k. god. 2007./2008.

KOLSKI LIST O BARILOVI Br. 1.

- 2 -

Ljeto je bilo dugo i trebalo se dobro potruditi vratiti se onako za pravo u kolske klupe. Na klupama su nas ekali novi udbenici i to je stvarno bio novi poetak. Onako osunani i nasmijeeni zapeli smo raditi (netko vie, netko manje). Dobili smo i novog vjerouitelja, veleasnog gospodina Zvonimira Roginu koji je zamijenio naeg starog vjerouitelja veleasnog gospodina Antuna Kolia.

U listopadu smo priredbom obiljeili Dan zahvalnosti za plodove zemlje i Dan kruha.

Studeni je obiljeio autobus Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti pod nazivom udesna uma koji je posjetio nau matinu kolu Barilovi, te podrune kole Belaj i Siu. Svako dijete starije od 3 godine, te sva djeca od 1. do 4. razreda mogli su boraviti u njemu te vidjeti to on nudi. U njemu su bila raunala, te razliite didaktike igrake. Druili smo se i uili kroz igru o svemu to je bitno za pravilan rast i razvoj djeteta. Prava mala igraonica! Svima e nam ostati u lijepom sjeanju.

Uenici predmetne nastave u Zorin domu su gledali predstavu Maturanti u izvoenju Djejeg kazalita Dubrava. Odlazak u Karlovac iskoristili su takoer za obilazak novootvorene Gradske knjinice I. G. Kovai.

- 3 -

Prosinac je kao i uvijek bio prepun dogaaja. Trebali smo ugrabiti to bolje ocjene jer se pribliavalo polugodite. Sredinom mjeseca proveli smo jednu no u koli itajui uz baterijske svjetiljke. Sjajno smo se zabavljali, itali knjige, gledali filmove i, to je najbolje, svi smo bili zajedno i druili se rekla je jedna uenica kad se ujutro probudila nakon prve noi provedene u koli. Ovu skandinavsku metodu obrazovanja prvi smo primijenili u naoj upaniji. Kraj polugodita oznaio je i veliki boini koncert u domu u Dugoj Resi gdje su nai uenici bili pozvani kao gosti KUD-a Vinica.

.

U sijenju su uenici razredne nastave u Zorin domu gledali predstavu Blizanke Djejeg kazalita Dubrava iz Zagreba.

U veljai smo bili domaini opinskog natjecanja LIDRANO. Pokupili smo dosad najvie nagrada. Sa jednim scenskim i dva literarna rada ili smo na upanijsko natjecanje.

Iako je padala kia, to nas nije omelo u naem obiljeavanju Fanika. Nakon Fanika smo imali priliku pokazati svoje pjevako umijee. Ve druge po redu karaoke u naoj koli opet su nas pokazale u posebnom svjetlu.

- 4 -

A s osobitim nestrpljenjem se ekalo Valentinovo. Uh, taj mjesec je zaista bilo svega.

Devet uenika 7. i 8. r. (koliko ih stane u kombi) sudjelovalo je (aktivno, pokazavi da lektiru doista itaju) na knjievnom susretu s Majom Brajko-Livakovi u O Netreti.

U oujku su svi uenici nae kole ili u Zorin dom na predstavu Ronja razbojnika ki Gradskog kazalita ar ptica iz Zagreba. Uenici razredne nastave su nakon kazalita u GK I. G. Kovai pogledali i crti o ve legendarnom profesoru Baltazaru. U goste su nam doli uenici O Netreti te smo svi zajedno posadili drvo prijateljstva. Taj dan ih je uenik Mihael Bian iz 6.r upoznao sa simulacijom napada Turaka na Stari grad Barilovi. Na kraju smo odigrali prijateljske utakmice u nogometu i odbojci. U posjet 1.,2. i 3. razredu svaki utorak su dolazile goe iz Obiteljskog centra kako bi provele radionice s uenicima i roditeljima.

- 5 -

Imali smo integrirani dan u travnju na temu glazbeni instrumenti. Posjetili su nas gosti iz glazbene kole, a glavni gost je bio Tomislav Goluban s usnom harmonikom.Taj dan smo pjevali i plesali i ostat e nam u dugom sjeanju.

U svibnju smo biciklijadom do Ladvenjka obiljeili Dan kole. Prvi put smo otplesali ples zajednitva i pjesma nas je po tko zna koji put zdruila. Ples je snimljen iz makete aviona na koju je bio privren digitalni fotoaparat.

- 6 -

Rijei su nae hrvatske

Izvor mojih nadahnua.

Jezik je na hrvatski

I ljudi Hrvati

Izvori mojih nadahnua.

Sve je tako spokojno i mirno,

Moji snovi, moj ivot.

Moja obitelj...

Oni su izvor mojih nadahnua.

Moji prijatelji, moje elje, moja djela.

Sunce, oblak i trava.

Moja nadahnua.

Obitelj. Bog. Domovina.

ivim da bih doivjela

Jo vie, vie i vie nadahnua.

Jer nadahnue je borba i snaga,

Nadahnue je izvor sree

I dobrote u ljudima.

Jer, nadahnue je duboko u meni,

U mome srcu.

Maja Grgini, 8.r.

- 7 -

Moje je nadahnue

Hladna zima.

Moje je nadahnue

Probueno proljee i vrelo ljeto.

Moje nadahnue spava s jeseni i

Sniva slatke snove

O nestanoj rijeci

Kojom plove nade svijeta.

Moje nadahnue

Je vjetar koji die dahom ivota

I svaka suza koja

Potjee djejim licem.

Moje nadahnue

Je ivot, i svaki dan,

I svaka no.

A jednom, kada sunce napusti

Jo jedan jesenji dan,

Moja e suza tiho pasti,

Moje oi jo jednom e vidjeti

Svaki trenutak moga ivota

I moje e srce lupati

Jae nego ikada!

