br. 82 hrvatska eiec212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1906_02__082.pdf · mi smo o...

4
aud. u. Predplata van Šibenika na tromjesec 3 Kr. na po godine 6 Kr. Predplata u Šibeniku sa donašanjeni lista u kućo jednaka je kao I van Šibenika. Pojedini broj stoji 6 para. Šibenik, u sriedu 14. veljače 3.906. HRVATSKA EIEC Br. 82 Predplate i pisma šalju si Uredništvu. Nefrankirana s» pisma ne primaju. Rukopisi se ne vraćaju. Oglasi, n r i - obćena pisma, zabvali Hd. tiskaju sa po 20 para redak •=> <= ili po pogodbi. => «=» IZLAZI SRIEDCM I SUBOTOM. vi- va Polifička snaga. M pc l skoro opustjeli gradovi kao Nin, Skradin, Knin i t. d. bili su središta hrvatskog po- litičkog života. Današnji kotari, skoro pusti i goli, i današnja zagora bili su u davnija duha naiMlavniie žunaniie hrvatske, srcika političkom životu, onoj političkoj je vladala u njima. Ljudi su bili jaki i za državnu tvoi'bu sposobni za to 'jeli na prikladnom zemljištu. Ra- s Turcima i Mločićima uništili mnoge Rieke su počele postajati zamuljene, ^oljiva'la, a pučanstvo počelo krž- tim prilikama lasno je^bilo Mle- IU zagospodariti nad ovom zemljom. A Mli!či(', koji je znao da nije sjeguran u svom posjedu dok ne opustoši zemlju, očinio sve, ito je trebalo da zemlja posve ogoli. Veći o Mletaka je sagradjen na drveću iz Dal- i, a kao da to nije bilo dosta, cieli" li su se ogolili u strategične svrhe, •sira toga ljudi su bili primorani sjeći drva i dovažati ih na more. To je pučanstvu do- iijalo pa je samo gulilo žile svojih šuma, samo da prestane muke, kojiir i je bilo iz- i ti uzroci skupa uzeti učiniše od Dalmacije zemlju brdovitu i kamenitu, golu, jer kad su jednom šumo utamanjene, vjetrovi i povodnji učine svoju, a nastale baretine i močvare osvećuju se čovjeku izparivanjem i bolešćinam. Čovjek postaje slika i prilika zemljišta na kojem žive i obratno zemlja ~e nalazi- u zapuštenosti, u kojoj i njezin ovjek žive. Da se ova nevoljna slika našeg zapuš- -nog tla i čovjeka promieni, treba već ednom svim silama uznastojati, a ne spa- ati i očekivati uzkrsnuće prekrštenih ruku. T aše uzkrsnuće od nevolje možemo pak i sami izvojštiti. Kako je zemlja naša po čo- vjeku opustila, tako valja da se p čovjeku i odjene. Kako je čovjek utamanio šume tako treba da ih opet on i zasadi. Kranjska je nazad 50 godina bila po prilici slična našoj Dalmaciji. Danas je ona zemlja zaodjenuta šumam. A nije se ošu- mila po sebi, nego u znoju lica ljudskoga. Dalmacija nema danas nego po koji gaj. Planine i brda su gola. Uza sve to nema u nas u ovom pogledu nikakve brige. Imademo nješto zakona, koji štite naše šume koje ne obstoje, i po tom su na štetu pučanstvu, ali posebnih zakona, koji bi odredjivali prisilno ošumljenje nemamo. Nema občine A ipak akona, koji bi silio pokrajini ia stanovito raeijonalno ošumljen to bi se sve dalo lahko uredili, t lo drugovdje, pa za što ne bi i k< bi lomak, svako selo bilo prisiljeno da svake godine ojsurni stanoviti predjel u svojem dutu ? Za Što se ne bi to moglo tako ure- diti, da bude i od novčane koristi siromaš- nijem pučanstvu ? Za što se ne bi u tu svrhu stvorio u pokrajini pokrajinski, a po obćinam obćinski fond za ošumljivanje ove naše gole zemlje? Ili naši ljudi ne shvaćaju, da bi se samo tada moglo govoriti u nas 0 racijonalnom gospodarstvu, o plodovitosti zemljišta, o uredjenju voda i bujica, koje nanašaju neizmjerne štete i moralne i ma- terijalne i političke? Mi smo o tomo toliko uvjereni da ćemo ovo pitanje držati budnim, dok se već jed- nom zakonom ne uredi. Drogo velevažno pitanje, koje zasjeca u našu političku snagu, jest pitanje nov- čano kod našeg seljaka. On je prezadužen 1 s toga uvjek izvržen izrabljivanju, pa nije moguće da uznapreduje. Ovo je velika rana na našoj Dalmaciji, koju treba izliečiti. A i to je moguće, samo treba uprieti, treba shvaćati potrebe i priskočiti u pomoć, ne obazirući se dali će se pruženom pomoći uništiti politiku sredovječnog burokratizrna, koja vlada u današnjim strankam. Kad bi naš seljački sviet bio novčano uredjen, on bi u svakom pogledu uznapre- dovao i lahko bi prebrdio krizu, koja mu prieti i koju već ćuti usljed filokserične' za- raze. Ne uredi li se kod nas novčana se- ljačka vjeresija, koje danas skoro i nema mi ćemo do koju godinu imati predjela poj dvrženih užasnoj gladi i pustih, jer će dol tiČno pučanstvo morati da izseli, a mi ćemp tek tada uviditi i uvjeriti se da politička snaga našeg naroda nije skoro nikakva, sve dok on u sebi ne bude imao volje da uredi kako treba sva ona pitanja, koja se odnosio na njegovo zemljište i življenje njegovo. Dok naše zastupstvo ne bude živo uznasto- jalo, da ove stvari zakonom ne uredi, doijle ni ono neće imati nikakove političke snage i biti će primorano da se i na dalje bavi politikom mrvica. A baviti će se sve dpk vlasfo 1 la se i preko tih ipr- levni red, i da je flo- emlji zavlada tudjinae lali namjerom, da naše ekasno. Znakovi, loji dućnosti, tu su; skrajni SJEDNICA ODBORA ZA ZADRDGARSTVO. Kako čitame u „Polj. Viesniku" odbor za zadrugarstvo imao je svoju sjednicu pod prejedanjem kneza Borella, u Zadru dana 25 siečnja t. g. Osim ostalih stvari odbor je viećao i „o napadaju nekih novina na akciju zadru- garstva" i zaključio je „da bi se na ustuk krivim glasovima, što ih šire neke novine 0 akciji o zadrugarstvu u Dalmaciji u „Po- ljodjelskom Viesniku" štampale i na javnost iznašale glavnije mane i neurednosti nekih zadruga, a naročito dotičnih njihovih ravna- teljstva i nadzornih odbora, kao što i iz- vadci odnosnih odluka, što im se izdavaju 1 da -se dotične zadruge označe samo sa početnim slovom mjesta, u kojemu se nalaze". Ne znamo, koje su novine napadale na akciju o našem zadrugarstvu, a znamo, da smo mi posije Šepurinskog procesa rekli svoju, kritizujuć nadzor zemaljskog odbora. Naši razlozi bili su stvarni, pa je mala usluga našem zadrugarstvu učinjenja, kad se nije ni moglo ni htjelo bolje odgovoriti. Danas ćemo reći, da do nesretnijog zak- ljučka odbor za zadrugartsvo nije mogao doći, jer ovim postupkom raditi će se baš protiv akcije o zadrugarstvu. Mi znamo, da ovim načinom osobe okolo odbora za zadrugarstvo hoće da snime Isa s e b e svaku odgovornost, ali to nesmije da bude, to nigdje nije, a nebi smilo biti ni kod nas. Taj odbor valja da ima dužnost i odgovornost i prema "tomu da udesi svoje nastojanje i svoj rad. Birokratične mjere ne dostaju. Tu treba drugoga. Mi bi smo na primjer radje bili čitali, da je odbor za Gospodarstvo uvažio naše iskrene rieči i da bude na onom temelju postavio svoj rad oko podizanja seoskih bla- gajna, koje su zaista i nama na srcu kao što i odboru za zadrugarstvo. U ovom važnom pitanju kad je govora 0 kritici nesmije se govoriti o napadajima, već smo svi dužni, da tko bolje zna i mo- že ludi oko ove prekoristne ustanove, a nitko nesmije da se drži, kao da je u pi- tanju savršen i netakniv. Mi dakle, kao što ne razumijemo mnogo neumjestnih odredaba koje se odno- se u poslovanje seoskih zadruga, tako se ne slažemo pod nipošto sa ovim zaključkom, jer se s njim ne će ništa posteći, a sveu- kupno zadrugarstvo će trpiti. Odbor za Zadrugarstvo nek radje Češće 1 trgovački nadzire novčano poslovanje seo- skih blagajna, koje su pod nadzorom Ze- maljskog Odbora, a sudbena vlast one koje nisu i nek Zemaljski Odbor ne prima pod svoj nadzor blagajne, ako barem jedan dio Hrvatski kralj Dmifar Zvonimir u Šibeniku. Puno s e j e i razno pisalo o hrvatskomu kralju mitru Zvonimiru, osobito ovo zadnjih godina. dajica. koji je za hn'atsku krunu prodao Rimu hr- vatsku Liv: da ga jednodušna narodna volja nije i napokon da su ga Hrvati ue- e vodio protunarodnu politiku. hrvatska kronika veli o Zvo- . „pošteni kralj, sin dobroga :ve veoma štovati i ljubit. I nroimniti zle. I bi od svih tako ni inim ne »iše, tako u Zago ,oga kralja Zvonimi aga, i biše više vri iladih ljudih i na emlja Zvonimirova ] a j e Zvonimir bio praveda . u narodu njegova zahvalni ;e obilna 1 i jim nitko pak Hrvatskoj, sa •emenik sv. Pe Nu bilo kako mu drago, istinito je to, da ovoljni sud nekih povjestničara o Zvonimiru i o rovoine vladanju osniva se ponajviše na slut- na i kombinacijama, koje i a k o su dopuštene, oliko mogu d:i razjasne neka priepoma i ne- ia pitanja, ipak ne mogu se uvažiti kao po- tne istine. Pretjeravati se ne smije nigdje, a u povjesti otuvo, jer se čovjek lako ogrieši i o istinu i o ricu, ako ne postupa oprezno, te ovdje vriedi elo: da savjestan historik, koga pri iztraživanju 1 jedino istinitost, jedino ljubav k istini, ne na- ono što traži radi svrhe i obzira, i što bi rado s dokazati kao istinito. Onaj pak, koji bi htio mjeriti sve prilike i rilike prošlih viekova današnjim mj rilom, po- staresinstva i nadzornog odbora nisu točno upućeni u knjigovodstvu. Ovo nije težko postići, ta putujući n- čitelj zadrugarstva, odgovaraj uć svom naslovu, može ih u posve kratkom roku u posao u- putiti. Uvjereni smo, da drugog šepurinskog dogadjaja naše Zadrugarstvo na taj način ne bi moglodoživiti, a naša je želja da ne do- živi. Uztreba li mi ćemo se na predmet obsirnije povratiti. Pismo iz Zagreba ZAGREB. 11. veljače 1906. Saborsko zasjedanje zatvoreno. Jučer je kra- ljevskim reskriptom zatvoreno saborsko zasjedanje, otvoreno početkom studenoga pr. godine a na 15. prosinca do 15. siečnja odgodjeno. Kako vam već javih, očekivao se razpust sabora te brzo provede- nje obćih saborskih izbora. Do razpusta nije došlo, j e r j e ugarska vlada priobćila našoj četrdesetorici, da će ih ovih dana neobhodno trebovati u Pešti. Već sama ova okolnost govori, što je i k a k a v je ovaj naš sabor i zašto služi. Samo otvorenje saborskog zasjedanja bilježi izbor o Koprivnici, gdje su magjaroni, „obustavom izbornog čina 1 ' zapriečili ulaz u sabornicu opozici- onom kandidatu. Kasnije, jednim jedinim zaključ- kom sbrizaše iz hrvatskog ustava načelo o nepo- vredivosti i neodgovornosti narodnih poslanika. Ali finiš coronat opus, pa zato su i pri zakljuc i sa- borskog zasjedanja, još jednom pokazali svoj ne- moćni bies i da samo povriedom zakona, gaženjem ustavili sloboština uzdržavaju svoju moć. Zadnji dan saborskog zasjedanja p a d a o j e baš u one da- ne, koji su odredjeni za interpelacije, tako da je dnevni rad zadnje sjednico glasio : treće čitanje za- konske osnove o ribarenju i interpelacije. Zast. dr. Vinković podnio je dvie intercelacije: o sastavlje- nju izbornih listina i o aferi velikog župana varaž- dinskog Rubido-Zychy. Već su i vanjske magjar- ske talijanske i njemačke novine doniele izvješća o aferi Rubido i g.dje Jakopović, koja je bila pred- metom sudbene razprave, na kojoj je g.dja Jako- pović izjavila, da je svrhom da spasi svoga radi pronevjerenja okrivljenog muža, obćinskog blagaj- nika, povriedila svoje bračno poštenje i t o u odno- šajima sa vel. županom Rubido u njegovoj ure- dovnoj sobi, buduć ju Rubido neprestano napasto- vao veleći, d a j e u njegovim rukama sudbina nje- zinoga muža. Uza sve to njezin je muž bio osudjen, nu poslie izvršene kazni nastupio je jgdno mjesto, koje mu sam Rubido bijaše našao. Poslie nekog vremena m o r a o j e Jakopović ostaviti tu službu, jer se tako prohtjelo svemogućemu Rubidu. Saznav za to, g.dja Jakopović potuži se suprugu na takovom postupanju velikog župana, te prizna mužu, kako j u j e Rubido bio prisilio, da mu se iznevjeri. Su- prug, saznavši za to, razstavlja se od žene i bježi u Ameriku. G.dja Jakopović tuži Rubida sudu radi uzdržavanja nje i djece. Na sudu izjavi o odnoša- jima njenim sa barunom Rubidom, tvrdeći, da je obćila s R u b ; 'om u uredovnoj mu sobi. Sud ju je radi te izjave zatvorio, te ona još i d a n a s u tam- nici pati) Pr .etuj.alc, halzo vi«liio, iiiian _anumu_ja. saboru za Khuen-Hedervara. Starčević, koji je pred sudom čin priznao, bio je osudjen jer d a j e neisti- nitom tvrdnjom htio povriediti čast Khuenovu, a Tuškan i Gržanić jednako bijahu osudjeni, jer su posvjedočili, d a j e David Starčević u istinu udario Khuena. Tako i u ovom slučaju g.dje Jakopović vlada i magjaroni hoće da spase Rubida i da za- bašure istinu, premda ta istina najvećma mora bo- liti g.dju Jakopović. koja ju priznaje. Predsjednik sabora nije niti najavio interpretacije Vinkovićeve t e j e zato ovaj, poslie neg je primljena i u trećem čitanju zakonska osnova o ribarenju, tražio rieč po poslovniku. U isto doba digao se i ban, da pre- dade kraljevski reskript. Predsjednik nije dozvolio

