List upesv.Stjepana 1., papei t t+UVODNIK DRAGIPred vama je prvi broj starog novog upnog lista. Stariji se vj erojatno "Kruvenice",listamladihhvarskihvjernikakojisubili okupljeni oko don Andre tadanjeg hvarskog kapelana. 31godinunakonizlaskaprvogbroja"Kruvenice"(1976.)skupilose nekoliko mladih, ali i onih malo starijih hvarskih vjernika kako bismo, uz podrku upnika,pokualiobnovititajpomalozaboravljeni,ali lijepi mehanizam koji je pokretao ili bio odjek pokreta mladih u Hvaru. Generacije su se izmijenile, ali ime je ostalo isto. Crkvica "Kruvenica" i dalje bdije nad naim Hvarom, ali to je sada grad, grad koji pod udarcima vremena mijenja svoje vizure i vizije. Pokuali smo, ostalim, zabiljeiti taj tijek vremena; vremena koje jeprolo,kojetrajeikojetekslijedinegdjenahorizontu.Teksmo krenuli, i nije nam lako. Bit pogreaka. Nemojte biti prestrogi u sudu naih nastojanja.Ovo su moda tek pokuaji, ali nadamo se kako oni imatismislaikako vamdonijetipokojuzanimljivuikorisnu informaciju, ukazati vam na neto, navesti vas na razmiljanje. U ovom broju moete neto o naem suzatitniku sv. Properu: tko je on i to nam udananjem trenutku. vam donosimo jedan interesantan tekst o naem "frikom" blaeniku Ivanu Merzu, spomendan "pada" na isti dan kad i sv. Proper, a o kojem nas ne znamnogo.Pokualismodotaknutiiaktualnopitanjekrizmei (iz)ostankamladihizcrkve(baremnutrinom,akosuvanjtinomi prisutni). Naravno, potovani vi ste oni kojima napisano stavljamo na prosudbu.Otvorenismoirado prihvatitisvevaekritike, prijedloge, sugestije i ideje. ivot ima smisla jedino ako je s vama i za vas. Ovaj broj zbog vremenskogtjesnaca nije proao lekturu ni korekturu pa se unaprijed radi pogreaka. (Svoje dopise i komentare moete slati na donju e-mail adresu) . + ttc$ittKruvenica - List upe sv. Stjepana I. Pape i Hvar tot+ upa sv. Stjepana I., HvarZorka don Mili upnik Joko Zorka Ivo Tudor, Ante Novak-iha, don Mili Ivo Arhiv upe Hvar d.o.o., Zagreb500 upa sv. Stjepana I., Trg sv. Stjepana bb.21450 Hvar, Tel/fax: +385(0)21741 269,e-mail: kruvenica@gmail.com Broj upnog iro 2340009-1100238864 Tema broja KRIZMA-NEZNAMZBOG TA IMASVEZUSKRIZOM 000ALITUSMONEGDJE Svoje krizme u razgovoru s don Milijem iznio je djelitelj sakramenta krizme hvarske biskupije,biskup Slobodan tambuk. UPrigodniku,slubenomlistunaebiskupije,vieputaste pisaliosvrtnakrizmuipozivali daiznesusvoja razmiljanjaotomsakramentu.tovi,kaobiskup,drite u vezi s krizmom? - Vie je pitanja kojima bi trebalopokloniti panju. Uprvom redu kakav bi pristup uvrijeme pripreme za ovajsakramenat trebali, mogli, ili, ako ba morali zauzeti ili Zatim, to se moe, treba, ili, naglasimo i to, to bi morali,radno pripravnicizatajsakramenat. Potom, koja je ikakva bi trebala biti uloga roditelja,obitelji, rodbineicijeleupskezajedniceukojojivipripravnikza krizmu.Nijezanemarivo,aliucijelommanjeje vano, tko je ikakav pristup ima isam krizmatelj, biskup ili njegov zastupnik.Itekakojevanopitanjeukojojivotnoj dobi dijeliti ovaj sakramenat. Treba imati na umu da su oko toga miljenjedostapodijeljenaipraksadosta uraznim krajevima Hrvatske. Prije nego ste postali biskupom (1989), bili ste godinama u pastvi (23godine)ipripremali generacijezaovaj sakramenat.Imali razlikeuvaem gledanjuisadakadastebiskupza razliku od vremena kad ste bili upnik? - Moramnaglasitidasemojeupnikovanje(1966.do1989.) uvrijeme komunizma, pa je ta utjecala na viepojedinostipastoralnepraksei radasmladima a posebno s krizmanicima. Ujedno,ja sam u 23 godine bio na osamupa (na i otoku Hvaru) i te su upe bile uglavnom srednje (za naepojmove) sa oko 200 do 600 stanovnika i tek sam ufinalu bio na upi, uSupetru. Danas su mnoge stvari je ukoli, za vjeronauksedajeocjena, jepunopravni kadra,roditeljinisu pritiscima(osim ako je unekima ostao i jo uvijek ivi strah ito se mladih, u vrijeme mojega upnikovanja u rijetkim je postojao telefon, dok danas svako i malo dijete posjeduje mobitel uz obvezatni Internet i ostalapomagalasvoje ... i zbog svega i puno toga usporedba gotovo da nije osim to je u svako vrijeme i nevrijeme, i te kako prevaan djelovanja Vidite li razliku u reagiranju mladih ljudi u pripremi za ovaj sakramenat od vremena vaegmladomisnitva do danas? - Da, vidim.Ita razlikaje vrlotogodse vieunatragpojam autoritetajejasniji, konkretniji, lake provediv. Danas je ta (autoritet) gotovo nestala, zameo je vjetar. N e znam do koje mjere to treba Dakako, to nije samonego svakog odgojitelja, od roditelja,doprofesora na fakultetima ...Posebno je pitanje za sebeobitelj.Ima li je, pitajusemnogi.Kojajenjezinauloga?Inesamouodnosunavjerskiodgoj,negonasvim poljima. Tu je liberalni kapitalizam pomijean sa sve bezobzirnijim materijalizrnom pod svaku cijenu. Primjer roditeljski, primjer kumova, primjer okoline, primjer upske zajednicegotovo da i ne postoji kod mnogih. I sve to kuca na vrata i srca, i razuma, i volje osobito, kod svih mladih ljudi naega vremena. I sve to i te kako vrlo lako prelazi na duhovnosa svim svojim posljedicama. kruvenical 3 to od upnika u procesu priprave za krizmu? - Ako je ikada prije trebao biti na visini svojega zadatka, onda je to svakako danas. Najprije iprije svega:treba biti kao takav prepoznatljiv. vjere, molitve, koji voli ljude, kojemu je elja uloiti cijelogasebe za stvar navijetanja Dakako,umnogim stvarimapotrebnojedaideukorak s vremenom, ali na da ga tajkorak ne pojede, mulaku povezanost s roditeljima, kandidatimaza svetu krizmu, vjernicima isvimljudimaokonjega.Spomenut npr.korisnosttelefonaili mobitela udesetak-petnaestminutamoeuspostavitivezus mnogima,obavijestiti,potaknuti,upozoriti,pozvati...ali,posebno upozoravam, ne smije se veza s vjernicima ili krizmanicima svesti na vezu preko iceili i Osim pouke o ... , treba imoliti sa svojimkandidatima, ali i sam moliti za...Ujedno, treba biti i njemu i njegovim pripravnicima na radne godine u kojoj se misli imati krizmu, jasno tko moe te godinebiti preputen svetojkrizmi,atosepostie kandidatauprethodnim godinama.Kod toga moraosobitopripaziti na pravednost ujednakom stavu prema svima.Naime, vjeronauk od jedne godine to se svodinanajviedvadesetaksatipouke,nipotonijeinemoebiti dovoljan za preputanja ovom sakramentu. Kod toga je prevano da npr. u jednomdekanatu-otokunebude mjerilakod jeitekakopotrebna!Ostajevrlo pitanjenedjeljnesvetemiseosobitoutzv. upama nae biskupije. tomislite,zbogkojihbirazlogajednomsrednjokolcu /pripravnikuzakrizmu! trebalouskratiti pristup sakramentu potvrde? - Na ovo pitanje istodobno je teko i lako odgovoriti. Teko, ako se uzme uobzir okoli u kojem raste u vjeri mladi ... i lako: tko ne vjeronauk