ekonomksi razvoj iv-diofmpe.edu.ba/images/nastava/933/ekonomski_razvoj/er4.pdf · danas u bosni i...

Prof.dr.Sadik Bahtić

EKONOMSKI RAZVOJ BOSNE I HERCEGOVINE

Bosna i Hercegovina će prema procjenama Svjetske banke u narednim godinama imati blagi porast ekonomskog rasta i to:

2015.godini od 1,5%,

2016.godini 2,5% i

2017.godini 3%.

POLJOPRIVREDA I NJEN ZNAČAJ ZA EKONOMKSI RAZVOJ BiH

Na osnovu resursa s kojima raspolažemo poljoprivreda treba da bude glavi nosilac strategije razvoja Bosne i Hercegovine.

Danas u Bosni i Hercegovini koristi poljoprivreda proizvodi samo 40 % hrane za potrebe građana BiH, a prije rata poljprivreda je proizvodila 70% hrane za potrebe građana BiH.

Zbog ovih pokazatelja imamo veliki trgovonski deficit koji je rak-rana ekonomije BiH.

Uvozimo sve i svašta, iako je naše zdravije i jeftinije.

POLJOPRIVREDA I EKONOMSKI RAZVOJ

Država malo ulaže u poljoprivredu, pogotovo u odnosu na zemlje iz okruženja, pa su zbog toga naši poljoprivrednici opravdano nezadovoljni jer nisu konkurentni.

Poljoprivreda jedina može brzo i uz male investicije zaposliti naše nezaposleno ruralno stanovništvo.

Država mora više da ulaže u poljoprivredu u vidu poticaja i subvencija jer „NEMA BOGATE DRŽAVE BEZ BOGATOG SEOSKOG STANOVNIŠTVA“.

SAOBRADAJ U FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA BiH

Bosna i Hercegovina ima povoljan položaj u transportno-komunikacionom sistemu Balkana i južne Evrope.

Shodno svom položaju ona nastoji da se i u domenu transporta i komunikacija što brže priključi razvijenim zemljama Evrope i svijeta u čemu i postiže određene rezultate.

Bez dobrih komnikacija nema ni ekonomksog razvoja.

ŽELJEZNIČKI SAOBRADAJ U BiH Željeznice u BiH imaju istorijsku

funkciju kao dominantni vid transporta koji podržava razvoj teške industrije koja je bila preovladavajuća u prethodnom periodu kao i industrijskih grana rudarstva i kamenoloma, a koje su najčešće smještene u blizini željezničkih koridora.

Prva željeznička pruga u BiH (Dobrljin – BanjaLuka) datira još iz 1872. godine.

CESTOVNI SAOBRADAJ U BiH Cestovni saobraćaj, uz ostale elemente

saobraćajnog sistema, predstavlja krvotok privrednog razvitka nekog društva.

To nameće potrebu odgovora na pitanje utjecaja

doprinosa cestovnog saobraćaja na razvoj turizma kao značajne privredne grane.

Cestovni saobraćaj i infrastruktura u Bosni i Hercegovini je u nadležnosti različitih institucija na različitim nivoima vlasti (općina, kanton, entiteti i država BiH).

POMORSKI SAOBRADAJ U BiH BiH je međunarodno verificirana

kao pomorska država, a potpisnica je konvencija, rezolucija, direktiva i ugovora koji se odnose na pomorski transport.

Sporazumom između Federacije BiH i Hrvatske iz maja 1995. godine BiH je odobren izlaz na Jadransko more kroz hrvatsku teritoriju preko luke Ploče.

RIJEČNI SAOBRADAJ U BiH Prije 1990. sljedeće rijeke u BiH su imale značajnu

komercijalnu, društvenu i rekreacionu funkciju:

Sava, plovna dužinom od 333 riječnih km (od 175 rkm do 507 rkm);

Neretva, plovna dužinom od 4 km od Metkovića do Gabele;

Ušća Une, Bosne i Drine su korištena za transport građevinskog materijala.

Jezera Modrac, Jablanica, Salakovac, Grabovica, Hutovo Blato, Husko i Pliva imali su sportsko-rekreativnu funkciju.

RIJEČNI SAOBRADAJ U BiH Značaj toka rijeke Save, koji predstavlja

blizu 1/100 ukupne evropske riječne mreže je po raspadu bivše SFRJ znatno porastao s obzirom da predstavlja vezu tri (3) države:

Hrvatske,

BiH i

Srbije.

VAZDUŠNI SAOBRADAJ U BiH Jedini aerodrom osposobljen i opremljen za civilnu avijaciju

u predratnom periodu u BiH bio je aerodrom u Sarajevu.

Danas BiH ima četiri (4) aerodroma: Sarajevo, Banjaluka, Tuzla i Mostar.

Sarajevski aerodrom je smješten u kotlini, okružen planinama na nadmorskoj visini od 520 m.

Zimske mjesece, posebno decembar i januar karakterizira

velika magla, sa temperaturom -6 C do –25 C, te velike snježne padavine.

TURIZAM U FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA BiH

Bosna i Hercegovina treba i mora više da ulaže u turizam jer

imamo turističke kapacitete, ali uz mala ulaganja treba da ih stavimo u funkciju.

Najveći dio svjetskih naučnika i analitičara smatraju da je uz genetiku i informatiku fenomen 20 stoljeća i budućnosti turizam.

TURIZAM U FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA

Bosna i Hercegovina ranije nastupala kao dio jugoslovenske turističke ponude, Bosna i Hercegovina je uspjela da za relativno kratak period postane poznata pod sopstvenim imenom kao lijepa, atraktivna, bezbjedna destinacija.

Veoma je blizu svim evropskim metropolama i u njoj se turisti osjećaju prijatno, s obzirom na gostoljubivost naroda.

To je vidljivo po pisanju najutjecajnijih svjetskih dnevnika i magazina koji u Bosni i Hercegovini najčešće pišu u superlativu, kada je u pitanju turizam.

