bilten broj 2 udruženja građana za borbu protiv šećerne bolesti “zenica”

PREVENCIJA I EDUKACIJA 0 DIJABETESU 2013

BILTENGodina 1 Zenica, juni 2013 Broj 2

U OVOM BROJU:Osnove šećerne bolesti Pravilna upotreba glukometraOsnovni principi terapije insulinom kod djece i mladih sa dijabetes melitusom tipa 1Pravilna ishrana dijabetičaraProblemi debljineSportom do zdravlja

Udruženje građana za borbu protiv šećerne bolesti “ZENICA”Citizens Association for the fight against diabetes “ZENICA”

3UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.

Zašto prevencija i edukacija?U novom broju biltena (br. 2) dono-

simo kratak osvrt na najučestalije pro-bleme sa kojima se susreću oboljeli od šećerne bolesti u općini Zenica, a koje smo ustanovili u proteklih 10 mjeseci, koliko radi naše Udruženje. Kao gorući problem za naše članove, smatramo da je ne mogućnost za dobivanje aparata i trakica za mjerenje nivoa šećera u krvi, a koji su neophodni za samokontrolu u praćenju šećerne bolesti. Zapravo, osobe oboljele od šećerne bolesti u našem gradu ne dobijaju mjesečno trakice i aparate za mjerenje nivoa šećera u krvi, kao što to dobivaju dijabetičari u Sarajevu,Tuzli i drugim većim gradovima FBiH. Naše je mišljenje da zbog loše kontrole šećerne bolesti, danas imamo dijabetičare koji su od 5 do 10 godina oboljeli, a već imaju velike komplikacije na oči-ma, bubrezima i nogama. Ne raditi na prevenciji komplikacija šećerne bolesti, za naše društvo znači praviti velike troškove u budućnosti na skupo liječenje u bolnici sa velikim rizikom za preživljavanje i posljedičnu invalidnost. Sama riječ „PREVEN-CIJA“ podrazumjeva nešto što se mora preduhitriti da ne bi nastale komplikacije, a nedostatak trakica i aparata, je najo-snovniji dio kontrole kod oboljelih od šećerne bolesti. Ovom prilikom želimo podstaknuti odgovorne u našem kantonu da po uzoru na druge kantone u FBiH (Sarajevski, Tuzlanski) nađu načina i omoguće dobivanje aparata i određenog broja trakice u mjesečnom sljedovanju kao što dobijaju inzulini i tablete.

Udruženje je svojim aktivnostima i radom do sada uspjelo obezbjediti aparate i trakice za sve naše članove, a danas brojimo preko 350 članova, a predviđanja su da u našoj op-ćini imamo oko 2.500 oboljelih od šećerne bolesti. Također, u saradnji sa farmaceutskom kućom Roche, na kraju svakog mjeseca, vršimo besplatno mjerenje šećera u krvi, u apoteci 12. April, za sve građane. U ovoj godini smo dobili prostorije za naše udruženje od općine Zenica, i ovom prilikom želimo da napomenemo, da je općina Zenica mnogo pomogla udru-ženju oko ostvarivanja svojih prava i na tome smo zahvalni. Pokušavamo da ukažemo institucijama koje su zadužene za brigu o bolesnima na značaj prevencije, pa smo tako obavije-stili kantonalno ministrastvo zdravstva i premijera ZDK, kao i ministrastvo kulture, obrazovanja i sporta o problemima koje imaju djeca dijabetičari u školama i sportskim klubovima sa

time što su oboljeli od šećerne bolesti i nerazumijevanje zajednice o problemu koji imaju kao oboljeli. Zbog toga smo pokrenuli projekat edukacije, nastav-nog kadra i sportskih radnika, o šećer-noj bolesti, jer ne želimo da se djeca koja su oboljela osječaju diskrimini-rano. Sve ovo smo uspjeli zahvaljujući upornosti svih članova našeg udruženja,

a posebno Upravnog odbora i nastavljamo dalje u realizaciji pro-grama rada koji smo donijeli za ovu godinu.

Kada je riječ o edukaciji, uočeni su problemi u nepoznava-nju same bolesti kod oboljelih, a posebno kod novootkrivenih, a njihovo nepoznavanje šećerne bolesti, naslanja se na nedo-voljno organizovanje stručnih predavanja o samoj bolesti. Riječ „EDUKACIJA“ odnosi se na spoznaju, znanje o nečemu, u ovom slučaju znanje o šećernoj bolesti koje je jako bitno u preven-ciji i držanju same bolesti pod kontrolom. Naše je udruženje u ovom pogledu napravilo projekat „PREVENCIJA I EDUKACIJA O DIJABETESU 2013“, gdje svaki mjesec, jedanput ili dva puta, na određenu temu koju odredi ljekar-predavač, uz interaktivno učestvovanje samih oboljelih na predavanju, radimo predavanja o šećernoj bolesti. Ovaj projekat se realizuje uz partnerstvo sa Zavodom za javno zdravstvo ZDK koji nam je obezbjedio prostor za predavanja i farmaceutskim kućama koje su zainteresirane za ovaj projekat. Projekat će trajati godinu dana, odnosno do kraja 2013. godine. Do sada smo imali priliku čuti predavače koji su visoko obrazovani ljekarski i zdravstveni kadar iz svoje struke, jer kvalitetan predavač daje dobre rezultate. Na ovim predavanjima prisutni su oboljeli od šećerne bolesti Tipa I i Tipa II, a naročito zadovoljstvo nam predstavlja što na istim su prisutni i rodite-lji djece koja su oboljela od šećerne bolesti. Mišljenja smo da na ovaj način možemo uticati na svijest ljudi i veličinu njihovog znanja o samoj bolesti, a samim tim smanjiti troškove svojoj zajednici u potrošnji inzulina, iglica, tableta i drugih potrebnih medikamenata koje koriste oboljeli od šećerne bolesti.

Miroslav Dujak, predsjednikHaris Delić, sekretar

U ovom broju donosimo i nekoliko članaka proisteklih sa tih edukativnih predavanja:

Haris Delić, sekretar Udruženja

Miroslav Dujak, predsjednik Udruženja

Udruženje građana za borbu protiv šećerne bolesti “ZENICA” iz Zenice registrovano je 01. 08. 2012. godine. Nastalo je dobrovoljnim udruživanjem osoba oboljelih od dijabetesa (djece, omladine i starije populacije) i drugih građana koji su iskazali interes da na organiziran način djeluju u borbi protiv sećerne bolesti. Članovi Upravnog odbora: Miroslav Dujak predsjednik, Senad Mahmutčehajić član, dr.Zoran Berberović član, Edib Selimović član i Enira Topoljak član.Predsjednik Skupštine: Mirza TatarSekretar: Haris DelićAdresa: Fra Ivana Jukića br. 1, telefon: 032 248 348, fax: 032 242 500, žiro račun broj: 3385802219664944 kod UNICREDIT BANK.

BILTEN - Glasilo Udruženja građana za borbu protiv šećerne bolesti “ZENICA” , u Zenici; Glavni i odgovorni urednik: Haris Delić; DTP: Selver Omerović (www.omesel.com); ART konsultant: Jasmin Hadžić - Blicko; BILTEN izlazi jedanput godišnje, prema potrebi, a primjerak je za sve članove Udruženja, besplatan! Stručni konsultanti: Prim.doc.dr.sc.med.spec. Larisa Gavran; Fatima Topčić, porodična med. sestra- edukator, J.U Dom zdravlja Zenica, ECPOM; Mr. sc. prim. dr. Diana Štimjanin-Koldžo, spec pedijatar; Mr. dr. med. Davorka Dautbegović- Stevanović, internista endokrinolog dijabetolog; Prim. dr. Slavica Vujičić-Štimac internista, endokrinolog; Haris Kamenarević, prof. sporta i tjelesnog odgoja.Tiraž: 500 primjeraka; Štampa: GO Format, Zenica

4 UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.

Šećerna bolest (dijabetes) kronični je poremećaj metabolizma čije je osnovno obilježje povišena koncentracija glukoze u krvi, hiperglikemija. Nastaje zbog poremećaja lučenja inzulina, poremećaja djelovanja inzuli-na ili zbog oba ova poremećaja. Inzulin je hormon kojeg luči gušterača (pankreas), koji je odgovoran za reguliranje koncentracije glukoze u krvi. Gušterača (pankreas) je žlijezda koja je smješetena u trbuhu iza želudca.Nasljedni (genetski) faktori uvjetuju sklonost nekih ljudi ka šećernoj bo-lesti. Svi podaci ukazuju da način života, a naročito prehrana i tjelovjež-ba mogu odrediti da li će se ta nasljedna sklonost zaista i iskazati u obliku šećerne bolesti 371 milion ljudi u cijelom svijetu ima dijabetes i više od 80% ljudi sa dijabetesom žive u zemljama sa niskim i srednjim primanjima. Svjetska zdravstvena organizacija-SZO (eng. World Health Organisations-WHO) predviđa da će se smrti od dijabetesa udvostručiti od 2005 do 2030.

