-pno 310 km koridora koji prolazi kroz Hrvatsku radit ćemo na dionicama dugima 100 km. Kapitalni remont izvodit će se od Savskog Marofa do Zagreba i na toj ćemo relaciji brzinu dignuti na 160 km/h. Završit ćemo remont pruge Zagreb – Sisak te nastavljamo dalje prema Gredi, Sunji i Novskoj, gdje ćemo voznu brzinu povećati na 140 km/h. I ta je pruga dio X koridora, no bitno je to da ćemo time dobiti alternativni pravac prema Novskoj. Naime, vrlo složene radove planiramo izvoditi tijekom remonta pruge Dugo Selo – Novska, gdje ćemo sagraditi i drugi kolosijek. Danas na tome dijelu X. koridora najveća dopuštena brzina iznosi 60 km/h. Uz ostalo, i zbog toga nam je potrebna kvalitetna sisačka pruga. Na riječkoj pruzi trenutačno se izvode intenzivni radovi na remontu pruge Skrad – Moravice, a završene su i dvije elektrovučne podstanice (Fužine i Matulji). Od Moravica do Škrljeva radi se na uvođenju električnoga grija-nja skretnica. Naime, događalo se da zimi, u najgorem trenutku, nestane plina. Budući da pruga velikim dijelom prolazi nepristupačnim terenom, a ceste nisu bile raščišćene od snježnih nanosa, nismo uspijevali dopre-miti plin. Zato je električno grijanje definitivno bolje rješenje.

/ Kako komentirate provedene statusne promjene i kakva je per-spektiva tih poduzeća na tržištu. Tu ponajprije mislim na Pružne građevine. Naime, stječe se dojam da su uspješnim poduzećima pripojena poduzeća u poteškoćama./ U HŽ Infrastrukturi odlučili smo izdvojiti sve ono što nije naša osnovna djelatnost. Tako je i u Europi. Danas je na primjer u Pruž-nim građevinama stalno zaposleno 1600 radnika a radi i 250 tzv. sezonaca. Rade po cijeloj Hrvatskoj i u ovome trenutku s nama ima-ju potpisane ugovore vrednije od 600 milijuna kuna. U listopadu ove godine raspisat ćemo natječaj za privatizacjiu tog poduzeća. Osim čuvarske službe, do sada smo izdvojili sve što smo mogli. RVR nije imao uvjete za produljenje ugovora. Sada radimo aneks ugovoru za dio tog posla s RVR-om, ali dugoročno će obavljanje te djelatnosti dobiti ono poduzeće koje pobjedi na javnome natječaju.

/ Radovi na ličkoj pruzi trenutačno se manje spominju. Možete li nam reći kakva je situacija s dovršetkom tih radova i s uvođenjem daljinskog upravljanja prometom? / Što se tiče ličke pruge, jučer (30. srpnja op.a.) smo o toj temi raz-govarali u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI). Trenutačna vrijednost ugovora potpisanog za tu prugu iznosi 100 milijuna kuna i riječ je o željezničko cestovnim prijelazima te sanaciji tunela, usjeka, propusta i klizišta. Početkom rujna istječe rok pred-viđen za probni rad uređaja za daljinko upravljanje prometom na dionici Vrhovine – Ličko Lešće. Tijekom probnog rada ugrađena se oprema pokazala pouzdanom. U tri kolodvora uvodi se telekoman-da i nastavljamo s ugradnjom te opreme do Knina. Na ličkoj pruzi odradit ćemo i remont 5,5 kilometara duge dionice Ogulin – Krpelj. Budući da klimatski uvjeti u Dalmaciji to omogućuju tijekom jeseni i zime, nastavit ćemo radove na remontu pruge Zadar – Knin. Prošle smo zime zbog loše pripreme izveli remont na samo 4,5 km, a za ovu je godinu u planu 35 km.

/ Uprava HŽ Infrastrukture opredijelila se i za obnovu sporednih pruga koje su dijelom bile zatvorene za promet ili su vozne brzine

vlakova bile tolike da su i te dionice bile na korak od zatvaranja.Kako napreduju radovi na tim prugama?/ Poznato je da smo sporedne pruge zatekli u vrlo lošemu stanju. Uz neke dionice koje su već tri godine bile zatvorene za promet, pred još nekima je bila takva budućnost. Prvo smo izveli remont na dionici Požega – Velika i taj je posao iza nas.Ove ćemo godine, kao što smo i najavili, izvesti remont na dionici od Pleternice do Čaglina koja je zatvorena za promet, a dogodine nastavljamo s radovima na relaciji od Čaglina do Našica te ćemo tako spojiti Požegu s Osijekom. Ove godine remontirali smo i ponovno za promet otvorili prugu od Sirača do Daruvara te smo nastavili radove do Maslenjače. Na toj 11 km dugoj dionici zatekli smo puno težu situaciju od očekivane i na njoj bi radovi mogli biti produljeni na sljedeću godinu. Zbog velikih uspona i šumkog terena kroz koji prolazi dionica je vrlo za-htjevna te je doprema materijala otežana. Tračnice su kratke, a pra-govi se moraju bušiti. Postoji još čitav niz različitih problema. No mi ćemo taj posao obaviti. Oko toga nema dvojbe. Dionicu od Siska do Petrinje smo rasčistili i pripremili za revitalizaciju. Ove godine imat ćemo gotove projekte i pripremljen teren, a dogodine počinju radovi na gradnji deset kilometara pruge i obnovi prometa. Ove godine bit će izvedeni radovi na dionici od Čakovca do Murskog Središća i državne granice. Svjesni smo toga da su lokalne pruge itekako važne za pojedine regije i lokalne zajednice te smo se stoga predijelili za to da ih tamo gdje god je to moguće i obnovimo.

/ Nekako po strani ostaje podravska pruga. Planiraju li se i na njoj remonti? / Prioritet su nam magistralne pruge, no svjesni smo važnosti podravske pruge i njezina vrlo lošeg stanja. Tijekom 2015. izvest ćemo kapitalni remont te pruge na relaciji Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Virovitica. Uz to, izvodit ćemo projekt elektrifikacije te dionice.

/ Jedno vrijeme na snazi je bilo tzv. tiho zatvaranje lokalnih pruga za promet. One se danas obnavljaju. Javlja se pitanje hoće li prije-voznici biti zainteresirani za obavljanje svojih djelatnosti na njima? / Loše pruge i loši vlakovi uzrokovali su odlazak putnika. Mi izvo-dimo remonte, a HŽ Putnički prijevoz će nabaviti nove vlakove. Uz ostale aktivnosti to će vratiti putnike. Sjećam se osamdesetih go-dina prošloga stoljeća dok sam radio u Rijeci i kada su svakih sat vremena u kolodvor stizali puni lokalni vlakovi. Željezničko projektno društvo je nositelj dvadeset milijuna kuna vrijednog posla projekti-ranja drugoga kolosijeka pruge Šapjane – Rijeka – Škrljevo – Del-nice i tijekom 2015. počinjemo radove. Uz dobre pruge i moderne vlakove putnici će sigurno prepoznati svoj interes.

/ Prošle je godine zima u velikoj mjeri poremetila tijek željezničkog prometa. Hoće li pripreme za predstojeću zimu osigurati učinkovitiji tijek prometa?/ O toj se temi dosta pisalo, no pošteno je reći da je protekla zima bila jedna od najtežih u nekoliko posljednjih desetljeća. Uz staru tehnologi-ju kakvom raspolažemo, riječku je prugu bilo iznimno teško održavati. Prosječna starost naših strojeva za čišćenje snijega je trideset godina. Sada smo u postupku nabave dva nova snjegočistača. Kada je ova Uprava preuzela HŽ Infrastrukturu, zatekli smo situaciju u kojoj radnici tri godine nisu dobili službenu i zaštitnu odjeću. Na zalihama uopće nije bilo ulja za baklje ... Krenuli smo u ubrzanu nabavu. Treba priznati da je dijelom i naše ljude situacija zatekla nespremne. Ove godine tijekom zime za čišćenje snijega anga-žirat ćemo Pružne građevine. HŽ Infrastruktura će platiti tu uslu-gu i siguran sam da ćemo moći odgovoriti na bilo koju situaciju.

/ Imate li poruku za kraj?/ Mislim da je važno reći da ćemo Upravi koja dođe nakon nas osta-viti obnovljene pruge te pripremljene projekte. Oni će odmah moći nastaviti tamo gdje smo mi stali.


/ Piše: Branka Basić/ Foto: Dragutin Staničić

/ RESTRUKTURIR ANJE

STATUSNE PROMJENE

Podjela i izdvajanje triju društva iz Željezničkog ugostiteljstva Nakon izdvajanja triju društava (Hotel Miror d.o.o., Hotel Mursa d.o.o. Croatia ekspres d.o.o.) iz Željezničkog ugostiteljstva (ŽU), Vlada RH je 13. Lipnja donijela odluku kojom se uređuje način pod-mirivanja dugovanja HŽ Infrastrukture (HŽI) kao pravnog slijedni-

Restrukturiranje HŽ Infrastrukture

Osnovano povjerenstvo za privatizaciju PG-aI tijekom srpnja Uprava HŽ Infrastrukture (HŽI) donijela je niz novih odluka kojima se ispunjavaju postavke Programa i Dopune Programa restruktu-riranja HŽI-a. U nastavku donosimo pregled pro-vedenih aktivnosti u razdoblju od 1. do 30. srpnja 2013. godine.

ka HŽ Hrvatskih željeznica d.o.o. Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) u odnosu na dospjelo i nepodmireno dugovanje u iznosu od 319,4 milijuna kuna. Na temelju te odluke 3. srpnja potpisan je trostrani ugovor između HŽI-a, AUDIO-a i RH, kojim su udjeli u društvima Hotel Miror i Hotel Mursa preneseni na AUDIO. U skladu s odlukom HŽ Infrastruktura je prije prijenosa poslovnih udjela trgovačkih društava na RH preuzela radnike i obveze prema radnicima društava i sve obveze navedenih društava prema trećim osobama.

Prijenos vlasništva u društvima Hotel Miror i Hotel Mursa proveden je u Sudskom registru 15. srpnja. U tijeku je fizička primopredaja objekta Hotela Miror na Ministarstvo unutarnjih poslova kao njego-va korisnika.

Nastavljene su i aktivnosti na prodaji poslovnih udjela u tvrtki Croatia ekspres HŽ Putničkom prijevozu. Napravljena je procje-na društva Croatia ekspres čija je revizija u tijeku, a nakon toga će radni tim provesti sve potrebne aktivnosti vezane uz njegovu prodaju.

Nakon izdvajanja triju društava iz ŽU-a nastavljen je proces pripa-janja ostatka ŽU-a HŽ Infrastrukturi pa je Uprava HŽ Infrastruktu-re 6. lipnja donijela Odluku o utvrđivanju nacrta teksta Ugovora o pripajanju Željezničkog ugostiteljstva d.o.o. HŽ Infrastrukturi d.o.o. s kojom se 27. lipnja suglasio i Nadzorni odbor. Željezničko ugosti-teljstvo je s MUP-om RH sklopilo ugovor o nastavku pružanja usluge

zbrinjavanja azilanata u Hotelu Miror do 30. rujna. Pripajanje ŽU-a HŽI-u planira se provesti s 1. listopada 2013.

Statusne promjene i restrukturiranje Pružnih građevinaU cilju restrukturiranja Pružnih građevina, kojima su u međuvreme-nu pripojena društva Remont i održavanje pruga i POSIT u koje je prenesena gospodarska cjelina Poslovni centar održavanja i gra-đenja pruga iz HŽI-a, Uprava HŽI-a je nakon dobivene suglasnosti Skupštine, 11. srpnja zaključila Ugovor o unosu nekretnina, pokret-

Radovi pokraj Okučana


/ RESTRUKTURIR ANJE

nina i prava potraživanja u temeljni kapital Pružnih građevina u uku-pnome iznosu od 134,3 milijuna kuna, i to za procijenjenu tržišnu vrijednost nekretnina u Zaprešiću u vrijednosti 23,9 milijuna kuna, osnovna sredstva prema sadašnjoj knjigovodstvenoj vrijednosti u iznosu od 55,3 milijuna kuna, zalihe mehanizacije u iznosu od 12,4 milijuna kuna te prava potraživanja u iznosu od 42,7 milijuna kuna. Upisani kapital Pružnih građevina nakon provedene dokapi-talizacije iznosi 177,6 milijuna kuna. Ovlašteni revizor je 15. srpnja proveo reviziju povećanja temeljnoga kapitala te utvrdio potpunost, točnost, fer i istinitost podataka. Dokapitalizacija je provedena u Sudskome registru 18. srpnja 2013. godine.

U skladu s Drugim izmjenama Programa restrukturiranja Pružne građevine predviđene su za privatizaciju. Uprava HŽI-a donijela je Odluku o pokretanju aktivnosti radi utvrđivanja fer vrijednosti druš-tva Pružne građevine d.o.o. nakon provedene dokapitalizacije, a prije postupka privatizacije. Odlukom Uprave o pokretanju aktivnosti radi privatizacije Pružnih građevina od 4. srpnja osnovano je povje-renstvo koje će izraditi prijedlog i dinamiku privatizacije. U sastavu povjerenstva su članovi iz HŽI-a, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) i ostalih nadležnih institucija. Skupština se usuglasila s tom odlukom 15. srpnja. Prvi sastanak povjerenstvo je održalo 1. kolovoza.

Prijenos izrade skretnica i zavarivanja tračnicaiz PROREG-a u PGNad društvom PROREG (vlasnik 77 % udjela je HŽ Putnički prijevoz, a 23 % HŽI) otvoren je postupak predstečajne nagodbe. Prvo ročište, zakazano za 11. srpnja u Zagrebu, je odgođeno. FINA je imenovala novog povjerenika predstečajne nagodbe te se očekuje zakazivanje novog ročišta. Djelatnost izrade skretnica i zavarivanja tračnica trenu-tačno obavljaju radnici koji su prešli u Pružne građevine.

ORGANIZACIJA I KOLEKTIVNO PREGOVARANJEUprava HŽI-a je 21. lipnja donijela novi Pravilnik o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o. koji je na snagu stupio 1. srpnja.

Stupanjem na snagu novog Pravilnika o organizaciji Uprava je po-krenula kolektivne pregovore sa socijalnom partnerima radi utvr-đivanja cijena sata rada za nova radna mjesta. Sindikati se nisu odazvali na poziv na pregovore. U cilju primjene Pravilnika o orga-nizaciji Uprava je 25. srpnja donijela Zaključak o utvrđivanju Prijed-loga Pravilnika o radu. Prijedlog je 30. srpnja upućen socijalnim partnerima na savjetovanje koje traje osam dana. Nakon prove-denog savjetovanja Uprava će utvrditi konačni tekst Pravilnika o radu koji će na snagu stupiti osam dana nakon objave u Službenom vjesniku.

ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKANa temelju pristiglih zahtjeva Uprava HŽI-a utvrdila je popis radnika koji su podnijeli zahtjev za sporazumni raskid ugovora o radu uz isplatu poticajnih otpremnina u 2013. godini. Na popisu se nalazi 220 radnika. Do sada je 181 radnik potpisao sporazumni raskid ugovora o radu, a s danom 31. srpnja za 166 radnika prestao je radni odnos. Preostalih 15 radnika napustit će društvo do kraja 2013., u mjesecu u kojemu stječu uvjet za mirovinu.

U skladu s 3. aneksom Kolektivnom ugovoru HŽI-a, tijekom 2013. ugovori o radu neće se otkazivati iz poslovno uvjetovanih razloga.

NOVAC ZA REALIZACIJU PLANA POSLOVANJAU skladu sa suglasnosti Skupštine HŽI-a u tijeku su postupci naba-ve financijskih sredstava uz državno jamstvo u cilju provedbe aktiv-nosti iz Plana poslovanja i Rebalansa Plana poslovanja za 2013. Vlada RH je 25. srpnja donijela Odluku o davanju suglasnosti za zaduženje i Odluku o izdavanju državnog jamstva za dugoročno

kreditno zaduženje HŽ Infrastrukture d.o.o. u iznosu 650 milijuna kuna u eurskoj protuvrijednosti, uz uvećanje za kamatu i troškove. Nakon toga je 30. srpnja potpisan Ugovor o dugoročnom kreditu s Erste&Steiermarkische bank d.d. Rijeka u istome iznosu, a Ministar-stvo financija je 31. srpnja izdalo jamstvo za taj kredit koji je nami-jenjen održavanju željezničke infrastrukture i upravljanju prometom (redovito poslovanje).

Tijekom srpnja nastavljene su aktivnosti na dobivanju još jed-noga dugoročnog kredita u iznosu od 1,005 milijardi kuna na-mijenjenog za projekte osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture u 2013. godini. Nakon pregovaračkog postupka javne nabave, zajednica ponuditelja Erste&Steiermarkische bank d.d. i Sberbank d.d. dostavila je obvezujuću ponudu u kojoj Erste&Steiermarkische bank d.d. sudjeluje s iznosom od 605,3 milijuna kuna u eurskoj protuvrijednosti, a Sberbank d.d. s izno-som od 400 milijuna kuna, također u eurskoj protuvrijednosti. Uprava Društva donijela je Odluku o odabiru te je pripremljena dokumentacija za izdavanje suglasnosti Nadzornog odbora. Po dobivanju suglasnosti Nadzornog odbora, cijeli predmet bit će proslijeđen na daljnji postupak MPPPI-u.

Dugoročni kredit EBRD-a u iznosu od 40 milijuna euraUprava HŽI-a je 19. srpnja prihvatila Opću obavijest o nabavi kao prvi dokument o namjeri uzimanja zajma za Projekt moder-nizacije HŽ Infrastrukture (zajam uz državno jamstvo), a koja je objavljena i na internetskim stranicama EBRD-a, dok je Odlu-kom Uprave od 25. srpnja Uprava prihvatila Sažetak projekta. Zaprimljen je i Sažetak glavnih uvjeta ugovora o zajmu te su u dodatnom usuglašavanju 30. srpnja predstavnici EBRD-a prihvatili i odobrili primjedbe HŽI-a. U postupku je donošenje odluke Uprave o prihvaćanju Sažetka glavnih uvjeta ugovora o zajmu te će time biti stvoreni preduvjeti za pokretanje postupka sklapanja zajma između HŽI-a i EBRD-a, kao i pokretanje po-stupka sklapanja ugovora o jamstvu za taj zajam između RH i EBRD-a.

Rebalans Plana poslovanja i financijsko restrukturiranjeUprava HŽI je 21. lipnja donijela Odluku o prijedlogu Rebalansa Plana poslovanja za 2013. godinu. Nadzorni odbor dao je su-glasnost na prijedlog 27. lipnja, a Skupština je usvojila Reba-lans Plana poslovanja 31. srpnja. Rebalansom je promijenjena struktura izvora financiranja s obzirom na smanjenje sredsta-va iz Proračuna RH ukupno za 557,9 mil. kn, promijenjena je struktura troškova, s obzirom na promjene koje su nastale u strukturi troškova poslovanja nakon statusnih promjena, te struktura planiranih investicija. U cilju financijskog restrukturi-ranja Uprava HŽI-a donijela je odgovarajuće odluke kojima će biti provedene jednokratne mjere korekcije vrijednosti i struk-ture bilance.

Novim Zakonom o željeznici definirani su izvori financiranja želje-zničke infrastrukture. Na temelju Zakona o željeznici i Ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom između RH i HŽI-a predvi-đena je obveza vlasnika da osigura dostatna financijska sredstva za održavanje, osuvremenjivanje i izgradnju željezničke infrastrukture, za organizaciju i reguliranje željezničkog prometa te za upravljanje poduzećem. Budući da u državnome proračunu nema dovoljno sredstava, financijska sredstva za tu namjenu osigurana su kredi-tom uz državno jamstvo. Novim Zakonom o željeznici predviđeno je da će te kredite preuzeti RH.

Zakonom je predviđeno i da se preneseni gubici i razlika između pri-hoda i rashoda ostvarenih u poslovnoj godini u poslovnim knjiga-ma Društva nadoknađuje na teret kapitala javnog dobra. Taj članak Zakona omogućit će HŽI-u uravnoteženje Računa dobiti i gubitka te osigurati adekvatnost kapitala u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.


/ POSLOVANJE / Pripremile: Branka Basić i Mira Grbac Kovač

Jedan od razloga za donošenje Rebalansa Plana poslovanja jest taj što su rebalansom Državnog proračuna sredstva namijenje-na za HŽ Infrastrukturu umanjena za 559,7 milijuna kuna, i to 344,7 milijuna kuna za redovito poslovanje te 214,8 milijuna kuna za investicije. Nakon rebalansa sredstva iz proračuna RH namijenjena za HŽ Infrastrukturu iznose 897,4 milijuna kuna, od čega je 515,8 milijuna kuna predviđeno za održavanje željeznič-ke infrastrukture i regulaciju prometa, a 381,6 milijuna kuna za investicije (56,1 milijun kuna za osuvremenjivanje i izgradnju že-ljezničke infrastrukture te 325,5 milijuna kuna za projekte finan-cirane iz EU-ovih fondova).

Također, Rebalansom je trebalo uskladiti planirane aktivnosti s obzirom na promjenu izvora sredstava (izvori nedostatnih sred-stava su krediti) te procijeniti rizike vezane uz duljinu postupaka javne nabave, moguće rokove provedbe planiranih projekata, probleme s izvlaštenjem zemljišta, dugotrajnost postupka upisa nekretnina u zemljišne knjige, pripremljenost tehničke dokumen-tacije i drugo. Rebalans je morao biti donesen i zbog utjecaja statusnih promjena na troškove poslovanja i njihovu strukturu, osobito izdvajanja gospodarske cjeline Poslovnog centra održa-vanja i građenja pruga iz HŽ Infrastrukture u Pružne građevine. Na troškove poslovanja utjecali su i potpisivanje III. i IV. aneksa Kolektivnom ugovoru te promjena broja zaposlenih koja je po-vezana sa sporazumnim prestankom radnog odnosa radnika HŽ Infrastrukture i tvrtki kćeri.

Na temelju svih promjena tijekom godine HŽ Infrastruktura izradila je, a Skupština Društva donijela, Rebalans plana po-slovanja za 2013. godinu u dijelu redovitog poslovanja, tj. održavanja željezničke infrastrukture i upravljanja prometom te u dijelu investicija u izgradnju i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture.

