Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Studij komunikologije

Kolegij: Medijski menadžment

Bjelovarsko-bilogorski radio

Seminarski rad

Mentori: Studentice:

doc. dr. sc. Goran Popović Monika Sedlar

mag. comm. Tanja Grmuša Martina Tuškan

Zagreb, siječanj 2013.

Sadržaj:

1. Uvod....................................................................................................................................3

2. Razvoj Hrvatskog radija......................................................................................................4

3. Povijest radiofonije Bjelovarsko-bilogorske županije.........................................................6

4. Bjelovarsko-bilogorski radio...............................................................................................7

5. Pretvorba i vlasnička struktura............................................................................................8

6. Programska usmjerenost i financiranje................................................................................9

6. 1. Reklamni i zabavni sadržaji..........................................................................................10

6. 2. Paradoks lokalnog radija...............................................................................................10

6. 3. Emisije vlastite proizvodnje..........................................................................................11

7. Uređivačka struktura..........................................................................................................11

7. 1. Tijek informacija...........................................................................................................12

7.2. Ciljana publika...............................................................................................................13

8. Cijene oglasnog prostora...................................................................................................13

9. Zaključak...........................................................................................................................15

10. Literatura...........................................................................................................................16

2

1. Uvod

Radijski program danas iz svojih studija na bjelovarsko-bilogorskom području emitira

šest radiopostaja, jedna sa županijskom, a ostale s gradskim koncesijama. U Bjelovaru iz

svojih studija emitiraju dva radija, BBR (Bjelovarsko-bilogorski radio) i Radio Terezija.

Bjelovarsko-bilogorski radio započeo je s radom 2000. godine i zamijenio je dotadašnji

najstariji radio u županiji, Radio Bjelovar. Podatke koje smo u ovom seminaru iznijele dobile

smo izravno u osobnom razgovoru od urednice informativnog programa Sanje Klinac. Stoga

je literatura koja smo koristile upotrijebljena samo za dio u kojem smo se bavile poviješću

radija u Hrvatskoj te Bjelovarsko-bilogorskog radija.

Cilj ovoga rada je prikazati razvoj Bjelovarsko-bilogorskog radija te njegove

posebnosti kao što su vlasnička i urednička struktura, programska usmjerenost i financiranje.

U tu smo svrhu obradile i razvoj radija u Hrvatskoj, kako bismo u tom kontekstu mogli

promatrati i razvoj ovog malog županijskog radija. Metoda istraživanja kojom smo se služile

jest prikupljanje podataka: jedan dio iz literature, knjige Radio jučer, danas, sutra, a ostale

smo informacije, kako smo već navele, prikupile izravno od novinarke i urednice na

Bjelovarsko-bilogorskom radiju.

U prvom smo poglavlju opisale kako je nastao hrvatski radio i kako se razvijao kroz

određena povijesna razdoblja. U slijedećem poglavlju izložile smo povijest radiofonije

Bjelovarsko-bilogorske županije gdje smo nabrojale najvažnije radio postaje koje su se razvile

na ovom području, a neke od njih postoje i danas. Treće poglavlje posvetile smo nastanku i

razvoju Bjelovarsko-bilogorskog radija (BBR-a). Zatim smo u slijedećem pogavlju opisale

njegovu vlasničku strukturu i proces njegove pretvorbe u privatni radio. Važan dio našeg

seminara je i programska usmjerenost ovog županijskog radija i izvori njegova financiranja

što smo opisale u četvrtom poglavlju. Uređivačku strukturu objasnile smo u sljedećem

poglavlju gdje smo objasnile kako se informacije obrađuju u ovom mediju i kojoj se ciljanoj

publici odašilju. Na kraju smo prikazale cijene oglasnog prostora Bjelovarsko-bilogorskog

radija.