u koli etiku i time se javno izjanjava kao bezvjerac; tko ne upski vjeronauk koji je nuno potreban u pripremi za svetu krizmu, tko ne nedjeljnu svetu misu i time pokazuje da mu vjera nita osobito ne ... Naime, utimkako netko moe primiti sakramenat potvrde kad time ama ba nita ne Ali naglaavam: potrebno je neke principenaglasiti iroditeljimaimladima ipotrebno je dase koliko-toliko uvjerimoda su oni to unaprijedznali.Zatomoedobroposluitipismoto gaodvremenanavrijeme poslati preko pote na adresu ili roditelja ilizainteresiranog kandidata. Roditeljski sastanak je za to prikladan, ali ...itada bi trebalo dati uruke napisane jasne stavove. Ti stavovi se mogu (i trebaju!)jedan-dva puta nakonnedjeljnesvetemisejasno vjernicima.Za tomoeposluiti upskiukojem bi trebalo vie puta te upute ponoviti ili za vrijeme blagoslova ostaviti ih na stolu ... iKad za vrijeme svete krizme u svojim propovijedima kaete da su krizmanici postali vojnici Kristovi, ne li vam se da pucate iznad glava? . Tajizraz vojnici ja osobno rijetko ili gotovo nikad ne rabim. A mislim da uvie navrata nisam pucao iznad glava nego i te kakou glavu. Bilo je zbog toga i neugodnosti, od mojeg osobnog nezadovoljstva s do odjeka koji je, mi se, naalost bio vrlo kratkoga daha i nita nijeni slavlja, a najmanje nekojgeneraciji krizmanika. HBK radi na novom dokumentu o pastoralu sakramenata inicijacije. li na toj slubenoj razni biti kakvih novosti? - HBKpriprema dokument o svih sedam sakramenata. Nekih velikih novosti ne moe biti, osim da se neke pojedinosti istaknu uodnosu na praksu podjele svetih sakramenata. Ovaj odgovor neka ostane na ... KRIZMAttt Kako gledate na sve pojavu vanjskog slavlja uz podjelu sakramenta krizme, slavlja bezna kojem se krizmanici znajuponapiti i iskazati ponaanje sasvim suprotno 'duhu' sakramenta krizme? - Ja najprije ne bih generalizirao i uzimao dio za cjelinu. I to je usredinama. No,se ponovno pripremi za sv. krizmu: svi ti iproblemi trebaju biti u pripremu, s tim pitanjima se trebaju kandidatiali ne samo dan - tada je kasno. Za ljetnu sezonu potrebno je na vrijemeupozoritinaprikladnunonjui Naalost,inekidrugisakramenti znajusedijelitibez pajeutom pogleduovajsakramenat samojedanod.Naime,krizmanicinemogubitineki 'svemirci', vanzemaljci. Oni su zemljani, oni su dio naeg ili ponaanja. Sdruge strane,jaznamzaproslavekrizmanogslavlja,svjedoksamsolidnihpripremazaovoslavlje, o radosnom slavljenju ukrugu obitelji, prijatelja, znanaca ...uz pjesmu iradosno druenje,druenjezaugodnu ilijepuuspomenu.Modanebismosmjeli davati vanost neprikladnom ponaanju, moda bi trebalo vie isticati pozitivnekojih ima, Bogu hvala! Kako se kao djelitelj ovog sakramenta kad sve moete vidjeti da je sakramenat iao u vjetar? - iz upe, ja nisam u osjetiti koliko i kod koga sve ovaj ili neki drugi sakramenti odu u vjetar. Na to pitanje mogu odgovoriti upnici, stalni ivotni pratioci krizmanika i prije i poslije. Priznajem, vie puta sam koji bi mi se jadali usvezi ovog sv. sakramenta, rekao uz ostalo i ovo: Nastoj da barem obred bude lijep kad neke druge stvari nisu lijepe! Tako sam ja osobno vie puta u sretnoj prigodi doivjeti krizme spozitivne strane ili sone ljepe, koja bljesne (ne samo fotografski)ikoja traje barem zaonovrijemedok samja uupi.Dakako,nipotomeneveseli odjelovanjukrizmanika u nastavku. U tom se skupa s kao Sizif kojiuzgor gura preteki kamen i nimalo me ne veseli da taj(kamen) ponovno na na dno, na na iznova, pa opet. Ipak, bih, na nama je ulijevati ureeto ili utu barku to puta na sve strane (naa pjesma i misao kardinala Ratzingera, sadanjega Bendikta XVI.), na nama je ulijevati pa makar u reetu i barci nita ne ostalo, ali barem ostatimokro! K tome, upunom povjerenju prema Gospodinu s nebesa koji zna pisati pravoipokrivimcrtama,elim isebiisvimaokosebe:sijmo,nastojmo, vjerujmo, molimo! kr u v e fi ie al S KRIZMAttt STAIRWAYTOHEAVEN(SKALINEDORAJA) ILINAKOJOJSMOSKALINIZAPELI? to o sakramentu potvrde ili krizme kau krizmanici 'blogeri' "PronjukalilJ smo malo Internetom, po 'blogovima'. Tako blogerica The queen pie: "Prola mi je krizma, aleluja ... dobila sam super darove ... sada sam happy ... samo da vam kaem, skoro sam u crkvi umrla, alim vas koji morate na krizmu, drat vam fige da preivite. lJ ivot svakog / mogli bismo usporediti sa skalinadom (nije li netkodavno pjevao: skalinada, skalinada ... ?), netoskalinama od Pjace do Fortice. Svaka skalina je jedan bitan korak u ivotu pojedinca. Ona prva bila bi a ona posljednja, kad smo umorni od uspinjanja, bila bi prag ivota. prve i zadnje je mnogo ivotno vanih skalina. Jednu od njih tradicionalno nazivamo"korakom dozrelosti"ilikrizmom.Ona bi trebala biti od iznimne vanosti uivotu mladog no ispadne da je skliskija od ostalih ili moda nesrazmjerno od drugih pa lijepi broj mladih ljudi jednostavno padne preko nje ili se poklizne pa se odskliu nazad, na skalinu pri tom doivjevi amneziju (zaborav). Krizma - skalina na kojojsu mnogi zapeli Okrizmi je mnogo pisano iizgovoreno, mnogo je polemizirano. Toje sakrament oko kojeg seteko dogovoritiisloiti.Tojeskalinanakojojsmogotovosvijednomilivieputazapeli.Ovdjepolemizirati ili iznositi teoloke argumente za i protiv krizme. Za takve stvari nismo kompetentni. nam je ipak bila elja ukazati na razmiljanja mladih ljudi koji se pripremaju ili su primili sakramenatkrizme,"pronjukali"smomaloInternetom,'blogovima'kojitarazmiljanja konkretiziraju. Najprije definicija: blog je vrsta zapisa objavljenih na Internetu. ih pie populacija, pod pseudonimom/nadimkom, i u njima moemo teme iz njihovog ivota, okoline, razmiljanja...Mladi koji su pisali okrizmi na blogovima pripadaju dobnojskupini od 14 do 18 godina. Razlog tomu je to to uHrvatskoj nije dob kada bi se trebalo pristupiti sakramentu potvrde (u Hvaru je to u drugom razredu srednje kole, u kontinentalnim krajevima u osmom razredu). Za krizmu je potrebno ivljenje vjere Moramo priznati da smo pri blogova zamijetili vie negativnih stavova imiljenja okrizmi nego pozitivnih (od tridesetakblogova samo su dva (!) izraavala pozitivan stav, a ima i "neutralnih", tj. onih ukojima samo piu osnovne informacije o krizmigdje, komu i kad je biskup dijelio krizmu. se mladi ale da su bili na neki prisiljeni pristupiti sakramentu krizme. Bloger Yeki pita se: "Ima li svrhe? krizma kad opet nakon nje nitko nikad ne ide ucrkvu...ja priznajen da san nezrel za to, ali prisiljen san da to.... " Pitamo se: od koga prisiljen? Crkva sigurno nikoga ne sili na prijem sakramenta krizme. Dakle, je prst optube uprt u roditelje. A motivi roditelja? Izgleda da nemaju nikakve veze svjerom. Koliko nam jepoznato roditelji insistiraju da im se dijetene izdvaja,da ne bude crna ovca u generaciji, gore od drugih, da eventualno ne dovede obitelj uneugodnu situaciju...Iskreno, ija sam se donekle svojedobno nala u situaciji kao Yeki. Nitko me nije prisiljavao na krizmu, ali jednostavno sam se nezrelom za takav korak. Gotovo sam odustala, no razmiljala sam o tome, i da se tih sedam darova Duha Svetoga nekako vremenom ukorijeniti umoj ivot. Shvatila sam da to ne ide samo od sebe nego da je za to potrebno mnogo, mnogo truda (moje suradnje) ine mogu da sam to postigla, da bezrezervno doputam Duhu Svetomu da djeluje umom ivotu. Shvatila sam kako je potreban neprestani rast u vjeri, a posebno ivljenje vjere.