Upload: others

Post on 08-Mar-2020

9 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

aud. u .

Predplata van Šibenika na tromjesec 3 Kr. na po godine 6 Kr.

Predplata u Šibeniku sa donašanjeni lista u kućo jednaka je kao I van Šibenika.

Pojedini broj stoji 6 para.

Šibenik, u sriedu 14. veljače 3.906.

HRVATSKA EIEC Br. 82

Predplate i pisma šalju si Uredništvu. Nefrankirana s» pisma ne primaju. Rukopisi se ne vraćaju. Oglasi, n r i -obćena pisma, zabvali Hd. tiskaju sa po 20 para redak •=> <= ili po pogodbi. => «=»

I Z L A Z I S R I E D C M I S U B O T O M .

vi­

va

Polifička snaga.

M pc

l

skoro opustjeli gradovi kao Nin, Skradin, K n i n i t. d. bili su središta hrvatskog po­l i t i čkog života. Današnji kotari, skoro pusti i goli , i današnja zagora bili su u davnija duha n a i M l a v n i i e žunaniie hrvatske, srcika

po l i t i čkom životu, onoj pol i t ičkoj j e vladala u njima. Ljudi su bili

jaki i za državnu tvoi'bu sposobni za to 'jeli na prikladnom zemljištu. Ra-

s Turcima i Mločićima uništili m n o g e Rieke su poče l e postajati zamuljene,

^oljiva'la, a pučanstvo poče lo krž-t im pri l ikama lasno je^bi lo Mle-

IU zagospodarit i nad o v o m zemljom. A Mli!či(', koji j e znao da nije sjeguran u svom posjedu dok ne opustoši zemlju, očinio sve, ito je trebalo da zemlja posve ogoli. Već i

o Mletaka je sagradjen na drveću iz Dal-i, a kao da to nije bilo dosta, cieli" li su se ogoli l i u strategične svrhe,

•sira toga ljudi su bili primorani sjeći drva i dovažat i ih na more. To j e pučanstvu do-iijalo pa j e samo guli lo žile svojih šuma, samo da prestane muke, kojiir i j e bilo iz-

i ti uzroci skupa uzeti učiniše od Dalmacije zemlju brdovitu i kamenitu, go lu , jer kad su j ednom šumo utamanjene, vjetrovi i povodnji učine svoju, a nastale baretine i močvare osvećuju se čovjeku izparivanjem i bolešćinam. Čovjek postaje slika i prilika zemljišta na kojem žive i obratno zemlja ~e nalazi- u zapuštenosti , u kojoj i njezin

ovjek žive. • D a se ova nevoljna slika našeg zapuš-

- n o g tla i čovjeka promieni , treba v e ć ednom svim silama uznastojati, a ne spa-ati i očekivat i uzkrsnuće prekrštenih ruku.

T aše uzkrsnuće od nevolje m o ž e m o pak i sami izvojštiti . Kako j e zemlja naša po čo­vjeku opustila, tako valja da se p čovjeku i odjene. Kako je čovjek utamanio šume tako treba da ih opet on i zasadi.

Kranjska j e nazad 5 0 godina bila po prilici slična našoj Dalmaciji. Danas je ona zemlja zaodjenuta šumam. A nije se ošu-mila po sebi, nego u znoju lica ljudskoga.

Dalmacija nema danas n e g o p o koji gaj. Planine i brda su gola. Uza sve to nema u nas u ovom pogledu n ikakve brige. Imademo nješto zakona, koji št ite naše šume koje ne obstoje, i po tom su na štetu pučanstvu, ali posebnih zakona, koji bi odredjivali prisilno ošumljenje nemamo.

Nema občine A ipak

akona, koji bi silio pokraj in i ia s tanovito raeijonalno ošumljen t o bi se sve dalo lahko uredili, t lo drugovdje, pa za što ne bi i k<

bi lomak, svako selo bilo prisiljeno da svake godine ojsurni stanoviti predjel u svojem dutu ? Za Što se ne bi to mog lo tako ure­diti, da bude i od novčane koristi siromaš­nijem pučanstvu ? Za što se ne bi u tu svrhu stvorio u pokrajini pokrajinski, a po obćinam obćinski fond za ošumljivanje ove naše g o l e zemlje? Ili naši ljudi ne shvaćaju, da bi se samo tada moglo govorit i u nas 0 racijonalnom gospodarstvu, o plodovitost i zemljišta, o uredjenju voda i bujica, koje nanašaju neizmjerne štete i moralne i ma­terijalne i po l i t i čke?

Mi s m o o tomo tol iko uvjereni da ć e m o o v o pitanje držati budnim, dok se v e ć jed­nom zakonom ne uredi.

D r o g o ve levažno pitanje, koje zasjeca u našu po l i t i čku snagu, jest pitanje nov­čano k o d našeg seljaka. On je prezadužen 1 s toga uvjek izvržen izrabljivanju, pa nije m o g u ć e da uznapreduje. Ovo j e velika rana na našoj Dalmaciji, koju treba izliečiti. A i t o je moguće , samo treba uprieti, treba shvaćati potrebe i priskočit i u pomoć , ne obazirući se dali će se pruženom pomoć i uništiti pol i t iku sredovječnog burokratizrna, koja vlada u današnjim strankam.

Kad bi naš seljački sviet bio novčano uredjen, on bi u svakom pogledu uznapre­dovao i lahko bi prebrdio krizu, koja mu prieti i koju v e ć ćuti usljed filokserične' za­raze. Ne uredi li se k o d nas novčana se­ljačka vjeresija, koje danas skoro i nema mi ćemo do koju god inu imati predjela poj dvrženih užasnoj gladi i pustih, jer će dol tiČno pučanstvo morati da izseli, a mi ćemp tek tada uvidit i i uvjeriti se da polit ička snaga našeg naroda nije skoro nikakva, sve dok on u sebi ne bude imao volje da uredi kako treba sva ona pitanja, koja se odnosio na njegovo zemljište i življenje njegovo. D o k naše zastupstvo ne bude živo uznasto­jalo, da ove stvari zakonom ne uredi, doijle ni ono neće imati n ikakove pol i t ičke snage i biti će primorano da se i na dalje bavi pol i t ikom mrvica. A bavit i će se sve dpk

vlasfo I»1

la se i preko tih ipr-levni red, i da j e flo-emlji zavlada tudjinae

lali namjerom, da naše ekasno. Znakovi, l o j i dućnosti , tu su; skrajni

S J E D N I C A O D B O R A Z A Z A D R D G A R S T V O . Kako čitame u „Polj . Viesniku" odbor

za zadrugarstvo imao je svoju sjednicu pod p r e j e d a n j e m kneza Borella, u Zadru dana 25 siečnja t. g.

Osim ostalih stvari odbor j e viećao i „o napadaju nekih novina na akciju zadru-garstva" i zaključio j e „da bi se na ustuk krivim glasovima, što ih šire neke novine 0 akciji o zadrugarstvu u Dalmaciji u „Po­ljodjelskom Viesniku" štampale i na javnost iznašale glavnije mane i neurednosti nekih zadruga, a naročito dotičnih njihovih ravna­teljstva i nadzornih odbora, kao što i iz­vadci odnosnih odluka, što im se izdavaju 1 da -se dot ične zadruge označe samo sa početnim slovom mjesta, u kojemu se nalaze".

N e znamo, koje su novine napadale na akciju o našem zadrugarstvu, a znamo, da smo mi posije Šepurinskog procesa rekli svoju, kritizujuć nadzor zemaljskog odbora. Naši razlozi bili su stvarni, pa je mala usluga našem zadrugarstvu učinjenja, kad se nije ni moglo ni htjelo bolje odgovorit i .

Danas ćemo reći, da do nesretnijog zak­ljučka odbor za zadrugartsvo nije mogao doći, jer ovim pos tupkom raditi će se baš protiv akcije o zadrugarstvu.

Mi znamo, da o v i m načinom osobe okolo odbora za zadrugarstvo hoće da snime Isa sebe svaku odgovornost , ali to nesmije da bude, to nigdje nije, a nebi smilo biti ni kod nas. Taj odbor valja da ima dužnost i odgovornost i prema "tomu da udesi svoje nastojanje i svoj rad. Birokratične mjere ne dostaju. Tu treba drugoga.

Mi bi smo na primjer radje bili čitali, da je odbor za Gospodarstvo uvažio naše iskrene rieči i da bude na onom temelju postavio svoj rad oko podizanja seoskih bla­gajna, koje su zaista i nama na srcu kao š to i odboru za zadrugarstvo.

