bolesti, štetnici i koroviu vinogradarskojproizvodnji

7
1. svibnja 2013. gospodarski list 57 GOSPODARSKI SAVJETNIK mali Bolesti, štetnici i korovi u vinogradarskoj proizvodnji Vinogradarska je proizvodnja jedna od najvažnijih poljoprivrednih djelatno- sti na našem području. Suočeni s brojnim čimbenicima koji tu proizvod- nju ugrožavaju, proizvođači nastoje odabrati najbolji i najkvalitetniji pristup tehnologiji proizvodnje i zaštiti vinove loze. Kvalitetan rast i razvoj loze, i na kraju kvalitetnu proizvodnju vina, u najvećoj mjeri ugrožavaju bolesti, štet- nici i korovi.

Upload: gospodarski-list

Post on 29-Mar-2016

250 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

Vinogradarska je proizvodnja jedna od najvažnijih poljoprivrednih djelatnosti na našem području. Suočeni s brojnim čimbenicima koji tu proizvodnju ugrožavaju, proizvođači nastoje odabrati najbolji i najkvalitetniji pristup tehnologiji proizvodnje i zaštiti vinove loze. Kvalitetan rast i razvoj loze, i na kraju kvalitetnu proizvodnju vina, u najvećoj mjeri ugrožavaju bolesti, štetnici i korovi.

TRANSCRIPT

1. svibnja 2013. 1. svibnja 2013. gospodarskilist

57

GOSP

ODAR

SKI S

AVJE

TNIK

mali

Bolesti, štetnici i korovi u vinogradarskoj proizvodnji

Vinogradarska je proizvodnja jedna od najvažnijih poljoprivrednih djelatno-sti na našem području. Suočeni s brojnim čimbenicima koji tu proizvod-nju ugrožavaju, proizvođači nastoje odabrati najbolji i najkvalitetniji pristup tehnologiji proizvodnje i zaštiti vinove loze. Kvalitetan rast i razvoj loze, i na kraju kvalitetnu proizvodnju vina, u najvećoj mjeri ugrožavaju bolesti, štet-nici i korovi.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. svibnja 2013. 1. svibnja 2013.gospodarskilist

58

BOLESTI VINOVE LOZE

Sve sorte nisu jednako osjetljive na ovu bolest. Među osjetljivije vinske sorte spadaju Graševina, Malvazija, Rizvanac i dr., a po-sebno osjetljive su stolne sorte Kardinal i Afus-Ali.

Crna pjegavost (Phomophsis viticola)

Posljednjih godina bolest vinove loze poznata kao crna pjegavost, čiji je uzročnik Phomopsis viticola, sve je prisutnija u vinogradima na čitavom području Hrvatske. Ova bolest vinove loze poznata je više od 150 godina, a kod nas je deter-minirana početkom 70-tih godina prošlog stoljeća. Uz sivu plijesan, to je tipična bolest loze „visokog standarda“ ili suvremenog načina uzgoja vinove loze, a razlog tomu je sve manja upotreba pripravaka na bazi bakra i sumpora u zaštiti vinove loze. U nekim se krajevima ova bolesti jače proširila zbog poja-čane gnojidbe dušičnim gnojivima, ali i zbog smanjene i nepravilne za-štite.

Danas smatramo da je ova bo-lest jedan od važnijih čimbenika propadanja trsja.

Uzročnik bolesti je patogena gljivica koja prezimljava u sta-roj rozgvi na trsu ili u ostacima rozgve na tlu. Crne točkice na sta-roj rozgvi (piknidi) izvor su zaraze. One se počinju formirati u proljeće kada se temperatura zraka digne iznad 10oC. Piknidi sadrže veliki broj spora (konidija) koje šire in-fekciju, a raznosi ih vjetar, kišne kapi ili kukci.

Ovisno o vremenskim prilika-ma, spore se razvijaju od proljeća do kasnog ljeta, a infekcija loze je moguća u širokom rasponu tem-peratura. Idealni uvjeti za infekciju su visoka vlaga zraka i temperatu-re 20-23oC. U proljeće ove spore dospijevaju na mladicu gdje klijaju i prodiru u tkivo. Simptomi bolesti vidljivi su na mladicama, rozgvi i listovima.

Bolest najčešće napada samo sedam donjih internodija mladih iz-boja, rijetko kada više. Na donjem dijelu mladica, pojavljuju se u pro-ljeće tamnoplave, duguljaste ozlje-de, koje se mogu proširiti na cijelu mladicu, pa se ona kasnije, pod teretom može slomiti. Kada mladi-ca počne odrvenjavati, ona mijenja boju i u većine sorata izblijedi. Uz-ročnik bolesti ulazi pod koru i tamo se razvija, a kora zbog toga popri-ma srebrnastu boju.

