prednosti uzgoja maline
TRANSCRIPT
PREDNOSTI
UZGOJA MALINE
Visoko, 2015. godina
Općina Visoko posjeduje značajne biološke, ekološke i ekonomske parametre za proizvodnju
maline. Evidentno je interesovanje ruralnog stanovništva za ovom vrstom biljne proizvodnje.
Proizvodnja maline donosi relativno brz povrat uloženih sredstava i daje mogućnost
zapošljavanja ruralnog stanovništva. Malinarstvo je zanimanje budućnosti, barem u situaciji u
kojoj se trenutno nalazi naša država. Uz vrlo mala ulaganja, povrat svojih sredstava i prvu
zaradu proizvoĎači mogu očekivati u relativno kratkom periodu. Pored već zasnovanih više
od 750 dunuma maline, općina Visoko raspolaže sa više od 5000 dunuma / 50 ha zemljišta
pogodnog za uzgoj maline. Na cijelom području općine Visoko su vrlo povoljni hidrogeološki
uslovi za sadnju maline i to sorti: Polka, Vilamet, Miker i Tulamin.
U skladu sa zaključcima Općinskog vijeća pri razmatranju Informacije o stanju poljoprivredne
proizvodnje i mjerama za unaprijeĎenje stanja u ovoj oblasti Služba za finansije, privredu i
lokalni ekonomski razvoj izradila je brošuru o prednosti proizvodnje i finansijske
opravdanosti uzgoja maline.
1. BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE MALINE
Za podizanje savremenih zasada maline, rentabilnu proizvodnju i visoke prinose važno je dobro
poznavanje njenih morfoloških i fizioloških karakteristika. Malina je višegodišnja, žbunasta,
listopadna biljka, koja prosječno živi 12-15 godina, ali dostiže i starost i do 20 godina. Podzemni i
nadzemni sistem čine dvije grupe organa: vegetativni i generativni. U vegetativne organe, koji su u
funkciji održavanja života, spadaju: korijen, stablo i list, a u generativne, koji su u funkciji produženja
vrste: cvijet, plod i sjeme. Počinje plodonositi u prvoj godini poslije sadnje, a punu rodnost dostiže u
trećoj godini. Period ekonomski opravdane eksploatacije kreće se od 10-12 godina.
Slika br. 1 Vegetativni i generativni organi maline Slika br. 2 Izgled korijena maline
1.1. Korijen
Korijenov sistem maline je radijalne simetrije i sastoji se od glavnog korijena, skeletnih žila i velikog
broja obrastajućih žilica. Razvijenost korijenovog sistema zavisi od nasljednih osobina vrste, ali se
mijenja i pod uticajem ekoloških uslova i načina uzgoja. Najveća masa korijenovog sistema sastoji se
od bjelih i mrkožutih žila koje se nalaze do 50 cm dubine, iako poneke žile korijena dostižu i preko 1
m dubine. MeĎutim, korijen nekih vrsta maline (crne) prodiru i do 2,5-3 metra dubine. Zbog
formiranja velikog broja izdanaka korijen maline se relativno brzo iscrpljuje.
1.2. Izdanak i list
Izdanak maline predstavljaju stablo i lišće, a sastoji se od podzemnog i nadzemnog dijela. Podzemni
dio je višegodišnji na kojem se tokom ljeta obrazuje veći broj pupoljaka, iz kojih će se sljedeće
vegetacije razviti novi izdanci. Podzemni pupoljci obrazuju se i na žilama maline. Izdanci koji se
razvijaju iz podzemnog dijela izdanka služe za zamjenu dvogodišnjih izdanka, a isti donose rod tek u
sljedećoj vegetaciji. Podzemni izdanci koji do sredine vegetacije ne izbiju na površinu zemlje se suše.
Nadzemni dio izdanka živi dvije godine. U prvoj godini raste i dostiže potrebnu visinu i debljinu, a u
drugoj se iz bočnih pupoljaka razvijaju rodne grančice, koje nose cvjetove i kasnije plodove. List
maline je složen, neparno perast, sa 3-5 lisnih plojki jajastog oblika. Izdanci maline sazrijevaju od
osnove prema vrhu, pa u slučaju niskih temperatura tokom zime može doći do izmrzavanja vrhova
izdanaka koji nisu dozreli. Kod nekih sorti maline (Vilamet) iz vršnih pupoljaka se tokom jeseni
razvijaju cvjetovi i plodovi. Nakon toga taj vrh izdanka odumire. Ovo je nepoželjna pojava na
izdancima maline u kasnu jesen. Nakon sazrijevanja i berbe plodova dvogodišnji izdanci se brzo suše,
jer novostvoreni izdanci troše hranjive materije.
a) Izdanak - prirast nastao iz
vegetativnih tačaka rasta, na korijenu žive
dvije godine
b) Izbojci - jednogodišnji prirasti
(plodonosne mladare)
Slika br. 3 Izdanak i izbojak maline
1.3. Cvijet maline
Cvijet privredno značajnih sorti maline je potpun, dvospolan, grupiran u cimozne cvasti na rodnim
grančicama. Cvijetni pupoljci počinju se formirati u različito vrijeme ovisno od toga da li su sorte
maline jednogodišnje ili dvogodišnje. Prvo se obrazuje vršni cvijet u cvasti, zatim bočni i na kraju
najniži.
Slika br. 4 Izgled cvijeta maline
1.4. Plod maline
Plod maline je zbirna koštunica koja se sastoji od velikog broja sitnih koštunica koje su meĎusobno
zbijene i pričvršćene za cvijetnu ložu. Ukoliko monokarpne koštunice nisu čvrsto povezane dolazi do
osipanja plodova. Od veličine i oblika cvijetne lože u mnogome ovisi krupnoća i oblik maline. Od
karakteristika ploda posebno su značajne: krupnoća, čvrstoća i obojenost ploda. Masa plodova prije
svega ovisi o sorti ali od uvjeta uzgoja i primijenjene agrotehnike. Plodovi iz gustih zasada su sitni i
lošijeg kvaliteta. Prosječna masa ploda plemenitih sorti kreće se od 1.5-8.5 grama, a neki plodovi
mogu dostići i 10-12 grama. Čvrstoća ploda maline je vrlo važna osobina i od nje zavisi način
upotrebe plodova i njihova transportabilnost.
Slika br. 5 Plodovi maline u periodu nakon berbe
Plod maline sadrži značajan broj organskih i anorganskih sastojaka, koji mu daju veliku hranjivu i
ljekovitu vrijednost. U plodovima sorti maline nalazi se od 81,6% do 89,9 % vode, a ostalo je suha
tvar (10,1%-18,3 %).
