bolesti, Štetočine i zaštita maline - agromont
DESCRIPTION
Bolesti, Štetočine i Zaštita Maline - AgromontTRANSCRIPT
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 1 - 20
Bolesti, štetočine i zaštita
maline
Priredio: Dejan Zejak, agronom
Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 2 - 20
Poštovani uzgajivači malina,
u skripti “Bolesti, štetočine i zaštita maline” koju je priredio inženjerski tim
“Centra za razvoj agrara”, a koja je dio programa CHF-a/USAID-a i Centra
za razvoj agrara u okviru zajedničkog projekta “Obuke malinara u oblasti
sprječavanja širenja bolesti i štetočina”, predstavlja najkraći i
najjednostavniji opis bolesti, štetočina i njihovo sprječavanje.
Skripta je namijenjena polaznicima obuke, a njena svrha je da bude
podsjetnik i pisani dokument pomoću kojeg bi sami poljoprivrednici bili
upućeni na način sprječavanja širenja bolešti i štetočina maline.
Ona predstavlja kratak pregled dosadašnjih agronomskih znanja iz ove
oblasti, koje su u dužem nizu godina istraživali instruktori ovog kursa, tako
da smo se prilikom njenog prireĎivanja rukovodili naučnim i stručnim
radovima i publikacijama profesora, doktora i inženjera agronomije sa
Univerziteta iz Podgorice, Kragujevca i Banja Luke.
Prilikom prireĎivanja skripte koristili smo podatke iz “Zbornika naučnih
radova prvog kongresa o malini Srbije i Crne Gore sa meĎunarodnim
učešćem“ Čačak 2003., knjige “Bolesti voćaka i vinove loze i njihovo
suzbijanje” M.Ivanovć i D.Ivanović-Univerzitet u Beogradu, Beograd 2005.,
“Savremena proizvodnja maline, gajenje, zaštita, prerada” S.Petrović i
A.Leposavić-Institut za istraživanja u poljoprivredi “Srbija””- Čačak 2005.
kao i podataka Centra za razvoj agrara.
U nadi da smo makar u najmanjoj mjeri uspjeli, i da će ovaj pisani dokument
biti Vam od koristi, želimo Vam usješan i dobar rod maline.
U Bijelom Polju, mart 2006 godine. Dejan Zejak dipl.ing.agr.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 3 - 20
Malina (Rubus idaeus L.)
U svjetskim razmjerama malina je rijetko voće i proizvodi se svega oko 324
hiljade tona maline.
Srbija i Crna Gora je meĎu najvećim proizvoĎačima ovog voća sa preko 54
hiljade tona na godišnjem nivou i prihodom od blizu 100 miliona eura. U
svijetu ima preko 1200 sorti, crvene, purpurne, crne maline. Najzastupljenija
sorta crvene maline je «Vilamet» a poslije nje «Miker».
Malina je voćna vrsta koja se, davno mogla, sresti po okućnicama ili manjim
zasadima voćara, u Crnoj Gori. Zadnjih godina, počela se plantažno gajiti
na sjeveru Republike. Najveći malinjaci se nalaze na teritoriji Opštine Bijelo
Polje. Oni se kreću od jednog hektra u selu Potrk, gdje se nalazi najveći
zasad maline, do dvadeset ari koliko je morao da zasadio svaki koperant
firme “Meduza-coop” koja se bavi razvojem malinarstva u Crnoj Gori.
Sorta maline«Vilamet» u Crnoj Gori zauzima gotovo 99%. Ona u izrazitim
malinogorjima, kakvo je ariljsko, uz odgovarajuću agrotehniku daje oko 20
t/he.Ova sorta je remotantna, tačnije ima mogućnost da donese rod i drugi
put, u jesen. Ova osobina «Vilameta» ne dolazi svake godine do izražaja, za
nju su najvažniji povoljni klimatski uslovi. U Srbiji koja je početkom
devedesetih, i 1997. (sa oko 48 hiljada tona) bila svjetski rekorder po
proizvodnji ovog jagodičastog voća, pored «Vilameta» zastupljena je, u
manjoj mjeri i sorta «Miker». “Centar za razvoj agrara” je u proljeće 2005.
uvezao sadnice “Mikera”, i formirao po prvi put u Crnoj Gori malinjak sa
ovom sortom maline.
