BiH proizvodi već 10.000 tona malina, a 90 posto se izvozi14.09.2015.130

Podijelite s drugima na Facebooku!

 Tweet na Twitteru!

  

U Bosni i Hercegovini ove se godine očekuje urod malina od oko 10.000 tona, a voćari već tri godine bilježe značajno povećanje proizvodnje voća koje lako pronalazi kupce, najviše u inozemstvu. Oko 90 posto ukupnog uroda malina iz BiH izvozi se u zemlje Europske unije, Švicarsku i Sjevernu Ameriku, dok se

ostatak koristi za domaće tržište i BiH prerađivačke kapacitete.

Prema izvještaju USDA – National Agricultural Statistics Service za

2014. godinu, BiH zauzima visoko dvanaesto mjesto u svijetu po

proizvodnji i izvozu maline. Najviše nasada malina ima na području

bijeljinske regije, oko 315 hektara. Ljubiša Alempić, predsjednik

Vilameta, udruge malinara Bratunca, Srebrenica i Milića, za Nezavisne

novine je rekao da je proizvodnja malina i na području podrinjske regije

iz godine u godinu sve veća.

665tona malina otkupio je 2014.godine KLAS Sarajevo

Isplativo ulaganje

“Na području ove regije ima oko 150 do 200 hektara zemljišta pod

malinama i kupinama, te oko 1500 proizvođača”, naveo je Alempić,

dodajući da se sve veći broj poljoprivrednih kućanstava odlučuje na

uzgoj malina. Prema njegovim riječima “tržište vapi za dobrom

malinom”, a otkupne cijene u BiH su dobre. U posljednje dvije godine

cijena po kilogramu malina ne pada ispod 3 KM, a od tri dunuma (tri

tisuće četvornih metara) pod malinama, što je oko tri tone uroda,

četveročlana obitelj može solidno živjeti. Samo s područja Bratunca

otkupljivači malina prošle godine izvezli su oko 3000 tona u

skandinavske zemlje. Malinari navode da je ulaganje u proizvodnju

bobičastog voća najrentabilnije jer sva sredstva koja se jedne godine

ulože na podizanje nasada, otplate se sljedeće godine prodajom uroda.

Već naredne godine proizvođač ima zaradu. U Ministarstvu

poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS podržavaju podizanje

nasada bobičastog voća tj. malina, kupina i jagoda, na minimalnoj

površini od 0,1 hektar po vrsti voća. “Visina subvencija je do 30 posto

od ukupno uloženih sredstava u proizvodnju”, kaže Aleksandra Gavrić-

Rožić iz Službe za odnose s javnošću resornog ministarstva, koje

osigurava i poticaje za otkupljene jagode, maline i kupine. Visina

premije za proizvedeno i prodano voće je do 15 posto od prosječne

tržišne cijene po jedinici proizvoda. Za prošlu godinu isplaćeno je

670.522 KM poticaja za 740 malinara u RS, a poticaji za maline iznosili

su 0,44 KM po kilogramu. Prema podacima navedenog ministarstva, u

RS je pod plantažama malina oko 455 hektara poljoprivrednog

zemljišta.

Povećavanje proizvodnje

Zemljoradnička zadruga u Blagaju, kod Novog Grada, takođe uspješno

vodi kooperativnu proizvodnju malina s voćarima i trenutno pod

malinama ima 36 tisuća četvornih metara, a u planu je i povećanje

proizvodnje. Ove godine očekuju oko 50 tona malina, a tržište je

osigurano. Jedan od većih BiH izvoznika malina je tvrtka Klas koja je

početkom godine počela s izvozom 20 tona malina u Japan. Klas je

prošle godine otkupio 665 tona malina, kao i ostalog bobičastog i

šumskog voća od domaćih proizvođača i sve je otišlo u izvoz.

Srpski voćari

Proizvode 80.000 tona

Srbija je sa 80.000 tona treća zemlja u svijetu po proizvodnji malina.

Uzgojem se bavi više od 40.000 voćara u 15 općina zapadne Srbije.

Posljednjih godina pod malinama je više od 15.000 hektara, prosječan

prinos je četiri tone po hektaru, ali ima slučajeva kada se uz primjenu

agrotehničkih mjera, dobije i 30 tona. Najveći konkurent srpskim

proizvođačima malina je Čile, ali Srbija zbog kvalitete na svjetskom

tržištu postiže bolju cijenu.