2. TIPOVI MALINE
Obzirom na plodonosne karakteristike, početnu rodnost, starost prirasta koji donose rod, te učestalost
plodonošenja, generalno se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe:
jednorodne, dvogodišnje ili ljetne
dvorodne, jednogodišnje ili jesenje
2.1. Dvogodišnje sorte maline
Sorte maline iz ove grupe stupaju na rod u drugoj vegetaciji, dok prethodne emituju samo vegetativni
rast. Dvogodišnji izdanci koji su plodonosili nakon berbe se suše i odumiru. Trenutno najzastupljenija
sorta maline Willamete (Vilamet) u BiH pripada ovoj grupi, kao i nešto manje prisutan genotip
Meeker (Miker), koji se uzgaja u daleko manjem obimu, te Tulamin. Vilamet učestvuje sa 95 %
ukupne produkcije. Sorte maline iz grupe dvogodišnjih, plodonose na prirastima-izbojcima, koji se
razvijaju iz generativnih pupoljaka u pazu lista na dvije godine starim izdancima, tokom četiri sedmice
perioda sazrijevanja u terminu juni-august, zbog čega se u literaturi često nazivaju ljetne sorte maline.
Obzirom da na jednom prirastu mogu plodonositi samo jednom tokom njegovog životnog ciklusa
adekvatan naziv koji se često upotrebljava jeste i jednorodne maline. Dakle, nadzemni sistem
(izdanak) dvogodišnjih sorti maline maksimalno živi dvije godine, s tim da se svake godine iz
vegetativnih pupoljaka na korijenu razvijaju novi, mladi prirasti-izdanci koji se prve godine razvijaju
vegetativno i njeguju, a tek naredne godine daju izbojke koji plodonose, odnosno nose rod.
2.2. Jednogodišnje sorte maline
Jednogodišnje sorte maline plodonose tokom prve godine na drugoj-gornjoj polovini jednogodišnjih
izdanaka, tokom nekoliko sedmica, u periodu od augusta do oktobra, odnosno sve do pojave prvih
jesenjih mrazeva, naravno, u zavisnosti od sorte. Sorte iz grupe jednogodišnjih malina mogu
plodonositi dva puta na jednom izdanku u dvije različite vegetacione sezone, u jesen prve i ljeto druge
godine. Ipak, zbog niza prednosti ove sorte u intenzivnoj proizvodnji uzgajaju se samo za jednu-
jesenju berbu, izdanci se ostavljaju da žive samo jednu godinu. Posljednjih godina selekcijom su
stvorene sorte jednogodišnjeg tipa maline koje imaju žutu ili takozvanu zlatnu boju ploda, te navedeni
ciklus rasta i cjelokupna tehnologija uzgoja može se primijeniti i kod njih.
Neke maline ne čekaju do sljedeće, druge, sezone za proizvodnju plodova (Polka, Polana, Autumn
Bliss, Heritage i dr.). One iniciraju cvjetne pupoljke na terminalnom 1/3 do ½ dijelu jednogodišnjih
prirasta početkom ljeta, i plodonose u jesen. Niži, donji, 1/3 do ½ dio izdanaka prezimljava i proizvodi
ljetni prinos plodova sljedeće godine. Kultivari sa ovakvim habitusom rasta se nazivaju različito, kao
stalnoraĎajući, oni koji plodonose u jesen, ili jednogodišnji, i postali su sasvim popularni kako
omogućavaju produžetak sezone prisustva svježih plodova maline na tržištu u vrijeme deficita svježeg
voća sa visokim cijenama, period krajem jeseni. One takoĎe, mogu biti uspješno uzgajane u
sjevernijim regionima gdje izdanci dvogodišnjeg tipa maline su često jako oštećeni od strane niskih
zimskih temperatura. Generalno, postoji ogromna zainteresovanost poljoprivrednika u pogledu širenja
proizvodnje ovog tipa maline na cjelokupnom području BiH, prvenstveno zahvaljujući lokalnim
firmama koje organizuju zagarantovan otkup svih proizvedenih količina, ali i mogućnosti zamrzavanja
plodova, kao i ne postojanju rizika od izmrzavanja biljaka tokom zime.
3. PROIZVODNJA MALINE U BiH
Bosna i Hercegovina posljednih godina sve više postaje prepoznatljiva po proizvodnji maline, koja
bilježi obimnu ekspanziju na cjelokupnom području. Kada se govori o razvoju proizvodnje maline na
području BiH potrebno je razlikovati dva perioda:
prvi period obuhvata vremenski okvir do 2008. godine za koji se slobodno može reći da je
dominantno tradicionalan
dok se drugim periodom smatra vrijeme nakon te godine, a koji ima potpuno savremene i
intenzivne odlike.
Tradicionalno, u BiH se uglavnom organizovala proizvodnja maline čiji su plodovi bili isključivo
namijenjeni industriji, odnosno tzv „dubokom zamrzavanju“. Ključni preokret, odnosno potpuna
transformacija, desila se 2008. godine kada je po prvi put na područje BiH u masovnu proizvodnju
uvedena nova sorta maline pod imenom „Polka“. Nije se samo radilo o novoj sorti, već i o novom tipu
maline, sa apsolutno različitom tehnologijom uzgoja u poreĎenju sa tradicionalnim sortimentom koji
podrazumijeva dvogodišnji tip maline („Willamette“). Istovremeno, započeo je i proces modernizacije
sortimenta dvogodišnjeg tipa maline, te u proizvodnju masovnije počinju da se uvode kultivari :
„Meeker“ (Miker), „Tulameen“ (Tulamin) i „Gren Ample“. Pod tradicijom, ovdje, se smatra
tehnološki nivo u cjelokupnom lancu proizvodnje (od sadnice do ploda), a ne samo njena
dugogodišnja organizacija i praktikovanje u odreĎenom području. Savremena proizvodnja maline je
mozaik kockica, od kojih svaka mora biti postavljena na svoje mjesto. Kombinacija niza tehnoloških
rješenja, poput sistema uzgoja, modela naslona, navodnjavanje, kontrole bolesti i štetočina,
inkorporirana je u proizvodnju ove kulture.
Slika br. 6 Pogodnosti za uzgoj jednogodišnje i dvogodišnje maline
Prema grupnim procjenama stručnjaka, u zemlji je trenutno izmeĎu 5.000 i 6.000 dunuma pod
zasadima maline različitih sorti, a taj broj bi se u narednoj godini mogao povećati na čak 10.000
dunuma, ili još i više.
3.1. Godišnja proizvodnja maline u BiH
Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koji su usaglašeni sa
podacima kojim raspolaže FAO godišnja proizvodnja maline za izvoz iznosi 16 000 tona. Izvoz
maline iz BiH tokom 2014. godine iznosio je 34,5 miliona KM od čega je 98% bilo u smrznutom
stanju i 2% u svježem stanju. Zatim u strukturi izvoza slijedi borovnica 3,2 miliona KM i jagode 2,3
miliona KM. Prema raspoloživim podacima BiH se nalazi na 11 mjestu u svijetu. Provedene analize
govore da bi se primjenom odreĎenih mjera integralne proizvodnje uz primjenu modernih tehnologija
uzgoja i višem stepenu znanja prinosi mogli povećati na iznos od 15 tona/hektaru što bi automatski
BiH uvrstilo na 6 mjesto u svijetu sa godišnjom proizvodnjom od 21000 tona.