Suzbijanje ove bolesti dugotraj-no je i vinogradari trebaju svake godine posvetiti više pažnje zaštiti i praćenju zaraze u početku vege-tacije. Kemijska zaštita temelji se na prskanju kontaktnim sredstvima, no važno je napomenuti da se crna pjegavost najčešće širi u ranim fa-zama razvoja loze, kada se još ne provodi zaštita od plamenjače. U fazi vunastog pupa potrebno je tre-tirati lozu bakrenim pripravcima, a

preporuka je korištenje pripravka NEORAM WG u koncentraciji 0,5% (500 g na 100 L vode).

Osim što osigurava najučinkoviti-ju zaštitu u borbi protiv crne pjega-vosti Neoram WG se koristi u znat-no manjim dozama u odnosu na starije bakrene pripravke i znatno je povoljniji s ekološkog i finacijskog aspekta. U fazi kretanja vegetacije potrebno je nastaviti zaštitu kon-taktnim fungicidima. Ovisno o vre-menskim uvjetima i porastu mladi-ca tretiranje je potrebno ponavljati. Za ova prskanja mogu se koristiti fungicidi na osnovi djelatne tvari mankozeb, DITHANE DG NeoTec i DITHANE M-45.

Radi se o formulacijama man-kozeba koje osiguravaju bolju po-krovnost i manje ispiranje, a zbog sadržaja cinka i mangana u obliku mikroelemenata, pripomažu boljoj ishrani biljaka. Koriste se u koncen-traciji 0,2-0,25% ( 200-250 g na 100 L vode).

Nakon što mladice loze dostignu duljinu od dvadesetak centimeta-ra, obično se preporučuje prskanje kombiniranim pripravcima protiv plamenjače i crne pjegavosti, za što se mogu koristiti različiti sistemični fungicidi. Ovdje izdvajamo priprav-ke Curzate F i Fantic F, koji su u raznim ispitivanjima diljem svijeta, ali i u praksi hrvatskih vinogradara dali izvrsne rezultate u suzbijanju crne pjegavosti, plamenjače i sive plijesni.

Pepelnica (Uncinula necator)Pepelnica na vinovoj lozi, osim

prepoznatljivih simptoma u obliku pepeljastih prevlaka, uzrokuje i za-stoj u rastu napadnutih listova koji se uvijaju i kovrčaju, a mogu se i osušiti.

S kore jednogodišnje rozgve, bolest prelazi u staro drvo, što dovodi do truljenja i odumira-nja zaraženog dijela trsa. Na trsovima koji su zaraženi crnom pjegavosti vidljivi su proble-mi u rastu i razvoju mladica, a grozdovi ostaju manji. Sadržaj šećera u grožđu također je sma-njen.

Crna pjegavost

Vinograd prskan pripravkom Curzate F

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. svibnja 2013. 1. svibnja 2013. gospodarskilist

59

Pepelnice prezimljuju u obliku micelja na biljnim organima (na vinovoj lozi može prezimjeti u pupu) i u proljeće kada nastupe povoljni uvjeti (optimum 25-28°C), dolazi do širenja i zaraze na svim novoizraslim biljnim di-jelovima.

Na mladicama se pojavljaju ne-što slabije izražene mrlje, u počet-ku pepeljaste, a kasnije plavkaste boje. Cvat može biti napadnut i prije oplodnje pa dolazi do suše-nja cvjetova. Velike štete mogu se pojaviti na bobama koje uslijed pritiska bolesti zaostaju u rastu, a pojavljuju se i pukotine koje dosežu sve do sjemenki.

Iako razvoju uzročnika bolesti odgovara viša vlaga, rana je zaraza u većoj mjeri uvjetovana višim tem-peraturama, nego količinom vlage.

U drugom dijelu vegetacije i ti-jekom ljetnih mjeseci očekuje se najintenzivniji napad pepelnice na osjetljivim sortama. Tada su i naj-povoljniji uvjeti za razvoj ove bole-sti, jer visoke temperature dodatno pogoduju razvoju pepelnice, oso-bito na položajima gdje je veća razlika u temperaturama između dana i noći.

Pepelnica se na vinovoj lozi i drugom kulturnom bilju pojav-ljuje svake godine, a intenzitet napada ovisit će o vanjskim uvjetima. Zbog speci� čnih uvje-ta u kojima se ova bolest razvi-ja, nije moguće sa sigurnošću prognozirati početak infekcije, pa je teže dati točnu prognozu vremena prskanja. Stoga vino-gradari moraju posebno paziti na razmake između tretiranja i na izbor sredstva.