U ovom važnom pitanju kad je govora 0 kritici nesmije se govori t i o napadajima, v e ć smo svi dužni, da tko bolje zna i mo­že ludi oko ove prekoristne ustanove, a n i tko nesmije da se drži, kao da je u pi­tanju savršen i netakniv. —

Mi dakle, kao što ne razumijemo m n o g o neumjestnih odredaba koje se odno­se u poslovanje seoskih zadruga, tako se ne slažemo pod nipošto sa ov im zaključkom, jer se s njim ne će ništa posteći , a sveu­kupno zadrugarstvo će trpiti.

Odbor za Zadrugarstvo nek radje Češće 1 trgovački nadzire novčano poslovanje seo­skih blagajna, koje su pod nadzorom Ze­maljskog Odbora, a sudbena vlast one koje nisu i nek Zemaljski Odbor ne prima pod svoj nadzor blagajne, ako barem jedan dio

Hrvatski kralj Dmifar Zvonimir u Šibeniku.

P u n o se j e i r a z n o p i s a l o o h r v a t s k o m u k r a l j u

m i t r u Z v o n i m i r u , o s o b i t o o v o z a d n j i h g o d i n a .

d a j i c a . ko j i j e z a h n ' a t s k u k r u n u p r o d a o R i m u h r ­

va t sku L i v : d a g a j e d n o d u š n a n a r o d n a vo l j a n i j e

i n a p o k o n d a su g a H r v a t i u e -

e v o d i o p r o t u n a r o d n u p o l i t i k u .

h r v a t s k a k r o n i k a ve l i o Z v o -

. „ p o š t e n i k r a l j , s i n d o b r o g a

:ve v e o m a š t o v a t i i l jub i t . I

„ nro imni t i z l e . I b i o d sv ih

t a k o n i i n i m n e

»iše, t a k o u Z a g o

,oga k r a l j a Z v o n i m i

a g a , i b i š e v i š e vri

i ladih l j u d i h i n a

e m l j a Z v o n i m i r o v a

] a j e Z v o n i m i r b i o p r a v e d a

. u n a r o d u n j e g o v a z a h v a l n i

;e o b i l n a 1 i

j i m n i t k o

p a k

H r v a t s k o j , s a

• e m e n i k sv. Pe

N u b i lo k a k o m u d r a g o , i s t i n i t o j e t o , d a

ovol jn i s u d n e k i h p o v j e s t n i č a r a o Z v o n i m i r u i o

rovoine v l a d a n j u o s n i v a s e p o n a j v i š e n a s l u t -

n a i k o m b i n a c i j a m a , k o j e i a k o su d o p u š t e n e ,

o l i ko m o g u d:i r a z j a s n e n e k a p r i e p o m a i n e -

ia p i t a n j a , i p a k n e m o g u se u v a ž i t i k a o p o -

t n e i s t i n e .

P r e t j e r a v a t i se n e s m i j e n i g d j e , a u p o v j e s t i

o t u v o , j e r se č o v j e k l a k o o g r i e š i i o i s t i nu i o

ricu, a k o n e p o s t u p a o p r e z n o , t e o v d j e v r i e d i

e l o : d a s a v j e s t a n h i s t o r i k , k o g a p r i i z t r a ž i v a n j u

1 j e d i n o i s t i n i t o s t , j e d i n o l j u b a v k i s t i n i , n e n a -

o n o š t o t r a ž i r a d i s v r h e i o b z i r a , i š t o b i r a d o

s d o k a z a t i k a o i s t i n i t o .

O n a j p a k , ko j i b i h t i o m j e r i t i s ve p r i l i k e i

r i l ike p r o š l i h v i e k o v a d a n a š n j i m mj r i l o m , p o -

staresinstva i nadzornog odbora nisu točno upućeni u knj igovodstvu.

Ovo nije težko postići, ta putujući n-čitelj zadrugarstva, odgovaraj uć svom naslovu, može ih u posve kratkom roku u posao u-putiti . Uvjereni smo, da drugog šepurinskog dogadjaja naše Zadrugarstvo na taj način ne bi moglodoživit i , a naša j e želja da ne do­živi. Uztreba li mi ćemo se na predmet obsirnije povratiti .

Pismo iz Zagreba

ZAGREB. 11. veljače 1906.

Saborsko zasjedanje zatvoreno. J u č e r j e k r a ­l j e v s k i m r e s k r i p t o m z a t v o r e n o s a b o r s k o z a s j e d a n j e ,

o t v o r e n o p o č e t k o m s t u d e n o g a p r . g o d i n e a n a 1 5 .

p r o s i n c a d o 1 5 . s i e č n j a o d g o d j e n o . K a k o v a m v e ć

j a v i h , o č e k i v a o s e r a z p u s t s a b o r a t e b r z o p r o v e d e -

n j e o b ć i h s a b o r s k i h i z b o r a . D o r a z p u s t a n i j e d o š l o ,

j e r j e u g a r s k a v l a d a p r i o b ć i l a n a š o j č e t r d e s e t o r i c i ,

d a ć e ih ov ih d a n a n e o b h o d n o t r e b o v a t i u P e š t i .

V e ć s a m a o v a o k o l n o s t g o v o r i , š t o j e i k a k a v j e

o v a j n a š s a b o r i z a š t o s luž i .

S a m o o t v o r e n j e s a b o r s k o g z a s j e d a n j a b i l j e ž i

i z b o r o K o p r i v n i c i , g d j e su m a g j a r o n i , „ o b u s t a v o m

i z b o r n o g č i n a 1 ' z a p r i e č i l i u l a z u s a b o r n i c u o p o z i c i ­

o n o m k a n d i d a t u . K a s n i j e , j e d n i m j e d i n i m z a k l j u č ­

k o m s b r i z a š e iz h r v a t s k o g u s t a v a n a č e l o o n e p o ­

v r e d i v o s t i i n e o d g o v o r n o s t i n a r o d n i h p o s l a n i k a . A l i

finiš coronat opus, p a z a t o s u i p r i zak l juc i s a ­

b o r s k o g z a s j e d a n j a , j o š j e d n o m p o k a z a l i svoj n e ­

m o ć n i b i e s i d a s a m o p o v r i e d o m z a k o n a , g a ž e n j e m

u s t a v i l i s l o b o š t i n a u z d r ž a v a j u svo ju m o ć . Z a d n j i

d a n s a b o r s k o g z a s j e d a n j a p a d a o j e b a š u o n e d a ­

n e , k o j i s u o d r e d j e n i z a i n t e r p e l a c i j e , t a k o d a j e

d n e v n i r a d z a d n j e s j e d n i c o g l a s i o : t r e ć e č i t a n j e z a ­

k o n s k e o s n o v e o r i b a r e n j u i i n t e r p e l a c i j e . Z a s t . d r .

V i n k o v i ć p o d n i o j e d v i e i n t e r c e l a c i j e : o s a s t a v l j e -

n j u i z b o r n i h l i s t i n a i o a f e r i v e l i k o g ž u p a n a v a r a ž ­

d i n s k o g R u b i d o - Z y c h y . V e ć su i v a n j s k e m a g j a r -

s k e t a l i j a n s k e i n j e m a č k e n o v i n e d o n i e l e i z v j e š ć a o

a f e r i R u b i d o i g . d j e J a k o p o v i ć , k o j a j e b i l a p r e d ­

m e t o m s u d b e n e r a z p r a v e , n a ko jo j j e g . d j a J a k o ­

pović i z j av i la , d a j e s v r h o m d a s p a s i s v o g a r a d i

p r o n e v j e r e n j a o k r i v l j e n o g m u ž a , o b ć i n s k o g b l a g a j ­

n i k a , p o v r i e d i l a s v o j e b r a č n o p o š t e n j e i t o u o d n o -

š a j i m a s a vel . ž u p a n o m R u b i d o u n j e g o v o j u r e ­

d o v n o j s o b i , b u d u ć j u R u b i d o n e p r e s t a n o n a p a s t o ­

v a o v e l e ć i , d a j e u n j e g o v i m r u k a m a s u d b i n a n j e ­

z i n o g a m u ž a . U z a sve t o n j e z i n j e m u ž b i o o s u d j e n ,

n u p o s l i e i z v r š e n e k a z n i n a s t u p i o j e j g d n o m j e s t o ,

k o j e m u s a m R u b i d o b i j a š e n a š a o . P o s l i e n e k o g

v r e m e n a m o r a o j e J a k o p o v i ć o s t a v i t i t u s l u ž b u , j e r

s e t a k o p r o h t j e l o s v e m o g u ć e m u R u b i d u . S a z n a v z a

t o , g . d j a J a k o p o v i ć p o t u ž i s e s u p r u g u n a t a k o v o m

p o s t u p a n j u v e l i k o g ž u p a n a , t e p r i z n a m u ž u , k a k o

j u j e R u b i d o b i o p r i s i l i o , d a m u se i z n e v j e r i . S u ­

p r u g , s a z n a v š i z a t o , r a z s t a v l j a s e o d ž e n e i b j ež i

u A m e r i k u . G . d j a J a k o p o v i ć t u ž i R u b i d a s u d u r a d i

u z d r ž a v a n j a n je i d j e c e . N a s u d u iz jav i o o d n o š a -

j i m a n j e n i m s a b a r u n o m R u b i d o m , t v r d e ć i , d a j e

o b ć i l a s R u b ; ' o m u u r e d o v n o j m u s o b i . S u d j u j e

r a d i t e i z j a v e z a t v o r i o , t e o n a j o š i d a n a s u t a m ­

nici pati) Pr .etuj.alc, halzo vi«liio, i i i i a n _ a n u m u _ j a .

s a b o r u z a K h u e n - H e d e r v a r a . S t a r č e v i ć , k o j i j e p r e d

s u d o m čin p r i z n a o , b i o j e o s u d j e n j e r d a j e n e i s t i ­

n i t o m t v r d n j o m h t i o p o v r i e d i t i č a s t K h u e n o v u , a

T u š k a n i G r ž a n i ć j e d n a k o b i j a h u o s u d j e n i , j e r su

p o s v j e d o č i l i , d a j e D a v i d S t a r č e v i ć u i s t i n u u d a r i o

K h u e n a . T a k o i u o v o m s l u č a j u g .d je J a k o p o v i ć

v l a d a i m a g j a r o n i h o ć e d a s p a s e R u b i d a i d a z a -

b a š u r e i s t i n u , p r e m d a t a i s t i n a n a j v e ć m a m o r a b o -

li t i g . d j u J a k o p o v i ć . k o j a j u p r i z n a j e . P r e d s j e d n i k

s a b o r a n i j e n i t i n a j a v i o i n t e r p r e t a c i j e V i n k o v i ć e v e

t e j e z a t o o v a j , p o s l i e n e g j e p r i m l j e n a i u t r e ć e m

č i t a n j u z a k o n s k a o s n o v a o ribarenju, t r a ž i o r i e č p o

p o s l o v n i k u . U i s t o d o b a d i g a o s e i b a n , d a p r e -

d a d e k r a l j e v s k i r e s k r i p t . P r e d s j e d n i k n i j e d o z v o l i o

rodne s t a n k e . 5 i «s^.''

Promjena izbornog zakona. nje nije li promjena, k j u misle u izbornom zakonu tim, da se iz

d a blick.-, i ustanovi posehna bu i Osieku, uredjena tako, e da narodna stranka

u toj zakonskoj osnov i 1 sadržana j e ustanova, koja odredjuje da se smatra izabranim zastupnikom onaj , koji j e dob io relativnu većinu g lasova. Računajući na nes logu u opoziciji , vladina stranka misli, da će tako uviek moći računati na većinu mandata . Na­rav ski da im i pri toj ustanovi služi uzorom en-glezki izborni red, koji za izbor zastupnika o d i e -djuje relativnu većinu g lasova.