TURIZAM U FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA BIH

Bosna i Hercegovina ima duboke korijene turističkog organiziranja i raspolaže sa :

prirodnim,

kulturnim,

klimatskim,

rekreativnim,

kulturološkim,

gastronomskim i

drugim resursima kao pretpostavka daljeg ubrzanijeg razvoja turizma u regiji i priključenju evropskoj turističkoj ponudi.


Za uzimanje dijela evropskog turističkog kolača neophodno je pored svih aspekata u boljoj organiziranosti turizma u potpunosti razviti sve vidove saobraćaja, a time i drumski saobraćaj u Bosni i Hercegovini, poboljšati postojeću mrežu puteva rekonstrukcijom i rehabilitacijom, izgraditi novu mrežu putnih pravaca, a posebno što ranije u cijelosti izgraditi autoput na koridoru Vc kao osnovu povezivanja sjevera i juga zemlje i uključenje u Evropske putne pravce.


Razvoj turizma u Bosni i Hercegovini je direktno povećanje izvoza Bosne i Hercegovine.

Za nas kao malu zemlju nema druge alternative rastu utemeljenom na izvozu, ocjena je ekonomskih analitičara.

U tom smislu i postoje i obaveze i zadaci države Bosne i Hercegovine kao i njenih entiteta i nižih nivoa vlasti u razvoju saobraćaja i turizma, jer se nigdje u svijetu turizam nije razvio bez pomoći i učešća države.

UVOĐENJE PDV-a I NJEGOV ZNAČAJ ZA EKONOMKSI RAZVOJ

BiH PDV je vrsta poreza na promet kojim se

oporezuju sve faze prometa, počev od proizvođača do potrošača.

Uvođenje PDV-a 1.januara 2006 godine u visini od 17%,zasigurno je najbolji projekat u Bosni i Hrrcegovini poslije rata i predstavlja vrhunac reforme sistema indirektnog oporezivanja u BiH.

Porezna politika predstavlja izraz nacionalnog suvereniteta i dio je cjelokupne ekonomske politike jedne države.

UVOĐENJE PDV-a I NJEGOV ZNAČAJ ZA EKONOMKSI RAZVOJ

BiH

1. Implementacija PDV 2006 godine imala je višestruke pozitivne efekte na ekonomiju BiH. U toj godini Bosna i Hercegovina imala je ekonomski i fiskalni napredak.

Npr. u 2005.godini BDP je bio 14.455 milijardi KM,a nakon uvođenja PDV-a 2006.godine BDP je porastao na 17.559.6 milijardi KM,što je značilo povećanje od 11,2% i što je veće u odnosu na zemlje u okruženju.

2. Došlo je povećanja izvoza i smanjenje uvoza,što je doprinjelo smanjenju trgovinskog deficita,koje je vodilo i smanjenju deficita tekućeg računa.

UVOĐENJE PDV-a I NJEGOV ZNAČAJ ZA EKONOMSKI RAZVOJ

BiH 3. Uvođenje PDV-a dovelo je do smanjenja sive ekonomije, tako

da se dio sive ekonomije uključio u regularne tokove, a što je imalo jako pozitivne efekte na ekonomiju BiH.

4. Došlo je do povećanja poreske baze, odnosno broja poreskih obveznika i veće finansijske discipline.

5. Duplo je povećan broj poreskih obveznika s 20.000 na 40.000 što je uticalo na rast prihoda.

6. Uvođenjem PDV-a dobili smo suficit na svim nivoima, da nam prihodi rastu, dobro napreduju, međutim vođenje fiskalne politike nije bilo dobro, jer umjesto da te prihode usmjerimo u razvoj, oni su završili u potrošnji. Došlo je do povećanja plata na svim nivoima, iako to povećanje plata nije pratila produktivnost.

7. Zahvaljujući PDV-u došlo je do povećanja investicija u Bosni i Hercegovini,do povećanja proizvodnje i zaposlenosti.

EFEKTI PDV-a NA EKONOMKSI RAZVOJ BiH

- Uvođenje PDV-a ima veoma pozitivne efekte na punjenje budžeta BiH.

- Pored ekonomskog uticaja PDV, predstavlja važan korak ka stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora i u izgradnji državnih institucija.

- Implementacija PDV-a u BiH završena je uspješno i imala jako pozitivne efekte na ekonomiju Bosne i Hercegovine, koju nažalost naša vlast nije znala iskoristiti, umjesto da višak prihoda usmjere u razvoj i podsticaje proizvodnje, sve je završilo u potrošnji-u novčanicama budžetskih korisnika.

EFEKTI PDV-a NA EKONOMKSI RAZVOJ BiH

- U implementaciji PDV-a ostvaren je visok nivo koordinacije aktivnosti među različitim nivoima vlasti.

- PDV je ojačao konkurentnost ekonomije BiH i počeo stimulatvno djelovati na rast izvoza zbog povrata poreza.

- PDV je kreirao pretpostavke za veća ulaganja,zapošljavanje, veća izdvajanja za socijalnu zaštitu,povratnike i raseljena lica.

- Rast cijena samo je djelimično bio uzrokovan uvođenjem PDV-a, a značajnim djelom i rekordnim poskupljenjima energenata na međunarodnom tržištu.

OBRAZOVANJE I KADROVI U FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA

BiH Ulaganje u obrazovanje je najisplativija investicija

svakog društva, svake države, jer ekonomski rast i ekonomski razvoj ne ovise samo od tehnološke modernizacije i novca, već i od nivoa i kvaliteta obrazovanja.

Ljudski resurs je bogatstvo jednog društva,jedne države a znanje je moć i najveće bogatstvo svakog pojedinca.

Nema ekonomksog razvoja bez kvalitetnog obrazovanja.