Osnovne značajke Rebalansa su uravnoteženje prihoda i rashoda poslovanja na razini 1.697 milijuna kuna (slijedom planiranih pre-uzimanja kreditnih obveza od strane RH za redovito poslovanje), smanjenje ukupnih troškova radnika na 47% ukupnih rashoda, smanjenje broja radnika za 1120 ljudi, povećanje produktivnosti na 1,95 radnika po kilometru pruge te planirane investicije u iznosu od 2.105 milijuna kuna.

Na kraju 2013. u Društvu bi bilo zaposleno 5316 radnika, među kojima je i 17 radnika u Željezničkome fondu. Rebalansom je pred-viđeno smanjenje broja radnika za 1120 ljudi, među kojima je 796 radnika koji odlaze u sklopu izdvajanja gospodarske cjeline Poslovni centar održavanja i građenja pruga iz HŽ Infrastrukture u Pružne građevine.

Rebalans plana prihoda i rashodaPrema Rebalansu, ukupno planirani prihodi povećani su za 410,8 milijuna kuna u odnosu na planirane i iznose 1.696,8 milijuna kuna. Sredstva iz državnog proračuna namijenjena održavanju

Rebalans Plana poslovanja HŽ Infrastrukture za 2013.

Troškovi će biti pokriveni prihodimaSkupština HŽ Infrastrukture donijela je 31. srpnja Rebalans Plana poslovanja HŽ Infrastrukture za 2013. kojim se prihvaćaju novonastale promjene u poslovanju Društva. Njime je predviđeno da će na kraju godine HŽ Infrastruktura planiranim prihodi-ma pokriti sve planirane troškove.

željezničke infrastrukture planirana su u iznosu od 515,8 miliju-na kuna, prihodi od korištenja željezničke infrastrukture u iznosu od 195,3 milijuna kuna, prihodi od usluga manevriranja u iznosu od 44,1 milijuna kuna, prihodi od korištenja garažnih kolosijeka za garažiranje voznog parka i korištenje vagonskih vaga u iznosu od 3,4 milijuna kuna, prihodi od prodaje prijevoznih karata u iznosu od milijun kuna, prihodi od zakupa mehanizacije u izno-su od 0,5 milijuna kuna, prihodi od zakupa zemljišta, prostora i ostalih nekretnina u iznosu od 28,1 milijun kuna, a prihodi od alikvotnog dijela amortizacije za sredstva financirana iz državnog proračuna u iznosu od 30 milijuna kuna.

U prihode su uračunati i prihodi od usluga informatike u iznosu od 14,3 milijuna kuna, od usluga korištenja optičkoga kabela u iznosu od 3,7 milijuna kuna, od pružanja TK-usluga u iznosu od 1,1 milijun kuna, od drugih djelatnosti (sporedna i neindustrij-ska) u iznosu od 8,5 milijuna kuna, od prodaje robe i materijala u iznosu od 5,2 milijuna kuna, financijski prihodi u iznosu od 20,0 milijuna kuna te prihodi iz prethodnih godina u iznosu od milijun kuna. Također, računa se i na 55,7 milijuna kuna prihoda od prodaje nekretnina i otkupa stanova te 769,1 milijun kuna prihoda od preuzimanja kredita od strane RH.

Prema Rebalansu, ukupni planirani rashodi iznose 1.696,8 milijuna kuna i u odnosu na planirane povećani su za 149,3 milijuna kuna. Provedbom aktivnosti iz Plana restrukturiranja i izdvajanjem Poslov-nog centra održavanja i građenja pruga struktura troškova znatno je promijenjena. U odnosu na planirane izdatke, Rebalansom su oni povećani za materijalne troškove poslovanja, i to za 61,1 mi-lijun kuna na stavkama »troškovi materijala i rezervnih dijelova« koji sada iznose 188,3 milijuna kuna, za 212,2 milijuna kuna na stavkama »troškovi usluga održavanja« koji sada iznose 355 mi-lijuna kuna, a »troškovi ostalih usluga« u rebalansu plana iznose 38,8 milijuna kuna te su u odnosu na planirane povećani za 2,7 milijuna kuna.

Rebalansom su za 91,5 milijuna kuna smanjeni izdaci na stavkama »troškovi radnika« koji iznose 807,6 milijuna kuna, »nematerijalni troškovi« smanjeni su za 1,3 milijuna kuna i iznose 73,6 milijuna kuna, a »otpremnine« za uvjetovani otkaz smanjene su za 10,0 mi-lijuna kuna i iznose 80,0 milijuna kuna.

Financijski rezultatPrema projekciji Računa dobiti i gubitka u Rebalansu HŽ Infrastruk-tura će planiranim prihodima pokriti sve planirane troškove.

InvesticijePlan investicija trebalo je rebalansirati zbog smanjenja sredstava iz državnog proračuna i nakon analize realnog ostvarenja investicija zbog prenamjene unutar plana. Rebalansom se u investicije planira uložiti 2.105 milijuna kuna, što je u odnosu na prethodni Plan inve-sticija manje za 72,6 milijuna kuna ili 3,3 posto.

U obnovu, osuvremenjivanje, izgradnju i dogradnju postoje-će željezničke infrastrukture planira se uložiti 1.905,3 milijuna kuna. Najviše sredstava odnosi se na ulaganja u pruge važne za međunarodni prijevoz među kojima su najvažnije one na X. kori-doru te na B-ogranku V. koridora. U 2013. u pruge na X. korido-ru planira se uložiti 741,7 milijuna kuna, a u pruge na B-ogranku V. koridora 506,8 milijuna kuna. Treba istaknuti i ulaganja u studijsku, investicijsku i tehničku dokumentaciju u iznosu od 110 milijuna kuna. U izgradnju nove infrastrukture i dogradnju one


/ POSLOVANJE

Tablica: Ulaganja u željezničku infrastrukturu u 2013. (u tisućama kuna)

PROGRAMI I PROJEKTIObveze – prijenos u

2013.

Nova ulaganja

2013.

Ukupno 2013.

1.Program obnove i osuvremenjivanja pruga važnih za međunarodni prijevoz

805.883 648.280 1.454.163

1.1. Osuvremenjivanje pruga na B-ogranku V. koridora 368.700 138.080 506.780

1.2.Osuvremenjivanje pruge na prometnome pravcu Oštarije/Ogulin – Knin – Split/Zadar/Šibenik

19.414 129.730 149.144

1.3. Osuvremenjivanje pruga na C-ogranku V. koridora 1.100 55.400 56.500

1.4. Osuvremenjivanje pruga na X. koridoru 416.669 325.070 741.739

2.Program obnove i osuvremenjivanja pruga važnih za regionalni prijevoz

42.500 15.700 58.200

3.Program obnove i osuvremenjivanja pruga važnih za lokalni prijevoz

8.421 20.850 28.271

4.Program osuvremenjivanja zagrebačkoga željezničkog čvorišta

37.426 12.586 50.012

5.Program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline

47.208 266.928 314.136

5.1. Informatika 8.270 31.579 39.849

5.2. Željezničko-cestovni prijelazi – ŽCP 971 50.140 51.111

5.3. Zaštita okoliša 1.300 1.900 3.200

5.4. Unapređenje tehnologije i poboljšanje radnih uvjeta 15.219 68.525 83.744

5.7. Nekretnine 10.781 9.751 20.532

5.8.Mehanizacija, sredstva i oprema za održavanje, osuvremenjivanje i izgradnju željezničke infrastrukture

5.700 5.700

5.9. Studijska, investicijska i tehnička dokumentacija 10.667 99.333 110.000

UKUPNO PROGRAMI OSUVREMENJIVANJA 1 – 5: 941.438 963.844 1.905.282

6. IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA 113.395 86.345 199.740

SVEUKUPNO OSUVREMENJIVANJE I IZGRADNJA NOVIH PRUGA 1.054.833 1.050.189 2.105.022

postojeće planira se uložiti 199,7 milijuna kuna, a sredstva su u najvećoj mjeri namijenjena za izradu projektne dokumentacije kao i za troškove otkupa zemljišta na prugama na kojima će se od 2014. do 2016. početi izvoditi radovi financirani sredstvima iz Kohezijskog fonda, odnosno iz strukturnih fondova. Proved-bom planiranih aktivnosti u 2013. HŽ Infrastruktura će ispuniti

i važan dio zadataka predviđenih i definiranih Programom re-strukturiranja te stvoriti preduvjete za postizanje krajnjeg cilja, a to je stabiliziranje stanja postojeće željezničke infrastrukture i njezino postupno dovođenje na primjerenu razinu koja je po-trebna za normalan tijek željezničkog prometa i pružanje usluga korištenja željezničke infrastrukture operatorima.

/ NOVOSTI


/ Priredila: Vlatka Škorić

Dionice Vrijednost radova Status projekta u srpnju 2013.

Remont pruge Križevci – Koprivnica

189 mil. knRadovi su završeni.

Remont pruge Koprivni-ca – Botovo – državna granica

150 mil. kn Ponude se otvaraju 23. srpnja, a početak radova očekuje krajem kolovoza. Radovima kapitalnog remonta dionica se osposobljava za osovinsku masu od 22,5 t/os, 8 t/m i građevinsku brzinu od 140 km/h, osim na izlaznoj krivini iz kolodvora Koprivnica gdje je brzina 100 km/h.Izvodit će se i radovi na usklađenju kontaktne mreže te signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

Remont pruge Zdenčina – Jastrebarsko

80 mil. kn Do kraja srpnja brzina će biti podignuta na 80 km/h. Početkom kolovoza počinju radovi na izgradnji stajališta Desinec, a na jesen se nastavljaju radovi na kontaktnoj mreži i predizanju kolosijeka.

Remont pruge Lokve – Drivenik

150 mil. kn U 2013. planira se tehnički pregled i primopredaja radova na poddionicama Lokve – Fužine donji ustroj, kolodvor Lokve gornji i donji ustroj, uključujući usklađivanje KM-a te SS i TK uređaja. U kolodvoru Lokve u srpnju se planiraju nastaviti radovi na zamjeni kolosiječne rešetke na 1. kolo-sijeku, s iskopom starog zastora, te radovi na ugradnji AB kanalica za odvodnju.

Remont pruge Turopo-lje – Velika Gorica

109 mil. kn Pripremni radovi počeli su 3. srpnja, a potpuna privremena obustava prometa zbog građevinskih radova trajala je od 6. do 28. srpnja. Kapitalnim remontom dionica Turopolje – Velika Gorica os-posobljava se za osovinsku masu od 22,5 t/os, 8 t/m i građevinsku brzinu od 160 km/h (s obzi-rom na postojeće SS uređaje dopuštena brzina neće biti veća od 140 km/h). U kolodvoru Velika Gorica uredit će se površine, a u stajalištu Mraclin predviđen je novi bočni peron duljine 160 m. Postojeći željezničko-cestovni prijelazi s drvenim popođem bit će zamijenjeni sintetičkim. Uz radove na remontu pruge izvodit će se i radovi na usklađenju kontaktne mreže te signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

Remont pruge Zagreb Klara – Zagreb GK

80 mil. kn Od Zagreb Klare do Savskog mosta brzina je podignuta na 90 km/h, a na relaciji od Savskog mosta do Zagreb GK-a do daljnjeg ostaje 50 km/h. Tijekom srpnja mijenjale su se skretnice u kolodvoru Zagreb Klara i vozni vod te su se izvodili drugi popratni radovi.

Rekonstrukcija kolod-vora Sisak

40 mil. kn Trenutačno se izvode pripremni radovi na konstrukciji montažnog perona, rekonstrukcija 4. kolosi-jeka sa zamjenom skretnica br. 2 i 3. te radovi na premještanju elektroinstalacija i izgradnji kabelske kanalizacije. Na 4. kolosijeku polaže se kolosijek te izvodi drenaža. Izvode se i radovi na uređenju kućice kod montažnog perona za privremeni prometni ured.

Remont pruge Borongaj – Dugo Selo

280 mil. knPonude su otvorene 8. srpnja, a početak radova očekuje se polovinom kolovoza.

Modernizacija V.c kori-dora – rekonstrukcija kolodvora Beli Manastir

53 mil. kn za sve radove na V.c kori-doru u 2013.

Radovi su počeli 5. lipnja. Radi se na po dva kolosijeka istodobno, a od 5. do 8. srpnja pro-mijenjene su skretnice prema Dardi. Početak gradnje otočnog perona očekuje se u kolovozu, a završetak radova do kraja godine.

Stajalište Buzin Ponuda izvođača je prihvaćena Radovi bi trebali početi tijekom kolovoza

Most »Buna«(ZGK – Sunja)

4,9 mil. kn Postojeći most »Buna« je čelična zakovana konstrukcija. Zbog dotrajalosti most će biti za-mijenjen novim. Radovi na rekonstrukciji mosta izvode se pod prometom koji teče preko pomoćnih privremenih građevina (provizorija). Radovi su počeli u svibnju.

Pješački nathodnikSisak Caprag

6 mil. kn Završeni su radovi na temeljnim pločama Jug i Sjever, uključujući i izradu svih pilota, be-toniranje temeljne grede i temelja stubišta te zatrpavanje širokog iskopa. Završetak radova planira se 1. listopada.

Radno ljeto na prugama

Radovi po cijeloj HrvatskojNaši su čitatelji navikli da ih u svakome broju »Že-ljezničara« informiramo o radovima na pojedinim dionicama. Ovom prilikom donosimo kratki prikaz svih važnijih remonata koji su u tijeku i čiji se zavr-šetak očekuje ove godine. Riječ je o ulaganjima u projekte koji su usmjereni u poboljšanje kva-litete željezničke infrastrukture, a financiraju se iz vlastitih sredsta-va, državnog proračuna i kredita. Uprava HŽ Infrastrukture i mjero-davni direktori i rukovoditelji svaki ponedjeljak na tjednome kolegiju analiziraju status i prag provedbe pojedinih investicija te kontroliraju rokove njihova izvođenja. Član Uprave Marko Car svaki ponedjeljak

održava sastanke na kojima se analiziraju statusi pojedinih projeka-ta koji se financiraju iz EU-ovih fondova, a član Uprave Nikola Lju-ban svaki drugi utorak u mjesecu održava koordinacijske sastanke sa svim voditeljima projekata kako bi se međusobno informirali o eventualnim poteškoćama, uskladile aktivnosti radi objedinjavanja potreba za privremenom obustavom prometa na prugama i strogo kontrolirali rokovi provedbe. Također, Uprava HŽ Infrastrukture sva-ka dva tjedna izvješćuje koordinaciju Vlade RH o statusu svih pro-jekata koji se rade na željezničkoj infrastrukturi kako bi se povećala učinkovitost potrošnje novca iz proračuna i EU-ovih fondova. U nastavku donosimo popis važnijih projekata koji su u tijeku i nji-hov trenutačni status.

Uz navedene radove izvodi se i niz radova na nadstrešnicama, mo-stovima, kontaktnoj mreži, elektrovučnim podstanicama i drugdje. Iako je njihova vrijednost manja, ne znači da su manje važni jer su

svi u funkciji osposobljavanja i modernizacije željezničke infrastruk-ture kako bi se iskoristila sva sredstva koja su na raspolaganju i da bi na kraju godine postotak provedbe projekata bio visok.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR

/ NOVOSTI

11/

/ Piše: Ivan Marković

Od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. o željenici su u medijima bila objavljena ukupno 2424 članka i priloga. U tisku su bila objavljena 1543 članka ili 64% svih medijskih objava o željeznici. Preko radija javnosti su o HŽ-u posredovana 498 priloga ili 20% od ukupnog broja objavâ, a preko televizije 383 priloga ili 16% od ukupnog bro-ja objavâ. Vrijednost članaka i priloga procijenjena je na 71,55 mi-lijuna kuna. Naime, toliko bi željeznička poduzeća u promatranome razdoblju trebala izdvojiti da su sama financirala promidžbu svoje djelatnosti u medijima. Priloge o željeznici objavljivali su svi dnev-nici, tjednici i mjesečnici na državnoj i regionalnoj razini, kao i sve radijske i TV postaje na državnoj razini.

U prosjeku na dan u medijima se o željeznici objavljivalo ukupno 13 članaka i prilogâ od čega se sedam u cijelosti odnosilo na neko od triju željezničkih poduzeća. Taj dosta velik broj članka i prilogâ izravna je posljedica pozornosti koju su mediji posvećivali planiranome restrukturiranju državnih poduzeća, kao i njihovu sa-dašnjem poslovanju. Ako se usporedi orijentacija članaka i prilogâ u kojima je željeznica bila glavni subjekt, odnosno onih koji su se u cijelosti odnosili na neko od željezničkih poduzeća, proizlazi da je 16 članaka i prilogâ pozitivno a 17% negativno intonirano. To upućuje na to da je medijska slika željeznice u domaćoj javnosti bila blago negativna. Ako se to usporedi s nalazima iz ranijih godi-na, a analize se rade od 2005. godine, rezultati su u prvoj polovini ove godine daleko bolji od ranijih. Tako je u 2012. bilo 16 pozi-tivnih i 26% negativnih priloga, u 2011. godini 26% pozitivnih ali 31% negativnih, dok je najlošija medijska slika HŽ-ovih društava bila 2009. godine, kada je samo 19% bilo pozitivnih a 33% ne-gativnih priloga u medijima. Bila je to teška godina koja je počela smjenom na čelu Uprave, zatvaranjem smijenjenog predsjednika Uprave, a nastavljena nesrećama u Rudinama, Sušak Pećinama i na Zagreb Glavnom kolodvoru.

U prvih šest ovogodišnjih mjeseci najviše pozitivnih priloga u ko-jima je željeznica bila glavni subjekt objavljeno je u tisku (19,6%) a negativnih na radiju (19,8%). Na televiziji broj pozitivno intoni-ranih priloga iznosio je 11,32% a negativno intoniranih 14,34%. U pozitivno intomiranim člancima i prilozima uglavnom se izvješći-valo o iskorištavanju EU-ovih fondova, o dovršavanju planiranih projekata, o napretku u restrukturirnju te o ulaganjima i moder-nizaciji. U negativno intoniranim člancima i prilozima težište se ponajprije stavljalo na presudu za nesreću koja se u srpnju 2007. dogodila pokraj Rudina, na propuste i nepravilnosti u radu želje-zničkih zaposlenika te na kašnjenje vlakova i neprilike što su ih putnici imali tijekom putovanja zbog izvedbe pružnih remonata i drugih uzroka.

HŽ Infrastruktura jedina pozitivnaO HŽ Infrastrukturi u prvome polugodištu 2013. u medijima je bilo objavljeno 475 članaka i prilogâ. Njihova ukupna vrijedno-

Željeznička poduzeća u medijima u prvom polugodištu 2013.

Ukupna slika blago negativnaU prvoj polovini ove godine u tiskanim, audiovizu-alnim i elektroničkim medijima 15,68 posto člana-ka i prilogâ o željeznici bilo je pozitivno, 69,3 posto neutralno, a 15,02 posto negativno intonirano. To su glavni nalazi analize prisutnosti domaćih želje-zničkih poduzeća u cjelokupnome hrvatskom tisku te u odabranim radijskim i TV programima u prvoj polovini 2013.

sti iznosi 14,23 milijuna kuna. Članke i priloge objavilo je 47 novina (najviše Večernji list – 53 članka), 22 radijske postaje (najviše Prvi program HR-a – 30 priloga) i 12 TV postoja (najviše Prvi program HTV-a – 21 prilog). Pozitivno intoniranih članaka i priloga bilo je 24%, neutralno intoniranih 58%, a negativno into-niranih 18%. Dakle, može se zaključiti da je medijska slika o HŽ Infrastrukturi u javnosti prilično pozitivna. Članka i prilogâ koji su se u cijelosti ili većim dijelom odnosili na HŽ Infrastrukturu bilo je 229 ili 48%.

U prvome polugodištu 2013. o HŽ Putničkom prijevozu u medijima je bilo objavljeno 246 članaka i prilogâ. Njihova ukupna vrijednosti iznosi 10,59 milijuna kuna. Članke i priloge objavile su 31 novine (najviše Večernji list – 17 članka), deset radijskih postaja (najviše Prvi program HR-a – 28 priloga) i devet TV postoja (najviše Prvi pro-gram HTV-a – 21 prilog). Pozitivno intoniranih članaka i priloga bilo je 11%, neutralno intoniranih 65%, a negativno intoniranih 24% Poslovodstvo domaćega željezničkog putničkog prijevoznika treba-lo bi zabrinuti to što je broj negativno intoniranih članaka i prilogâ bio više od dva puta veći nego broj pozitivno intoniranih. Članka i prilogâ koji su se u cijelosti ili većim dijelom odnosili na HŽ Putnički prijevoz bilo je 97 ili 39%.

Što se pak tiče HŽ Carga, u prvome polugodištu 2013. o nje-mu je u medijima bilo objavljeno 286 članaka i prilogâ. Njihova ukupna vrijednosti iznosi 9,14 milijuna kuna. Članke i priloge objavile su 31 novine (najviše Novi list i Poslovni dnevnik – po 20 članka), osam radijskih postaja (najviše Prvi program HR-a – 30 priloga) i sedam TV postoja (najviše Prvi program HTV-a – 22 priloga). Pozitivno intoniranih članaka i priloga bilo je tek 4,0 %, neutralno intoniranih 67%, a negativno intoniranih čak 29%. Da-kle, kada članci i prilozi o HŽ Cargu nisu bili intonirani neutralno, onda su u jako velikom broju bili intonirani negativno. Razlozi za to Željezničarovim su čitateljima dobro poznati. Članka i prilogâ koji su se u cijelosti ili većim dijelom odnosili na HŽ Cargo bilo je 122 ili 43%.

Kao zaključak može se reći to da je, gledano s medijskog aspekta, u prvome polugodištu 2013. među željezničkih poduzećima najbolje je prošla HŽ Infrastruktura sa 24% pozitivnih objava.

Članci koji se u cijelosti ili većim dijelom odnose na HŽ


/ NOVOSTI / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

U obilasku ličke pruge od Gospića do Knina ne može se ne primi-jeti da su željeznički kolodvori ili obnovljeni ili su na mjestu u ratu porušenih sagrađeni novi željeznički kolodvori. Trebalo je vremena, ali danas su kolodvori u Lovincu i Gospiću doista lijepe građevine. Sagrađeni su moderni peroni, u Gospiću je iznad perona postavlje-na nadstrešnica, a sagrađen je i pothodnik. Medak je danas samo prolazni kolodvor u kojem je uređen prometni ured. Dakle, s jedne je strane puno toga napravljeno, no teško se može oteti dojmu, s obzirom na današnji opseg putničkog prijevoza, da je to predimen-zionirano. Umjesto vlakova često voze autobusi, cijene prijevoza nisu najbolje prilagođene tržišnim uvjetima, a uz to vlakovi se ne zaustavljaju u ličkim mjestima. Nakon rata vlakovi su od Zagreba do Splita vozili i po deset sati. Krenulo se s obnovom ličke pruge i vri-jeme putovanja je skraćeno na nešto više od pet sati. Nastojanja da se vrijeme putovanja između krajnjih točki skrati često su ostvariva-na na račun međukolodvora. I tako su mjesta s konkurentnim vre-menom putovanja do Zagreba (Perušić, Lovinac) ostala bez dnevne veze. Lokalnih vlakova između Knina i Ogulina nema i obnovljeni željeznički kolodvori danas vape za životom koji donose putnici.