U mome oku nestat e sjaj, ali

ivjet u zauvijek

I buditi se svake jeseni.

Martina Stankovi, 8.r.

- 8 -

Spomenete li nekom od stanovnika grada Karlovca i ire okolice opinu Barilovi i njezina sela, svatko e odmah pomisliti na poljoprivredu, uzgoj stoke i ljude koji ive od toga. No, ba i nije tako. Sve su to mali, ali znaajni dijelovi nae upanije. Opina Barilovi i moje selo, Donji Velemeri, odiu ljepotom, a sama priroda svojim izgledom i svjeinom podie raspoloenje. Barilovika povijest see u vrijeme 16. stoljea kada su Turci razorili Stari grad Barilovi i od njega ostavili samo ruevine koje i danas stoje nad prekrasnim tokom rijeke Korane. Stanovnice mojeg sela, a i ja sama mogu se ponosno hvaliti izvorom Petak koji je glavni izvor pitke vode ovog kraja, ali i ire okolice. Uz samu obalu prekrasne rijeke Korane nalazi se ak i malo vikend naselje koje se svake godine sve vie iri du toka rijeke Korane. Malena sela okruena su prostranim livadama, dubokim umama i panjacima na kojima svakog dana svoje mjesto zauzima i stoka pod vodstvom svojih pastira tzv. steljara. Mislim da je ovaj kraj jedan od rijetkih nedirnutih kutaka gdje ljudi eljni mira, tiine i cvrkuta razigranih ptica mogu nai svoj mali raj.

U ovom kraju ive veseli ljudi uvijek dobrog raspoloenja koji uz sav posao koji obavljaju znaju uivati u domaoj hrani i u pravoj kapljici mladih vinograda. Barilovike bake, ene pa ak i djevojke trude se sauvati i prenijeti stare obiaje na mlae gneracije pleui i pjevajui stare, ali ne i zaboravljene pjesme i plesove ovoga kraja. Ovdje ivim od svoga roenja, no svaki puta me ponovno razvesele i oaraju oranice pune zlatnog ita i brda poslaganih vinograda.

Volio bih da se ruevine Staroga grada Barilovia jo vie uzdignu iznad rijeke Korane te da ljudi saznaju da se u Bariloviu nalazi i prekrasna spilja. Moda na taj nain i Barilovi postane jedno od turistikih sredita. ak i ako se nita ne promijeni, ovaj prostor e za mene uvijek biti posebno mjesto upravo zbog toga jer je to moj dom, moj zaviaj i prostor i njega u, ma gdje god bio nositi u srcu!!! I na kraju, znam da ovaj opis mog zaviaja nitko ne moe doarati po mojim rijeima jer ak ni ja ne znam sve o svome kraju i zaista svakim danom moje selo sve me vie oarava, pogotovo u ovo godinje doba kad se sve ve istinski probudilo!!!

P.S.

Posjetite moj kraj svaki posjetitelj dio je ovog zaviaja!

Martina Stankovi, 8. r.

- 9 -

U ivotu mi je najtee nai inspiraciju. Ponekad ju traim u gotovo besmislenim stvarima, a ponekad mi ona sama doe do srca, iskopa povrinu i zavue se duboko unutra u srce sa svim ostalim meni vanim stvarima. Kasnije tu inspiraciju zajedno sa srcem moram prenijeti na papir te od bijele, prazne i usamljene stranice nainiti slikarsko platno, a od pjesme sliku svog srca.

Sada elim prenijeti na papir svoje srce u kojem je inspiracija pronaena u prirodi, pogledima stranaca kad gledaju ono emu se i ja divim; u bajku koja vrsto stoji u stvarnosti i ne doputa da je itko uniti. A to je teko. Teko je tako stajati u toj surovoj i moda brutalnoj stvarnosti. Teko je hrvatskom kraju; umama, moru, rijekama, jezerima, planinama. Ponekad elimo tako odlutati i dugo se ne vratiti te uivati u toj mirnoi i ljepoti.

Ne znam hou li uope moi pronai tako mone rijei kao to su moni hrvatski krajevi. Tako dugo stoje sa srcem ne gubei dostojanstvo i ponos. Breuljci, nizine, rijeke, mora osjeaju zajedno s ljudima, prate sve njihove strasti i elje, i kao da viu kroz suze i smijeh da su Hrvati. Vidim im u pogledima, doista se ponose to su Hrvati. Bilo bi tako tuno kad bi Zagorje, Slavoniju, Dalmaciju, Istru nazvali neivima kad zajedno ive s nama. Ba kako je i Mato rekao: Krajevi su ljudi.

Meni su pomogli ti krajevi da shvatim ovaj svijet, ali i da odlutam; pomalo izgubljeno

u vremenu osjeajui svaku tugu i ljutnju kao dar to mogu barem plakati u umi, na istini sluajui zuj pela i pjev ranjivih ptica.

Lutati u snovima, ali opet biti u stvarnosti mogu samo ovdje, u svom domu, u mojoj

Hrvatskoj. Jer kamo god otila, u mom srcu e biti dom, malo selo Gornji Velemeri, ali i Barilovi, mjesto gdje idem u kolu prolazei pored Starog grada, te hrabre utvrde na brdu. esto vidim onaj sjaj u oima ljudi kad god ga gledaju, kad vide njegovu bjelinu, zelenoplavu Koranu i granje. Stoji tu na mjestu, a opet putuje po snovima ivei kao i prije.