PROIZVODNJA MALINE U BIH
Godina proizvodnje
Prinos izražen u
tonama
Otkupna cijena po
kilogramu
2013. 5000 t 3,26 KM
2014. 7500 t 3,36 KM
2015. 10000 t 3,30 KM
Tabela br. 1 Proizvodnja maline u BiH
4. PREDNOSTI UZGOJA MALINE
Jagodičasto voće, zbog niza pozitivnih odlika, predstavlja jednu od najvećih perspektiva u budućem
razvoju voćarstva na području BiH. Te odlike mogu se sumirati kroz slijedeće:
Grafikon br. 1 Prednosti uzgoja maline
Kao jedan od najvećih nedostataka proizvodnje maline smatra se potreba za angažovanjem radne
snage koja je iz dana u dan sve skuplja.
4.1. Prednosti uzgoja maline u odnosu na druge kulture
Mogu se uspješno gajiti i na nešto slabijim zemljištima
Mogućnost korištenja usitnjenih posjeda
Rizik u proizvodnji je mali
Tehnologija uzgoja je jednostavna
Intenzivno je radna kultura i omogućuje angažovanje i fizički slabije radne snage (žene, djeca,
starije osobe i invalidna lica)
Daje plodove izuzetne hranjive vrijednosti. Osim toga plodovi imaju dijetalni, kao i
profilaktički značaj. U sebi sadrže: šećere, kiseline, mineralne materije, pektinske materije,
celulozu, bjelančevine, masne materije i vitamine
Odlikuje se kontinuiranim sazrijevanjem i berbom plodova, čime se omogućava poželjan
raspored radne snage
Potreban je kratak period za ostvarenje prvih prinosa, te dug eksploatacijski vijek
Izražena izdržljivost spram uobičajenih bolesti i štetočina
Osiguran otkup i odlična pokrivenost terena sa otkupljivačima
Cijena kilograma plodova je daleko veća u poreĎenju sa svim ostalim poljoprivrednim
kulturama
Dostupnost sadnog materijala i repromaterijala potrebnog za proizvodnju
Osigurava brz povrat uloženih
sredstava
Plodovi ovih kultura su
veoma traženi na tržištu
Postoji mogućnost
proizvodnje u vansezonskom
periodu (osiguravanje
dohotka tokom cijele
vegetacione sezone)
Brzo stupa rod i daje redovne
prinose
Nema velikih zahtjeva u pogledu
klimatskih uslova
Zahtjeva manje prostora za ostvarenje
ekonomskih rezultata, npr. u
komparaciji kod stablašica
Mogu se gajiti unutar različitih tipova zaštićenih prostora ili standardno na otvorenom
polju, zatim u zemljištu direktno ili na različitim tipovima supstrata organskog ili
mineralnog porijekla u kontejnerima (saksijama) različitih oblika ili zapremina
Kvalitet maline proizvedene u našim uslovima – tj. malina se na području Kantona uzgaja
uglavnom u ekološki izrazito čistim područjima i to kako u pogledu zraka i vode, tako i u
pogledu zemljišta, a što se ogleda u kvalitetnim organoleptičkim svojstvima plodova maline.
5. PREDRADNJE ZA PODIZANJE ZASADA MALINE
U okviru radnji koje se preduzimaju pred i tokom zasnivanja intenzivnih zasada maline posebno se
izdvajaju slijedeće:
Grafikon br. 2 Predradnje za podizanje zasada maline
5.1. Izbor lokacije za podizanje zasada
Postoje osnovni faktori koji moraju biti razmotreni prilikom izbora mjesta za podizanje zasada maline.
To uključuje: ocjenu parcele, predkulturu, tip zemljišta i njegovu plodnost, odvodnjavanje,
vjetrozaštitne pojaseve, osunčanost, blizinu izvora vode i povezanost sa komunikacijama. Pod
ocjenom parcele podrazumjeva se da lokacija za sadnju treba da bude u potpunosti osunčana, odnosno
izložena suncu. Potrebno je izbjegavati zasjenjena mjesta u blizini drveća ili nekih objekata. Idealno,
uzgajivači bi trebali izabrati zemljišta koja su dobro drenirana, prirodno plodna, bogata organskom
materijom (2-4 %), sa pH vrijednošću 6-7.
Odvodnjavanje, odnosno drenaža je takoĎe važan faktor prilikom izbora lokacije, zato što korijen
maline doseže dubinu i do 1 m. Parcele koje posjeduju nepropusan sloj u ovoj zoni treba izbjegavati.
Nivo podzemne vode ne smije biti viši od 1 m, obzirom da je korijen maline izuzetno osljetljiv na
nedostatak kiseonika u zemljištu. TakoĎe, mnogi kultivari maline su podložni prema gljivicama koje
inficiraju korijen, a koje dominiraju u slabo dreniranim zemljištima. Kada izumre korijen, biljka
zakržlja, što je izuzetno izraženo tokom ljetnih vrućina i nedostatka vlage u zemljištu. Postoji
1. Izbor lokacije za podizanje
zasada
2. Priprema zemljišta za
sadnju
3. Izbor sadnog materijala za zasnivanje
zasada
4. Tehnika sadnje maline
5. Izbor i oblikovanje
uzgojnog sistema
6. Mjere upravljanja
zasadom maline
jednostavan praktični test kojim se može ustanoviti da li je zadovoljavajuća drenaža-vodopropusnost u
odreĎenom sadnom mjestu. Iskopa se rupa dubine oko 75 cm i širine 15 cm na mjestu gdje se planira
zasnovati zasad, i to u periodu ranog proljeća ili kasne jeseni, kada je zemljište zasićeno vlagom, ali
nije smrznuto. Nakon toga rupa se napuni sa oko 20 litara vode, te se vrši provjera nivoa iste nakon
jednog sata. Ukoliko se voda zadržala na dnu rupe takvo zemljište može biti suviše vlažno za uzgoj
maline.
Maline bi trebale biti posaĎene na blagima padinama, a na ravnim terenima gdje postoji opasnost od
zadržavanja suvišnih količina vode na gredicama napravljenim uzdizanjem zemlje. U prirodnim
populacijama malina se najčešće može naći u brdskim područjima i to, i u uslovima svjetlosti, ali i u
uslovima sjene, uz povećanu vlažnost vazduha i nešto niže ljetne temperature. Mada malina egzistira i
na nadmorskim visinama do 2000 m, proizvodna područja koja se preporučuju za podizanje novih
zasada ove vrste ne bi smjela prelaziti nadmorske visine od 1000 m, a za stalnoraĎajuće sorte 700-800
m. Za uspješan uzgoj maline najpodesnija su područja umjerene klime (srednje mjesečne temperature
oko 10°C i godišnje sume padavina 800-1000 mm, uz njihov pravilan raspored), sa nešto svježijim
ljetima i umjereno oštrim zimama. TakoĎe, za dobro projektovan malinjak, preporučuju se
sjeveroistočne ili sjeverozapadne ekspozicije i nagibi terena od 3% do 10%.