Projekt uzgoja malina na području Željeznog Polja realizira se još od 2001. godine, od kada je stanovnicima ovog mjesta život krenuo nabolje. Dotadašnji urod poljoprivrednih dobara jedva su prodavali na pijacama, ili su koristili za upotrebu u domaćinstvu, no sa uzgojem malina svoja dobra plasiraju u inozemstvo, za što dobivaju visoke novčane naknade.

Za mjesec i po dana, koliko traje berba malina, minimalna zarada jedne porodice, koja ima jedan dulum zemlje, iznosi blizu 5.000 KM. S obzirom da mnogi malinari imaju puno veće površine i prihodi su mnogo veći.

Porodica Mašić duže vremena se bavi trgovinom, a uzgojem malina tek nekoliko godina. Međutim, za ovu sezonu, koja traje mjesec i po, očekuju zaradu blizu 10.000 KM.

"Malinama se bavimo tri godine i to nam je dodatni posao, jer mi je glavna profesija trgovina. Na zemljištu od dva duluma, godišnje naberemo po četiri tone maline, što je blizu 10.000 KM", kazala je Zumreta Mašić.

Zumreta je još dodala da na porodičnom imanju porodica Mašić godišnje

uposli dodatnih šest do sedam radnika, koji mjesečno zarade po 500 do 600 KM.

"Sada imamo sigurne otkupljivače, nešto dajemo u hladnjaču, nešto ide u Bugojno i u sarajevski Klas. Malina je svake godine sve kvalitetnija i bolje rađa. Svaki posao nosi svoju odgovornost, ali za jednu berbu malina uz dodatne radnike uspijemo pobrati sve što se može pobrati i na kraju bude isplata", dodala je Zumreta.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Proizvođači maline – kooperanti” Željezno Polje, Suad Hadžić, u razgovoru za Klix.ba je kazao kako uzgoj maline donosi svjež novac iz inozemstva koji se troši u našoj zemlji, te da je potreban ozbiljniji stav države kada je riječ o poticajima za poljoprivrednike.

"Svi naši proizvodi idu u inozemstvo, a ove godine smo počeli i proizvodnju kupine. Cijena, klimatski uslovi i kvalitet maline su vrhunski i očekujemo dobre zarade i novčani prihod oko 2,5 do 3 miliona maraka. Ovom prilikom i država treba malo bolje gledati na proizvođače maline, jer u posljednjih mjesec dana se razmišlja i o ukidanju poticaja za proizvođače maline, koji iznosi 20 feninga po kilogramu, a ako se to desi, sve će negativno utjecati na daljnji razvoj projekta", izjavio je Hadžić.

Udruženje poljoprivrednika proizvođača maline od 2001. godine bavi se pokretanjem proizvodnje dviju vrsta industrijske maline, koje iz godine u godinu idu u masovniju proizvodnju. Prije tri godine godišnji prihod za uzgoj malina iznosio je 800.000 KM, a sada te brojke prelaze milionske iznose, što govori o masovnosti proizvodnje ove voćke. 

"Mi smo razvili projekt maline do tog nivoa da su sada zarade u milionskom iznosu. Godinama smo razmišljali kako da finaliziramo proizvodnju i ja sam u okviru porodičnog biznisa napravio malu hladnjaču kapaciteta 70 tona i tu imamo na neki način pet do sedam novih radnih mjesta. Ova hladnjača je velika prednost, što ovom mjestu daje sigurnost da će proizvod biti finaliziran i da će kvalitet ostati vrhunski", izjavio je Hadžić te dodao da njegova hladnjača obuhvata samo petinu proizvoda i da se ostali proizvodi plasiraju u friškom stanju u velike hladnjače širom Bosne i Hercegovine.

Trenutna otkupna cijena maline je 2,80 KM po kilogramu, a kupine 2 KM po kilogramu. Hadžić dodaje da će otkupne cijene biti i više od 3 KM po

kilogramu.

"Što se tiče kupine, to je pionirski poduhvat i imamo blizu 40.000 sadnica koje beremo ove godine i 5.000 sadnica u okolini Srebrenice. S obzirom na to da je kupac stalan i stabilan, imamo namjeru i samu proizvodnju kupine podići na viši nivo", dodaje Hadžić.

Hadžić je za kraj kazao kako se očekuje porast proizvodnje i uzgoja malina i kupina, te će samim tim biti potrebno i više radnika.