Korana je bila tamo, Korana e i ostati. Ostat e i Stari grad kao dvorac kojeg je zagrlilo vrijeme. U njemu su ostale sve patnje, strahovi, sve nepravde, ali i nada. I vre od svakog lanca, Barilovi se vee Koranom i vremenskim dvorcem. A svaka dua ostaje ispunjena i zadivljena, ali i mirna. Moja dua zauvijek ostaje tu u Hrvatskoj i njenim krajevima. A ujem i svoje srce, ape mi, pretvorila sam papir u slikarsko platno, a srce u sliku. Pronala sam nepresuno vrelo inspiracije, svoju Hrvatsku i njene krajeve. Dua mi je ponekad lagana poput povjetarca koji lahori poljima ita, ponekad je burna poput mora pred olujom, ponekad je vesela poput ptiica koje pjevaju nad breuljcima. Ali dua je tu. Zauvijek u Hrvatskoj...

Barbara tefanac, 8.r.

- 10 -

VJENANJE

Sjeam se, prije nekoliko godina sam na tavanu pronala stari album sa slikama. Bio je prekriven

prainom, skriven i zaboravljen. Otvorila sam ga i malo prelistala njegove stare stranice. Na slikama su bili ljudi u nonjama i odijelima koje nisam poznavala, a slike su bile crno-bijele i vidjelo se da su iz prolog stoljea. ula sam koraanje. Na vratima se pojavio djed. Kada je shvatio to sam pronala, uzeo je album, malo ga prelistao i nasmijeio se. Sjeo je pored mene i ispriao mi je kakvi su prije bili obiaji na vjenanju. Dite, kad sam ja enl tvoju baku, prvo smo se na subotu vjenali. Onda smo moji svati i ja ili mladenki po namjetaj. To su konji vozli, a celim putem sviralo se i pjevalo. A na veer je bila svadba pri mladoenji. A mlada je ostala doma. U subotu, posle pol noi, mi smo ili pjeice po mladu. Ispred nas je ila zastava. I kad smo doli po mladu, tamo smo bili do posle podne. Onda je pri mladi bilo darivanje, a ona bi svim dala vina u vriu i malo vrtanja. To se zvalo kafrika. Onda sam ja vodl tvoju babu doma, k sebi. I opet smo ili pjeice. Pred kuom nas je doekala moja matera. Ona je porubula mladu iz cipel u lape, a ja sam moral u cipelu metnit novce. Onda je svadba bila pri meni. Opet je bilo darivanje i kafrika, i mlada bi ukuane darivala robom. A u drugu nedlju mlada je ila u crkvu i nosla bi na glavi svilenu maramu. Kad je maa zavrla, pred crkvom je dilila vrtanj. I to ti je tako bilo. A slikat smo se ili posle svadbe. Nije to bilo ki kaj je danas, zavri je djed svoju priu i zaklopi stari album.

BOI

Nekada su nai djedovi i bake uivali u obilju boinih obiaja koji su danas samo uspomena... Baka je spremna za priu, a i djed je u rezervi.. Bilo je to jo dok su oni bili mali, dok su trali poljima i dok im je nestani vjetar mrsio mlada lica, a to je, vjerujte mi, bilo jako davno. U zimi, kada je pao snijeg i kada je Badnja veer pokucala na vrata, u kuu su donosili slamu domain kue ili djeca na plahti ili na naramku uz upaljenu svijeu. Slama predstavlja talicu u kojoj je Isus roen, odnosno slamu na koju je bio poloen. Tu smo slamu prostrli po stolu i pod stolom, a onda smo se mi, dica, tila valjat po to, priaju mi moji baka i djed. Kau da su ponekad htjeli i prespavati Badnju veer na slami. Na Ivanje bi mi zeli slamu pa bi metali pod kvoku da nam na odnu da vie jajci,nastavlja baka. Bablje prie, nadovee se djed, koda e kvoka dat vie jajci zbog slame! Mi smo na voke metali slamu da bi na leto imali vie jabuk i u jesen vie ruak. Nakon kratkog prepucavanja nastavili su priu. Saznala sam da su, osim slame, na dan sv. Lucije sadili ito. Smisao ovog boinog zelenila tumai se tenjom da se oituje i naglasi ivotna snaga koju ono u sebi sadri kao protutea mrtvilu prirode u doba najtmurnije zime. Na Badnju veer kitili su boino drvce, ali nisu ga kitili prskalicama, srebrno-staklenim kuglicama, elektrinim svjetlima i slinim ukrasima, ve pozlaenim orasima, jabukama, medenjacima, svjeicama i raznim privjescima. Darivali bi se orasima, jabukama ili ljenjacima. Obiaj je takoer bio da se na Badnjak pee meso, kolai i kruh koji se zove polibnica. Na polibnicu se utiskavao kri, a na kraju su se polibnica i svijea stavljale na stol Martina Stankovi, 8.r.

- 11 -

MOJI NAJDRAI

Na kui oca mog

Crveni je drevan krov;

Star je i dimnjak crni,

A ni lijeb nije nov.

U njoj na djedo sjedi

Iz lule pui; baka

Il plete il dijete ziba

Od jutra do mraka.

Okolo kue dvor je

Gdje otac drva sijee,

I vrt gdje kopa i sadi

Kad nastaje proljee.

U talici je kravica,

Pod strijehom je lastavica,

U dvoru kudrav laje,

Na voki pjeva ptica.

Ivan Bian, 4.r.

- 12 -

Jeste li u djetinjstvu ikad razmiljali da ete postati ravnateljica neke kole?

Nisam. Odmalena sam htjela biti uiteljica i ta mi se elja ostvarila.

Kakvi ste bili kao dijete? (Da li ste neto posebno voljeli ili mrzili?)

Kao dijete sam bila tiha, mirna i povuena. Voljela sam itati, igrati se uiteljice, ljuljati se na ljuljaki i voziti bicikl. Mrzila sam poljoprivredne radove.

to vam je davalo snagu da ustrajete na svom putu kolovanja?

elja za uenjem djece. Mislila sam da ih ja mogu nauiti svemu i zainteresirati za puno zanimljivih stvari koje postoje na ovom svijetu: kazalite, knjige i putovanja.