3

2. Razvoj Hrvatskog radija

Hrvatski radio započinje svoj razvoj kao lokalna radio-postaja. Šest godina nakon

svjetskog izuma bežićnog prijenosa kompletne zvučne slike (sportskih, glazbenih događaja...),

proradio je Radio Zagreb, 15. svibnja 1926. godine. Taj je veoma važan povijesni datum

zabilježio nepotpisani novinar u Jutarnjem listu pod naslovom „Radio zagreb. Broadcasting

na Griču.“

Prva emisija započela je izravnim prijenosom hrvatske himne „Lijepa naša“ koju je

odsvirao skladatelj Krsto Odak. Spikerica Božena Begović i dr. Ivo Stern započeli su

emitiranje riječima „Halo, halo, ovdje radio Zagreb“ te su time zamolili sve one koji ih čuju

da to telefonski ili pismeno jave u sjedište prve radio stanice, tj. u dvorišnu zgradu na

Markovom trgu. Radio Zagreb bila je „prva stalna radio-difuzna stanica na Balkanu“ i u

početku je imala samo 101 pretplatnika. Ova je radio postaja nastala zahvaljujući velikom

zalaganju članova Radio-kluba koji su uložili velike napore da dobiju dozvole za emitiranje i

uspostave prvu tehničku postavu. U početku se u emisijama Radio-Zagreba prezentirala

ozbiljna i zabavna glazba, čitane su proza i poezija, običnih je informacija bilo jako malo, a

politički faktor je bio najmanje zastupljen. Radio je bio dioničarsko društvo, a neki od članova

uprave bili su: Aleksandar Šandor, Velimir Stiasny, Artur Gvozdanović, Rudolf Herceg, Sima

Lukić, Ivo Ražen i mnogi drugi. Prva međunarodna afirmacija Radio Zagreba dolazi 1928.

Tada je povećan doseg čujnosti i proširen program. Prijenosom koncerta Zagrebačke

filharmonije, koji se također slušao i u Austriji, kritika je ocijenila da je Radio Zagreb postao

ravnopravna europska radio postaja koja može organizirati i izravne prijenose kulturnih i

sportskih događaja, a ne samo emitirati vijesti i prenositi glazbu s ploča. Te je iste godine

uveden geofizički znak za označavanje točnog vremena na Radio Zagrebu.

1928. godina je stabilizacije i završetka borbe Radio Zagreba za javno priznanje. Od te

godine on se razvija programski i tehnički. Program postaje sve kvalitetniji, a povećava se i

broj zaposlenih. Ujedno, Radio prestaje biti lokalni i postaje nacionalni radio koji se obraća

svim Hrvatima. Antena je od 1934. godine s Griča bila premještena na močvarni dio Zagreba,

južnu stranu Save. U tom se razdoblju pojačava i odašiljač Radio Zagreba, što dovodi i do

povećanja broja pretplatnika sa 101 na 8 916. Neke od emisija koje su se emitirale radnim

danom su: Gramofonske ploče, Sutrašnji jelovnik i kuhinjski recepti, Domaćinski sat, Zvona

Markove crkve... S obzirom na to da je publika tražila sve više i više, pojavila se i prva kritika

radijskog programa. Ako usporedimo program Radio Zagreba s programima američkih radio-

4

stanica uočavamo bitnu razliku. Radio Zagreb je u svemu oponašao europske stanice i

prvenstveno je bio kulturni medij, za razliku od američkih radijskih programa koji su bili

komercijalni i imali su najviše reklama od drugih sadržaja. Kritičko-teorijske refleksije o

radiju objavljivale su se u devet glasila koja su izlazila do 1940. godine. Prvi je bio Radio

glasnik Zagreb koji je izlazio samo u 1926. godini. Nakon njega Radio Vjesnik koji je izlazio

dvije godine (1927.-1928.). Neka od slijedećih glasila također su i Radio Zagreb, 7 dana

Radio, Hrvatski radio vjesnik i ostali.

Razdoblje od 1941. do 1945. godine treća je etapa u razvoju Hrvatskog radija. To je

razdoblje Drugog svjetskog rata i nastajanja Nezavisne države Hrvatske koja je u skladu s

ondašnjom politikom prestukturirala radijske programe. Na radiju sve više dominiraju vijesti,

komentari, reportaže i ratni izvještaji s obzirom na to da se Hrvatska nalazila u ratu. U

tehničkom pogledu kao i u strukturi redakcije Hrvatski radio je ostao na ovim dostignućima i

u četvrtoj etapi svoga razvoja koja seže od 1945. do 1989. godine. Razlika je jedino u

programu koji sada iz kulturne prelazi u redakciju u kojoj je težište na političkom programu.