Malina je izvozni artikal čija
proizvodnja raste i prema
dugoročnim analizama bi
trebala da u SiCG 2010
godine bude preko 140 000
tona.
Plod maline. U botaničkom
smislu plod je zbirna
koštunica sastavljena od oko
20-140 pojedinačnih
koštunica, i kao takva po berbi, lako se zamrzava, zatim čuva u hladnjačama
i transportuje zamrznuta. Masa ploda je od 3-6 g.(Vilamet 3,8g.). U
agroekološkim uslovima tipičnih malinogorja Vilamet daje i preko 20 tona.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 4 - 20
Hemijski sastav maline je od velike koristi za ljudsku ishranu, jer je bogat
vitaminom C, bjelančevinama 1,2 g. Mineralima Ca, Mg, P i S , voćnim
kisjelinama 2%, antocijanima i antioksidansima koji štite čovječiji
organizam od kancera i kardiovaskularnih oboljenja.... pozitivno
djeluje na ljudski organizam pogotovu na rekonvalescente. Plod je cijenjen
na zapadnom tržištu i dostiže cijenu od 3-5 eura za jedan kilogram.
Sortiment.
Pravilan izbor sorte predstavlja primaran uslov uspješnje i ekonomski
opravdane proizvodnje maline.Činjenica je da se sorta Willamette, svojim
osobinama, visokim prinosom, relativno krupnim plodom koji je aromatičan
i čvrst i kao takav pogodan za zamrzavanje, i visokom otpornošću na
gljivične i virusne bolesti, prisutna u gotovo 95% naših malinogorja. U
posljednje vrijeme sorta Meeker, koja je sve traženija na svjetskom tržištu
može da bude adekvatna zamjena Villamettu.
Tržište. Proizvodnja ovog jagodastog voća u svijetu je preko 300 000 tona,
SiCG daje oko 50 000 t, u Crnoj Gori proizvodnja za 2003. je bila oko 700
tona. Malina je izvozni artikal koji je u 2003. u SiCG dostigao suficit u
vrijednosti od 100 miliona €. Njena proizvodnja raste i prema dugoročnim
analizama bi trebala da u SiCG 2010 godine bude preko 140 000 tona
Konkurentska prednost proizvoda (maline) je činjenica da su potrebe
inostranog tržišta za ovom vrstom voća jako izražene, što govori i podatak
da se preko 80 % roda maline izveze. Naše učešće u proizvodnji maline u
svijetu je oko šestine svjetske proizvodnje. Činjenica da je SiCG jedna od
vodećih izvoznika ovog voća, prestavlja kapitalnu prednost u proizvodnji i
plasmanu maline (posle SiCG slijede Poljska, Čile i SAD).
Crna Gora je do sada uspjela da formira oko 100 ha malinjaka, a «Meduza-
coop» je 2003.odkupila oko 200 tona maline.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 5 - 20
PROGRAM ZAŠTITA MALINE
Po preporukama Instituta za voćarstvo – Čačak, 2003 god.
Redni broj
Preparat Konc.(%) Fenofaza primjene
Bolesti i štetočine
1.
Bakarnioksihlorid Bijelo ulje
0,7
Zimsko prskanje
Sušenje izdanaka
Didimela Antraknoza Malinin moljac
2. Captan WP-50
Tiodam 0.25 0.2
Listanje
Sušenje izdanaka
Didimela Lisne vaši Štetočine
stabla Grinje
3.
Qudris Nurelle-D
0.075
0.1
Početak cvjetanja
Didimela Sušenje
izdanaka Lisne vaši Malinin
cvjetojed Malinina buba
4. Switch 62.5 WG
0.08
15 dana posle pojave
prvih cvjetova
Siva trulež
5. Dithane DG Neo Tec
Actara 25 WG Vertimec 018 EC
0.25 0.02 0.08
Odmah po završenoj
berbi
Didimela Sušenje
izdanaka Muva galica Malinina
mušica Grinje
6. Bakaroksihlorid
Tiodam 0.7 0.2
Tokom septembra
mjeseca
Didimela Sušenje
izdanaka Grinje
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 6 - 20
Praviljan primjena sredstava za zaštitu
maline od bolesti, štetočina i korova
maline, predstavlja jednu od važnih mjera
agrotehnike. ProizvoĎačima su postavljena
bitni zahtjevi, koja se zaštitom mogu
ispoštovati:
a) Porizvesti i potom isporučiti tržištu
kvalitetne i zdrave plodove
b) U plodu nesmije imati ostataka
pesticida, teških metala, organskih
nečistoća. U zasadima maline postoje
povoljni uslovi za razvoj štetočina i štetnih
mikroorganizama. Korovi u malinjacima
mogu da često umanje rod, koliko bolesti i
štetočine, čak i više od njih.