Tipovi šećerne bolesti- Tip 1: nastaje propadanjem β ćelija gušterače i sklon je pojavljivanju

ketona i glukoze u urinu (autoimuni proces i nepoznate etiologije)- Tip 2: gušterača proizvodi inzulin ali u manjim količinama ili je promi-

jenjena struktura pa se ne vezuje za receptore ili su i oni promijenjeni- Gestacijski dijabetes: prvi put je dijagnostikovan tokom trudnoće (u

oko 7% trudnica)- Drugi specifični oblici: genetske forme, dijabetes udružen s drugim

oboljenjima (bolesti gušterače, infekcije ili upotrebom lijekova)

Razlike između tipa 1 i tipa 2 dijabetesaTip 1 Tip 2

Uglavnom počinje akutno Počinje polagano

U početku čest gubitak tjelesne težine

Obično prekomjerna tjelesna težina i debeli

Obolijevaju pretežno mlade osobe Dob iznad 30 godina

U urinu se mogu pojaviti glukoza i ketoni U urinu se može pojaviti glukoza

Trajna ovisnost o inzulinu Povezan je sa faktorima rizika Zastupljenost u rodbini je 10% Zastupljenost u rodbini je 30% Povezan sa HLA antigenima uz prisustvo autoantitjela

Nije povezan sa HLA antigenima niti sa prisustvom autoantitjela

Oko 10% pacijenata ima ovaj tip Oko 90% pacijenata ima ovaj tip

Simptomi šećerne bolestiKada glukoza u krvi pređe 10 mmol/l (bubrežni prag), glukoza će se pre-ko bubrega izlučivati u urin i davati simptome:- Pojačano mokrenje- Pojačanu žeđ- Pojačan osjećaj gladi- Umor/slabost

Osim ovih mogu se pojaviti i slijedeći simptomi:- Trnci u rukama i nogama- Zamućen vid- Nagli gubitak težine- Rane i posjekotine teško i sporo zarastaju- Ponavljajuće infekcija (gljivične)

Dijagnoza šećerne bolesti Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO, 2010) postavlja se ako osoba ima :- Glikozirani hemoglobin HbA1c≥6,5%- Glukozu natašte ≥7.0 mmol/l gdje natašte podrazumijeva uzimanje

uzorka krvi nakon najmanje 8-satnog gladovanja- 2- h plazma glukoza ≥11.1 mmol/l OGTT-testom sa 75 g glukoze

otopljene u vodi- Kod pacijenata uz prisustne simptome pojačanog mokrenja, poja-

čanog apetita uz mršavljenje, u slučajnom uzorku plazma glukoze ≥11.1 mmol/l

U kategoriji povećanog rizika za dijabetes (predijabetes) bit će osobe kod kojih je:- glukoza natašte 5,6-6,9 mmol/l- glukoza 2h nakon OGTT testa 7,8-11,1mmol/l- poremećena toleran-

cija na glukozu- HbA1c 5,7-6,4%

Predijabetes nastaje 10-12 godina prije nastanka očitog dijabetesa, a 40% pacijenata sa predijabetesom preći će u dijabetes. Ove osobe imaju veliku opasnost od nastanka koronarnog srčanog oboljenja ili moždanog udara odnosno imaju povećan rizik za razvoj komplikacija te je jako važ-no što ranije otkriti ih i započeti tretman.

Rano otkrivanje šećerne bolestiRano otkrivanje šećerne bolesti je moguće. Zdrave osobe sa faktorima rizika kao i osobe sa predijabetesom trebaju izmijeniti način življenja pra-vilnom prehranom i redovitom fizičkom aktivnosti tj. minimum 150 minuta sedmično umjerene šetnje. U svrhu ranog otkrivanja šećerne bolesti po-trebno je jednom godišnje izmjeriti vrijednosti glukoze u krvi kako natašte tako i glukozu u plazmi 2 h nakon jela slijedećim osobama:- Dob (stariji od 45 godina)- Gojazni (index tjelesne mase- BMI> 25 kg/m2; obim struka ♂ > 102;

♀> 88 cm)- Dijabetes kod srodnika prvog koljena- Fizička neaktivnost

Osnove šećerne bolesti

Pripremila:

Prim.doc.dr.sc.med.spec.Larisa Gavran


- Identificifirani predijabetes- Historija gestacijskog dijabetesa- Porod novorodjenčeta težeg od 4 kg.- Povišen krvni tlak- Poremećene masnoće - dislipidemija (HDL<0,9, TG> 2,8 mmol/l)- Historija vaskularnih oboljenja- Sindrom policističnih jajnika ( PCOS)- Djeca starija od 10 godina s tjelesnom težinom iznad 85 percentila sa

znacima akantoze nigrikans, dislipidemojom, povišenim tlakom, PCOS ili sa porodičnom historijom dijabetesa ili gestacijskog dijabetesa.

Finska asocijacija za dijabetes napravila je upitnik za otkrivanje osoba sa dijabetesom ili onih sa poremećajima tolerancije glukoze sa preciznošću od 85% koji se jednostavno može koristiti u ambulantama porodične/obiteljske medicine i ne zahtijeva nikakve dodatne troškove.

1. Godište0b. Ispod 45 g. 2b. 45-54 godina 3b. 55-64 godina 4b. Preko 64 godine 2. Indeks tjelesne mase0b. Ispod 25 kg/m2

1b. 25-30 kg/m2 3b. Više od 30 kg/m23. Obim struka mjeren ispod re-

bara /obično u razini pupka/ MUŠKARCI ŽENE

0b. manje od 94cm manje od 80 cm

3b. 94-102 cm 80-88 cm 4b. Više od 102 cm više od 88

cm 4. dali imate najmanje 30 mi-

nuta fizičke aktivnosti tokom dana /uključujući normalnu dnevnu aktivnost/?

0b. Da 2b. Ne 5. Koliko često jedete voće, po-

vrće ili zrnevlje? 0b. Svaki dan 1b. Ne svaki dan

6. Jeste li ikada uzimali antihi-pertezive redovno

0b. Ne2b. Da7. Dali je ikada nađen povišen

šećer u krvi / npr.tokom pre-gleda za vrijeme boolesti ili trudnoće /

0b. Ne5b. Da8. Dali neko od vaše bliže po-

rodice ima dijagnostikovan dijabetes /tip 1 ili 2/?

0b. Ne3b. Da; deda, tetka, stric, ili prvi

rođak / ali ne roditelji, brat ili sestra i djeca /

5b. Da; roditelji, brat ili sestra ili djeca

UKUPAN IZNOS RIZIKARizik za razvoj dijabetesa tipa 2

u slijedećih 10 g. je:

manje od 7: Nizak – 1 od 100 će dobiti dijabetes

7-11: lako povišen – 1 od 25 će dobiti dijabetes

12-14: umjeren – 1 od 6 će dobiti dijabetes

15-20: visok – 1 od 3 će dobiti dijabetes

preko 20: veoma visok – 1 od 2 će dobiti dija-betes

UPITNIK ZA PROCJENU RIZIKA ZA DM TIP 2

Zaokruži svoj izbor i zbroji bodove

Samomjerenje i samokontrola šećera u krvi

Samomjerenje i samokontrola šećera u krvi predstavlja ključnu ulogu u liječenju dijabetesa. Rezultate samomjerenja dajte svom liječniku na osnovu čega će se lakše podesiti vaša terapija.“Čvrsta kontrola” može spriječiti pojavu nekih komplikacija:- Oštećenje vida za 25%- Oštećenje bubrega za 33%- Smrti usljed kroničnih komplikacija za 33%- Moždanog udara za 33%Čvrsta kontrola znači: određivanje vrijednosti glukoze u krvi nekoliko puta dnevno; uravnotežiti prehranu, tjelesnu aktivnost i/ili doze inzulina i uredno voditi dnevnik samokontrole i svakodnevno upisivati izmjerene vrijednosti glukoze u krvi.