Na kninskome željezničkom kolodvoru 9. kolovoza 2013. živa na termometru pokazivala je 39ºC. U Regulaciji prometa HŽ Infrastruk-ture radi 47 radnika, od kojih su dvojica u Kistanju. Šef kolodvora Knin Jakov Vukorepa mjerodavan je i za Kistanje.

S hladnijim vremenom u kninskome kolodvoru počet će ugradnja postavnih uređaja s električnim okretanjem skretnica, a za zimu je najavljen prošle godine započeti remont zadarske pruge. Priprema se i ugradnja opreme za daljinsko upravljanje prometom od Vrho-vina do Knina.

Nacrt novoga voznog reda zabrinuo je željezničare na prugama pre-ma Zadru i Šibeniku. Naime, njime na tim dionicama nisu predviđe-ni vlakovi. Tako je bilo i prošle godine pa se ljudi ipak nadaju da će lokalne zajednice pronaći interes te subvencionirati prijevoz putnika vlakom na tim relacijama. U Kninu teret se prevozi do DIV-a. Sagra-

S ličke pruge i iz Knina

Problemi s uljem za skretnicePoteškoće s okretanjem i čišćenjem skretnica na kninskome području opetovano se ponavljaju i željezničari konstantno ukazuju na činjenicu da je uzrok svih problema neadekvatno ulje Thermocup 1200 fl.

đen je novi industrijski kolosijek i njime u tvornicu stižu vijci i žica, dok se u obratnome smjeru ne prevozi ništa.

Kolodvorska zgrada u cijelosti je obnovljena te sa središnjim grad-skim trgom čini skladnu cjelinu. Željezničari koriste dio prostorija, a veći dio zgrade potpuno je prazan i bez sadržaja. Posljednji su iselili kafić i salon namještaja. HŽ Infrastruktura je u dogovoru s Gradom Kninom prepustila brigu o iznajmljivanju kolodvorskih prostorija lokalnoj samoupravi i prema najavama uskoro će se dio prostora iznajmiti. Parna lokomotiva serije 11 u vlasništvu Hrvatskoga želje-zničkog muzeja smještena na rubu kolodvorske zgrade obnovljena je prije deset godina. Budući da počela hrđati, neophodno ju je ponovno temeljito i kvalitetno restaurirati.

Jedan od problema koji se na prvi pogled možda ne čini osobito važnim vezan je uz podmazivanje skretnica. Naime, poteškoće s okretanjem i čišćenjem skretnica opetovano se ponavljaju i želje-zničari konstantno ukazuju na činjenicu da je uzrok svih problema neadekvatno ulje Thermocup 1200 fl. Unatoč tomu, na tom se ulju ustraje godinama, a ulje se samo nekoliko dana nakon nanoše-nja na jastučiće skretnica, i pri niskim i pri visokim temperatura-ma, stvrdnjava i stvara grudice koje otežavaju rad skretnice. Tako stvrdnuti sloj teško je ukloniti nitrorazrjeđivačem pa radnicima ne preostaje ništa drugo nego strugati sloj čeličnim strugačima. U kolodvoru Kistanje gdje se skretnice postavljaju centralno veće je opterećenje na postavnim uređajima i skretnicu je teško postaviti u željeni položaj.

Kolodvor Knin

Na izlasku iz Zrmanje

Kruškovac pokraj Gračaca

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR

/ NOVOSTI

13/

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić

Remont riječke pruge od Skrada do Moravica po-čeo je u srpnju i radovi se, unatoč vrućinama, izvide ubrzanim tempom. Izvođač radova su Pruž-ne građevine d.o.o., a dionica na kojoj se izvode radovi duga je 16,5 km. Uz radove na pruzi, bit će obnovljeni i kolodvori Moravice i Brod Moravi-ce. Vrijednost investicije je 160 milijuna kuna, a planom je završetak ra-dova predviđen tijekom 2014. godine. Uz to, na riječkoj pruzi radi se na kompletnoj obnovi ko-lodvora Vrbovsko, a izvo-de se i radovi na zamjeni mosta Ličanka u Fužina-ma. Ti radovi nastavak su obnove najtežih dioni-ca riječke pruge.

Remont riječke pruge izvodi se na nepristu-pačnome i vrlo teškome terenu. Na toj je dionici posljednji put remont izveden 1988/1989. go-dine i tada je pruga bila osposobljena za vozne brzine vlakova od 75 km/h. S vremenom je ta brzina smanjivana i ona danas iznosi 50 km/h. Nakon remonta projekti-rana brzina iznosit će 75 km/h, a najveći dopušte-ni osovinski pritisak 22,5 tone. Takav osovinski pritisak bit će i na mostu Ličanka u Fužinama na-kon što bude zamijenjen. Sve će to bitno utjecati

na porast kvalitete prijevoza tereta na riječkoj pruzi.

U Skradu smo zatekli radnike Pružnih građevina kako utovaruju tu-čenac i prevoze ga do nekoliko kilometara udaljenog gradilišta. Sve radnje izvode se sinkronizirano, a mehanizacija omogućuje da se u kratkome roku materijal utovari u vagon te da se vrlo brzo dopremi i istovari na gradilištu.

Tijekom kolovoza radovi su se izvodili tijekom osmosatnih zatvora pruge, a prilikom ugradnje tampona odrađena su i četiri ciklusa

Remont Skrad – Moravice

Ubrzani tempo radovaUnatoč vrućinama, radovi na 16,5 km dugoj dionici riječke pruge Skrad – Moravice izvode se ubrzanim tem-pom. Radi se na teškom i nepristupačnom terenu, a izvođač radova Pružne građevine nastoji iskoristiti period bez oborina i napraviti što više posla.

Prometnik u Vrbovskom

Utovar tucanika u Skradu

36-satnog zatvora pruge. Nakon što je ugrađen novi tučenac, radi se na zamjeni pragova i tračnica te regulaciji kolosijeka. U kolodvo-rima Moravice i Brod Moravice bit će ugrađene nove skretnice, sa-građeni novi peroni i uređeni kolodvorski prostori. Uz prugu će biti uređen sustav odvodnje, a u kolodvorima izrađena drenaža. Tako-đer će se uskladiti signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji te postrojenja kontaktne mreže, a bit će ugrađena i nova pružna i signalno-sigurnosna oprema.

Trenutačno se izvode i radovi na kompletnoj obnovi kolodvora Vr-bovsko. Mijenja se krovište, postavlja novo pročelje i uređuju sve kolodvorske prostorije. Izvođač radova je tvrtka »Velkom« iz Kalni-ka. U prometnome uredu je tako kompletno, do cigle, skinuta žbu-ka. U cijeloj prostoriji ostao je samo stol prometnika koji je zaštićen najlonom.

Most „Ličanka“ u Fužinama

Radnik Pružnih građevina snimljen u Skradu


/ INTERVJU / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Svi oni koji malo dulje rade na željeznici, neovisno o tome gdje rade, današnjega gradonačelnika Ogulina Juru Turkovića pove-zivali su sa ZOP-om Ogulin. I danas kada obnaša dužnost grado-načelnika Ogulina osjeća se željezničarom i ne krije svoju ljubav prema vlakovima i pruzi te da bi se ipak želio vratiti tamo gdje je i počeo karijeru.

Kada je početkom 1984. počeo raditi kao referent za donji ustroj, TI-u ZOP Ogulin bio je mala radna jedinica. Ništa bitno nije se pro-mijenilo ni šest godina kasnije kada je u kolovozu 1990. postao šef TI-a ZOP Ogulin.

/ S prvim danom 1991. godine, uz pomoć tadašnjega resornog mi-nistra Josipa Božićevića, organizacijski jačamo i postajemo Sekcija za održavanje pruga Ogulin. Bilo mi je jasno da moramo kadrovski ojačati, odnosno stvoriti vlastite kadrove i na najbolji mogući način brinuti o puno više kilometara pruga nego što smo to morali do tada. Naime, do početka 1990. Sekcija je održavala stotinu kilo-

Jure Turković na čelu Ogulina

Željeznica i dalje u srcuNovoizabrani gradonačelnik Ogulina Jure Turković svakako spada u skupinu ogulinskih željezničara prepoznatljivih u cijeloj Hrvatskoj. I danas, na no-voj dužnosti, ne krije kako mu je željeznica i dalje u srcu te da bi se, kada za to dođe vrijeme, želio vratiti u svoje staro okruženje.

Novoizabrani gradonačelnik Ogulina Jure Turković

metara pruge, a u međuvremenu je ta kilometraža povećana na današnjih 350 kilometara.

Poznato je da je Ogulin grad željezničke orijentacije i tradicije te da Ogulinci rade gotovo u svim kolodvorima na riječkoj pruzi. Zemljopi-sno se grad nalazi na sredini riječke pruge te je podjednako udaljen od Zagreba i Rijeke. Uz to je i ishodišna točka ličke pruge.

Sekcija ZOP Ogulin postala je mjerodavna za najzahtjevnije dionice na mreži Hrvatskih željeznica. Naime, pruge prelaze i Kapelu i Ve-lebit, a kod Rudopolja se nalazili najviša točka nadmorske visine (870 n/mv) te najdulji tunel (Sinac) na mreži hrvatskih pruga. Uz to, od Karlovca do Ogulina nalazi se čak pedesetak klizišta. Kada se svemu tome pridodaju i zimski uvjeti jasno je da posao održavanja nije jednostavan.

Nakon vojno-redarstvene akcije »Oluja« Ogulin je bio jedna od dvanaest sekcija u tadašnjem HŽP-u. Sekcija je u međuvremenu kadrovski i organizacijski ojačala, a dosta novca uloženo je i u opre-mu. Nakon rata lička je pruga za samo mjesec dana osposobljena za promet. Dobar dio zasluga za to imaju i radnici ZOP-a Ogulin. Iako se to danas ne bi na taj način radilo, željezničari su ušli u neraz-minirano područje i omogućili vožnju »Vlaka slobode« koji je vozio u Knin – rekao je Jure Turković.

Na ovogodišnjim lokalnim izborima u Ogulinu su se za gradonačelnika kandidirala čak dva željezničara. Zanimljivo je da su oba kandidata, i Jure Turković i Ivan Vuković, ušla u drugi izborni krug.

/ Pokazalo se da željeznica može ponuditi kvalitetene kadrove i za druge funkcije. Moram reći da su naše kampanje bile vrlo korektne. Nakon izbora Ivan Vuković mi je čestitao na pobjedi i zajedno smo otišli na kavu. Bilo kako bilo, sigurno je da ćemo neovisno o poziciji na kojoj se trenutačno nalazimo obojica raditi na dobrobit grada – rekao je Jure Turković.

Kao gradonačelnik Turković će komunicirati s puno više raznih su-bjekata nego što je to morao u sklopu željeznice i susretat će se sa šarolikim spektrom problema. Ogulin danas odaje dojam lijepo uređenoga grada, no i on se, slično kao i ostali gradovi u Hrvatskoj, suočava s brojnim problemima. Zbog toga Turković kao prioritete u svojemu mandatu vidi zadržavanje postojećih radnih mjesta i kre-iranje novih: / Ciljevi su nam razvoj gospodarstva i poduzetničke zone te na-staviti započete projekte. Za izgradnju poduzetničke zone postoje potencijalni investitori i s njima intenzivno razgovaramo. Posebno važna nam je i zaštita grada i ljudi od poplave. Za malo obilnijih kiša rijeka Dobra izlije se iz korita pa grad i okolica trpe veliku štetu. Zbog toga je vrlo važno nastaviti sa započetim projektom zaštite grada od poplave.

Na pitanje kakva je situacija s Hrvatskim olimpijskim centrom na Bjelolasici, Turković je odgovorio: / Projekt obnove HOC-a vrlo je važan za razvoj turizma. Istodobno je i veliki problem. Restoran je izgorio i prostori su devastirani. Iako je HOC u državnome vlasništvu, on je važan i za grad Ogulin i zbog toga smo se i uključili u pokušaje da te prostore revitaliziramo. Za-nimljivo je da je danas na čelu HOC-a Mirsad Hodžić, također bivši željezničar. Jedan od većih problema HOC-a je nedostatak vode i zbog toga smo bili kod direktora Hrvatskih voda. Dobra volja postoji i vjerujem da ćemo se ubrzo pokrenuti s tzv. mrtve točke.


/ KOLODVORI/ Piše: Nenad Katanich/ Foto: Nenad Katanich

Nakon mirne reintegracije na tome su području zatečeni potpuno uni-šteni željeznički objekti. Iako ni prije rata željeznici na tome području nisu »cvjetale ruže«, opseg prijevoza ipak je bio velik. Pogotovo jer je pruga Vinkovci – Erdut bila dio pomoćnoga magistralnog pravca iz Subotice. Dovoljno je reći da je za potrebe regulacije prometa, tj. osiguranja do-voljne propusnosti moći pruge, u stajalištu Nuštar odjavnica bila osigu-rana prometnim znakovima, a u polju, u moru kukuruza, sagrađeno je ukrižje Trpinja, kao ostatak nekadašnje dvokolosiječne pruge. Ukrižje je doslovno bilo sklepano od drvene građe. Kasnije je sagrađeno utovarište Đergaj s impresivnom željezničkom infrastrukturom, i to na odvojnome dijelu osiguranome relejnim signalno-sigurnosnim uređajem koji je bio daljinski kontroliran iz tadašnjega kolodvora Borovo. Nakon mirne integracije gotovo sve je uništeno. Ostao je nali broj kolosijeka, ali signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji bili su potpuno uništeni. Kao i kolodvorske zgrade. Jedino se zgrada u Bo-rovu naselju mogla obnoviti. Danas se promet regulira javnim tele-fonskim linijama, a kolodvori se osiguravaju signalnim loparićem. U dnevnoj smjeni preko kolodvora Vukovar luku poslužuje kružna manevra, a putničkog prijevoza nema. Nekoliko putničkih lokalnih vlakova vozilo je na relaciji Vinkovci – Dalj – Erdut. Veliki pomak napravljen je uvođenjem u promet brzog vlaka na re-laciji Vukovar – Vinkovci – Zagreb GK. U stvari je bila riječ o produ-ženoj relaciji vlaka broj 742/745 koji je inače vozio do/iz Vinkovaca. To je bilo dobro rješenje i Vukovarci su ga prihvatili. Napokon je i Vukovar dobio putnički prijevoz. Međutim, u prijedlogu voznog reda za 2012/2013. trasa vlaka br. 742/745 bila je »skrenuta« prema Osi-jeku, a veza s Vukovarom ostvarena je lokalnim putničkim vlakom na relaciji Vinkovci – Vukovar. Na kraju je vlak dobio status IC 540/541, a s Osijekom je veza ostvarena jednom dizel-motornom garniturom. Takvo rješenje ne zadovoljava ni Vukovarce ni Osječane. I tako su prema postojećemu voznom redu Vinkovci i Vukovar pove-zani lokalnim putničkim vlakovima br. 2900 – 2911. Oni iz Vinkovaca

Kolodvor Vukovar

Nada da će doći bolji daniKolodvor Vukovar nalazi se na pruzi Vukovar-Bo-rovo naselje – Stari Vukovar. Nekada se ta pruga protezala do kolodvora Ilača.

kreću u 4.05, 10.21 (samo radnim danom), 13,43 (osim subotom, nedjeljom i blagdanom), 15.25 i 19.25 sati, a iz Vukovara u 4.56, 5.55, 11.12 (samo radnim danom), 14.34 (osim subotom, nedjeljom i blagdanom), 16.33 i 20.18 sati. Putovanje traje četrdesetak minuta, vlakovi voze brzinom od 40 do 50 km/h, no na pojedinim je dijelovima brzina ograničena na 20 km/h zbog neosiguranih željezničko-cestovnih prijelaza i skretničkih područja. Tom organizacijom dobivena je dobra veza s presjedanjem prema Zagrebu i za one koji se školuju i rade u Vinkovcima, ali loša prema županijskome središtu – Vukovaru. Ta-kođer, skretanjem lokalnih vlakova u Vukovar-Borovu naselju prema Vukovaru, a ne prema Dalju, još se pogoršala, čak i izgubila veza izme-đu dvaju županijskih središta: Osijeka i Vukovara. Putnici iz kolodvora Dalj i Erdut izgubili su vezu prema Vukovaru i Vinkovcima. U kolodvoru Vukovar-Borovo naselje smanjen je broj prodanih karata, i to dijelom zbog loših prometnih veza, dijelom zbog činjenice da vlakovi voze izrav-no do Vukovara. Uglavnom, prostora za bolju organizaciju prometa i ostvarivanje kvalitetnijih veza ima. Ako u obzir uzmemo podatak da HŽ Infrastruktura ima u planu elektrifikaciju pruge Vinkovci – Vukovar, nadamo se da će doći bolji dani za to područje Slavonije.

Kolodvor Vukovar-Borovo naselje

Po hrvatskim prugama možemo vidjeti različite napuštene infra-strukturne objekte. Začuđuje koliko se ponekad lokalna zajednica nehajno odnosi prema imovini HŽ Infrastrukture. Primjer je bivši kolodvor Čepin. Naime, iako više nije zaposjednut prometnim oso-bljem i u njemu nema gotovo ničega, putnički vlakovi se ipak zau-stavljaju u njemu. Unatoč tomu kolodvor je prepušten propadanju. S druge strane, nezaposjednuti kolodvor Čaglin na pruzi Pleternica – Našice, po kojoj vlakovi trenutačno ne voze, sačuvan je i uređen kao da u njemu radi osoblje u punome sastavu te čuvarska služba. Iako je dobra vijest da je riječ o remontu i da će promet biti ponovno uspostavljen, mještani nisu dozvolili devastaciju imovine ni u vrije-me dok se nije znalo za revitalizaciju pruge. Treba pohvaliti i to što umirovljeni šef kolodvora Antun Kir koji živi u stanu iznad kolodvora uređuje okoliš na primjeran način. Čak i bolje nego netko tko je za to plaćen i čiji je to radni zadatak. Zato ovom prigodom pohvaljujemo Čaglinčane.

Dva različita primjera brige o imovini

Puno ovisi o čovjekuČesto smo svjedoci činjenice da su neki željeznički objekti na sporednim prugama u vrlo lošem stanju. Pri-mjera ima više. S druge strane, u Čaglinu, na pruzi po kojoj već tri godine ne voze vlakovi, kolodvorska zgrada i njezin okoliš izvrsno su održavani i spremni će dočekati ponovno pokretanje prometa.

/ Piše: Nenad Katanich/ Foto: Nenad Katanich

Kolodvor Čaglin


/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ / Piše: Vlatka Škorić

Od siječnja do lipnja 2013. HŽ Putnički prijevoz zaprimio je ukupno 1051 reklamaciju putnika, od čega je njih 765 zaprimljeno e-po-štom, a njih 286 u Glavnoj regionalnoj jedinici Zagreb te regional-nim jedinicama Varaždin, Vinkovci, Rijeka i Split. U istome razdoblju 2012. zaprimljeno je ukupno 720 reklamacija. Reklamacije nezadovoljnih korisnika usluge evidentiraju se u knji-gama žalbe u kolodvorima, upućuju pismenim putem i zaprimaju e-poštom. Upravo je adresa e-pošte [email protected] središ-nje mjesto prihvata reklamacija putnika. U odnosu na prvih šest mjeseci 2012. kada je e-poštom zaprimljeno 348 reklamacija, taj broj je u 2013. udvostručen te je zaprimljeno 765 reklamacija. Na sve reklamacije nastoji se odgovoriti u što je moguće kraćem vre-menu, i to na način da se sagleda mogućnost njihova pozitivnog rješavanja za putnika. Putnici na navedenu adresu e-pošte često šalju i razne upite poput informacija o voznome redu, cijenama i povlasticama. Zaprimljeno je 139 takvih upita, a na njih odgovaraju informacijski radnici. Najveći broj zaprimljenih reklamacija odnosi se na kašnjenje vla-kova, i to njih 331, odnosno čak 31 %. Razlog velikih kašnjenja i otkazivanja vlakova bile su nepovoljne vremenske prilike u siječnju. Osim visokih nanosa snijega i zaleđenih skretnica zbog kojih su vla-kovi kasnili, poteškoće je uzrokovala i smanjena raspoloživost pri-jevoznih kapaciteta potrebnih za redoviti tijek prometa zbog velikog broja izvanrednih kvarova elektromotornih i dizel-motornih garnitu-ra, kao i lokomotiva. Zbog toga je velik broj korisnika tražio povrat novca za neiskorištene prijevozne karte ili u slučajevima kada su vlakovi znatno kasnili ili bili otkazivani. Osim na kašnjenja vlakova putnici su se u navedenim situacijama često žalili i na nedostatak informacija koje im je trebalo pružiti vlakopratno osoblje u vlaku. Tijekom posebne regulacije prometa zbog radova u Zagreb Glav-nom kolodvoru nije zabilježen velik broj žalbi korisnika, ponajpri-je zbog njihove dobre informiranosti o navedenim radovima zbog čega su bili pripremljeni na izvanrednu organizaciju prometa i time produljenje njihova putovanja. Veći broj prigovora vezan je uz kaš-njenja vlakova u gradsko-prigradskome prijevozu nakon završetka radova u Zagreb Glavnome kolodvoru.

HŽ Putnički prijevoz

U šest mjeseci zaprimljeno 1051 reklamacijaKorisnici usluga najviše se žale na kašnjenja vlako-va, potom na rad osoblja, tarife, pa na vozni red. Od siječnja do lipnja 2013. zaprimljena je 331 rekla-macija više nego u istome razdoblju lani.