Phytophtora fragarie var.rubi (Original D.Zejak)
Bolesti maline
Gljivična oboljenja maline (Mikoze)
Izazvana su gljivama, a najčešće bolesti zasada maline su
1) Ljubičasta pjegavost izdanaka maline Didimella applanata
2) Sušenje izdanaka maline Leptospheria coniothyrium
3) Antraknoza ili pjegavost izdanaka Elsione veneta
4) SmeĎa pjegavost lišća maline Sphaerulina rubi
5) Siva trulež plodova maline Botrytis fuckeliana
6) Venjenje izdanaka maline Verticilium albo-atrum
7) Pepelnica Sphaerotheca macularis
8) RĎa maline Phragmidium rubi –idaei
9) Trulež korijena maline Phytophtora fragarie var.rubi
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 7 - 20
Ljubičasta pjegavost izdanaka maline Didimella applanata,
Didimella applanata ( Original D.Zejak)
Ljubičasta pjegavost je
poznata pod imenom
«didimela». Prouzrokuje
smanjenje rasta izdanaka
maline, ošteti lišće i
stabla, pupoljke, a kod
većeg intenziteta ove
bolesti izaziva i sušenje
izdanaka. Primarna
zaraza se vrši sporama, a
njveči njen intezitet je
sredinom mjeseca maja,
kada je visina izdanaka
oko 30 cm. Zaraza može
trajati i do kraja juna. Na
ivici lista ili na lisci se
javlja nekrotična pjega u
obliku slova «V»,
zaraženi listovi se
najčešće osuše, a na
zaraženim izdancima,
tamne, kestenjaste pjege,
dužine 3-5 cm. Sore maline sa jačom voštanom prevlakom, kod ove bolesti
pjege imaju kestenjastu ili purpurnu boju. U toku jeseni kestenjasta boja se
slabije uočava jer izdanci postaju mrki-na njima se formira stara kora. U
zimskom periodu na izdancima se javljaju srebrnaste, sivkaste pjege. Tokom
proljeća i ljeta dolazi do nekroze, pucanja ko i odvajanja kore. Ako
sastružemo primarnu koru, ispod nje je jasno zeleno tkivo. Zato se i trebaju
uklanajti prve serije mladih izdanaka maline. Bolest se javlja oscilatorno, u
nekim godinama intenzivno, dok se u sušnim i ne javlja. Otporne sorte na
Didimella applanata su : Haida, Viking, Chief, Boyne, Carnival, Chilliwak i
Festival, Meekker je vrlo otporna, dok je Willamette i Glen clova visoko
tolerantne na nju.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 8 - 20
Sušenje izdanaka maline Leptospheria coniothyrium, izuzetno je
rasprostranjena u malinjacima u zapadnoj Srbiji, često zbog sličnih
simptoma se poistovjećuje sa didimelom. Gljiva napada prizemni dio biljeke
na oko 20 cm, a prepoznaje se prema nekrotičnim pjegama nepravilnog
oblika na izdancima, pucanja kore i skoro čitavog tkiva izdanka. Kako
nekroza obuhvata prstenasto izdanke, oni se često suše i lome. Najčešće se
javlja na mjestima gdje su izdanci povrijeĎeni, a koji su nastali
agrotehničkim mjerama ili ubodima insekata. Izdanci tokom ljeta izumru.
Njenoj pojavi pogoduju obilne kiše u fazi porasta, pred ili u toku berbe.
Sprječava se pravilnom upotrebom insekticida i preparata na bazi bakra, kao
i uklanjanjem serija prvih proljećnih izdanaka.
