Štetnici povrća

ŠTETNICI POVRĆA

AGRONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU ZOOLOGIJU

Tanja Gotlin Čuljak

PLODOVITO POVRĆE

Pomoćnice Solonaceae:

– Rajčica Lycopersicon esculentum;

– Paprika Capiscum annuum;

– Patlidžan Solanum melongena

Tikvenjače Cucurbitaceae:

– Krastavac Cucumis sativus;

– Dinja Cucumis melo;

– Lubenica Citrullus lanatus;

– Tikve Cucurbita vrste


KLJUĈ ZA PREPOZNAVANJE ŠTETNIKA PLODOVITOG POVRĆANa podzemnim dijelovima

Na nadzemnim dijelovima

Korijenje izgrizeno, biljke propadaju Štetnici u tlu

Vrat korijena i prizemno lišće izgrizeno Sovice pozemljuše

Na korijenju odebljanja – guke, naročito pri uzgoju u zaštićenom prostoru Nematode korijenovih kvrţi ca

Korijenje i vrat korijena izgriţeni , u njemu bjelkaste beznoţn e ličinke, duge do 7 mm Korijenove muhe

Lišće izgrizeno, tragovi sluzi Puţev i

Lišće patlidţan a, rjeđe rajčice, izgrizeno Krumpirova zlatica

Lišće se kovrča, ţu ti i suši, na naličju kolonije sitnih kukaca Lisne uši

Na lišću crna ljepljiva prevlaka čađavice, biljke zaostaju u rastu, na dodir lete bijele “mušice” Cvjetni štitasti moljac

Na lišću bjelkaste pjege, koje kasnije nekrotiziraju, plod paprike sitan i deformiran Duhanski štitasti moljac

Na listu sitne bjelkaste točkice, lišće ţu ti i suši se, na naličju fina paučina Koprivina grinja

Na lišću hodnici - mine, u njima ţu ćkasto-narančasta ličinka, duga do 2 mm Lisni mineri

Bjelkastosrebrnkaste točkice na lišću i cvjetovima; na tim organima sitni brzi kukci, dugi samo 1-2 mm

Kalifornijski trips

U plodu rajčice, patlidţan a, češće paprike, gusjenica, ulazno mjesto gnjilo Kukuruzni moljac

Plod i stabljiku buše gusjenice s tamnim prugama, izgrizaju lišće Ţuta kukuruzna sovica

Na prizemnom dijelu stabljikeRasadu paprike izgrizen bazalni dio stabljike, tkivo puca, biljke se lome ili prevrću Šampinjonske mušice


ŠTETNICI ČEŠĆI U ZATVORENOM PROSTORU – PLODOVITO POVRĆE

• KALIFORNIJSKI TRIPS• DUHANOV TRIPS• CVJETNI RESIČAR• DUHANSKI ŠTITASTI MOLJAC• CVJETNI ŠTITASTI MOLJAC• LISNI MINERI• KOPRIVIN CRVENI PAUK


ŠTETNICI ČEŠĆI NA POLJA –PLODOVITO POVRĆE

• LISNE UŠI PLODOVITOG POVRĆA• KUKRUZNI MOLJAC• ŠAMPINJONSKE MUŠICE• TRIPSI• KRUMPIROVA ZLATICA• SOVICE POZEMLJUŠE• LISNE SOVICE

ŠTETNICI ČEŠĆI U ZATVORENOM PROSTORU – PLODOVITO POVRĆE

NADRED THYSANOPTEROIDARED THYSANOPTERA (TRIPSI,

RESIĈARI)Heliothrips haemorrhoidalis

Thrips tabaciThrips fuscicornis

Thrips palmi*Frankliniella occidentalis

Frankliniella robustaTheniothrips simplex


Vaţnost ovim vrstama raste, poglavito na kulturama u zaštićenom prostoru, Mali su i lako se prenose svjeţim povrćem, voćem i cvijećem, te sadnim materijalom. Tanja Gotlin Čuljak

Pokretljivi kukci;

Glava ima hipognatan poloţaj;

Usni ustroj za bodenje i sisanje.