Također, putnici često zbog kašnjenja vlakova traže ime odgovorne osobe, a prigovore upućuju i na rad displeja te informacijskog su-stava u vlakovima. Osim na kašnjenja vlakova, putnici su se često žalili i na vožnju IC-vlakova kao putničkih, kao i na spajanje IC-vla-kova broj 570 i 581, ali i na to zašto na internetskim stranicama nema obavijesti o spajanju navedenih vlakova. Zbog povećanog broja remonta na određenim dionicama putnici su upućivali prigovore vezane uz regulaciju prijevoza autobusa, pritom navodeći da se pojedina stajališta zaobilaze, da vozači autobusa ne znaju put ili da nedostaju ispravne oznake na autobusima. Često i sami predlažu kako bi organizirali regulaciju autobusa. Drugo mjesto po strukturi reklamacija zauzimaju žalbe koja su se odnosile na rad osoblja, a najviše na rad blagajničkog i kolodvor-skog osoblja (280 reklamacija ili 27%). Prigovori na rad osoblja posljedica su nezadovoljstva putnika uslugom zbog kašnjenja vla-kova, gužvi u vlakovima i sl. Prigovori na kašnjenje vlakova i manjak vagona su u porastu, a sva-ko narušavanje kvalitete usluge ujedno se odražava i na povećan broj prigovora na rad osoblja. Naime, putnici nezadovoljni kvalitetom svo-ju ljutnju često izražavaju na blagajničkome i vlakopratnome osoblju s kojima su u izravnome kontaktu. Tako se događaju slučajevi kada osoblje nije u mogućnosti ukloniti kvar u vlaku, na primjer u slučaju neispravnog klima-uređaja ili u slučaju kada treba udovoljiti putniku, a da za navedene propuste osoblje nije izravno odgovorno. U svojim reklamacijama putnici često navode problem koji se pojavljuje kada vlakopratno osoblje u vlaku nema sitnog novca za uzvratiti te putnici-ma u zamjenu izdaje potvrdu kojom mogu podići novac na blagajni, što putnike stavlja u vrlo nepovoljan položaj.Također, treba naglasiti i da je dio reklamacija koje se odnose na rad osoblja neosnovan, a odnosi se na rad konduktera i kontrolo-ra u vlaku kada putniku žele naplatiti doplatu ili kaznu jer nemaju ispravnu prijevoznu kartu. Reklamacije na sastav vlakova (manjak vagona) odnosile su se na sve vlakove, a osobito na one u regionalnome prijevozu na relaciji Sisak – Zagreb GK – Sisak i u gradsko-prigradskome prijevozu.Dolaskom ljetnih mjeseci povećan je broj reklamacija koje se odno-se na nedostatak klimatiziranih vagona u vlakovima, što bitno sma-njuje razinu kvalitete putovanja, osobito onih putnika koji putuju na duljim relacijama.Sve reklamacije koje se odnose na vozni red bile su ponajprije uzro-kovane promjenama u novome voznom redu 2012/2013., i to za prigradske vlakove i vlakove u regionalnome putničkom prijevozu.

Broj zaprimljenih rekalmacija u razdoblju od siječnja do lipnja 2013. g.

331

280116

3927

24

22

88

5

191

KAŠNJENJE VLAKOVARAD OSOBLJA

PRIMJEDBE NA TARIFE

PRIMJEDBE NA VOZNI REDPRIGOVOR NA DOBIVENU KAZNU

PRIMJEDBE NA WEB STRANICU

SASTAV VLAKOVA

TEHNIČKA ISPRAVNOST VAGONAČISTOĆA

PRIGOVOR NA USLUGU U VLAKU

OSTALO


/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ/ Pišu: dr. Markus Frewein i Ivan Šimunec

Integrirani javni putnički prijevoz

Počela izrada dvaju projekataIzrađuju se Idejni projekt organizacije integriranog putničkog prijevoza i Idejni projekt tarifnog sustava za integrirani prijevoz za Zagreb, Zagrebačku županiju i Krapinsko-zagorsku županiju.

Sustav javnih bicikala novi je oblik javnoga gradskog prijevoza u Zagre-bu, a poduzeće koje ga zastupa licencirani je partner njemačke tvrtke Nextbike GmbH koja je jedna od vodećih tvrtki za iznajmljivanje bicikala u svijetu. Projekt je u Zagrebu pokrenut 14. svibnja 2013. Nakon samo dva i pol mjeseca registrirano je 1400 korisnika, a ostvareno je više od 2000 najmova bicikala. Riječ je o projektu od javnog interesa, a poti-canje ekološkog putovanja, zdravog te kvalitetnijeg života u gradovima stvara pozitivan imidž kod građana i u medijima. Nextbike i HŽ Putnički prijevoz ostvarili su suradnju u obliku zajed-ničke promocije ekološki održivih oblika javnog prijevoza vlakom i biciklom. Prednosti su brojne, od smanjenja prometnih gužvi i pro-blema s parkiranjem do poticanja zdravog načina života te zaštite i očuvanja okoliša.

S vlaka na bicikl

Nextbike i HŽ Putnički prijevoz zajednički promoviraju ekološki održivi oblik javnog prijevoza vlakom i biciklom. Putnici koji u Zagreb stignu vlakom svoje putovanje mogu nastaviti biciklima koji se nalaze na stajalištu javnih bicikala ispred Glavnog kolodvora.

Nextbike stajališta nalaze se na šest frekventnih lokacija u užem središtu Zagreba, i to na Trgu kralja Tomislava, u Petrinjskoj ulici, Gundulićevoj ulici, na Kvaternikovu trgu, kod Tehničkog muzeja i Nacionalne sveučilišne knjižnice, a bicikli su dostupni 24 sata, se-dam dana u tjednu. Sustav se temelji na primjeni smart kartice koja očitava broj mobitela i PIN korisnika, mjesto i vrijeme najma i po-vrata unajmljenog bicikla. Korisnici prigradskih i drugih vlakova dolaskom u zagrebački Glavni kolodvor svoje putovanje do odredišta mogu nastaviti javnim grad-skim biciklom – s vlaka na bicikl! Naravno, ova ponuda zanimljiva je i svim turistima koji zagrebačku metropolu mogu istražiti biciklima.Građani dodatne informacije mogu dobiti putem e-mail adrese [email protected] i na službenoj stranici www.nextbike.hr.

Integrirani javni putnički prijevoz predstavlja sustav lokalnoga jav-nog putničkog prijevoza u kojemu su sva vozila javnog prijevoza (vlakovi, autobusi, tramvaji, brodovi…) objedinjena u zajednički su-stav putničkog prijevoza na određenome području, a za linije javnog prijevoza vrijede jedinstvene (zajedničke) karte na tome području. Sustav najčešće koristi taktni vozni red, odnosno polasci iz svakog stajališta su u pravilnim vremenskim razmacima (npr. svakih 10, 20, 30, 60 minuta itd.). Usklađenost voznih redova u sustavu omogućuje brz nastavak putovanja nakon presjedanja. Bit sustava čine tračnički podsustavi zbog svojih ekoloških, energetskih i infrastrukturnih pred-nosti, dok ostala vozila javnog prijevoza služe kao pritoci tračničkim podsustavima zbog svojih prednosti na kratkim relacijama. Na uvodnome sastanku investitora i konzorcijskih partnera odr-žanom 9. srpnja u prostorijama Zagrebačke županije iskazano je zadovoljstvo dosadašnjim napretkom projektnih aktivnosti te je prihvaćen prijedlog da se izabrana izaslanstva investitora zajedno s prijevoznicima s područja obuhvaćena projektima upute na orga-nizirani službeni posjet pokrajini Štajerskoj.

Na temelju javnih natječaja koje je krajem 2012. raspisao Grad Za-greb zajedno s investitorskim partnerima Zagrebačkom županijom i Krapinsko-zagorskom županijom najpovoljnije ponude dali su kon-zorcijski partneri Verkehrplus GmbH, BSL Transportation Consulting, Mobilité i Željezničko projektno društvo d.d. s kojima je 21. svibnja 2013. potpisan ugovor o izradi dvaju idejnih projekata. Riječ je o pro-jektima »Idejni projekt organizacije integriranog putničkog prijevoza« i »Idejni projekt tarifnog sustava za integrirani prijevoz«. Rok za njiho-vu izradu je šest mjeseci i istječe 21. studenoga 2013. godine. Inicijativa za izradu idejnih projekata rezultat je istraživanja Odjela za promet pri Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju gra-da, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Potaknuti trenutačno neusklađenim organizacijskim procesima i neekonomičnim gospo-darenjem subvencijskih sredstava u javnome prijevozu donijeli su zaključak da se mora krenuti s idejom drugačijega koncepta javnog prijevoza čiji je cilj održivi javni prijevoz putnika. Prepoznavši iste pro-bleme u vlastitim sredinama, ideji integriranoga javnog prijevoza put-nika priključile su se i Zagrebačka te Krapinsko-zagorska županija.

/ Piše: Martina Elizabea Lovirć/ Foto: Arhiva HŽPP


/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ

Godine 1998. maraton lađa bio je gotovo lokalni događaj. Danas, 16 godina poslije to je manifestacija na koju dolaze turisti iz cijele Hrvatske, ali i Europe. Od 44 prijavljene posade na tri lađe veslale su žene, sudjelovalo je sedam ekipa iz kontinentalne Hrvatske, šest debitantskih ekipa, ali i posade iz Bosne i Hercegovine te Srbije. Lađare je prije početka najvećega neretvanskog spektakla pozdra-

16. maraton lađa

Pobijedila posada iz KominaMaraton lađa spektakl je za koji živi cijeli neretvanski kraj. Ove su godine u utrci dugoj 22,5 kilometara vesla-le 44 lađarske ekipe. Prvi na cilj stigli su lađari iz Komina, peti put zaredom.

vio visoki pokrovitelj, predsjednik Republike Ivo Josipović, koji je sa za-povjednog broda maratona dao znak za početak utrke. Nakon pobjednič-ke posade lađe »Gusari« iz Komina, koja je na cilj stigla za dva sata i 16 minuta, druga je u cilj u Pločama uplovila lađa »Stabline« s posadom iz istoimenog mjesta pored Ploča, a treće mjesto osvojila je posada »Crni put« iz Metkovića. Pobjednicima je zlatnu medalju te veliki prijelazni štit kneza Domagoja i mali štit kneza Domagoja u trajno vlasništvo uručio predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.Ni tmurno vrijeme ni iskre koje su pojavile među temperamentnim Dal-matincima na samome kraju utrke nisu zasjenile ovaj spektakularni do-gađaj.

Lađari se za utrku počinju pripremati mjesecima prije samog maratona. Iz godine u godinu njihov trud i za-

laganje a potom i samu utrku želi vidjeti sve više ljudi. Tako su i 16. maraton od starta do cilja pratile na tisuće gledatelja s obala Neretve, brodova i brodica te navijačkog vlaka koji je vozio uz samu rijeku. Vlak u sastavu četiri vagona bio je prepun navijača. Truba vlaka i navijanje s obale rijeke poticali su lađare cijelim putem od Metkovića do Ploča.

Tijekom lipnja i srpnja HŽ Putnički prijevoz organizirao je niz izlet-ničkih vlakova pa su osim izletničkih vlakova »Karlek«, koji su 8. lipnja putnike vozili na Ogulinski festival bajki na relacijama Zagreb – Ogulin – Zagreb i Rijeka – Ogulin – Rijeka, i »Bike express 53nja«, koji je vozio od Zagreba do Siska i natrag, vozili i izletnički vlakovi »Vitez express«, »Koprivničanec express«, »Bike express Sveti Križ Začertje« te »Zelena oaza express«. Dana 22. lipnja na čazmanske viteške igre koje su bile organizirane na imanju obitelji Salaj u Čazmi znatiželjnike koji su željeli vidjeti kako su nekada izgledale drevne bitke protiv Turaka na relaciji Za-greb – Ivanić Grad – Zagreb vozio je izletnički vlak »Vitez express«. Putnici su tom prigodom mogli uživati u prikazu opsade utvrde te

Izletnički vlakovi

Bogata ponuda izleta vlakomVeć tradicionalno, izletničkim se vlakovima putnici mogu prevesti do odredišta gdje se održava neko događanje. Ta se praksa, u suradnji s turističkim zajednicama, provodi već niz godina, a započeta je prije petnaestak godina izletničkim vlakom »Kar-lek« na relaciji od Zagreba do Ogulina i natrag.

S festivala bajki

/ Piše: Zdenka Francetić/ Foto: Branimir Butković


/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ

prisustvovati sajmu starih zanata i radionica kao što su lončarstvo, svjećarstvo, kolarstvo, mlinarstvo i slično te nastupu plesnih skupina i drugim zanimljivim događanjima.U suradnji s Turističkom zajedni-com Grada Koprivnice organiziran je izletnički vlak »Koprivničanec expre-ss«, koji je 29. lipnja izletnike vozio od Zagreba do Koprivnice i natrag. Naime, u Koprivnici je toga dana bila priređena velika manifestacija »Podravski motivi« na temu trsti-na. Za razliku od dosadašnjih ma-nifestacija, ovogodišnji »Podravski motivi« bili su u europskome duhu u znak pozdrava ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Putnici izletnici su, među ostalim, uživali u nastupima folklornih društava iz EU-a, dok su djeca u sklopu igraonica Lino EU cr-tala zastave europskih zemalja i na njihovim jezicima učila izgovoriti tri čarobne riječi: hvala, molim i izvo-li. Bilo je ondje zabave za sve – za djecu i odrasle posjetitelje, kojih je poveći broj doputovao upravo izlet-ničkim vlakom. Dana 6. srpnja bila su organizirana dva izletnička vlaka - »Žetelac

express« i »Bike express Sveti Križ Začertje«. Prvi je, uz pjesmu i ples u vlaku, u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Županja na rela-ciji Zagreb – Županja – Zagreb vozio putnike na veliku manifestaciju »Kruh naš svagdašnji – žetva i vršidba u prošlosti«. Uz zvuke tam-buraškog sastava, slavonske specijalitete i domaće rakije putnici su mogli uživati u putovanju do Županje, gdje im je pripravljen doručak i ručak sastavljen od slavonskih specijaliteta. Tom prigodom posjetite-lji su mogli vidjeti nekadašnji način vršidbe žita. Vrlo zanimljivo događanje u povodu ulaska Hrvatske u EU organizi-rala je Udruga Zagorje u srcu u Svetom Križu Začertje. Bila je to re-kreativno-sportska i humanitarna manifestacija »CroZag Bike Ride«, biciklijada na koju se moglo doputovati posebnim izletničkim vlakom »Bike express Sveti Križ Začertje«. U vlaku koji je u svojemu sastavu imao šest putničkih vagona bili su i prostori za odlaganje bicikala sudionika biciklijade. Putnike toga vlaka, ali i ostale posjetitelje mani-festacije, na odredištu je čekala adrenalinska biciklistička staza Sveti Križ Začertje – Zabok – Gredice – Dubrovčan – Tuheljske Toplice – Sveti Križ Tuhelj duga 22 km, prigodan program i besplatan ručak. U suradnji s Udrugom Baština i turizam organizirana je vožnja po-sebnoga izletničkog vlaka »Oaza express« koji je vozio na veliku manifestaciju »Zelena oaza Fest«, koja je bila održana u sklopu Dana turizma Parka prirode Lonjsko polje. Odredište vlaka bila je Stara Subocka. Vlak s pet vagona krenuo je 27. srpnja u 8.27 sati iz kolodvora Zaprešić, a u Staru Subocku stigao je u 11.06 sati. Za putnike je bio organiziran niz događanja kao što su obilazak etno-sajma i turističke ponude te nastupi tamburaša, KUD-ova, zborova te DJ-a. Organiziran je i obilazak Lonjskog polja. Dana 24. i 25. kolovoza u Vrbovec je već tradicionalno vozio »Potepuh« koji je Zagrepčanima predstavio manifestaciju »Kaj su jeli naši stari«. Činjenica da je ove godine obnovljena pruga do Daruvara omogućila je pokretanje jednoga novog izletničkog vlaka. Tako je na daruvarske Dane piva 24. kolovoza vozio vlak »Pivo-express Daruvar«.Renesansni festival u Koprivnici održava se od 29. kolovoza do 2. rujna i zasigurno spada među najatraktivnija događanja tog tipa. Besplatna vožnja vlaka od Zagreba do Koprivnice organizirana je 31. kolovoza 2013.HŽ Putnički prijevoz svojim će izletničkim vlakovima omogućiti svim zainteresiranim putnicima da posjete ostala turistička događanja. Informacije o tomu možete vidjeti na internetskoj stranici HŽ Putnič-koga prijevoza www.hzpp.hr/izletnički vlakovi.

Viteški turnir u Stubici

S “Podravskih motiva”


/ RESTRUKTURIR ANJE / Piše: Toma Bačić/ Foto: LeoExpress

Češka je država u srednjoj Europi s nešto više od 10,5 milijuna sta-novnika i površinom nešto većom od 78.000 kvadratnih kilometara. Graniči s Njemačkom na zapadu, Austrijom na jugu, Slovačkom na istoku i Poljskom na sjeveru. Punopravna članica Europske unije postala je 1. svibnja 2004. zajedno sa Slovenijom, Slovačkom, Polj-skom, Maltom, Litvom, Latvijom, Mađarskom, Estonijom i Ciprom. Restrukturiranje željezničkih tvrtki u Češkoj usko je povezano s pri-stupanjem te srednjoeuropske države Europskoj uniji, zbog čije je pravne regulative i stečevine prijevoznička djelatnost odvojena od upravljanja infrastrukturom te je uspostavljen pravni okvir za jed-naki pristupa željezničkoj infrastrukturi. Zbog specifične signalno-sigurnosne opreme, na češke tračnice stranci do danas nisu došli u većem broju, iako velike tvrtke poput austrijske RCA imaju regi-strirane poslove i u Češkoj. Zanimljivo je to da njemački nacionalni teretni operator, jedan od najvećih u Europi, DB Schenker nije re-gistriran u Češkoj! Veliki dio opsega željezničkoga teretnog prijevoza u Češkoj generi-raju rudnici lignita u sjeverozapadnome djelu zemlje, kao i provozni prijevoz. Do 1991. Češke željeznice bile su dio Čehoslovačkih že-ljeznica, a vozni park najvećim je dijelom bio domaće proizvodnje. Današnji putnički i teretni željeznički operatori u Češkoj nastali su udruživanjem manjih operatora, industrijskih željeznica, proširiva-njem djelatnosti na željeznicu, ulaskom stranoga kapitala i tvrtki te osnivanjem sasvim novih tvrtki. Češka željeznička situacija relativno je specifična zbog nepostojanja nekog izrazito jakoga međunarod-nog prometnog koridora kroz državu, no i zbog činjenice da češko gospodarstvo generira dosta tereta. Češka željeznička mreža duga je 9478 km, od čega su 3153 km elektrificirana sustavima 25kV 50Hz i 3kV. Operator željezničke in-frastrukture je tvrtka Správa železniční dopravní cesty (SŽDC) osno-

Češka

Primjer učinkovitostiČeška željeznička scena primjer je učinkovitoga na-cionalnog putničkog i teretnog željezničkog opera-tora i niza manjih operatora koji svoju poziciju pola-ko učvršćuju na željezničkome tržištu Europe.

Nagibni vlak Pendolino Čeških željeznica u Pragu (Foto: ČD)

vana 1. siječnja 2003. godine, iako je glavnina poslova ugovorno bila vraćena tada jedinstvenoj tvrtki Češke željeznice (ČD) do 2008. kada je infrastrukturna tvrtka počela djelovati u punome opsegu. Željezničke tvrtke u Češkoj podijeljene su odlukom Vlade 2003. godine, kada je »novi« ČD postao operator, a ne holding. Glavni

kupac usluga tvrtke SŽDC je državni operator putničkog prijevoza České dráhy (ČD) i teretni ČD Cargo. SŽDC trenutačno u vlasniš-tvu ima 9478 km željezničkih pruga – što su gotovo sve željezničke pruge u Češkoj, osim uskotračne Nová Bystřice – Obrataň i nor-malnokolosiječne Šumperk – Kouty nad Desnou. Zbog krize, pre-ma odluci češke vlade, SŽDC je u kolovozu 2010. zaustavio sve infrastrukturne projekte osim redovitog održavanja, no već u rujnu 2010. odluka je povučena nakon što je s izvođačima radova dogo-vorena niža cijena. U 2010. zarada od korištenja željezničke infra-strukture iznosila je 4,3 milijarde čeških kruna, što nije bilo dovoljno ni za pokrivanje troškova zaposlenika. Glavni izvor prihoda SŽDC-a je stalna dotacija Ministarstva prometa (i ostalih ministarstava ne-izravno uključenih u nadležnosti koje pokriva ili je za njih zadužen SŽDC) od 8,2 milijarde čeških kruna (317 milijuna €) i 1,8 milijarde kruna (69,7 milijuna €) godišnje iz državnog proračuna. Iz raznih drugih izvora, što se uglavnom odnosi na EU-ove fondove, SŽDC za projekte modernizacije infrastrukture dobiva oko 15 milijardi kruna godišnje (580 milijuna €). SŽDC ima 8795 zaposlenika.Godine 2012. SŽDC je počeo provedbu trenutačno najvećeg projekta – izgradnju nove pruge između Plzena i Rokycanyija koji će ukupno koštati 7,53 milijarde CZK-a (291 milijun €). Osamdeset i pet posto troškova pokriveno je iz EU-ovih fondova. Nova pruga bit će završena u proljeće 2015, bit će duga 141 km i uključivat će jedan dvokolosi-ječni tunel dug 4150 m. U razdoblju od 2012. do 2015. SŽDC planira rekonstruirati putnički kolodvor Břeclav, povećati kapacitet i brzine na dionici Bubeneč – Holešovice unutar Praga, modernizirati kolodvor Olomouc, modernizirati dionicu Sudoměřice u Tábora – Tábor i na njoj povećati maksimalne brzine te premjestiti pruge iz naselja Ústí nad Orlicí i prenamijeniti stare kolodvorske zgrade.


/ RESTRUKTURIR ANJE

Vlak LEO-Express-11 – električni vlak FLIRT švicarske tvrtke Stadler u vlasništvu LeoExpressa

Godine 2013. dozvolu za vožnju po SŽDC-ovim prugama imaju 24 tvrtke za putnički i teretni prijevoz te 54 tvrtke za teretni prijevoz. Zanimljivo je da ni jedna tvrtka nije registrirana isključivo za putnički prijevoz, iako na češkome željezničkom tržištu postoje neke velike željezničke tvrtke koje se uopće ne bave teretnim prijevozom. U Češkoj postoje tri velike tvrtke za putnički prijevoz. To su nacio-nalna kompanija ČD i dvije velike privatne LeoExpress i Regio Jet. Sve tri tvrtke voze daljinske vlakove za prijevoz putnika i na glavnim pravcima konkuriraju jedna drugoj. U Češkoj postoji i niz manjih privatnih putničkih operatora te čitav niz teretnih.