Antraknoza Elsione veneta
Ima više naziva za ovu bolest maline: sivilo kore, rĎa izdanaka, pjegavost
izdanaka. Uočava se po pojavi blagu ugnutih i boje purpura pjega na
izdancima, ali ove pjege se mogu javiti i na lišći, peteljkama, pupoljcima i
plodovima. Lišće zaraženo antraknozom opada prije vremena, što dovodi do
potpunog ili djelimignog izumiranja izdanka maline, a azaraženi polodovi
venu još dok su zeleni, ili se nepravilno oblikuju, zbog toga što zaraza
zahvata dio ploda, i oni postaju tvrdi i suše se. Pojavu i njen intenzitet
pospješuje velika vlažnost, inteživno Ďubrenje azotnim Ďubrivima, ali i
činjenica ako je zasada zakorovljen Sprječava se pravilnom upotrebom
insekticida i bakarnih preparata, uklanjanjem serija prvih proljećnih
izdanaka.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 9 - 20
SmeĎa pjegavost lišća maline Sphaerulina rubi
Sphaerulina rubi(Original D.Zejak)
Javlja se
isključivo na
malini, a kod
nas
nepričinjava
ozbiljnije štete.
Na licu lista se
prvo javljaju
zelenkasto-
tamne pjege. Sa
starenjem lista
pjege prečnika
1-2 mm a
nekda i 4-6
mm, postaju
bjeličaste,
sivkaste sa jasno izraženim rubom. Nekda imamo i pojavu da tkivo u okviru
pjega ispada, što uslovljava šupljikavost lišća. Pri podizanju zasada moramo
voditi računa o meĎurednom rastojanju, jer je važno provjetravanje
malinjaka i cirkulacija vazduha. Orezivanje izdanaka koji su već dali rod
nakon berbe plodova, umanjuje mogućnost njene pojave. Preparati na bazi
benomila, kaptana ili pak bakarni preparatisu korisni za njeno suzbijanje
Siva trulež plodova maline Botrytis fuckeliana
Siva plijesan, trulež plodova koju izaziva Botrytis cinerea, spada u red
ekonomski zančajnijih bolesti ovog jagodastog voća. Zaraza se obično javlja
na cvetovima, koji se potom suše, ili pak na kruničnim listićima poslije
precvjetavanja. Polodovi inokulirani botritisom omekšaju, budu vodeni i
mekani, i konačno dolazi do izumiranja tkiva koje postaje smeĎe i koje
najzad prekrije bječičasta (siva) plijesan. Bolest s ebrzo sa zaraženih širi na
zdrave plodove. Ubrzano širenje truleži podspješuje duži period kišnih dana
tokom perioda cvjetanja i razvića plodova. Sprječava se upotrebom
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 10 - 20
fungicida 7-14 dana prije početka cvjetanja, a ponekad i na početku berbe. U
SAD se koriste preparati na bazi kaptana a u EU na bazi dihlorfluanida.
Mogu s ekoristiti i preparati na bazi benomila, karbendazima, vinklozina,
iprodiona. Kod nas su registrovani pirimetanil, iprodion, prosimidion, tiram,
i vinklozin. Trulež plodova je veoma značajna i poslije berbe, a obranu
malinu treba što prije dopremiti do hladnjače. Tempratura nakon skladištenja
nesmije preći 2 0C.
Venjenje izdanaka maline Verticilium albo-atrum
Verticilijum se javlja kao naglo venjenje, naizgled zdravih izdanaka u toku
vegetacije, a poprima izgled sasušenog lista duvana. Uzročnik gljiva
Verticilium albo-atrum uslovljava začepljenje sprovodnih sudova u izdanku
maline. Dugo se zadržava u zemljištu i prenosi se neadekvatno
kontrolisanim sadnim materijalom. Biljke domaćini verticilijuma su
krompir, paprika, krastavac, dinja, lubenica, malina, jagoda, kupina. Njenoj
pojavi pogoduju vlažna, hladna i zemljišta sa izraženom pH kisjelom
reakcijom.
RĎa maline Phragmidium rubi –idaei Prisutna je u zasadima u zapadnoj
Srbiji i istočnoj Bosni., ali nepredstavlja ozbiljniju prepreku gajenju maline.