Svesokohki slet i gospodarska izložba. Prigo­dom svesokolskog sastanka u rujuu o. g. priredjuje se velika gospodarstvena izložba. T k o je razgledao permanentnu izložim industrije u obrtuo-trgovač-

biti će zamjet io . kako hrvaUka industrija znatno i sigurno napreduje. Zasnovana gospodarska izložba pokazati će , kako j e Hrvatska, uza sav svoj podre-

darstveuoni polju polučila s i l n i ' n a p r e d a k . Iz ložba će biti u većem obsegu od one u god . 1 8 9 1 . na vel ikom prostoru oko Sajmišta . U z izložbu konja, goveda , svinja, peradi, pčela , mliekarskih proizvoda izložiti će se i gospodarski strojevi. Tu će se opa­ziti silni napredak u stočarstvu, tako da Hrvatska može konkurirati i sa velikim i bogat im zemljama. D a se predstavi razvitak gospodars tva Hrvatske i Slavonije dosta j e iztaknuti , d a se j e iz ovih ze-

milijun K. Takove učestnic im vel ikog sokolskog sastanka biti pružena prilika, da se razgledanjem gospodarstvene izložbe okoriste, a mnogi će uhva­titi tu priliku, da se obskrbe za svoje gospodarske potrebe. —

Niemoi i izborna reforma. Njemački zastupnici iz Č e š k e izjaviše u svo­

j e m nikidašnjem zaglavku, da težište izborne r e ­forme, š to je v lada zamislila, vide u odgovflhi n a pi tanje : da li će se relativni odnošaj njemačkih zastupnika prama slavenskim pomjeriti , i da li n e bi s lavenska većina mogla, biti rezultat i z b o r n e r e ­forme. Tim j e po mišljenju Vlade j ednostrano shva -

da iztrgne parlamentarizam iz nemoćnost i , d a ga spasi od propasti . Stari j e parlamenat padao wi

svaku sigurnu podlogu i bio je postao predmetom javnog sažaljenja. T o stanje primoralo je austrijsku državnu mudrost, da se poštara za p dmladu par­lamenta, da ga i zba i iz robstva 14 .og i da mi

lična od svih dosadanjih. Poš to nisu uspjeli prego-

od svih ostalih e lemenata , t. j . od ljudi iz centruma, iz desnice , te iz radikalne sknpiu*. Neočekivano

bitnosti praktičan i retbriuističan, i na kojemu j e

Pantano . davno mnienje ostalo j e ko začudjeno, ali j e zato poskoči lo pouzdanje , koje nadahnjuje politička, iskrenost Sonnina. I š tampa se u obće vrlo prijatno drži prema novoj kombinaciji , tek š to š tampa ljevice navieš ta opoziciju i zove na nju svoje pri­staše . Ova će (.pozicija bi t doduše dos ta jaka, ali će je Sonnino moći uviek svladati , ako se bude

kretne djelatnosti . Novi kabinet nije parlamentarno odviše jak , ali ima u sebi tol iko kompetencija , to ­liko umnosti , tol iko karakterne snage, da će se

lamentarnom m e g d a n u .

•al. na n icel , osobit ih i/.bornil.

ne bijahu pob­udi, na ko , e ni-

U Ru»ü i. u n a t o č vješt ima, koje .javljaju, d a se mir

crnomorske tiote. U pokrajinama traju nei Poltavi apse kečnike , odvjetnike, inžinire i i l <>n-hi j e buknuo požar. U Kutaisu uniši mnogo dućana , a 15 ih je zapaljeno. U 1

Medjuto Witte

Ministarstvo Sonnino. Kr../ samih pel dana na

U Algesirasu. S u d e ć po n e k i m v ie s t ima , r ek bi, d a nastupa

kr i t i čn i čas u m a r o k a n s k o m p i tan ju . P i t a n j e pol i ­cije poče lo se p r e t r e s a t i , a u t o m e izmedj F r a n -c e z k a i N j e m a č k e v l a d a p o d p u n o n e s p o r a z u m l j e n j e . F r a n c u z k a j e uv je r i l a velevlast i o s h o d n o s t i , d a se njoj povjer i z a d a t a k o uzpos t av i r e d a u M a r o k u , i velevlas t i bi j o j t o r a d o ' p r e p u s t i l e d a ni je Nje ­m a č k e , ko j a se pro t iv i , d a ta j z a d a t a k vrši s a m o j e d n a vla.,t. Z a š t o t a k o N j e m a č k a h o ć e , nije jasrn^, n i t o n a t o hoće d a oda je , a l i j e oč i to , d a o n a t im os ta je v j e rna s t a r o j svojoj po l i t ičkoj t endenc i j i , k a k o

z e m n o m m o r u , e d a kasn i j e u z m o g n e n a d nj im vr-

s l o m a n a . N j e m a č k a d a k l e n e će n ipoš to da z n a d e z a k a k a v evrope jsk i m a n d a t pov je ren j e d i n o j F r a n -cuzko j u z p r k o s svim j a m s t v i m a , k o j a ova da je i ko ja bi zadovo l j ava l a d r u g e velevlas t i . — U t o m e stoji čvor p i t an ja , ko j im će se k o n f e r e a c a u A lge -s i r a su bavi t i n a r e d n e s edmice . — M o r a t će se ići za t im , d a se N j e m a č k a sk lone n a s t a n o v i š t e F r a n - , c n z k e ili d a se uz p r e d h o d n o p r i s t a j a n j e ob ih dr . - | žava n a d j e p u t , koj i će u m a n j i t i zah t j eve j e d n e , a ub laž i t i s u m n j e d r u g e s t r a n e .

Kina i Evropa. Kinezk i pos l an ik u B e r l i n u izjavio j e n e d a v n o

po prilici o v o : J a p a n j e i z n e n a d i o E v r o p u , a K i n a će j e i znenad i t i d o m a l o . K i n a s vojn ičkog p o g l e d a j o š ni je E v r o p i p o z n a t a . K i n e z i su J a p a n c i m a n a s jeveru s \ o g ve l ikog c a r s t v a dal i neob ičn ih l judi , vel ikih , j a k i h p o p u t vojn ika p r u s k e s t r a ž e . K t o m e

m a l o s e n t i m e n t a l n i . K i n e z k e č e t e , d o b r o u v j e ž b a n e , b i t će u z o r n e , j e r se n e će t a k o l a k o p r e n e r a z i t i n a d u š m a n s k u v a t r u . K inez i će p o s t a t i najbolj i vo j ­nic i n a svie tu .

A k o p r i d o d a m o ovome , d a se u Kini p r e d u -z imaju velike po l i t i čke r e fo rme , d a K i n a već n e ide z a t im, d a o s t a n e o s a m l j e n a , već d a n a s u p r o t želi p o d r ž a v a t i p r a v e o d n o š a j e i t r g o v a č k e sveze s d r u ­gim d r ž a v a m a i d a n e će p o d n i p o š t o d a j o j se i tko n a m e ć e , na j skol i u v je rsk im s t v a r i m a , o n d a je j a s n o , d a se o n a m o n a obal i P a c i f i k a d iže vel ika , s i l na n o v a s n a g a , n a ko ju će E v r o p a m o r a t i ozbil jno d a

h o ć e d a se p e n j e , d a s a r e a b i l i t i r a , m a m e ć i p r i ­s t a š e H r v . s t r a n k e r i e č i m a , d a va l j a d a n a š n j e v o -dje p r o m i e u i t i , j e r d a n isu s p o s o b n i z a r a d . T u č in jen icu n a j b o l j e p o d k r i e p l j u j e o n a j n a p a d a j u a s t a r e b o r c e p r i g o d o m s a s t a n k a z a o b ć e p r a v o g l a ­sa u k a z a l i š t u , i ona j n a s k u p š t i n i b a d n j e g d a n a , n a ko jo j bi p r o č i t a n o j e d n o p i s m o t e ž a k a n a a d r e ­su p r i s t a š a H r v . s t r a n k e .

„ S l o b o d a " u b r . 4. o d 7. ve l j ače o. g . d o ­nos i iz javu p r o t i v a š e m d o p i s n i k u , a p o d p i s a n i su D r . J . S m o d l a k a . D r . M a k a l e i D r . T a r t a g l i a .

T u on i n i eču i s t i nu , d a s u n a p a l i n a n a r o d n e z a s t u p u i k e . A j a p i t a m , j e li b i o p r e d n j i m a o n a j l is t p r o č i t a n n a o n o m s a s t a n k u p r i j e n e g o su sa­s t a n a k o t v o r i l i ? Z n a li D r . J . S m o d l a k a , d a j e o n a j , ko j i j e ta j l is t i>ročitao p r i p r v o m p o k u š a j u z a s n o v a n j a s t r a n k e n a L u č c u r e k a o o v o : G o s p . d o k t o r e , z n a j t e , d a s m o p r i s t a š e s t r a n k e D . r A n ­t e T r u m b i ć a , a k o vi h o ć e t e p ro t i n j e m u , n i j e v a m a m o m j e s t a . A D r . S m o d l a k a j e n a t o o d g o v o r i o , d a u č i t a o n i c u m o ž e s t u p i t t k o h o ć e , j e r d a j e bez s t r a n k e . U tu s v r h u o n a j ist i j e n a t o u n a j ­mio svoj s t a n , g d j e se s a d a p o h v a l n o š i r i h r v a t , r i eč . A l i k o l i k o u , . S l o b o d i " , t o l i k o u j a v n o s t i t a se c i e l a s t v a r p r i k a z u j e s a d a k a o d je lo d e m o k r a t s t r a n k e i svi su tu n jez in i p r i s t a š e . S u t r a k a d n a ­s t u p e m a ko j i i z b o r i e t o o p e t z a v a d a , r a z d o r a i b o r b e . —

K a d o v a k o s t v a r i s to je , n e p o j m i m u l o g u l jud i oko „ S l o b o d e " , j e r b i p o n j ihov im i z j a v a m a bi lo n a j p r i r o d n i j e , k a d bi se p r i d r u ž i l i h r v . s t r a n c i . N e p o t r e b n o j e s i j a t r a z d o r i m r ž n j u i z m e d j b r a ć e j e d n o k r v n e . I l k u p u i r a d svih si la m o ž e s a m o p o ­m o ć i n a r o d n o j s t v a r i . T k o b u d e v r i edn i j i , r a d i n i j i , s r čan i j i i uz t r a jn i j i doć i ' će i p o seb i u p r v e r e ­d o v e , a l z a t i m se n e smi je g r a m z i t i r u š e ć i u g l e d d r u g i m a . —

N a d r u g e k l e v e t e o n e k a k o m p l a ć e n i š t v u s m a t r a m i z p o d svog d o s t o j a n s t v a o d g o v a r a t i . U p o -t r e b l j a v a t t a k o v e o s t a r j e l e n e s l a n e f r a z e u n e s t a -

• š ici r a z l o g a d o i s t a n e d o l i k u j e n i k o m e , a j o š m a ­nje l j u d i m a , ko j i h o ć e d a u j a v n i m n a r o d n i m p o -s l i iua v o d e g l a v n u rieč.

( M o g i m e n a n e i z n o s i m n a j a v n o s t , j e r m i n i je d o r e k l a m e . Ž e l i m ko r i s t i t i h r v a t s k o j s t v a r i u ko l i ko m o g u bez k a k v e žel je z a l o v o r i k a m a .

Biograd.

N a t r a g 8 d a n a n e p o z n a t i z l ikovc i u k r a d o š e 1 k r i n k a od 100 k i l a T o m i E š k i n j i iz n j egove s t o jne k u ć e ; z b k o v c i m a se j o š t e r n i j e u š l o u t r a g .