Testiranje šećera- Koliko često? Ovisi od vrste lijekova koju koristite:- Većina pacijenata se testira jedan put dnevno - Pacijenti na inzulinu trebaju se testirati između 1 - 4 puta dnevno - U ovisnosti od tipa inzulina i njegove aktivnosti

Testirajte se češće ako:- Ako imate niske vrijednosti šećera (GUK<3,8 mmol/l)- GUK uobičajeno visok (preko 11.1 mmol/l)- Ako ste bolesni - Ako započinjete novi program tjelovježbe

Postoji više profila za samomjerenje glukoze u krvi prema Internacional-noj Dijabetes Federaciji iz 2009 g. U svakodnevnom radu sa pacijentima preporučujem im dolje navedeni profil koji je vezan uz obrok i koji podra-zumijeva manji broj uboda te je za to konformniji i jeftiniji za pacijenta.

Samomjerenje glukoze u krvi profil vezan za obrok

SGUK stepenasti profil

prije

doručkanakon

doručkaprije ručka

nakon ručka

prije večere

nakon večere

Ponedjeljak x xUtorak x xSrijeda x xČetvrtak x xPetak x xSubota x xNedjelja x x


Pripremila:Fatima Topčić

Porodična med. sestra- edukator, J.U Dom zdravlja Zenica, ECPOM

Upotreba glukometara je vrlo bitna za samokontro-lu glukoze u krvi. Da bi se vrijednosti glukoze u krvi držale pod kontrolom značajno je za svakog paci-jenta da zna pravilno rukovati mjeračima glukoze (glukometrima). Rezultati samokontrole glukoze daju Vašem ljekaru informaciju na osnovu kojih ljekar lakše koriguje Vašu terapiju. Život sa gluko-metrom je svakodnevnica većine osoba sa šečer-nom bolešču. Već postoji mogućnost jednostavnog

spajanja na računar za detaljnije analize izmjerenih vrijednosti glukoze, sa evidentiranjem što većeg broja i vrste podataka. Dobra kontrola šećerne bolesti podrazumijeva re-dovnu upotrebu glukometra, kako bismo imali uvid u visinu šećera u krvi u različitim situacijama. Spo-menut ćemo dva glukometra ili mjerača glukoze u krvi koja najčešće koriste naši pacijenti. Jedan od

tih aparatića je Accu-Chek Performa i Bionime.

Accu-Chek glukometar je vrlo jednostavan za upotrebu. Vrlo važno je znati pravilno upotrijebiti pomenuti glukometar. Šta trebamo uraditi prije nego što izvršimo ubod? Kao prvo trebamo pripremiti aparat za korištenje, a to radimo na slijedeći način :

Pravilna upotreba glukometralakši život sa šečernom bolešču

SLIKA 1- pokazuje dugme za uključivanje i isključivanje mjerača.

SLIKA 6 - pokazuje provjeru da li kodni broj na ekranu odgovara kodnom broju na kutiji sa test trakama. Ako ne vidite kodni broj, izvadite test traku i ponovo je stavite u mjerač.

SLIKA 2 - pokazuje nam šta trebamo učiniti da bi se mjerač aktivirao, neophodno je da se izvrši kodiranje. Princip kodiranja je vrlo jednostavan. Okrenite mjerač.

SLIKA 7 - pokazuje kako priremiti lancetar (multiclix). Nježno pritisnite prst kako biste pomogli protok krvi. Bocnite jagodicu prsta ne u centar, već sa strane, kako bi se izbjegli nervni završeci i smanjio bol.

SLIKA 3 - pokazuje kako trebamo okreniti čip za kodiranje tako da kodni broj bude okrenut na suprotnu stranu od Vas.

SLIKA 8 - pokazuje koliko krvi (kap) dovoljna da se izmjeri vrijednost šećera u krvi.

SLIKA 4 - prikazuje način kako treba umetnuti kodni čip u mjerač dok ne stane u otvor. Nemojte silom gurati čip za kodiranje u mjerač – on je napravljen tako da ulazi u mjerač samo sa jedne strane.

SLIKA 9 - pokazuje nanošenje kapi krvi do prednje ivice žutog proreza test trake. Nemojte krv nanositi na vrh test trake. Simbol pješčanog sata na ekranu mjerača je znak da se u test traci nalazi dovoljna količina krvi za mjerenje.

SLIKA 5 - pokazuje da prije prvog postupka merenja glukoze u krvi, poželjno je podesiti datum i vreme na mjeraču. Stavite test traku u mjerač u smjeru strelice i mjerač se sam aktivira.

SLIKA 10 - Prikazuje izmjerene vrijednosti šećera u krvi.

1. idealna debljina lanceta od 30G2. omogućavaju gotovo potpuno bezbolno vađenje krvi3. omogućavaju vađenje krvi iz vrha prsta, dlana ili podlaktice4. dostupne u veličini pakovanja od 50 i 200 komada

Za ubod možemo koristit lancetar sa umetnum lancetama ili same lancete. Kako izgledaju lancete prikazujemo na slijedećoj slici:


Nakon pripreme aparatiča ili mjerača koji smo detaljno opisali pri-premamo ubodno mjesto na slijedeći naćin: 1. Prvo treba oprati ruke toplom vodom 2. Dezinfekcija kože alkoholom treba da se izbjegava3. Prije uboda lancetom površina kože treba da se osuši 4. Lancetom se ubode bočna strana jagodice5. Kap krvi se nanosi na traku 6. Rezultat se očitava posle veoma kratkog vremena7. Nedovoljna količina krvi na traci je jedan od najčešćih uzroka

netačnog merenja

Lancetar karakteriše:1. sigurnosni dizajn – kad je poklopac otvoren otponac će se auto-

matski otvoriti, sprječava mogućnost uboda,2. izbacivanje lancete – prvo treba pritisnuti tipku za početak, a

drugom rukom povući klip, pa će on sigurno izbaciti korištenu lancetu, što spriječava mogućnost uboda dok je klip otvoren

3. bezbolni ubod – točno vađenje lancete bez vibracija omogućava gotovo bezbolni ubod

4. prilagodba ubodne snage – omogućuje da korisnik jednostavno sam povuče klip

5. očitanje volumena kapljice bistre krvi – omogućava korisniku da lako odredi količinu potrebnog uzorka krvi

Najčešće greške koje se prave kod mjerenja šečera su slijedeće:1. ruke nisu oprane2. kodiranje nove serije traka je zaboravljeno3. znoj na dlanovima razblažuje kap krvi4. alkohol, kojim je obrisan prst, razblažuje kap krvi5. isuviše hladne ili tople ruke6. isuviše velika ili mala kap krvi na traci7. mjerenje iz prve kapi krvi, a ne iz druge (prva se uvijek obriše)8. cijeđenje kapi iz prsta9. trake ili aparat su ostavljeni u hladnoj prostoriji ili na direktnom

suncu10. osoba koristi veliku dozu vitamina C, aspirina ili metformina, koji

mogu da promijene reakciju na traci

Mjerenje koncentracija šećera u krvi u kućnim uslovima predstav-lja osnovni i neophodan uslov za uspješno liječenje šećerne bolesti. Zbog svega navedenog vrlo bitno je da se zna pravilno rukovati gluko-metrom. Za sve moguće nejasnoće oko pravilne upotrebe glukometra pacijenti se mogu obratiti svojim sestrama u ambulantama porodične ili opšte službe.

Pokazivač neiskorištenih

lanceta

Podešavanje dubine uboda

Dugme na vrhu

lancetara

Dugme za aktiviranje

lancetara

Uložak sa lancetama

Pregled aktivnosti

Predavanje na temu: Osnove šećerne bolestiPrim.doc.dr.sc.med.spec. Larisa Gavran, 18. 2. 2013.