Kakvi ste bili u osnovnoj koli i pamtite li neto posebno iz estog razreda osnovne

kole?

U osnovnoj koli nisam se ni u emu isticala. Iz engleskog jezika nisam nikako mogla dobiti vie od 3. U prvom polugoditu sam bila predsjednica razreda.

Kako izgleda jedan dan ravnateljice?

Vrlo je naporan i nije uope zanimljiv kao to je to na primjer posao uiteljice. Treba stalno ispunjavati neke tablice, rjeavati probleme uenika i uitelja, moliti novac za potrebe kole, planirati...

Kojom biste ocjenom ocijenili uenike svoje kole? I zato?

Svoje uenike ocijenila bih najviom moguom ocjenom. Vrlo su pristojni, marljivi i kreativni. Gdje god s njima putujemo, uvijek nas pohvale, a isto tako ako nam dou u posjet.

Kojom ocjenom biste ocijenili ljude s kojima morate suraivati u svom poslu?

Veinu uitelja u koli ocijenila bih odlinom ocjenom. Najtee je suraivati s politiarima. Sve tee je suraivati s roditeljima jer puno zahtijevaju od kole i uitelja, a nisu dovoljno kritini prema svojoj djeci.

Na koji svoj dan ravnateljice ste izuzetno ponosni?

- 13 -

Ponosna sam svaki put kad netko od djece postigne neki uspjeh, ispravi negativnu ocjenu.

Volim kad imam vremena baviti se pedagokim poslovima, a ne baviti se papirologijom.

Ima li neto to biste silno eljeli u koli, ali za to znate da je nemogue da se ostvari?

eljela bih da u naem kraju ima vie djece pa bi tako i naa kola imala vie uenika. ao mi je to vie uenika ne postie dobre rezultate na natjecanjima.

Mnogo se govori o loem utjecaju medija na djecu. esto se spominju Big brother, Fear factor? to mislite o tome?

Mislim da je kuni odgoj najvaniji i on najvie utjee na dijete. Odmah nakon toga je kola. Nastojimo uenike upuivati na prave vrijednosti: pomaganje drugima, ukazivanje na tetnosti alkohola, puenje, droge. Drago nam je kad vidimo da smo uspjeli.

Da li su za problematine uenike zabrane jedino rjeenje?

Nisu, zabrane esto najmanje pomau. Ali i uitelji ponekad izgube strpljenje i nakon mnogobrojnih opomena i lijepih rijei ipak odlue kazniti uenika.

Koju biste najbolju, a koju najgoru osobinu za sebe izdvojili?

Najbolja osobina: upornost.

Najgora osobina: ima ih vie, tvrdoglavost, nedostatak samokritinosti; volim kad je sve po mom.

Kad biste morali odabrati ljeto ili zimu, to biste odabrali?

Ljeto! Mrzim zimu i hladonou.

U trenucima odmora birate li knjigu, glazbu ili internet?

Knjigu. Ba itam jednu jako dobru. Aneli i demoni. Radnja se odvija u Rimu za vrijeme izbora novog pape. elim posjetiti taj grad.

Kratki planovi za budunost?

Nemam posebnih planova. Moda si kupiti novi bicikl. Premalo se kreem.

Kratka poruka uenicima nae kole?

Postanite dobri, pametni i poteni odrasli ljudi! Ostvarite svoje snove. Znam da vi to moete.

S ravnateljicom Vesnom Car razgovarao Mihael Bian, 6. r.

- 14 -

KAD SRCE ZAKUCA STO NA SAT

Kad srce zakuca sto na sat meni je glava u oblacima, a nogama i ne dodirujem tlo.

Sav uzdrhtim kad proe pokraj mene. Kada me neto upita, poinjem zamuckivati i onda odgovor od pet rijei traje gotovo pola sata. Zbog toga esto i ne doeka odgovor, ve samo veselo poe dalje. Oi su joj lijepe i velike. Njen pogled me gotovo hipnotizira. Njena smea kosa duga je poput najdueg vlaka na svijetu. Ona proe, a ja jo dugo gledam kao da prolaze vagoni. A onda ponekad kad potri, kao da je proao uragan. Stojim odbaen u nekom kutu, a ona je svojim prolaskom sve pomela. Nieg vie nema. Postojimo samo ona i ja. Sve se vie probojavam tog vjetra, ne elim da me tako rui. Oi smee poput ljenjaka, usne crvene poput trenje. to mi se to dogaa? Pa ja je vidim i dok gledam u koaricu voa. Oblai se oaravajue. Veoma je volim, ali joj to ne mogu priznati. Volim biti u njenoj blizini. Lijepa je poput prvog proljetnog tulipana. Jedan takav

je u teglici na mome stolu, ut, prekrasan. Vidim je i dok gledam cvijee. Od te silne ljepote svako malo porumenim, a onda se javljaju i leptirii u trbuhu. Mora da je to ljubav.

Najvie volim Valentinovo. Tada ipak smognem snage i nekako odolim tom uraganu, toj hipnozi. Darujem joj poklon i razmiljam da nitko nee nita znati. Toga se dana svi uzajamno darivamo. Napiem tada i jedno malo ljubavno pismo koje joj gurnem pod klupu. Potpisa nema, ali mislim da ipak zna. Ljubav je neobian osjeaj. Znam da mi mijenja tijelo, nosi mi glavu u visine, baca me po hodnicima, a opet to nitko od vas ne

primjeuje. Ja svima izgledam normalno. Odalo bi me srce da se netko primakne i osluhne. Srce tada kuca sto na sat

Mihael Bian, 6.r.

Ljubav je smijena stvar Svakome donosi lijepi dar

Ljubav to ti je kad

Hoe udahnuti miris rue, A onda problijedi sav ko stijena I sve to ostane lijepa uspomena.