Karathane gold 350 EC je kon-taktni fungicid na osnovi djelat-ne tvari meptil-dinokap, nami-jenjen suzbijanju pepelnice na vinovoj lozi. Jedini je organski kontaktni fungicid koji, osim preventivnog, ima i kurativno i eradikativno djelovanje.

Proizvođači vrlo često na pepel-nicu reagiraju tek kada je uoče, me-đutim iznimno je važno djelovati i na prezimljujuće oblike pepelnice, tj. suzbijati uzročnika bolesti primjenom preventivnih fungicida. Preporuka je korištenje fungicidnog pripravka KA-RATHANE GOLD 350 EC.Pepelnica na listu

Pepelnica na grozdu Crvena palež

lista

Za zaštitu grozdova od pepel-nice osobito je važan fungicid CRYSTAL, novog i pojačanog na-čina djelovanja. Crystal djeluje izrazito preventivno uz ograničeno kurativno djelovanje, osobito na ljetnu infekciju pepelnice. Vrlo brzo nakon primjene veže se na voštanu prevlaku zbog čega je iznimno ot-poran na ispiranje kišom.

S voštane prevlake boba, Crystal se plinovitom fazom širi na nezašti-ćene dijelove grozda i mladica, što mu daje veliku prednost pred osta-lim fungicidima. Zbog ovih svojsta-va osobito se dobro pokazao u pri-mjeni na strmim terenima, terasama i u vinogradima gdje su teški uvjeti za rad i prskanje. Crystal je fungicid potpuno novog načina djelovanja čija je osnovna svrha spriječiti nove zaraze ljeti, upravo kada je pritisak bolesti najjači; preparat koji se po-kazao kao vrhunsko rješenje u borbi protiv pepelnice, ne samo vinove loze, nego i najznačajnijih povrtnih kultura.

Crystal se na vinovoj lozi primje-njuje u koncentraciji 0,02-0,03% tj. 20-30 ml na 100 l vode,a može se primijeniti do pet puta u jednoj vegetaciji. Treba izbjegavati prska-nje vinograda pri visokim dnevnim temperaturama, pa je preporuka da se Crystal primijeni rano ujutro ili u večernjim satima.

Crvena palež, crvenilo lišća(Pseudopeziza tracheiphila)

Crvena palež lišća je bolest koja se ne pojavljuje svake godine, nego samo povremeno i to krajem svibnja ili početkom lipnja, obično prije plamenjače.

Najčešće se pojavljuje na tere-nima gdje nema dovoljno vode, a štetnost će ovisiti o povoljnim klimatskim uvjetima i osjetljivosti pojedinih sorata

(portugizac je najo-s j e t l j i -viji na n a p a d c r v e n e paleži).

Zbog izvrsnog djelovanja na niskim temperaturama koristi se i u ranim tretmanima zaštite vino-grada. S obzirom da na pepelnicu djeluje na drugačiji način u odnosu na često korištene sistemične fun-gicide, izvrsno se uklapa u antire-zistentne programe zaštite loze. Za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi primjenjuje se u koncentraciji 0,05 – 0,06% tj. 50-60 ml u 100 l vode.

Za potpunu zaštitu protiv pepel-nice i peronospore preporuka je Karathane gold 350 EC, primjenji-vati s jednim od dostupnih fungici-da na osnovi mankozeba (DITHA-NE M-45 i DITHANE DG NEOTEC). Do cvatnje, pripravak Karathane gold 350 EC treba primjenjivati u manjoj, a nakon cvatnje u većoj preporučenoj koncentraciji. Zbog iznimno povoljnih ekotoksikoloških svojstava i viso-ke učinkovi-tosti, ovaj p r e p a r a t u europ-s k i m z e m l j a -ma ima primjenu i u povr-ću: kra-s t a v c i m a , luben icama i tikvama, te na jagodama uz karencu od samo 3 dana.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. svibnja 2013. 1. svibnja 2013.gospodarskilist

60

Mjere zaštite u borbi protiv pla-menjače vinove loze sastoje se u provođenju kvalitetnih agrotehničkih mjera i osiguranju kvalitetnih uvjeta proizvodnje koji podrazumjevaju: položaj vinograda tj. nagnute, juž-ne terene, propusna tla, prozračna mjesta, plijevljenje mladica, zala-manje zaperaka i dr. Ipak, potpuna zaštita nije moguća bez provođenja kemijskih mjera zaštite tj. primjene fungicida. Danas se na tržištu nalazi veliki broj fungicidnih pripravaka na-mijenjenih suzbijanju plamenjače, a ovdje ćemo istaknuti onaj kojeg smatramo najboljim među inima.