Tvrtka Abellio CZ je tvrtka kći nizozemske tvrtke Abellio osnovane 2001. pod nazivom NedRailways. Tvrtka kći u Češkoj nastala je u trenutku kada je nizozemski vlasnik osnovao autobusnu tvrtku Pro-boBus a.s, koju je 1. travnja 2011. doregistrirao za obavljanje dje-latnosti željezničkog prijevoza i preimenovao u Abellio CZ. Tvrtka je aktivno pokušavala dobiti licenciju za promet IC-vlakova na relaciji Ostrava – Krnov – Olomouc, no u tome nije uspjela te je odbijena nakon pravnog natezanja. Tvrtka je registrirana za obavljanje put-ničkog i teretnog prijevoza te nema vlastitih željezničkih vozila.AWT, punim nazivom Advanced World Transport a.s, bio je u Hrvat-skoj poznat kao jedan od važnijih interesenata za kupnju HŽ Carga, a u Češkoj je riječ o tvrtki koja je najveći operator teretnog prijevo-za nakon ČD Carga. Kompanija je nastala spajanjem četiriju tvrtki (Viamont Cargo, AWT Belterminal, AWT Čechofracht i AWT Rekul-tivace), a područje djelatnosti formirano je kroz postupno preuzi-manje niza industrijskih pruga i prometa na njima. Trenutačno AWT ima 161 lokomotivu. Riječ je o tri električne lokomotive kupljene od ČD-a i jednoga malog češkog industrijskog operatora, dvije vrlo moderne električne lokomotive dugotrajno iznajmljene od njemač-ko-japanske tvrtke MRCE Dispolok, dvije suvremene dizel-lokomo-tive serije EuroRunner također iznajmljene od MRCE-a i niza manjih manevarskih i teških manevarskih dizelskih lokomotiva uglavnom starijeg datuma proizvodnje. Tvrtka Arriva vlaky s.r.o. je tvrtka kći njemačke tvrtke DB koja obav-lja putnički prijevoz na relaciji Kralupy nad Vltavou – Praha Ma-sarykovo – Benešov rabljenim njemačkim dizel-motornim vozilima. Riječ je o 10 vlakova njemačke serije 628.2 koji su modernizirani u češkim pogonima Pars Nova Šumperk. GW Train Regio je malena tvrtka koja je ostatak nekad velikog Via-monta, koji je različitim kupnjama i preuzimanjima postao dio niza

drugih operatora. GW Train Regio ima vozni park od devet motornih vlakova češkog podrijetla kojima vozi na relaciji Milotice nad Opa-vou – Vrbno pod Pradedem.Tvrtka Jindrichohradecke Mistni Drahy specijalizirana je za putnič-ki i teretni prijevoz na uskotračnim prugama Jidrichuv Hradec – Obratan i Jidrichuv Hradec – Nova Bystrice. Ukupno ima 15 vozila, uključujući parne lokomotive za vuču turističkih vlakova i sovjetske dizelske lokomotive serije T47. Ukupna dužina mreže iznosi 79 km, a širina kolosijeka 760 mm.LeoExpress je vjerojatno najzanimljivija češka željeznička tvrtka, i to ne

isključivo po ulozi koju trenutačno ispunjava na željezničkome tržištu, već i po procesu nastanka! LeoExpress je osnovao dvadesetogodišnji Leoš Novotny, koji je zbog svoje mladosti uglavnom izazivao podsmijeh u europskim željezničkim krugovima. Ipak, Novotny je uz pomoć raznih investitora za nepunih sedam godina uspio osnovati tvrtku i pokrenuti posao. LeoExpress danas ima pet vrlo modernih IC-vlakova švicarske proizvodnje koji voze na relaciji Prag – Bohumin i ostvaruju izvrsne po-slovne rezultate. Novotny planira širenje na tržište Poljske, o čemu se u željezničkoj periodici poprilično pisalo u zadnje vrijeme. Iako je Leo-Express zainteresiran isključivo za putnički prijevoz, tvrtka je formalno registrirana za teretni i putnički željeznički prijevoz. LeoExpress počeo je voziti u kasnu jesen 2012. godine, nekoliko tjedana prije službene promjene voznog reda. Stadlerovi vlakovi FLIRT obojeni su u vrlo atrak-tivnu kombinaciju crne i zlatne boje. RegioJet je tvrtka koja vozi putničke vlakove na relaciji Prag – Koši-ce – Žilnia. Budući da je Žilnia u Slovačkoj, riječ je o međunarodnom neovisnom putničkom operatoru. Tvrtka posjeduje Škodine loko-motive koje je nekada koristio talijanski privatni regionalni operator FNM. České dráhy (ČD) su nacionalni putnički operator koji je nedavno, doduše s relativno malim brojem lokomotiva i vlakova, obnovio vozni park. Sedam nagibnih vlakova Pendolino kupljeno je 2005. godine, kao i 19 Škodinih vlakova RegioPanter namijenjenih lokal-nome prijevozu. RegioPanteri kupljeni su 2012. godine Također, u posljednjem desetljeću modernizirano je 210 dizel-motornih vago-na serije 810. Godine 2010. České dráhy (ČD) kupile su i 20 novih i vrlo suvremenih Škodinih lokomotiva serije 380. ČD Cargo je nacionalni teretni operator koji u posljednjih dvadese-tak godina nije kupovao nova vozila i teretni se prijevoz još uvijek obavlja relativno starim lokomotivama.


/ IZ SVIJETA / Piše: Toma Bačić/ Foto: SK Most PD

Rusija tako postaje država koja ulaže u gradnju pruga za velike brzine; kupuje nove vlakove i lokomotive koje proizvodi u suradnji s renomira-nim europskim proizvođačima, osiguravajući time željeznici izvrsnu su-vremenu tehnologiju a domaćim tvorničkim pogonima stalan i siguran posao. Rusija u suradnji sa Siemensom gradi električne lokomotive i suvremene elektromotorne vlakove, a u suradnji s Alstomom suvre-mene teške teretne i brze putničke električne lokomotive. Dana 28. svibnja predsjednik Ruskih željeznica (RŽD) objavio je da će RŽD-ova tvrtka kći Skorostnje Magistralij početi projektirati prugu

Iz svijeta željeznice

Zanimljivi projekti u RusijiIako Rusiju mnogi smatraju državom sa staromod-nim vlakovima i golemim opsegom teretnog prije-voza, riječ je o državi koja se s osobitom pažnjom odnosi prema željezničkome prometu.

za velike brzine Moskva – Nižnji Novgorod – Kazan. Ta odluka doče-kana je kao iznenađenje, jer je ranije najavljivano da će prva pruga za velike brzine u Rusiji biti pruga Moskva – Tver – južni dio pruge Moskva – Sankt Peterburg. Ipak, pruga prema Kazanu odabrana je kao prioritet jer je pruga Moskva – St. Peterburg ionako u izvrsnome stanju i na njoj je već sada moguće voziti brzinama između 200 i 250 km/h. Prema tome, na tome pravcu pruga za velike brzine bi donijela relativno malene uštede u vremenu putovanja, dok će pruga Moskva – Kazan donijeti vrlo velike uštede! Pruga Moskva – Nižnji Novgorod – Kazan počinjat će u moskovskim istočnim predgrađima i pratit će postojeću prugu prema Nižnjem No-vgorodu. Postojeća pruga je dvokolosiječna i dopušta brzine od 160 km/h. Do Vladimira je elektrificirana sustavom 3kV, a dalje sustavom 25kV 50Hz. Postojeća pruga od Nižnjeg Novgoroda dugim mostom preko Volge skreće prema sjeveroistoku, dok će nova nastavljati rav-no prema jugu, do grada Čeboksarij, koji je danas s ruskom željeznič-kom mrežom povezan samo jednokolosiječnom neelektrificiranom prugom. Između Nižnjeg Novgoroda i Čeboksarija nova će pruga za velike brzine pratiti južnu obalu rijeke Volge i prolaziti pokraj poznatog i vrlo slikovitog manastira Makarevo. Istočno od Čeboksarija bit će sagrađen novi most preko Volge te će na sjevernoj strani rijeke nova pruga ulaziti u Kazan. Ta će željeznica povezivati urbana područja koja ukupno imaju više od 30 milijuna stanovnika, a najvažniji gra-dovi na trasi su Moskva sa 12 milijuna stanovnika, Vladimir sa 450 tisuća, Nižnji Novgorod sa 1,3 milijuna, Čeboksari sa 460 tisuća i Kazan s nešto više od 1,1 milijun stanovnika. Veći dio trase nove pruge poklapat će se s trasom autoceste M7.

Prema planovima, nova će pruga biti otvorena za promet 2018. godine. U budućnosti je moguće da će ona biti produljena prema Ufi, Samari, Permu i Ekaterinburgu. Uštede u vremenima putovanja bit će vrlo velike – Moskva i Kazan danas su povezani uglavnom noćnim vlakovima koji voze 13 sati. Novim želje-zničkim pravcem moći će voziti vlakovi koji će voziti samo tri i pol sata! Najveće će se uštede postići na relaciji Nižnji Novgorod – Kazan, na kojoj je danas moguće putovati samo obilazno, neelektrificiranim lokalnim pruga-ma, a vrijeme putovanja iznosi više od 10 i pol sati. Novom prugom vlakovi velikih brzina za prijevoz putnika vozit će kraće od sat i 40 minuta! Troškovi projektiranja, izgradnje pruge, signalizacije i vozila pruge Moskva – Kazan procijenjeni su na 22 milijarde eura, a najavljeno je i privatno financiranje projekta u iznosu od 30%. Istog dana, 28. Svibnja, najavljena je još jedna ruska pruga za ve-like brzine, i to na Dalekome istoku, između gradova Habarovsk i

Vladivostok, koja će biti duga 760 km i na kojoj će putovanje trajati kraće od tri sata. Početkom svibnja RŽD-ova tvrtka kći Federalni putnički prijevoz na-ručio je ranije dogovorenu količinu od 50 katnih putničkih vagona od tvrtke TransMashHolding (TMH). Vagoni će biti sagrađeni u po-gonima u gradu Tveru, sjeverno od Moskve. Ti vagoni razvijani su od 2010. godine, a prototipovi su već ispitani, što će omogućiti vrlo brzu isporuku naručenih 50 vagona – u manje od 70 dana!Vagoni će biti isporučeni u četiri varijante unutrašnjeg uređenja, a velik ruski slobodni profil omogućit će vrlo velike gabarite tih vago-na, time i natprosječnu ponudu prostora kakva je nemoguća u Eu-ropi! Riječ je o 38 vagona za spavanje s četverokrevetnim odjeljci-ma, za ukupno 64 putnika u 16 odjeljaka; četiri vagona za spavanje sa 15 odjeljaka, u kojima se nalaze po dva kreveta; četiri vagona za spavanje sa 12 odjeljaka, u kojima se nalaze po četiri kreveta, i s recepcijom za pratitelja vagona i konduktera, te četiri vagonska restorana. Maksimalna brzina tih vagona iznosit će 160 km/h.Godine 2015. TMH planira početi testirati novi katni vlak namijenjen dnevnome prijevozu putnika koji razvija u suradnji s francuskim Al-stomom. Vlak će se koncepcijski temeljiti na TGV-u Duplex, iako neće biti namijenjen vožnji velikim brzinama, već će razvijati maksi-malnu brzinu od 160 km/h. Sastojat će se od dvije pogonske glave i niza katnih međuvagona. U međuvremenu se mondeni ruski grad i ljetovalište na Crnome moru Soči vrlo aktivno priprema za Zimsku olimpijadu 2014. godine. Godine 2009. Ruske su željeznice počele graditi prugu Adler – Alpi-ka. Alpika je veliko zimsko olimpijsko borilište u Kavkazu, pedesetak

Električni dvosustavni vlak ES1 012


/ IZ SVIJETA

kilometara od obale Crnog mora. Pruga i autocesta gradile su se u uskoj i vrlo slikovitoj dolini rijeke Mzimte. Počinje velikim trianglom 3,5 kilometra istočno od istočnoga kraja putničkog kolodvora Adler, koji omogućuje vožnju vlakova iz smjera Sočije i gradića Veseloje, koji je granična stanica između Rusije i područja Abhazije, oko kojeg se Rusija spori s Gruzijom. Pruga Adler – Alpika većim djelom prati istočnu obalu rijeke Mzimte, a čitava je sagrađena i opremljena za vožnju vlakova brzinom od 160 km/h. Od 49 km pruge deset i pol kilometara je u šest tunela, a sagrađena su i tri međukolodvora – Imeretinskij kurort, Esto-Sadok i Alpika. Predviđeni kapacitet pruge je šest pari vlakova na sat. Pruga je sagrađena prema isprobanome ruskom modelu gradnje pruga na kojima nije predviđen intenzivan teretni prijevoz – ona je jednokolosiječna, s vrlo dugim dvokolosi-ječnim dionicama na kojima je mimoilaženje vlakova moguće bez zaustavljanja. Na pruzi Adler – Alpika postoji nekoliko dvokolosiječnih dionica – južni početak pruge ima dva kolosijeka, tri dionice u sredini trase i završni dio pruge između kolodvora Esto-Sadok i Alpika. Pruga je elektrificirana sustavom 3 kV koji je standardan za regiju između kolodvora Adler i kilometarskog položaja 5.0, a od tamo do Alpike sustavom 25kV 50Hz. To naravno znači da će na toj pruzi voziti is-ključivo dvosustavni električni vlakovi, a to će prema najavama biti isključivo nosi Siemensovi vlakovi Lastočka Desiro RUS.

Budući da je pruga Adler – Alpika smještena u uskoj riječnoj dolini, neki zanimljivi infrastrukturni objekti nalaze se na trasi. Tunel broj 1 smješten je u blizini sela Akstir, 14,7 km je udaljen od Adlera i dug je 2524 m. Tunel je promjera 5,6 m i probijen je (kao i svi dru-gi tuneli na trasi) tunelskim strojem Lovat RME 232 SE. Bušenje tog tunela počelo je u zimi 2009. godine. Tunel broj 2 smješten je 23 km od Adlera i dug je samo 116 m. Most Vantovij je impre-sivna struktura visećeg mosta i nalazi se na 25. kilometru pruge. Dug je 807 m, a njegova gradnja završena je u travnju 2013. godine! Most se nalazi u blizini mjesta Monastirj. Tunel broj 3 dug je 4055 m i nadovezuje se izravno na most Vantovij, a tunel broj 4 dug je samo 449 m i nalazi se na 36. kilometru pruge. Odmah nakon sjevernoga kraja tog tunela nalazi se kolodvor Esto-Sadok. Tunel broj 5 sagrađen je kao obilaznica velike hidroelektrane na rijeci Mzimti i dug je nešto manje od tri kilometra i jedini je na čita-voj trasi dvokolosiječan. Baza za gradnju te zanimljive pruge bila je smještena kod kolodvora Veseloje, istočno od Adlera, gdje će se nakon završetka gradnje pruge početi graditi Olimpijsko selo! Završni kolodvor Alpika nalazi se na nadmorskoj visini od 543 m i ima tri perona korisne duljine 300 m. Dana 4. lipnja Ruske su željeznice počele ispitivanje te novosagrađene pruge vlakom ES1 Lastočka njemačkog Siemensa.

Položaj i kratka povijest željezniceŽeljeznica Schönbuch ili na njemačkom Schönbuchbahn nalazi se u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, i to na sjevernoj strani parka prirode Schönbuch. Ona počinje u gradu Böblingenu, koji se nalazi oko 25 km jugozapadno od grada Stuttgarta. Željeznica u Böblingenu ostvaruje spoj na pruge Stuttgart – Singen (- Zürich) i Böblingen – Renningen (- Stuttgart). Pruga nastavlja na jugoistok do malog mjesta Dettenhausena i ukupno je duga 17 km. Nije elek-trificirana, najmanji radijus zavoja iznosi 300 m, najveći uspon 22 promila, a na više od 90% trase vozi se brzinom od 80 km/h. Pruga je sagrađena 1911. te je njome upravljala federalna državna željeznica Deutsche Bundesbahn. Pod izlikom nerentabilnosti dr-žavne željeznice, godine 1966. na toj pruzi ukidaju putnički prijevoz, a teretni se prijevoz održao sve do 1988. godine. Iste godine držav-ne željeznice nadležnim institucijama podnose prijedlog da se pruga trajno zatvori za promet. S tom odlukom nisu se slagale građanske udruge ni lokalna politika. Tako su općine Böblingen i Tübingen (na njezinu se te-ritoriju nalazi kraj pruge u Dettenhausenu) iste godine osnovale zajednički Ured za željeznicu Schönbuch (ZVS). Godine 1993. Ured je ministarstvu prometa pokrajine Baden-Württemberg predao studiju u kojoj je predviđeno da će nakon rekonstrukcije pruge opseg putničkog prijevoza iznositi 2500 putnika dnevno. Ministarstvo je projekt ocijenilo društveno opravdanim. Iste go-dine ZVS je dobio priliku otkupiti prugu od državnih željeznica po simboličnoj cijeni od jedne tadašnje njemačke marke (da-nas oko 50 centi) plus PDV. Nakon što je prikupljeno oko 14 milijuna eura željeznica je u cijelosti obnovljena, a za prijevo-znika je izabrana mala privatna lokalna željeznička kompanija Württembergische Eisenbahn-Gesellschaft (WEG) koja je danas u vlasništvu Veolia grupe. Spomenuti novac bio je dovoljan za obnovu pruge i stajališta te za kupnju četiriju novih klimati-

Schönbuchbahn

Trijumf lokalne željezniceLokalna željeznica Schönbuch (njem. Schjönbuchbahn) u južnoj Njemačkoj trideset je godina bila bez putnič-kog prijevoza. U prvoj polovini 1990-ih spoj lokalne politike, udruga i entuzijastičnoga privatnog željezničkog prijevoznika stvorio je klimu zahvaljujući kojoj je prikupljen novac za obnovu 17 km duge lokalne željeznice. Godine 1996. promet je ponovno uspostavljen.

ziranih dizelskih motornih vlakova modela RS1 (RegioShuttle) švicarske tvrtke Stadler. Pruga je za putnički prijevoz ponovno otvorena 1. prosinca 1996. godine. Petnaestog dana otkako je otvorena za promet ta je že-ljeznica prevezla 4096 putnika, što je bilo dvostruko više od broja putnika koji su prije na istoj relaciji koristili autobus. Između 2000. i 2003. pruga je dodatno modernizirana te sva stajališta mogu pri-mati trostruke motorne vlakove (ukupno tri vagona). Danas se broj prevezenih putnika tijekom radnog dana često popne i na više od 10.000, a putovanje traje 24 minute.Važno je reći da osim u Böblingenu u kojem živi 45.000 stanovnika, u mjestima uz samu prugu živi tek 20.000 stanovnika, što pokazuje da lokalna željeznica može biti učinkoviti javni prijevoznik.

Činitelji uspjeha – tarifna unija, učestalost, marketing i lokalnostPruga se nalazi na području prijevozno-tarifne unije Stuttgart (VVS). Na području cijele te regije koja obuhvaća 2,4 milijuna stanovnika korisnici koriste jednu prijevoznu kartu za sve vrste prijevoza (regionalni i prigradski prijevoz, autobusni prijevoz i laka gradska željeznica), bez obzira na broj presjedanja tijekom puto-vanja. Ponuda karata u cijeloj regiji obuhvaća 50-ak vrsta različitih karata, i to od pojedinačnih do dnevnih, mjesečnih i godišnjih. Vlakovi voze u taktnome voznom redu. Tijekom radnog dana od 5.30 do 22.30 vlakovi polaze svakih pola sata (polusatni takt), a do 0.30 svaki sat. Subotom od 6.30 do 16.30 polasci su u polu-satnome taktu, a nakon toga do 0.30 u satnome taktu. Nedjeljom i praznikom vlakovi polaze svaki sat od 8.30 do 22.30. U kolodvoru Böblingen vlakovi Schönbuchbahna u pet minuta ostvaruju veze s prigradskim vlakovima S1 (Herrenberg – Stutt-gart – Kirchheim-Teck) u oba smjera te s prigradskim vlakom S60 (Böblingen – Renningen – Stuttgart). U Böblingenu, Dettenhausenu

/ Piše: Ante Klečina/ Foto: Ante Klečina


/ IZ SVIJETA

te u još osam od ukupno 10 međustajališta vlakovi ostvaruju veze s lokalnim autobusima. Na promidžbi putovanja javnim prijevozom u regiji Stuttgart tarifno-prijevozno udruženje VVS radi vrlo aktivno i u to ulaže veliki no-vac. Na dodatnoj promidžbi često rade i lokalne željeznice poput Schönbuchbana gdje prijevoznik WEG dodatno promovira putova-nje lokalnom trasom kroz razne kampanje koje uključuju promidžbu na radiju, u novinama, na plakatima te na lokalnim sajmovima. Re-dovito se izdaju i brošure kojima se promoviraju izleti biciklima koje je također moguće prevesti svim vlakovima.

BudućnostZajednički Ured za željeznicu Schönbuch (ZVS) pokrenuo je tijekom ove godine postupak nabave 10 novih električnih motornih vlakova. Dio je to

plana da se željeznica elektrificira te da se do stajališta Holzgerlingen Nord sagradi i drugi kolosijek. To bi omogućilo da u pojedinim dijelovima dana vlakovi polaze svakih 15 minuta u oba smjera. Radovi na osuvremenjiva-nju i elektrifikaciji trebali bi po planu završiti do kraja 2017. godine. Iz rada željeznice Schönbuch mnogo se toga zanimljivoga može za-ključiti. Mnoga su istraživanja do sada pokazala da su željezničkih vozila popularnija od autobusa, a to se pokazalo i u ovome primjeru. Aktivna i progresivna lokalna politika je uz malog lokalnog i agilnog prijevoznika oživila lokalnu željeznicu koja danas prevozi veliki broj ljudi uz optimalne troškove i subvencije. To je izvrstan primjer kako

se priključne lokalne željeznice mogu pretvoriti u vrlo atraktivan dio javno-prijevoznog sustava, a mnoga je pozitivna iskustva moguće prenijeti u razne slične regije širom Europe.