Predavanje na temu: Proljeće i jesen u seksualnom životu dijabetičaradr. Aiša Hadžihalilović, 28. 3. 2013.

Predavanje na temu: Osnovni principi terapije insulinom kod djece i mladih sa dijabetes melitusom tipa 1

Mr. biomed. sci prim. Diana Štimjanin-Koldžo, 14. 3. 2013.

Predavanja na temu: Problemi debljine i pretilostiPrim. dr. Slavica Vujičić-Štimac i

Mr. dr. med. Davorka Dautbegović- Stevanović, 18. 4. 2013.

Predavanje na temu: Pravilna ishrana dijabetičaraMr. dr. med. Davorka Dautbegović- Stevanović, 16. 5. 2013.


Trauma koju oboljeli od dijabetesa i njihova rodbina dožive u trenutku saznavanja dijagno-ze ubrzo preraste u želju da se protiv ove bole-sti bore, što je praćeno mnogim nedoumicama.

Da li definirati dijabetes melitus djece kao bolest ili kao stanje?Dijabetes melitus je grupa metaboličkih bolesti koje obilježava hronična hiperglikemija nastala zbog defekta u sekreciji inzulina ili defekta u nje-govom djejstvu ili usljed postojanja oba ova po-remećaja. Dijabetes melitus djece je stanje koje nastaje prevashodno zbog potpunog nedostatka endogene pankreasne produkcije inzulina. Liječenje dijabetesa tipa 1 kod dece i omladine je složeno i obuhvata primjenu injekcija insulina, odgovarajuću ishranu, redovnu fizičku aktivnost i emocionalnu potporu ostalih članova porodice, vršnjaka, nastavnika i zdavstvenih radnika. Nesumnjivo, najvažniji uslov uspješnog liječe-nja je da dijete, roditelji i ostali članovi porodice steknu sva znanja i veštine neophodne za sva-kodnevno sprovođenje terapije dijabetesa. Neposredni cilj liječenja je postizanje i održa-vanje što je moguće bolje glikemijske kontrole. Način liječenja i terapijski ciljevi treba da budu usklađeni s uzrastom, tjelesnom, intelektual-nom i emocionalnom zrelošću djeteta, spre-mnošću roditelja i djeteta da prihvate terapijske preporuke kao i materijalnim prilikama u poro-

Osnovni principi terapije insulinom kod djece i mladih sa dijabetes melitusom tipa 1

dici. Uspešno liječenje podrazumjeva i izbjega-vanje komplikacija terapije insulinom najčešće izraženih u vidu hipoglikemijaPostizanje idealne metaboličke kontrole poseb-no je teško kod male i predškolske dece naro-čito zbog rizika od teških ili neprepoznatih hipo-glikemija. Kriterijumi dobre glikemijske kontrole kod male djece i djece predškolskog uzrasta su nešto manje strogi od kriterijuma koji se po-stavljaju kod starije djece i adolescenata. U svakom slučaju liječenje dijabetesa kod male i predškolske djece treba da obezbjedi norma-lan tjelesni i emocionalni rast i razvoj, a kod sta-rije djece i adolescenata i redovno školovanje i profesionalnu osposobljenost kao i sprječava-nje kasnih komplikacija dijabetesa.Dokazano je da je bolja glikemijska kontrola povezana s manjom učestalošću i kasnijom pojavom mikrovaskularnih komplikacija bolesti na očima, bubrezima i perifernim nervima.Svako poboljšanje glikemijske kontrole izraženo i kroz najmanje smanjivanje pro-centa HbA1c umanjuje rizik od nastanka kasnih komplikacija dijabetesa melitusa

Vrste i tipovi insulinaZa djecu i mlade osobe s dijabetesom danas se preporučuje primjena isključivo preparata humanih insulina i savremenih inzulinskih ana-loga. Postoji više tipova insulinskih preparata koji se razlikuju prema početku, vrhuncu i uku-pnom trajanju djelovanja. U liječenju dijabetesa tipa 1 kod djece i omla-dine najčešće se koristi kratko-djelujući insulin (popularno nazvan „bistri“ insulin) i preparati sa srednje-dugim djelovanjem (tzv. „mutni“ insulini). Obzirom da „bistri“ insulin počinje da djeluje tek poslije 30–60 minuta, obrok treba uzeti najranije 30 minuta poslije potkožne injekcije tog insulina.Važno: U slučaju da je koncentracija glukoze u krvi ispod 4,0 mmol/l redovni obrok se uzima odmah poslije injekcije, a u slučaju da je viša od 8,0 mmol/l 45 minuta poslije injekcije krat-ko-djelujućeg insulina.U nove vrste insulina spadaju insulinski analozi sa brzim djelovanjem kao što je insulin aspart (NovoRapid®). Oni se koriste umjesto „bistrog“ insulina onda kada se želi postići brzo, snažnije i kraće djelovanje insulina. Prema tome, oni se daju neposredno prije (ili po potrebi neposred-no poslije) obroka. Brzo-djelujući analozi su efikasniji u sprječavanju porasta šećera u krvi poslije obroka (postprandijalna hiperglikemija) u odnosu na kratko-djelujući insulin. Prednost kratkotrajnog djelovanja je manja učestalost hipoglikemija između obroka i noću.Postoje i analozi s dugim djelovanjem kao što je insulin detemir (Levemir®) i glargin (Lantus). Ovi insulini se najčešće koriste u intenzivnijoj insulinskoj terapiji u kombinaciji s kratko-djelu-jućim insulinom ili brzo-djelujućim analogom. Analog s dugim djelovanjem treba da pokrije potrebe organizma za insulinom noću i između

Pripremila:Mr. sc. prim. dr. Diana Štimjanin-Koldžo, spec pedijatar

Tipovi insulinskih preparataTip insulina Djelovanje (h)

Početak Vrhunac Ukupno trajanjeBrzo-djelujući analoziInsulin aspart, insulin lispro 0,15-0,35 1 - 3 3 - 5Kratko-djelujućiRegularni insulin-bistri 0,5-1 2 - 4 5 - 8Srednje-dugodjelujućiIzofan (NPH)-mutni 2 - 4 4 - 1 2 12-24Dugo-djelujućiAnalozi 2 - 4 Ne postoji 24


obroka (tzv. bazalne potrebe za insulinom) za šta je obično dovoljna samo jedna injekcija u toku dana. Ovi preparati su bistrog izgleda!

Mjesta aplikacije insulina

Osnovni pokazatelji glikemijske kontroleUspješnost glikemijske kontrole se procjenjuje na osnovu kliničkih i laboratorijskih pokazatelja. Neophodni pokazatelji dobre kontrole su: od-sustvo simptoma visokog šećera u krvi (obilno pijenje tečnosti, obilno i često mokrenje, noćno mokrenje, nedovoljno napredovanje ili gubitak u težini) uz trajno negativan šećer u urinu kao i odsustvo čestih i teških hipoglikemijskih kriza. Ipak, kod brojne djece i mladih sa dobrom gli-kemijskom kontrolom javljaju se blage hipogli-kemije, ali s niskom učestalošću.

Zašto je neophodna redovna samokontrola koncentracije glukoze u krvi?Mjerenje koncentracija šećera u krvi u kućnim uslovima predstavlja osnovni i neophodan uslov za uspješno liječenje šećerne bolesti. Redovno mjerenje koncentracija šećera u krvi:• Pomaže djetetu, roditeljima i ljekaru u do-

nošenju pravilne odluke o primjeni potrebnih doza, odnosno tipova insulina.

• Sprječava nastanak hipoglikemija posebno onih koje nastaju noću.

• Pomaže razumjevanju uticaja određene vrste hrane, fizičke aktivnosti i stresogenih događaja (infekcije, strah, „nerviranje“) na šećer u krvi.

• Pomaže u liječenju akutnih oboljenja djeteta u kućnim uslovima i upućuje na neophod-nost mjerenja koncentracije ketona u urinu

• Uz uslov postizanja bolje regulacije šećera u krvi smanjuje rizik od nastanka kasnih komplikacija dijabetesa melitusa na očima, bubrezima i nervima.

Kako se mjeri koncentracija šećera u kapi krvi?1. Prvo treba oprati ruke toplom vodom jer to

povećava protok krvi kroz sitne krvne su-dove u koži. Dezinfekcija kože alkoholom treba da se izbjegava jer njegovi tragovi na koži mogu uticati na tačnost rezultata mjerenja.