BiH Obrazovanje mora biti usklađeno sa tržištem rada,

te fleksibilno kako bi se brzo moglo prilagođavati potrebama tog tržišta.

Obrazovanje i znanje su temalj, baza, fundament svega ostalog i glavni faktor za ubrzani i održivi ekonomski razvoj svake države.

Moderne ekonomije svoj uspjeh grade isključivo na kvalitetnim kadrovima, obrazovanom menađmentu, dobro obučenoj radnoj snazi, tako da kod njih proces obrazovanja i usavršavanja zaposlenih i menadžera je stalan proces.


BiH Ključni faktor ekonomskog razvoja svakog društva,

svake države je planiranje kadrova i njihovo obrazovanje.

S toga ulaganje u obrazovanje ne bi se smjelo tretirati kao trošak, već kao ulaganje u proširenu reprodukciju, ulaganje u razvoj, prosperitet i.t.d.

Bosna i Hercegovina mora posvetiti veću pažnju u obrazovanju i kroz zakone na svim nivoima sistemski riješiti finansiranje i osiguranje standarda obrazovnim institucijama u skladu s našim mogućnostima i potrebama.

Mi još nismo suštinski izvršili reformu obrazovanja.


BiH Trebamo rasteretiti nastavni plan i program

osnovnog i srednjeg obrazovanja i njegovo usklađivanje sa Evropskim i svjetskim standardima.

Kad je u pitanju visoko obrazovanje moramo naše programe i planove uskladiti s potrebama tržišta rada

Kad su u pitanju mladi opredijelimo se za takvo obrazovanje koje će djecu i omladinu obrazovati da kreativno misle, kritički rasuđuju i djeluju.


BiH Obrazovan čovjek i dobar menadžer su osnovne

poluge razvoja moćnih ekonomija zemalja zapadne Evrope i Amerike.

Navešćemo jedan primjer: Imamo dvije firme jednu iz Bosne i Hercegovine i

jednu iz Amerike. Firme proizvode isti proizvod i imaju isti broj

uposlenih-100 radnika. Firma iz Amerike ime duplo veću proizvodnju, 5 puta

veći izvoz i postiže 3 puta veću cijenu od naše firme-ZAŠTO?


BiH Odgovor je jednostavan: - Zbog obrazovanog menadžmenta i dobro educiranih

i obučenih radnika.

- Menadžer iz Amerike je obrazovan i govori više stranih jezika, za razliku od menadžera iz BiH, koji u većini nisu obrazovani, a neki ne znaju dobro ni bosanski jezik,

- Firma iz Amerike puno ulaže u edukaciju menadžmenta i radnika, obrazovanje, marketing, reklamu,promociju i prisutna je na svim svjetskim sajmovima, dok naš direktor smatra da je to skupo ulaganje.


BiH - Dizajn i pakovanje kod firme iz Amerike je

luksuzno, s čim se postiže visoka cijena.

-S aspekta produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti u firmi iz Amerike uposleno je 5 radnika u administraciji, a kod nas u BiH 30, što opterećuje cijenu koštanja-prodajnu cijenu i nismo konkurentni na svjetskom tržištu


BiH Iz ovog primjera se vidi kolika je važnost dobrog

menadžera i kvalitetnog obrazovanja u uspješnom poslovanju firmi, koje su glavni nosilac ekonomskog rasta i ekonomskog razvoja svake države.

Bosna i Hercegovina s ovakvim obrazovanjem i odnosom države prema njemu, ne može imati stabilan ekonomski rast i razvoj te ne može stvoriti samoodrživu ekonomiju .


BiH Znanje je moć i najveće bogatstvo svakog pojedinca.

Čovjeku možete uzeti sve ali pamet ne.

U eri treće naučno-tehnološke revolucije, sve više se uvažava saznanje da uspješnost firmi ne ovisi samo od novca i tehnološke modernizacije, već i od nivoa obrazovanja i od uključivanje nauke u tehnološke i ekonomske procese.

Znanje je moć i vrlina, dok se u savremenom svijetu vrijednost istine dokazuje silom.

U prošlosti znanje je bilo upućeno na moć, ali nije bilo identično sa njom.


BiH Nažalost, kod nas u Bosni i Hercegovini to nije

tako i još uvijek obrazujemo kadrove za biroe za zapošljavanje, a ne za potrebe tržišta rada.

Ova neusklađenost između obrazovanja i tržišta rada najviše pogađa mlade s fakultetskim diplomama.

Jedan od razloga je i naš Dejtonski ustav, koji

je kantonima i entitetima prepustio nadležnosti u obrazovanju.


BiH Bosna i Hercegovina je zemlja u tranziciji,

ekonomska situacija je loša, imamo velik broj nezaposlenih, a na drugoj strani opterećena je visokim troškovima školovanja, dok se lica zapošljavaju na poslovima koji su ispod njihovih kvalifikacija ili na tržištu rada ne postoje kadrovi čija su znanja dovoljna za obavljanje određenih poslova.

OBRAZOVANJE I UBRZANI-ODRŽIVI EKONOMKSI RAZVOJ

Ubrzanog i održivog ekonomskog razvoja nema bez kvalitetnog obrazovanja i jedinstvenog ekonomskog prostora.

Najbolji primjer ubrzanog i održivog ekonomskog razvoja je Turska.

To je država koja je u posljednjih 8 godina najviše investirala u obrazovanje i u tom periodu Turska je doživjela ekonomsku ekspanziju, otplatila je sav dug MMF-u i razvija se na svim poljima.


Bosna i Hercegovina ima šanse za ubrzani ekonomski razvoj ako u budućnosti bude puno više ulagala u obrazovanje i nauku, te obrazovne programe uskladila sa potrebama tržišta rada.

Ključni problem je nezaposlenost i neadekvatan sistem obrazovanja, odnosno njegova neusklađenost s tržištem rada.