KriminaIka okrizmi Blogerica Kriminaika ovako doivljava svoju krizmu: "Uspjela sam obleku za krizmu... Sve to me veseli jetodasemalonasmijemcuramakojetikleinekakvehaljinice.Bliisekrizma,a nisam jer to za mene ba i ne predstavlja neto posebno zbog bih trebala biti sretna." Ili blagerica The queen:" Prola mi je krizma, aleluja!!! Znate, ljudi, dobila sam super darove. Sada sam happy! Bilo je Samodavamkaem,skorosamucrkvi umrla,alim vaskoji morate nakrizmu,drat vam figeda preivite. " Ne moemo ba kako smo ili okirani, zar ne? Ovakva razmiljanja su prisutnija nego smo spremnitoprihvatiti.Vjerujemokakonijelakosjeditiucrkviunovoj usredsvibnjaili lipnja, mnotvo ljudi, nedostatak svjeeg zraka u crkvi... a navikao si se po kantunima crkve u trapericama i teniskama, sjediti ili stajati kako ti se prohtije i napustiti crkvu kad poeli ... Ali,je da se krizma svede na pokazivanje novih "vetita" i"futona" ili natjecanje tko dobiti bolji mobitel.Hvarska katedrala,dakle,nebi trebala bitiParikom salonumode ili sajmu mobilne telefonije. Ovo je i meni osobno svojevrsna "pljuska sam kuma ove godine, pa moram paziti da ne upadnem u klopku. Jao,aba mi se svidjela ona suknja uizlogu!Akako bi tek Nokia!Izgledada jonajmanjemislimnasvojudunost .to bude, 000 KRIZMAttt A to nakon krizme? .Na blogu se odnos prema krizmi moe svesti na jednu "Krizma je dobra stvar: puno love, si sazrio, ne ide na misu nakon toga i ba te brige za sve!" Evala lipemu ivotu!Ali, ako stavimo znak jednakosti izmedu zrelosti ine dolaenja na misu, onda nam matematika najvjerojatnije nije strana pa nam ne gine popravni. nam trebaju repeticije.Gdje? Na misi, na primjer. Umolitvi. Na vjeronauku. Uobiteljima, odgojem ikomunikacijom. Preispitivanjem vlastitog ivota. Rjeenja ima, no trebamo sami htjeti rijeiti stvari. lijep ivot ako nam nad glavom stri ogromna jedinica iz vjere?! to nakon krizme? Postoje i ovakvikako pie jedna blogerica kojoj smo, naalost, zaboravili ime: "Otkad mi je prola krizma (ima godinu dana), ne idem ucrkvu. da, svaki drugi tjedan, zbog pakta sklopljenog s mamom po kojem ja idem u crkvu, a u zamjenu mi treninge. U crkvi me zapravo nita ne Ovih namjerno komentirati. Neka svatko sam prosudi o njima. Ovajtekstzapravojekrataksaetak blogovakojise krizme.Nijebacvjetno,zarne? Zapravo, ovim tekstom nismo rekli nita novo ili nepoznato. Vjerojatno smo samo ponovno "otkrili toplu vodu".Ipak,nadamoseda sebaremneto iznjegakakobismoozbiljnopromislilio problematicikrizmejelionastepenicazakojuupornozapinjemoilipokuavamonaozbiljan koraknuti na nju i tako se hrabro popeti u zrelost? Na poseban nam je stalo da roditelji malo glavom' i dobro promisle o opravdanosti zalaganja da im se dijete poto-poto krizma. Bitno je da nam se na stairway to heaven ne "prosedne" nakon nekoliko skalina. Treba nam stabilan idobar kamen (ato sakramenat krizme po sebi jest), cipele koje ne klize(ma gdje se takvo to moe kupiti?)ihrabar korak. Sretno! Blogovi iz kojih smo koristili citate: yeki.bloger.hr kriminalke.blog.hr thequeen.blog.hr umovanja. blog.hr Zorka TO BUDE, BITKako na krizmu gledaju nai ovogodinji krizmanici Ponudili smo krizmani cima upitnik sa eljom da saznamo kako oni gledaju nakrizmukoju uskoroprimiti.Dobilismopopunjena32upitinika. Anketa je anonimna islui nama, za orijentaciju. Saetak anketeiznijet uupnom listukojegaplaniramo uskoropokrenuti. Molimo vasdana pitanja odgovoriteonakokakomislite. Nema potrebe nita 'frizirati'. Nikome ne moe biti u interesu zavaravati se. S l kruvenica KRIZMAttt U pitanjima podcrtaj te ili zaokruite odgovor, atamogdje budete neto nadopisivali piite tako da se moe to pie! Upitanjima podcrtajte ili zaokruite odgovor, atamogdje budete neto nadopisivali piite tako da se moe to pie! Bude li sve u redu, na Duhove 27.05. primiti sakramenat sv. potvrde. Krizmi pristupa: a)poosobnomizboru(19) b)jer se to od mene kad sam u tom razredu, u tim godinama (13) Ako si zaokruio/podcrtao odgovor A, molim te navedi to od krizmeOdgovori su se kretali od to bude, bude ....,s kumom, nita specijalno ili da se mogu udati u crkvi jer mi se taj obred ... preko da biti samo nego meni poseban trenutak ... stupanj izadovoljstva...ispunjenje izadovoljstva,snageiutjehedo duhovno produhovljenje,daroveDuhasvetoga,Duha Svetogaskojim postatisigurnija, barem to se vjere ... da se izgube nedoumice i sumnje ... blizinu Duha Bojega i snagu Boju, zrelost i odgovornost ... produbljenje vjere ... vjeru, panju od Boga i da ja Bogu svoju vjeru...poticajka intenzivnijem prakticiranju svoje vjere...bolji iuspjeniji duhovni iosobni ivot ... . sada da me je Bog prihvatio, ali elim neto vie ibolje ida mi krizma utome .. . popravak ivota ... vezu s Bogom i Crkvom ... da postati punopravna katolkinja ... promjene u ivotuu duhovnom smislu, ... prosvjetljenje, pogled na ljude i svijet oko sebe, mirniji, bolji ivot i darove ... da budem zreliji, duhovniji i jo RazmiljaoJla sam o odustajanju od krizmeDANE Troje iz skupine koji su odgovorili da se krizmaj u zato jer je to red napisalo je da su razmiljali o odustajanju od krizme, asamo jedan krizmanik iz skupine koja tvrdi da se osobno za krizmu je razmiljala o odustajanju. ali sam odustaoJla od takvog razmiljanja a)jer su mi roditelji dali do znanja da to prihvatiti b)jer pretpostavljam da to roditelji ne bi prihvatili Od ovih koji su razmiljali o odustajanju od krizme je odustalo jer pretpostavlja da to roditelji ne bi prihvatili, a od onih koji nisu ni pomislili na odustajanje bili su istim razlogom. Nekome od onih koji nisu ni razmiljali o odustajanju roditelji su dali do znanja da to ne bi prihvatili, a jedna osoba koja nije ni pomiljala o tome nadodala je svoj odgovor: Roditelji se slau sa mnom u svakom smislu. Roditelji! Nije ba kompliment kad vam djeca napiu da se nisu ni usudili pomisliti o odustajanju o krizme jer pretpostavljaju