Dominik Mihali, 4.r.

- 15 -

Postoji jedan otok ljubavi

Gdje su svi zaljubljeni.

Drvo se u drvo zaljubilo

Pa se s njime poljubilo.

Kamen u kamen udario,

Puno kamenia napravio.

I mali val se zaljubio

koljku bisernicu zavolio.

Postoji taj otok ljubavi

Gdje su svi zaljubljeni.

Ana Milas, 4.r.

- 16 -

Kapljica i kamen bili su nerazdvojni prijatelji. Nikuda nisu ili jedan bez drugoga.

Najsretnije trenutke u ivotu proveli su zajedno. A onda su se posvaali. Posvaali su se oko

toga tko je bri i vei. Od tog trenutka postali su najvei neprijatelji. Tada je kapljica krenula

svojim putem, a kamen je ostao na mjestu. Tako je nastala rijeka. Rijeka je tekla nekoliko

dana sve dok nije dola do mora. Tamo je bio i kamen pa su shvatili da ne mogu jedan bez

drugog. Ponovno su krenuli u nove pustolovine i nadoknaivali sve vrijeme koje nisu bili

zajedno.

Josip Dobrini, 5.r.

- 17 -

Na pitanja je ozbiljno odgovarala struna suradnica Dejana Kirini

P: Zato deki uvijek gledaju da li je cura lijepa ili nije?

O: Vanjski izgled je neto to nas moda prvo privue na nekoj osobi. Mlae osobe koje tek izgrauju svoju osobnost ne razmiljaju pretjerano o nekim unutarnjim kvalitetama osoba koje im se sviaju. Jo uvijek im je dovoljno da im je netko privlaan samo fiziki. Naravno, budui da ste jo vrlo mladi ne razmiljate da li ete s tom osobom biti jer bi vam tad vei znaaj imao upravo karakter tih osoba. Budui da procjenjujete samo fiziki izgled one osobe koja vam se svia, vai osjeaji prema toj osobi nemaju jo uvijek onu teinu i znaenje kakvu bi trebali imati. Veina vas ima simpatije, tj. osobe koje su vam simpatine. Za vau dob vrlo je karakteristina esta promjena simpatija pa stoga ako vam se ini da sada patite zbog neuzvraene ljubavi moram vas razveseliti da vas eka jo puno simpatija u vaem ivotu.

P: Dvoumim se izmeu dvije cure. Obje su lijepe i osjeajne, ali jednu viam svaki dan, a drugu dva dana u tjednu. Velika dilema, molim pomo.

O: Ako je dilema samo u tome to jednu via rjee, a drugu ee, onda ti savjetujem da se odlui za onu koju via ee. To e ti priinjavati vie zadovoljstva, a imat e i vie prilika moda za neto znaajnije, tj. za vae zajedniko druenje. U svakom sluaju savjetujem ti da moda ipak preispita jo jednom da li je tvoja dilema zaista samo u danima vianja svojih simpatija ili ipak u neem drugom.

P: Zato imam osjeaj da me cura koju volim i u koju sam se jako zaljubio ne potuje i

kao da je nije briga?

O: Savjetujem ti da najprije preispita svoj osjeaj koji ima. Moda te tvoj osjeaj vara, stoga predlaem da je otvoreno pita to ona misli o tebi. Na izravno pitanje bi trebao dobiti i izravan odgovor. Ako si stvarno u pravu, onda zaista ne treba troiti vrijeme na nekoga tko

- 18 -

ga nije zasluio. Vjerujem da e vrlo brzo nai osobu koja te zasluuje. Da bismo neto dobili, moramo neto i dati. Ako dajemo, a ne dobivamo, onda je najbolje krenuti dalje. U vaim godinama to ne bi trebao biti problem. Stoga, ili pitaj ili skitaj!

P: Kako se suzdrati kad te netko stalno zeza?

O: Svatko tko se ali na tui raun, eljan je panje. Na taj nain je i dobiva jer onaj koji je zezan od te osobe, vrlo esto se ljuti to pak veseli zezanta. Najbolje je ne dati do znanja da vas smeta, ne reagirati i time e vrlo vjerojatno prestati. Meutim, ako je taj mali zlostavlja uporan, obratite se razrednici ili pedagoginji. One e ve smisliti nain kako zezanta zaustaviti. Uspjeh zagarantiran.

P: Kako da priemo nekom i kaemo da ga volimo, a nismo sigurni da li ta osoba isto

osjea?

O: Ovo nije lako napraviti. Potrebno je puno hrabrosti i postoji vjerojatnost da nas osoba za

koju to osjeamo i nee razumjeti. Meutim, to i ne bi trebalo biti teko. Ve si joj vjerojatno kroz poglede i postupke dao do znanja da ti se svia i sada bi samo trebao rijeima to potvrditi. Moram ti rei da je izjavljivanje ljubavi vrlo romantino i da svatko zavidi osobi koja to moe uiniti. Stoga, skupi hrabrost i jednostavno reci. Znat e na emu si, bar te vie ovo pitanje nee muiti. Uostalom, bit e ti lake za drugi put. A kad to i kae, vidjet e da i nije bilo tako teko. Kako god se tebi inilo, nee se nita strano dogoditi. Budite uvjereni (i samouvjereni).

P: Zato nekim ljudima smetaju moje ale koje nisu na njihov raun niti na iiji drugi,

nego nekada i na moj?

O: Moda si zaista pretjerao u tim alama kada ti ve drugi to daju do znanja. Razmisli. Ili ih jednostavno pitaj to ih smeta. esto puta da bismo rijeili neku dilemu trebamo jednostavno samo pitati. Stoga, savjetujem ti da porazgovara sa svojim prijateljima i vjerojatno e tu leati odgovor na tvoje pitanje.

P: Zato svakog prijatelja biramo na drugaiji nain?