Pažnja bi se trebala posvetiti reviziji školskih planova i programa, kako bi se stečene vještine i znanja prilagodili zahtjevima tržišta.

OBRAZOVANJE I UBRZANI-ODRŽIVI EKONOMSKI RAZVOJ

Jedinstvo, saradnja i povezivanje obrazovnih institucija s poslodavcima je nužno i potrebno u cilju pokretanja privrede, zapošljavanja, ubrzanog ekonomskog razvoja i progresa.

Svijest mladih ljudi se treba mijenjati tako da, umjesto očekivanog radnog mjesta u javnoj upravi koje garantira sigurnost i redovna plate, iniciraju projekte, postanu inovatori i pokretači formiranja firmi ili dio lanca velikih kompanija.


Obrazovni sistem i studijski program trebaju biti u funkciji potreba tržišta rada i stvaranja dobrih ekonomskih rezultata.

Budućnost traži kadrove koji će biti u stanju da upravljaju svjetskim ekonomijama na globalnom nivou, kao i malim preduzećima, a to znači koncept vječitog učenja i educiranja.

Globalni pasoš da mladi svoje zaposlenje mogu nađu na svjetskom tržištu rada.

SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA I NJEN UTICAJ NA EKONOMKSI

RAZVOJ BiH Svjetska kriza nastala je 2007 godine u SAD na

američkom tržištu, velikom finansijskom krizom izazvanom problemima na tržištu hipotekarnih kredita.

Veliki broj dužnika nije bio platežno sposoban da otplaćuje svoje kreditne obaveze i američke banke koje su imale velika očekivanja u pogledu profita,upravo po osnovu plasiranih kredita našle su se pred bankrotom.

SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA I NJEN UTICAJ NA EKONOMKSI

RAZVOJ BiH Međutim, kriza se nije zaustavila samo na tržištu

hipotekarnih kredita, ona je zahvatila cjelokupno američko finansijsko tržište.

I pored toga što je kriza izbila na finansijskom tržištu SAD, za veoma kratko vrijeme ona se proširila i imala utjecaj na tržištima u cijelom svijetu kao i u BiH.

Ovako brzo širenje krize na cijeli svijet pokazuje nam koliko su tržišta svijeta međusobno povezana.

KRIZA KAPITALA PRENEŠENA NA KRIZU NARODA

POSLJEDICE SVJETSKE EKONOMKSE KRIZE

Kriza je do sada proizvela niz teških ekonomskih i socijalnih posljedica koje će se vremenom samo uvećavati.

Među najtežim posljedicama su: Smanjenje svjetskog bruto domaćeg proizvoda, Povećanje nezaposlenosti, Smanjenje vrijednosti svjetske trgovine i usluga, Bitno smanjenje direktnih stranih investicija, Sve teže dobivanja kredita u inostranstvu i

zapadanje u dužničku krizu velikog broja zemalja,

POSLJEDICE SVJETSKE EKONOMKSE KRIZE

Smanjenje priliva deviza po osnovu doznaka radnika zaposlenih u inostranstvu,

Protekcionizam koji praktikuje sve veći broj zemalja,

Sve veće gubljenja povjerenja, naročito poslije samita G-20 održanog početkom aprila tekuće godine,

Kriza Svjetske trgovinske organizacije, pogotovo nakon nagovještaja najvećeg pobornika slobodne svjetske trgovine SAD.a da se mogu povući iz te organizacije.

Posljedice krize posebno su odrazile i imale negativan uticaj na velike svjetske kompanije i njihovo poslovanje.

Došlo je do velikog pada profita i vlasnici kompanija bili su prinuđeni da otpuštaju svoje radnike.

MJERE ZA UBLAŽAVANJE SVJETSKE EKONOMKSE KRIZE

Mjere fiskalne politike : Javni radovi, Projekti javnog zapošljavanja, Promjene poreznih stopa . Mjere monetarne politike: Politika ograničavanja novčane ponude , Stabilnost domaćeg novca i njegovog deviznog tečaja , Monetarna ravnoteža, Povećanje investicija. Povećanje BDP i proizvodnje Povećanje zaposlenosti .

UTICAJ I POSLJEDICE EKONOMSKE KRIZE NA EKONOMKSI RAZVOJ BiH Ekonomska kriza je imala i ima negativne

posljedice po ekonomiju BiH, jer prije dolaska krize u BiH 2008.

Godine, ekonomija Bosne i Hercegovine na makroekonomskom planu imala je fiskalni i ekonomski napredak:

BDP je imao trend rasta unazad 3 godine, 2005 (6%), 2006 (6%) i 2007 (6,5%),

Izvoz je povećan a smanjen uvoz,

Smanjen deficit,

UTICAJ I POSLJEDICE EKONOMKSE KRIZE NA EKONOMKSI RAZVOJ BiH Devizne rezerve su se povečavale a

2007 godine iznosile su 6.650 milijardi km,

Inflacija 4,9% -2007 godine,

Povećana štednja,

Povećana zaposlenost,

Povećane investicije,

Povećana proizvodnja

UZROCI EKONOMKE KRIZE U BiH Kriza u BiH ima više uzroka: Prije svega politička nestabilnost,

Loše stanje ekonomije

Odsustvo pravne države,

Niska efikasnost reformi,

Visok stepen nezaposlenosti i siromaštva,

Nizak nivo koordinacije između različitih nivoa vlasti,

Neefikasne institucije,

Velika uloga međunarodne zajednice.

UZROCI EKONOMSKE KRIZE U BiH Globalna ekonomska kriza i njeno širenje na Bosnu i

Hercegovinu imalo je jako negativan efekat na ekonomiju BiH.

Reagiranje vlasti na krizu u početku nije bilo, oni su smatrali da će nas kriza mimoići, iako je poznato da su naše banke i naša ekonomija ovisni o utjecaju izvana.

Kriza u BiH postala je ambijent u kojem se živi, ambijent koji kreira pogled na svijet, na reforme, na budućnost.