Malina cvjeta nešto kasnije, te njeni cvjetovi izbjegavaju opasnost izmrzavanja kao posljedicu ranih
proljetnih mrazeva. Negativno dejstvo niskih temperatura u ovom periodu može se odraziti
prvenstveno na bočna razgranjenja na dvogodišnjim prirastima. Dobro sazreli prirasti maline uspješno
odoljevaju dejstvu niskih zimskih temperatura. Kod osjetljivih sorti nekih godina se ipak mogu
pojaviti manje ili veće štete od mraza.
Faktori koji utiču na osjetljivost prema niskim zimskim temperaturama i na koje pri podizanju zasada
treba obratiti posebnu pažnju su:
nedovoljna otpornost sorte na izmrzavanje, kao njena biološka odlika
loša zdravstvenost i pripremljenost prirasta za zimu, koja može biti posljedica prekomjernog
Ďubrenja azotnim Ďubrivima na kraju vegetacije
oštećenja prirasta izazvana napadom štetočina ili biljnih bolesti
nagli pad temperature u jesenjem periodu ili u periodu kretanja vegetacije
Slika br. 7 Parcele na brežuljkastim terenima idealno su rješenje za sadnju maline
TakoĎe, i adekvatna vazdušna drenaža izmeĎu biljaka veoma je važna za uspješan uzgoj maline.
Kretanje zraka smanjuje vlažnost oko biljke i sprečava stanja koja dovode do pojave bolesti lista.
Vazdušna drenaža smanjuje opasnost od proljetnog mraza. Ukoliko se zasad podiže na nagnutim
terenima i na većim nadmorskim visinama treba znati da će se hladan zrak kretati niz padinu prema
najnižoj tački, obzirom da je hladniji zrak lakši i time se smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva
obzirom da se hladan zrak odvodi dalje.
S druge strane, zasad maline bi trebao biti zaštićen od jakih vjetrova, koji smanjuju energiju rasta
biljke tokom vegetacione sezone, što može imati za posljedicu nedovoljno sazrijevanje izdanaka koji
nezreli ulaze u zimu, te postoji opasnost od izmrzavanja istih tokom perioda mirovanja.
Odabir ekspozicije iako ne kritični faktor, takoĎe je važan, te bi ista trebala biti razmotrena prilikom
podizanja zasada maline. Malina preferira, odnosno, više joj odgovara zaštićeni sjeverni obronci-
padine. Južne ekspozicije mogle bi biti korištene za zasnivanje zasada, ali tada treba imati u vidu da bi
temperatura biljaka mogla biti visoka za vrijeme sunčanih dana tokom zime. Tako na primjer,
nekoliko toplijih dana tokom januara-februara, mogli bi biti razlog stimulisanja pupoljaka da krenu,
tako da bi sljedeći hladni val u tom periodu itekako bio mnogo štetan za biljku.
Novi zasadi bi trebali biti podizani što udaljenije od divljih populacija maline i kupine, ukoliko je to
moguće. Divlji zasadi ovih vrsta voćaka u krugu od 300 m moraju biti elminisani kako bi se spriječilo
širenje bolesti u novopodignutim zasadima. Zasadi maline ne bi trebalo saditi na parcelama gdje su
kao predkulture bile jagoda, paradajz, krompir, patlidžan, paprika, ili pak stariji zasadi maline i
kupine, obzirom da su sve navedene kulture podložne gljivici Verticillium venuti, a ista može
preživjeti u zemljištu godinama, negativno utičući na novozasnovani zasad maline.
Slika br. 8 Primjer uticaja predkulture na uzgoj maline: zasad maline
podignut na mjestu gdje je prethodno bio pašnjak (lijevo), isti sadni materijal i agrotehničke mjere kao
i u prethodnom slučaju samo je ovdje predkultura bila jagoda (desno)
5.2. Priprema zemljišta za sadnju maline
Priprema zemljišta za podizanje malinjaka podrazumjeva provoĎenje sljedećih radnji: analizu
zemljišta, ureĎenje zemljišta i popravka njegove plodnosti meliorativnim Ďubrenjem, duboko oranje i
tanjiranje, te površinska priprema zemljišta za sadnju.
Ukoliko je sadržaj magnezijuma nizak primjenjuje se dolomit (klacijum magnezij karbonat) u cilju
korekcije pH kiselosti zemljišta. CaCO3 ili pak gašeni kreč u prahu treba biti primjenjen nekoliko
mjeseci prije sadnje kako bi se obezbjedilo dovoljno vremena za promjenu hemije zemljišta. Krečnjak
bi trebalo unijeti u zemljište putem rotovatora/freze na dubinu od najmanje 30 cm. Za uspješan uzgoj
maline preporučuje se odabrane parcele tretirati krečnjakom. U cilju ekonomičnosti primjena kreča se
može obaviti samo u trake, odnosno u redove gdje će se nalaziti sadna mjesta. Sposobnost krečnjaka
za popravku pH zemljišta odreĎena je veličinom čestica istog i njegove čistoće. Manje čestice imat će
bržu zemljišnu reakciju.
Slika br. 9 Ručna aplikacija kreča prilikom pripreme zemljišta za zasnivanje zasada maline
Ukoliko je zemljište na kojem se želi podići malinjak nešto slabijeg kvaliteta, obavezno je
popravljanje njegove plodnosti, odnosno poboljšanje njegovih fizičkih i hemijskih karakteristika.
Popravka plodnosti zemljišta vrši se meliorativnim Ďubrenjem organskim i mineralnim Ďubrivima, a
prema potrebi izvodi se i kalcifikacija (korekcija pH vrijednosti), te odvodnjavanje, odnosno
obezbjeĎuje i sistem za navodnjavanje. Zemljišta obogaćena organskom materijom su veoma povoljna
za uzgoj maline.
Slika br. 10 Nepravilna aplikacija stajnjaka
Poslije izvršenog oranja pripremana parcela čisti se od krupnijeg kamenja, kao i ostataka korijena
korovskih i drvenastih biljaka, a po ovoj radnji dalje se pristupa detaljnijoj površinskoj pripremi
zemljišta za sadnju, koja podrazumjeva dodavanje druge polovine organskih i mineralnih Ďubriva, te
tanjiranje i drljanje do potpunog usitnjavanja površinskog sloja zemljišta. U okviru površinske
pripreme zemljišta za sadnju preporučuje se provoĎenja mjera njegove dezinfekcije i dezinsekcije
preparatima kao što su: Timet, Galation, Dursban i dr.