Krilna ploha vrlo uska, s dugim resama.

U nekih vrsta ţenke nemaju krila.

Neke se vrste razmnaţaju partenogenetski.

U Hrvatskoj je utvrĊeno 48 vrsta resiĉara


Dijele se na 2 podreda:

TEREBRANTIA imaju

najmanje jednu ţilu na krilima, a ţenke srpoliku leglicu, kojom ubadaju biljno tkivo radi ovopozicije

TUBULIFERA nemaju ţile

na krilima, a ţenke nemaju leglicu , nego im je zadnji kolutić tijela valjkasto izduţen


Frankliniella occidentalis –kalifornijski trips


VAŢNOST

•NAJOPASNIJI ŠTETNIK KULTURA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU

•NAJVEĆE ŠTETE NA PAPRICI, KRASTAVCIMA


IZGLED

•MALI KUKCI VELIĈINE 1-2 mm

•2 PARA KRILA S RESAMA


BIOLOGIJA

• IMA 12-15 GENERACIJA GODIŠNJE

• ZARAZE NASTAJU VEĆ U VELJAĈI NA KOTILEDONSKIM LISTIĆIMA KRASTAVACA

• U POLJU ZARAZE SU KASNIJE


ŠTETE

•PAPRIKA–NA PLODOVIMA-SITNI,

DEFORMIRANI, NEKROZE

–NAJVIŠE MU ODGOVARA TEK ZAMETNUTI PLOD

–NA NALIĈJU LISTA BJELKASTE PJEGE NEPRAVILNOG OBLIKA

– INTENZITET ZARAZE OVISI O SORTAMA (JAĈE NA ŠOROK ŠARI I TONICA)


ŠTETE• KRASTAVCI

–NA NALIĈJU MLADIH LISTOVA I U CVJETOVIMA

–NA PLODOVIMA SIMPTOMA NEMA

–LISTOVI SE SUŠE I VISE

–ZARAZA JAKA – RAZDOBLJE BERBE SKRAĆENO ZA MANJE OD MJESEC DANA

–NAJOPASNIJE NAJRANIJE ZARAZE


ŠTETE•RAJĈICA

–RIJETKO


TSWV –VIROZA NAPAPRICI


ZAŠTITA• UPORABA PLAVIH

LJEPLJIVIH PLOĈA (DONJI RUB U VISINI VRŠNIH DIJELOVA BILJKE) ZA PRAĆENJE POJAVE


KEMIJSKO SUZBIJANJE

• PLODOVITO POVRĆE – LASER (SPINOSAD) I MOSPILAN 20

• CONFIDOR (IMIDAKLOPRID) – ZA SUZBIJANJE DUHANOVOG TRIPSA, SLABIJE DJELUJE NA KALIFORNIJSKOG

• KOFUMIN I NUVAN (DIKLORVOS) –RAJĈICA, KRASTAVAC, PAPRIKA – POLJE I ZAŠTIĆENI (IZNAD BILJAKA) –PRSKANJE – MOGU BITI FITOTOKSIĈNI

• ACTELLIC (PIRIMIFOS METIL) I NEKI PIRETROIDI

PAZITI NA KARENCU!!!Tanja Gotlin Čuljak

BIOLOŠKO SUZBIJANJE• Amblyseius cucumeris

Samo u rano proljeće –ne visoke temperature


i vrste roda Orius


Thrips tabaciduhanov trips

Najvažniji resičar na ratarskim kulturama u nas.

Ubraja se među najvažnije štetnike duhana, no izrazit je polifag.

Napada više od 150 vrsta biljaka, među kojima su i kulturne i korovske vrste


Morfologija

To je vrlo mali resiĉar.

Odrasli 0,8-1 mm, slamnato ţute do smeĊkaste boje.

Biologija

Prezimi odrasli oblik u zemlji, u biljnim ostatcima i na korovima.

Katkada prezime i liĉinke.

Prijelaz na rasad duhana kada srednja dnevna temperatura poraste preko 10-12˚C za 5-7 dana.