Zaoštravanje krize u BiH praćeno je: Padom ekonomske aktivnosti, Usporavanjem ili zaustavljanjem reformi,

UZROCI EKONOMSKE KRIZE U BiH Politizacijom krize i njenih posljedica,

Zaoštravanjem pitanja raspodjele javnih prihoda,

Smanjenjem mogućnosti finansijske intervencije vlasti,

Otežanom postizanju konsenzusa povodom zaduživanja,

Rastom poreskog opterećenja,

Socijalizacijom gubitaka i investicionih promašaja,

Sklonost ka protekcionizmu,

Usporavanje Evro integracija.

SVJETSKA EKONOMKSA KRIZA Kriza koja je prvo zahvatila SAD, a zatim se

proširila na ostale zemlje nije nastala slučajno.

Kriza je nastala kao posljedica vođenja neodgovorne poslovne politike nadležnih državnih institucija za kontrolu finansijskog tržišta i nestručnosti u radu rejting agencija, kao i fundamentalnih slabosti koje godinama postoje u oblasti finansijske kontrole i regulative SAD.

Kao što znamo velika ekonomska kriza 30-tih godina odredila je sudbinu civilizacije u dvadesetom (20) vijeku.

SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA Nesumnjivo je da će velika ekonomska

kriza s početka 21-og stoljeća odrediti našu sudbinu i vjerovatno suštinski promjeniti privredni sistem i geopolitičke odnose na planeti.

Poredeći krizu s početka 21-og stoljeća i veliku krizu 30-tih godina evidentno je:

Da su obe krize nastale u SAD i odatle se proširile na cijeli svijet,

Kriza s početka 21-og stoljeća se smatra dramatičnijom od krize 30-tih godina,

Krizu 30-tih karekterizirao je brzi slom-krah berze, dok je pad berze sadašnje krize nešto sporiji.

SVETSKA EKONOMKSKA KRIZA Produbljavanje krize u ambijentu koji se sporo

mijenja može imati za posljedicu vrlo spor oporavak BiH u postkriznom peridu.

Činjenica je da BiH ne može računati na široku međunarodnu finansijsku podršku sličnu onoj neposredno poslije rata.

Najveći dio tereta oporavka od krize podnijet će građani BiH.

KRIZA KAPITALA-KRIZA GRAĐANA

MAKROEKONOMKS SITUACIJA U BiH i EKONOMKIS RAZVOJ

Ekonomska situaciju u Bosni i Hercegovini nije dobra, iako na makroekonomskom planu nemamo tako loše ekonomske pokazatelje.

I pored toga što Bosna i Hercegovina na makroekonomskom planu ima blagi rast, u BiH se loše živi, a glavni problem su nezaposlenost i siromaštvo.

Znači, Bosna i Heercegovina ima makroekonomsku stabilnost, ali i mikroekonomsku nestabilnost.

Bosna i Hercegovina ima najkompliciraniji ustav na svijetu i s ovakvim ustavom ne može stvoriti samoodrživu ekonomiju - ne može naprijed.

MAKROEKONOMSKA SITUACIJA U BiH i EKONOMSKIR AZVOJ

Svi nam makroekonomski pokazatelji pokazuju da BiH kao država sa 3 do 4 miliona stanovnika nije ekonomski održiva iako je bogata s prirodnim resursima.

Bosna i Hercegovina je umjereno zadužena zemlja,

Imamo oko 6,7 milijaardi KM deviznih rezervi,

Malu inflaciju,

Veliku privatnu štednju domaćinstva oko 9,5 milijardi KM, Ali zbog ovakvog ustava, gdje nemamo kormilara broda, imamo probleme u ekonomksom razvoju.

MAKROEKONOMSKI PROBLEMI U BiH

Najveći makroekonomski problemi u Bosni i Hercegovini su:

1.visoka nezaposlenost,

2.visoka inflacija,

3.spor ekonomski rast,

4.mikroekonomsku nestabilnost.

5.velik trgovinski deficit,

6.veliki budžetski deficiti na svim nivoima,

MAKROEKONOMSKI PROBLEMI U BiH

7.nizak kreditni rejting,

8.politička nestabilnost,

9.velika zaduženost,

10.nemamo povoljan ambijent za ulaganja,

11.prevelika i preglomazna administarcija,

12.prevelika javna potrošnja.

MAKROEKONOMSKA SITUACIJA U BiH

Država nam je preskupa i ovoliku javnu potrošnju nebi mogle izdržati ni mnogo bogatije države od BiH, te stoga pod hitno trebamo krenuti u ekonomske reforme, kresanje državne administracije i smanjivanje javne potrošnje.

Šta treba uraditi da bi se u Bosni i Hercegovini pokrenuo ekonomski rast i razvoj?

Prije svega Bosna i Hercegovina treba da uvede kontrolu i finansijsku disciplinu na svim razinama vlasti.


BiH nema kontrolu nad platama jer fiskalni savjet na nivou države ima koordinirajuću ulogu, tako da nam pojedini načelnici, savjetnici, činovnici na nižim nivoima vlasti imaju velike plate, čak mnogo veće od državnih ministara i premijera.

Kao što se vidi iz priloženog najveći ekonomski problemi u BiH, osim nezaposlenosti i siromaštva, su preglomazna administarcija i prevelika javna potrošnja.

MAKROEKONOMKSA SITUACIJA U BiH

Privreda u BiH je u veoma teškoj ekonomskoj situaciji.

U Bosni i Hercegovini neophodne su ekonomske reforme, smanjivanje administarcije i usklađivanje javne potrošnje s realnim mogućnostima.

Možemo trošiti samo onoliko koliko zaradimo a povećanje plata mora da prati produktivnost.

Niko nije protiv visokih rezultata ako iza njih stoji rezultat.

Nema bogate države bez bogatih pojedinaca.