U doba komunističkog režima sve je stavljeno u funkciju politike: vijesti, informacije,

dnevnici, politički govori, glazba pa i literarne emisije. U ovom 45-godišnjem razdoblju

zapažaju se neki tehničko-novinarski pomaci. Utjecaj radija u SSSR-u na Radio Zagreb bio je

velik posebno u razdoblju od 1945. do 1948. Nakon 1948. i poznatog sukoba bivše

Jugoslavije sa Staljinom u cijeloj jugoslavenskoj politici dolazi do pomaka prema koncepciji

demokratskog socijalizma. Tako se i u programu Radio Zagreba osjeti pomak prema znanosti

i kulturi. Od 1964. Radio Zagreb organizacijski profilira svoje redakcije i stvaraju se tri

programa: prvi, drugi i treći program.

Na prvom programu još je uvijek bila zadržana politička tematika. U njemu se

objavljivala volja i vizija vladajuće komunističke garniture. Budući da su građani tražili

relaksirajući zabavno-revijalni program, stvoren je drugi program još prije 1964. Ovaj je

program stvoren po načelu komplementarnosti s prvim programom, što znači da građani u isto

vrijeme imaju uvijek dva izbora emisije. Na drugom su programu uglavnom radili mladi ljudi

s višom spremom i drugačijim afinitetima. Sve je to uvjetovalo korijenite promjene u

radijskoj programskoj politici. Rezultat svega toga bilo je stvaranje trećeg programa 1964.

godine. Njegova je uloga bila da u kasnijim satima pruža uglavnom obrazovanijim

slušateljima emisije iz područja znanosti, kritike, filozofije, umjetnosti i svih aktualnih

5

područja kod nas i u svijetu. U ovom razdoblju započinje i sustavno doškolovanje novinara i

drugog radijskog osoblja, kako bi mogli ostvarivat zacrtane zadatke.

U okvirima tih promjena Radio Zagreb djeluje sve do 1980. godine, kada se svugdje u

svijetu počinje rađati nova koncepcija strukture i funkcije radija koji prestaje biti samo medij

za priopćavanje, informiranje građana gotovim informacijama, nego postaje medij na kojem

se sve više ističu građani kao aktivni komunikatori. Prema tome, drugi program postaje sve

više fleksibilan, slobodan, s većim brojem izvora, te se u programu pojavljuje dvosmjernost u

javnom komuniciranju putem telefonskog javljanja slušatelja kao osoba koje nadopunjuju,

informiraju i kritiziraju izlaganja spikera i drugih građana u redovnim programima. Postepeno

je u program ulazio dijalog, aktivni nastup slušatelja, replike, razgovor o najaktualnijim

problemima zdravlja, okoliša, stanovanja, rekreacije, hobija, demokratizacije društva itd.

Drugi program Radio Zagreba kročio je u paradigmu dvosmjernog aktivnog radija. Postigli su

to kombinacijom adekvatne kulisne glazbe i uključivanja organiziranih građana najprije iz

regionalnih studija, a onda izravno iz svih mjesta. Brecht je takav razvoj predvidio ovim

riječima: „Vi se svojim agaratima morate više približiti stvarnim događajima, a ne dopustiti

da vas ograniče samo na reprodukciju ili referat.“

3. Povijest radiofonije Bjelovarsko-bilogorske županije

Radijski program danas iz svojih studija na bjelovarsko-bilogorskom području emitira

šest radio postaja, jedna sa županijskom i ostale s gradskim koncesijama. U Bjelovaru iz

svojih studija emitiraju dva radija, BBR (Bjelovarsko-bilogorski radio) i Radio Terezija, dok

su preostala četiri radija smještena u ostalim županijskim gradovima Daruvaru, Garešnici,

Čazmi i Grubišnom polju.

Do danas se nije održala još jedna bjelovarsko-bilogorska postaja, a riječ je o lokalnoj

Radio stanici Bilogora koja je nakon 13 godina emitiranja prestala s radom još 1979. godine.

Svoj je program emitirala iz Kapele, malog općinskog središta nadomak Bjelovara. Emitiran

je iz Društvenog doma „Mladost“ u Kapeli 25. srpnja 1966. godine, a osnivač joj je bio

Socijalistički savez radnog naroda Kapele. Taj lokalni radio signal je uspio odašiljati u krugu

od 40 kilometara, a program koji je u početku obuhvaćao 575 sati govornog i 1525 sati

glazbenog programa, odnosno troje zaposlenih, financirani su iz oglasa, te želja i poruka.