Javlja se na nadzemnim izdancima, listovima i lisnim drškama, rodnim
grančicama. Na listovima nastaju žućkasto-narandžaste pjege, zaraženi
listovi otpadaju (avgust – septembar). Zaražene izdanke treba orezati i
spaliti. Jaču zarazu sprječavamo fungicidima na bazi oksikarboksina. Sorta
maline iz Engleske Molling Lewel je otporna prema uredostadijumu ove
bolesti.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 11 - 20
Trulež korijena maline Phytophtora fragarie var.rubi Zasad maline sa Phytophtora fragarie var.rubi (Original D.Zejak)
Trulež korijena
maline, fitoftora,
je veoma
agresivna bolest,
koja već izaziva
paniku u
krajevima gdje se
malina
tradicionalno
gaji. Trulež
korijena je
najznačajnija
bolest maline u
svijetu.
Identifikovana je
u Srbiji. Predpostavke su da je ima i u Crnoj Gori. Prvi put je opisana u
Škotsko 1937 godine, potom u SAD 1958., no značajnije štete uzrokuje
1980 godine. U Srbiji se 2002.godine identifikuje i pretpostavlja se da je u
Arilju prisutna u 30% zasada maline. Njen uzročnik je gljiva iz roda
Phytophtora, podvrsta Phytophtora fragarie var.rubi. Bolest se najprije
uočava u nižim djelovima parcele, gdje je obično zemljište manje propusno i
gdje se voda zdržava. Najčešće se biljke suše u grupi, i proreĎuju u redu, i
nema obnavljanja zasada. Oboljenej se javlja, na rodnim izdancima i n
aljetorastima.. Zaraženji ljetorasti brzo venu, suše se nakon nicanja u
proljećnom periodu, nerijetko nakon vodenastih pjega u njihovoj osnovi.
Rijetko, bolest na ljetorastu maline napreduje sporo, kada dolazi do žutila,
uvenuća i krajnjeg sušenja u toku ljeta. Rijetko izdanak ostaje zaražen, a da
ne ispolji simptome do sljedeće sezone vegetacije. Zaraženi izdanci daju
slabije bočne grančice, na kojima su listovi koji žute, suše se i venu duz
bočnih i glavnog nerva, često i prije dozrijevanja ploda maline. Mrka boja
korijena, oksidno crvena, može biti pozdan pokazatelj prisustva ove bolesti.
Jaka zaraza dovodi do potpunog sušenja zasada maline. Za njeno suzbijanje
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 12 - 20
je najznačajnija proizvodnja certifikovanog i kontrolisanog sadnog
materijala (kultura tkiva, u zatvorenom prostoru). Malinu treba saditi na
ocjeditim, dreniranim, i dobro propusnim zemljištima. Rezistentne na nju su:
Meeker, Chilliwack, Sumner. Sorte Willamete,Skeena, Chilcotin i Comox,
Titan i Hilton su vrlo osjetljive.
Umjereno osjetljive su Festival, Heritage, Reveille, Tylor. Značajno
rezistenten su Newburg i Lathaim. Protiv pojave fitoftore koriste se fungicidi
na bazi metalaksila i fosetil-aluminijuma (Ridomil Gold, Aliete 80 WP ).
Oboljenja maline izazavana bakterijama (Bakterioze)
Izazvana su bakterijama, a najčešće bolesti zasada maline su:
1) Rak korijena i izdanaka maline Agrobacterijum tumefaciens
2) Bakteriozna plamenjača izdanaka maline Erwinia amylovora
Rak korijena i izdanaka maline Agrobacterijum tumefaciens
Bolest koja se manifestuje po izraslinama i deformacijama najčešće na
korijenu, a rijetkost, i na izdancima, rodnim grančicama. Zbog pojave
Agrobacterijum tumefaciensa grančice se lome, pupoljci se otežano
razvijajau, sto u krajnjem uslovljava i sušenje stabla. Najčešći razlog
prisustva zaraze je neadekvatan sadni materijal. Prenosi se putem povreda i
oštećenja prilikom obrade zemljišta, ubodom insekata, rezidbe.
Bakteriozna plamenjača izdanaka maline Erwinia amylovora i
Pseudomonas syringae pv. syringae. su prouzrokovači ovog oboljenja.
Bolest je izuzetno destruktivna, mada je još uvijek i zvanično nema kod
naših zasada malina. Zaraženi cvijet mijenja boju, u zagasito mrku, suše se.
