UNIVERZITET U SARAJEVUPRIRODNO – MATEMATIČKI FAKULTETODSJEK ZA GEOGRAFIJUTURIZAM I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

PRAKTIKUM BR. 1PRIRODNO – GEOGRAFSKE VRIJEDNOSTI BOSNE I

HERCEGOVINE(GEOLOŠKA GRAĐA, PLANINE, PEĆINE I ZAŠTIČENA

PODRUČJA)

Prof.dr. Rahman Nurković STUDNET:

Mr.ass. Alma Pobrić Lejla Beganović

SADRŽAJ

1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ BOSNE I HERCEGOVINE_____________________3

2. PRIRODNOGEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE_________4

2.1. GEOLOŠKA GRAĐA BOSNE I HERCEGOVINE________________________4

2.1. OBLICI RELJEFA________________________________________________________6

2.1.1. PLANINSKO-KOTLINSKI RELJEF____________________________________6

3. ZAŠTIČENA PODRUČJA BOSNE I HERCEGOVINE____________________10

Izvori i literatura______________________________________________________________13

2

1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ BOSNE I HERCEGOVINE

Bosna i Hercegovina nalazi se između geografskih paralela 42°26' i 45°15' sjeverne geografske širine i između merdijana 15°45' i 19°41' istočne geografske dužine. Bosna i Hercegovina pripada regiji Jugoistočne Evrope, u kojoj se nalazi Balkanski poluotok. Svojim položajem, ona se ubraja u zemlje zapadnog dijela Balkanskog poluotoka. Preko njene teritorije zakonomjerno se smjenjuju utjecaji dva geografska pojasa sjeverne hemisfere i to: južnih dijelova sjevernog umjerenog i sjevernih dijelova sjevernog suptropskog pojasa. Cijela teritorija Bosne i Hercegovine nalazi se pod utjecajem atlantskih zračnih strujanja. Osim toga, tokom hladnijeg perioda godine prostor naše države često preplave hladne kontinentalne zračne mase, sa sjevera i istoka.

Bosni i Hercegovini pripada največi dio zapadne zone mlađih vjenačnih planina -Dinarida. Dinarski planinski pojas postepeno se spušta na sjever prema Savi, dok se dosta naglo spušta prema jugu, u prostor niske Hercegovine i Jadranskog primorja.Dinarska planinska oblast je teško prohodna. Značajnija prohodnost omogućena je duž riječnih dolina kojima su Dinaridi ispresijecani. Riječni sistemi u Bosni i Hercegovini pripadaju Crnomorskom i Jadranskom slivu. S obzirom na veču sjevernu raščlanjenost Dinarskih planina većina naših rijeka pripada Crnom moru.

Naseljavanje i miješanje stanovništva u Bosni i Hercegovini odvijalo se duž riječnih dolina, koje su predstavljale glavne prirodne koridore naseljavanja u našoj zemlji. Riječne doline iščezavaju u prostranim kotlinama, koje su pogodne za naseljavanje.Riječnim dolinama usmjerene su glavne saobraćajne veze Bosne i Hercegovine sa susjednim državama i Evropom. To se u prvom redu odnosi na poprečne doline rijeke Bosne i Neretve, koje svojom dužinom presijecaju Dinarske planine i spajaju Panonsku regiju sa Mediteranskom regijom. Pored toga, između nižih planinskih vijenaca i, djelimično, riječnih dolina razvijene su saobraćajne veze između

3

centralnobosanskih i alpskih područja. Pogodnost ovakvih prirodnih komunikacija bitno je utjecala da Sarajevsko-zenička kotlina postane jezgro srednjovjekovne bosanske države. (Izvor br. 2)

2. PRIRODNOGEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

2.1. GEOLOŠKA GRAĐA BOSNE I HERCEGOVINE

Reljef, kao skup ravnina i neravnina građen je od stijena različitog sastava i starosti. Sve stijene koje grade današnji prostor Bosne i Hercegovine istaložene su u različitim geološkim razdobljima na dnu nekadašnjeg Tetis mora. Ovo prastaro more pružalo se između afričkog kopna na jugu, i evroazijskog kopna na sjeveru. Taloženje sedimenata u ovom moru trajalo je od paleozojske ere.Današnji reljefni izgled prostora naše države nastao je pod utjecajem tektonskih ili unutrašnjih sila, kojima je izdignuta istaložena masa sa dna Tetis mora. Orogenim pokretima a rasjedanjem stvorene su kotline. Vanjskim procesima velike reljefne cjeline su oblikovani i poprimile su današnji izgled.Na osnovu sedimentnih stijena i fosila u njima, saznajemo vrijeme formiranja reljefa Bosne i Hercegovine koje se odvijalo u geološkim fazama. U najstarije kamene naslage na našim prostorima ubrajaju se metamorfne stijene koje potječu još iz paleozojske ere. Njihovo taloženje po dnu Tetis mora započeto je prije 430 miliona godina. Ove stijene grade centralne planine u Dinarskoj oblasti i u njih spadaju: Vranica, Bitovnja, Zec-planina, Komar i Ivan-planina. Kako u građi ovih planina učestvuju metamorfne stijene – pretežno škriljci to se one joščesto nazivaju centralnim bosanskim škriljavim planinama.

Osim ovog centralnog jezgra u Bosni i Hercegovini postoje još i paleozojske naslage u poriječju Drine i njenih pritoka Prače, Jadra i Drinjače. Ovo područje je nazvano paleozoikom Drine. Paleozojske naslage u Bosni i Hercegovini rasprostiru se još u sjeverozapadnoj Bosni, u slivu Une i Sane, a po ovim rijekama je i nazvano unsko-sanski paleozoik. U vrijeme nastanka ovih naslaga dolazilo je do jačeg izdizanja Zemljine kore i vulkanske aktivnosti u njoj. Uzdizanjem Zemljine kore, uz učešće bočnih potisaka nastajale su škriljave planine. One su razlamane rasjedima, a bočnim potiscima slojeva stijena često i navučeni jedni preko drugih. Ove pokrete Zemljine kore nazivamo geotektonski procesi. Tim procesima nastajala su orudnjenja od kojih su najpoznatija orudnjenja željezne rude u okolini Ljubije.Izdignute paleozojske naslage predstavljale su kopno u Tetis moru. Oko njih nastavljeno taloženje mezozojskih stijena. Taloženje mezozojskih stijena započeto je prije 220 miliona godina, a završeno je prije 70 miliona

4

godina u odnosu na geološku današnjicu. Mezozojske stijene su, uglavnom, sedimentne ili taložne stijene. Tektonskim pokretima u alpskoj orogenoj fazi one su izdignute, a bočnim potiscima ubrane i naborane u obliku planinskih vijenaca. Ove planine grade Dinarsku planinsku oblast. S obzirom da se izdizanje i boranje desilo u najmlađem geološkom dobu - kenozoiku, zbog toga se Dinarski planinski sistem ubraja u zonu mlađih vjenačnih planina.

Mezozojska sedimentacija je bila prekidana vulkanskom aktivnošću, zbog čega nastaju mnogobrojna orudnjenja, koja danas imaju ekonomsku vrijednost. U takva orudnjenja ubrajaju se željezna, manganska, olovno-cinčana i baritna u Varešu, Olovu, Jablanici i Konjicu. U isto vrijeme stvarani su povoljni uvjeti za nastanak boksita u Jajcu, Bosanskoj Krupi, Grmeču i dr.

Taloženje kenozojskih naslaga u Bosni i Hercegovini započeto je prije 70 miliona godina i traje do danas. U ovom razdoblju istaložene su naslage poznate pod imenom fliš. Njega čine krečnjaci i pješčari koji su međusobno slijepljeni glinovitim i laporovitim proslojcima.Kenozojske naslage grade, sjeverne i južne zone centralnih Dinarida. Tokom kenozoika desili su se snažni tektonski pokreti među kojima i alpska orogena faza. Na izdignutu Zemljinu koru djelovali bočni potisci, kojim su nastajali veliki planinski vijenci, rasjedi i navlačenja slojeva stijena jednih preko drugih. Zbog toga se ova geološka era na teritoriji naše zemlje, pa i šire, naziva nemirnim geološkim razdobljem.Nakon ovog orogenog ciklusa teritoriji Bosne i Hercegovine postaje kopno sa manjim zaostalim, iza Tetis mora, vodenim površin u obliku jezera. U njima su istaloženi jezerski sedimenti koji sadrže značajne količine uglja kao one u Brezi, Kaknju, Zenici, Biloj, Ugljeviku, Banovićima, Miljevini i dr. U isto vrijeme jezerskim naslagama istaložene su slane naslage kao što je kamena so u Tuzli.Potkraj kenozojske ere Panonsko moro, koje je plavilo današnju Panonsku niziju, pa i sjeverne dijelove Bosne i Hercegovin povuklo i oteklo Dunavom prema današnjem Crnom moru.