Ekonomske reforme su nužne i neophodne, one nam jedino mogu pokrenuti

privredu, donijeti svijetliju budućnost i bolji život za sve građane, te stoga ekonomija i ekonomske reforme treba da budu prioritet u radu svih vlada.

Ekonomija treba da bude osnovni činilac u reintegraciji države BiH i ekonomiju treba odvojiti od politike.


Do pojave velike ekonomske krize( .godine) BiH je imala ekonomski rast i razvoj:

-GDP je imao u prosjeku trend rasta od 6%,

-inflacija 2 do 5%,

-devizne rezerve su dostigle najviši nivo 6,7 milijardi km,

-vanjski dug je bio 4,2 milijarde km,

-kreditni rejting nam je bio dobar i dosta boljhi od zemalja iz okruženja s prosječnom kamatom od 7,2%,


-došlo je do povećanja proizvodnje,

-povećanja izvoza,smanjenje uvoza i smanjenje deficita,

-došlo je do povećanja investicija i zaposlenosti.

Međutim, BiH nije vodila ispravnu fiskalnu politiku, tako da se uvećani prihodi od uvođenja PDV-a nisu pametno uložili u razvoj već u potrošnju, što se vratilo kao bumerang i nespremni smo dočekali ekonomsku krizu.

MAKROEKONOMSKA SITUACIJA U BiH i EKONOMKSI RAZVOJ

Prije dolaska ekonomske krize (2008.godina) svjetska ekonomija je bila moćna, bili su povoljni krediti s malim kamatama i dugim gresjom otplate i umjesto da se BiH tad zadužuje, mi smo sad prinuđeni da se pod vrlo nepovoljnim uslovima zadužujemo.

“Kuća se pokriva kad je sunce a ne kad kiša pada“.

EKONOMSKA KRIZA I EKONOMSKI RAZVOJ U BiH

Kriza još uvjek traje, svaki dan nam se povećava nezaposlenost, gašenje preduzeća, prihodi su nam manji, deficiti u budžetima i sve nam ovo govori da

moramo primijeniti dva (2) zlatna ekonomska pravila koja se primjenjuju svugdje u svijetu a to je:

1. možemo se zadužiti samo 40% do visine BDP i

2. sve zaduženje mora da bude usmjereno u razvoj.

BiH I EKONOMSKI RAZVOJ Bez povećanja investiranja, povećanja

proizvodnje i potrošnje, Bosna i Hercegovina ne može izaći iz krize, primjer su SAD, Velika Britanija i Japan, svjetske ekonomske sile, mnogo su zadužene zemlje, ali su ekonomski moćne.

Japan je svjetska ekonomska sila koja ima 180% zaduženja u odnosu na GDP, a BiH ima 58% u odnosu na ukušpan GDP, kad se uzme vanjski i unutrašnji dug.

Međutim, SAD, Velika Britanija i Japan svaja zaduženja ulažu pametno u razvoj, infrastrukturu, proizvodnju u ono što stvara novu vrijednost, a ne u potrošnju kao BiH.

BiH i EKONOMKSI RAZVOJ Bosna i Hercegovina ima ekonomske

potencijale i resurse, samo ih trebamo pametno koristiti i staviti u funkciju.

BiH se treba još zadužiti i uložiti u infrastrukturu i energetiku, jer Bosna i

Hercegovina na osnovu svojih prirodnih resursa u energetici može pokrenuti velike investicije s

velikim zapošljavanjem u svim granama.

BiH posebno ima ogroman potencijal u energetici, koji nije iskorišten, i sada kada globalno u svijetu prijeti nestašica energije i

energetskih resursa.

BiH i EKONOMSKI RAZVOJ Također, BiH treba dovršiti proces

privatizacije, treba dovršiti proces prodaje javnih

preduzeća, kao dio ili cjelinu, i taj novac treba uložiti pametno u kapitalne investicije, a ne u potrošnju.

Novac od privatizacije jednom se dobiva i zato ga treba pametno uložiti u razvoj, a najbolje je da se uloži u infrastrukturu.

Javni radovi i izgradnja puteva su najbolji

način da se pokrene ekonomski rast i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine.

BiH i EKONOMSKI RAZVOJ Bosna i Hercegovina je mala država

sa bogatim prirodnim resursima, trebamo te resurse da stavimo u funkciju i da pokrenemo razvoj, a ne kao sada da služimo kao sirovinska baza nekim razvijenim državama.(npr.Italija izvozimo trupce i građu).

BiH na bazi svojih resursa ima sve preduvjete da potakne ekonomski rast i razvoj i da postane država ugodnog življenja i uspješnog poslovanja.

NEZAPOSLENOST U BiH i EKONOMSKIR AZVOJ

U Bosni i Hercegovini problem svih problema je „NEZAPOSLENOST“ i to prije svega mladih obrazovanih ljudi.

Armija nezaposlenih je na berzi rada s malim ili gotovo nikakvim šansama za posao.

U oktobru 2014 godine u Bosni i Hercegovini bilo je 547.664.nezaposlena,a ove godine taj broj je oko 575.000.

NEZAPOSLENOST U BiH i EKONOMKSI RAZVOJ

Broj nezaposlenih u BiH naročito se uvećao u 2009 godini-godini početka ekonomske krize.

Najveći broj nezaposlenih lica prema evidencije zavoda za zapošljavanje je došao iz privatnog sektora kroz prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme, sporazumni prekid radnog odnosa, odnosno kao tehnološki višak.

U ekonomskoj krizi banke su pooštrile kriterije za kreditiranje, što je najviše pogodilo privatni sektor,koji je bio prinuđen da smanjuje broj zaposlenih.


Poseban problem u BiH su zapošljavanje mladih.

Zbog nezaposlenosti veliki broj mladih obrazovanih kadrova odlazi u inostarnstvo da radi, iako je država u njih uložila ogromna sredstva.