da bi bilo'rata'uBilo bi prirodno da vaa djeca mogu vama, roditeljima, da svoju nesposobnost/nespremnost za krizmu i da se ne dovoljno zreli primiti je. Ako se oni doivljavaju nespremnima ili im krizma jednostavno ne neto posebno, a vi vrite pritisak na njih, vi biti krivci za sve ono to uslijediti njih i Boga. kruvefi ie.19 KRIZMA+tt+Nakon krizme umom ivotu se neto promijeniti a)tako bih volio/voljela da se to dogodi (20) b)sa mnom je sve uredu, nepromjenu (8) c )nisam idealanjidealna i to ne elim biti (4) nas je upoznao s nekim preduvjetima za koje da ih ispunimo kako bismo bili priputeni sakramentu krizme. Po mom miljenju neki od tih uvjeta su nuni, drugi su nevani i ne bi trebalo na njima insistirati. Podcrtavam one koje drim nunima: a)redovita nedjeljna sveta misa (28) b)redovita sakramentaina praksa/ispovijed po potrebi, a kad sam na misi onda se i (19) c)znanje vjeronauka (25) d)ponaanje ujavnosti (osobito ukoli: gomilanje neopravdanih izostanaka s nasta-ve,profesora, negativne ocjene zbog namjerno kolskog inventa-ra ili ugradu: alkoholiziranost, i pso-vanje, drogiranje, razbijanje ili drutvene imovine) (10) jetonaimladipoimaju vjerukaosakristijskustvarnost,kaonetotonema vezesa svakidanjim ivotom, sa moralnimi svjetonazorom. Nedjeljna sv. misa je za njih faktor br. 1, slijedi znanje vjeronauka, redovita sakramentaina praksa pa ponaanje ujavnosti. U tijeku priprave za krizmu osobno sam ove uvjete a)potivaojla ucijelosti (11) b)nisam ih potivaojla (3) c) sam ih potivaojla (17) 1neispunjen Zbog svog ponaanja utijeku priprave na prijem krizme se za prijem sakramenta: a)spremanja (22) b)ne spremanja (1) c)sve jedno mi je (7) Od ovih svejedno mi je 5ih je odgovoriloda krizmu prima jer se tood njihdok ih jedvoje ustvrdiloda to po osobnom izboru,au od krizmesu naveli:Nitaspecijalno iDa budem zreliji,duhovnijiijo Od onih 5trojeje razmiljalooodustajanjuodkrizme,aliseboje roditeljskereakcije.Osobakojaprocjenjujedajenespremnamnogo odkrizmekojuprimapo vlastitom odabiru, anije razmiljala oodustajanju od krizme ijedina nije zaokruila razlog zato otome nije razmiljala. 2 neodgovorena. ----,../ ..... Krizmui radujem joj se a)zbog dara (16) b)zbog toga to se osloboditivjerskih obaveza (vjeronauk, nedjeljna misa)(2) c)zato to kao vjernik aktivnije sudjelovati uivotu svoje upne zajednice (14) d)(sami dopisali) .... zbog pripadnosti; jer se nadam postati bolji spremniji i svoju vjeru; jer vjerujem da mi trebati u zbog bolje vjere; da vjerujem uBoga i da mu se molim; ivot u vjeri mi biti ispunj eniji; malo novosti u ivotu; da se rijeim jo jedne obaveze u ivotu; jer je proslaviti i zbog tog ono neto ... l0lkruvenica KRIZMAttt Nijeproblem tojedostanjih zaokruiloodgovor Zbogdaranegoutometoje tobilojedino tosu zaokruili Kod izbora kumafe vodiofla sam se a)osobnim prijateljstvom s tom osobom (15 se samo za ovaj odgovor i jo 4 u kombinaciji s odgovorom C) b)planom svoje obitelji da na taj osobu (3) c)time to mi ta osoba imponira kao pravi vjernik (14) Bila jeovobrzinski napravljenaanketaikaotakvapokazuje mnogenedostatke.Ipaksmodobilinekakve pokazatelje koji opravdavaju tvrdnju da je krizma stvarnost. Zato je ili tko je Crkva krizmu NUDI kaodiokompletne formacije(trisakramenta inicijacije). Toto velikom, velikom dijelu stav Crkve nije jasan, a ne ele se informirati, tome Crkva nije kriva, jer neprestano nudi informaciju svima zainteresiranima (vjeronauk uupi, novine, radio emisije, Tv emisije, internetske adrese). Zato 'vjernici' imaju da ih Crkva i stavlja pred njih zahtjeve? iz jednog jedinog razloga: zato to se dovoljno demokratski istrenirani da mogu po svom zamiljati i predlagati kako bi Crkva trebala funkcionirati, to bi trebala zadrati, a to odbaciti iz svog nauka i prakse. Bezobrazno, ali to je tako. krizmeizvireiz nevjereineznanja,iz'duhovnelijenosti'iumiljenosti,iz distanciranosti 'vjernika' od Crkve, tj. u posvemanjem nedostatku duha crkvenosti. To izbija i iz ove ankete. Koliko vesele neke primjedbe, pa ineka zaokruivanja kad odgovor sodgovorom dobije zbrkanosti i Ne mogu slubenici Crkve rjeavati ono to je stvar obitelji. Nekoliko bi stvari trebalo biti normalno (a nije normalno) a)u bi obiteljima trebao biti prepoznatljiv odgoj, a njega nema jer oba roditelja nisu na istoj valnojduini, ili jer roditelji nisu unormalnojobiteljskoj situaciji, ili jer su zanemarili vjersku praksu b)u bi obiteljima krteno dijete trebalo biti poticano na rast u vjeri(sjetiteseobredakrtenja;tetatoskrtenja imamosamofotografije,aonesunijeme), posebno to se sakramentainog (misa, ispovijed,i molitvenog ivota i to prvenstveno kvalitetnim ivljenjem roditelja namolitve i sakramenata. c)u bi obiteljima trebalo biti medija da se uvijek moedobitiispravna vjerskainformacijaijasnihznakovapripadnosti svjetonazoru(slike, krievi) d)u bi obiteljima upnik trebao biti rado gost s kojim se moe normalno razgovarati o problemima ivota u svjetlu vjere (odgoj, posao, odrastanje djece, kolovanje, odnos prema radu) da djeca dobiju da se vjera ne ivi kad se ode u crkvu, nego da se vjerski razmilja i ivi 24 sata dnevno e) bi obitelji trebale voditi ozbiljnu brigu o vjerskom formiranju svoje djece kroz vjeronauk bilo onaj upni, bilo onaj kolski, a ne se stalno pitati zato se toliko od njihove djece trai.Na kraju djeca doslovno nemaju pojma ni o iizlaze iz kole posvedezorijentirani, bez razumijevanja osnovnih vjerskih sadraja. f)u biobiteljimadijetetrebalopoticatinareligioznu samostalnost, na vjerski angaman u zajednici(ministrantska sluba, uraznim akcijamaposebno karitativnog tipa) da dijete odrasta i navjere i da je prije krizme sposobno samo procijeniti eli li se krizmati ili ne. Ne bih imao nita protiv kad bi vjernici - roditelji iznijeli svoje miljenje, svoj pogled na ovaj problem, kad bi, svetost sakramenta krizme i se trijezno sa svojom roditeljskom napisali u po njihovom miljenju, mi grijeimo u radu s njihovom djecom. Valjda bi se na temelju iznesenih miljenja mogao razviti plodni dijalog. kruvefi ie.111 10CRIKVI!?t RAZMILJANJE JEDNOG HVARSKOG SREDNJOKOLCA Ne kaem daje na misi uvijek zanimljivo, imisli sto puta 'odu na pau', ali prua mi se prilika neto, promisliti o primiti ihostiju (tijelo Kristovo). I'napuniti' duhovne baterije. U crkvi najvie volim ... nas,mladihistarih,volisenazivati Ipak, postoji nesklad "usvojene" vjere, tj.one koje smo primili u sakramentima krtenja,ikrizme, ioneivljene vjere.Izgledadavelikbroj postojisamona papiru,inakonnekogvremenakaujedanvelikiADIOCrkvi. Pogotovojetokodnasmladihnakontoprimimo sakrament potvrde. Najednom gledatina Crkvu i