5.3. Razmnožavanje i izbor sadnog materijala za zasnivanje zasada maline
Malina se može razmnožavati na više načina. MeĎutim u praksi posebnu primjenu su našla slijedeća
dva načina: razmnožavanje reznicama korijena i razmnožavanje zrelim i zelenim izdancima.
Razmnožavanjem reznicama korijena ostvaruje se ubrzano umnožavanje novostvorenih sorti maline.
Korjenove reznice se sijeku tako da imaju najmanje jedan razvijen podzemni pupoljak, a optimalno je
2-3, na ovakav način izrezane reznice trebaju imati dobro razvijene žile, sa najmanjim prečnikom oko
3-4 mm.
5.3.1. Tipovi sadnog materijala
Kod zasnivanja zasada maline ne smije se koristiti sadni materijal koji vodi porijeklo od prirasta iz
starijih proizvodnih zasada, budući da je isti najčešće zaražen, a i proizvodni potencijal ovakvih zasada
je znatno umanjen. TakoĎe, materijal iz starijih proizvodnih malinjaka može predstavljati generativno
potomstvo, odnosno može voditi porijeklo iz sjemena plodova koji redovno opadaju u zasadu čime se
gubi sortna čistoća, odnosno dobijaju jedinke nepostojane i nepoznate nasljedne osnove.
Sadni materijal kojim je potrebno zasnovati nove malinjake mora biti izuzetnog kvaliteta, mora
posjedovati atest kojim se garantuje sortna čistoća i potpuna zdravstvena ispravnost, a u morfološkom
pogledu mora zadovoljiti standarde opće razvijenosti nadzemnog i podzemnog sistema. Standardna
sadnica maline mora biti duga najmanje 50 cm, srednje debljine 8-12 mm, i sa korjenovim sistemom
od najmanje 8-10 glavnih žila, dužine 12-20 cm, i debljine 2 mm, koji je dobro obrastao postranim
žilicama i korjenovim dlačicama. Svaka sadnica, ili pak bunt (obično 50 komada sadnica) mora
posjedovati markicu na kojoj piše: vrsta, sorta, tip sadnice, deklaracija, ime proizvoĎača i adresu, te za
koju godinu sadnje važi.
Slika br. 11 Primjer: a) dobra sadnica i b) loša sadnica
5.3.1.1. Sadni materijal kategorije „zreli izdanak golih žila“
Sadni materijal kategorije „zreli izdanak golih žila“ podrazumjeva jednogodišnji izdanak prikraćen na
odreĎenu visinu sa razvijenim korijenom. Ovo je još uvijek standardni tip sadnog materijala za malinu
u BiH. Period sadnje ove kategorije sadnica maline graničen je na jesen i proljeće-period mirovanja
vegetacije, a iste zahtjevaju adekvatan tretman prije sadnje. TakoĎe, za adekvatan razvoj novih
izdanaka prve godine nakon sadnje ovaj tip sadnog materijala zahtjeva specifične pomotehmičke
radnje.
Slika br. 12 Sadni materijal kategorije „zelena kontejnerska sadnica“
Sadni materijal kategorije „zelena kontejnerska sadnica“ predstavlja razvijenu mladu biljku čiji se
korijen nalazi u kontejneru različite zapremine koji je ispunjen adekvatnim supstratom. Ključne odlike
ovog sadnog materijala su: sadnja tokom cijelog perioda vegetacije (ne samo jesen i proljeće), nakon
sadnje nije potrebna specifična pomotehnika, jednostavnija sadnja, moguće čuvanje duži vremenski
period prije sadnje bez posebnog tretmana. Kao nedostaci kontejnerskih sadnica navode se: otežan
transport, viša cijena, osjetljivost na mraz, te u nekim slučajevima potreba instaliranja sistema za
navodnjavanje kap po kap prije sadnje.
5.3.1.2. Sadni materijal kategorije „reznice korijena“
Predstavlja komadiće korijena. Količina potrebnih korjenčića za zasnivanje plantaža iznosi od 17 kg –
23 kg po dunumu. Korijenove reznice do momenta sadnje mogu se čuvati u hladnjači na adekvatnoj
temperaturi. Kod ovih sadnica je daleko niža cijena u odnosu na ostale, olakšan transport, smanjena
mogućnost prenošenja bolesti. Jedini nedostatak je potreba besprijekorno pripremljenog zemljišta za
sadnju.
Slika br. 13 Sadni materijal kategorije „reznice korijena“
5.4. Tehnika sadnje maline
Nakon pripreme zemljišta i dodavanja neophodnih dodataka istom, slijedeći korak je formiranje
redova za sadnju. Malina se može saditi na ravnim parcelama, pod uslovom da su ista dobro drenirana.
MeĎutim, ova vrsta voćke na ravnim parcelama sa slabo dreniranim zemljištem treba saditi na
gredicama, dimenzija približno 25 cm visine i 60 cm širine. Udaljenost izmeĎu redova trebala bi
iznositi 2,2-2,5 m. Ovakav razmak će obezbjediti minimalan prostor potreban za obavljanje
neophodnih agrotehničkih radnji (fertilizacija, prskanje, branje), a istovremeno će maksimizirati
produkciju.
Slika br. 14 Formiranje gredica za sadnju maline
Sadnja maline na nagnutim dobro dreniranim parcelama trebala bi biti tako postavljena da su redovi
formirani nasuprot padu terena, čime bi se spriječila erozija zemljišta. Iako se sadnja maline može
obavljati od oktobra do početka aprila zrelim izdancima (jesenja i proljetna sadnja), ipak najčešći
termini sadnje ovih kultura su kasna jesen i rano proljeće. Jesenja sadnja se najčešće koristi, budući da
ima niz prednosti, odnosno da daje najbolje rezultate prijema.
Neposredno pred sadnju obavezno je podzemni sistem svake sadnice osvježiti, prvo skraćivanjem žila,
a potom potapanjem istog u vodenu smjesu podjednakih dijelova stajnjaka i ilovače, uz dodatak
fungicida. Sadnja se u pravilu obavlja po oblačnom vremenu, a njena tehnika zavisi od nivoa pripreme
zemljišta. Ukoliko je zemljište dobro pripremljeno sama sadnja može se obaviti u brazde (što je u
praksi najčešći slučaj). Oblačno vrijeme je najpovoljnije za izvoĎenje sadnje, čija se tehnika
provoĎenja bitnije ne razlikuje od tehnike sadnje ostalih vrsta voćaka. Naime, nakon sloja plodne
zemlje kojima se prekrivaju žile sadnice, nanosi se sloj zgorjelog goveĎeg stajnjaka u količini 1-2 kg
po sadnom mjestu i 0,1 kg NPK formulacije 8:16:22, a potom sadno mjesto, uz lagano gaženje,
potpuno prekriva zemljom.