2. Prije uboda lancetom površina kože treba da se osuši na vazduhu.

3. Lancetom se ubode bočna strana jagodice jer je to manje bolno od uboda u vrh jagodi-ce prsta. U slučaju da se na površini kože ne pojavi odmah kapljica krvi ruka treba da se ispruži duž tijela na dole.

4. Kap krvi se nanosi na traku tako da se u pot-punosti pokrije označena površina.

Nedovoljna količina krvi na traci je jedan od najčešćih uzroka netačnog mjerenja.

5. Očitavanje koncentracije šećera u krvi glu-kometrom se izvodi prema uputstvu proi-zvođača.

Kada i koliko često treba mjeriti šećer u krvi?Sva djeca koja primaju injekcije insulina treba svakodnevno da mjere koncentracije šećera u krvi 3 - 4 puta na dan. U cilju odmora određe-nim danima mjerenje može da se izostavlja.

Najčešće se nivo šećera mjeri:Prije doručka: Ovaj rezultat odražava koncentracije šećera u krvi u ranim jutarnjim satima i na osnovu tog re-zultata se procjenjuje doza večernjeg srednje-djelujućeg insulina ili dugodjelujućeg analoga. Takođe, na osnovu tog rezultata prilagođava se i predstojeća doza „bistrog“insulina koji treba da se da prije doručka.Prije ručka:Taj rezultat pomaže u odluci o tome da li je pri-mjenjena jutarnja doza „bistrog“ insulina korek-tna i koliko treba da se da insulina prije ručka da pokrije UH.Prije večere: Ovaj rezultat odražava djelovanje jutarnjeg srednjedugodjelujućeg insulina tzv. “mutnog“, odnosno „bistrog“ insulina datog prije ručka. Takođe, odražava efekte poslijepodnevne fizič-ke aktivnosti (sport) ili poslijepodnevne užine. Test treba da se uradi najmanje dva sata poslije prethodnog obroka.Prije večernje užine (obroka pred spavanje): Ovaj rezultat govori o tome da li je doza „bi-strog“ insulina datog prije večere korektna. Veoma je važan kod djece koja često imaju hipoglikemije tokom noći, zatim kod djece koja se igraju poslije večere i kod svih onih koji nisu dovoljno jeli za večeru. U slučaju da je koncen-tracija šećera u krvi niska, potrebno je u cilju sprečavanja pada šećera u krvi tokom noći da obrok pred spavanje sadrži veću količinu uglje-nih hidrata i proteina od uobičajene.

Poslije obroka: Mjerenje šećera u krvi poslije obroka je korisno za osobe koje dozu insulina prije obroka odre-đuju prema količini ugljenih hidrata u obroku. Poželjno je da se mjerenje šećera uradi posli-je svakog obroka. Dobra glikemijska kontrola može da se postigne i održava samo uz redov-no i često merenje koncentracije glukoze u krvi i registrovanje podataka u dnevnik samokon-trole u toku dana praktikuje jedan do dva puta nedjeljno, a neophodno je najmanje dva puta mjesečno („cjelodnevni glikemijski profil“).Tokom noći:Mjerenje šećera noću je posebno važno za malu djecu kao i djecu koja često imaju hipo-glikemije noću. Veoma je važno da se mjerenje uradi poslije intenzivne fizičke aktivnosti (npr. košarkaška utakmica ili igra napolju do kasno uveče u ljetnjim mjesecima). Najbolje vrijeme za mjerenje nije isto kod svih osoba. Kod nekih to je period od ponoći do 2 sata ujutro, a kod drugih rani jutarnji sati.U školi:Testiranje se obavlja u slučaju pojave znakova hipoglikemije ili kod djece koja ručaju u školiOsnovni cilj prilagođavanja doza insulina je održavanje stabilnih nivoa glukoze u krvi tokom cijelog dana (uključujući i periode poslije obro-ka) koji ne treba da padaju ispod 4 mmol/l, niti da rastu iznad 11 mmol/l . Prilikom promjena doza insulina treba voditi računa o sljedećem:• Da dijete tog dana sve obroke uzme u uobi-

čajeno doba i ne uzima vanredne obroke.• Da se u jednom danu ne vrši promjena više

od jedne doze insulina.• Da doza insulina treba da se promijeni tek

onda kada se tokom dva do tri uzastopna dana u isto doba dana registruje niska ili vi-soka koncentracija glukoze u krvi!

• Da dijete tog dana ne dobija vanredne injek-cije insulina.

• Da se ne prave velike promjene u dozama insulina.


Principi prilagođavanja doza insulinaDjeca koja primaju dvije injekcije insulina u toku dana : kratko-djelujući i srednje-dugodjelujući insulin prije doručka, odnosno prije večere:

Glukoza u krvi visoka Treba da se poveća dozaPrije doručka ili tokom noći Večernjeg srednje-dugodjelujućeg insulinaPrije ručka Kratko-dugodjelujućeg insulina prije doručkaPrije večere Srednje-dugodjelujućeg insulina prije doručkaPrije spavanja Kratko-djelujućeg insulina prije večere

Glukoza u krvi niska Treba da se smanji dozaPrije doručka ili tokom noći Večernjeg srednje-dugodjelujućeg insulinaPrije ručka Kratko-dugodjelujućeg insulina prije doručkaPrije večere Srednje-dugodjelujućeg insulina prije doručkaPrije spavanja Kratko-djelujućeg insulina prije večere

Djeca koja primaju tri injekcije u toku dana: kratko-djelujući i srednje-dugodjelujući insulin prije doručka, kratko-djelujući insulin prije ručka i srednje-dugodjelujući insulin prije spavanja

Glukoza u krvi visoka Treba da se poveća dozaPrije doručka ili tokom noći Večernjeg srednje-dugodjelujućeg insulinaPrije ručka Kratko-djelujućeg insulina prije doručkaPrije večere Kratko-djelujućeg insulina prije ručkaPrije spavanja (Uvesti injekciju kratko-djelujućeg insulina prije večere ili povećati dozu

jutarnjeg srednje-dugodjelujućeg insulina)Glukoza u krvi niska Treba da se smanji doza

Prije doručka ili tokom noći Večernjeg srednje-dugodjelujućeg insulinaPrije ručka Kratko-djelujućeg insulina prije doručkaPrije večere Kratko-djelujućeg insulina prije ručka ili srednje-dugodjelujućeg insulina

prije doručkaPrije spavanja Jutarnjeg srednje-dugodjelujućeg insulina

Režim sa više injekcija insulina basal-bolus režim

Iskustva brojnih centara u svijetu pokazuju da se uspješnost glikemijske kontrole značajno poboljšava uporedo sa povećanjem broja mjerenja glikemije tokom dana. Dobra glikemijska kontrola može da se postigne i održava samo uz redovno i često mjerenje koncentracije glukoze u krvi i registrovanje podataka u dnevnik samokontroleUspješnost glikemijske kontrole Optimalna Suboptimalna Povezana s visokim rizikom od komplikacijaGlikemija našte ili prije obroka (mmol/l) 4.0-7.0 >8,0 7,6 - 9,0Glikemija našte ili prije obroka (mmol/l) 5,0-11,0* 11,1 -14,0 > 14,0Glikemija tokom noći (mmol/l) 3,6 - 9,0 < 3,6 ili > 9,0 < 3,0 ili > 11,0Hemoglobin A1c (%) <7,6 7,6 - 9,0 >9,0

Bazalno-bolusni režim s kratko-djelujućim insulinom - Režim se sastoji od tri inje kcije kratkodjelujućeg – bistrog in-sulina koje se daju pola sata prije svakog od tri glavna obro-ka i koje treba da pokriju obrokom unijete ugljene hidrate (50 - 55% od ukupne dnevne doze insulina). Bazalne potrebe za insulinom noću i između obroka (45 - 50% od ukupne dnevne doze) treba da se pokriju sa:- sa dvije injekcije srednjedugodjelujućeg insulina koje se

daju ujutro i uveče ili,- jednom injekcijom insulinskog analoga s dugim djelova-

njem koji se obično daje uveče pred spavanje.Ovaj režim insulinske terapije se preporučuje za sve adoles-cente od samog početka dijabe tesa, ali i kod djece školskog i predškolskog uzrasta uz uslov adekvatne edukacije, spre-mnost za svakodnevno mjerenje šećera u krvi najmanje četiri puta u toku dana i uz obezbijeđenu podršku terapijskog tima. Naime, ovakav režim insulinske terapije daje veće moguć-nosti za postizanje dobre metaboličke kontrole u odnosu na režim sa dvije injekcije insulina.