vjeru kao na nekakav teror, ali ipak ima i nas mladih ljudi koji nastavljamo u crkvu i koji u vjeri nalazimo "hranu i odmor" za duu. to mene osobno u Crkvi? Nekakonajvievolimkorizmenovrijemeipokuavamsekroztorazdobljeduhovno pripremiti za onih 6 dana Velikog tjedna i naposljetku za blagdan- Uskrs. Kroz korizmu svaki dan je druga pobonost: krunica, krini put, Gospine alosti, Oratorij ...i zapravo pokuavam kroz te pobonosti zamislitiIsusakojinasjeotkupio svojim kriem,atonajbolje vidimokad ga "pratimo"na njegovom Krinom putu. Kroz tih 14 postaja nastojim promiljati i razmiljati kako su Ga osudili na smrt, kako je padao pod kriem, kako su ga naposljetku svukli... ali On im svima oprata i kae "Oprosti im jer ne znaju to ili "Nemoj im ovo uzeti za zlo". Naravno, te dane uvijek se lijepo pjeva u crkvi, u rado sudjelujem, ali nije sve u dobrom pjevanju. Vanije je razmiljati o se pjeva. Kantat o svecima iod svetaca Jo jedna stvar koja me jako u crkvu su spomendani svetaca i njihova ivota jer, ne samo da mi je gut otpjevati"ivot"sa ambona, pokuavamiznjihovaivotaneto vidjetitominjihov primjer moeSredite njihovesvetosti je todasu poloili svoje ivote za naegaSpasitelja.Iz toga trebamo neto jer Isus je rekao: "Tko ljubi svoj ivot izgubit ga, a tko poloi svoj ivot poradi Mene, taj ga Naravno da nije lako biti svetac. ajme meni! J o i manj e. Ali njihov primjer nam moe u pronalaenju vlastitog puta. Nastojim redovito sudjelovati na svetoj misi. Ne kaem da je uvijek zanimljivo, i misli stoput "odu na pau", ali prua mi se prilika neto, promisliti o primiti i hostiju (tijelo Kristovo). I "napuniti" duhovnebaterije.Zatonebismotrebaliizbjegavaticrkvuisv.misujer tu moemo svojuduhovnu hranu, kao to pie u "Ne ivi samo od kruha, nego i od svake koja izlazi iz Bojih usta" Ivo Tudor 121kruveII iea oPROPERU,RODE,DATIPOJEM ...ttt POVIJESNECRTICEOSVETOMEPROPERU Suzatitniku Hvarana se pripisuje zasluga to od njegova 'dolaska' Hvar nikada nije bio ozbiljnije napadnut od neprijatelja, a ito to su sve velike epidemije kolere mimoile ovaj grad.Konkretno koje se pripisuje sv.Properu je iz vremena napoleonskih ratova, a zabiljeio ga je J.Machiedo. Zatitnikhvarskebiskupijeodosnutkajesv.Stjepan1.,papai Time je ujedno izatitnik prvog sjedita biskupije, Starog Grada, te kasnije, preseljenjem sjedita i grada Hvara. Hvar jerelikvijesvognebeskogzatitnikadobiotek1899.g.,kadaihje biskupuFulgenciju Carevupoklonio patrijarh JosipSarto, kasnije papa Pio X. Izostanak relikvija svetog zatitnika nagnao je 35.hvarskog biskupa IvanaAndreisaizTrogiranarazmiljanjedajetoupravoonoto najvienedostajeHvaranima. Kakoje zabiljeio Jeronim Machiedo, biskup je shvatio da Hvaru najvie nedostaje sloga a rjeenje toga bila je upravo relikvija koja bi mogla zbliavati ljude i im za religiju. Relikvije sv. Stjepana I. otkrivene su tek u XIX.BiskupAndreisse 1671.g.uputio uRim iznijeti svoje probleme papi Klementu X. U Rimu je iz Priscilinih katakombi biskup nabaviotijelosv.Properate svetacaVenancija,Celestina, ViktorijeiKandida.RelikvijesupreneseneuHvar,atijelosvetog Properajenajprijepoloenonaglavnioltarkatedrale. Godine1674.sv.Properjejednoglasnim odlukama Velikog hvarskekomuneteKaptolasbiskupomproglaensuzatitnikomgradai biskupije.Istegodine je drvena raka sv. Propera, rad drvorezbara Michelangela Albarinija. Drvena raka se danas u Biskupskom muzeju u Hvaru. Bratovtina SV.Propera Godine 1676.je biskup Andreisdao izgraditi oltar sv.Propera namjestu dananjeg.Ujedno je potvrdio pravilabratovtine sv.Propera, formiranedvije godine ranije. Bratovtinu je biskup obdario i drugim rake, kako stoji napisano na stranjoj strani oltara. Godine 1692. bratovtina sv. Propera je novi oltar iz Venecije. Oltar je 1710. g. dovrio P. Tremignon, apostavljenje i 1712.godine.Tojedananjamenzaoltara spostoljima zakipove,kojiovom prilikom nisu bili dobavljeni zbog pomanjkanja sredstava bratovtine. Ova bratovtina se posljednji put spominje 1804.g.,avjerojatno je prestala djelovati za francuskeuprave, kao iostale hvarske bratovtine. Podne od bijelog i crvenog mramora ukapelu sv. Propera dao je postaviti 1817. g.Nikola Zudenigo, kaptolski vikar, afreskeidekoracija u stilu na zidovima istropu kapele postavljeni su u razdobljuod 1839.do1840.godine.Kipovi,kojipredstavljajuVjeruiPostojanost,postavljenisu 1852. godine. Dananji izgled kapela dobiva 1859. g. postavljanjem mramorne rake na oltar, kao izvrenje zavjeta iz doba kolere 1836. godine. tijelo preneseno je iz drvene rake u kamenu na svetkovinu sv. Propera, 10. svibnja 1860., uz veliko slavlje. U procesiji je sudjelovalo oko ljudi s biskupom Bordinijem na Za ove posljednje zahvate na kapeli sv. Propera bio je zasluan kaptolski prepozit i generalni vikar, kasnije hvarski biskup, Juraj On je zasluan za nabavu srebrnog relikvijara koji se nosi u procesiji. Biskup je i pokopan u kapeli sv. Propera. kruvenical13 oPROPERU,RODE,DATIPOJEM ...ttt Relikvije zaslune za slogu Hvarana? Kolikojenabava relikvijaispunila biskupaAndreisaosloziHvarana,trebalobi prepustiti svakome da ocijeni sam. kult sv. Propera svakako je ugradu Hvaru zasjenio tovanje glavnog zatitnika, sv. Stjepana. Razlog tomu su brojna koja se pripisuju ovom svecu. U vrijeme tekih bolesti ije otvoriti raku sv.Propera.Njemu se pripisuje zasluga to od njegova "dolaska" Hvar nikada nije bio ozbiljnije napadnut od neprijatelja, a i to to su sve velike epidemije kolere mimoile ovaj grad. Konkretno koje se pripisuje sv. Properu je iz vremena napoleonskih ratova, a zabiljeio ga je J.Machiedo. Naime, Rusi su, nakon neuspjenog napada na grad, blokirali luku i ugradu je zavladala glad. Dan prije blagdana sv. Propera, 09. svibnja 1807. otvorena je raka, a nakon molitve u crkvi su u luci zatekli brod pun hrane. Brod je zbog proputanja vode morao prisilno pristati u Hvaru, a ostaje nejasno kako je brod usred dana uspio u blokiranu luku. Tko je bio sv. Proper ije li mu to bilo ime, je odgovoriti. Njegovi ostaci nabavljeni su u XVII. st., uvrijeme velike potranje za relikvijama, kada su svi ostaci iz katakombi proglaavani svecima i adavanasuimimena iznakovitogkaraktera udalmatinskim gradovima). Ime Proper napredak i blagostanje. On nije jedini sv. Proper. Svetac s kojim je jesv.Prospero,izvremenaDioklecijana(III.st.),zatitniktalijanskoggrada Catenanuova, su ostaci uKalistovim katakombama uXVIII.Druga dva istoimena sveca bili su biskupi iz V. st., a danas su zatitnici mjesta iz kojih su podrijetlomReggio Emilije iTarragone. Jedini o ivotu se malo vie zna i koji je iza sebe ostavio i knjievna djela jeProsper Tiron Akvitanski, pisac i iz