Slika br. 15 Priprema sadnica za sadnju
Nakon sadnje, posebno ukoliko neposredno po sadnji postoji vjerovatnoća izostanka kišnih dana,
svaka sadnica se zalijeva sa 3-4 l vode. Skraćivanje posaĎenih sadnica predstavlja posljednju radnju
koju podrazumjeva tehnika sadnje. Ona se obavlja na 3-4 pupoljka, odnosno na dužinu oko 20 cm, a u
cilju boljeg prijema i stimulisanja veće vegetativne snage rasta budućih prirasta.
Slika br. 16 Tehnika sadnje maline
Slika br. 17 Sistem uzgoja na ravnom zemljištu
5.5. Izbor sistema uzgoja
U osnovi postoje dva sistema uzgoja maline, i to:
sistem grmova - sa kvadratnim i pravougaonim rastojanjem
sistem špalira (žive ograde) - vertikalni špalir i V-špalir (sistem)
5.5.1. Sistem vertikalnog špalira
Sistem vertikalnog špalira za proizvodne zasade maline predstavlja najbolji i danas standardni sistem
uzgoja ove vrste. Špalirski način gajenja maline izmeĎu ostalog obezbjeĎuje, kako dovoljno
manipulativnog prostora u malinjaku, tako i visoke prinose i dobar kvalitet ubranih plodova. Izdanci
maline rastu uspravno, ali su skloni povijanju prema zemlji kada dozriju i počnu plodonositi. Iz tog
razloga sistem špalira trebao bi biti konstruisan kao podrška izdancima kako bi održali uspravan rast.
Kod sistema vertikalnog špalira naslon čine stubovi od drveta, ili betona čija je dužina 2-2,5 m, a
širina 8-12 cm, i meĎu kojima se učvršćuje pocinčana žica, prečnika 2-3 mm. Drvene stubove prije
postavljanja naslona, u cilju zaštite, odnosno produžetka vremena trajanja, neophodno je do polovine
njihove ukupne dužine nagorjeti, potopiti u motorno ulje, u rastvor bordovske čorbe ili premazati
masnom bojom. Preporučuje se da drveni stubovi budu od: bagrema, hrasta ili kestena.
Slika br. 18 Uzgoj maline u sistemu vertikalnog špalira
Stubovi se u zemlju ukopavaju 50-70 cm, a razmaci istih, pri postavljanju naslona, kreću se od 6-10 m,
što prvenstveno zavisi od bujnosti sorti koje se žele uzgajati i sistema uzgoja koji je odabran.
Postoje dva osnovna tipa naslona kod sistema uzgoja u vertikalnom špaliru u zavisnosti od položaja
žica u istom, koji su danas zastupljeni u voćarskoj praksi kada je u pitanju uzgoj maline, a to su:
stubovi na kojima se nalazi dvospratno/trospratno jedna žica tzv. I-sistem
stubovi koji nose dvospratno/trospratno duplu žicu u horizontali tzv. T-sistem
6. Mjere upravljanja zasadima maline
Njega zasada maline u prvoj godini po sadnji podrazumjeva: redovnu obradu zemljišta, uništavanje
korova, Ďubrenje, pomotehniku, zalijevanje 3-4 puta, te pravovremenu i efikasnu zaštitu od štetnih
bioloških agenasa. U pogledu pomotehnike, u prvoj godini po sadnji dio sadnice koji je ostao nakon
sadnje (oko 20 cm iznad zemlje) u potpunosti se uklanja, i to u momentu kada novoformirani izdanci
dostignu dužinu oko 25 cm. Ukoliko se stari dio sadnice ne ukloni isti će se tokom vegetacije razvijati
i plodonositi (obzirom da je starosti dvije godine), ali na račun mladih izdanaka koji trebaju da se
formiraju te godine kako bi plodonosili naredne, a u tom slučaju isti će zakržljati (neće se razviti
dovoljno). Na kraju vegetacije doći će do sušenja starog dijela sadnice, a obzirom da se nisu razvili
novi mladi prirasti koji bi trebali plodonositi naredne sezone, te je prinos maline za naredni period
doveden u pitanje.
Tokom vegetacije novoformirani izdanci se razvijaju popunjavajući cjelokupan redni prostor. Obzirom
da su mladi izdaci savitljivi i obaraju se ka zemlji, kako bi se isti održali u uspravnom položaju i
omogućili nesmetano izvoĎenje obrade zemljišta u zasadu, potrebno je paralelno uz žicu vezati špagu,
izmeĎu kojih se isti provlače i tako održavaju u uspravnom položaju.
Slika br. 19 Paralelno postavljena špaga uz žicu
(olakšava zadržavanje novoformiranih izdanaka uspravno)
Na kraju prve godine uzgoja maline svako sadno mjesto mora obezbjediti 2 ili 3 nova izdanka, na
potrebnom rastojanju. Po završetku vegetacije špaga se odvezuje i izdanci puštaju slobodno da padnu
prema zemlji kako bi se tokom zime nalazili ispod snijega, i na taj način smanjila opasnost od
izmrzavanja.
Slika br. 20 Puštanje izdanaka maline u jesen da slobodno padaju prema zemlji
U proljeće na početku vegetacije (obično krajem marta) vrši se prorjeĎivanje izdanaka tako što se do
osnove uklanjaju izmrznuli, slabi, polomljeni, nedovoljno razvijeni, a ostavljaju najbolji. Broj
ostavljenih izdanaka kod sorte Vilamet treba da iznosi 6-7 izdanaka po dužnom metru, dok je taj broj
kod sorte Miker nešto manji i iznosi 5. Nakon prorjeĎivanja ostavljeni izdanci vezuju se uz žicu, u
cilju njihovog razvoĎenja i fiksiranja, klasičnim vezivanjem, plastičnim vezivima ili vezivanjem
pomoću plastičnih kopči. Nakon toga svaki ostavljeni izdanak prikrati se kosim rezom iznad pupoljka
na visinu 1,8 - 2,0 m od zemlje, ili u praktičnom smislu na toliku visinu da iznad zadnje žice ostanu
četiri pupoljka, odnosno na cjelokupnom izdanku 24. Ovo je proljetna rezidba maline. Nakon rezidbe
slijedi plitko okopavanje rednih traka.
Slika br. 21 Šematski prikaz rezidbe maline
Tokom vegetacije pojavljuju se novi-mladi izdanci, od kojih se prva serija uvijek uklanja do osnove-
zemlje. MeĎutim, postavlja se pitanje do kojeg momenta ove priraste treba uklanjati? Taj momenat
mora da odredi sam farmer za sebe prema uslovima u svom zasadu, tako da kada bere sa starih
izdanaka mladi dostignu i malo preĎe visinu prve žice. Ti izdanci su najbolji za plodonošenje naredne
sezone.
Slika br. 22 Prikaz mladih izdanaka koji trebaju dostići visinu prve žice
za vrijeme berbe starih izdanaka
U praksi se često spominje da je taj momenat 15. maj. MeĎutim, najbolje je uraditi slijedeće: sve
mlade izdanke koji se pojave do 15 maja uklanjati, a nakon istog ostale ostavljati. Ukoliko ostavljeni
prirasti u vrijeme berbe dostignu prvu žicu, to je pravi momenat, a ukoliko preĎu visinu iste sa
uklanjanjem je trebalo ranije prekinuti, npr 13. maja.