Razmnaţanje je partenogenetsko.


Biologija

Ţenka odlaţe jaja u list tako da ga zareţe leglicom.

Embrionalni stadij traje, ovisno o temperaturi, 5-10 dana.

Razvoj liĉinke traje od 10-20 dana.

Do 5 generacija godišnje


Štetnost

Liĉinke i odrasli oblici sišu na lišću najviše uz ţile lista.

Nastaju brojne sitne bjeliĉaste toĉkice, koje se ubrzo spajaju te list uz ţile pobijeli;

U listu se smanjuje sadrţaj razgradivih ugljikohidrata, bjelanĉevina i polifenola te utjeĉe na kakvoću lista.


Štetnost

Pored izravnih šteta, duhanov trips uzrokuje štete i neizravno prenošenjem vrlo opasnog virusa – TSWV (Tomato Spotted Wilt Virus), koji izaziva bronĉanu boju lista.

Prijenos virusa odvija se na perzistentan naĉin.

Liĉinka se mora najmanje 15 minuta hraniti na zaraţenoj biljci.

Nakon 4-18 dana trips postaje infektivan, i to svojstvo zadrţava tridesetak dana


Štetnost

Za vrućeg i suhog ljeta moţe na polju napasti krumpir, rajĉicu, krastavce, paprike, lubenice, tikvice, luk, poriluk, soju i kupus


Kalifornijski i duhanov trips

Zaštita

Intenzitet pojave tripsa moţe se pratiti plavim ili ţutim ljepljivim ploĉama. Prag odluke je ulov oko 10 resiĉara u jednom danu. Postavljanje većeg broja tih ploĉa moţe smanjiti napad štetnika.

Duhanov trips napadnut je od prirodnih neprijatelja: zlatooke, nekih stjenica i grabeţljivih vrsta tripsa


Heliothrips haemorrhoidalis- cvjetni resičar

• Prije pojave kalifornijskog tripsa, najvaţniji resiĉar u zatvorenim prostorima

• Crne boje, dug 1,2 mm• Partenogeneza• 6 generacija, 20 u z.p.• Najĉešći na cvijeću• Bjeliĉaste toĉkice na lišću, vršci se uvijaju



veličina tripsa


film trips

Thrips palmi* - palmin trips

• Nije prisutan u Hrvatskoj

• Na A1 listi karantenskih štetnika

• Napada biljke roda Ficus te porodica Cucurbitaceae i Solanaceae

• U Europi – prijetnja biljkama u z.p.

• Prenosi se biljkama i Tanja Gotlin Čuljak

LISNE BUHEŠTITASTI MOLJCI

CVRĈCI


NADRED HEMIPTEROIDARED HEMIPTERA (RILĈARI)

PODRED HOMOPTERA (JEDNAKOKRILCI)

NATPORODICE:

PSYLLOIDEACICADOIDEAALEYROIDEA


ALEYROIDEA

Trialeurodes vaporariorum –cvjetni štitasti moljac

Bemisia tabaci – duhanski štitasti moljac


Trialeurodes vaporariorum –cvjetni štitasti moljac



VAŢNOST• NAJVIŠE STRADA RAJĈICA –

PRINOS SMANJEN DO 40 %• POLIFAG• PASIVNO SE ŠIRI SADNICAMA



IZGLED• dug je oko 2 mm• tijelo i krila pokrivena su voštanim

prahom• Ţivahan leptirić• Naziva se i bijela mušica



BIOLOGIJA• ţenka odlaţe 100 do 200 jaja na naliĉje

lista• ima 10 do 12 generacija godišnje• BRZO RAZVIJA REZISTENTNOST• NEMA ZIMSKE DIJAPAUZE



ŠTETE• MEDNA ROSA PO LISTOVIMA I

PLODOVIMA• NA NALIĈJU LISTA• ODRASLI SU NA VRŠNIM

DIJELOVIMA• VAŢNO JE PRAVOVREMENO UOĈITI

ZARAZU (VIZUALNI PREGLED, ŢUTE LJEPLJIVE PLOĈE)