Kapelski lokalni radio ugasio se 31. ožujka 1979. zbog „nemogućnosti poslovanja radio

6

stanice i niskih osobnih dohodaka, zbog veoma jednoličnog i siromašnog programa, te zbog

nedovoljnog broja želja za financijski opstanak iste“, stoji u odluci sa zbora radnika

Društvenog doma „Mladost“ iz Kapele.

4. Bjelovarsko-bilogorski radio

Najstariji radio u županiji bio je Radio Bjelovar koji je osnovan 5. svibnja 1965.

godine povodom 20. godišnjice oslobođenja grada. Danas radio pod tim imenom ne postoji, a

nasljednik mu je BBR (Bjelovarsko-bilogorski radio). On emitira iz istih prostorija i pruža

informacije iz dnevnog života i rada Bjelovara i njegove okolice. Inicijator za njegovo

osnivanje bio je Branko Premužić i skupina entuzijasta, najčešće maturanata, koji su pokazali

zanimanje za radijsko novinarstvo. Skromnu studijsku opremu izradili su članovi

bjelovarskog radio-kluba predovođeni ing. Jelićem. Program se emitirao na srednjem valu i to

na frekvenciji 1214 KHz, preko odašiljača snage 50 W, a kasnije je zamijenjen kilovatnim.

Odašiljač je bio smješten u gradu, Bjelovarčanima poznatijem mjestu pod nazivom „kod

streljane“. Radio Bjelovaru ga je ustupio Radio Zagreb, a za uzvrat bjelovarski radio je nakon

završetka emitiranja svog programa prenosio Drugi program Radio Zagreba. Iz uvida u

tadašnji program Radio Bjelovara jasno se vidi da su lokalne vijesti zapravo bile obavijesti, a

sve što se ticalo politike objavljivalo se u vijestima prenošenim sa zagrebačkog radija koji je

vodio računa o nezamijeranju visokoj, jednopartijskoj politici.

Prvih mjesec dana emitiran je eksperimentalni program, jer se istovremeno izrađivala

programska shema. Program se emitirao četiri sata dnevno, od 14 do 18 sati. Bio je uglavnom

unaprijed snimljen, osim vijesti, čestitaka i pozdrava. Upravo su čestitke i pozdravi bili jedini

izvor prihoda. Prvi urednik bjelovarskog radija bio je Stjepan Horvat koji je tu funkciju

obnašao šest mjeseci. Zamijenio ga je Božo Harar, koji kao urednik radija ostaje do 1989.

godine. Sa skromnom neprofesionalnom studijskom opremom djelatnici Radio Bjelovara

uspjeli su realizirati prve izravne prijenose. U to vrijeme najveći je uspjeh ostvaren

snimanjem serije emisija „Tražimo naveselije selo“.

Godine 1967. bjelovarska radio stanica, kako se tada nazivao taj medij, emitirala je

1092 sata programa. Trećinu programa sačinjavao je govorno-informativni, a dvije trećine

zabavno-glazbeni program. Za vrijeme Univerzijade bjelovarski radio dobiva profesionalnu

studijsku opremu, a u rad radija postepeno se uključuju i novinari „Bjelovarskog lista“. Od

7

tada počinje polagani uspon radija. Program se koncipira tematski. Ponedjeljak je bio određen

za sport, utorak za gospodarstvo, a srijeda za zdravstvo i školstvo. Četvrtak za komunalne

teme, petak za kulturu, subota za mlade, a nedjelja je pak bila rezervirana za poljoprivrednike.

Uvažavajući zakone modernog lokalnog radija, bjelovarski je od kraja 1989. godine

emitirao svoj program na FM (UKW) području, preko odašiljača snage 3KW u stereo tehnici,

na 93,9 MHz. Odašiljač je bio smješten na Bilogori. Od sredine 1991. godine, radio se nalazi

u novouređenim prostorijama bivšeg Omladinskog doma. I danas pravni nasljednik tog radija,

Bjelovarsko-bilogorski radio, emitira iz istih prostorija, ali na novoj i to županijskoj

frekvenciji od 100, 1 MHz. Novi je radio počeo s radom 2000. godine i danas postoji pod

okriljem Informativnog centra d.o.o. koji ukupno ima 29 zaposlenih.