5

Na njegovom mjestu zaostala.su plitka jezera i močvare. U tom periodu formiraju se pritoke rijeci Savi sa teritorije naše zemlje. (Izvor br. 1)

( Izvor br. 3)

2.1. OBLICI RELJEFA

Bosna i Hercegovina reljefno pripada zapadnom dijelu sredozemne zone mlađih vjenačnih ili nabranih planina. Ova zona je dala osnovni, pretežno planinski karakter prostoru Bosne i Hercegovine. Na teritoriji naše države, prostorima sa nadmorskim visinama do 500 m pripada oko 38%

6

KARTA BR. 2 GEOLOŠKA KARTA BOSNE I HERCEGOVINE

teritorije, a na nadmorske visine od 500 do 1000 m pripada oko 33% od ukupne teritorije Bosne i Hercegovine. Na nadmorskim visinama od 1000 do 1500 m nalazi se oko 25% državnog prostora, a svega 3,6% nalazi se na nadmorskim visinama iznad 1500 m. Ovi podaci jasno ukazuju na planinski karakter Bosne i Hercegovine i svrstavaju je u pretežno planinske zemlje Evrope, kakve su još: Švicarska, Austrija i Norveška.Preko cijele Bosne i Hercegovine protežu se Dinarske planine. Ovaj planinski lanac se pruža između ravničarskog i blago zatalasanog pobrđa Posavine na sjeveru i Jadranske zavale na jugu.Dinarski planinski sistem je ispresijecan dolinama i kotlinama. To je dolinsko-kotlinski reljef.Dinarski sistem je visokim planinskim vrhovima više primaknut Jadranskoj zavali, pa zbog toga kažemo da je asimetričan. Dinarska planinska oblast je visoka, nabrana i vjenačna. Dinarske planine se pružaju od sjeverozapada prema jugoistoku. Zbog toga, ovaj smjer pružanja često nazivamo dinarskim. Tokom njihovog nabiranja glavni tektonski potisci, kako je to već istaknuto, dolazili su sa sjevera i juga. U isto vrijeme Panonska nizija na sjeveru i Jadranska zavala na jugu je tonula. Dinarske planine grade stijene koje su istaložene po dnu nekadašnjeg Tetis mora. Središnji njegovi dijelovi su endogenim tektonskim pokretima izdignuti, a bočnim potiscima sa sjeveroistoka i jugozapada su nabrani. Na stranama ovog planinskog sistema je Panonska nizija i Jadranska zavala koje su spuštene. Zbog toga se između ova dva spuštena dijela nalaze uzdignute Dinarske planine.

U reljefu Bosne i Hercegovine ističu se i krški oblici koji su nastali u krečnjačkim i dolomitičnim stijenama. U pojedinim dijelovima naše države razvijeni su svi površinski i podzemni krški oblici. Ovakav reljef se naziva holokršom. Unajznačajnije, površinske krške oblike spadaju krška polja. To su velike uravnjene površine nastale-tektonskim rasjedanjem i otapanjem krečnjačkih stijena, vodom. U najpoznatija krška polja u našoj zemlji ubrajaju se: Livanjsko, Kupreško, Popovo polje, Gatačko, Nevesinjsko i dr..Od podzemnih krških oblika najznačajnije su pećine i jame. U najpoznatije pećine u našoj krškoj oblasti ubraja se Vjetrenica u Popovu polju. Ona je duga 8 km. Pored ove među poznatijim su još: Glavičanska kod Foče, Mračna pećina u dolini Prače i Bijambarska pećina na putu Sarajevo-Olovo u podnožju Crnoriječke visoravni. Vjetrenica i Bijambarska pećina uređene su za posjetioce.Bijambarska pećina je bogato ukrašena pećinskim nakitom. Ima četiri dvorane, a dužina pećinskog kanala iznosi 414 m. Najveća dvorana poznata je po akustičnim svojstvima pa se naziva ''muzička dvorana''. (Izvor br. 1)

2.1.1.PLANINSKO-KOTLINSKI RELJEF

Prostrana Posavska nizija, se postepeno uzdiže prema jugu i preko planinskih vijenaca: Grmeča, Čemernce, Uzlomca, Borja, Konjuha i