ZAŠTITA

•MEHANIĈKE MJERE

•KULTURNE MJERE

•KEMIJSKO SUZBIJANJE

•BIOLOŠKO SUZBIJANJE



KEMIJSKO SUZBIJANJE

• VEĆI BROJ INSEKTICIDA – MANJA DJELOTVORNOST – VOŠTANI PRAH

• ĈESTA PRSKANJA U KRATKIM INTERVALIMA (LJETO 3-7 DANA)

• KRITIĈAN BROJ – 1 ODRASLI OBLIK/100 BILJAKA

• Confidor (imidakloprid), Actara (tiametoksam), Calypso (tiakloprid), Mospilan (acetamiprid)

i neki drugi (Actellic i neki piretroidi)



Ostale mjere•Prije sadnje uništiti i

ukloniti sve ostatke•Saditi nezaraţene sadnice•Odrţavati higijenu

staklenika•Ţute ploĉe za kontrolu

pojave



Biološko suzbijanje



Ţuta ljepljiva ploĉa na kontrolnoj parceliAGRONOMSKI FAKULTET, ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU ZOOLOGIJU Tanja Gotlin Čuljak

Ţuta ljepljiva ploĉa na tretiranoj parceliAGRONOMSKI FAKULTET, ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU ZOOLOGIJU Tanja Gotlin Čuljak

2. Broj imaga na kontrolnoj parceli, na ţutim ploĉama kretao se do 30 000 dok se na parceli gdje je korištena Encarsia formosa broj kretao do 80 imaga što je 375 puta manje u odnosu na kontrolu.

1. Uporabom osice Encarsia formosapostignuta je uĉinkovitost parazitacije do 90,5 % .

3. Tijekom trajanja pokusa nije bilo uporabe insekticida.


4. Berba rajĉice provodila se konstantno jer nije bilo ograniĉenja zbog karence.

5. Suzbijanje cvjetnog štitastog moljca biološkim naĉinom moţe se u potpunosti riješiti problem ovog štetnika bez uporabe kemijskih sredstava.

6. Za dobar uspjeh biološke zaštite potrebno je puno znanja.

AGRONOMSKI FAKULTET, ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU ZOOLOGIJU Tanja Gotlin Čuljak

Bemisia tabaciDuhanski štitasti moljac



VAŢNOST

• DONEDAVNO KARANTENSKI ŠTETNIK NA A1 LISTI, UNIJET NA UKRASNIM BILJKAMA

• VAŢAN U BROJNIM STAKLENICIMA TOPLIJIH PODRUĈJA



IZGLED

• MALENI BIJELI KUKAC, DUG 1 mm

• PREKRIVEN VOŠTANIM PRAHOM

• RAZLIKA IZMEĐU DVIJU VRSTA JE NA OSNOVI PRAZNOG PUPARIJA



BIOLOGIJA

•VEĆI BROJ GENERACIJA GODIŠNJE

• ISTOVREMENO NALAZIMO SVE STADIJE


ŠTETE• BROJNE KLOROTIĈNE PJEGE

• MEDNA ROSA PO PLODOVIMA I LISTOVIMA

• GLJIVA ĈAĐAVICA

• ZARAZA SE UTVRĐUJE ŢUTIM LJEPLJIVIM PLOĈAMA


AGROMYZIDAE

MUHE LISNI MINERI

• ŠTETE RADE LIĈINKE KOJE BUŠE PARENHIM IZMEĐU EPIDERMI LICA I NALIĈJA LISTA KOJA OSTAJU NETAKNUTA

• U ZAŠTIĆENOM PROSTORU –• Liriomyza trifolii• L. bryoniae• Phitomyza horticola

• Vrste su polifagne• Oštećuju krastavce, rajĉicu,

patlidţane, tikvice, krizanteme, gerbere kao i druge povrće i cvijeće

• Štete uglavnom u zatvorenom prostoru

• Veći broj generacija

•Liriomyza trifolii

•L. bryoniae

zaštita• Preventivne mjere – zdrave sadnice• Trganje prvih zaraţenih listova – spaliti i