MILDICUT 25 SC posve je novi pripravak na hrvatskom tržištu, ali dobro poznat u cijeloj Europi. Radi se o danas najprodavanijem fun-gicidu za suzbijanje plamenjače u Europi. Naravno da i to ima svoje razloge. Mildicut 25 SC je fungicid za suzbijanje plamenjače na osnovi djelatne tvari ciazofamid, koji ima iz-vrsno i dugotrajno preventivno djelo-vanje (10–14 dana). U svom sastavu sadrži i dinatrijev fosfit, čiji metaboliti u zelenim dijelovima vinove loze po-tiču prirodni obrambeni mehanizam biljke, a primjenu pripravka Mildicut

Simptomi se pojavljuju isključivo na listovima na kojima se stvaraju žućkaste pjege, koje kod bijelih sorti s vremenom postaju žutosme-đe, a kod crnih sorti tamno-crvene, sa zelenim otokom u sredini.

Prva mjera u suzbijanju crvene paleži podrazumijeva zimsko ili plavo prskanje bakrenim pripravci-ma, kao što je NEORAM WG, koji se u odnosu na bilo koji drugi ba-kreni pripravak koristi u dvostruko manjoj dozi – (0,5% tj.500 g na 100 L vode). što osigurava ekološki i ekonomski najisplativiji pristup za-štiti od bolesti vinove loze.

Ukoliko se tijekom vegetacije primijete simptomi crvene truleži, potrebno je primjeniti pripravke na osnovi djelatne tvari mankozeb - DITHANE DG NeoTec i DITHANE M-45.

Zbog bolje pokrovnosti i manjeg ispiranja, te zbog sadržaja cinka i mangana u obliku mikroelemena-ta, ovi pripravci učinkovito suzbijaju crvenu trulež i pomažu u izgradnji obrambenog mehanizma tretiranih biljaka. Koriste se u koncentraci-ji 0,2-0,25% (200-250 g na 100 l/vode).

Plamenjača (Plasmopara viticola)

Plasmopara viticola, uzročnik plamenjače vinove loze, smatra se najrazornijom patogenom glji-vicom u vinogradarskoj proizvod-nji.

Plamenjača je prvi puta uočena u SAD-u još u prvoj polovici 19 st. i vrlo brzo nakon toga unešena je u Europu podlogama otpornim na filokseru.

Patogen prezimi na zaraženom lišću, u proljeće spore proklijaju, kišom dospijevaju na površinu lista i preko puči uzrokuju infekciju. Već nakon 7-10 dana na listu se pojave žute lezije.

Plamenjača napada sve zelene organe vinove loze, ali najčešće list na kojem nastaju uljne pjege žućka-ste boje, koje s razvojem bolesti po-staju crvenkastosmeđe i na kraju se osuše. S donje strane lista izbija bi-jela prevlaka. Pjege se šire po listu, a zaraženo tkivo odumire. Mladice su najosjetljivije pri dužini od 10-15 cm, a zaraza se primjećuje prema bijelim prevlakama, odumiranju tkiva i kod jake zaraze sušenju mladica. Rjeđe su moguće i zaraze cvijeta i ploda, zbog čega cvijet posmeđi, osuši se i propada, a na bobama (samo mla-đima) pojavi se bijela prevlaka, bobe se smežuraju i propadaju. Mildicut 25 SC ima sposobnost

zaustavljanja zaraze od plame-njače pri pojavi prvih uljnih pje-ga. Tada ga je potrebno što prije primijeniti, a nakon 7 do 8 dana tretiranje treba ponoviti. Izu-zetno dobro se veže na voštanu prevlaku zelenih dijelova loze, pa ga oborine već 1 sat nakon tretiranja ne mogu isprati.

Budući da micelij gljive prodi-re u lisno tkivo i onemogućava normalno kolanje sokova, na-padnuti listovi se suše, postaju smeđi i konačno otpadnu. Uko-liko u proljeće nije bilo kiša, tije-kom kolovoza ili rujna bolest se može ponovo pojaviti na svim listovima koji zbog toga prera-no otpadnu.

Razvoju ovog patogena i šire-nju bolesti odgovaraju topliji dani i viša vlaga (zaraza je mo-guća samo ukoliko su zeleni djelovi vlažni), pa se zaraza prvi puta pojavljuje na samom po-četku vegetacije, a uz povoljne uvjete moguća je kroz cijelo ve-getacijsko razdoblje.