U ispitivanju koje je provedeno među mladima između 18 i 30 godina, oko 70% mladih u BiH je nezaposleno.

Otvaranje radnih mjesta i dalje ide sporo, a nezaposlenost je vrlo visoka.


Nezaposlenost je najveći problem koji pogađa mladu generaciju, kako u urbanim,

tako i u ruralnim dijelovima BiH, a u kombinaciji sa stambenim problemima, stalnom ekonomskom krizom, mladi ljudi zapadaju u stanje očaja i planiraju iseljenje kao jedinu mogućnost da osiguraju dostojnu budućnost.

Danas je prisutan trend velikog odliva mladih kadrova iz BiH radi zaposlenja.

NEZAPOLSENOST U BiH i EKONOMSKI RAZVOJ

Glavno pitanje za BiH kad je u pitanju zaposlenost je:

1.kako obezbijediti povoljan poslovni ambijent,

2.kako potaknuti i privući investicije,

3.kako rasteretiti i pokrenuti privredu,

4.kako povećati proizvodnju i izvoz,

5.kako smanjiti uvoz i trgovinski deficit,

6.kako povećati produktivnost i

7.kako potaknuti i povećati zapošljavanje da se stanovništvo zapošljava i živi od svoga rada.


Bosna i Hercegovina da bi imala ekonomski razvoj, prije svega treba da:

1. smanji javnu potrošnju,

2. smanji plate, a da povećanje plata prati produktivnost,

3. privredi, domaćoj proizvodnji, poljoprivredi i turizmu dati poticaje i olakšice, te

4. pokrenuti kapitalne investicije u energetici i u infrastrukturi.

PREVELIKA JAVNA POTROŠNJA I PREGLOMAZNA ADMINISTRACIJA KAO PREPREKA EKONOMKSOM

RAZVOJU Bosni i Hercegovini su neophodne

USTAVNE REFORME da stvori:

1. funkcionalniju,

2. jeftiniju i

3. efikasniju državu, koja će biti sposobna da stvori samoodrživu ekonomiju ,rast i razvoj.

PREGLOMAZNA ADMINISTRACIJA KOA PREPREKA EKONOMKSOM

RAZVOJU BiH U BiH između ostalog imamo:

dvije (2) države u državi a jedna država ima deset (10) državica,

četrnaest (14) vlada,

četrnaest parlamenata,

preko 150 ministarstava, toliko ministara, zamjenika, pomoćnika, vozača, sekretarica itd.

185 općina,

199 budžeta a nemamo kormilara broda.

PREGLOMAZNA ADMINISTRACIJA KAO PREPREKA EKONOMSKOM

RAZVOJU BiH Zbog ovakve preglomazne

administracije i prevelike javne potrošnje, država se neopravdano zadužuje i povećava namete privredi koja je već preopterećena raznoraznim davanjim i izdvajanjima.

S toga u BiH su neophodne ekonomke reforme i kresanje javne potrošnje.

To je bolan rez na kratki rok ali na dugi rok je jako efikasan.

TRGOVINSKI DEFICIT KAO PREPREKA EKONOMKSOM

RAZVOJU BiH Trgovinski deficit u Bosni i Hercegovini je

veliki problem i on je u 2014. godini iznosio 6.849.296.000 KM, što pokazuje da je uvećan za 9,45% u odnosu na prethodnu godinu.

Ovakve promjene vanjskotrgovinske razmjene rezultirale su da je pokrivenost uvoza-izvozom 56,6%, što je manje za 2,16% u odnosu na 2013.godinu.

BiH uvozi sve i svašta i zato svoju akumulaciju dajemo drugima.

TRGOVINSKI DEFICIT KAO PREPREKA EKONOMSKOM

RAZVOJU BiH Nažalost Bosna i Hercegovina, još uvijek

daleko više uvozi robe u zemlju, nego što izvozi.

Prema podacima agencije za statistiku za 2013.godinu najveći bh.izvozni brendovi su:

1.električna energija,

2.dijelovi za sjedala,

3.legure aluminija,

4.šipke od željeza ili nelegiranog čelika i

5.ženska obuća.

TRGOVINSKI DEFICIT KAO PREPREKA EKONOMKSOM

RAZVOJU BiH Šta BiH treba učiniti da bi se smanjio

trgovinski deficit? 1. Prije svega,Bosna i Hercegovina treba da zaštiti

domaću proizvodnju jer domaća proizvodnja i domaći proizvod su jedino i najbolje rješenje za izlazak Bosne i Hercegovine iz ekonomske, socijalne i političke krize.

2. Svi građani BiH treba da podrže akciju “Kupujmo domaće proizvode“, jer će na taj način najviše pomoći sami sebi, nezaposlenima, svojoj djeci i državi Bosni i Hercegovini.


RAZVOJU BiH

3. BiH treba da donese takve popise i zakone s kojima će obezbijediti takav poslovni ambijent, gdje ćemo zaštititi domaću proizvodnju, što više proizvoditi, više ulagati u educiranje kadrova, te da taj domaći proizvod uz dobar marketing ponudimo svakom potrošaču.


RAZVOJU BiH Također, svi domaći proizvođači koji

proizvode proizvod namijenjen izvozu treba od države da dobiju poticaje, a za

sve opravdane ekonomske proizvodne programe država treba da obezbijedi, povoljne dugoročne kredite s malom kamatnom stopom i dugim grejs periodom, gdje će se pokretati proizvodnja, zapošljavati novi radnici, povećavati izvoz, a smanjivati uvoz, što će na kraju smanjiti nepovoljni debalans uvoza i izvoza.


RAZVOJU BiH Bosna i Hercegovina ima veliki

trgovinski deficit, jer puno više uvozi, nego

što izvozi, uvozi se sve i svašta, razlog tome su jaki uvoznički lobi, kojima nije u cilju da se pokrene domaća proizvodnja.