O: S nekim osobama se volimo aliti i smijati, neke osobe su nam podrka kad nam je teko. Neke osobe e nam rado pomoi, a s nekim osobama volimo igrati nogomet. Svatko od nas nosi u sebi razliite osobine. Najee se druimo s osobama koje nam odgovaraju. Nekada jednostavno imamo sreu i u jednoj osobi naemo sve to elimo i to nam se svia. Najbitnije je prihvaati sve osobe bez obzira da li nam one odgovaraju ili ne. Ne moramo se druiti sa svima, ali prihvaanje je dobro i potrebno. esto vie razmiljamo o osobinama i postupcima drugih, a rjee o naim osobinama. Stoga je dobro biti svjestan svojih osobina (dobrih i loih), te emo tako lake prihvatiti druge osobe.

P: Kako u potaknuti nekoga tko nema volje za uenje da ui, jer mu je to potrebno?

ime u tu osobu zainteresirati i pokazati joj da je uenje ponekad i zabavno?

O: U tebi se krije budui uitelj ili uiteljica. Vrlo je lijepo kada netko voli i eli uiti, a jo ljepe kad se brine za druge i nastoji im pomoi. Vrlo je teko nekoga motivirati za uenje.

- 19 -

Motivaciju za stjecanje novih znanja i spoznaja svatko trai na razliite naine. Neki ue zato to smatraju da moraju, neki ue da bi dobili dobru ocjenu, a neki zaista ue zato to ele neto novo spoznati i oni imaju tzv. intrinzinu motivaciju. Ue kako bi bili bolji i kvalitetniji ljudi, kako bi im u ivotu bilo lake, ue jer uivaju u uenju. Pokuaj motivirati osobu na uenje tako da joj ponudi pomo, tako da joj opie osjeaj sree koji ima nakon uenja, opii joj sve koristi koje ti ima od uenja. Prui joj pomo, npr. prilikom zajednikog uenja. Pojasni toj osobi da i ti ima vremena za zabavu bez obzira koliko uila. Zabava je uvijek bolja i oputenija ako smo prije toga izvrili sve svoje obveze koje smo isplanirali. Bar je tako kod mene.

Pripremila struna suradnica Dejana Kirini

Tri su smjera koja moete odabarati u odgoju djeteta, a u kontekstu postavljanja obiteljskih pravila to su:

- sve zabranjivati bez objanjenja (biti autoritaran roditelj) - sve doputati (biti permisivan roditelj) - dogovoriti pravila i posljedice koje su jasne i obrazloene i vama i djetetu (biti

demokratski roditelj)

- dogovoriti pravila i posljedice koje su jasne i obrazloene i vama i djetetu (biti demokratski roditelj)

to vam se ini da od ovog daje najbolje rezultate?

Istraivanja su pokazala da najbolji i najdugoroniji uinak po dijete ima demokratski stil odgoja. To bi znailo da roditelj zajedno s djetetom pri dogovoranju pravila slijedi ova tri koraka:

1. korak: definiranje obiteljskih pravila 2. korak: definiranje posljedica za potivanje i nepotivanje pravila 3. korak: dosljedno izvravanje pravila

1. Definiranje obiteljskih pravila

Iznimno vano je popriati (dakle ne samo saopiti djeci koja su to pravila), odnosno RAZMIJENITI miljenja. Dakle, bitno je:

- popriati o tome koja pravila postoje u ovoj obitelji i kojih se svi lanovi obitelji, pa i roditelji pridravaju kako bi svi u obitelji bili sretni i zadovoljni.

- Objasniti razloge zbog kojih su ta pravila vana i koju korist svaki lan ima od toga da ih se pridrava

- Omoguiti da svi lanovi obitelji kau svoje prijedloge - Izabrati ona pravila oko kojih se svi lanovi slau

- 20 -

2. Definiranje posljedica za potivanje i nepotivanje pravila

Bitno je da djeca OSJETE posljedicu za vlastito ponaanje i da sami snose odgovornost za nju. esto roditelji vide da je dijete prekrilo pravilo, ali ne daju posljedicu ili je odrede, a onda je unutar 15 minuta i ukinu. I to dijete iz toga naui? Da posljedica zapravo nema, da je svejedno ponaalo se ono dobro ili loe, da oni mogu sve to poele, ili u krajnjem sluaju da je roditeljima svejedno to dijete radi. Dakle, bitno je: - definirati to je posljedica za pridravanje postavljenih pravila - definirati to je posljedica za nepridravanje pravila - voditi rauna da su posljedice izvedive svaki dan ili svaki tjedan, a ne tek na kraju

godine ili nikad;

- da ne ukljuuju iskljuivo novac i da ne prelaze financijske i druge mogunosti obitelji - da su primjenjive na sve ukuane ili da postoje razliite, ali jednako vrijedne

posljedice za roditelje i za djecu

3. Dosljedno izvravanje pravila

Dosljednost daje SIGURNOST djetetu. Odrediti kaznu u jednoj prilici, a u drugoj ne, samo e zbuniti dijete, Kako da ono zna zato je isto ponaanje u jednom trenu bilo prihvatljivo, a u drugom ne? Takoer, ako mi neemo biti ti koji e se sami pridravati pravila (biti djeci primjer) kako e ona znati da su pravila bitna? Dakle, bitno je:

- svaki put i to ba svaki put kada se pravilo prekri ili potuje izvriti posljedicu - usprkos svim suzama, molbama i vriski ostati kod izreene posljedice i zahtijevati

njeno izvrenje - sva pravila i posljedice odnose se i na roditelje

Da, imate pravo, postaviti pravila se ini lakim, no dosljedno ih izvravati pravi je izazov. Jer nije se lako nositi s djejim suzama, protestima da su druge mame/oevi bolji i slinim manipulativnim izjavama. U takvim trenucima bitno je znati da e dijete kroz neko vrijeme uvidjeti da vie nemamo slabe toke ili gumbie koje ono moe pritisnuti i dobiti ono to eli te e i odustati od svih onih ponaanja koja su vas dovodila do ruba izdrljivosti. Spomenuh frazu kroz neko vrijeme. to to tono znai? To znai da e neka djeca kroz tjedan-dva prestati testirati nae granice, a s nekima e to ii tee. U svakom sluaju bitno je ustrajati. Primjenjujui dosljednost, dijete e nauiti koji su to primjereni naini na koje moe dobiti ono to eli i kako moe odgoditi svoju potrebu.