Pravilna ishrana dijabetičaraJedan od osnovnih uzroka pojave izuzetno velikog broja bolesti je, prije svega, nepravilna ishrana

Faktori rizika• Visok nivo šećera u krvi (natašte preko 10

mmol/L)• Pušenje• Fizička neaktivnost• Povišen krvni pritisak• Problemi sa cirkulacijom• Povišen nivo masnoća u krv

Zdrava hrana je izbalansirana prehrana u kojoj se podrazumijeva adekvatan omjer:• bjelančevina 10 – 15%,• ugljičnih hidrata 55 - 60%,• masti 25 – 30%.Udružene, zdrava dijabetična ishrana i progra-mirana tjelesna aktivnost, čine ravnotežu une-sene i potrošene energije.

Ciljevi dijabetične dijete• Da obezbijedi dobro regulisan šećer u krvi• Da masnoće u krvi održava u normalnim gra-

nicama• Da tjelesnu težinu održava u standardnim

vrijednostima• Da štedi bubrege• Da spriječi ili uspori razvoj hroničnih kompli-

kacija

Koju hranu je potrebno izbjegavati u ishrani dijabetičara?• Masnu• Prženu• Šećer i namirnice sa šećerom• Med• Zaslađene i gazirane sokove• Alkohol

Koju hranu treba koristiti u ishrani dijabetičaraHljeb i zamjenske hljebne namirnice: krom-pir, riža, grah, grašak, leća, geršlo,Meso: kuhano, nemasno, bijelo meso bez koži-ce, riba, a oprezno i mesne prerađevine (oprez sa jajima – dozvoljeno je samo 1-2 kuhana ja-jeta sedmično).Povrće: svo povrće, najbolje svježe u obliku salata i kuhano. Voće: svo voće PAŽLJIVO podijeljeno po obro-cima i vodoti računa o količini.Mlijeko i mliječni proizvodi: sa 1,8 do 2,8% ml. masti.

• Koristiti vještačke zaslađivače (saharin umjereno)

• Piti vodu, limunadu i omiljene čajeve zasla-đene umjetnim zaslađivačima ili bez zasla-đivača

• Izbjegavati konzerviranu hranu.• ČOKOLADU I SLATKIŠE KORISTITI

SAMO U SLUČAJU HIPOGLIKEMIJE

Kako odrediti količinu hrane po obrocima?• Količina hrane se mjeri u jedinicama radi

lakšeg planiranja obroka.

Šta je jedna jedinica?• Jedna jedinica hrane je količina određene

namirnice u gramima i kalorijama, čiji dnevni unos je ograničen, a izračunava se za svaku osobu posebno.

Energetske potrebe odraslih (broj kalorija po-množiti sa kilogramima tjelesne težine)Niža fizička aktivnost 30-35 kcal/ kg/dnevnoSrednja aktivnost 35-40 kcal/kg/ dnevnoTeška aktivnost 40-50 kcal/kg/dnevno

OPREZ!• NAMIRNICE IZ JEDNE GRUPE SE NE

MOGU MIJENJATI SA NAMIRNICAMA IZ DRUGE GRUPE

• Na primjer 1 jedinicu voća ne možemo za-mijeniti 1 jedinicom mlijeka.

Pretjeran kalorijski unos• Nepazeći na količinu i vrstu hrane, često se

unosi dosta “nepotrebnih kalorija”.• Povećanje doze insulina ili tableta ne može

dugoročno riješiti ovaj problem.• Treba razmišljati u drugom pravcu - korigo-

vati količinu i vrstu obroka.• Poboljšat će se regulacija šećera uz manje

doze lijekova.

Broj obroka u toku dana• Dijabetičari, pogotovu na insulinskoj terapi-

ji, moraju imati najmanje pet obroka u toku dana i po potrebi, šesti obrok prije spavanja.

• Manji broj obroka u toku dana obično vodi nestabilnim vrijednostima šećera koje va-riraju.

• Zato: potrebno je jesti pet do šest puta u toku dana male obroke količinski ravnomjer-no raspoređene.

Unos hrane po obroku• Potrebno je truditi se ne praviti velike osci-

lacije u količini hrane po pojedinačnim obro-cima. Nije dobro za ručak se najesti, a za doručak i večeru samo malo pojesti.

Unos hrane po obroku• Potrebno je približno rasporediti energetski i

ugljenohidratni unos u toku cijelog dana

Pripremila:

Mr. dr. med. Davorka Dautbegović- Stevanović, internista endokrinolog dijabetolog


Unos hljeba i zamjena• Najveće greške su kod uzimanja hljeba i za-

mjena za hljeb. Mnogi dijabetičari uzimaju previše hjleba. Hljeb ima veliku kalorijsku vrijednost i relativno visok glikemijski indeks zbog značajnog sadržaja ugljenih hidrata. Mnogi misle da su, ako ne jedu bijeli hljeb i peciva, riješili problem.

• Crni hljeb, raženi i kukuruzni hljeb se pre-poručuju u dijetnim jelovnicima za dijabeti-čare, zato što su bogatiji dijetnim vlaknima, vitaminima i mineralima, a ne zato što su manje kalorični. Imaju i manji glikemijski in-deks, ali oprez:

• Smije se pojesti samo 20% više crnog nego bijelog hljeba, a to je u ukupnom zbiru kriš-ka hljeba srednje veličine (30 do 50 g više).

Unos mlijeka i zamjena• Mlijeko je idealna hrana za čovjeka zbog

bogatog sadržaja proteina, ugljenih hidrata i masti. Zato se mogu koristiti do dvije mli-ječne jedinice dnevno, sem kod visoko ka-loričnih dijeta - kada je dozvoljeno uzeti i tri mliječne jedinice u toku dana.

Unos mlijeka i zamjenaPreporučuje se posnije mlijeko 1,8 do 2,8% m. m. i prerađevine od takvog mlijeka - ako je u pitanju sir, koristiti mladi, posni sir ili light na-maze.

Unos povrća• Bogatstvo vitaminima, mineralima, dijetal-

nim vlaknima i vodom, uz mali glikemijski i kalorijski učinak, ono su što povrće nameće u svakoj ishrani.

• Povrće A (zeleno lisnato, tikvice, krastavci, paprika zelena, paradajz) je niskokalorič-no, i gotovo da nema ograničenja, pa se uzima slobodno po izboru. Uslovno je preporučeno da jedna jedinica iznosi 200 g, ali se povrće iz ove grupe može koristiti slobodnije.

• Povrće B (tikva, mrkva, crni luk, boranija, repa, cvekla, mladi grašak) je nešto ka-loričnije, pa opreznije sa njegovom primjenom.

• Boranija i mladi grašak su izvanredna hra-na, jer sadrže dosta dijetnih vlakana, ali ih, ipak, ne treba nekontrolisano koristiti.

• Suhi grašak, leća i pasulj imaju odlične ka-rakteristike: dosta dijetnih vlakana, dobar sadržaj bjelančevina ali i veliki kalorijski uči-nak pa ih treba povremeno koristiti sa do-datkom nemasnog mesa, bez jakih zaprški i masnoća, uz salate, kao što su kupus, zele-na salata. Zato su leća, grašak, krompir, riža i pasulj svrstani u hljebne jedinice.

Unos mesa• Meso je neophodno za našu ishranu zbog

znatnog sadržaja bjelančevina i bitnih ami-no kiselina. Birati nemasna mesa i ribe, a pogotovu iz grupe pilećih bez kožica, ćure-ćih bez kožica, jagnjetina, teletina, posna govedina, divljač, zečetina.

• Od riječnih riba to su: pastrmka, mladica, krkuša, štuka, grgeč.

• Od morskih: oslić, skuša, bakalar, srde-la, zubatac.• Izbjegavati crvena mesa, jesti bijelo

meso od peradi, a ribu - bar dva puta sedmično.