U Francuskoj prvenstveno, ali i u ostalim vinogorjima diljem Euro-pe, plamenjača je imala razorno djelovanje na urod kod svih sorata loze, pa time i na proizvodnju vina. Prije uvođenja prognoznih službi i prvih mjera zaštite štete su bile katastrofalne, a gubici su se kretali preko 50%. Jasno je, prema tome, zašto se ova bolest smatra najzna-čajnijom bolesti vinove loze.

Plamenjača na listu

Plamenjača na mladim bobicama

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. svibnja 2013. 1. svibnja 2013. gospodarskilist

61

„Plemenita trulež“ je pojam koji se češće upotrebljava u zemlja-ma gdje se vinova loza vrlo in-tenzivno proizvodi na velikim površinama i gdje se utjecaj ove gljivice smatra donekle poželj-nim kod proizvodnje pojedinih sorata vina. Naime, botritis uzro-kuje gubitak vode u bobama, ostavljajući iza sebe povećanu količinu šećera, voćnih kiselina i minerala koji vinu daju slatkast okus. Ovakav utjecaj moguć je ukoliko se nakon dužeg kišnog razdoblja naglo pojavi suho vri-jeme, a poželjan je u proizvodnji desertnih vina.

Izravni gubici odnose se na gu-bitak uroda i kvalitete vina, koje uslijed napada botritisa dobije intenzivnu boju, miriše na plije-san i sadrži mnogo nepoželjnih tvari. Osim toga botrytis „ubija“ kvasac što rezultira prekidom fermentacije prije nego što se u vinu nakupi dovoljna razina alkohola. Uslijed ranije berbe često je u moštu manja količi-na sladora što također otežava proizvodnju kvalitetnih vina.

25 SC prepoznat ćete i iz udaljeno-sti prema visokom „green effektu“ koji ostavlja. Koristi se kao preven-tivni i translaminarni fungicid u zaštiti vinskih i stolnih sorti vinove loze od plamenjače, u koncentraciji 0,25 % (250 mL / 100 L vode).

Na većim površinama količina preparata prilagođava se fenofa-zi, pa ga kod pojave tri prava lista koristimo u količini1 l/ha, u počet-ku cvatnje u količini 2 l/ha, poslije cvatnje u količini 3 l/ha,a u vrijeme formiranja grozda u količini 4 l/ha. Mildicut 25 SC ne utječe na fer-mentaciju mošta i razvrstan je izvan skupine otrova.

Siva plijesan (Botrytis cinera)

Botrytis cinerea je patogena glji-vica koja napada mnoge kulturne biljke, ali je njezin najzapaženiji do-maćin upravo vinova loza. U vinogra-darstvu, ovisno o utjecaju, ova bolest uzrokuje „plemenitu“ ili „sivu trulež“ dok je među drugim kulturnim biljka-ma poznat uzročnik „sive plijesani“.

Vinova loza nakon primjene Mildicuta

Siva plijesan

Na žalost, u našim uvjetima pro-izvodnje redovito govorimo o „sivoj truleži“ koja se pojavljuje u gotovo svim uvjetima proizvodnje i uzrokuje goleme gubitke u vinskoj industriji. Razlog tome je činjenica da se u našim uvjetima ova bolest pojavljuje ranije, prije nego se u grozdovima nakupi dovoljna količina potrebnih elementa tj. prije nego je grožđe spremno za berbu pa grožđe posta-je neupotrebljivo i trulo.

Iako se simp-tomi mogu pri-mjetiti čak i na listu, siva plijesan naj-više napa-da peteljči-ce, bobe i grozdove. Na grozdi-ćima se usli-jed napada pojavljuje siva prevlaka, a zbog nekroze se prekida kolanje sokova, pa se bobe slabo opskrbljuju potrebnim hranjivima. Bobe mijenjaju boju, posmeđe, raspucaju se i suše. U zbijenom grozdu gljivica vrlo lako prelazi iz bobe u bobu, a često zarazi i glav-nu peteljku, uslijed čega propadne veći broj bobica. U uvjetima kada se nakon dugog sušnog razdoblja pojave obilne kiše, trs naglo povla-či vodu, pa se u bobama stvara jak tlak i one pucaju. Ukoliko infekcija nastupi u sušnim uvjetima bez obo-rina, napadnute bobice se smežu-raju i suše.