U n o ć i 7. o. m j . pos j ek l i s u v i n o g r a d J a n k u M r v i č i ć u iz P i l i p j a k o v a , p o s a d j e n A m e r i k a n s k o m l o z o m , ko j i hi ove g o d i n e u p o d p u n o m r o d u b i o . Sftvar j e p r e d a n a o r u ž n i š t v u z a i z t r a ž i v a n j e . 1 U n o ć i 9 . o. m j . u k r a l i su iz s t a n a M. S t a m -

pkl ie 2 ovce . N i t o v i m a j o š n i k a k v o g t r a g a . H v a l a Bjogu l i e p o n a p r e d u j e m o , k a o n a t r a g 50 g o d i n a . E|o k o g j e , n e k se ž u r i , d a j e d n o m p r e s t a n u o v a b d g u m r z k a d je la .

D n e 2 . o. m j . n e k o l i k o i m u ć n i h o b i t e l j i ove varoš i sk lop iŠe p o g o d b u s a j e d n o m t v r d k o m z a u s t r o j e n j e t r i j u m l i n a n a p e t r o l i n u s u 2 5 kon ja snage . T o m p l e m e n i t o m i k o r i s t n o m k o r a k u od srca se r a d u j e m o . T i m će j e d n o m p r e s t a t o n a n e z -g o i n o s t , d a n a š i l jud i s e b e i h r a n u i z l a ž u s in jem m o l u . —

NAŠI DOPISI

Split.

K a d ste me, g o s p . urednice , pozval i , da Vara, se od pr igode do pr igode javim, da vas izviest im o s tvarima obće koristi , rados tno sam n a t o pri­s tao i odredio , da ću izbjegavat svaku osobnu po lemiku , koja ne bi bila k o r i s n a svetoj hrvat­skoj stvari ili koja ne bi p o m o g l a cilju hrvatske misl i . — T o g a sam se uviek držao.

K a k o vam je poznato , ovdje sad obs to je dvie hrvat, s tranke i to H r v a t s k a s tranka i n o v a hr­v a t demokrat ska stranka. Prva bi us l i ed fuzije iš la za tim, da okupi sve, š to je tr ieznijega j)od zastavu n a š e g n a r o d n o g jedinstva. Pravac t o m e ra­du opredie l i la je ona p o z n a t o m riečkom resoluci-jom. V o d s t v u te stranke sa strane demokrata pri­znaje se i vješt ine i sposobnos t i , pa ipak kao da

bili birani ^ obć insko l

lokratske

i upravu.

••odja H r v . *kli m lade

DOMAĆE VIESTI

\ Svatovi. U s u b o t u v j e n č a o se j e u S p l i t u g. D r . JAnte T r u m b i ć , p o d p r e d s j e d n i k s a b o r s k o g k l u b a l l r v i t s k e s t r a n k e , s a gospod j i com A n o m K a r a m a n , k e e r t t o u p o k . D . r a S r e ć k a K a r a m a n a .

N c š a n a j s r d a č n i j a č e s t i t a n j a !

Vjenčanje. Bivši uči te l j ovd ješn jeg r a t a r s k o g t eča ja , a s a d a ob i lazn i uči te l j po l jod je l s tva u D u ­brovn iku , n a š s u g r a d j a n i n g. V i n k o B a r a n o v i ć vjen-ča je s e na, 17 . ov. raj. s a g .d j icom Z o r k o m P u c a v t u Kr i ževc ima . - S r d a ć n o č e s t i t a m o !

Za družbu SS. Ćirila i Metoda u Istra p r i ­milo j e J a š e u r e d n i š t v o o d D . r a J . G a z z a r i i D . r a M. Drin)[ović p o 2 K , n a m j e s t o -čes t i tke p r i g o d o m vjenčanj/i. D . r a A . T r u m b i ć a . — P r i j e i s k a z a n i h K 42:10 — U k u p n o K 4 6 : 1 0 .

Pučku zabavu sa lutr i jom pr i red ju je „ H r v a t -ski S o k o l " u V o d i c a m a u v e č e r d n e v a 1 8 . o. ini .

Isko I"'

Skupština pod v e d r i m n e b o m u V o d i c a i I rža t će s e d n e v a 1 8 . o. m j . , a b i t će g o v o r a i t ičkoj , d ruž tveno j i g o s p o d a r s t v e n o j u r e d b i a, v i n o g r a d a r a . K a k o d o z n a j e m o , s j a t i t će

. . U l i , poi

'.•ili'kla Tri ribarske ladje i/. Š e p u r i šle s edmice s i lna b u r a n a ribanju, t e se z a nj ih n i š t a nije zna lo . U p r o š l u s u b o t u opazi l i se l jani , k a k o neko l iko ljudi n a o t o k u „ T i j a t u " vapi ju p o ­m o ć . Činovnik L u č k o - Z d r a v s t v e n o g U r e d a a Š e p u -rinnm. g >sp. M a r i n k o v i ć . p r i j av io s luča j g . Nis i t eu ,

om P o g l a v a r u u Z a d r koji s e t o g č a s a n i

j . p a r o b r o d u „ Z a d a r " u P r v i ć - 1 i k a p e t a ' d t i ' č n o 2 1 0 '

d a , o d p l o v i š e o d m a h , t e ž k o m uev re -

p u t r e č e n o g o t o k a , n a k o m u u a d j o š e s a m o

N i k o l e M i j a t P a š k i n i s a p e — o d vel ike

ni već j a k o i znemogl ih r i b a r a , k o j e d o b r o o-

vši n a p a r o b r o d n j e l o i a i v i n o n , d o v e z o š e p o d

Š e p u r i n s k u o b a l u . — O s t a l e dv i e l ad j e bi le

t a k o d j e r u h v a t i l e n e k ojih o tok a i u nedje l ju .

p o p u s t i l o v r i e m e , z d « tvo k u ć i d o d j o š e .

Za siromašne učenike h r v a t s k i li š k o l a u Z a -

a k u p i l o se d n e 4. o. i n j . p r i \ j e n č a n j u gosp .

i B u č a s a g o s p . c o m A m t i c o m Tol i ć K 7:68.

p r iml j enu svo tu o d p o s l i l i s m o f . p r e d s j e d n i k u

log o d b o r a u Z a d r u . D o p r i n i o e s l i e d e ć a gg.

S t r p i ć , 20 p , J a k o v F šk in ja 2 K , F r a n e Bu-

) p , A n t i c a B u č a 20 p , Sini e K a t i ć 20 p,

J e l i ć 40 p , J o s o B rz ić 20 p . A l b e r t J e h č i ć

L u c i n I ve 20 p , M a k s a n I v a n 40 p , Bož ić

A n t e 40 p , B u č a A n t e 40 p , B u č a I ve 30 p , B u ­č a J a k o v 20 p , J e l i č i ć F r a n e 1« p . B r z i ć Š i m e 40 p , B u - ' a B e p a 20 p , Mi le B u č a 20 p , S l avo B u č a 20 p , D a n a B u č a 20 p i M a r a B u č a 30 p .

Ivan Meštrović. Ovaj mlad i i da rov i t i k ipa r dovr š io j e ovih d a n a d j e l o : „ N a z d e n c u ž ivo ta" . Z a n a š u kn j i ževnos t z n a m e n i t o j e , š t o j e i z rad io sk ice za „ S m r t S m a i l - A g e C e n g i ć a . K a d b u d u go­tovi n a c r t i o t i s n u t će ih u p o s e b n o j knj iz i s k u p a s a M a ž u r a n i ć e v i m e p o m . P o č e t k o m p r o l j e ć a p r i r e d i t će n a poziv b e č k e „ S e c e s i j e " k o l e k t i v n u iz ložbu. — K e i i k i j e i n t e r e s p o b u d i o i i» v a n j s k o m svie tu d o ­k a z u j e n a m to , š t o g a j e prof. P a p a , p r i v r e m e n i z a m j e n i k C a r d u e c i - a n a b o l o n s k o j un ive r s i , z amol io , d a m u poša l j e ž ivo top i s i r e p r o d u k c i j i ; g l avn ih r a d ­n ja z a l j e top is „ T a l i j a n s k a u m j e t n o s t " .

Liek proti filokseri? Njemačke , n o v i n e j av l j a ­j u , d a j e nek i l j e k a r n i k u W i i r b u r g u i m e n o m B e h r , p r o n a š a o l iek p r o t i f i lokseri , b i v a e l e k t r i c i t e t s k o ­j i m d a se m o ž e un iš t i t i f i loksera bez d a se lozi i š ta n a š k o d i . K a k o se m o ž e loza e l ek t r i zova t i , t o j e j o š t a j n a , ko ju B e h r n e ć e d a o d a p r i j e n e g o s t v a r p o ­sve n a č i s t a c n e i zvede .

A k o se ova vies t ob i s t in i , o n d a p r e d s t o j i ve­l i k a r e f o r m a , s k o r o b i s m o rek l i r e v o l u c i j a u vino­g r a d a r s t v u . A m e r i k a n s k a l o z a i z č e z n u t će m a l o po m a l o sa b o j n o g po l j a os taviv m j e s t o n a š i m p i t o m i m e u r o p s k i m v r s t i m a , ko je će v i n o g r a d a r i p o d v r ć i e-l e k t r o t e i a p e u t i č n i m . o p e r a c i j a m a .

Primamo i rado p r i o h 4 i g « m o : D r a ž t r o / ' / • svjeta z a n a o b r a z b u p u č a n t s v a k o t a r a Os iek , od lu ­čilo j e i zdava t i p o s e b n o svoje g las i lo „ N a r o d n a P r o s v j e t a " . L i s t t a j iz laz i t i ć e d v a p u t a n a mjesec , a s toj i za n e č l a n o v e god i šn j e 8 K , d o k g a č lanovi Prosvjete dob iva ju b e z p l a t n o .

„ N a r o d n a P r o s v j e t a " o b r a d j i v a t i će g r a d j u iz p ro sv j e t e , n a r o d n o g g o s p o d a r s t v a , po l i t i ke , z a k o -n o d a r s t v a , z d r a v s t v a , d r u ž t v e n o g ž ivota , knj iževnost i , a k t o m e će d o n o s t i i r a z n e viest i t e z a b a v n o -p o u č n i p o d l i s t a k . — Bi lo u s to d o b r i h č a s a !

Spašeni ribari. U s u b o t u ovdješnje pog lava r ­s tvo p r i m i l o j e od ž i r i j an skog ž u p n i k a b r zo j avku d a j e 36 r i b a r a o d p u t o v a l o n a ribanje u č e t v r t a k v e č e r i d a se više n i su povra t i l i .

U p r a v i t e l j p o g l a v a r s t v a g. s av j . D . r M a d i r a z z a i l učk i p r i s t a v g. K a t a l i n i ć o d m a h su p o d svoju o d g o v o r n o s t uze l i p a r o b r o d „ Z l a r i n " , u k r c a l i su n e k o l i k o č i n o v n i k a , obsk rb i l i su se s a svim, š t o j e od p o t r e b e z a o k r j e p u s m r z n u t e če l jad i i k r e n u l i su d a ih t r a ž i . N u p o š t o je , „ Z l a r i n " p o s v e s p o r , a v je t a r 8 b u r e d u v a o j e j a k o , s a „ Z l a r i n o m " bili bi došl i p o s v e k a s n o u p o m o ć nevo l j i nc ima . N a s r eću s u s r e t n u k o d t v r d j a v e Sv . N i k o l e financijalni p a r o ­b r o d „ Z a r a " n a k o m u je b io lučki p o g l a v a r Nis i -t eo , p r e k r c a j u se n a nj i p o d j u r a v n o k o toku K a l m e r k a , n a k o j e m se c ieni lo , d a s u se ribari m o r a l i z ak lon i t i . Z b i l j a n a d j o š e t u 12 ribara n a p o l a s m r z n u t i h , a i zmedj ovih j e d n o g a s t a r c a od 64 god . j e d v a d u h a t a .