Unos voća• Vladaju pogreške i zablu-

de oko upotrebe voća kod mnogih dijabetičara, počev

od vrsta koje se smiju koristiti, do količine voća koja smije da se

pojede.

• Neki ga iz straha od “skoka” šećera ne upo-trebljavaju uopšte, a neki ga jedu nekontro-lisano. I jedni i drugi griješe.

• Voće je važan činilac u ljudskoj ishrani i dija-betičari ga mogu koristiti.

• Voće se može uzimati od tri do pet puta dnevno (tri do pet jedinica u zavisnosti od vrste)

• Količinu voća dozvoljenog za dnevni unos nikad ne uzimati u jednom obroku. Raspo-rediti je na tri do pet obroka.

Masti• Za ishranu koristiti suncokretovo, tikvino i

maslinovo ulje u količinama koje su prepo-ručene u ADA tablicama.

• Čuvati se prikrivenih masti, koje se nalaze u raznim kolačima, keksovima, pitama, lisna-tom testu (za njihovo pravljenje se koristi masnoća).

Tjelesna aktivnost dijabetičara• Tjelesna aktivnost i vježbanje spadaju u pet

temeljnih vidova liječenja dijabetesa.• Dijabetes se lakše i bolje reguliše ako bole-

snik redovno provodi tjelesne aktivnosti.• Preporučuje se svakodnevno bavljenje

tjelesnom aktivnošću u trajanju 15 do 30 minuta.

• Aktivnost se može obavljati tokom cijelog dana po nekoliko minuta.

ZaključakOsnovna načela pravilne ishrane:• kontrolisati energetski unos (uz fizičku ak-

tivnost) – cilj dobro regulisana glikemija i idealna tjelesna težina

• raznovrsna i uravnotežena prehrana (5 - 6 manjih obroka dnevno)

• NE - koncentrirani ugljikohidrati (konzumni šećer, med...), životinjske masnoće, rafinira-ne namirnice, alkohol

• DA - složeni ugljikohidrati (škrob), biljna vlakna, biljne masnoće, cjelovite namirnice, dosta svježeg povrća i voća

• DA – svakodnevna tjelesna aktivnost.


2000 KALORIJA

Vrsta namirnica

doru

čak

užin

a

ruča

k

užin

a

veče

ra

užin

a

Ukup

no

Hljeb i zamjene 1 1 3 1 2 1 9Meso i zamjene 3 2 5Povrće 3 2 5Voće 1 2 1 1 1 6Mlijeko 2,8% 1 1Masti 1 2 1 1 5

HLJEB I ZAMJENE ZA HLJEBVrsta namirnice 1 jed odgovara količini Energ. vrijednostHljeb bijeli, polubijeli 1/2 kriške 73 kcalHljeb crni 1/2 kriške 73 kcalRiža bijela 1 velika supena kašika 73 kcalRiža smeđa 1 velika supena kašika 73 kcalMakaroni 1 velika supena kašika 73 kcalŠpageti 1 velika supena kašika 73 kcalGrah suhi 2 velika supena kašika 73 kcalGrašak 1 čaša 73 kcalKrompir 1 komad srednje veličine 73 kcal

2300 KALORIJA

Vrsta namirnica

doru

čak

užin

a

ruča

k

užin

a

veče

ra

užin

a

Ukup

no

Hljeb i zamjene 2 1 4 1 1 2 11Meso i zamjene 2 1 3

1 2 3Povrće 1 3 1 5Voće 1 1 2 1 1 1 7Mlijeko 2,8% 1 1 1 3Masti 2 2 2 6

Kako odrediti količinu hrane po obrocima?

VOĆEVrsta namirnice 1 jed. odgovara količini Energ. vrijednostBanana 1/2 banane 60 kcalBorovnica 3/4 čaše 60 kcalGrožđe 15 zrna 60 kcalJabuka, svježa 1 manja 60 kcalJagode 1 1/4 čaše 60 kcalMandarina 2 čaše 60 kcalMaline 1 čaša 60 kcalNarandža 1 manja 60 kcalŠljive 5 komada 60 kcalTrešnje 20 komada 60 kcal

MLIJEKOVrsta namirnice 1 jed. odgovara količini Energ. vrijednostTekući jogurt 0,9% mm 1 čaša 95 -115 kcalMlijeko 0,9% mm 1 čaša 95 - 115 kcalMlijeko 1,5% mm 1 čaša 95 - 115 kcalTekući jogurt 2,8% mm 1 čaša 114 - 143 kcalMlijeko 2,5 % mm 1 čaša 114 - 143 kcalMlijeko 2,8 % mm 1 čaša 114 - 143 kcal

POVRĆEVrsta namirnice 1 jed odgovara količini Energ. vrijednostBlitva 3 velike supene kašike 25 kcal Kelj 3 velike supene kašike 25 kcal Mahune 1/2 čaše 25 kcal Mrkva 2 komada 25 kcal Paprika 1 komad vel. čaše 25 kcal Patlidžan 1 manji komad 25 kcal Špinat 3 velike supene kašike 25 kcal

MESO I ZAMJENEVrsta namirnice 1 jed. odgovara količiniPileće, pureće, kokošje meso bez kože, junetina, teletina, jagnjetina kuhana

Šnicla veličine 5 x5 cm debljine 1 cm

Pileći, kokošiji batak 1 komad srednje veličine Konzervirana tunjevina 1 supena kašika Mladi sir 2 supene kašike Salama 3 kriške Hrenovke 1 hrenovkaZdenka sir ili topljeni sir 1 komadVajkrem lajt 3 čajne kašičiceJaje kuhano 1 komad sedmično

MASTIVrsta namirnice 1 jed. odgovara količini Energ. vrijednostUlje (biljno) 5 ml, 1 čajna kašika 45 kcalPuter (maslac) 7 gr 45 kcalMargarin 5 gr, 1 čajna kašika 45 kcal

Pregled jedinica i unosa količine hrane po obrocima


Problemi debljine

- Debljina – adipositas – „tihi ubojica“ – po-većanje tjelesne mase za 20% ili više u odnosu na standardnu tjelesnu težinu

- Pretilost – povećana masa masnog tkiva (rizik po zdravlje)

- Preuhranjenost – povećanje sveukupne tjelesne težine

- Epidemijski razmjeri pretilosti – bojazan da će naši potomci živjeti kraće od roditelja

Procjena uhranjenosti - Visina u cm iznad 100 umanjena za 10% - Index tjelesne mase (ITM-BMI) – omjer te-

žine u kg i visine tijela u m2

- Omjer / bokovi (manje od 0,8 u žena, manje od 1 u muškaraca)

- Muški (androidni) tip pretilosti – jabukoliki - Ženski (ginoidni) – kruškoliki tip

Faktori u razvoju debljine - Genetski - Socijalno-gospodarski - Kulturološki i biološki faktori

Ozbiljnost bolesti - Ugrožavanje kvalitete života - Umanjenje radne sposobnosti - Skraćenje životnog vijeka - Standardna težina 60% veća od očeki-

vane udvostručava razvoj bolesti sa dva puta većom smrtnošću nego u ljudi uredne težine

Klinički poremećaji uvjetovani debljinom - Mehanički - Metabolički - Kombinirani

Mehanički - Bolovi u leđima i zglobovima - Ćešće infekcije kože, celulitis - Sporije zarastanje rana - Smetnje kontrole mokrenja

Metabolički - Masno tkivo kao endokrini organ (stvara-

nje leptina)

Prim. dr. Slavica Vujičić-Štimac. internista, endokrinolog

- Inzulinska rezistencija, poremećaj regulaci-je šećera u krvi, razvoj dijabetesa (do 90% oboljelih od dijabetesa su osobe sa poveća-nom težinom)

- Povećan nivo masnoća u krvi – rizik nastan-ka bolesti krvnih žila

- Učestalije stvaranje žučnih kamenaca - Povećano obolijevanje od malignih bolesti

crijeva - Poremećaj menstrualnog ciklusa (PCO),

raniji klimaks - Povećana učestalost malignih tumora dojke

Kombinirani poremećaji - Porast krvnog tlaka - Razvoj proširenih vena - Oštećenja zglobova, smetnje disanja