Novi prijedlog Europske komisije za reviziju Smjernice 1996/53 objavljen u ponedjeljak 15. travnja omogućit će vozilima da prijeđu aktualna ograničenja za europske vlakove od 40 tona (44 tone ako su dio kombiniranog prijevoza) mase i 18,75 m dužine pri prelasku granica među državama ako su obje države suglasne s time.Željeznički sektor suprotstavlja se konceptu prekograničnoga kori-štenja megakamiona jer vjeruje da će njihovo korištenje pokrenuti proces koji će neizbježno dovesti do domino učinka i s vremenom do njihova općeg korištenja diljem Europe. Također, taj je pristup u suprotnosti s namjerom Komisije da promi-jeni modalitet s cestovnog na željeznički, koji je nedavno definiran u Bijeloj knjizi prometa 2011., a u kojoj se navodi namjera da se do 2030. godine 30 % tereta koji se prevoze cestom preusmjeri na željeznicu i unutarnje plovne putove, kao dio dugoročnog pokreta za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

CER i UNIFE

Protivljenje prijevozu megakamionimaZajednica europskih željeznica i upravitelja infra-strukture (CER) i Zajednica željezničke industrije Europske unije (UNIFE) izrazili su protivljenje no-vome prijedlogu za formaliziranje prekograničnoga korištenja dužih i težih vozila (skraćeno LHV ili me-gakamioni) između susjednih država.

Željeznički sektor također vjeruje da pritisci zagovaratelja megakamiona kojim žele postići to da se udovolji njihovu zahtjevu za širim korištenjem ignoriraju velika ulaganja u infrastrukturu koja bi bila neophodna, iako bi koristila samo malom broju korisnika cestovnog prometa. CER i UNIFE zabrinuti su i zbog načina na koji je predložena ta pro-mjena politike, bez procjene utjecaja. Studije koje su izrađene za željeznički sektor pokazale su da će šire korištenje megakamiona potkopati održivost željezničkoga teretnog prijevoza u mnogim po-dručjima, osobito u prijevozu pojedinačnih vagonskih pošiljaka. Izvršni direktor CER-a Libor Lochman rekao je:/ Učestalije korištenje megakamiona protivi se ciljevima koje Ko-misija nastoji postići u teretnome prijevozu. Ako ona želi smanjiti učinak prometa na okoliš, onda i dalje treba pomagati ulaganja u željeznicu, a ne samo dopustiti da sve duži kamioni voze Europom.Generalni direktor UNIFE-a Philippe Citroën izjavio je:/ Unatoč slaboj javnoj potpori megakamionima, postoji opasnost da megakamioni počnu voziti diljem Europe ako se ovaj prijedlog prihvati. Ako države počnu primjenjivati ovaj pristup, bit će ga teš-ko promijeniti. U suprotnosti s time, promjena modaliteta u smjeru ekoloških vrsta prijevoza kao što je to željeznica, put je naprijed. U tome pogledu nastojimo implementirati ciljeve definirane u Bijeloj knjizi prometa 2011.

/ Piše: Elena Lalić


/ NOVOSTI/ Piše: Martina Lović/ Foto: Dragutin Staničić

Šibenska podružnica Udruge branitelja i invalida Domovinskog rata Hr-vatskih željeznica (UBIDR HŽ) ove godine obilježava 21. obljetnicu pogibije svojeg člana Milana Novakovića, koji je poginuo 21. lipnja 1992. u akciji »Miljevci«. U spomen na njega Udruga je u suradnji s Gradom Šibenikom započela gradnju spomen-parka na željezničkome kolodvoru Šibenik.Na poziv braniteljske udruge »Ruža hrvatska« s otoka Žirja, dana 21. lipnja UBIDR HŽ-a Šibenik organizirao je sa svojim gostima iz Osijeka, Ploča, Zadra, Splita, Ogulina i Zagreba izlet na otok Žirje. Potaknuti uspjehom tog izleta domaćini će nastojati da odlazak na otok Žirje na taj datum postane tradicionalan kako bi se sjećali svih branitelja koji su dali svoje živote za slobodu i samostalnost Republike Hrvatske.Žirje je prva pobjeda hrvatskih snaga (ZNG i MUP-a RH) u Domovinsko-me ratu. Za razliku od drugih mjesta u kojima su se nalazila skladišta JNA u Republici Hrvatskoj, s vojnih uporišta na Žirju nije odneseno oružje, već je ključna bitnica obalnog topništva na brdu Zvizdulje zauzeta i pri-premljena za obranu. Jedinstven je primjer toga da je obalno topništvo (četiri topa kalibra 90 mm) bilo popunjeno policijom! Odatle je 16. ruj-na 1991. počela bitka za Šibenik koji je bio pod udarima neprijatelja s mora, tenkova pred šibenskim mostom i iz zraka. Tada su srušena dva neprijateljska zrakoplova. U opskrbljivanje bitnice bilo je uključeno čitavo selo. Mještani su selili streljivo, pripremali hranu, privatno dovozili benzin za agregat ili prevozili rakete za prijenosni lanser. U napadima je, osim na vojne položaje, pucano i po mjestu, a nakon napada zrakoplova požari

UBIDR HŽ-a Šibenik

Uspomena na Milana NovakovićaŠibenska podružnica UBIDR HŽ-a je zajedno s Gradom Šibenikom započela gradnju spomen-parka u spomen na željezničara Milana Novakovića koji je poginulo u akciji »Miljevci« 1992. godine.

su izbili na pet mjesta po otoku. U gašenju su pomogli i susjedi s Kaprija, koji su činili momčad prvog, kasnije nazvanog »kaprijskog« topa. Nakon prvih pogodaka u šibenskoj luci bitnica je iz kodnog naziva »Sarajevo« preimenovana u »Hrvatska«, a kasnije je često spominjana kao »Ruža hrvatska«.Šibenska podružnica UBIDR-a još jednom zahvaljuje »Jadroliniji« te posadi motornog broda »Zlatni žal«, koji su pomogli pri odlasku na otok Žirje.

/ Piše: Željko Crljen/ Foto: Željko Crljen

Dvadeseta obljetnica Sindikata infrastrukture HŽ-a obilježena je 23. svibnja u Domu grafičara u Zagrebu na svečanoj sjednici Sabo-ra, najvišega tijela sindikata. Toj sjednici prisustvovalo je svih 90 saborskih zastupnika, članova tijela sindikata, Nadzornog odbora,

Sindikat infrastrukture HŽ-a

Ponosni na 20 godinaPovijest Sindikata infrastrukture HŽ-a počinje u svibnju 1993. kada je osnovan Samostalni sindikat radnika na gradnji i održavanju Hrvatskih željeznica.

Sudionici proslave

sindikalnih povjerenika osnovnih sindikalnih jedinica i glavnih po-vjerenika 16 sindikalnih podružnica te mnogobrojni gosti. Predsjednik sindikata Slavko Proleta dao je kronološki prikaz rada sindikata u protekla dva desetljeća, istaknuo najvažnije događaje vezane uz sindikalno djelovanje u zaštiti prava radnika, a prilikom osvrta na aktualno stanje iskazao je neslaganje sindikata s odluka-ma Uprave HŽ Infrastrukture o izdvajanju osnovne djelatnosti odr-žavanja željezničke infrastrukture. Također je izrazio nezadovoljstvo razinom provođenja socijalnog dijaloga, a osnovni cilj socijalnog dijaloga i partnerstva, naglasio je, jest promoviranje konsenzusa i demokratskog uključivanja socijalnih partnera u rješavanje pitanja važnih za gospodarsko-socijalni status radnika.Jedan od posebnih gostiju prof. dr. sc. Marinko Učur, znanstveni savjetnik s Riječkog sveučilišta, naglasio je sljedeće: / Tripartitna suradnja socijalnih partnera nije naš proizvod; ona je rezultat uređenih socijalnih odnosa civiliziranog svijeta. Pred so-cijalne partnere postavljaju se novi i teži zahtjevi koji zahtijevaju osuvremenjivanje i stalne aktivnosti na stvaranju, realizaciji i zaštiti sloboda i prava na rad i u vezi s radom. Dvadeset godina uspješnog rada bila je prigoda za zahvalu svima onima koji su svojim zalaganjem i trudom pridonijeli tomu da Sin-dikat infrastrukture Hrvatskih željeznica postane respektabilan soci-jalni partner te su sindikalnim podružnicama dodijeljene zahvalnice, a nagrada za životno djelo dodijeljena je Peri Božiću za dugogodiš-nji rad i ukupni doprinos razvoju sindikalnog pokreta, unapređenje radničkih i sindikalnih prava, posebice u ostvarivanju zaštite prava radnika s osnova poboljšanja radnih uvjeta, sigurnosti i zdravlja radnika u području zaštite na radu, te za razvoj socijalnog dijaloga.

/ NOVOSTI


Tersus eko novi je naziv dijela nekadašnjeg poduzeća Čišćenje i njega putničkih vagona. Sredinom prošle godine dio djelatnosti (čišćenje va-gona, motornih vlakova i lokomotiva) poduzeća pripojen je novoosno-vanome poduzeću Tehnički servisi. Preostali dio djelatnosti, odnosno čišćenje prostora i pranje rublja, nastavili su obavljati pa je u skladu s time 3. lipnja društvo promijenilo naziv u Tersus eko d.o.o.Naziv Tersus eko sinonim je za čisto, brzo, kvalitetno i ekološki prihvatljivo čišćenje. Djelatnost poduzeća raširena je po cijeloj Hrvatskoj i obavlja se u pogonima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Vinkovcima i Varaždinu. Ne tako davno poduzeće Čišćenje i njega putničkih vagona zapošljavalo je 900 radnika. U poduzeću Tersus eko ostalo je raditi 230 radnika, no postoji tendencija daljnjeg smanjivanja broja radnika. Zacrtani ciljevi poduzeća bit će ostvarivi ako se ostvari temeljni preduvjet – dovoljno posla na tzv. željezničkome tržištu. Bez toga upitan je opstanak tvrtke. Nakon podjele HŽ-ova holdinga Čišćenje i njega putničkih vagona pripalo je HŽ Putničkom prijevozu. U to vrijeme propuštena je prilika i nisu se uspjeli ishoditi dugoročni ugovori s poduzećima nastalima gašenjem holdinga. Stoga se, umjesto direktnom pogodbom, na javnim natječajima trebalo izboriti za posao sa svakim društvom po-jedinačno. Na natječaju koji je raspisao HŽ Cargo cijeli je posao bio podijeljen na četiri skupine i Tersus eko pobijedio je samo na područ-ju Dalmacije. Posljedica toga gubitak je 19 radnih mjesta. Ako se promatra postotak posla koji Tersus eko obavlja za HŽ Cargo, HŽ Infrastrukturu i za svojeg vlasnika HŽ Putnički prijevoz, brojke iz 2012. pokazuju kako se najmanje posla, samo 4,5 %, obavlja za HŽ Putnički prijevoz. Deset posto posla obavljalo se za HŽ Cargo, a preostalih 85 % za HŽ Infrastrukturu. S obzirom na takve pokazatelje, bezuspješni su ostali pokušaji prebacivanja osnivačkih prava na HŽ Infrastrukturu. To bi za Tersus eko, u uvjetima direktne pogodbe, značilo posve drugačiju situaciju. Ovako radnici i Uprava sa zebnjom iščekuju rapisivanje javnog natječaja za HŽ Infrastrukturu. Ugovor s HŽ Infrastrukturom ističe 19. kolovoza. O rezultatima novog natječaja nedvojbeno ovisi sudbina poduzeća.

Tersus eko d.o.o.

Natječaj o kojemu sve ovisiIza naziva Tersus eko d.o.o. teško je prepoznati dio djelatnosti Čišćenja i njege putničkih vagona d.o.o. Čišćenje prostora i pranje rublja ono je čime se to poduzeće bavi, dok je drugi dio djelatnosti prenesen u Tehničke servise d.o.o. U kolovozu je pred poduzećem možda najveći izazov do sada – javni natječaj HŽ Infrastrukture.

Prošle je godine vrijednost posla za HŽ Infrastrukturu iznosila 16,5 milijuna kuna. U dogovoru sa socijalnim partnerom Sindi-katom hrvatskih željezničara, dodatcima kolektivnome ugovoru učinjen je korak ka smanjivanju radničkih prava s ciljem da se smanje troškovi, postigne najkonkurentnija moguća cijena i po-bijedi na natječaju HŽ Infrastrukture. Nakon što su izgubili veći dio posla za HŽ Cargo, a dio posla koji rade za HŽ Putnički pri-jevoz nije velik, jasno je da radnici i Uprava poduzeća nemaju alternative. Budući da strahuju za budućnost poduzeća, od 230 radnika njih 80 javilo se za odlazak uz poticajne otpremnine. Bit će odobreno 19 sporazumnih odlazaka. Radnici žele raditi, to nije sporno. No gubitak prava na prijevoz za mnoge je nenado-knadiv trošak. Poznato je kako dobar dio radnika na posao dolazi iz udaljenijih mjesta. Tako da bi gubitak prava na prijevoz rad-nika koji putuju iz druge ili treće ZET-ove zone vrijedio 900 kuna mjesečno. Te bi troškove trebali plaćati radnici iz svoje plaće koja je ionako vrlo niska. Zbog toga se mnogi od njih smatraju kako možda i nemaju računicu raditi pod takvim uvjetima.Dio poslova nekada se odrađivao i izvan sustava Hrvatskih željezni-ca. Likvidnost poduzeća preduvjet je za natjecanje na takvim tržišti-ma. Nenaplaćena potraživanja za poslove odrađene za željeznička poduzeća uzrokovala su nelikvidnost poduzeća te je neizbježna po-treba za skupim kratkoročnim zaduživanjima. Zbog toga su i otpali poslovi za vanjske naručitelje. Prodaja tvrtki kćeri, odnosno poslova koji nisu osnova željezničke djelatnosti, nastojanje je koje traje više od jednog desetljeća i do sada nije bilo previše sreće. Željezničko ugostiteljstvo d.o.o. više-kratno se i bez uspjeha prodavalo, radničko dioničarstvo nije bilo sretan model za RVR d.o.o. … Ipak, proces se nastavlja i ostaje za vidjeti hoće li predstojeće privatizacije imati više uspjeha. U podu-zeću Tersus eko su u cijelosti svjesni toga kako stvari stoje. Ako po-duzeće ima radnike, opremu i osiguran posao, prodaja je ostvariva, no u protivnome su šanse ravne nuli.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković


/ INTERVJU/ Razgovarala: Zdenka Francetić/ Foto: Renato Branđolica

/ Pojasnite nam o kakvoj je udruzi riječ i koji su njezini ciljevi? / Uslijed enormnog porasta kreditnih rata s valutnom klauzulom u švi-carskim francima, ugroženi građani počeli su međusobno komunicirati putem interneta, i jedna grupica očajnih, ali ne i malodušnih građana ugroženih kreditima odlučila je oformiti udrugu s jednim temeljnim ci-ljem – proučiti uvjete ugovaranja spornih kredita, pronaći nezakonitosti i tužiti banke koje su dovele građane na rub bankrota odnosno na rub životne egzistencije. I tako je 2011. osnovana Udruga Franak – udruga koja nam je svima poznata po tome što je dobila prvostupanjsku ne-pravomoćnu presudu protiv osam banaka koje su plasirale kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima.. / Koji su bili Vaši motivi da se uključite u rad Udruge?/ Prije svega, i ja sam podigao kredit s valutnom klauzulom u švicar-skim francima 2007. godine, ali »samo« za pola vrijednosti stana koji sam kupio zajedno sa suprugom, međutim postoje još dva vrlo bitna razloga. Želim dati svoj doprinos tomu da deseci tisuća hrvatskih obi-telji koje su se našle u financijskoj krizi dočekaju kraj te krize te da im

Goran Aleksić iz udruge Franak

Kako smo dobili prvo poluvrijemeO Udruzi Franak u posljednje se vrijeme mnogo pisalo, a koordinator pravnog tima te udruge Go-ran Aleksić, inače zaposlenik Službe za prometnu tehnologiju u HŽ Infrastrukturi, često je u medijima zastupao stavove članova te udruge, ali i mnogih drugih koji podupiru njezin rad i borbu za pravedno rješavanje zaduženja građana koji su podigli kredi-te s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Bio je to povod za naš razgovor.

se njihove preostale glavnice i otplatne rate vrate u normalne okvire, koji se ne smiju previše razlikovati od početnih uvjeta kreditiranja. Anomalije su se dogodile prije svega zbog nesmotrenosti i nebrige regulatora (HNB) koji je uopće dopustio da se primjenjuje valutna klauzula u švicarskim francima, a nakon toga i zbog nesavjesnog i nepoštenog odnosa banaka prema klijentima. Osim toga, smatram da je neoliberalni kapitalizam najveće zlo našega vremena, pa poku-šavam biti zrnce pijeska u zupčaniku toga zla koje izjeda i glođe moju domovinu i njezino stanovništvo, osim izuzetaka koji su se na razne načine uhljebili pa ih nije briga za čovjeka koji živi od svoje često nesigurne plaće. Mislim da su banke klasični predstavnik takvoga, usuđujem se reći, zla sustava./ Budući da ste se morali suočiti s novim područjima rada, pravnim i ekonomskim, kako ste se snašli u toj novoj ulozi? Jeste li se trebali dodatno obrazovati?/ Ne bih rekao da su ta područja za mene nešto posebno novo. Pro-fesionalno se bavim izradom i analizama željezničkih propisa. Osobno sam sudjelovao i vodio izradu više od stotinu većih ili manjih željeznič-kih općih akata. Između ostalog završio sam i prvu godinu Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ta prva godina dala mi je neke vrlo bitne uvide u funkcioniranje prava. Shvatio sam da je pravo u stvari vrlo logično i da funkcionira na matematičko-logičkim principima. Potrebno je znati povezivati odredbe raznih propisa i uobličiti ih u jednu cjelinu. Što se tiče ekonomije, puno sam naučio od Tomislava Prpića, riječkog eko-nomista koji radi u Plodinama. On mi je puno pomogao da shvatim te-melje bankarskog poslovanja. Shvatio sam da bankarski sektor dosta toga pokušava mistificirati, a sve s ciljem da obični građanin što manje razumije u kakve se poslove upušta kada su krediti u pitanju. Nasreću, ministar Linić je pokrenuo dosta aktivnosti u vezi s novim financijskim zakonima koje će bankama itekako ograničiti njihovu dosadašnju sa-movolju u određivanju uvjeta kreditiranja, ali i drugih uvjeta bankar-skog poslovanja. Moram reći da je Udruga Franak u tome itekako odi-grala važnu ulogu svojim konstantnim insistiranjem, obrazlaganjem, upućivanjem dopisa svim bitnim političkim čimbenicima te svakako i medijskim istupima s ciljem da se javnost koja nije izravno u problemu, senzibilizira za probleme dužnika s valutnom klauzulom u švicarskim francima./ Kako usklađujete svoje radne obveze s onima u Udruzi?/ Moje radne obveze ni u čemu ne trpe zbog »slučaja Franak«. Posao obavljam savjesno i u skladu s potrebama poslovnog procesa. Trenu-tačno radim na novoj Uputi za izradu tehnološkog procesa rada kolod-vora, za koju sam izradio nacrt, i ta uputa je sada u fazi razrade. Osim toga analiziram i Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti u željezničkom sustavu, jer iz toga zakona proizlaze mnoge buduće obveze za HŽ Infra-strukturu, između ostalog vezane i uz moj posao. Morat ćemo, naime, izraditi i objaviti kompletne nove prometne propise HŽ Infrastrukture jer još uvijek primjenjujemo propise koji su donijeti još za vrijeme ne-podijeljenih Hrvatskih željeznica. Ako trebam istupati medijski ili sudje-lovati u određenim organiziranim stručnim aktivnostima vezanima uz rad Udruge, tada koristim dane godišnjeg odmora i jako sam zahvalan nadređenim radnicima što mi oko toga ne stvaraju nikakve probleme, nego mi bez ikakvih ograda dopuštaju da te dane godišnjih odmora koristim pojedinačno./ Jeste li zadovoljni s postignutim i što Udruga dalje namjerava raditi?/ Zadovoljan sam jer smo ostvarili temeljni cilj. Sudac Radovan Dobronić presudio je u našu korist, međutim daleko je to još od ostvarenja cilja. Tek kada presuda postane pravomoćna, građani će i materijalno osjetiti olakšanje. To olakšanje značilo bi smanjenje preostalih glavnica u švicar-skim francima za oko 35 % i smanjenje rata kredita u švicarskim franci-ma za oko 25 %. Time bi se uvjeti kreditiranja vratili na početne uvjete, u skladu s početnim vrijednostima tečaja kune u odnosu na švicarski franak. Moram reći da banke zbog toga nipošto neće propasti.

Goran Aleksić

/ NOVOSTI


/ Piše: Janka Fučić

Ovogodišnji susret VDVA-e održavao se od 3. do 11. kolovoza u Grazu, Zagrebu i Osijeku. Udrugu je osnovao Günter Stetza iz Esse-na koji je bio i njezin predsjednik sve to smrti 1974. Prvotni cilj bio je stvaranje prekogranične udruge tramvajskih udruga, no ubrzo je glavna svrha udruge postala organizacija godišnjih susreta na kojima se razmjenjuju iskustva kao i putovanja u vozilima gradskog i prigradskog prijevoza. Udruga ima 150 članove, a obuhvaća i ma-nje udruge prigradskog prijevoza. U knjigu gostiju Hrvatskoga željezničkog muzeja članovi Udruge unijeli su zahvalu na gostoprimstvu te su izrazili želju da se Muzej proširi i da bude omogućen pristup i drugim zbirkama.

Naime, tih su dana s parne lokomotive JŽ 11-015 koja se postav-ljena na izložbenome kolosijeku nasuprot ulazu u muzejsko dvorište uklonjeni skela i zaštitni plašt. Lokomotivu je obnovila ekipa tvrtke RPV d.o.o. iz Slavonskog Broda. Ta je lokomotiva (uz istovjetne lokomotive oznaka Ž 11-022 i JŽ 11-023) sagrađena 1947. u tvornici MÁVAG u Budimpešti po posebnoj narudžbi za vuču predsjedničkog, tzv. Plavog vlaka. Po svojim zna-

Vijesti iz HŽM-a

Obnovljena lokomotiva JŽ 11-015Od kraja proljeća 2013. u Hrvatskome željezničkom muzeju češće zvoni telefon. Posjetitelji zovu. Posto-ji li razlog?