"U ovoj proizvodnji niko nikom nije konkurencija. Svjetsko tržište nikad nema dovoljno ovih proizvoda i planiramo ukrupnjavati proizvodnju kupine, čija će berba biti do oktobra. Osim toga, planiramo naći i neki proizvod koji će sazrijevati prije maline, tako da ovi ljudi mogu čitavu godinu živjeti od ovih prihoda i vjerujemo da ćemo industrijskim jagodama to kompletirati", zaključio je Hadžić.

Inicijativu za pokretanje proizvodnje maline 2001. godine dala je prehrambena kompanija "Klas", koja je osigurala zagarantovan otkup. U brdima Željeznog Polja više od 500 duluma obradivog zemljišta je zasađeno malinom i to i danas dan brojnim porodicama predstavlja jedini izvor zarade.

Sarajevska prehrambena industrija Klas, ove je godine gotovo udvostručila

otkup malina sa područja kantona Sarajevo, Srednjebosanskog i Zeničko-

dobojskog kantona. Od 800 kooperanata otkupljeno je 1.100 tona ovog voća.

Prema pisanju sarajevskog Oslobođenja otkupljivale su se i kupine, jagode,

borovnice te šumsko voće. Dobra vijest za proizvođače tog voća, posebice

malina, jest da ova kompanija namjerava do iduće godine proširiti saradnju, a

planira se otkup od 2.500 tone malina i jagodastog voća. Koliko su ozbiljne

ove namjere dokazuje i plan izgradnje nove hladnjače u Tešnju te proširenje

prerađivačkih kapaciteta i hladnjače u Blažuju.

BiH konstantno bilježi porast proizvodnje jagodičastog i bobičastog voća,

posebno maline, a svake godine bilježi se i povećanje izvoza maline na zahtjevno

europsko tržište. Prema analizama stručnjaka, u zemlji je trenutno između 5.000

i 6.000 dunuma pod zasadima maline različitih sorti, među kojima prednjače

Polak i Vilamet.

Jedan od razloga tako velikog širenja zasada jagodičastog i bobičastog voća je

i pogodno tlo i klima koju ova zemlja ima. Ipak, najpogodnijim se smatraju

područja srednje i istočne Bosne. Unatoč širenju zasada, potražnja europskog

tržišta za malinama još uvijek je veća od trenutne proizvodnje pa prostora za

širenje ove proizvodnje svakako ima.

Maline su vrlo popularna kultura među voćarima uBosni i Hercegovini, a sa

uzgojem ovog voća nastavili su i nakon prošlogodišnjih poplava koje su na

nasadima uzrokovale velike štete. No, popularnost iisplativost uzgoja ovog

voća potakli su voćare na obnovu starih ali i podizanje novih zasada.

Prošlogodišnje poplave utjecale su na ovogodišnje prinose maline jer se zbog

velike vlage dosta malinjaka osušilo, no i dalje voćari u BiH očekuju dobru

zaradu jer računaju na izvoz, ali i otkupnu cijenu od 4 KM. Tržišta na koja se

malina najviše izvoze su, osim skandinavskih zemalja, i Njemačka, Švajcarska,

Austrija, a neke pošiljke stignu i do Japana i Sjeverne Amerike.

Otvorenost tržišta potakla proizvodnjuUpravo su otvorenost tržišta i dobri prinosi koji se od malina mogu očekivati, bili

poticaj voćarima u Republici Srpskoj da se odluče na proširivanje zasada ovo

voća. Tako je, prema pisanju Glasa Srpske, u posljednjih nekoliko godina došlo

do intenzivnog uzgoja maline.

Na području regije Birač nalazi se 1.500 proizvođača na 250 hektara koji

očekuju da će im berba donijeti oko 2.000 tona ploda. Samo u posljednjih

nekoliko godina u toj su regije maline zasađene na novih 50 hektara. Potražnja za

malinama je velika, a izvozi se više od 90 posto proizvodnje. Godišnje se u BiH

proizvede 10.000 tona, a moglo bi se prodati i duplo više.

Sve je više malinaraNe čudi stoga da se sve više ljudi odlučuje na proizvodnju malina, a brojni su i

oni, kojima je, zbog ograničenja zemljišta koji raspolažu, malina tek dodatni

prihod. Kako bi se dodatno potakla proizvodnja malina, Ministarstvo

poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS odlučilo se za podticaje u iznosu od

0,44 KM po prodanom kilogramu.