Kako se boriti - Učinci th uglavnom skromni - Očekivani gubitak težine oko 10% čest je-

dini realni cilj - I ovo smanjenje pozitivno utiče na niz fak-

tora - Svaki izgubljeni kg snižava tlak za 2,5

mmHg i produžava očekivano trajanje živo-ta za 3-4 mjeseca

- Pojačana osjetljivost mišićnih i masnih sta-nica na aktivnosti inzulina

- Poboljšanje odnosa HDL / LDL - Pozitivan uticaj na procese zgrušnjavanja krvi - Prihvaćanje zdravijih životnih navika – rav-

noteža između unosa i potrošnje kalorija - Realan cilj th – gubitak 1kg za 7-10 dana

Dijetalne mjere - Principi zdrave prehrane - Pravilan raspored obroka (razmak između

pojedinih obroka ne manji od 2h) - Pravilan odnos pojedinih vrsta namirnica u

obroku - Usklađivanje energetskog unosa sa potroš-

njom energije (dnevni kalorijski unos ne ma-nji od 1000kcal ali ne ni veći od 2700kcal)

- Dozvoljena upotreba gotovo svih vrsta na-mirnica

- Namirnice koje se ne preporučuju u pre-hrani

- Šećer, med, zaslađeni džemovi, zaslađeni sokovi, bijelo brašno (rafinirani ugljikohi-drati)

- Zasićene životinjske masnoće (maslo, mast)

Ciljevi pravilne prehrane - Osigurati razinu šećera u krvi u granicama

fizioloških vrijednosti u toku čitavog dana - Postizanje i održavanje optimalne tjelesne

težine - Spriječiti razvoj ili zaustaviti napredovanje

kroničnih komplikacija dijabetesa - U djece omogućiti normalan rast i razvoj

Neki momenti za razmišljanje - Da li uvijek možemo postaviti sigurnu gra-

nicu između sitosti i osjećaja pretrpanosti hranom

- Biti gladan nije isto što i biti sposoban jesti - Kontrolirati i oštro odrediti granicu sitosti i

znati zaustaviti se na vrijeme - Možemo li sigurno raspoznati osjećaj gladi

od osjećaja žeđi - Hranu je potrebno jesti polagano i dugo je

žvakatiFizička aktivnost (spontano manja aktivnost adipoznih osoba) - Stalna tjelesna aktivnost – pomak prema

većem iskorištavanju masti kao izvoru energije

- Svakodnevna aktivnost (najmanje 30min) prilagođena dobi i popratnim bolestima

- Doziranje napora (kontrola visine pulsa) - 20 do 30 godina života do 170 otkucaja na

minut - Svakih narednih 10 godina – dozvoljena

visina pulsa 10 otkucaja manje - Umjereni sportovi - Vožnja biciklom, brza

šetnja, rad u vrtu, plivanje - zamor do granice kada još možemo razgovarati sa pratiocem

Pripremila:


Svrha i cilj sportske rekreacije (tjelesnog vježbanja) 1. Korekcija negativnih učinaka životne sredine, što se manifestuje

smanjenom radnom sposobnošću, narušenim zdravljem, povećanjem bolovanja i radnom invalidnošću.

2. Kompenzacija narušene ravnoreže, uslovljene savremenim načinom života, pri čemu je veoma prisutno: pomanjkanje kretanja i tjelesnog naprezanja.

3. Stvaranje zdravih navika: usmjerenih ka korisnom načinu provođenja slobodnog vremena.

4. Humanizacija savremenog načina života i rada: to je ustvari briga o čovjeku i kvalitetu njegovog života.

Zadaci sportske rekreacije 1. Podizanje funkcionalnih, motoričkih i psiholoških karak-

teristika ljudskog organizma.2. Poboljšanje radnog učinka, smanjenje umora, smanjenje

bolovanja, povreda na radu i radnog invaliditeta.3. Povećanje subjektivnog osjećaja zadovoljstva kod čovjeka.4. Zbližavanje ljudi, poboljšanje međuljudskih odnosa, te

homogenizacija ljudi u životnoj i radnoj sredini.

GDJE, KADA, KAKO? (vježbati)U stanu, u parku, na ulici, na radnom mjestu, sta-dionu, dvorani, fitnes centru, bazenu, planini, rijeci, jezeru, moru, šumi itd, tj. na svakom mjestu i u svakoj prilici. Neki od vas će reći: a novac, to sve košta!?

Programi sportske rekreacije aerobne usmjerenosti Jedan od osnovnih razloga opće prihvaćenosti ovih proga-ma je njihov uticaj na prevenciju kardiovaskularnih obo-ljenja i povećanje općeg nivoa motoričkih, funkcionalnih i radnih sposobnosti.Osnovna karakteristika ovih programa je primjena cikličnih oblika kretanja (što je jako važno za osobe koje su dijabe-tičari, jer kod cikličnih oblika kretanja mnogo teže dolazi do povreda, a samim tim i do krvarenja, dok kod acikličnih obli-ka kretanja povrede su mnogo češće) kao što su: hodanje, trčanje, plivanje, vožnja bicikla.

Pozitivni efekti aerobnog vježbanjaProgrami aerobnog vježbanja imaju višestruke pozitivne efek-te po ljudsko zdravlje.1. Efekti na mišićno - koštani sistem, ispoljavaju se u

- povećenju mišićnog tonusa - blagom povećanju mišićne mase i snage mišića - povećanju elastičnosti mišića - povećanju pokretljivosti mišića i zglobova - izgrađivanju lijepog i pravilnog držanja tijela, otklanjanju

nepravilnosti u držanju tijela i smetnji u vezi s tim2. Efekti na kardio - vaskularni i respiratorni sistem, ispoljavaju se u:

- povećanju adaptiranosti kardio - vaskularnog sistema na tjelesna opterećenja

- povećanju kontraktilnih spobnosti srčanog mišića

- povećanju volumena srčanih komora do 28%

- povećanju debljine zi-dova srčanih komora do 14%

- snižavanju Fc u miru i pri naporu (racionalniji rad srca)

3. Efekti na regulisanje pre-komjerne tjelesne mase, ispoljavaju se na:

- povećanju bazalnog metabolizma i energetske potrošnje - inteziviranju metabolizma lipida

- snižavanju tjelesne mase i smanjenju sadržaja masti u orga-nizmu

- umjerenom povećanju mišićne mase - redukciji masnih naslaga sa posebno ugroženih re-

gija (stomaka i bedara) - otklanjanju i ublažavanju pratećih tegoba gojaznosti

4. Efekti na prevenciju, ublažavanje i otklanjanje riziko faktora bolesti srca i krvnih sudova, ispoljavaju se u:

- snižavanju koncentracije triglicerida do 50% i ho-lesterola u krvi

- povećanju osjetljivosti tkiva na insulun, odnosno regulaciji šećera

- regulisanju arterijskog krvnog pritiska - povaćanju koncentracije HDL „dobrog“ i snižava-nju kocentracije LDL „lošeg“ holesterola - poboljšanju funkcionalne sposobnosti endokri-

nog sistema - ostvarivanju pozitivnih endokrino - meta-boličkih anti - aterosklerotičnih efekata

- povećanju kontraktilnih sposobnosti mio-karda i elastičnosti krvnih sudova

- snižavanju rizika od formiranja tromba5. Efekti na prevenciju, ublažavanje i otklanjanje

psiho - emocionalne napetosti, ispoljavaju se kroz:

- prevenciju i otklanjanje psiho - emocionalne na-petosti

- poboljšanju raspoloženja- prevenciju i otklanjanje uznemirenosti i razdražlji-

vosti- povećanje tolerancije i otpornosti na stres- otklanjanje i ublažavanje depresivnih stanja

Savjeti za aerobno vježbanje1. Vježbati najmanje dva do tri puta u sedmici2. Vježbati u isto vrijeme (ako je moguće)3. Vježbati tri sata nakon konzumiranja hrane4. Intenzitet opterećenja kontrolisati praćenjem pulsa,

zavisno od godina starosti i nivoa adaptiranosti or-ganizma

Formula za puls220 minus godine jednako je dobi prilagođena FS max

Sportom do zdravlja

Pripremio:Haris Kamenarević, prof. sporta i tjelesnog odgoja

Pravilo polovina

bilten broj 2 udruženja građana za borbu protiv šećerne bolesti “zenica”

Documents