List vene, uvijajući se nekrotira, dok glavni lisni nervi pocrne. Vrhovi
zaraženog izdanka maline se saviju u obliku pastirskog štapa. Plodovi i ako
nijesu zaraženi, otežano sazrijevaju. Kiša i vjetar, i temperature od 20 do 25 0C pogoduju njenom razvoju. Pseudomonas syringae pv. syringae izazaiva
slične simptome.. Od ovog oboljenja za sada nema efikasnog sredstva,
jedino su pouzdane mjere preventive. (certifikovan sadni materijal, pravilna
primjena agrotehnike). Kao preventivna sredstva možemo koristiti preparate
na bazi fosetil-aluminijuma, Aliette, ali i baktericide na bazi flumequina.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 13 - 20
Oboljenja maline izazavana virusima (Viroze)
Javljaju se kao posljedica nekontrlolisanog vegetativnor razmnožavanja
meline. Najčešći simptomi: Zaraženi izdanci imaju slabiji rast, lišće postaje
šareno, kovrdžavo, žuto, crtičavo, nekrotično, krto, sićušno, plodovi, su sitni,
mekani, deformisani, bez ukusa.
Viroze koje prenose lisne vaši: Viroza žute mrežavosti roda Rubus, Viroza
nekroze crne maline, Šarenilo lista maline, Pjegavost lista maline, Hloroza
nerava meline, Uvijanje lista maline.
Viroze koje prenose nematodama: Virus prstenaste pjegavosti lista, Virus
crne pjegavosti paradajza, Virus prstenaste pjegavosti paradajza.
Viroze koje se prenose polenom: Virus žbunaste kržljavosti maline,
Kržljavost Rubusa
Viroze se moraju spriječiti, a mjere preventive su: Bezvirusni sadni materijal
za azsnivanje zasada, gajiti otporne sorte, zasade neformirati na parcelama
na kojima je utvrĎeno prisustvo nematoda, redovno suzbijati lisne vaši,
uklanjati sumljive izdanke, uništavati korove.
Plod «Mikera», sorte maline koju je«Centar za razvoj agrara»
prvi introdukovao u Crnu Goru, u proljeće 2005.godine
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 14 - 20
Štetočine maline
Malinina buba Byturus
tomentosus
Malinina buba spada u
tvrdokrilce, boje je
svjetlo smeĎe, sa
dlačicama žućkaste
boje. Prezimi u
zemljištu. Odrasli
insekt se pojavi krajem
aprila-početkom maja, i upravo oni nanose štetu hraneći se lišćem, cvijetom
i plodom maline. Njegove larve nanose štetu plodu, a oštećeni plod napadaju
gljivice, koje uslovljavaju truljenje ploda. Malinina buba daje godišnje jednu
generaciju. Suzbijanje se vrši mehaničkim i hemijskim mjerama neposredno
prije cvjetanja.
Malinin cvjetojed Anthonomonus rubi
Spada u grupu surlaša tvrdokrilaca, a dužina odraslog insekta je oko 3 mm.
Prezimljava u zemljištu, i ima jednu generaciju godišnje. Suzbija se u
vrijeme pojave cvjetnih pupoljaka, da bi spriječili ženku da položi jaja u
cvjetni pupoljak-na način što zasijeca peteljku.
Malinin moljac Incurvaria rubiella
Odrasli insekt je leptir,12 do 14 mm, koji ima svijetle šare na prednjim
krilima, dok je gusjenica tamno-crvene boje. U rano proljeće, gusjenica se
ubuši u pupoljak i hrani se tako njegovom unutrašnošću neoštetivši spoljašni
dio, a potom prelazi u rodnu grančicu, koja svene.Po razviću gusjenica
prelazi u stadijum lutke, a početkom cvjetanja u leptira. Ima jednu
generaciju godišnje, a prinos maline može umanjiti i do 50 odsto. Zaštitu
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 15 - 20
insekticidima primijeniti neposredno prije cvjetanja.