Nakon berbe orezani dvogodišnji prirasti se počinju sušiti od vrha prema osnovi, te se isti uklanjaju do
osnove. Orezani dvogodišnji prirasti, se mogu ostaviti desetak dana u malinjaku, nakon rezidbe. U tom
periodu oni služe kao zaklon mladim prirastima, koji ako bi se naglo izložili direktnom suncu lako
dobijaju ožegotine na listovima. Nakon tog perioda, dodatno se uklanjaju oštećeni mlaĎi prirasti i
zajedno sa starim se iznose i odmah pale. Kako bi se omogućila efikasna obrada rednog prostora mladi
izdanci se ponovo pomoću paralelne špage uz žicu ostavljaju u uspravnom položaju, sve do kasne
jeseni kada se puštaju slobodno da padnu prema zemlji.
7. ĐUBRENJE MALINE
Adekvatna ishrana-Ďubrenje biljke, jedan je od temeljnih faktora za postizanje odgovarajućeg rasta
maline, zatim prinosa i kvaliteta plodova. On je dobrim dijelom pod uticajem: teksture zemljišta, pH
reakcije, te procenta-sadržaja organske materije. Prije same sadnje potrebno je izvršiti analizu
zemljišta, kojom će se odrediti sadržaj svakog makro i mikrohranjiva u zemljištu, kao i pH reakcija
istog. Snaga rasta-vigor biljke, debljina izdanka, veličina lista, i njegova boja, su važni indikatori
zdravstvenog stanja biljke i potrebe odgovarajućeg režima Ďubrenja.
Slika br. 23 Đubriva se kod maline apliciraju u redni prostor
8. NAVODNJAVANJE MALINE
Odgovarajuća količina vode neophodna je prilikom uzgoja maline kako bi iste imale snažan rast i
postizale visoke prinose. Oskudjevanje sa vodom u periodu razvoja ploda imaće za posljedicu sitne
plodove. Najbolje bi bilo kada bi voda tokom cijele sezone vegetacije bila ravnomjerno rasporeĎena.
Količina vode koju zahtjeva malina za svoj rast i razvoj zavisi od vremenskih uslova, stanja biljke, te
energije rasta. MeĎutim, utvrĎeno je da se najviše norme vlage koja se upotrijebi od strane ove kultura
kreće 0,5-0,8 cm dnevno. Malina može da koristi skoro svu vlagu koja se nalazi u površinskom sloju
zemljišta, do 60 cm. Zemljišta se razlikuju po količini vode koju mogu zadržavati u ovoj zoni. Na
primjer, dobro drenirana pjeskovita zemljišta mogu zadržavati vodu svega 5 cm, dok ilovače
zadržavaju razinu iste i do 10 cm. Generalno se smatra da sa navodnjavanjem treba početi kada je 50%
raspoložive-dostupne vlage u zemljištu iskorišteno. Sa maksimalnom procjenom, ova situacija će se
javiti u 5-10 dana, ovisno od tipa zemljišta i padanja kiše.
8.1. Sistem za navodnjavanje kap po kap
Kada je u pitanju izbor sistema za navodnjavanje maline preporučuje se sistem kap po kap. Isti
posjeduje slijedeće prednosti:
potrebna je manja količina vode, kao i snaga iste
omogućava ujednačen raspored vlage
te ne stvara povoljne uslove za razvijanje truleži ploda.
Nedostaci istog podrazumjevaju:
potrebu izvora dobro čiste vode (kako ne bi došlo do začepljenja istog)
periodičnu zamjenu, mogućnost oštećenja istog tokom kultivacije zemljišta, te podložnost
štetama koje mogu nanijeti glodari ili pak čovjek.
Postoje dva tipa sistema za navodnjavanje tipa kap po kap, i to:
klasični sistem za navodnjavanje tipa kap po kap sa perforiranim cijevima koje cijelom
svojom dužinom iskapavaju vodu bez pritiska, a isti svoju primjenu posebno nalazi na ravnim
parcela (T-tape)
sistem sa kapaljkama iz kojih se voda pod pritiskom izlučuje u zemljište blizu biljke, a isti
svoju primjenu posebno nalazi na parcelama sa izrazitim nagibom u cilju što bolje distribucije
vode.
U BiH najzastupljeniji je prvi tip sistema za navodnjavanje, odnosno T-tape. Različiti tipovi sistema za
navodnjavanje postavljaju se tako što se samo pruže po površini zemljišta, ili se pak zatrpavaju u
zemljište, ili se pak postavljaju u visini prve žice. Ukoliko se sistem ukopava u zemljište kapaljke se
postavljaju na dubini 10-20 cm kako bi se spriječila opasnost oštećenja istih prilikom obrade zemljišta.
9. BERBA, KLASIRANJE I PAKOVANJE PLODOVA MALINE
Obzirom da plodovi maline ne sazrijevaju jednovremeno, te se i njihova berba odvija u kontinuitetu,
trajući vrlo često i do nekoliko mjeseci. ObezbjeĎenje sigurnog plasmana, u cilju postizanja potpunih
ekonomskih efekata, nije samo važan preduslov koji proizilazi iz dugog vremenskog perioda berbe
plodova, već i zbog izražene nepostojanosti plodova ove vrste koji iziskuje plasman na tržište u što
kraćem roku. Berba maline započinje kada plodovi poprime boju pokožice karakterističnu za datu
sortu i kada se isti lako odvajaju od cvjetne lože. Prilikom berbe plodovi se ne smiju gnječiti, a beru se
bez cvjetne lože i bez peteljke. Rani jutarnji i kasni popodnevni sati, vremenski su termini berbe
plodova maline u toku dana. Plodovi ubrani pri većim temperaturama vazduha ili po kiši, usljed
nepoželjnih hemijskih procesa brzo se kvare i gube svoju upotrebnu vrijednost. Distribucija plodova
koji su ubrani u ranim jutarnjim satima mora se izvršiti isti dan, a plodovi koji su ubrani u kasnim
popodnevnim satima, naredni dan.
Plodovi maline stavljeni u promet moraju pripadati jednoj od slijedećih kvalitetnih kategorija:
Ekstra kvaliteta (Plodovi ove kategorije moraju imati oblik, razvijenost i boju karakteristične
za tretiranu sortu. TakoĎe, isti moraju biti ujednačeni po veličini, obliku, zrelosti, boji
pokožice i bez čašice.)
I kvaliteta (Plodovi ove kategorije moraju biti pravilno razvijeni, ujednačeni po veličini i
stepenu zrelosti, uz odstupanje do 2% i sa izraženom bojom pokožice karakterističnim za datu
sortu. TakoĎe, meĎu plodovima ove kategorije njih do 5% mogu posjedovati čašicu.)