Mjere suzbijanja sive plijesni podrazumijevaju tehnološke mjere koje uključuju sadnju manje osjetlji-vih sorti, skidanje lišća oko grozdo-va, uklanjanje zaperaka, uravnote-ženu gnojidbu, suzbijanje štetnika (uslijed čijeg napada kroz oštećena mjesta siva plijesan lako ulazi u bobe) i na poslijetku primjena učin-kovitih botriticida.

PYRUS 400 SC je fungicid/botri-ticid na osnovi djelatne tvari piri-metanil (400 g/l) iznimno učinkovit na uzročnike sive plijesni vinove

loze (Botrytis cinerea). Posjeduje izraženo površinsko i transla-minarno djelovanje, stoga se može koristiti kao preventivni i kurativni fungicid. Pyrus 400 SC iznimno brzo ulazi u biljku – nakon što se otopina preparata osuši na tretiranoj biljci, aktivna

je tvar već u dovoljnoj količini ušla u biljno tkivo, te oborine ne

smanjuju njegovo djelovanje. Po-sebnost botriticida Pyrus 400 SC je djelovanje putem plinovite faze. Isparavanje preparata nakon treti-ranja omogućuje bolju zaštićenost u slučaju slabije kvalitete prskanja i u težim uvjetima. Plinovita faza štiti slabije pristupačna mjesta kao što su zbijeni grozdovi, gusta lisna masa trsa i slično.U praksi nije uoče-na unakrsna rezistentnost s ostalim botriticidima. Preparat nema štetno djelovanje na pčele i korisne orga-nizme, te nije opasan u primjeni.

Pyrus 400 SC je kod nas i u ve-ćini zemalja razvrstan izvan skupina otrova i označen kao tvar koja nije štetna. Pyrus 400 SC se primjenju-je u dozi 2-2,5 l/ha (200 do 250 ml na 1000 m2) ili u koncentraciji 0,2-0,25% (200-250 ml u 100 l vode) uz utrošak 1000 l škropiva/ha. U vegetaciji se može koristiti dva do tri puta - krajem cvatnje vinove loze (kada je 80% cvatnje završeno), prije zatvaranja grozda, ili na počet-ku dozrijevanja bobica. Zbog po-većane količine aktivne tvari Pyrus 400 SC posebno učinkovito djeluje u kasnim tretiranjima vinograda, za zaštitu od sive plijesni nakon zatva-ranja grozda i u početku šare.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. svibnja 2013. 1. svibnja 2013.gospodarskilist

62

ŠTETNICI VINOVE LOZE

U slučaju jačih napada, lišće po-vene za vrijeme vrućine i otpad-ne, sadržaj šećera ostaje niži, a kod dugogodišnjih jakih napa-da može se javiti i skraćivanje izboja i metlasto korijenje.

Osim toga, kroz listove ošteće-ne grinjama lakše prodire uzročnik plamenjače. Za suzbijanje lozinih grinja šiškarica važno je provoditi zimsko prskanje koje će uključiti tretiranje vinograda mineralnim ulji-ma u početku kretanja vegetacije. Pojačana primjena sredstava na bazi sumpora u početku vegetacije pokazala je popratnu učinkovitost u smanjenju zaraze lozinim grinjama šiškaricama.

U borbi protiv erinoze i akarinoze i žutog lozinog pauka, najbolje dje-luju akaricidi tj. sredstva namijenje-na upravo suzbijanju grinja i pauka kao što su KRAFT 18 EC i ZOOM 11 SC.

KRAFT 18 EC je kontaktni i že-lučani insekticid koji uzrokuje pre-stanak hranjenja štetnika koji ostaju nepokretni i ugibaju 2-4 dana na-kon primjene. Osim grinja i pauka, ovaj pripravak učinkovito suzbija i grožđane moljce pa je zbog svoje učinkovitosti i široke primjene je-dan od najvažnijih insekticida/aka-ricida u vinogradarskoj proizvodnji. U vinovoj se lozi Kraft 18 EC pri-mjenjuje u količini 0,5-0,75 l/ha (50-75 ml na 100 L vode).