Malinin prstenar Agrilus rubicola
Prstenar je tvrdokrilac, uzanog i izduženog tijela 4-7 mm, tamne do
maslinasto smeĎe boje, a na vratnom dijelu, glavi i pokriocima ima veći broj
tačkica. Odrasli insekti se hrane lišćem, a larve se uvlače pod koru izdanaka,
gdje prave guste, spiralne hodnike. Na izdancima formiraju zadebljanja, što
uslovljava njihovo lomljenje ili sušenje vrhova. Razvoj štetočina pomaže i
slaba ishranjenost izdanaka. Ima jednu generaciju godišnje. Suzbija se
hemijskim mjerama prije cvjetanja.
Malinin staklokrilac Bembecia hylaeiformis
Staklokrilac je leptir koji izgledom podsjeća na osicu. Njegova dužina je 12
mm, dok mu je raspon krila 26 mm. Boja mu je smeĎa. Štetu pričinjava
gusjenica, koja buši izdanke, i kroz srž od korijena prema vrhu pravi
hodnike, što uslovljava sušenje izdanka.
Malinin korebus
Coroebus rubi
Korebus je tvrdokrilac,
veličine 8 do 11 mm,
ljubičasto crne boje, sa
metalnim sjajem.
Prezimljava u
stadijumu larve, a
odrastao insekt se
pojavljuje sredinom
maja, hrani se lišćem
maline. Larve se
ubušuju u srž izdanka, prekidaju provodne sudove usporavajući protok
hranjivih materija, što uslovljava sušenje izdanka. Oštećeni izdanci se lako
lome pri osnovi. Zaštita se obavlja insekticidima.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 16 - 20
Malinina mušica Resseliella theobaldi=Thomasiniana theobaldi
Predstavlja značajnu štetočinu maline. Odrastao insekt je leptir dugačak 2
mm, i koji je tamnosmeĎe boje:polovinom maja ženka polaže jaja u mlade
izdanke maline, a za pet dana se izlegu larve koje se hrane deset do petnaest,
a zatim se spuštaju u zemljište, gdje se preobraze u lutku. Ima više
generacija godišnje, a prezimljava u zemljištu u stadijumu larve. Na
oštećenom tkivu javljaju se ljubičaste duge pjege, a zatim se izdanci suše.
Oštećenja mjesta pogoduju razvoju gljivičnih bolesti.
Lisne vaši
Malinu napada više lisnih vaši. Prezimi u obliku jaja koja su skrivena u
pupoljcima izdanaka maline. Kretanjem vegetacije, u kolonijama napadaju
lišće, mlade izdanke i rodne grančice, što uslovljava velike štete. Lisne vaši
su vektori prenosioci velikog broja bolesti. Lisne vaši imaju 7 do 8
generacija godišnje, a u optimalnim uslovima za njihov razvoj i do 15.
Malinina muva galica Lasioptera rubi
Muva galica je opnokrilac, svjetlosmeĎe boje do crne, dužine 1,8 do 2,5 mm.
Krajem maja polaže jaja, a larve se ubuše u izdanak i svojom ishranom
mehanički oštete izdanak, i tako omoguće nastanak razvoja drugih bolesti.
Ima jednu generaciju godišnje. Primarni je uzročnik cecidnog sušenja
maline. Hemijskim putem s eotežano suzbija, jer su odrasli insekti aktivni u
vrijeme cvjetanja maline.
Malinin smotavac Notocelia udmanniana
Leptir malininog smotavca je sivosmeĎe boje, dug oko 9 mm. Odrasla
gusjenica je crvenkasto smeĎe boje i duga je 9-13 mm. Početkom vegetacije
gusjenice se hrane mladim izdancima i lišćem. U toku godine ima dvije
generacije.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 17 - 20
Polifagni štetni insekti:
Gundelj, rutava buba, italijanski popac, štitaste vaši, cvrčci, sovice,
gubar.
Grinje:
Malinina grinja, erofidna grinja lista maline, erofidna ploda maline,
žuta grinja, crvena grinja.
Nematode:
Su valjkasti crvi, različitih dužina, i najčešće imaju valjkasti oblik.
Nematode stvaraju rane na korijenu, i tako omogućavaju lakši prodor
mikroorganizmima (gljive, virusi, bakterije). Sprječavaju se primjenom
preventivnih mjera 1) pravilnom agrotehnikom 2) fizičkim mjerama 3)
karantinskim mjerama 4) hemijskim mjerama.