V. st. koji je i branio Augustinov nauk o milosti i Za razliku od navedenih, mi o ivotu naeg sv. Propera ne znamo nita. Ali to itekako moemo nadoknaditi popisom njegovih "djela" nakon smrti i dolaska u Hvar. Joko oPROPERU,RODE,DATIPOJEM 000ttt HVARANI, POJMO ZANOSNO ooo Feta svetega propera - kako je nikad bilo ... U For su uvik dvi fete bile sveti Stipon i sveti Proper. Ako pitomo starije jude, oni nikad nisu cinili diference meju ta dvo sveca: isto su in bili iostali puno drogi sveci. Isto tako, to su bile dvi fete u mistu. Feta sv. Propera ni se uvik isto slavila. Bilo je jedno pri Drugega svjetskega rata i posli, kad su nastale nove okolnosti, o cemu bit rici. Feta je uvik zapocimola tako da se uein sv. Propera, 9.maja navecer otvorala orka sa Na somi blojdonbilabiparvomisausedanurihujutro,zaonekojinisumoglinavelumisuudeseturih (uglavnom koje bidu obid). Velu misu uvik je pridvodi biskup sa popima naega otoka ko je mogo Tad ni bilo ni ceste ni autih, pok se hodilo sa tovarima ili konjima u For. Posli svete mise bi je precesjun. Hodi je istin puten i redon kako i danasparvo kri sa dvi kandele, dica, muki, bili i corni konfrati, popi, vore, kanta duri (zbor) i ostali Boji narod. Za precesjunon su hodila sva dica jer na oti donni bilo kule. Doli bidu isvi metri, mista skupa sa potetoton. Nijedna butiga ni lavurala, ni se hodilo na more ni u poje. Svi bidu se monturali u nojboje vetite. Navecer u devet se zatvorala orka i uvik je bilo puno svita. Crikva bi bila uvik krasnosvakega na oHorima. Za obid oti don jilo se pecenega ili sa biima, jer je dobota svaka tad imala kozu. Oni koji nisu imali kozu obidvoli bidu pecenu kokou ili koje drugo meso, ea je ko irno. Na Pjacu bi bila fjera. Stoli su bili isprid Fontika i Targovci bidu donili svaku robu: Starograjani paprenjoke, darveneiradove.Oteradovevezenesakoncenbidu kupovali divojkima koje su in bile pri sarcu. Moja mati se spominje da je na njezin rad pisalo: Mile i Milice, mati kobasice." Dica su se vartila okolo i ludila targovee koji su tukali stat atento da in ko ne bi co ukro. Bilo je tote darvenih titicih na rode sa mola auta, karjole,pajki, sita, lazanjuri, karabatue, svakih cudih od darva. Bilo je i napunjenih pilotinon, a izvonka su bili zamotoni u kortu u koluru i vezoni na latik. Targovac bi momi dicu pismicon: "Sam ide, sam sepet dinari se Tad ni bilo oldih, al je bilo veselo. Posli Drugega svjetskega rata bilo je drugacje. Vrime se prominilo, razvi se turizam. Na oti don bilo je kule, lavuralo se. Radi tega je glavna misa bila navecer, a i precesjun bi ia somo do parve ili do tri skaline. Fjere ni bilo kako pri, ili je bila puno manja. Oni koji su slavili na oti don uvik bidu zvali prijateje na obid ili na veceru. Sve je to pri bilo puno, puno lipo, ma je i danas lipo vidit kako svit voli i slavi svetega Propera. Njemu se uvik molilo i ufolo kad su bili teki momenti, bolest, nevoja. U takin potribima se otvoro orka, posebno se zvoni i isprid orke bude misa. Lipo je vidit da je uvik puno svita na ei n i na som don sv. Propera na misu i da se da je "feta u arijulJ. Ovo ea smo ovode napisali sumo su kako se pri fetalo. Puno je vanije da se naemu suzatitniku ufomo i molimo da cuvo nae misto i nos koji pribivorno u njemu. Miko ie Prema kazivanju imete 1914.) i Zorke 1914.) kruvenical15 DANI ... MOJHVAR ljudima,kada dasamsaHvara, nekako zasjajuNeto udivljenja izavisti.Imislekakosam zasigurnosretnik kad samserodionatom otoku.Ijesam sretnik. Ali Hvar ima i svoje drugo lice. Ono koje je zemlju otelo kamenu, koje je polja, stvaralo gomile i suhozidine da bi njih usadilo par loza ili maslinu. Hvar ima u minkano lice tradicije iljepote,aliiizboranoliceodneimatine, vjetrometina, nesigurnosti i iseljavanja. Ponekad dojam da se premalo govori o tom Hvaru.Oljudimakojisusvojim znojem stvoriliobradivoga tlaionda, u muci, time prehranjivali sebe i svoju djecu. Kada sam prvi put nakon jednog od poara proao dijelom naega otoka, dvije stvari su me nagnale na razmiljanje. Jedna od njih je, dakako, bilakatastrofaislikakojaostajekadasedim aostanu zgarita. Adruga stvar koja me je potakla na razmiljanje bili su kolnici, zidi imeje kojisesadaukazae.Granicedavnozaputenih polja. Okviri svih muka naih predaka. Ipomisliosamdabitotrebalopokazivatikao prirodnuznamenitost.Aondaopetzastadoh se koga zanimaju uljevi moga oca, djeda, pradjeda i svih koji su im prethodili. Dok mojim sugovornicima sjaje udivljenjem i jaihpromatram ipitam setrebamliim kakav je zapravo Hvar ili sepomoliti da im jednom bude jasno. No svakako, i za jedne i zadrugesamnapisaopjesmuo"bijedinaega kraja", kako je to u naslovu istaknuto. 161kruveII iea LA MISERIA DELLA NOSTRAVILLA moj Hvar nisu gradele i more smokve vino izleti i moj Hvar nisu crkve kazalite zidi tvrdlji pjesnici i dar moj Hvar nisu miris lavande il bora klape lude i srdele slane moj Hvar nisuljudi to vam nude rajski proivljene dane moj For je materina jubov i uji buak gomile savura i grie moj Forje lavurpo cili don glodne betije isporene mrie moj For je riba i masline su se izgubile umoj For su ispuca ni obrazi propuhani buron u moj For je gro d prid jematvu i prozne itufone moj For su eje ispetone ko ispodmoj For su pisma sa dvo deset dolorih kojima se ruvinone mladosti moj For su procesijuni i ruoriji za pinku i za bokun radosti moj For je izgorena zemja tvardo stinje iglodno more moj For je moj kri grubo ga nosit visit jo gore moj For su grebifameja otac i mat i sve lipo su memoj Forje lanterna govori da svi se vrotidu odklin su porti li ne prepoznajem motive s razglednica neprepoznajemzanimljivostiiz prospekta ne prepoznajem ljude i detalje mojHvar... moj Hvar jeNikola Pi tam se, pi tam ... ifVNA KREDITtt,t:r;) LJUBAVNA KREDIT Jeste li sreli bankara koji je povran i zaboravlja narate kredita? Redovito svaki mjesec? E, pa zato bi se u ljubavi ponaali Moe li se glupom, kako bi rekao narod, ili, bolje ispraznom formulacija ljubav'? Ako nita i ne znate o vjeri, no davno ste vjeronauk, onda su vam se morale udjetinju matu dvijeIsusove zapovijedi ljubavi za kojejerekaosvojim pratiteljima dasu jednake Zapovijedima Bojim (Dekalogu) iz Staroga Zavjeta. Upravo one vam ne dozvoljavaju da olako kaete: "Da, formulacija ljubav'je glupa iisprazna."Za one kojisu malos na'vi'podsjetit ih.Prva Kristova Zapovijed ljubavi je "Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svim umom svojim i svom duom svojom",a druga je "ljubi blinjega svoga kao samoga sebe". Ova druga je jasna i najgorem egoistu. I vano je da u ivotu funkcioniraju ispravno kada se