Malinari u Bosni i Hercegovini ove godine očekujumanje prinose, a time i

prihode nego što su imali proteklih godina. Kao osnovni razlog navode

se štetekoje su prouzrokovale prošlogodišnje katastrofalnepoplave te sušenje

malinjaka.

12. mjesto u svijetu po proizvodnji malineBiH je poznata po plantažama malina i ostalog jagodičastog i bobičastog voća, a

svake godine udvostručuje proizvodnju i izvoz ovog voća na zahtjevno

europsko tržište. O ozbiljnosti proizvodnje maline u BiH govori i podatak da se

prema izvještaju USDA – "National Agricultural Statistics Service" za 2014. godinu, BiH

nalazi na visokom 12. mjestu u svijetu po proizvodnji i izvozu maline.

U jednom od prijašnjih razgovora, priznati stručnjak Poljoprivredno-prehrambenog

fakulteta u Sarajevu,Adnan Maličević nam je rekao kako je potražnja sa

europskog tržišta mnogo veća od trenutne proizvodnje te da postoje kompanije i

zadruge u BiH koje garantiraju siguran otkup i dobru cijenu.

Niču novi zasadiSadnju novih zasada nisu omeli ni slabiji prinosi koji se ove godine očekuju, pa je

tako na području općine Bratunac ove godine posađeno 400.000 novih sadnica

preko jedne japanske nevladine organizacije, a procjenjuje se da je pored toga

posađeno još najmanje 100.000 sadnica.

Prema izjavi Dobrislava Blagojevića, predsjednika Udruženja malinara Vilamet,

za Business magazin, problema sa otkupom ne bi trebalo biti, a što se tiče cijene,

očekuje da ona neće biti niža od 3,30 KM.

Konačna cijena nakon berbe, no ne niža od 3,30 KMNIšta manju cijenu ne očekuju ni malinari u Gornjem Vakufu, gdje je berba maline

već počela, no pravu berbu očekuju tek ove sedmice. Berba u ovom kraju kasni

zbog hladne godine, a što se tiče prinosa, i ovdje se očekuje da će ove godine biti

umanjeni, a konačna cijena formirat će se nakon berbe, no sudeći po slabijim

prinosima i u okruženju, očekuje se da bi ona mogla biti i viša od 3,50 KM.

I malinari na području Željeznog polja polako računaju moguću zaradu od

malina. Istina je da im je zbog poplava i klizišta uništeno čak 30 posto malinjaka,

no ono što je ostalo dalo je dobar rod pa se ove godine nadaju prinosima od oko

čak 1.000 tona.

Podsticanje proizvodnjeKako navodi Business magazin, svi proizvođači na području ZDK imaju pravo

na podsticaj od 0,20 KM po kilogramu malina, pored cijene koju plaćaju

otkupljivači. Naime, nova je Vlada ZDK proizvodnju malina i drugog jagodičastog

voća ocijenila strateškom granom koju vrijedi podsticati pa tako podsticaje mogu

očekivati i oni koji se odluče na nove zasade i to u iznosu od 300 KM po dunumu

novozasađenog malinjaka.

Trend rasta i razvoja proizvodnje jagodičastog ibobičastog voća, a

posebice maline u BiH je u konstantnom usponu. Svake godine BiH udvostručuje

proizvodnju i izvoz maline na zahtjevno europsko tržište.

Stručnim analizama tržišta, u koje su uključeni otkupljivači, proizvođači,

stručnjaci sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo te čelnici razvojnog

projekta poljoprivrede u BiH "Farma", procjenjuju da je u zemlji trenutno između

5.000 i 6.000 dunuma pod zasadima maline različitih sorti, a prednjače sorte

Polka i Vilamet. Očekuje se da će ove godine taj broj dosegnuti i 10.000

dunuma. Geografski položaj, klima, te usitnjeni zemljišni posjedi razasuti po

brdovitim predjelima BiH, idealna su podloga za uzgoj bobičastog i

jagodičastog voća, posebice u regijama srednje i istočne Bosne.

Da je BiH zaista ozbiljan proizvođač maline, pokazuje i izvještaj USDA – "National

Agricultural Statistics Service" za 2014. godinu, u kojem BiH zauzima visoko 12. mjesto

u svijetu po proizvodnji i izvozu maline.