Stručnjaci Instituta za voćarstvo u Čačku i Biotehničkog instituta u
Podgorici koji se bave zaštitom voća smatraju da bi program zaštite bio
dobar treba da:
1) Kombinacijom pesticida i termina prskanja pokrije sve prouzrokovače
štetočina i bolesti voća koji se mogu pojaviti u odreĎenim agroekološkim
uslovima i teritorijama.
2) Program mora biti efikasan, ekonomičan i neškodljiv za životnu sredinu.
3) Program zaštite mora biti u skladu sa propisima EU, u pogledu
maksimalno dozvoljenih koncentracija ostataka pesticida u plodovima.
Priloženi program zaštite maline je prema preporukama stručnjaka sa
Instituta za voćarstvo iz Čačka, za 2005 godinu. Program treba smatrati
orijentacionim, naročito u pogledu predloženih preparata, jer se njihovi
komercijalni nazivi često mijenjaju.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 18 - 20
Program zaštite maline (Rubus idaeus L.)
1) Zimsko prskanje-Izvodi se prije kretanja vegetacije, radi
suzbijanja prezimljujućih formi lisnih vaši, štitastih vaši i
grinja. Bijelo ulje, koncentracija 4 litra na 100 litara vode +
Bakrocid 50WP 500 g na 100 l vode. Tretirati na
temperaturi iznad 70C, a izdanke maline «okupati».
2) Prvo proljećno prskanje- Izvodi se u fazi bubrenja, i fazi
pucanja pupoljaka, neposredno pozavršenom vezivanju
izdanaka (krajem marta-početkom aprila), a radi sprječavanja
bolesti sušenja izdanaka i štetočina stabla i lista
maline.Fungicidi Blauvit (400 g na 100 l vode) ili
Cuproxat 350 g na 100 l vode + insekticidi Thiodan E-35
(Thiocid E-35) – 200 g na 100 l vode.
3) Drugo proljećno prskanje- Sprovodi se u fazi listanja, kada
su bočni lastari 15-20 cm, i pojave prvih zatvorenih cvjetnih
pupoljaka, radi preduprjeĎenja bolesti lista i stabla i štetočina
cvijetnih pupoljaka.
Fungicidi Polyram DF –200 g na 100 l vode plus
insekticidi
Sumithion 50 EC 150 g na 100 l vode ili Perfektion- 150 g /
100 l vode
4) Treće proljećno prskanje, izvodi se pred otvaranje prvih
cvjetova, radi suzbijanja bolesti lista i stabla, štetočina
cvjetnih pupoljaka, lista, stabla, i grinja.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 19 - 20
5) Četvrto proljećno prskanje, nakon precvjetavanja maline
orjentaciono dvije nedjelje pred berbu, u cilju suzbijanja
plijesni ploda i cvijeta, kao i protiv bolesti lista i stabla.
Qadris SC75, 6) 75 g / 100 l vode, Myutos-250 g / 100 l vode + po potrebi
folijarno
Ďubrivo Kalijum nitrat-500g / 100 l vode. Kako se 5 i 6
tretiranje
izvode po suvom i toplom vremenu, dobro je dodati i
prepsarat za
okvašavanje Extravaon 50g/100 l vode.
6) Prvo tretiranje nakon berbe, izvodi se radi suzbijanja
bolesti lista,
stabla, štetnih insekata i grinja nakon berbe. Koristimo
Qadris SC 75 700g/100 l vode +Thiocid E-35 200g/100 l vode ili
Mospilan20SP 12,5 g/100 l vode (insekticidi) + Sanmite 20 WP 75g/100 l
vode (akaricid)
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006.
Bolesti, štetočine i zaštita maline, priredio: Dejan Zejak - agronom, Bijelo Polje, 2006. 20 - 20
Napomena: Ako je to vremenskim uslovima moguće u oktobru je potrebno
još jednom istretirati zasada maline: Blauvit 400 g/100 l vode ili Cuproxat
400g / 100 l vode + Basudin 600 EW 150g / 100 l vode.
Napomena: Kako su pčele najvažniji oprašivači cvjetova,
maline i voća uopšte, moramo mjere zaštite sprovoditi u
skladu sa zakonskom regulativom, i ispuniti sve zahtjeve
maksimalne zaštite i pčelinjih društava