7

Javornika prelazi u tipični planinsko-kotlinski reljef. Na jugozapadu ova planinska oblast dopire do planinskih vijenaca: Čabulje, Veleža i Viduše. Jezgro planinsko-kotlinske oblasti čine Dinaridi. To je izdignuta i blago svedena visija. Na ovako uzdignutu planinsku masu djelovale su unutrašnje sile i vanjski procesi. Zbog toga Dinarska planinska oblast nije jedinstvena morfološka cjelina. U njoj se nalaze i visoravni. Osim toga, planinska oblast je ispresijecana riječnim dolinama i kotlinama, zbog čega se tako i zove. Na osnovu geološke građe i reljefnog izgleda, planinsko-kotlinska oblast se može podijeliti u nekoliko cjelina od kojih su najznačajnije: rudne i flišne planine, kotline i doline, bila i polja, rudine i površi i jugoistočno dinarsko visočje.Rudne i flišne planine pružaju se s početkom Majdanske planine, na sjeverozapadu, do gornjeg toka rijeke Bosne. U ovaj planinski predio pored Majdanske planine ubrajaju se još: Manjača, Čemernica, Ranča, Vlašić, Srednjobosanske škriljave planine, Zvijezda i Devetak. Njih u osnovi grade sedimentne i metamorfne stijene. U njima se nalaze proboji vulkanske lave pa su orudnjene, zbog čega se i nazivaju rudne planine. U najrudonosnije ubraja se Majdanska planina, Zvijezda i Vranica.Iz grupe rudnih i flišnih planina najpoznatija je Vranica. Ona se nalazi na razvođu između Vrbasa i Bosne. Najviši vrh zove se Nadkrstac i ima nadmorsku visinu od 2110 m. To je pitoma planina, sa dosta pašnjaka i površinskih voda. U njoj se nalazi Prokoško jezero.

Bila i polja su prostrani krški predio u Dinaridima. Bila su zaobljeni vijenci uporednog pružanja i međusobno odvojeni prostranim krškim poljima. Od sjeverozapada prema jugoistoku planinska bila pružaju se u nizu od Grmeča preko Klekovače, Šatora, Dinare, Cincara, Vitoroga, Raduše, Vrana, Čvrsnice do Čabulje. Od svih nabrojanih planina najviša je Čvrsnica. Ona spada u red najviših planina u našoj zemlji. Njen najviši vrh Pločno ima nadmorsku visinu od 2226 m. Čvrsnica pripada slivu Neretve i čini njenu desnu dolinsku stranu kod Jablanice. Njene padine duboko su raščlanile pritoke Neretve: Drežanka, Doljanka i Diva Grabovica.One su usjekle veoma duboke kanjone, na nekim mjestima preko 1200 m. Između Čvrsnicei Vran-planine nalazi se prostrana krška udolina Ivan-dolac u kojoj je smješteno Blidinje jezero. Između bila smještena su krška polja kao što su: Grahovsko, Livanjsko, Glamočko, Duvanjsko i Kupreško. Livanjsko polje je najveće krško polje u Dinaridima. Ono se površinom ubraja i u največa krška polja u svijetu. Smješteno je između planina: Kamešnice, Tušnice, Golije i Staretine. Ima površinu od 405 km2. Ima dinarski pravac pružanja u dužini od 64 km, a prosječna mu je širina 6 km. Jugoistočni dio Livanjskog polja potopljen je vodama vještačkog Buškog jezera. Na današnjem njegovom mjestu, do 1972. godine, nalazilo se Buško blato - prirodna močvara. Prirodni kuriozitet nekadašnjeg Buškog blata je živi pijesak u njegovom lokalitetu Ždralovac, te blatni bunari. U Livanjskom polju nalazi se nekoliko rijeka ponornica kao što su: Plovuća, Sturba, Bistrica i Jaruga.Rudinama i površima naziva se krška oblast u planinskoj Hercegovini između Gatačkog i Nevesinjskog polja, Bilećke zavale i planinskih masiva Viduše i Snježnice. Ovo je tipični holokrš, a narod koji ga nastanjuje,