ZOOM 11 SC je novi translami-narni, selektivni akaricid, dugotraj-nog djelovanja na osnovi djelatne tvari etoksazol koji djeluje kontak-tno i digestivno, larvicidno i ovi-cidno, na sve stadije ličinki i jaja štetnika. Zoom 11 SC je za razliku od većine akaricida koji su do sada korišteni toksikološki povoljniji, pa je osobito pogodan za primjenu u integriranoj zaštiti bilja. Zbog nači-na djelovanja izrazito je selektivan

Akarinoza

Erinoza s donje (lijevo) i gornje strane lista (desno)

Pepeljasti grozdov moljac – odrasli oblik (gore) i gusjenica (desno)

Žuti grožđani moljac

Lozine grinje (akarinoza i erinoza)

Lozine grinje šiškarice su vrlo sitni štetnici, gotovo nevidljivi golim okom, koji će se javiti u vinogra-darskoj proizvodnji. Pojave, poput deformiranih listova i mjehurastih nabreklina na listu te skraćeni i zakr-žljali izboji, proizvođačima poznate pod nazivima erinoza i akarinoza posljedice su napada štetnih grinja.

Akarinozu se prepoznaje po malim zakržljalim, požutjelim listo-v i m a i skraćenim internodijima.

Na listovima su vidljivi ubodi

oko kojih list mijenja boju, a nerijetko cijeli list po-

prima uzdignuti rub i izgleda de-

formi- rano. Iz oštećenog pupa se često pojavljuju dvostruki, slabi-je razvijeni izboji.

Erinoza se prepoznaje po bjel-kastim izbočinama na gornjoj strani lista koje kasnije poprimaju crven-kastu ili smeđu boju. Na drugoj je strani list udubljen i prevučen sivim nitima, nalik na paučinu koja se kod jakih zaraza može pojaviti i na plodu.

U šiškama žive grinje i sišu sok. Najveće štete nastaju ako se loza u proljeće zbog hladnijeg vre-mena sporije razvija.

i djeluje ciljano na štetnike koji se suzbijaju uz povećanu sigurnost za korisnike. Zoom 11 SC nema ne-gativnog utjecaja na biljke (nema fitotoksičnosti), korisne organizme, niti na korisnika. Primjenjuje se u koncentraciji od 0,05 % (50 ml na 100 L vode).

Grožđani moljciPepeljasti grožđani moljac (Lo-

besia botrana) je leptir svjetlosive boje sa svjetlijim i tamnijim šarama na prednjim krilima. Gusjenica je obično zelenkasta ili žućkasta, s ta-množutom glavom i leđnim štitom.

Pepeljastom molj-cu za razvoj odgova-raju uvjeti povišenih temperatura bez ve-ćih zahtjeva za pove-ćanom vlagom.

Žuti grožđani moljac (Eupoecillia ambiguella) je leptir žućkasto-sive boje s jasno omeđe-nom, tamnom poprečnom prugom na krilima. Gusjenica je ružičasta dok je mlada, kasnije obično bjeli-časta ili malo zelenkasta i dosta tro-ma. Glava i vratni štit su sjajno crni. Leptiri lete noću i nerado idu na svje-tlost. Žuti moljac ima manje za-htjeve prema tempe-raturi, ali mu je za razvoj potrebna viša vlaga.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

1. svibnja 2013. 1. svibnja 2013. gospodarskilist

63

Oba moljca žive na sličan način i nanose sličnu štetu, osim što su štete od pepeljastog grožđa-nog moljca u našim krajevima daleko veće. Intenzitet napada grožđanih moljaca ovisi o po-voljnim klimatskim prilikama, pa u pojedinim godinama, bez provedenih mjera zaštite, štete od moljca mogu odnijeti čak do 50% uroda.

Najvažnije je da se prvo i glavno suzbijanje gusjenica provede u proljeće. Iako su štete prve ge-neracije manje, njihovim suz-bijanjem u proljetnom terminu smanjuje se intenzitet napada druge generacije. Drugu gene-raciju suzbijamo prskanjima u fazi rasta bobica, prije zatvara-nja grozda.

Pepeljasti grožđani moljac obič-no ima 3 generacije godišnje, ali su generacije izmješane, pa različite generacije moljaca mogu biti pri-sutne u vinogradima od proljeća do jeseni. Proljetne generacije molja-ca polažu jaja na cvjetne pupove i cvjetove, a gusjenice koje se uvlače u cvjetove i izjedaju ih, čine najveće štete. Druga generacija leptira javlja se krajem lipnja i početkom srpnja, a jaja odlažu na nezrele bobe. Gu-sjenice se zavlače u bobe i izjeda-

ju ih iznutra ponekad ostavljajući samo sjemenke. Treća se genera-cija pojavljuje krajem ljeta i odlaže jaja na već zrele bobe grožđa untar kojih se gusjenice hrane pa se neri-jetko mogu pronaći u bobama i tije-kom berbe. Biologija žutog moljca je slična, ali za razliku od pepelja-stog, žuti grožđani moljac ima dvije generacije godišnje.