Boguminetrebamo.MitrebamoNjegaizatogajedobro ponekad posluati. Ako kae da 'ljubimo blinjega svoga kao samoga sebe' da se trebamo dati i uloiti unama blisku osobu, ako mislimo uspjeti u odnosu s njom, a to nije lako jer gore spomenute zapovijedi ne 'stre' i 'vrite' iz reklama koje su uperena u21.Utim reklamama samo se predlae da gleda sebe i die kredit iga, no ne obazire se na onoga nama najbliega, voljenuosobu, curu, mua, enu djecu, dideta, nonu ili roditelje. S kojima smo 24 sata na dan. I uz njih smo vezani.Poputkamate.U kadapodignekredit, uzima (ljubav), onda se da to (ljubav) i(uz)vrati. U pak kada(ljubav), dobiva nazad, s kamatama. todui vremenski period topo korisnika(ljubavi)bolje i isplativije. Dakle, usvoje blinje treba uloiti, 'mnogo' nematerijalno. Nije glupo dati sebe drugome jer iako se time otkrivainudi'natritu',dobivanazadskamatamaneprocjenjivoi Uzto,ljubavtrai kvantitetu kvalitete. to jako puno i jako dugo. Taj 'projekt' se isplati samo na duge staze jer ljubav ne trpi povrno. U ovoj se lome koplja, pokazuje i lokalne hvarske statistike tko je koliko puta prekinuo i prohodao i tko se koliko puta oenio i tako dalje. Rjeenjejejednostavno.Neodustati,zatraiti KodBoga.Pitatese:Kako?Jednostavno. Molitvom. N e vj erujete? J este li da j e Bog ikad ikoga iznevj erio. J a nisam. U to se lijepo uklapa i ona svima poznata konstrukcija 'ljubit te i potivati sve dane ivota svoga'. Rijetki su koji podiu kredit za novi automobil, brod, gradnju ili stan i ne ga. Tako bi valjda trebalo biti i u zajednici ljubavi. I za kraj jo jedno pitanje: Jeste li sreli bankara koji je povran i zaboravlja narate? Redovito svaki mjesec? E, pa zato bi se u ljubavi ponaali No, ipak u svemu tome postoji jedan veliki, veliki problem, priznajemo. Za ljubav je potrebno dvoje! Ante N ovak-iha kruvenical17 Naalost, ivimo uvremenu brojnih ponuda za stvaranje lagodnog i ivota koje namr do nas, uavnom putem medija, nude 'laka' rjeenja pod motom: ivot je jedan ikratak, uzmi od njega sve, iskoristi, prevari, zadovolji sebe, budi slobodan i bez odgovornosti. Ova nametanja drutva nas znadu navesti na misao da je to jedini put, a trpljenje, odricanje i rtva ionako nemaju smisla. Ako ipak pokuavamo ivjetimoralno,poteno, odgovorno iprema vrednotama, okolina nas ismijava, izruguje. Stoga smo kao koji su pozvani prihvatiti patnju i uzeti kri, koji put rastrgani onoga to nudi svijet i onoga to usrcukojezaBogom.No,jeli uskladititijeloiduh, zakone ovoga svijeta iNeba? Je li ivjeti uskladu sBojim odredbama koje nam je dao za naedobroili prihvatiti ponudu iz "Dat tisve, samomi se pokloni?".Ima li se smisla truditi za dobro ili je zapravosvejedno jer ionako su nas uvjerilida je pravda relativna ... Ljudska da, ali Boja sigurno ne! (op. a.) Ivan Merzblaenik Ivana Pavla II. Navedena pitanja bila su aktualna iuprijanjim vremenima i postavljali su ih mnogi prije nas. Neki su uspijevali dati i odgovor. I to sveto. Jedan od takvihsvetih ljudi bio je i"nae goresin" bl. Ivan Merz, kojega je papa Ivan Pavao II.ulipnju 2003. proglasio blaenim u Banjoj Luci. Na misebeatifikacijePapajenaglasio:"Kristovo svjetloblistauIvanuMerzu...Njegavamelim datikaosvjedokaKristovaizatitnika,ali istodobno isuputnika na putu uvaojpovijesti... On oddanasbitiuzormladei,primjer vjernicimasvjetovnjacima... "Iakojebio (zaljubljivao se, studirao je, bio je na ratitu, nakrajujepostaoprofesoripredvodnik pokreta mladima),Merzje svojim svetim ivotom pokazao da se i kao vjernik laik, usprkos preprekama, isplati boriti za Nebo. Bl.IvanMerzseusvomekratkom ivotu(1896.-1928.) ivjeti za Boga i sluiti ljudima, iako je bio odgajan uliberalnoj sredini. Kao iz obiteljibilomuje kolovanje irom Europe. Maturirao je u Banjoj Luci, a studirao u i Parizu. No, jedan periodpotpunopromijenitinjegovo svijetaiivota.Za vrijemePrvogasvjetskog rata boravio je na talijanskome bojitu gdje je doivio smrtiu ipatnjesvojih suboraca,uvidiojedajejedinouBoguiKristu smisaoivota.TolikojeeliobitiblizuBogu, dodirnuti ga, osjetiti, sjediniti se s njime. Upravo u Euharistijiosjetiojeprisutnostutjelovljenog Krista koji mu daje snagu za svakodnevnu ivotnu borbu. "Kristovo svjetlo blista u Ivanu Merzu ...Njega vamelimdatikaosvjedokaKristovai zatitnika, ali istodobno i suputnika naputu u vaojpovijesti...On oddanasbitiuzor mladei, primjervjernicimasvjetovnjacima ... " I hvarski biskup prepoznao Merza Za Ivana je sveta bila "izvor ivota". Jo za vrijemestudijauParizuikasnijekaomladi profesoruZagrebu,shvatiojedaje sredstvo u borbi protiv zla i u rastu prema svetosti intenzivan molitveno-sakramentalni ivot.Stoga svakodnevnoprisustvujesvetojmisiiprima uBazilici Srca Isusova uZagrebu gdje mu sedanasinalazigrob.Jedinonatomeizvoru Kristoveljubaviblaenik je crpiosnagu zasvoj apostolat s mladima. I za vrijeme svoga boravka u Hvaru 1927.,gdjejeproveonekolikomjesecina zbog teke bolesti, Ivan nastavlja s istom praksom. on nije samo pasivni miseizzadnjihklupa,aktivnisudionikza oltarom.Otome ihvarski biskup Miho koji je 1966. rekao: "Svakoga dana sluio mi je misu u biskupskoj kapelici. Sluio je na tlukapeliceiredovitose Toje obavljao s takvom da smo i ja i moji kojisuprisustvovalisvetojmisi,imali dojam da se nama nalazi sveti ORAOSLETION AHV AR!t*'+ Uhvarskom suncu vidio Boje djelo Merzje jako volioprirodu idivioseStvoritelju kojije svetakolijepouredio.je meditirao zvijezde,mjesec,sunce,moreiplanine prodrijetiutajnuivota.Ojednomtakvomtrenutku promatranja zalaskasuncana Hvaru njegovprijateljDuan ankokojipie:"Akadsmojednoga sutona na Hvaru zadivljeni promatrali Jadran, sam kako glasno meditira: 'Sva je ta ljepota odvijeka postojala uBojoj ideji.' Osjetio sam kako ta misao poniava nau ispraznu znanost, koja je svaki spremna istjerati misterij i tretirati prirodu bez duha i bez simbola, kao to je Merz bio uvijek spreman diskretno u nama buditi smisao za misterij. Njegov pravi ivot je s druge strane zastora, kamo neprestano putuju njegova mata i njegovo srce. Dok ga slijedimo nekoliko redaka ili sluamo par minuta, najednom se u samom srcu nevidljivoga, okrueni, od tih neznanih egzistencija, koje kao da nas i zovu."