D v i e noć i su n a onoj z imi p rove l i u a o toku p o d v e d r i m n e b o m , bez v a t r e i o g r t a č a , j e r su im b r o d o v i bil i o š t ećen i . M r e ž e su sasv im izgubi l i .

O d m a h su bili u k r c a n i n a p a r o b r o d i ok r i e -pl jeni , a p o l u p a n e l ad j e p r iveza l i su z a p a r o b r o d I z a k a k o su k r s t a r i l i p o obl iž jem o t o c i m a , neb i li naš l i j o š k o g a i uvjer i l i se d a n e m a n i t k o , k r e n u š e p u t Ž i r i j a , d a i zk rca ju s i r o m a š n e r i b a r e , koji su os ta l i i bez m r e ž a i b r o d o v a . D o k j e pohva l i t i ovaj l iepi č in h u m a n i t a r n o s t i g o r n j e g o s p o d e , željeti j e

n i c i m a p r u ž i s r e d s t a v a z a p o p r a v u l a d j a i n a b a v u

m r e ž a , e d a s p o r o d i c o m n e s k a p a j u o d g l ad i .

Plesovi u Šibeniku. S v a k z n a , d a j e do v r i e m e p l e sova . K o m u j e milo p leše , n a k i t i s e , za-k r a b u l j i se i z a b a v l j a s e . 0 o v i m z a b a v a m pisat i k a o o d r ž a v n i m p o s l i m a m o ž e s a m o „ M . J e d i n s t v o " ,

š to g a j e p r i r e d i l a ' „ P r b s k a Z o r a " 717 b o g zna sve s koj ih u z r o k a . , , M . J e d i n s t v o " idje t a k o da­leko , d a m i e š a o s o b e , k o j e g a u pos lu u e u l a z e i s tvar i ko je s ovim p l e s o m n e m a j u d o t i c a j a . O n o n a p a d a i n a š e g b ivšeg u r e d n i k a i n a š l is t . Ali mi ,.M. J e d i n s t v o " n e m o ž e m o u z e t i ozbi l jno , a ovo

e i l ino pitanje

su i v n e d n o s t i , ,M. J e d i n s t v a - ' i n j e -n e u i a s m i s l a g o v o r i t i , j e r k o d nj ih

ma , a o s o b a m , k o j e se u t i č u , ,M. J e ­si vir- , mi t o , i k u d bi m o g l i , n e b i z a b r a n i l i ,

jer j e t o s t v a r n j i h o v o g u k u s a .

jPor o tu a rasprava

o dogodjaju u Polešniku S v j e d o č i j o š K n a p p p r e k o t u m a č a n j e m a č k i . m z a | ) i s n i k p o p a O r v a r i ć a i u č i t e l j a P a v J i č e -

v i ć a , ko j i su d n e 2 5 k o l o v o z a b i l i u P o s e d a r j u , v i d i l i ž u p n i k a T o m a š e v i ć a i ču l i g a g d j e g o v o r i ,

,ko b i rado d o š a o u Z a d a r . — B u c h o f e r v e l i , d a bio u ćel i j i p r e d o n o m o b t . K o v a č e v i ć a , a l i d a i n i š t a v i d i o , n e g o d a j e o d d r u g i h č u o g o v o -

. o d o p i s i v a n j u . — I z p i t u j u se j o š u z n i c i Oštr ić" K o v a o G r g o , L u k a M i t r o v i ć , ko j i k a ž u , d a t i što v i d i l i , n i t i što č u l i . Č i t a j u s e sv j e -

n i e e o K o j i B o g u i i o v i č u , iz k o j i h p r o i z l a z i , d a i s t i v i š e p u t a b i o o s u d j e n r a d i k r a d j e i d r u g i h

ish: / i l a e , | „ ;

do

i s l u g o m k u š a j u , m o g u l i t a d v o j i c a p r o -v a U t i v r a t a o n e s o b e , g d j e s e j e s t a r a n a š l a m r t v a . P r o i z t i č e , d a s u ' o b t u ž e n i t o m o g l i u č i n i t i , s a d o ­n j i m k r a č u n o m o t v o r e n i m , a l i d a s e j e p r i t o m k l j u č a n i c a | p o k v a r i l a . O p a z i t i j e , d a p r i n o v o m p o ­s t a v l j a n j u b r a v e j e d a n j e š a r a f f a l i o , a d r u g o m j e g l a v a b i l a s l o m l j e n a . V j e š t a c i B e n z o n i i M o n z a n i i z v j e š ć u j u o o d p p r n o j s n a z i k l j u c a n i : e .

D r ž . o d v j e t n i k p r e d l a ž e , d a si u p i t a n j u i a p o r o t n i k e . . s t a v i g l e d e K o v a č e v i ć a o z n a k a z l o č i n a k a o i z d a j n i č k o u m o r s t v o .

P o č i n j e s e s a č i t a n j e m s p i s n , koj i se o d n o s e ua p r e d h o d n i ž i v o t o b t u ž e u i k a . Č i t a n j e se n a s t a v l j a i p o s l i e p o d n e . N a k o n š t o s u b i l i s u o č e n i M i l i c a G u j a t a n o ć i B o g u n o v i c o d o p i s i v a n j u i n a k o n š t o j e p r v a p o r e k l a n a v o d e d r u g o g a , n i c č e ć i , d a j e u i č e m s u d j e l o v a l a , z a k l j u č e n j e d o k a z n i p o s t u p a k .

Č i t a j u s e p i t a n j a n a p o r o t n i k e . Z a s l u g u S i -K o v a č e v i ć a p o s t a v l j e n o j e s a m o j e d n o p i ­

l j e : >«le li o n n a k a n o m i p o t u d j e m n a g o v o r u

? Z a D o n F r a n u T o m a š o v i ć a p o s t a v l j e n a

p i t a n j a : 1. J e li o n d a o n a l o g S i m n n U

/ i ću , d a u s m r t i A n u R a n Č i g a j ? 2 . J e l i s>e

eč io u s v r h u , d a d a d e p r i g o d e d a s e z l o -

•ši? 3 . J e l i o n n a s t o j a o , d a z a p r i e č i , d a

i J o d o z n a ? 4 . J e li p r o t u z a k o n i t o u s v o j s t v u

e t u O š t r i č p o s t a v l j e n a su o v a d v a p i t a n j a :

J e li o n a d a l a n a l o g Š i r a u n u K o v a č e v i ć u , d a '

A n u R a n Č i g a j ? 2 . J e li o n a n a s t o j a l a , d a

; a p v u d a s e t o d o z n a ? <

r ž a v n i o d v j e t n i k g o v o r i o j e u č e t v r t a k

, v e č e r s k o r o d o o s m e u r e , a u p e t a k n a s t a v i o

roj g o v o r o d 9 - 2 0 Z

,epl

I O 1 / , , t a k o d a j e t a j i s u g o v o r i l i b r a -

i g o d v j e t n i k a g o v o r i o

u k r a t k o D r . W e r k ,

D r . Z i l i o t t o i Mai-cocchia. G o v o r i t o l i o b t u ž b e k o l i o b r a n o u č i n i l i su

n a j l j e p š i u t i s a k . M a r l j i v o j e b i l o p r o u č e n o s i l n o g r a d i v o i z a m j e r u o m v j e š t i n o m i z n e s e n o . O s o b i t u su z a n i m i v o s t p o b u d i l i g o v o r i m l a d i h b r a n i t e l j a D . r a W o r k a i G . M a r c o c c b i e . T o l i j e d a n , k o l i d r u g i p o k a z a l i su n e o b i č n i d a r g o v o r n i š t v a . D r . W e r k o d m a h p r v i m r i e č i m a . i z r e č e n i m n e k i m d i r l j i v i m s u u č o š ć e m , g a n u o j e s l u č a o c e , p a s v e d o k r a j a ,

j r { U L o r n V t T l u š a t e l j s t v a n i k a d n e o s l a b i . Z a d a j e

i je i

b i r a n u f r a z u i e l e g a n t n u d i k c i j u . O g o v o r i m a g g .

D r . K l a i ć a i D r . Z i l i o t t a o b ć e j e mntenje d a M I

bil i i / . v r s t n i .

U s u b o t u p o s l i e p o d n e p r e d s j e d n i k j e č i t a v a

' t r i s a t a , v r lo o b j e k t i v n o , p o n o vio i z p a d k e r a z p r a v e ,

pa p r o t u m a č i o p o r o t n i c i m a u p i t e i p r e p o r u č i o im ,

: da z a b o r a v e s v e o n o . š t o s u Čuli v a n i o o v o m p . o -

" oesu, d a n e p o d l e g n u u p l i v u r a z l i č i t i h s t r u j a , v e ć

da, p r o s u d j u j u ć i s a m o r e a l n e i z p a d k e o v e r a z p r a v e ,

k a o l j u d i p o š t e n i i s l o b o d n i , d a d u n e p r i s t r a n , s a -

v j e s t a u i p r a v e d a n p r a v o r i e k .

P o r o t u i c i s u s e p o v u k l i u 7 s a t i . N j i h o v o j e

I v i e ć a n j e t r a j a l o s v e d o 1 0 s a t i . D v a s u p u t a p o ­

z v a l i p r e d s j e d n i k a j e r n i j e d a n n i j e h t i o d a b u d e

i z v j e s t i t e l j . Na, k o n c u s u s e s l o ž i l i . K a d su uš l i u d v o r a n u , u o b ć i n s t v u j e v l a -

g r o z n i č a v a u z b u d i e u o s t . P o r o t u i k D o -

M a l o a o s u d u , k

, , u e " ; - I I F . g l e d e A n t o o p i t a n j e o d a n o m n a l o g u I r u g o s p o r e d n o p i t a n j e o ,

10 „ n e " 2

k r i j e : 10 „ d a " , 2 „ n e " .

n e d o g o v a n j e . U l a z e o b t u K a n d i a š č i t a p r a v o r i e k . 0

e n i c i . Z a p i -

i č e v i ć b u l j i p r e d a s e i n e gc v o r i a i r i eč i

ni o d v j e t n i k t r a ž i k a z n e , a b r a n i t e l j i

j u ć e o k o l n o s t i . S u d b e n i se d v o r p o v l a -

e m e n a z a t i m v r a ć a s e i p r e d s j e d n i k

F r a n e T o m a š e v i ć o s u d j e n n a 3 0 K g l o -l a n a z a t v o r a r a d i p r e k r š a j a p o č i n j e n a n e

; a k o n i t o m z a p l j e n o m p i s m a

3 n e o d k r i j e u m o r s t v o A n e R a n č i g a j . B r a n i t e l j D r . Z i l i o t t o i D r . W e r k n a j a v l j u j u

i š t o v n u ž a o b u , D r . M a r c o c c h i a p r i d r ž a v a si p r a -o, d a t o u č i n i k r o z 3 d a n a .

P o p T o m a š e v i ć i d j e v o j k a A u t o n i j e t a O š t r i ć u š t e n i s u i s t e v e č e r i n a s l o b o d u .

G O S P O D A R S T V O

Peradarstvo. Uslied zaraze filoksere, ćut imo danomice

da nam se poremećuju finance našeg narod­n o g gospodarstva, te smo usilovani tražiti u drugim izrukama, kako da nam ove pruže sredstva potrebita za naše izdržavanje sve dotle dok nam obnova vinograda, neda ono, što su nam oni prije davali i što je nami bilo dostatno za naše uzdržavanje; a zatim da nam služe kao pričuva za svaku even­tualnu nesreću, koja bi nas u gospodarstvu zatekla.

Važnu u logu može da u o v o m e - p r e -duzme peradarstvo.