5. Pretvorba i vlasnička struktura

Prestankom ratnih zbivanja na županijskom području radijske postaje koje su tada

postojale okrenule su se novijim vremenima. Nakon što su po Zakonu o telekomunikacijama

uspješno pretvorene iz javnih poduzeća u trgovačka društva u mnogima je krenuo i proces

pretvorbe i privatizacije. Polovici je to uspjelo, Radio Bjelovaru, danas županijskom BBR-u,

Radio Daruvaru i Radio Čazmi. Međutim, još su uvijek na početku grubišnopoljski radio,

vlasnik kojega je u stopostotnom iznosu Grad te garešnički Krugoval, u kojem uz gradski dio

u vlasištvu sudjeluju i okolne općine. Vlasnici i jednog i drugog radija već godinama

najavljuju prodaju svoju udjela privatnim osobama.

Do početka 21. stoljeća pravni okvir za medijsku elektroničku sliku u Hrvatskoj bio je

Zakon o telekomunikacijama, usvojen 1999. godine, koji se naslanjao na istoimeni zakon

donesen 1994. Tim se zakonom, prvi put nakon 50 godina, uveo pojam koncesionara i

dopustilo se privatno vlasništvo u elektroničkim medijima. Upravo je po njemu većina

radijskih postaja koje su djelovale u socijalizmu, više ili manje uspješno prošle proces

pretvorbe i privatizacije. Sve ostale radijske postaje, osnovane nakon 1994., poput

garešničkog Krugovala i novije Radio Terezije, kada je u pitanju bjelovarsko-bilogorski

medijski prostor, od početka su bile u privatnom vlasništvu. No ipak, valja ukazati na neke

nezaobilazne činjenice, a koje se odnose na radije koji su kroz tobožnju privatizaciju zapravo i

dalje ostali u rukama politike koja je trenutačno na vlasti.

8

Danas kad se sve češće zagovara da mediji ne bi trebali biti u rukama jedinica lokalne

samouprave velika većina njih s bjelovarsko-bilogorskog područja to još jest. Jedini među

radijima koji ne pripadaju gradskom vlasništvu su Bjelovarsko-bilogorski radio, Radio

Daruvar i Radio Terezija.

Bjelovarsko-bilogorski radio sa županijskom koncesijom u većinskom je vlasništvu

nedavno preminulog Ivana Butkovića, koji je imao oko 80 % udjela. 19, 1 % ima Grad

Bjelovar, a tek mali dio (oko 1 %) do današnjih dana zadržala je bivša zaposlenica Gordana

Sever. Proces privatizacije u tom radiju traje desetak godina i do danas nije priveden kraju.

Prije otprilike godinu dana Grad Bjelovar objavio je kako želi otkupiti većinski paket dionica

tvrtke „Informativni centar“ u sklopu koje postoji i radio. Tada se mjesecima iščekivalo hoće

li se to dogoditi. U međuvremenu, lokalni mediji spekulirali su kako Grad zapravo želi, kao

prvi kojemu je Butković ponudio udio, iskoristiti trenutak i otkupiti ga, a potom ga ubrzo

prodati Ninoslavu Paviću, odnosno EPH-u. Do današnjih dana ta se transakcija nije dogodila.

Nakon toga Gradsko poglavarstvo svojom odlukom da udio od 19, 1 % proda Butkoviću, čini

zaokret. Mnogi su oporbeni vjećnici tražili odgovor o kojem se plaćenom iznosu radi i kakvi

poslovni rezultati Informativnog centra u sklopu kojega radio i postoji, no nisu dobili

odgovor. Pomoglo nije niti opominjanje da su jednom godišnje po zakonu dužni i u Narodnim

novinama objaviti podatke.

6. Programska usmjerenost i financiranje

Program Bjelovarsko-bilogorskog radija u najvećem se svom dijelu sastoji od

informativnog i zabavnog programa. Obrazovnog programa gotovo da i nema. Dakle, ako

uzmemo u obzir tri funkcije radija: informiranje, obrazovanje i zabavljanje, možemo reći

kako Bjelovarsko-bilogorski radio donekle ispunjava samo dvije navedene funkcije. Budući

da je ovaj gradski radio komercijalna radiopostaja, ovakva programska umjerenost nimalo ne

čudi. U radu Bjelovarsko-bilogorskog radija, čak i površnijim proučavanje, možemo naići na

tri velika problema. Prvi je problem količina reklamnih sadržaja koja premašuje (ili graniči s

njima) zakonske okvire. Drugi je problem količina zabavnih sadržaja koja daleko premašuje

informativne sadržaje, a treći je programski sadržaj koji se prenosi s državnih i svjetskih

radiopostaja ignorirajući svoju najbližu okolinu i ulogu lokalne radiopostaje – izvještavanje o

lokalnim političkim, društvenim i socijalnim događanjima.