Bosna i Hercegovina treba više ulagati u

subvencije i poticaje domaće proizvodnje, kao i zaštititi domaću proizvodnju putem akciza, prelevmana i carina.

KRIMINAL,MITO I KORUPCIJA KAO SMETNJA EKONOMKSOM RAZVOJU

BiH Bosna i Hercegovina treba odlučnije da

krene u borbu protiv kriminala, mita i korupcije.

Kriminal, mito i korupcija su veliki problem u BiH i negativno djeluju na dolazak investicija.

Kriminal, mito i korupcija su nešto najgore što može zadesiti jedno društvo, jednu državu.

Nažalost, to zlo zadesilo je i Bosnu i Hercegovinu.

KRIMINAL,MITO I KORUPCIJA KAO SMETNJA EKONOMKSOM RAZVOJU

BiH Kriminal,mito i korupcija jako negativno

utiču na ekonomiju Bosne i Hercegovine, jer smetnja su potencijalnim investitorima da ulažu i otvaraju fabrike, a to direktno utiče na ekonomski razvoj.

Niko neće da ulaže u državu gdje mora da daje mito i gdje nije siguran za svoj novac.

Novac je kao zec, najveća kukavica i on se ulaže samo tamo gdje je sigurno i gdje se može oploditi.

KRIMINAL,MITO I KORUPCIJA KAO SMETNJA EKONOMSKOM RAZVOJU

BiH Korupcija, također, negativno utiče i ugrožava

podršku međunarodnih finansijskih institucija, MMF-a i Svjetske banke.

Međunarodni kreditori su zabrinuti, jer

njihov novac ne završava tamo gdje je namijenjen, najčešće se opere i iznese vani.

Korupcija stimulira postojanje organiziranog

kriminala i sprječava demokratske procese, jer demokratski sistem podrazumijevaju da su svi ljudi jednaki pred zakonom, što kod nas nije slučaj.

KRIMINAL,MITO I KORUPCIJA KAO SMETNJA EKONOMSKOM RAZVOJU

BiH Posebno je korupcija prisutna kod

javnih nabavki, gdje se operu ogromna javna sredstva, tako da nam se 25 do 30 % poskupljuju cijene i usluge.

Sve države u svijetu su postale moćne i ekonomski jake tako što je pravna država iznad svega i nema nedodirljivih, pred zakonom su svi isti,

NPR; SAD zemlja s 300 miliona stanovnika ima 3 miliona zatvorenika.

FISKALNA I MONETARNA POLITIKA U FUNKCIJI EKONOMSKOG

RAZVOJA Bosna i Hercegovina treba da vodi

stimulativnu poresku politiku, tako što će poreskim olakšicama stimulirati zapošljavanje svakog novog radnika,(oslobađanje poreza za prijem novih radnika).

Također, treba stimulirati ulaganja poreza na dobit, zatim stimulirati uposlene koji rade na ubiranju poreza.

Najbolja poreska politika je “Manji porezi-više poreskih obveznika“, to za sobom donosi: veće prihode, veću zaposlenost, blagostanje i ekonomski razvoj u svim sferama života.

FISKALNA I MONETARNA POLITIKA U FUNKCIJI EKONOMSKOG

RAZVOJA Poresku politiku treba približiti svakom

građaninu, tj. učiniti je transparentnom.

Poreski obveznik mora znati gdje se troši njegov novac i da on bude subjekt, a ne objekt poreske politike.

Edukacija poreskih obveznika i uposlenih u organima uprave treba da stalan proces.

Poreske kontrole treba raditi kao na zapadu,unaprijed se najaviti i to će biti efikasnije.

FISKALNA POLITIKA U FUNKCIJI EKONOMSKOG RAZVOJA BiH

Fiskalnu politiku BiH trebamo voditi kako bi:

rasteretili privredu,

ubrzali ekonomski razvoj,

održali makroekonomsku stabilnost,

održali fiskalnu ravnotežu,

smanjili vanjsko-trgovinski deficit i

uredno servisirati vanjski i unutrašnji dug.

Treba povećati i finansijsku disciplinu u kontroliranju javne potrošnje, pri čemu treba voditi računa da to ne ide na teret opterećenja poreskih obveznika.

MONETARNA POLITIKA U FUNKCIJI EKONOMSKOG RAZVOJA BiH

Monetarna politika sastoji se od kontrole novčane ponude od strane središnje banke, ovisno o fazi privrednog ciklusa.

U inflacijskim uvjetima primjenjuje se politika ograničenja novčane ponude, dok se u razdoblju recesije, depresije vodi politika povećanja agregatne ponude novca.

MONETARNA POLITIKA U FUNKCIJI EKONOMSKOG RAZVOJA BiH

Uloga Centralne banke BiH Važna pretpostavka za očuvanje

makroekonomske stabilnosti i u narednom srednjoročju treba da ostane vođenje monetarne politike na principu "valutnog odbora", koji treba da osigura nizak stepen inflacije, fiskalnu politiku koja će vršiti pritisak na očuvanje niskog deficita, uz veće ulaganje u javne investicije i ubrzano provođenje strukturalnih reformi.

Međutim, funkcije Centralne banke BiH bi se trebale proširiti radi jačanja stabilnosti finansijskog sektora i podsticaja razvoju tržišta kapitala.

TRŽIŠTE RADA U BiH i EKONOMSKI RAZVOJ

Tržište rada Bosne i Hercegovine tokom

početka ekonomske krize 2009.godine počelo je pokazivati posljedice negativnog ekonomskog rasta BiH i svjetske ekonomije.

U tom periodu dolazi do : smanjenja nezaposlenosti,

zatvaranje firmi,

pad proizvodnje,

usporen rast plata i penzija itd.

HVALA NA PAŽNJI

ekonomksi razvoj iv-diofmpe.edu.ba/images/nastava/933/ekonomski_razvoj/er4.pdf · danas u bosni i...

Documents