čajkama te su se lokomotive svojedobno smatrale najuspješnijim lokomotivama mađarske industrije. Snaga lokomotive JŽ 11-015 iznosi 854 kW, masa s tenderom 94.340 kg, a duljina s tenderom 20.978 mm. Šezdesetih godina 20. stoljeća vukla je vlakove u sklopu redovitoga putničkog prijevoza te je vozila do travnja 1980. Nakon obnove, dana 27. srpnja 1982. postavljena je kao izložak na Zagreb Glavnome kolodvoru. U svibnju 1992. premještena je na kolosijek HŽM-a, gdje se nalazi i danas.Nakon najnovije obnove njezina izrazita plava boja sa zlatnim detalji-ma privlači pozornost i priziva sjećanja domaćih prolaznika i znatiželju turista. Djeca, u pravilu, trče prema njoj, vičući: »Tomica, Tomica!«, jer u njoj prepoznaju omiljeni lik iz istoimenog animiranog filma.

Posjet ljubitelja gradskog i prigradskog prijevoza iz NjemačkeU sklopu 64. susreta Udruge njemačkih prometnih amatera (Verband Deutscher Verkehrs-Amateure e.V.) skupina od 35 članova te udruge posjetila je Hrvatski željeznički muzej.

/ Piše: Janka Fučić/ Foto: Dragutin Staničić

Dana 23. srpnja u 15.00 u rad je pušten novi uređaj za osiguranje ŽCP »Global«. Njegovom puštanju u rad prethodio je interni tehnički pregled održan 4. lipnja 2013. Povjerenstvo je zaključilo da je osiguranje ŽCP-a izvršeno u skladu s tehničkom dokumentacijom i da se uređaj može koristi nakon što procedura njegova prijenosa u osnovno sredstvo HŽ Infrastrukture bude završena i kada budu otklonjeni još manji nedostaci – što je i učinjeno.ŽCP uređaj osigurava prijelaz ceste koja spaja osječku južnu indu-strijsku zonu i vinkovačku cestu preko magistralne željezničke pruge

M302 Osijek – Strizivojna Vrpolje u km 3+961. Radove na izgradnji uređaja za osiguranje ŽCP-a izveli su radnici poduzeća Tehno-elektro d.o.o. kao podizvođač radova tvrtke Osijek – Koteks koja je izvodila građevinski dio radova. Uređaj je proizvela tvrtka Končar iz Zagreba. Riječ je o modelu KŽCP-DK-EM.Interni pregled izvršilo je povjerenstvo koje se sastojalo od četr-naest članova elekrotehničke, prometne i građevinske struke te izvođača radova i nadzora. Povjerenstvom je predsjedao Ivan Kr-znar iz Održavanja i upravljanja elektrotehničkim infrastrukturnim podsustavima. Uređaj će svakako podignuti razinu sigurnosti, jer se na navedeno-me prijelazu dogodilo više teških nesreća s ozbiljnim posljedicama. Prije nekoliko godina u sudaru s kamionom uništen je i jedna dizel-motorna garnitura.

Pušten u rad ŽCP »Global«

Doprinos sigurnosti prometaNovi uređaj postavljen je na cesti koja spaja osječ-ku industrijsku zonu i vinkovačku cestu i na kojoj su se često događale prometne nesreće.

U prošlome broju lista »Željezničar« u tekstu »Ljubaznost prema putnicima ogledalo je tvrtke« na strani 19. potkrala se nenamjerna po-greška kada je u nadnaslovu navedeno da je poziv na telefon 060 333 444 besplatan. Poziv na taj broj nije besplatan, već se s fiksnog telefona naplaćuje 1,39 kuna plus PDV, a s mobilnog telefona 2,37 kuna plus PDV.

/ Piše: Nenad Katanić


/ POVIJEST/ Piše: Siniša Lajnert/ Foto: Arhiva autora

Hrvatsku radnu snagu u pravilu su angažirali povjerenici nje-mačkoga ministarstva rada te hrvatska Izseljenička služba i nje-zini ovlašteni uredi. Hrvatski uredi brinuli su o pravodobnome polasku radnika, dok ih je na njemačkoj strani preuzimao nje-mački ured.

Tijekom pregovora hrvatska strana navela je da prigodom slanja radnika često nastaju poteškoće zbog nedovoljnog loženja u vlako-vima. Zato su zamolili njemačke predstavnike da im pomognu te da se radnici voze u vagonima D-vlakova. Njemačka strana obećala je zauzeti se pri Ministarstvu prometa. Hrvatska strana izrazila je želju da se prilikom povratka radnika iseljeničkoj službi pravodobno prijavi, po potrebi brzojavkom, dolazak vlaka na granicu. Njemačka strana izjavila je da će toj želji izići ususret.

Dana 3. veljače 1943. potpisano je novo Hrvatsko-njemačko uta-načenje o hrvatskim radnim snagama. Tijekom dodatnih dogovo-ra njemačka strana obvezala se da će radnici, ako to ratne prilike dozvole, prilikom putovanja u Njemački Reich i svojeg povratka u domovinu putovati u zdravstveno besprijekornim, tijekom zime za-grijanim, željezničkim vagonima te da će im se tijekom vožnje dati topla hrana.

U Njemačku su na rad upućivane tri vrste Hrvata. Prvu vrstu činili su radnici koji su dobrovoljno napustili NDH i otišli raditi u razne njemačke tvornice. Budući da ih na rad nisu upućivale vojne vlasti, nije se smatralo da su u izvanrednoj djelatnoj službi. Drugu vrstu činili su radnici koje su upućivali na rad u Njemačku po pozivu prema odredbama Ministarstva oružanih snaga NDH. Oni su u Njemačku na rad otišli kao vojni obveznici, koji su u tvornicama u Njemačkom Reichu služili svoje obvezno djelatno razdoblje, odnosno izvanrednu djelatnu službu. Oni nisu sma-trani običnim radnicima, već »vojnim osobama« koje je vezivala prisega. Treću vrstu radnika činili su radnici koje su tijekom ra-znih akcija hrvatske i njemačke vlasti uhitile te iz raznih sabirnih logora ili izravno otpremile na rad u Njemačku.

Povijest željeznice

Vlakom na rad u Njemački ReichOd 2. do 8. svibnja 1941. u Ministarstvu zdravstva Ne-zavisne Države Hrvatske (NDH) u Zagrebu vodili su se pregovori između NDH i zastupnika njemačke vlade o zapošljavanju hrvatskih radnika u Njemačkoj.

Preko Izseljeničkog odsjeka od 20. svibnja do 31. prosinca 1941. u Njemačku je poslano ukupno 79.922 radnika, u 1942. na rad su poslane 41.572 osobe, u 1943. ukupno 17.148 osoba, u 1944. uku-pno 8098 osoba, a od 1. do 31. siječnja 1945. ukupno 199 osoba.

Hrvatsko-njemački sporazum nije se uvijek poštivao u cijelosti. U izvješću Odjela za državnu izseljeničku službu Ministarstva zdravstva i udružbe NDH upućenom 28. siječnja 1944. Ministarstvu vanjskih poslova NDH nalazi se primjer jednog takvog nepoštivanja. Naime, 26. siječnja 1944. pod pratnjom njemačkih vojnika u Zagreb su, točnije na Kanal-Radnička cesta br. 1, u barake za vrbovanje i ot-premu radnika na rad u Njemačku, dovedena 42 muškarca iz sela Bukovje i Orle te susjednih sela iz kotara Velika Gorica. Neki od njih izjasnili su se kao pripadnici narodne zaštite, vatrogasci i domobra-ni na dopustu. Sutradan su ti ljudi provedeni na liječnički pregled. Svaki od njih imao je u ruci tiskanicu liječničke potvrde, propisane po Hrvatsko-njemačkom sporazumu od 3. veljače 1943. na kojoj su već bili ispunjeni osobni podatci. Mjerodavni hrvatski službenici nisu im bili uručili bjelice tih tiskanica kao što je to inače bio redoviti postupak.

Istoga dana, 27. siječnja 1944., u barake je dopraćeno još 47 oso-ba iz nepoznatih mjesta te su one trebale biti liječnički pregledane tek sutradan. Njemački upravitelj baraka Kuhle za sve njih naveo je da neće biti vrbovani za rad u Njemačkoj jer spadaju pod njemačke oružane snage. Istoga dana u 16.15 sati tih je 89 osoba s Glavnog kolodvora, i to u tri zatvorena vagona redovitoga putničkog vlaka, upućeno u Njemačku te prema tome 47 osoba nije prošlo liječnički pregled. Svi su, navodno, otpremljeni njemačkim prijevoznim kar-tama Wermachtschein.

Prije njihova odlaska u barakama je, navodno, g. Kuhle izdao potvr-du za otpremu tih ljudi na rad u Njemačku, a na zagrebački Glavni kolodvor ih je uz pratnju njemačke vojske sproveo i činovnik ondaš-njeg Ureda glavnoga njemačkog opunomoćenika za radni ulog g. Pressinger, koji je inače kao njemački predstavnik pratio redovite prijevoze radnika u Njemačku i na kolodvoru obavljao poslove po-trebne oko otpreme.

Prema izjavi žena 42 muškarca iz kotara Velike Gorice, njemačka vojska opkolila je njihova sela te muškarce odmah odvela. Želje-zničko i pogranično redarstvo na hrvatskoj državnoj granici u Sav-skome Marofu potvrdilo je prolazak oko 90 osoba u tri zatvorena vagona, ali vagon nisu smjeli pregledati jer im je pratnja njemačke vojske odgovorila da je riječ o partizanima i da oni nemaju ništa s time.

U izvješću se navode i članci iz međunarodnoga hrvatsko-nje-mačkog ugovora o radnim snagama od 3. veljače 1943. koji tom prigodom nisu bili poštovani. Riječ je o članku III. točki 1. (Snu-bljenje i unajmljivanje hrvatskih radnika obavlja izključivo i zajed-nički hrvatska državna izseljenička služba Glavnog ravnateljstva za udružbu i društvovnu skrb i ovlašćenik Glavnog opunomoćenika za radni ulog), članku III. točke 4. zadnjem stavku (Njemačka se stra-na obvezuje, da će radnike, čiji radni ugovori ne odgovaraju ovim uvjetima, izključiti iz transporta. Dospiju li unatoč toga takovi radnici na područja Njemačkog Reicha, uzkratit će uredi rada poslodav-cu dozvolu za uposlenje, a radnicima dozvolu za rad) te članku IV. (Snubljenje, posredovanje i unajmljivanje hrvatskih radnih snaga, smije usliediti jedino u okviru ovog utanačenja. Putovanje radnika u Njemački Reich i njihovo zaposlivanje na području Njemačkog Reic-ha protivno odredbama ovog utanačenja ima se sprečavati).


/ KROZ HRVATSKU / Piše: Hrvoje Dečak/ Foto: Renato Branđolica

Samo šezdesetak kilometara sjeverozapadno od Zagreba, a 15-ak zapadno od Krapine, nalazi se stari zagorski gradić Pregrada, koji je posljednjih godina doživio pravi procvat. Postojećim znamenito-stima kao što su velebna župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koju zovu Zagorska katedrala te dvorci Gorica, Dubrava i naj-poznatiji Bežanec pridružile su se velika i moderna srednja škola, glazbena škola te viša zdravstvena škola, ali i veliki novi đačko-stu-dentski dom, Poslovna zona Pregrada i još mnogo toga.Prema zadnjem popisu stanovništva, područje Grada Pregrade, koje zauzima 67 četvornih kilometara, ima 6613 stanovnika, a sam grad 1839 stanovnika. Naseljavanje tog prostora počelo je mnogo prije, 9. kolovoza 1334., kada se naziv Pregrada prvi put spominje u statutima Zagrebačkog kaptola, jer je župa znatno starija.

Pregrada

Mali veliki gradGradić na sjeverozapadu Hrvatskog zagorja i Hr-vatske posljednjih je godina doživio veliki procvat i po mnogim je dostignućima vodeći u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Unutrašnjost crkve Uznesenja Blažene Djevice MarijePanorama Pregrade

O tome kako je Pregrada dobila naziv postoji nekoliko teorija. Povjesničar Gjuro Szabo tvrdio je da je korito rijeke Kosteljine, koja prolazi kroz mjesto, bilo pregrađeno nekakvom pregradom. Maristela Sabljić, pak, misli da je vlasnik Kostela (jednog od pregradskih sela) Juraj Branderbuški smjestio svoje obrambene čete »pred gradom«, na padinama Kunagore (520 m) koja se diže strmo iznad samoga središta mjesta pa je tako nastao naziv Pregrada. Treća, najvjerojatnija pretpostavka govori da je naziv uvjeto-van geografskim položajem između rijeke Sutle i padina Maceljske gore. Inače, zemljopisno i klimatološki zanimljivo je da je dolina Sutle naj-hladniji predio u zapadnome dijelu Hrvatskog zagorja i da razlika u tem-peraturama između dolina i sljemena brežuljaka doseže i do 15°C!U Pregradi je sagrađena i poslovna zona, u kojoj su otvoreni mnogi po-goni. Ipak, građani Pregrade najponosniji su na nagli razvoj školstva. Naime, srednja škola u Pregradi otvorena je 1997. godine, a šest godi-na kasnije preseljena je u novu veliku zgradu. Tamo su smještene opća gimnazija i ugostiteljska strukovna škola, ali školstvo u Pregradi najviše je usmjereno na zdravstvene programe. Zbog blizine bolnica u Krapin-skim Toplicama i u Zaboku, ali i brojnih toplica (Krapinske i Tuheljske u Hrvatskoj te Rogaška Slatina i Terme Olimia u Sloveniji) mladi se planski školuju za ta zanimanja. U srednjoj školi mladi se školuju za farmaceut-ske tehničare i zubotehničare (jedini takvi programi u Županiji), a kada je 2007. u potkrovlju nove školske zgrade otvorena Viša zdravstvena škola, s radom su počeli stručni studij fizioterapije u sklopu Veleučilišta Lavosla-va Ružičke u Vukovaru a potom i preddiplomski sveučilišni studij sestrin-

stva u sklopu Medicinskog fakulteta u Osijeku. No, želja je da Pregrada dobije vlastitu visoku zdravstvenu školu. Razlog za ponos je i osnovna te srednja glazbena škola koja je otvo-rena 2006. godine. Grad je kupio i uredio zgradu, a školu sada pohađa oko 200 učenika. To je jedina samostalna glazbena škola u Županiji i jedina srednja glazbena škola u Zagorju!Prije dvije godine u Pregradi je otvoren i novi veliki učeničko-stu-dentski dom, čiji su investitori bili Grad i Ministarstvo regionalnog razvoja, te je začas popunjen s više od stotinu đaka i studenata. Toliko otprilike ima i djece u pregradskome vrtiću, koji je proširen te može primiti još pedesetak djece. A što posjetitelj mora vidjeti u Pregradi? Ponajprije treba prošetati središtem grada i razgledati prekrasnu župnu crkvu u neoklasicistič-kome stilu koju, kako smo već naveli, zbog veličine i ljepote zovu Za-gorskom katedralom. Svečanošću održanom 18. travnja 1803. po-čela je gradnja današnje crkve na mjestu stare, a dovršena je 1818. godine. Duga je 38 m, a široka 19 m. Pročeljem dominiraju dva 45 m visoka zvonika i trokutasti zabat s freskom Uznesenja Majke Božje, koja datira iz razdoblja obnove od 1874. do 1876. godine.

Uz ostalo, crkva ima vrijedne orgulje. Sagradio ih je 1834. Franjo Focht po narudžbi zagrebačkog biskupa Aleksandra Alagovića za prvostolnu crkvu u Zagrebu, ali pokazale su se neprikladnima za tako veliku crkvu, pa su 1854. prodane crkvi u Pregradi. Ispred Zagorske katedrale nekoliko je skulptura, pa i reljefi kardinala Ku-harića i Stepinca. Trg ispred crkve također je nedavno lijepo uređen i na njemu se nalaze fontane. Vrlo blizu je i zgrada knjižnice i Muzeja grada Pregrade »Dr. Zlatko Dragutin Tudjina« koji posjeduje vrijednu numiz-matičku, rudarsku i ljekarničku zbirku Thierry. U glavnoj ulici nalaze se ljekarna i radionica za pripravu lijekova Adolfa Thierryja, ljekarnika pozna-tog diljem Europe. Njegova ljekarna u Pregradi i danas radi te je jednako uređena kao za njegova života. Naime, Adolf pl. Thierry de Chateauvieux utemeljio je u Pregradi prvu industrijsku proizvodnju lijekova u Hrvatskoj. Ona se temeljila na stručnom i znanstvenom iskustvu stečenom tijekom višestoljetnog djelovanja ljekarnika u Hrvatskoj. Adolf pl. Thierry radio je na recepturi nekoliko lijekova. Najpoznatiji su bili Thierryjev balzam i Thierryjeva centifolijska mast, oba pripravka koja su poslije zaštićena patentnom ispravom u Londonu. Lijekovi proizvedeni u Pregradi bili su prodavani i cijenjeni u svijetu. Članovi obitelji Thierry de Chateauvieux su plemići iz Francuske koji su se iz danas nepoznatih razloga doselili u Hrvatsko zagorje. Nakon dolaska u Pregradu Adolf Thierry zatražio je nostrifikaciju francuskog plemstva, koja mu je odobrena 1910. godine. Adolf Thierry sa suprugom Josipom imao je osmero djece. Dvoje od njih po zanimanju su bili farmaceuti, a


/ KROZ HRVATSKU

TEHNIČKA ŠKOLA ZAGREBZagreb, Palmotićeva 84

O G L A S

za upis odraslih polaznika u program prekvalifikacije, za vlastite po-trebe u školskoj godini 2013./2014.

a) PODRUČJE RADA: Promet i logistikab) ZANIMANJE: TEHNIČAR/KA VUČE STROJOVOĐA - 24 polazni-

ka/ca upisuju se polaznici/ce s prethodno završenom srednjom školom u trajanju ČETIRI godine, ELEKTROTEHNIČKE ILI STRO-JARSKE STRUKE.

c) TRAJANJE ŠKOLOVANJA: 2438 sati grupnih i individualnih kon-zultacija

Početak nastave: 1. listopada 2013.Završetak nastave: 4. srpnja 2014.

d) OBLIK IZVOĐENJA: Konzultativno-instruktivna nastavae) UVJETI UPISA I KRITERIJI ZA IZBOR PRISTUPNIKA/CEPravo upisa imaju svi pristupnici/ce koji su završili srednju školu u Republici Hrvatskoj u trajanju od četiri godine elektrotehničke ili strojarske struke te polaznici koji nemaju zdravstvene kontraindika-cije za radno mjesto strojovođa. Pristupnici/ce koji su završili srednju školu u inozemstvu moraju prethod-no nostrificirati svoje svjedodžbe prema valjanim zakonskim propisima.Pod istim uvjetima prednost pri upisu ostvaruje pristupnik/ca s bo-ljim općim uspjehom i uspjehom iz predmeta važnih za struku (hr-vatski, matematika, fizika, osnove elektrotehnike, strojarstvo).f) ROKOVI UPISA: Prijave se primaju u prostoriji 3 Tehničke škole

Zagreb do 20. rujna 2013., od 9.00 do 12.00 sati.g) ISPRAVE KOJE SE PRILAŽU PRIJAVI

a. Prijavnica – tiskanica se može dobiti u školib. Rodni list – izvornikc. Domovnica – izvornikd. Svjedodžbe – izvornik završne svjedodžbe i izvornici godišnjih

svjedodžbi svih razredae. Dokaz o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija – liječnič-

ka svjedodžba medicine radaRezultati natječaja biti će objavljeni 23. rujna 2013. na oglasnoj ploči škole.h) UPISI ĆE SE ODRŽATI od 23. rujna do 1. listopada 2013. u pro-storiji 3 Tehničke škole Zagreb od 9.00 do 12.00 sati.

TEHNIČKA ŠKOLA ZAGREBZagreb, Palmotićeva 84

O G L A S

za upis odraslih polaznika u program prekvalifikacije, za vlastite po-trebe u školskoj godini 2013./2014.a) PODRUČJE RADA: Promet i logistikab) ZANIMANJE: TEHNIČAR/KA ZA ŽELJEZNIČKI PROMET - 24 po-

laznika/ca upisuju se polaznici/ce s prethodno završenom sred-njom školom u trajanju tri godine, a do popune odjela upisuju se polaznici/ce s prethodno završenom srednjom školom u trajanju četiri godine. Prednost pri upisu imaju pristupnici koji su završili program za zanimanje Željeznički prometni radnik.

c) TRAJANJE ŠKOLOVANJA: za polaznike/ce sa završenom trogo-dišnjom srednjom školom za zanimanje željeznički prometni rad-nik/ca 1233 sati grupnih i individualnih konzultacija, a za polazni-ke/ce sa završenom četverogodišnjom školom 1227 sati grupnih i individualnih konzultacija.