Čim vrše nastaje skupoća mesa, t im raste ciena peradi. Naša domovina nije u stanju, da nam dade tol iku ko l ikoću mesa, ko l iko nam je od potrebe za prehranu, a to usl ied pomanjkanja pašnjaka i vođe pitke, tako da smo usilovani uticati se drugim susjednim državama i pokrajinama, koje za-hvaleći uvidjavnosti austrijanskih državnika, pri sklapanju trgovačkih ugovora, znale su

. izmedju nas i njih podignut i takav kinezki zid, da smo usilovani plaćati carinu, k o da se radi o k a k v o m luksuznom nakitu, a ne o onome, što nam je od potrebe za svag­danju prehranu. Ovo vriedi osobito za Sr­biju i Crnu Goru.

Ova njemačka osveta dovela nas je do toga, da mi strepimo danomice, da ne osta­nemo .bez mesa, a medjuto ono malo što ga jest, možemo reći, da je nikakovo; a i to prama vrsti dosta skupo plaćamo, jer kost i više n e g o mesa zapada nas kg. 1'20 Kr.

Ovo smo iztakli, da nam još jače po­tvrdi, kako je od prioke nužde, da se da­demo na uzgoj peradi.

Nu, kad i ne bi vriedili ovi razlozi, da nam peradarstvo donekle nadomjesti pomanj­kanje mesa, to su drugi puno važniji za naše danomične potrebe, koji za t o vojuju.

Za svagdanje domaće potrebe nema unosnije grane, što gqjenje peradi, a što opet zahtieva manje troška i još manje truda.

Kod nas m o ž e m o reći, da je ova grana do danas sasma zapuštena i ako izostavimo, koju gospodju, koja se t im kao iz zabave zanima, možemo reći u obće, da ni mi a ni vlada u o v o m pravcu'ništa poradili nismo. N i s m o mi u obće, jer to nam svjedoče pa­zari, na koje se još dandanas uviek nose naše stare kokoši, a da nije vlada svjedo­k o m je, što ni nadzornik-savjetnik Zotti u svojoj osnovi nije sa ovim pitanjem nit naj

manji radar nared

bavio. Sve što je vlada za naše pe-i se u jednoj nam jest. co se' kokoši i tuke

imaju nositi u krtocima, a ne strmoglav.

N u rek bi, da je vlada shvatila svoju dužnost i ako kasno, pa ako nas glasovi ne varaju, čujemo da ne-'to misli učiniti u o v o m pravcu.

Svakako, što vlada učinila ili ne uči­nila, jer su njezini puti dugi, a mudrost ne­dokučiva, mi ipak ne treba, da čekamo, Što će ona poraditi, jer će to zaista bjti kao

sada, — kaplja u moru naših potreba,

stoga nam se nameće dužnost, da se otre-

i o skrbinstva i učinimo sami sve ono što

žemo i sto je naša dužnost za naše bla-

itanje.

U dr/a

tfovi k u s t o s S v e t e z e m l j e , o t a c R a z z o l i , u s t u p n o m g o v o r u , k o j e m u j e b i o p r i s u t a n i

k o n s u l f r a n c u z k i , n i j e o v o g p u t a , k a o š t o id p r i j e o b i č a j , s p o m e n u o F r a n c u z k u k a o

istill i .

ljišt

jine. bolj pr ih nalili njih

koje imadu

puno gor

ipak per;

kao što su Engleska i Bel -koje imadu kl imu i zem-

? n e g o li je ovo naše pokra-darstvo nalazi se na daleko

m stepenu, nego li k o d nas i daje l iepi id, jedan od najunosnijih. Mali racio-

kokoŠtijaci danomice se podižu, a uza družtva i škole ovakove vrsti. U njihov primjer ugledala se i susjedna

Italija, koja do g. 1880 bila je u pogledu peradarstva na is tom stepenu na kojem se ono kod nas danas nalazi.

N u Talijani uvidjeli, da im pera­darstvo može biti unosno, da ono može da nadoknadi svagdanje potrebe, da može obo­gatiti onoga, tko se uzgojem peradi bavi i taj uzgoj u industriju pretvori, pa su se dali ozbiljno na posao, te je danas Italija na glasu kao prva država u pog ledu racio­nalnoga uzgoja peradi.

Poš to naša klima, naše zemljište nije gore nego li je srednje i grrnje Italije, to mislimo, da bi bilo više vrieme, da se i mi p o č m e m o ozbiljno baviti uzgojem peradi.

Prošl ih godina valjalo bi za dobavu jedne plemenite vrsti kokoši , golubova, tuka itd. potrošit i silesiju novaca, a više puta i u ludo, jer dalečina prevoza, slabo pako-vanje bili su uzrokom, da su nam životinje stizale mrtve, ili polu mrtve, od kojih nismo imali n ikakovu korist; nu dan danas u o v o m pogledu nemamo se šta bojati. Razne trgo­vačke kuće, koje se bave razplodjivanjem i gojenjem peradi natječu se, kako će koja bolju spravu izumiti da olakoti prevoz pe­radi, a brže komunikacije nam jamče, <L, nam perad ne će na putu pocrknut i od gladi.

Uzgoj peradi ne iziskuje bog zna ka­kov ih specialnih nauka, te stoga mislimo da se ovim može svatko da bavi, koji ima samo ljubavi za to.

K o d nas obstoji, kad u obće govorimo, naša stara kokoš , koja puno jede, a ne daje nam korist ni u mesu ni u jajima onako, kako druge oplemenjene njezine sestrice.

S o v o g pogleda bi lo bi želiti, da se i k o d nas uvedu bolje i plemenitije pasmine i da ove postepeno nadomjeste našu domaću.

Ovo bi se lako moglo postići, a za to l i i se imale skrbiti naše gospodarske ustanove.

U mjestima gdje su seoske blagajne, one bi se imale brigati za uredjen i dobar kokošinjak, a gdje ovih nema, tamo bi ih imali zamieniti školski vrtovi.

U z m e m o li da maleni uredjeni k o k o ­šinjak po najnovijem sistemu, sa 1 p ievcem i 14 kakoši Valdarne rase ne zapada nego 180 kruna, a da isti nam daje 2.500 jaja, 2.00o kruna vriednosti pilića, što nam pred­stavlja vriednost od 17.000 kruna godišnjih, odbijemo li od ovoga 5.600 kruna troška za 15 nasada kokoši , to dolazimo do za­ključka, da nam uložeui kapital daje prihod ništa manje od 63-30%.

Ovim načinom ni školski vrtovi ni naše seoske blagajne nebi bile na štetu, a uz ko­rist koju bi imale, još bi bila za narod ta, da bi se plemenite pasmine k o d nas udo­mile u malo godina, narod bi imao od ovoga ne malu korist jer bi nadoknadio domaću svagdanju potrebu, blagosivajuć one, koji su ga u t o m e uputili.

Rekosmo svoju, a do koga je, nek uvaži.

ZADNJE^ VIESTI * U T o k i u se ž ivo r a z p r a v l j a o t o m e , š t o

R u s i u r a z n i m p r e d j e l i m a A m u r s k e p r o v i n c i j e t j e ­r a j u r u d a r s k i o b r t b e z d o p u s t a . — Ž e l j e z n i c a K i -r i n - C i a n g č u n b i t će s a g r a d i e n a s a m i m k i n e z k i m n o v c e m . — K i n a t r a ž i o d R u s i j e , d a j o j u p l a t i 5 m i l i j u n a t a e l s a , k o j e j e b i l a u l o ž i l a k o d r u s k o - k i -n e z k e b a n k e , d a o d a l e č i v o j n i č k e p o s t a j e s a ž e l j e z ­n i c e u M a n d ž u r i j i i suv i še d a j o j n a d o k n a d i š t e t e , k o j e s u k i n e z i p r e k o r a t a p r e t r p j e l i .

* N a b a n k e t u o b ć e g v i eća p o l j o d j e l s k i h k o ­m o r a B i i lov j e n e k i d a n i z r e k a o g o v o r , u k o m e j e n a g l a s i o , d a j e n a j p l e m e n i t i j a z a d a ć a v l a d e š t i t i t i i n t e r e s e s e l j a k a . T o j e i z r e k a o , k a d se d o t a k a o p i ­t a n j a o u v o z u m a r v e . Z a k l j u č i o j e i z j a v o m , d a s o ­ci ja l i s t i n e će m o ć z a v l a d a t i i z m e d j B a l t i k a i A l p a d o k n j e m a č k i t e ž a k b u d e i m a o d o v o l j n i h s r e d s t a v a z a ž iv l jen je .

* P o M a c e d o n i j i u s t r a j a j u se sve n o v e č e t e . B u g a r i i G r c i u t o m e p o k a z u j u n a j v i š e d j e l a t n o s t i , p a j e s v a p r i l i k a , d a ć e se n a p r o l j e ć e p o n o v i t i k r v o p r o l i ć a r a d i p o z n a t i h u z r o k a p o l i t i č k o - v j e r s k e p r o p a g a n d e .

k u p i

P r e d s j e d n i k v e n e z u e l s k e r e p u b l i k e C a s t r o »1 b a r j a k sve v o j n i k e , p r e d v i d j a j u ć r a t

s F r a n c u z k o m . P u k u V e n e z u a l i n e o d o b r a v a p o l i ­t i k u C a s t r a . O p a ž a j u se z n a k o v i u z b u n e , k o j a ć e d a o b o r i v l a d u , n e t o m F r a n c u z k a z a p o č m e b l o k i ­r a n j e V e n e z u e l e . — V e n e z u e l s k a f lo ta s a s t o j i s e o d s a m i p e t m a l i h b r o d o v a . — F r a n c u z k i p o s l a n i k T a i g n y v e ć j e k r e n u o p u t F r a n c u z k e .

* S a s t a l n o š ć u se p o g o v a r a , d a ć e L o u b e t s a s v o j o m g o s p o d j o m k r e n u t i u I t a l i j u , i t o n a j ­p r i j e u R i m , d a t a m o p r o b o r a v e p o k o j u s e d m i c u .

* G l a s a s e , d a ć e K i n a , p o s l i e k o n f e r e n c i j e

i z m e d j n j e i R u s i j e , z a m o l i t E n g l e z k u , d a i z p r a z n i

m j e s t o i l u k u V e i - h a i - v e i .

** C a r W i l i m p o d i e l i o j e j a p a n s k o m g e n e r a l u

N o g i - u o r d e n „ P o u r l e m é r i t e " u z n a k z a h v a l n o s t i ,

š t o j e u m a n d ž u r s k u j a p a n s k u v o j s k u p r i m i o k n e z a

K a r l a A n t u n a o d f H o h e n z o l l e r n a .

* P r a ž k i n a č e l n i k D . r S r b , č i j a s l u ž b a i z t i č e

d o m a l o v r e m e n a , p i e d a o j e o s t a v k u .

* C e z a r L o m b r o s o u j e d n o m s v o m z n a m e n i ­t o m č l a n k u , š t o g a j e o b j e l o d a n i o u , , C o u r r i e r E u ­r o p é e n " , vel i , d a j e S o n n i n o j e d i n i čov j ek , ko j i j e u I tal i j i m o g a o p r e u z e t i v l a d u i z a p o č e t k o r i s t n o i u s p j e š n o d je lo o k r e p l j e n j a d o m o v i n e . O n j e j e d i n i , ko j i ć e s e k a o p r a v i z n a č a j n i k , o d l u č n o o p r i e t i s v i m p o g u b n i m k l i k a m a .

* P o s l a n i k j e d n e o d v la s t i , k o j a i e d i r e k t n o

n a j v i š e i n i e r e s o v a n a n a m e đ j u n a r o d n o j ? k o n f e r e n c i j i

u A l g e s i r a s u , i z j av io j e , d a s p o r o n a p r e d o v a n j e

r a z p r a v a ovis i o t o m e , š t o n i t k o j o š n e m a s r c a

z a s e ć i u p i t a n j a , k o j a su o d g l a v n e v a ž n o s t i iz

s t r a h a , d a s e t i m n e i z a z o v e k o n a č . , 1 s u k o b . —

S d r u g e s t r a n e t v r d i s e , d a ć e i p a k u s v i m <i*ni-

j i m p i t a n j i m a d o ć i d o s p o r a z u m a i z m e d j F r a i i c u A e

i N j e m a č k e .