II kvaliteta (Plodovi ove kategorije ne moraju biti ujednačeni po zrelosti, a njih i do 10%
mogu posjedovati čašicu.).
Malina se pri samoj berbi pakuje u posebnu ambalažu koja ne smije biti teška, skupa i koja mora biti
podesna za rukovanje. Vrsta ambalaže prvenstveno zavisi od krajnje upotrebe obranih plodova.
Slika br. 24 Ambalaža za berbu plodova maline
Plodovi maline za zamrzavanje pakuju se u drvene ili plastične holandeze, i to obično u dva sloja kako
bi njihovo zamrzavanje bilo što lakše. Plodovi za preradu, takoĎe se pakuju u holandeze ili neku drugu
prikladnu ambalažu, dok se plodovi za preradu u pulpu pakuju u pulpašku burad, uz korištenje
sumporaste kiseline kao konzervansa.
10. OPRAVDANOST UZGOJA MALINE NA PODRUČJU OPĆINE VISOKO
Proizvodnja malina donosi relativno brz povrat uloženih sredstava i daje mogućnost zapošljavanja
ruralnog stanovništva u BiH. Malinarstvo je zanimanje budućnosti, barem u situaciji u kojoj se
trenutno nalazi naša zemlja. Uz vrlo mala ulaganja, povrat svojih sredstava i prvu zaradu proizvoĎači
mogu očekivati u relativno kratkom periodu. Obzirom da općina Visoko posjeduje značajne biološke,
ekološke i ekonomske parametre za proizvodnju maline i bobičastog voća evidentno je interesovanje
ruralnog područja za ovakvom vrstom poljoprivredne proizvodnje.
Općina Visoko raspolaže sa više od 5000 dunuma zemljišta pogodnog za uzgoj maline i bobičastog
voća. Poljoprivredni proizvoĎači koji su imali zasade rane sorte maline pokazuju interesovanje za
sortom maline čiji usjevi su do kraja jeseni, te na taj način imaju kontinuiranu proizvodnju maline od
mjeseca juna do oktobra.
Proizvodnja jagodičastog voća na općini Visoko ima i dodatnu pogodnost jer se u Visokom vrši
proizvodnja sadnog materijala što umanjuje troškove nabavke sadnica, a otkup proizvoda je
zagarantovan od strane registrovanih otkupljivača poljoprivrednih proizvoda.
Masovna produkcija proizvodnje maline započela je 2009. godine, a prema procjeni površine pod
istom danas je oko 750 dunuma, čiji se plodovi plasiraju na domaće tržište i za izvoz u zemlje
Europske unije, Ujedinjene Arapske Emirate kao i u Tursku kao svježi (upakovani u PVC ambalažu
od 250 g), te zamrznuti (u pakovanjima od 1 kg i 2,5 kg).
UnapreĎenjem poljoprivredne proizvodnje na području općine Visoko čija je namijera da razvija
savremenu proizvodnju jagodičastog voća s ciljem zapošljavanja stanovništva u ruralnim područjima
kroz model sporazuma o poslovno-tehničkoj saradnji izmeĎu firme „Frutti-funghi“ d.o.o. i Općine
Visoko koja podrazumjeva da se u naredne četiri godine razvija 400 novih individualnih proizvoĎača
(svake godine 100 korisnika sa minimalno 100 dunuma svake godine).
Program „Razvoj savremene proizvodnje jagodičastog voća na području općine Visoko u cilju
zapošljavanja stanovništva u ruralnim područjima“ podrazumjeva organizaciju proizvodnje
jagodičastog voća na dugoročnom nivou i apsolutno savremenim osnovama u svim segmentima, kao
jednu od najprofitabilnijih grana bh. poljoprivrede.
Realizacija ovog programa podrazumjeva organizaciju proizvodnje plodova odabranih kultura iz grupe
„jagodičasto“ voće na većim površinama na području općine Visoko, te njihov plasman na domaće i
izvozno orijentisano tržište od strane firme „Frutti-funghi“ d.o.o Visoko. Prema tome, ovaj program
osmišljen je tako da se razvoj proizvodnje plodova na području općine Visoko bazira na lokalnoj
produkciji sadnog materijala u okviru kompanije „Frutti-funghi“ koja posjeduje rasadnički kapacitet u
saradnji sa općinom Visoko.
Nakon produkcije sadni materijal bi Općina dodjeljivala lokalnom stanovništvu, odnosno
potencijalnim kooperantima firme „Frutti-funghi“ čime bi se obezbijedio zagarantovan sistem otkupa i
zapošljavanje lokalnog stanovništva, a lokalnoj firmi ojačali kapaciteti i obezbijedila konkurentnost na
tržištu. Na ovaj način domaćinstvima bez prihoda ili sa niskim prihodima obezbjeĎuju se incijalna
sredstva za početak proizvodnje.
10.1. Troškovi ulaganja i dobit u proizvodnji maline
ULAGANJA
1 DUNUM
ULAGANJE ZA
ZASNIVANJE
1 DUNUMA
PRVA
GODINA
DRUGA
GODINA
TREĆA GODINA
MALINA
POLKA
SADNICE + sistem
za navodnjavanje sa
PDV-om
1.050KM+450KM =
1.500KM
(1000 sadnica)
OČEKIVANO
PLODA
700 kgx3,00KM
= 2.100,00 KM
OČEKIVANO
PLODA
1000 kgx3,00KM
= 3.000,00 KM
OČEKIVANO
PLODA
1500kgx3,00KM
= 4.500,00 KM
OVA KOLIČINA
BI TREBALA BITI
NAREDNIH 12
GODINA
MALINA
WILAMET
SADNICE + sistem
za navodnjavanje sa
PDV-om
864KM+450,00KM
= 1.314,00 KM
NEMA RODA
OČEKIVANO
PLODA
700 kgx3,00KM
= 2.100,00 KM
OČEKIVANO
PLODA
1000kgx3,00KM
=3.000,00 KM
U 4 godini
očekivano
1500kgx3,00 KM =
4.500,00 KM
MALINA
MIKER
SADNICE + sistem
za navodnjavanje sa
PDV-om
982,8KM+450KM
=1.432,80 KM
(1200 SADNICA)
NEMA RODA
OČEKIVANO
PLODA
800kgx3,00KM
= 2.400,00 KM
OČEKIVANO
PLODA
1200kgx3,00KM
= 3.600,00 KM
U 4 godini
očekivano
1500kgx3,00 KM
= 4500,00 KM
Tabela br. 2 Troškovi ulaganja i dobit u proizvodnji maline (zasad traje 12 godina)
Iz navedenog se jasno vidi da zarada od zasada maline na površini od jednog dunuma predstavlja
solidnu zaradu za dopunu kućnog budžeta, kao i dopunsku djelatnost i jedan vid samozapošljavanja. U
troškove nisu uračunati troškovi pripreme zemljišta, postavljanje stubova i zaštita.