Nekoliko moguih grupnih pravila:

- dok jedan govori drugi sluaju - potujemo tue elje i osjeaje - svi lanovi obitelji obavljaju svoj dio posla (pisanje zadae, popravci, kuhanje,

spremanje i sl)

- sukobe rjeavamo razgovorom - pridravamo se dogovora (oko odlaska u krevet, higijene i dr. dogovora)

- 21 -

- nakon 10 sati glazba se slua sa slualicama

Nekoliko moguih posljedica:

- pranje posua idua 2 dana - usisavanje sobe - ostajanje kod kue u subotu naveer - odabir najomiljenijeg jela za nedjeljni ruak - odlazak s obitelji na nogomet/etnju - oslobaanje od obavljanja kuanskih poslova taj tjedan - raniji odlazak u krevet vikendom ili, u suprotnom, kasniji odlazak u krevet

Naslonjena na hladno stablo, vjetar mi mrsi kosu. Otra kora stabla probada mi lea,

ali ne marim. Oi mi trae beskraj u oblacima i sada su mi oni jedini prijatelji. I sada su oni

jedini svjedoci mojih misli. Ali, ostavljaju me i odlaze dalje, kao i one - moje misli. Ali,

ostanu mi pitanja. to e biti sa mnom? Osmaica sam, ali nemam cilja. Kamo dalje poi?

Gdje je moj put, moja staza ivota? Zamirim i putujem. Letim na oblacima koji me vode u

zaborav, u meni znanu prolost. Prije 14 godina krenula sam na jedan put. Zakoraila sam na

stazu svoga ivota. Uinila sam prve korake, izgovorila prve rijei, pruila ruke svijetu.

Stjecala sam prijatelje, krenula u kolu, plakala, smijala se... Nije me bilo briga to e biti

dalje, jer nisam znala to je svijet. A sada, tijekom svih tih godina o stvarnosti sam nauila

mnogo. Nauila sam da ivot nije bajka, to sam u mnogim trenucima i osjetila. ivot je teak

i trebam se jako potruditi da bih uspjela i postigla sve to elim. Da, ja sam osmaica, ja

mogu, ja hou, ja elim! Mnogo sam u ivotu prola, neto s osmijehom na licu, neto sa

suzama u oima i bolom u dui, ali sad sam tu, jaa i odlunija nego ikada. Nee me zaustaviti

niti najjae oluje, a moje elje nee otpuhati ak ni ovaj ludi vjetar to hara kroz gole grane

drvea. Moja snaga lei u najveem blagu mojoj obitelji. Oni su razlog zbog kojega neu

odustati. Moji roditelji svakoga dana idu na posao u ranu zoru. Bilo sunce, kia, snijeg, pue li

snani vjetar ili pri li vrue sunce, moj tata mora raditi. Ali, nikoga nije briga. On radi, ne

zbog sebe, ve zbog sestre, brata i mene. Radi da nama priuti ono to on nikada nije imao.

Ali, nikoga nije briga. Ne znam je li gore kada ga u zimi vidim prehlaenog i promrzlog ili u

ljeti kada doe crven i pun opeklina jer je cijeli dan crnio da bi se mi mogli izmiljati. Ali,

nikoga nije briga. Nitko mu nee rei hvala, a on je uvijek svima spreman pomoi. Hvala ti

tata, zbog svega to si mi priutio svojim radom i to mi daje snagu. Ali, najvee hvala, to si

mi najbolji uzor i jo bolji tata. Hvala to mi pokazuje da se dobar ovjek prepoznaje i po

svom radu. U nateim trenucima, sjetit u se tebe i dat u sve od sebe da ti jednog dana vratim

- 22 -

jednakom mjerom ljubavi sve to si mi dao i da jednom bude ponosan na mene kao to sam

ja sada ponosna na tebe.

Sada imam cilj. Pronala sam stazu svoga ivota na kojoj me eka mnogo lijepih, ali i

mnogo runih stvari. Sada znam tko sam i to sam. I poinjem ispoetka; radim prve korake i

pruam ruke svijetu, ali ovog puta sa znanjem o ivotu i s postavljenim ciljem.

Jer, ivjeti mora da bi radio, a raditi mora da bi ivio.

Martina Stankovi, 8.r.

Svatko kad-tad u ivotu doivi ignoriranje, diskriminaciju, bar neto poput toga. Svijet

se nekada ini zlim, ali kao to izreka kae: Sve se vraa, sve se plaa. Ili ona: Dobro se

dobrim vraa. No ipak te izreke nita ne vrijede ako ih niste doivjeli u iskustvu.

Nikada ne bih pomislila da se u tako obinom danu moe dogoditi neto to e mi

promijeniti ivot. Prosjean dan, prosjeno vrijeme, prosjena dosada u kolskim klupama.

Dok sam bila pod satom biologije, ne obraajui panju na uitelja i gradivo, razmiljala sam.

Nikada me nisu obuzele takve sretne misli, poneke su bile i vrlo tune, za djevojicu.

Najednom, osjetila sam udarac u rame i pitanje: Sadri li biljna ili ivotinjska stanica

klorofil? Brzo sam promrmljala: Biljna, pa da, biljna kak' to ne zna!? Ajd' dobro, evo ti

dva,odgovorio je uitelj.