* T u r s k i b r o d o v i i z k r c a l i su u S m i r n i i H o d -

nij 1 4 0 0 r u s k i h b j e g u n a c a .

* „ H e r a l d o " b a v e ć i se s a d a š n j i m p o j o ž a j e m

u k o n f e r e n c i j i u A l g e s i r a s u z a k l j u č u j e , d a ć e i s t a

m i r n o s v r š i t i s v o j a v i e ć a n j a .

* M n o g i f i n a n c i j a l n i f r a n c u z k e č i n o v n i c i z a h v a ­

li l i s u se n a s l u ž b i , j e r d a s e u z i m a n j e i n v e n t a g a u

c r k v a m a k o s i s a n j i h o v i m v j e r s k i m o s v j e d o č e n j e m .

m * O s n o v a o i z b o r n o j r e f o r m i b i t ć e p r i k a z a n a

z a s t u p n i č k o j k u ć i u B e č u n a 1 9 ov. m j . V i s e l i s t o v a

j a v l j a , d a ć e D a l m a c i j a i m a t i d v a z a s t u p n i k a m a n j e .

* S r b s k a v l a d a o d l u č n o o p r o v r g a v a , d a a u s t r i -

j a n s k i p u t n i c i b i v a j u n a p a s t o v a n i n a g r a n i c i r a d i

j m t n o g l i s t a . S r b i j a j e d o k i n u l a j o š p r e d v i še g o d i n a

k o n t r o l i s a n j e p u t n o g l i s t a , d o č i m d a s e u A u s t r i j i

t o j o š p r e d v i d j a .

* D o š l o j e d o b i t k e i z m e d j u u s t a č k i h ć e t a u

E g r i p a l a n c i . Z a p l j e n j e n o j e v a ž n i h p a p i r a , p o k o j i ­

m a se j e d o z n a l o , d a se u S k o p l j u d ie l i o r u ž j e ,

k o j e j e k u p l j e n o u B u g a r s k o j .

NAŠE BRZOJAVKE.

Z A G R E B , 1 4 . P o š f c r z a 1 9 . t . m j . p r e d s t o j i

r a z p u s t z a j e d n i č k o g s a b o r a u B u d i m p e š t i K o s s u t h

j e b r z o j a v n o o d g o d i o riečki s a s t a n a k .

B U D I M P E Š T A , 1 4 . F e j e r v a r y b i o j e n a a u -

d i e n c i j i k o d k r a l j a i j ' p r i m i o j e u p u t e z a r a z p u s t

s a b o r a n a 1 9 . o. m j .

B U D I M P E Š T A , 1 4 . D a n a s ć e ' o v d j e k o n f e -r i r a t i z a n i m a n i m i n i s t r i o a k t i v a c i j i n o v e c a r i n s k e t a r i f e . O d a s l an i c i s r b s k i - V u i ć i M i l o v a n o v i ć . p o v r a -t i š e se u B e č . T o se s m a t r a d o b r i m * z n a k o m .

B E Č , 14 . U p a r l a m e n t u f p r i k a z a n j e n a p r i ­h v a t t r g o v a č k i u g o v o r s I t a l i j o m i s B e l g i j o m . — Z a b a č e n a je j i r e š n o s t p r e d l o g a g l e d e « T r s t a .

B E Č , 14. K l o f a č e v c i p r i k a z a t ć e u p a r l a m e n ­

t u p r e š n i p r e d l o g o v o j n i č k i m p r o v i d j e n j i m a \ i Č e š k o j .

A L G E S I R A S , 1 4 . R a z p o l o ž e t v j e n a s k u p š t i n i

d o b r o j e u p o g l e d u p i t a n j a o u r e d b i po l i c i j e u

M a r o k u . —

Vlastnik, izdav. i odgovorni urednik: D.r VINKO SMOLČIĆ. Tiskarnica Ivan Sfaglinatz — Šibenik.

Kovačima na znanje. Tko želi kupit i

dobrog kovačkog alata neka se obrati na

PetrafMaremi, kovača u Šibeniku.

Traži se drugi Jamac

na 600 kruna uz mjesečno odplaćivanje duga.

Bez mjenice. — Uz nagradu ili za ljubav,

ako i nepoznatu.

Propitati se pod „Drugi jamac" pismeno kod uredništva lista.

,

Ili II k

JEDINA HRVATSKA TVORNICA VOŠTANIH SVIEĆA U ŠIBENIKU.

Svoj k svome! — POZOR! — Svoj k svome!

Jastim 8e javiti p. a. obćinstvu, poštovanom svećenstvu, crkvama,

TVORNICU VOŠTANIH SVIECfl. Kod mene dobit se mogu izvrstne, a već od mnogih priznate u

nličinama svieće od pravog pčelinjeg voska, kao i finog i"g tamjana.

Svaka i najmanja naručba p. n. mušterija prima se najspretnije, te se obvezujem obaviti njihove naloge u što kraćem roku^ obvezom najpomnije izradbe i uz najpovoljnije uvjete. 7

velepoštovanjem

VLADIMIR KULIĆ Šibenik (^Dalmacija) Slavna ulica.

II JEDINA HRVATSKA TVORNICA VOŠTANIH SVIECA U ŠIBENIKU.

ZZZ Svaki trgovinu koji ne ogla-

sujc svoju robu, ustupa mjesto

svojini takmacima, koji Of/lasuju.

0 » » » X € € C C C C C » VAŽNO ZA DJECU!

Jedan od najboljih načina, da se djeca sačuvaju zdrava, da im se poboljša krv i ojačaju pluća jest davati im više puta na dan meda, ili sama, ili s kruhom i s mlie-kom. — Preporuča se i starijima proti nazebam.

Cista n&ravskoff meda po 60 novč. klg. može se dobit samo kod

Vladimira Kulica.

o>>>»>xcccćccc®

Zlatarija Antuna Vučića Šibenik (Glavna ulica)

izbor svakovrstnih zlatnih 1 srebrenih predmeta, kao i dragocjenih kamenš. - Kupnje staro zlato i srebro uz najvišu cienu. - Veliki izbor lieplh

galantarija pravog kinežkog srebra.

Skladište svih vrsti stakala za uzdržanje i po­boljšanje vida, finih dalekozora, toplomjera, tla­

komjera itd. - Primaju se 1 popravci uz naj­umjerenije clene.

J a d r a n s k a B a n K a ===== u T r s t u mm

Bankovne prostorije u ulici JVCieolo jY£acchiavelii, br. 2 6 . započela je svoje poslovanje,-te

obavlja sve bankovne i mjenične po­slove? eskomptuje m j e i na vriednostne papire, u javnim skladištima.

Kupuje i prodaji svake vrsti, devize, ino novac, te banknote, i izžriebane papire uz najpovoljnije uvjete.

Izdaje doznake na sva glavnija tržišta monarkije i inozemstva, te otvara vjeresije uz izprave (dokumente) ukrcavanja.

Prima novao na štedioničke knjižico u tekući i giro račun.

Obavlja sve burzovne naloge najbrže i najsavjestnije uz vrlo umjerene uvjete.

Posreduje i konvertira hipoteke kod prvih hipotekarnih zavoda uz najniže uvjete.

lujmove ao i na robu ležeću

vriednostne papire umu zlatni i srebrni

>včuje kupovne

[VAJU SE SAMO U SKI.ADISTI', ŠIVAĆIH STHÖJKVT „ S I N G E R

IVAN CffilMANI - ŠIBENIK.

VELIKO S K L A D I Š T E P O K U Ć S T V A

Štovanom obćinstvu preporučujem upo­

trebljavanje MAGAZINOVE SMREKOVAČE,

koja okrjepljuje želudac, razgrijava živce,

A . D E L F I N ^ ŠIBENIK (Glavna ulica) f

fj$ obskrbljeno je raznim krasnim okvl- %m

& rima, ogledalima i lapecarijom. — Rj m Velika izradba - narodnih škrinja - 1 |I | Naručbe se izvršavaju najvećom ^

točnošću. Ciene mnjerene uz najpo-voliniie uviete. o o o o o o

zaustavlja proljev i heči od groznice, tifusa,

hunjavice i t. d.

Samo čista, odlikovana „Smrekovača"

dobiva se kod distileura

RISTA P. M A G A Z I N A Š i b e n i k ( D a l m a c i j a ) .

— CCc-

Srogarija Vinka Vučića Šibenik (prije JR. 3funakovića)

preporuča svoj bogato obskrbljeni dućan raznim ] predmetima iz

vitim mirodijama, ne, svakovrstnim

mineralnim vodama, velikim izborom najfinijih parfima i predmeta nuždnih

za bolestnike.

HRVATSKA VJERESIJSKA BANKA P R O T I S l i A B O C I I O I M K A S M M

proti plućnim boleštini, žliezdam, škrotoIo/J itd.

P O D R U Ž N I C A ŠIBENIK -(Centrala u Dubrovniku i Podružnica u Z a d r u ) -

obav l ja » l iedećc p o s l o v e :

Prima novao u s v r h u u k a m a ć i v a n j a n a u l o ž n i c e i b l a g a j n i č k e d o z m p o t v r d e n a t e k u ć i i l i n a ček r a č u n .

Preuzima vriednosne papire i i n e v r i e d n o t e u p o h r a n u . P r e u z i m a p l a t e m j e n i c e , n a p u t n i e e i č e k o v e za n a š u

Daje predujmove n a v r i e d n o s n e p a p i r e , z l a tn i i s r e b r e n i nova Kupuje i prodaje vriednosne papire i v r i e d n o t e , n a r o č i t o sve

va tn ih s r e ć a k a , d r ž a v n i h z a d u ž n i c a , ž e l j ezn i čk ih i i n d u s t r i j a l u i h p a p i r

zemlje i inostranstva. Unovčuje i z v u č e n e s r e ć k e , z a d u ž n i c e i d o s p j e l e k u p o n e , te n a b a v l j a n o v e ku­

pon .ke a r k e . P r o v a d j a o s i g u r a n j e p r o t i t e č a j n o m g u b i t k u - i ž r i e b a u i h s r e ć a k a i z a d u ž n i c e Obavlja vinkulacija i devinkulacija svih vrsti v r i e d n o s u i h p a p i r a , polaže vojničko-

ženitbene i «ve d r u g e j a m č e v i n e u m e d n o s n i m p a p i r i m a , t e p r o v a d j a k o u v e r s i j e .

Prirodno bakalaro\?o ulje 4 C l đ R K S O n B r \ ž

z g o t o v l j e n o u TI e wf o u n cl I a n d -u

Ovo bakalarovo ulje, keje propisuju prv auktoriteti, mora se svim db sada poznatim ' postaviti; te i radi lake probave i je preporučeno u svim onim slučaja želi postići okrjepu cielog organizma, kao i pc

nedicinski tim pred-

igodnog ukusa veoma ima, u kojim liečnik

šenje lesne težine, poboljšanje sokova i čišćenje

— Čuvat se treba od naličnosti. —

Zahtjevati se mora naročito C I ^ K S O T J B ^ . 5 ULJfc O D B A K A L A R A .

— Ciena za svaku flašu Kr. 2. —

— Sandučić od 6 flaša Kr. 10. —

Glavno skladište za Dalmaciju, Hrvatsku, Bosnu i

Hercegovinu: C. RU66ERI, Ljekarna k sv. FInfi od Padue » X C g ŠIBENIK.

Ti nikada naći nećeš boljeg i uspješnijeg medicinskog

sapuna do davno prokušanog

B E R G M A N N O V A L I E R - M L I E C N O G S A P U N A = =