9

6. 1. Reklamni i zabavni sadržaji

Sav svoj prihod radio ostvaruje na reklamnom tržištu, izravno od oglašivača –

naručitelja reklama ili emisija pod pokroviteljstvom. Pojavom još jednog gradskog radija prije

nekoliko godine, Radio Terezije, konkurencija se naglo povećala. Sukob se, očekivano, nije

dogodio oko raspodjela slušatelja, već oko raspodjele marketinškog i reklamnog kapitala.

Naime, Radio Terezija oglašivačima je ponudio reklame i reklamne usluge po nešto nižoj

cijeni nego Bjelovarsko-bilogorski radio. Posljedično tome, i Bjelovarsko-bilogorski radio

morao je spustiti cijene svojih reklamnih prostora. Dakle, bitka za opstanak nije se vodila, niti

se vodi, oko slušatelja, već oko oglašivača.

U skladu s tim, program ispunjen reklamnim sadržajima svakodnevnica je Bjelovarsko-

bilogorskog radija. Umjesto ponudom boljeg i kvalitetnijeg sadržaja, obrazovnih i kulturnih

emisija, dobrih informativnih priloga i obrade aktualnih političkih, društvenih i socijalnih

događanja, Bjelovarsko-bilogorski radio bitku za opstanak vodi smanjenjem cijena reklamnih

prostora. Ono što možemo očekivati na ovom radiju jesu red glazbe, red reklama i red

informativnih emisija tuđe proizvodnje. Međutim, postoji nekoliko svijetlih točaka programa

Bjelovarsko-bilogorskog radija: nekoliko informativnih emisija vlastite proizvodnje dnevno,

od kojih je najvažniji Županijski dnevnik te nekoliko vlastitih emisija ponajprije namijenjenih

slušateljima srednje i starije životne dobi. Za pretpostaviti je da količine reklama ili premašuje

zakonske okvire što je češći slučaj, ili ih „uguraju“ u onih 15 minuta zakonom dozvoljenih

reklamnih sadržaja na 60 minuta programa. Nažalost, komercijalizacija Bjelovarsko-

bilogorskog radija kako u cijeloj državi, tako i gradu Bjelovaru, nije donijela ništa dobro.

Borba za slušatelje ne zasniva se na ponudi boljeg programskog sadržaja, nego na izvikivanju

reklama, ali i puštanju velike količine zabavnog sadržaja. Zabavni sadržaji, poglavito glazba,

daleko premašuju informativne sadržaje na ovom županijskom radiju. Što zbog popunjavanja

programa, što zbog želja slušatelja, nemali broj sati u eteru odlazi na glazbu. Svakako da bi

ova glazbenu i zabavnu komponentu trebao sadržavati svaki radio, ali zlorabiti takve sadržaje

i samo njima popunjavati svoj program, nikako nije dobro.

6. 2. Paradoks lokalnog radija

Kada govorimo o informativnom programu Bjelovarsko-bilogorskog radija, on se

često svodi na prepisivanje državnih, ali i svjetskih vijesti. Iako bi građani, pogotovo u

ruralnim dijelovima oko grada, od ove radijske postaje najbrže i najjeftinije mogli dobiti

relevantne informacije, to se ne događa. Valja uzeti u obzir da građani srednje i starije životne 10

dobi rijetko koriste internet, pa se stoga njihova pozornost još uglavnom usmjerava na

televiziju i radio. Budući da Bjelovar i njegova okolica nemaju svoju televizijsku postaju,

Bjelovarsko-bilogorski je radio taj koji bi građane treba informirati o lokalnim događanjima –

brzo, efikasno i jeftino. Građani bi tako prilično detaljno i iz prve ruke mogli dobiti

informacije o tome što se oko njih događa. Međutim, to nerijetko izostaje. U potrazi za

informacijama, novinari prečesto prepisuju svjetske i državne portale, nudeći svojim

slušateljima informacije koje mogu pronaći na bilo kojoj državnoj radijskoj ili televizijskoj

postaji. Tek u petnaestominutnom pregledu vlastite proizvodnje, jednom dnevno, informiraju

o događajima u vlastitoj sredini, i to obično po principu poziv-izvještaj, a tek rijetko po

vlastitom nahođenju objavljuju vijesti i izvješća iz izvora za koje sami doznaju.