- 23 -

Nije bilo prvi put da me netko iskoristio, niti sam se ikada bunila protiv toga.

Sljedeeg sata, sata fizike se dogodilo neto slino, prilino slino. Uitelj je doao iste

sekunde kada je zvonilo, nije nam dao da ga ekamo barem 5 minuta kao to ekamo i ostale

uitelje. esto ga molimo da ne dolazi tako brzo, inae ne moemo rijeiti razredne sapunice i

napisati ljubavne poruke. On kae da za to ima vremena poslije kole. Joj, ali to nije zabavno!

Zabranjeno voe je uvijek najslae.

Nakon 15 min vjebanja zadataka uitelj nam je pripremio iznenadni test. Cijela

uionica je udarila rukom u elo, izvadila pregrade i ostala mirno ekati svoj nenajavljeni

test i nadati se pozitivnoj ocjeni. Kada sam primila svoj test, dobro sam ga pogledala i

zakljuila da nije tako strano. Nakon 15 minuta rijeila sam cijeli test i ekala uitelja da

odredi kraj pisanja. Zagledala sam se u plou i ponovo razmiljala. Najednom sam osjetila

prilino jak udarac u none prste, uzrokovan nogom iste osobe kao i na satu biologije. Koje

je rjeenje u 4. zadatku? 58 cm, ispalila sam kao iz pitolja. Uitelj je pogledao u mene i

zaokrenuo glavu kao zbunjeni pas. Opomenuo me. Jo jednom i dobivam kulju preko

cijelog imenika. Da, moe si mislit?

Povijest se ponavlja treeg sata. Sata masovnog horora matematike. I jo jedan

iznenadni test. Odmah smo se poalili uiteljici zbog testa koji smo pisali proli sat i ljutito

nam odgovorila da nam to nije izlika. Usred testa, ista osoba koja je izazvala prola dva,

izazvala je jo jednu krivnju. Jo jednom me udario u nogu, ali ovaj put u stopalo i pitao me

rjeenje, ni manje ni vie nego najlakeg 1. zadatka. Ustala sam i izderala se na osobu koja

mi je zadavala nevolje sat za satom. Uiteljica me blijedo pogledala i pitala me imam li kakvo

objanjenje za ovo. Odrala sam jedan govor koji se oito nije svidio uiteljici i nakon toga mi

je rekla da veu glupost nije ula i zadala mi troduplu zadau, opomenu

uzimanja testa i obeanje da e rei mojim roditeljima. Plus, osobi koja mi je smjestila

oduzet je test i zapisana jedinica preko cijelog imenika, poslana pedagoginji i prisiljena da mi

se ispria. Nije mi se svidjela pozornost kada mi se osoba ispriavala i svi su gledali u mene

kao bahatu francusku kraljicu.

Nakon to sam dola kui, roditeljima sam ispriala nezgode iz kole, takoer

prepriala svoj mali govor i molila oprost. Roditelji su me udno pogledali, nasmijali se i

rekli: to si mudra u zadnje vrijeme, hajde, vodimo te na sladoled. Zaudila sam se i

krenula prema autu. Mama mi je apnula: Porazgovarat emo o ovome. No svejedno sam

bila sretna i krenula razmiljati. Hmm, kakav da sladoled kupim?

- 24 -

Tihana Car, 7.r.

TEST

Uvijek u svai?

Tko obino zapoinje, ti ili drugi? Rijei ovaj test i

pogledaj to e otkriti o sebi. Proitaj slijedee tvrdnje i

procijeni koje su tone, a koje netone.

1. Pokuavam zastraiti druge ljude.

2. Kad se netko uzruja, ja ga otpuim da je mala beba.

3. Kau da nikad ne sluam.

4. Ljudi lau da bi dokazali svoje.

5. Glupo je to se ljudi uzrujavaju oko bilo ega.

6. Glasan sam u raspravama.

7. Pogrdna imena su OK u svai.

8. Kau da sam grub.

9. U svai se sluim prijetnjama.

10. U svai je sve doputeno.

11. Ponekad zapovijedam drugima.

12. Ne tratim vrijeme na ljude koji se sa mnom ne slau.

13. U svai moram uvijek pobijediti.

14. Psovke su OK u svai.

15. Ja sam gotovo uvijek u pravu.

16. Kad se odluim, nikad ne mijenjam miljenje.

17. Ljudi bi trebali sluati moje savjete.

18. Kad netko jednom pogrijei, vie mu ne moe vjerovati.

19. Ne doputam ljudima da zaborave da su u neemu pogrijeili.

20. Volim se inatiti.

21. Ako me netko pobijedi u svai, moram se revanirati.

22. Pametniji sam i informiraniji od veine ljudi.

23. Nikad ne priznajem da sam pogrijeio.

- 25 -

Jesi li izbrojio/la mnogo za tebe tonih tvrdnji?

Ako jesi, moda je vrijeme da preuzme odgovornost

za svoj udio u zapoinjanju i podravanju svae.

Moda eli razgovarati s nekim o potrebi da

kontrolira druge.

KOLSKI VRT NAJLJEPI JE U LIPNJU.

BARILKO

list uenika O Barilovi

br.1., k.god. 2007./2008.

lipanj 2008.

Barilovi 96 47252 Barilovi

Tel. 047 847 191

os-belaj-001@skole.t-com.hr

za izdavaa:

Vesna Car, dipl.u.

Odgovorna urednica:

Dejana Kirini, dipl.soc.radnica

- 26 -

Rastajemo se od 8. razreda. Bili su sloni, veseli, vrijedni, razigrani i

jednostavno sjajni. Pozdravljamo ih, elimo im sve najbolje u ivotu i

zahvaljujemo im to su bili dio nae kole i naih ivota.