Početak nastave: 1. listopada 2013.Završetak nastave: 4. srpnja 2014.d) OBLIK IZVOĐENJA: Konzultativno-instruktivna nastavae) UVJETI UPISA I KRITERIJI ZA IZBOR PRISTUPNIKA/CEPravo upisa imaju svi pristupnici/ce koji su završili srednju školu u Republi-ci Hrvatskoj u trajanju od tri godine, a prednost imaju pristupnici su završili program za zanimanje željeznički prometni radnik/ca i pristupnici/ce sa za-vršenom četverogodišnjom školom do popune odjela. Na oglas natječaja neće se prihvaćati ponude pristupnika sa završenom školom dvojnog od-nosno dualnog sustava školovanja. Pristupnici/ce koji su završili srednju školu u inozemstvu moraju prethodno nostrificirati svoje svjedodžbe pre-ma valjanim zakonskim propisima. Pod istim uvjetima prednost pri upisu ostvaruje pristupnik/ca s boljim općim uspjehom i uspjehom iz predmeta važnih za struku (hrvatski, matematika, fizika).f) ROKOVI UPISA: Prijave se primaju u prostoriji 3 Tehničke škole

Zagreb do 20. rujna 2013., od 9.00 do 12.00 sati.g) ISPRAVE KOJE SE PRIJAVI PRILAŽU

a. Prijavnica – tiskanica se može dobiti u školib. Rodni list – izvornikc. Domovnica – izvornikd. Svjedodžbe – izvornik završne svjedodžbe i izvornici godišnjih

svjedodžbi svih razredaRezultati natječaja biti će objavljeni 23. rujna 2013. na oglasnoj ploči škole.h) UPISI ĆE SE ODRŽATI od 23. rujna do 1. listopada 2013. u prosto-riji 3 Tehničke škole Zagreb od 9.00 do 12.00 sati.

mlađi sin Vilim Thierry preuzeo je posao nakon očeve smrti 1920. godi-ne. Obitelj Thierry uspješno je poslovala do završetka Drugoga svjetskog rata kada im je imovina nacionalizirana. Posljednji nasljednik obitelji Thi-erry, gospođa Theae Omerza, preminula je 2006. godine. Planinarima je dobro poznat planinarski dom na Kunagori, koji se na-lazi na 380 m i koji se dobro vidi iz grada, a do njega se dolazi strmom stazom u obliku serpentine, koja počinje odmah iza župne crkve. Na stazi je i križni put, a s terase doma pruža se izvrstan pogled do Med-vednice. U Pregradi je i 460 Leonardovih stuba koje vode od Lovačke kuće iznad Trga Gospe Kunagorske do kapele svetog Leonarda. Ke-glevićeva straža je, pak, vojno-povijesna postrojba čitave Krapinsko-zagorske županije, što Pregrađani doživljavaju kao veliku čast. U Pregradi i njezinoj blizini nalaze se ostatci utvrde Kostelgrad i triju dvoraca. Ruševine Kostelgrada su na Kunagori, sjeverno od Pregra-de, na vrhu brijega, nad zavojem rječice Kosteljine. Grad datira iz 14. stoljeća, a vlasnici su mu bili grofovi Celjski te potom Keglevići.U samoj Pregradi je dvorac Gorica. I njegovi su vlasnici bili Keglevi-ći, o čemu svjedoči i grb iznad glavnog ulaza. Sagradili su ga kada su se preselili iz Kostelgrada, kada se više nisu trebali skrivati u brdima. Danas je Gorica u privatnome vlasništvu i nije otvorena za posjetitelje, baš kao ni dvorac Dubrava, koji se nalazi pokraj glavne ceste od Pregrade prema jugu. Najveći, najpoznatiji i najljepši je dvorac Bežanec, koji se nalazi malo južnije, u mjestu poetičnog naziva Valentinovo. Bežanec je četvrtastog

oblika, ima samo jedan kat, nema kula te ima obilježja kasnog baroka i klasicizma. Pred ulazom raste golema lipa opsega osam i pol metara. Dobro Bežanec imali su Keglevići, Kollenbachi, barun Schlaun-Linden, a 1842. kupio ga je austrijski veleposlanik u Carigradu barun Franjo Otten-fels Gschwind. Barunica Josipa, autoritativna diplomatova supruga, bila je osebujna osoba koja je dvorac Bežanec uvijek držala pod skelama, stalno gradeći nešto novo, jer joj je, navodno, netko prorekao da će ži-vjeti tako dugo dok će graditi! Danas je restaurirani Bežanec u posjedu poduzetnika Siniše Križanca, a vlasnik je, prema riječima gradonačelnice Kapac, Republika Hrvatska. Međutim, na dvorac sudski polažu pravo na-sljednici iz Švicarske koji zahtijevaju da im bude vraćen. U Valentinovu je i rodna kuća književnika Janka Leskovara (1861. – 1949.), koji je tamo proveo dio života. U Pregradi se održavaju i zanimljiva događanja, a turistima su osobito atraktivne Kostelska pištola i Branje grojdzja. I dok o potonjoj rujan-skoj manifestaciji naziv dovoljno govori, uskrsno pucanje iz starih ku-bura pod ruševinama staroga grada Kostela povezano je s vjerskim životom Župe sv. Mirka. Pucanje počinje popodne na Veliku subotu, nastavlja se u zoru na Uskrs, a najviše »streljača«, pa i iz udaljenijih župa, dolazi na večernju misu. Kraj uskrsne pucnjave je na Bijelu nedjelju, tjedan dana nakon Uskrsa. Zanimljivo je da su vlasti i u Au-stro-Ugarskoj i u obje Jugoslavije branile pucanje iz kubura, ali ono se ipak održavalo, da bi se nakon 1990. opet slobodno »streljalo«. Danas u Pregradi djeluje i Udruga »Složna kubura«.


/ Piše: Marta Zec/ Foto: Marta Zec

/ PUTOPIS

Budući da se prostire na sedam brežuljaka na sjevernoj obali rijeke Tejo, Lisabon je oduvijek imao veliku važnost u europskoj povijesti kao prometno čvorište u trgovini s Istokom u doba velikih otkrića i pomorsko središte iz koje potječu neki od najslavnijih svjetskih po-moraca i istraživača. I danas se smatra jednim od najvažnijih eko-nomskih, trgovačkih, financijskih, turističkih, kulturnih i obrazovnih centara na kontinentu, a zbog svojeg položaja i strateške važnosti ponosno nosi titulu alfa-grada. Lisabon ima oko 600 000 stanovnika, što ga čini vrlo ugodnim za život, a kretanje po gradu jednostavno je i ugodno jer možete birati između nekoliko vrsta prijevoznih sredstava poput starinskih, ro-mantičnih tramvaja, originalno uvezenih iz SAD-a u 19. stoljeću, i modernih autobusa, prigradskih vlakova i taksija ili otkrivati njegove čari pješice. Uže središte sastoji se od pravilne mreže ulica sagra-đenih na inicijativu markiza de Pombala nakon strahovitog potresa koji je Lisabon pogodio 1755. i gotovo ga u cijelosti uništio.

Današnji pravilni oblik središta grada proteže se od obale rijeke Tejo i Trga trgovine (Praça do Comerçio) do Trga Dom Pedro IV., neslužbeno zvanog Rossio, nekadašnjeg poprišta borbi bikova i mjesta održavanja vojnih parada i sajmova, a danas omiljenog oku-pljališta stanovnika grada i njegovih posjetitelja. Sjeverni dio Rossia zauzima narodno kazalište Dona Maria II, a s lijeve i desne strane trga nalaze se redovi kafića, među kojima su najpoznatiji Café Ni-cola u kojemu se okupljaju književnici i Café Pastelaria Suiça koji je popularan među turistima zbog suncem okupane terase i dobre ponude slastica i kave. U toj mreži ulica u strogome središtu grada nalazi se niz restorana, barova, klubova, suvenirnica, štandova s raznovrsnom ponudom suvenira i hrane, a mogu se vidjeti i ulični svirači i zabavljači. Ona najbolje dočarava puls grada koji ćete rado

Lisabon

Nepravedno zapostavljenSmješten na samome rubu Pirinejskog poluotoka, Portugal je godinama bio nepravedno zapostavljen u turističkoj ponudi hrvatskih agencija, a rijetki po-jedinci i entuzijasti koji su se odlučili posjetiti ga iz samo njima znanih razloga nisu previše marili za njegovo predstavljanje ili nisu imali prilike za to. Danas to više nije tako i Portugal je jedno od najza-nimljivijih i cjenovno prihvatljivijih odredišta.

poželjeti osjetiti i po danu i u večernjim satima. Prilikom šetnje ne zaboravite pogledati na velebno željezno dizalo Santa Justa u jednoj od pokrajnjih ulica nedaleko od Rossia, ukrašeno filigranskim orna-mentima u neogotičkome stilu, koje je početkom 20. st. projektirao Raoul Mesnier du Ponsard, naučnik čuvenog Gustava Eiffela. Na vrhu dizala nalazi se i maleni kafić u kojemu se može odmoriti i uživati u pogledu na druge dijelove grada. Smještena na obroncima brda kojim dominira tvrđava São Jorge i prostirući se do Teja, Alfama je najstarija četvrt. Njezin naziv potje-če od arapske riječi za toplice, al hamma, jer je u tome dijelu grada pronađen izvor termalne vode i ondje su nekada postojale toplice.

Tramvaj u Lisabonu Lisabonski oceanarij

Upravo su Mauri ostavili najdublji trag u njezinu izgledu. Jedna je od rijetkih četvrti koja nije bila izravno pogođena velikim potresom i koju su oduvijek naseljavali ribari i siromašni stanovnici, zadržala je crtu pomalo otrcanog, ali šarmantnoga dijela grada sve do danas. Čine je mali trgovi nepravilnih oblika i spletovi uskih, vijugavih i strmih uličica prepunih živopisnih pročelja ukrašenih azujelosima, oslikanim keramičkim pločicama tipičnima za arapske kasabe. U popodnevnim i večernjim satima Alfama se puni turistima koji uži-vaju u njezinu miru i starinskome šarmu te se gube po barovima i restorančićima u kojima se vlasnici bore za svakoga gosta pozi-vajući ih da uz tipičnu portugalsku večeru uživaju u fadu u izvedbi lokalnih pjevača, a ponekad i samih vlasnika restorana. Nemojte se iznenaditi ako vas domaćini ponude puževima kao predjelom, a ne-izostavni dio portugalske kuhinje svakako je bakalar, kojeg možete kušati spravljenog na brojne načine, te različite vrste kobasica i me-sna jela. Naravno da ćete sve to zaliti čašom dobrog porta po pre-poruci domaćina, a poželite li ga ponijeti kući kao poklon, izbor vam nikako neće biti lak jer je cijeli Lisabon pun vinarija u kojima možete degustirati i kupiti to tradicionalno portugalsko piće, napravljeno od najkvalitetnijih vrsta grožđa iz strogo kontroliranog uzgoja iz regije Douro, nedaleko od Porta. Valja spomenuti i ginjinhu, liker od viš-nje, omiljeno piće Lisabonaca.

Istočno od Alfame nalazi se Nacionalni muzej pločica, u kojemu možete saznati sve o jedinstvenoj kulturi ukrašavanja keramičkim glaziranim pločicama, koju su Portugalci preuzeli od Maura i Špa-njolaca. U Alfami svakako posjetite i Kuću fada, gdje možete saznati sve o tome izvornome melankoličnom glazbenom stilu te njegovim najvećim zvijezdama poput Amalie Rodrigues. U Alfami se nalazi i patrijarhalna katedrala sv. Marije Velike iz 12. st., sagrađena na


/ PUTOPIS

Spomenik otkrićima Park Edwarda VII.

mjestu nekadašnje džamije. Ta najstarija lisabonska crkva mješa-vina je nekoliko različitih arhitektonskih stilova jer je bila oštećena u trima potresima u 14. st. kao i u velikom potresu iz 1755. te je bila kontinuirano nadograđivana i mijenjana. Njezino pročelje krasi bo-gato ukrašena rozeta iz razdoblja romanike, dok joj je unutrašnjost nešto skromnije uređena.

Na brdu iznad Alfame nalazi se tvrđava São Jorge. Nekadašnja srednjovjekovna maurska utvrda je nakon ponovnog osvajanja po-stala rezidencija portugalskih kraljeva i zadržala tu namjenu kroz mnoga stoljeća. U 16. st. dvorac postupno gubi na svojoj važnosti, jer se sjedište kraljeva seli u palaču Ribeira na obali rijeke, te dvo-rac lagano propada sve do 40-ih godina 20. st. kada se u vrijeme Salazara radilo na njegovoj rekonstrukciji i proširenju vrtova. Danas s tvrđave možete uživati u veličanstvenome pogledu na cijeli grad i rijeku.

Kada se umorite od razgledanja kulturnih i povijesnih zdanja, pred-lažem šetnju po još jednome slikovitom i šarmantnom dijelu Lisa-bona rasutom po padinama obronaka na sjeveru grada – Bairro Alto. Nekada je slovio za uglednu četvrt koju su naseljavali bogati stanovnici koji su izbjegli iz Alfame, da bi u 19. st. počeo laga-no propadati te postao prepoznatljiv kao mjesto prostitucije, ali i srce boemskog i umjetničkog života. Danas ga prepoznajemo po živahnome noćnom životu na ulicama i u minijaturnim barovima, kućama fada, restoranima i klubovima. Ako želite upoznati mlade ljude (i one koji se tako osjećaju) iz cijeloga svijeta, kao i inače suz-držanije Portugalce, uputite se u Bairro Alto i uz čašicu caipirinhe ili caipiroske uživajte u zvucima jazza, popa, funka, moderne svjetske glazbe ili fada. Možete istražiti i njegova veličanstvena zdanja poput palače Săo Bento u kojoj je sjedište portugalskog parlamenta ili gotičke ruine Karmelićanske crkve. Kada se umorite od druženja i skitanja, novu inspiraciju pronađite u susjednoj elegantnoj i moder-noj trgovačkoj četvrti Chiado.

Posve drugačiju sliku grada daje njegov možda najljepši i najsmi-reniji dio na ušću rijeke Tejo – Belém. Do Beléma najjednostavnije možete stići tramvajem iz središta grada ili sporim prigradskim vlakom, a postoji i nekoliko autobusnih linija. Relativno zeleno predgrađe Lisabona Belém ponosi se brojnim muzejima, parko-vima i vrtovima, od kojih je svakako najzanimljiviji tropski botanički vrt (Jardim do Ultramar ili Vrt Prekomorja) u kojemu rastu brojne egzotične vrste biljaka i drveća, među kojima se ističu zmajevo drvo (porijeklom s Kanarskih otoka i Madeire) i čileanski bor. U Belému se nalaze i Pomorski muzej, koji svjedoči o Portugalu kao nekadašnjoj pomorskoj velesili, Muzej otkrića, koji slavi sve one koji su sudjelovali u stvaranju slavne portugalske povijesti u doba

njegove najveće ekspanzije, kao i moderno zdanje Centro Cultu-ral de Belém, centar za glazbu, umjetnost, fotografiju i sjedište Muzeja dizajna. Najprepoznatljivija znamenitost Beléma svakako je Jeronimitski samostan, remek-djelo manuelinske arhitekture iz 15. st., što ga je dao izgraditi kralj Manuel I. nakon povratka velikog moreplovca Vasca da Game u domovinu i čiji se grob, za-jedno s grobom velikoga portugalskog književnika i pjesnika Luí-sa de Camõesa, nalazi na samome ulazu u samostansku crkvu. Jeronimitski samostan upisan je na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine zajedno s obližnjim tornjem Belém, nekadašnjim obrambenim tornjem sagrađenim u 16. st. na malenome otoku na rijeci Tejo koji je bio polazna točka portugalskih moreplovaca za prekomorske podvige. Sagrađen u kasnogotičkome manuelin-skom stilu bogato ukrašenog eksterijera, toranj čuva i statuu Gos-pe od moreplovaca, zaštitnice mornara, kao i prikaz glave nosoro-ga, tada prvi put prikazanog u Europi. Danas se toranj nalazi puno

bliže obali i do njega se ne stiže više brodom kao nekada, nego ga s kopnom spaja drveni most. Cijelo područje oko samostana i tornja okruženo je zelenim površinama, na kojima možete uživati u pogledu na rijeku ili se osladiti čuvenim kolačićima pasteis de nata s kremom od jaja iz obližnje slastičarnice Antiga Confeitaria de Belém, koji se ondje proizvode već tri stoljeća prema tajnome, neizmijenjenome receptu. Ako želite to slasno iskustvo ponijeti kući, i to je moguće jer postoje posebno dizajnirani kartonski tuljci različitih veličina »za van«.

Ako vam još nije dosta obilazaka znamenitosti, posjetite južnu stra-nu Lisabona i spomenik Kristu kralju, rađenome prema modelu slavnoga kipa Krista Iskupitelja iz Ria de Janeira, nastalom 50-ih godina 20. st. Do tamo možete stići autobusom, taksijem ili uživaju-ći u romantičnoj vožnji trajektom po rijeci Tejo. Sa spomenika se ta-kođer pruža fantastičan pogled na grad, kao i na čuveni viseći most »25. travnja«, inspiriran mostom »Golden Gate« u San Franciscu, a posvećen je Revoluciji karanfila iz 1974. godine. Još jedna velika znamenitost Lisabona je Park naroda, koji je nastao za potrebe Svjetske izložbe 1998. godine. Moderna arhitektura i predivna duga šetnica uz Tejo s koje možete uživati u pogledu na najduži most u Europi, 17 km dugi most Vasco da Gama, tek su uvertira u glavnu atrakciju, Lisabonski oceanarij. To je drugi oceanarij po veličini u svijetu i ponosi se impresivnom morskom florom i faunom iz čak četiri oceana koji se optičkom iluzijom stapaju u jedan u ogromno-me središnjem akvariju na dva kata. Nadam se da vas je ovaj kratki pregled barem malo zainteresirao za tu čarobnu zemlju i njezine ljude. Isprva suzdržan i nenametljiv kao i njegovi žitelji, Lisabon će vam se lagano »uvući pod kožu« a da to ni sami nećete primijetiti.


/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

/ SPORT

Jedan od manje eksponiranih klubova u sklopu Sportskog druš-tva »Lokomotiva« je Mačevalački klub »Lokomotiva«. Članovi toga kluba uz izvrsne sportske rezultate tijekom ove godine veliki su trud uložili u organizaciju Svjetskoga kadetskog i juniorskog prvenstva u Poreču i Europskoga seniorskog prvenstva u Zagrebu. Tim povodom razgovarali smo s profesionalnom trenericom »Loko-motive« Martinom Zmaić. Uz nju, u klubu je kao profesionalni trener angažiran i Zsoltan Beszedes. Kao natjecateljica Martina Zmaić je u mačevanju prisutna punih dvadeset godina. Do 2003. nastupala je za »Mladost«, a potom je prešla u »Lokomotivu«. Do sada je šest puta bila seniorska prvakinja Hrvatske u pojedinačnoj konkurenciji i deset puta u ekipnoj konkurenciji. Za trenerski posao Martina se odlučila 1998. godine, a od 2005. radi kao profesionalni trener: / Bila sam u generaciji studenata koja je na Kineziološkom fakultetu završila višu trenersku školu. U Hrvatskoj i danas nedostaje trenera

MK »Lokomotiva«

Filmovi dovode nove članoveMačevalački klub »Lokomotiva« izuzetno je uspje-šan na natjecanjima najmlađih kategorija. Rezultat je to nastojanja da se u najvećem mogućem bro-ju u klub privuku najmlađi članovi. Djeci često pri odabiru mačevanja i dolasku u klub »pripomažu« filmovi.

mačevanja. To se pokušava popraviti tako da 1. rujna za trenera u Zagrebački mačevalački savez dolazi Fernz Toth. MK »Lokomotiva« je kao klub strateški usmjeren na stvaranje što šire baze među djecom i okrenut je radu s najmlađim kategorijama: / Definitivno smo usmjereni na dječje uzraste. Smanjili smo broj natjecatelja, ali smo istodobno povećali broj rekreativaca. Manje idemo na turnire, ali klupske aktivnosti smo upotpunili druženjima i izletima. U klubu smo uspjeli povećati broj djece do 14 godina. Tijekom zimskog i ljetnog »Odmorka« mačevanje je privuklo dvije stotine učenika. Nešto više od pet posto njih uključuje se potom u rad nekog od klubova – kazala je Martina.Zanimljivo je da popularni filmovi pozitivno djeluju na uključivanje djece u mačevalačke klubove:/ Nakon kakve viđenije reklame s motivom mačevanja ili nakon film-skih hitova kao što su »Tri mušketira«, »Pirati s Kariba« ili Jamesa Bonda u kojem Madonna glumi trenrericu mačevanja, poveća nam se broj djece u klubu. Ipak, najviše djece dolazi »ako prijatelj dođe«. Mogu reći da smo zadovoljni rezultatima i povećanjem broj članova među najmlađima – rekla je Zmaić.Na Prvenstvu Hrvatske održanom u ožujku »Lokomotiva« je u ka-tegoriji natjecatelja do 14 godina osvojila jedanaest medalja. Naju-spješniji natjecatelj bio je Vedran Markota koji je bio najbolji u dvi-je kategorije, a prvaci Hrvatske postali su i Lucija Gnjidić te Boris Špoljar. Medalje su osvojili i Martin Prelovšek, Luka Matić te Mario Jemrić. Natjecatelji »Lokomotive« uspješni su i u zagrebačkoj ligi za najmlađe mačevaoce. / Vjerujemo kako će dugoročno široka baza u omladinskom pogonu dati rezultate. Želja nam je djecu što dulje zadržati u sportu. Danas je to teško jer očito su računala i igrice djeci zanimljiviji. Mačevanje je individualni sport i na natjecanjima mačevaoci iz istoga kluba mogu biti protivnici. Na borilištu si sam. Važni su motorika, koor-dinacija, eksplozivnost, logika i snalaženje u prostoru. Nažalost, nakon srednje škole, pri prelasku na faks, dosta članova napušta klub. Ostaju samo oni koji doista vole sport ili vrhunski talenti – ka-zala je Zmaić. Ove godine u Hrvatskoj su održana dva važna mačevalačka natje-canja. Prvo je Poreč bio domaćin Svjetskoga kadetskog i juniorskog prvenstva, a potom je u zagrebačkoj Areni održano Svjetsko seni-orsko prvenstvo. Na oba turnira članovi MK-a »Lokomotiva« bili su od velike pomoći organizatorima. / Oba turnira bila su vrhunski organizirana. Prvo smo išli u Poreč gdje smo pomagali domaćinima. Ja sam bila šefica kontrole oružja u pozivnoj sobi. Kada govorimo o tome koliko je to sve skupa bilo složeno, treba reći da je u Poreču bilo 3500 natjecatelja i članova ekipa te da su izvan sezone bila otvorena četiri hotela. Sve to pre-poznala je Svjetska mačevalačka federacija koja nas je posebno pohvalila za uspješnu organizaciju. Na Seniorskome prvenstvu Eu-rope u Zagrebu naši su klinci volontirali i u tih šest dana koliko je prvenstvo trajalo oni su od 8.00 do 21.00 sat bili u dvorani. Taman je završila škola i njih doista nije trebalo tjerati da nam pomažu doslovno od jutra do mraka. U organizaciji prvenstva puno su nam pomogli gradonačelnik Milan Bandić i Turistička zajednica Grada Zagreba. Sljedeće godine bit ćemo domaćini Prvenstva Europe za veterane, a ove godine još uvijek nismo uspjeli organizirati Kup »Lokomoti-ve«. Djeci je to natjecanje jako važno i vjerujem da ćemo ga uspjeti realizirati tijekom listopada ili studenoga. Puno bi nam značilo ako bi nam željeznica pomogla makar kakvim prigodnim darovima za djecu kao što su majice, torbe i slično.Sezonu tradicionalno počinjemo u Rogoznici 22. kolovoza organiza-cijom kampa, a od 1. rujna smo u Domu sportova i tako otvaramo novu sezonu – rekla je Zmaić na kraju razgovora.

Trenerica »Lokomotive« Martina Zmaić

35/

/Remont pruge pokraj Mraclina

/Čakovec



/Lokalna željeznica Schönbuch


LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 786 / travanj 2011.broj 813/ kolovoz 2013. LIST HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o.

ISSN 1330-0547

/ Foto: Branimir Butković


broj 786 / travanj 2011. broj 813/ kolovoz 2013. list hŽ ... · priprema za tisak: lidija torma...

Documents