zakopati• Ţute ploĉe – praćenje – veći broj manja

populacija• Poĉetak zaraze – biološko suzbijanje –

Dacnusa sibirica i Dygliphus issae• Kemija – preventivno – rano suzbijanje

početnih zaraza

GRINJE

• maleni organizmi, teško vidljivi

prostim okom

• građa tijela – segmentacija tijela

nejasna

• prednji dio – PROSOMA

• stražnji dio – HYSTEROSOMA

• nemaju ticala, niti krila

• 4 para nogu (osim šiškarica – 2 para)

• noge služe za hodanje, prihvaćanje ili

plivanje

• razmnožavanje gamogeneza

• rjeđe partenogeneza

Tetranychus urticae

• Polifag• Vaţan šte tnik povrća i ukrasnog

bilja• Suho i toplo vrijeme• Pauci ţute il i naranĉaste boje s

dvije pjege na hrptu

• Zaraţeno lišće puno je malih bjeliĉastih toĉkica koje se spajaju, lišće je prošarano, mramorizirano

• Stvaraju mnogo pauĉine na naliĉju lista

zaštita• Kemija u zaštićenom prostoru –

na samom poĉetku zaraze, visoki utrošak škropiva 3000-5000 l

• Izbor sredstva ovisi o kulturi na kojoj se suzbija

• Biološki – Phytoseiulus persimilisi Amblyseius cucumeris

ŠTETNICI ČEŠĆI NA POLJU –PLODOVITO POVRĆE

LISNE UŠI NA PLODOVITOM POVRĆU



KRASTAVAC, RAJĈICA, PAPRIKA

• Aphis citricola• Aphis craccivora

• Aphis fabae• Aphis gossypii

• Aulacorthum solani• Macrosiphum euphorbiae

• Myzus persicae


Aphis gossypii


suzbijanje

PREDUVJETI

ostavljanje dijela korova u usjevimasmanjena gnojidba (N)

točna identifikacija vrsta lisnih ušiizbor selektivnih insekticida (aficida)


KEMIJSKE MJERE

Zimsko prskanje uljano organofosfornim sredstvima

U VEGETACIJI:

NESISTEMICI

Actellic EC 50 – breskvina i repina lisna ušPirimifos-metil EC 50 - “ “ “


SISTEMICI

Rogor EC 40Chromgor EC 40

KARBAMATI

Pirimor WG 50


PIRETROIDI

Fastac SC 10 – lise uši voćakaDirekt SC 10 - “ “Decis EC 1,25 – lisne uši voćaka i žitaricaDecis EC 2,5 - “ “Sumialfa FL 5 – lisne uši jezgričavog i koštičavog voćaKarate EC 2,5 – lisne uši voćakaBeta-Baythroid EC 025 – kupusna lisna uš, crna repina uš

NEONIKOTINOIDI

Confidor SL 200 – lisne uši voćaka, ruže, agrumaBoxer SL 200 - “ “ “ “Rapid SL - “ “ “ “Magnum SL 200Calypso SC 480 – lisne uši voćaka, povrća, ružaMospilan SP 20 – lisne uši voćaka, povrća

INSEKTICIDI S ANTIFIDANTNIM UČINKOM

Chess WP 25 – lisne uši breskve, duhana, rajčice

PLAMENCI -PYRALIDE

KUKURUZNI MOLJAC (PLAMENAC)

OSTRINIA NUBILALIS

• Proširen u svimdjelovima Hrvatskegdje se uzgajakukuruz

• Uzrokuje sniţenjeprinosa od 2 – 25 %

• Štetnik je poĉetkomovog stoljećaprenesen iz Europeu SAD, gdje nanosijoš veće štete nego uEuropi

• spolni dimorfizam (ţenka ima deblje tijelo, raspon joj je krila nešto veći i svjetloţute je do svjetlosmeĊe boje; muţjak ima vitko tijelo s nešto tamnijim sivosmeĊim ili smeĊim krilima)

ţenka

muţjak

ţenka

muţjak

• Jaja su veliĉine 0,5 mm, spljoštena, u gomilicama od 15-45 jaja sloţenih jedno uz drugo.