(anko, Dua Ivana Merza, ivot, br. 5 (1938), str. 245-273). Temelj Ivanova apostolata bio je rad s mladima. I kao profesor francuskoga ijezika naNadbiskupskoj gimnaziji svoje nije tek "filao" podacima, nego im je prvenstveno kao nadahnut Bojim Duhom elio prenijeti svoje iskustvo vjere. su ga pak doivljavali kao pravednog i njima bliskog profesora koji im je poput prijatelja. smladima koje je organizirao uOrlovski savez, Ivan im je elio pruiti odgojuskladu s crkve. Ali nije samo govorio, je iivio sveto.Isticao je da je svetost svrha svih ljudi i da za njezino ostvarivanje "treba teiti prema svetosti". Mlade je pozivao na ispovijed i duhovne vjebe i uvijek je naglaavao nutarnji ivot duha. Iz njegovih jasno se moe da je k Bogu smjerao njegov ivot: "Poniznost, molitva, duhovno tivo i vjeba volje u dobru, one su pretpostavke bez kojih je svaki unutarnji ivot ... " sredstvom, koje unama paligrijehaidajeivotduiIvanjesmatraoEuharistiju,tejegovorio:"Onanasvodikvrhuncu savrenosti, pravoga nutarnjeg ivota. Ona je naa prva radost na zemlji; po njoj postajemo dionici nebeske slave... Po odredbi svetoga pape zemlja je postala nebom i bijedni su oni katolici koji jo nisu razumjeli i dnevne Svete Lovio ribu i raspravljao oBogu Usprkos bolesti, Ivan nije mirovao. Vrijeme na Hvaru provodio je uradu smladima. Po dane bio bi s njima.Zajednosu etali,ilina ribeiraspravljaliopokretu.Premdasu umnogibili neskloni pokretu i pomalo pasivni, on ih je svojom pridobio za Boju stvar. Tako je i mlade otoka Hvara organizirao uOrlovski savez, a svojim ivotom i ih je vrijednostima. Odali i vjernika dobio je nadimak "kapelan ucivilu". Don Mate upnik Svete Nedilje, ovako je o Ivanu: "Bio je doao ovamo na Merz da trai svoje zdravlje ... Ali brzo je zaboravio na svoje tjelesno zdravlje i na se, a stao traiti dobro, duhovno zdravlje... I dok smo se mi premiljali, da li otro i bezobzirno plugom zaorati doao je na Merz pa bez obzira i okolianja zasadio odmah zdravo korijenje orlovskoga stabla. Imao je snagu u sebi. Mlade ga je traila, a on ju je osvajao za velike misli...ar, zanos i snagu za svoja osvajanja crpio je iz Svetohranita, uOnoga, koji je veselio mladost njegovu. Dr. Merz ivio je zbilja euharistijskim ivotom. O, kako je lijepo sa mnom govorio o Presvetoj Euharistiji, o Rimu i Svetomu Ocu... Mlade je upijala svaku njegovu ... Bio je Boji ("Na naoj Madeiri" Orlovska misao 2(1928.j1929., str. 23-24). Nepunu godinu dana nakon povratka s Hvara bolest ga je shrvala i Ivan Merz preselio se u 10. svibnja u 32. godini ivota. No iako je da mlad umrijeti, smrt nije elio prihvatiti pasivno, je svoje trpljenje u bolesti i samu smrt Bogu prikazao kao svoju rtvu za sve mlade generacije; one njegova vremena, ali i Epitaf, koji je sam sastavio za svojgrob, da je na kraju svoga zemaljskoga ivota, Ivan postigao cilj. "Umroumiruvjere.ivotmijebioKrist,asmrtdobitak. Gospodinovoi nepodijeljeno,potpuno, posjedovanjePresvetogSrcaIsusova.Mojajeduapostiglaciljzakojije stvorena" . Zrinka N ovak Izsamostana P.OZIVBOJELJUBA VI + *' MOJODAZIVNAPOZIVBOJELJUBA VI ljetaovegodinenaesestrebenediktinke(koludrice)imajuveliku Njihova sestraMarija Viktorija namapoznatija pokrsnomimenuKaticapolae zavjete.Povodom togvelikog razgovarali smosa Viktorijom izamolili jedaza "Kruvenicu"napieparredakaosvojem ivotnom pozivu. Ovih se dana u mojem dragom samostanu spominje dan polaganja mojih zavjeta. Imam da taj dan i sve sestre sa mnom s istim se kako je to bilo kada su i one prije mnogo godina dan svojih zavjeta. Naravno, usvakomnovomdanumismopozvane obnavljati svoja ipredanje naihdua iskazima ljubavi, ali ipak, tajdan je poseban i kada pred svim pukom Njegovim isa zanosom polaemo Bogu svojivot.Svaki ivotni poziv sa sobom nosi iradosti ialosti, trenutke ituge, ali ako je ivljen uskladu sa Bojom voljomsvemu moe biti predivan. samo treba osjetiti koji je poziv za njegapravi,toBogodnjegaeli,zatimodazvatisetompozivuinastojatiivjeti poBojim zapovijedima.BogjepredivnaLjubav!Onnassvakogdanaobasipljesvojimneizmjernim i darovima, a dar Njegove Ljubavi prema nama jest ivot, smrt i njegova Sina Isusa Krista za nae spasenje i ivot uBogu. On nas nikad ne naputa i uvijek da mu otvorimo svoje srce i zaelimo s Njim i svaki put kada mu doputamo On nam daje potrebne milosti kako bismo ivjeli sveto i vrili Njegovu volju, a Njegova jevolja Ljubav. Zato sam izabrala bapoziv? Zato jer sam osjetila da me Bog ba tu zove izato jer mu elim svakog dana molitvom ipjesmom zahvaljivati i slaviti Njegovo sveto Ime za sve to nam jei to nam Svaka sveta Misa, svaka molitva i pjesma u naem sestrinskom zajednitvu jesu dar Bojoj Ljubavi.elim molitidasvi upoznamo milost svoga otkupljenja po Isusu Kristu i da se trudimo oko svojega spasenja. Ni u jednom zvanju nije lako biti dobar i svet, pa tako ni u Kako bismo bili dosljedni svome pozivu, trebamo istinski vjerovati Bogu, arko mu se moliti i crpiti iz Njegova svetog ivota i kako ivjeti i posvetiti se Ocu koji nam j edini eli i spas. Mi smo ljudi slabi i jadni i lako podlijeemo zlu, jer slobodu koju nam je Bog udijelio zlorabimo. Sotona nas bez imalo saaljenja stalno sapinje i postavlja nam zamke u elji da zlo i budemo njegovi robovi, ali mi mu vjerujemo vie nego Kristu. Zato? Zato jer nismo spremni na patnju i rtve. Boja je logika kroz patnju do savrenstva, doa mi prvi dio uvijek elimo i na kraju, ne pogled uprave vrijednosti, u svojem grijehu inepromiljenosti samo jo viepadamo inazaduj erno.Naprotiv, Boju Ljubav koja nam daje slobodu i koja nas elii dati nam punine, pobjede i odbacujemo. Sretna sam to me Bog izabrao kao Svoju i svim svojim elim mu sluiti cijeli svoj ivot. Znam da nije lako i zato molim Gospodina neka primi i blagoslovi ovo moje predanje da bude plodno Njemu na slavu. s. Marija Viktorija(Katica to je s. Viktorija napisala osjetila sam potrebu postaviti joj jo par pitanja: Sestro Viktorija, kada ste prvi put osjetili da Vas Bog zove? Bog svaku osobu poziva na Koliko je ljudi, toliko je i Bojih poziva. U momnije ostao zabiljeen nikakav poseban jaki zahvat. Bog je umoje srce ulazio polako i neprimjetno me krozprimjer mog upnika, Franje Nemeta i moje i ujedno voditeljice zbora sestre Branke Polako se u meni elja Bogu predati i posvetiti svoj ivot kao to su mu ga oni velikoduno darovali. U naoj domovini ima viedrubi i redova. to Vas je potaklo na odabir ba benediktinskog reda ? sam spomenula kakome primjer moga upnika isestre Branke, pripadnicedrubeKlanjateljicaKrviKristove oduevio za Boga.Na njezin nagovor otila sam unjihovu Novicijata(mjesto gdje sestre odgajaju mlade djevojke za sluenje Bogu)uZagreb, na duhovnu obnovu nekoliko dana ikako bih se upoznala sa ivotom u samostanu. No Bog me ipak htio na nekom drugom mjestu. Nakon povratka u moja majka je primijetila (onako kako samo majke mogu pogoditi u i duu svog djeteta) kako mi odlazak u Zagreb nije pruio ono to sam traila. Nakon razgovora s njom kontaktirala sam hvarske benediktinke i nakon dolaska osjetila kako me Bog eli upravo ovdje. 201kruvefi iea MOJODAZIVNAPOZIVBOJELJUBAVI re;