AVAUNT 15 SC je novi kontaktni insekticid na osnovi djelatne tvari indoksakarb. Avaunt 15 SC djeluje

kontaktno i digestivno, larvicidno i ovicidno, na sve stadije ličinki i jaja štetnika. Vrlo brzo nakon primjene pripravka, mijenja se ponašanje štetnika, te se oni prestaju hraniti i ugibaju.

Avaunt 15 SC spada u skupinu karbamata, ali mu je toksikološki profil daleko povoljniji od ostalih in-sekticida ove skupine, pa je osobito pogodan za primjenu u integriranoj zaštiti bilja. Zbog načina djelovanja Avaunt 15 SC je izrazito selektivan i djeluje ciljano na štetnike koji se suzbijaju uz povećanu sigurnost za korisnike. Avaunt 15 SC se u vino-gradarstvu koristi u koncentraciji 0,025% uz utrošak vode od 1000 litara/ha. Tretiranje treba provoditi od vremena odlaganja jaja do po-četka pojave gusjenica. Novi način djelovanja sprječava pojavu rezi-stentnosti štetnika i daje bolje rezul-tate u zaštiti.

KOROVI U VINOGRADUKorove u vinogradima treba suz-

bijati iz nekoliko razloga - korovi crpe vodu i hranjive tvari iz tla čime se smanjuje njihova dostupnost kulturnoj biljci, zauzimaju prostor i ometaju rast i razvoj biljaka, izvor su biljnih bolesti i štetnika, koji lako s korova prelaze na kulturnu biljku i sl. Sve ove značajke korovnih bi-ljaka čine ih vrlo agresivnim konku-rentima kulturnih biljaka i u njihovoj prisustnosti biljka gubi elemente potrebne za rast i razvoj, što rezulti-ra smanjenjem uroda.

Za suzbijanje korova kemijskim putem koriste se herbicidi na osno-vi djelatne tvari glifosat tj. totalni, si-stemični herbicidi koji suzbijaju sve iznikle korove, čak i one s dubokim korijenom i rizomima. Ove herbici-de biljka usvaja preko svih zelenih dijelova, nakon čega se kroz stablji-ku premještaju u podzemne organe i uništavaju korov u korijenu. Za jači učinak i dugotrajnije održavanje čistog tla u vinogradima preporu-čamo kombiniranje pripravaka na osnovi glifosata s potpuno novim

herbicidnim pripravkom trgovač-kog naziva CHIKARA 25 WG.

Herbicid Chikara 25 WG mo-žemo primijeniti i kasnije, nakon nicanja korova, u kombinaciji s pri-pravcima na osnovi glifosata. Pri-mjerice, u provedenim tretiranjima prošle godine, kombinacija Chika-ra 25 WG (80 g/ha) + glifosat (3 l/ha) primjenjena u proljeće nakon nicanja korova, održala je tlo u vi-nogradu čistim sve do berbe.

Ovaj se pripravak već nekoliko godina koristi u europskim vinogra-dima i neizostavan je u održavanju čistih tala. Korištenjem pripravka Chikara 25 WG vinogradari osigu-ravaju tlo čisto od korova kroz cijelu vegetacijsku sezonu. Osim toga, zbog postavljanja visokih kriterija od strane europskih komisija, vino-gradari se odlučuju za proizvode povoljnih toksikoloških i ekotoksi-koloških značajki, a upravo je Chi-kara 25 WG pripravak siguran za korisnika i okoliš.

Zbog interesa mnogobrojnih korisnika, od ove je godine pripra-

vak Chikara 25 WG dostupan i u pakiranju dostatnom za 10 L vode. Preporuka primjene glasi: 6 g pri-pravka Chikara 25 WG + 1-1,5 dl pripravka na bazi glifosata (Glyfos, Dominator i dr.) za otprilike 350 m2

tretirane površine.

CHIKARA 25 WG je totalni her-bicid na osnovi djelatne tvari � azasulfuron koji pruža naju-činkovitiju kontrolu uskolisnih i širokolisnih korova kod pri-mjene u pre-emergence roku, a određeni se učinak postiže i u post-emergence roku primjene. Za razvoj simptoma potrebno je 1-4 tjedna, nakon čega biljka izgubi vigor, polegne i ugiba. Doza primjene iznosi 200 g/ha kod tretiranja cijele površine, ali preporuka je pripravak Chikara 25 WG koristiti u trakama unutar reda u dozi od 60-80 g/ha u rano proljeće, a prije kretanja korova.

Veronika Kolak, dipl. ing. agr.AgroChem MAKS d.o.o.