• Isprva su prozirna, kasnije potamne• Gusjenica je isprva bjelkasto-ruţiĉasta, kasnije

postaje prljavo siva, katkada smeĊe boje.• Na hrptu svakoga segmenta nalaze se 4

okruglaste pjege, a iz njih izbija po jedna dlaĉica.

• Naraste do 25 mm

• Embrionalni razvoj traje 3-14 dana. Mlade gusjenice zadrţavaju se kraće uz leglo, a zatim migriraju prema osnovi lista. Tu se hrane u pazušcu lista ili kreću prema mladom još smotanom lišću, kojima se hrane. Kada se list razvije, vide se na njemu 4 pravilno razmještene rupice.

• Gusjenice poslije trećega presvlaĉenjaprodiru u stabljiku. U njoj buše hodnike te time smanjuju njenu ĉvrstoću.

• Gusjenice prolaze kroz 5 razvojnih stadija, te se kukulje unutar stabljike.

• Jedan dio ostaje u stabljikama preko zime a drugi dio daje drugu generaciju.

• Za topla i vlaţna vremena većina gusjenica daje leptire još iste godine, pa moljac ima dvije pune generacije godišnje

• Katkada ţenke odlaţu jaja u metlicu, te se hrane njezinim dijelovima

• Vrlo ĉesto druga generacija gusjenica buši hodnik ispod metlice i uzrokuje prijelom stabljike

• Gusjenice druge generacije prave sliĉne štete no vrlo ĉesto ulaze u klip i izgrizaju zrnje. Pri jaĉem oštećenju poĉetnog dijela vretena moţe izostati nalijevanje zrna, a moţe otpasti i klip

• Najvaţniji ĉimbenici koji pogoduju brojnost i štetnost moljca jesu monokultura kukuruza, nepotpuno uništavanje kukuruzinca i zaoravanje štrljaka tijekom zime.

• Suzbijanje kukuruznog moljca oteţava njegova polifagnost. Javlja se kao štetnik na konoplji, sirku, prosu, suncokretu, hmelju, plodovima paprike i jabuka te krizantemama

KUKURUZNI MOLJACSUZBIJANJE

• Intezitet napada ocjenjuje se s pomoću više pokazatelja:

Udjelom napadnutih biljaka Brojem hodnika i gusjenica u njima Prosječnom duljinom hodnika u jednoj

biljci Udjelom zaraženih klipova Postignutim prirodom


AGROTEHNIĈKE MJERE: Pravilan izbor plodoreda

Ranija sjetva smanjuje štete

Uništavanje drugih potencijalnih domaćina (korova)


MEHANIČKO UNIŠTAVANJE:Uništavanje gusjenica u kukuruzincu za vrijeme prezimljenja

UZGOJ OTPORNIH HIBRIDA: Tolerantnost Anabioza

Kukuljice u nezaoranom kukuruzincu


BIOLOŠKA METODA:Primjena prirodnih neprijatelja- Bakterija Bacillus thuringiensis- Parazitska osica roda Trichogramma (vrsta T. Maidis)


GENETIČKO PREINAČAVANJE:Potpuno novo stanje u suzbijanju moljca

omogućio je razvoj biotehnologije –genetiĉko preinaĉavanje (inţenjer ing)U neke hibride ucijepljeno svojstvo

proizvodnje endotoksina bakterije Bacillus thuringiensis


KEMIJSKO SUZBIJANJE: Preventivne mjere:- Upotreba sistemičnih insekticida pri sjetvi (nanašanje na sjeme ili u obliku granula uz sjeme)


KEMIJSKO SUZBIJANJE: Kurativno suzbijanje:- Primjena granuliranih insekticida ili formulacija za prskanje u času početka izlaska gusjenica iz velikog broja odloženih jaja

Štetnici povrća

Documents