6. 3. Emisije vlastite proizvodnje

Krenuvši od jutarnjih minuta na Bjelovarsko-bilogorskom radiju, možete poslušati

vremensku prognozu, stanje na cestama, horoskop i Jutanje pikanterije iz grada i njegove

okolice. Osim Vijesti Media Servisa koje Bjelovarsko-bilogorski radio prenosi pet puta

dnevno ( u 7:00, 8:00, 9:00, 12:00, 15:00 i 17:00 h), vijesti BBR-a informiraju građane četiri

puta dnevno (u 10:00, 11:00, 13:00 i 14 h). Županijski je dnevnik također emisija vlastite

proizvodnje, u eteru se nalazi jednom dnevno u 16:00 sati.

Što se zabavnih emisija tiče, Bjelovarsko-bilogorski radio ima ih nekoliko, a najčešće su to

kontakt-emisije u kojima voditelji putem telefona komuniciraju sa svojim slušateljima. Dvije

najpoznatije emisije zasigurno su Jesen života, emisija za umirovljenike, te Klub slušatelja

BBR-a, emisija koja ima dugu tradiciju. Od ostalih emisija svakako treba spomenuti Svjetlo

vjere, emisiju religijskog karaktera te Retroteku, emisiju u kojoj se slušatelji prisjećaju

najboljih starih glazbenih hitova. Ostale su emisije: Retro Music Box, Večernji ritam, House

Express i Top 40.

7. Uređivačka struktura

Glavni i odgovorni urednik u vrijeme pisanja ovog seminara bio je i vlasnik

Bjelovarsko-bilogorskog radija Ivan Butković. Međutim, Ivan Butković preminuo je u

studenom 2012. godine, a do podatka o imenu vršitelja dužnosti glavnog urednika nismo

mogle doći. Urednica informativnog programa je Sanja Klinac, i sama aktivna novinarka. Što

11

se zabavnog, tj. glazbenog programa tiče, za njega je zadužen Mateo Ćurić. Kada govorimo o

informativnom programu, u cjelosti ga pokrivaju tri stalno zaposlene novinarke.

Prikaz uređivačke strukture:

7. 1. Tijek informacija

Budući da Bjelovarsko-bilogorski radio raspolaže malim brojem zaposlenika, sam

tijek informacija nije odviše kompliciran. U Informativnom centru, društvu koje je osnivač

BBR-a i tjednika Novi Bjelovarac, zaposleno je 29 ljudi. Međutim, od te brojke u stvaranju

radijskog programa sudjeluje tek četvero ljudi. Takav, smanjeni broj zaposlenika koji ponekad

istovremeno rade i u nekoliko medija, javio se kompijuterizacijom i pojavom brze izmjene

informacija i podataka. Informativne se emisije uglavnom popunjavaju vijestima iz domaćih,

a ponekad i stranih medija. To se ponajprije odnosi na vijesti Media Servisa koje se na

Bjelovarsko-bilogorskom radiju prenose šest puta dnevno. Vijesti vlastite produkcije, dakle

Vijesti BBR-a, u eteru se dnevno nađu četiri puta, dok Županijski dnevnik ide jednom, i to u

16 sati.

12

Glavni i odgovorni urednik: Ivan Butković

Urednica informativnog

programa: Sanja Klinac

Novinarke Glazbeni urednik: Mateo Čurić

Kada govorimo o tijeku informacija, ponajprije govorimo o informativnim emisijama vlastite

proizvodnje. Tijek informacija nema svoj uobičajeno put kao u većim i bolje razvijenim

radijskim postajama: od novinara, preko lektora i korektora te urednika, a tek onda u eter. Na

ovom se županijskom radiju vijesti puštaju u eter bez pretjerane provjere. Naime, novinarke

same odlaze na mjesta događaja, presice za novinare, gradske skupštine, društvena događanja

i sva druga mjesta i događanja o kojima žele izvještavati. Kada vijest napišu, samostalno je

lektoriraju, skraćuju ako je potrebno, obrađuju i provjeravaju podatke. Takva vijest ide u eter,

bez posebne provjere viših uredničkih struktura jer ih gotovo – i nema.