Proizvodnja maline u proteklim godinama:o 2013. godina oko 5.000 t prinosa

o 2014. godina oko 7.500 t prinosa

o Očekivanja za 2015. godinu 10.000 t prinosa

Prema podacima UNDP BiH, 90% ukupnih prihoda maline, BiH izvozi u EU,

Švicarsku i Sjevernu Ameriku, dok se ostak koristi za domaće tržište i domaće

prerađivačke kapacitete.

Edukativni skupovi temelj su napretka

Izvrsni proizvodni podaci rezultat su oko 140 edukacija održanih diljem BiH, te

predanog rada oko 3.000 registriranih proizvođača koji su u kooperantskom

odnosu sa velikom kompanijama i otkupljivačima malina poput "Klasa" doo

Sarajevo, "Frutti Funghi" Visoko, "H&H Fruit" Bugojno, "Opšta zadruga Pronatura"

Zenica i poljoprivredne udruge "Malina" Vitez .

Jedno u nizu takvih predavanja i edukacija održano je u Visokom 11. veljače

2015. godine, a grad nekada poznat po proizvodnji kože i suhog mesa, danas

stvara brend kvalitetne maline uzgojene u središnjoj regiji BiH.

Predavanje o uzgoju i zaštiti maline i jagode

Adi Pašalić i Adnan Maličević

U organizaciji Općine Visoko i kompanije "Frutti-Funghi" održano je stručno

predavanje na temu "Uzgoj i zaštita maline i jagode". Priznati stručnjak

Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu,Adnan Maličević, govorio je

o mogućnostima ipravilnom uzgoju ove dvije poljoprivredne kulture, a predavanje je

otvorio zanimljivim pitanjem upućenim poljoprivrednicima: "Zašto malinari ne

prosvjeduju i zašto nisu nezadovolji poput ostalih poljoprivrednih proizvođača u BiH

aludirajući na peradare, mljekare i farmere koji uzgajaju žitarice?"

"Činjenica da je potražnja sa europskog tržišta mnogo veća od trenutne proizvodnje i da

postoje kompanije i zadruge u BiH koje garantiraju siguran otkup i izuzetno dobru cijenu

koja je u protekloj godini dostizala i do 4KM/kg su dovoljan razlog za zadovoljstvo i uspješan

rad poljoprivrednika koji se bave proizvodnjom maline" istaknuo je Maličevć.

Veliki interes poljoprivrednika

Odaziv poljoprivrednika bio je iznad očekivanja pa je dvorana Općinskog Vijeća

Visoko bila premala da primi sve zainteresirane poljoprivrednike. Suradnja Općine

Visoko sa ovom kompanijom predstavlja početak iposlovne suradnje koja će u

konačnici rezultirati zasadom malina i jagoda na novih 500 dunuma zemljena

području općine Visoko u naredne tri godine.

Povećanje izvoza za 100%

Edin Zukan, vlasnik kompanije "Frutti-Funghi", koja se bavi otkupom šumskih

plodova i bobičastog voća, najavio je plan izvoza od 400 tona za narednu

godinu, što predstavlja povećanje izvoza od 100%. Dodatno je naglasio i kako

je malina izuzetno profitabilna djelatnost. Od tri dunuma pod zasadima malina, sa

kojih se može ubrati tri tone maline, ali i više ukoliko je godina dobra i ukoliko se

prati moderna tehnologija, četveročlana obitelj si može osigurati solidan život.

Inovacije u proizvodnji

Drugi dio predavanja bio je posvećen inovacijama u proizvodnji jagodičastog i

bobičastog voća s naglaskom na sve popularniji uzgoj Alpske šumske jagode, koja

se izuzetno dobro prilagodila vremenskim uvjetima u BiH, ali i

uzgoju kupine, aronije te ribizle. Proizvođači podržavaju ovakva okupljanja jer,

iako su zadovoljni proizvodnjom, otkupom, cijenom i plasmanom malina, savjeti i

sugestije kakve su se mogle čuti u dva sata predavanja stručnjaka, uvijek su

dobrodošle.

Dodatno ih je ohrabrilo i dalo novi podstrek, obećanje kompanije "Frutti-Funghi"

Visoko da će u narednih pet godina konstantno nastaviti sa otkupom malina od

poljoprivrednih proizvođača sa vrlo povoljnom otkupnom cijenom, te u

narednom periodu proširiti svoje prijemne kapacitete i povećati izvoz.

Broj pregleda članka: 10524; Uspješnost članka: 555.2