7.2. Ciljana publika

Publika na koju ovaj radio svojim sadržajem realno može računati, jesu slušatelji

srednje i starije životne dobi. Budući da se mlada publika prije nekoliko godina orijentirala na

internet, ovaj se radio okrenuo publici kod koje ima šanse. To su kućanice i umirovljenici,

ljudi koji nemaju pristup internetu, stanovnici ruralnijih područja. Međutim, jutarnji program

slušaju ljudi različitih profila kako bi dobili najvažnije informacije, vremensku prognozu i

stanje na cestama. Ipak, večernji program i emisije vlastite proizvodnje većinom slušaju osobe

srednje i starije životne dobi. Sadržaja za djecu i mlade gotovo da i nema, osim glazbe, koju

oni ionako prema trenutnim vlastitim željama pronalaze na internetu.

8. Cijene oglasnog prostora

U navedenim tablicama vidljive su cijene oglasnog prostora. Kako je već bilo riječi o

sukobu oko marketinčkog kolača između dva gradska radija, ne čude prilično niske cijene

oglasne minutaže na Bjelovarsko-bilogorskom radiju. Najčešći su klijenti BBR-a lokalni

poduzetnici i njihove firme koji često koriste usluge snimanja vlastitih reklama te

sponzoriraju određene emisije.

Između termina puštanja reklama postoji razlika: radi li se o dnevnom ili pak o noćnom

terminu. Ako se radi o noćnom terminu, cijene su razumljivo i nešto niže. Primjerice:

radiospot u trajanju od jedne minute u dnevnom će vas terminu stajati 320 kuna, dok će u

noćnom ta cijena biti niža za 70 kuna.

13

14

9. Zaključak

Bjelovarsko-bilogorski radio jedini je županijski radio na području Bjelovarsko-

bilogorske županije. Dobra čujnost u svim dijelovima županije zasigurno je njegova prednost

nad ostalim, manjim gradskim radiopostajama. Uz dugu tradiciju iza sebe i prepoznatljivo

ime, BBR- ima veliki potencijal u radijskom svijetu ovog prostora. Međutim, veoma teško

prati tehničke i informacijske trendove. Zbog toga ne može niti računati na mlađu, ali brojnu

publiku koju iz dana u dan gubi. Gubitak publike rezultira i lošijim rezultatima u poslovanju,

a sve to usporava, pa čak i nazaduje razvitak ove radipostaje. Svjesni smo naglih i gotovo

dnevnih promjena u medijskom svijetu koje BBR, čini se, ne može pratiti.

U skladu s tim, njegove su vlasničke i uredničke mreže prilično nerazgranate. U njima

se nalazi tek nekoliko osoba. Glavni urednik, nažalost pokojni Ivan Butković, donedavno je

bio i glavni i odgovorni urednik. Urednička i vlasnička struktura ovdje su se, jasno vidimo,

veoma ispreplitale. Koliko je to dobro ili loše, ne možemo objektivno prosuditi. Zasigurno da

će se sada vlasnička al ii urednička struktura mijenjati, ali do pisanja ovog seminara u javnosti

nisu bile poznate ove informacije.

Budući da ima nekoliko veoma dobrih pretpostavki uspješna poslovanja, ne vidimo

razloga neuspjeha ovog županijskog radija. Poticaj kreativnijem i inovativnijem poslovanju

zasigurno bi bilo zapošljavanje mladih novinarki i novinara, komunikologinja i komunikologa

koji bi zasigurno unijeli dozu svježine novim glasovima u eteru te novim, kreativnijim

načinima rada. Zapošljavanje web- dizajnera ili PR-osoblja koje bi se bavilo komuniciranjem

s publikom na društvenim mrežama također bi pridonijelo privlačenju mlade publike koju

BBR gubi u bitci s novim medijima.

15

10. Literatura:

Sapunar, M. (1994.) Radio jučer, danas, sutra, Zagreb-Varaždin: HAZU, Epoha.

razgovor s novinarkom Bjelovarsko-bilogorskog radija

16