8

naziva ga ljuti krš. Rudine su blago zatalasane površi koje se postepeno snižavaju prema jugu. Tako se prema nadmorskoj visini redaju krška polja od Gatačkog, preko Nevesinjskog, Dabarskog do Fatničkog polja.Gatačko polje je najviše i nalazi se na nadmorskoj visini od 940 m. Ono je dinarski izduženo i ima površinu od 60 km2. Ovo polje je smješteno između Gatačke Bjelašnice, Troglava i Lebršnika. Kroz polje teku ponornice Mušnica i Gračanica.Jugoistočno dinarsko visočje zahvata Dinarski prostor između gornjeg toka Neretve na jugu, Sarajevske kotline na sjeveru i gornjeg toka Drine na istoku. Zbog velikih nadmorskih visina ovaj predio se često naziva "krov Dinarida". Njega ispunjavaju ulančana gorja dinarskog pravca pružanja i to: Igman, Bjelašnica, Prenj, Visočica, Treskavica, Lelija, Zelengora, Volujak i Maglić.Maglić je naša najviša planina. To je granična planina prema susjednoj Crnoj Gori. Njegov najviši vrh Veliki Vitao nalazi se na nadmorskoj visini od 2386 m. Maglić je šumovita planina, poznata po prašumi Perućici i prostranim pašnjacima. U poznatije planine ovoga visočja spada i planina Bjelašnica. Ova planina od 1984. godine poznata je cijelom svijetu po održanim takmičenjima u zimskim sporotvima na XIV Zimskim olimpijskim igrama. Na njenom najvišem vrhu od 2066 m nalazi se meteorološka stanica. (Izvor br. 1)

9

Autor: Lejla Beganović

10

KARTA BR. 3 RAZMJEŠTA PLANINA PREMA NADMORSKIM VISINAMA

AUTOR: LEJLA BEGANOVIĆ

11

KARTA BR. 4 PEĆINE VAŽNE ZA RAZVOJ TURIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI

3. ZAŠTIČENA PODRUČJA BOSNE I HERCEGOVINE

Kad su u pitanju zaštičena područja, zakonom iz 1964.godine definirane su kategorije zaštite: Strogi rezervat, Prirodni rezervat prirode, Nacionalni park, Specijalni rezervati, Zaštičeni prirodni pejzaž, Spomenik prirode i drugo.

Sukladno zakonskim odredbama uspostavljenji su prvi nacionalni parkovi u BiH: NP Kozara, osnovani 1967.g. i NP Sutjeska, Np Una osnovan u maju 2006.g.. parkom prirode proglašeno je područje Hutova blata i Blidinje.

Usvajanjem okolišnih zakona na razini F BiH i RS definiriane su kategorije zaštite prirodnih vrijednosti: Zaštičeno prirodno područje, Nacionalni prak, Spomenik prirode, Zaštičeni krajolik. Zakonska rješenja donijela su značajan pomak u zaštiti prirode uspostavom novih zaštičenih područja, gdje se površina pod zaštitom od 0,5% teritorije BiH povećala na 2,20% (2008).

Površinu koju na kraju 2008.godine zauzimaju zaštičena područja na razini BiH iznosi 2,20%, još je uvjek ispod razine koju imaju zemlje u okruženju, a daleko ispod prosjeka koju imaju evropske zemlje. Sukladno strateškim dokumentima (NEAP BiH) BiH bi trebala podignuti postotak pod zaštitom do 2012 na 3%, a do 2018. do 10%.

Također, date su potpore i za realizaciju ranije pokrenutih inicijativa oko uspostave novih zona zaštite u F BiH: Područjer Trebižata i slapova Kravice i Koćuša, vodopad Plive u Jajcu, pećina Vjetrenica, poplavno područje Livanjskog polja, planina Konjuh, planinski kompleks Bjelašnica-Jahorina-Igman, zatim riječna dolina Vrbasa i močvarno područje Bardača u RS. Ukoliko se realizuju ovi projekti, realno je očekivati i dostizanje europskog prosjeka u zaštiti prirodnih područja. (Izvor br. 2)

Tabela br. 1 IUCN Kategorizacija zaštičenih područja

KATEGORIJA OPIS

Ia Strogi rezervat prirode:zaštićena zona namijenjena isključivo

nauci

Područje kopna i/ili mora koje posjeduje neke izvanredne ili reprezentativne ekosisteme, geološke ili fiziološke karakteristike i/ili vrste, dostupne prvenstveno za naučna istraživanja i/ili ekološki marketing.

Ib Zona divljine, zaštita divljine:zaštićena zona namijenjena uglavnom

za zaštitu divljine

Zona nepromijenjenog ili neznatno promijenjenog kopna i/ili mora, koja zadržava svoja prirodna obilježja i utjecaj, bez značajne habitacije kojom se upravlja na način koji omogućava

12

očuvanje njenih prirodnih uvjeta.

II Nacionalni park: zaštićena zona namijenjena zaštiti

ekosistema i rekreaciji

Prirodna površina kopna i/ili mora, namijenjena za: zaštitu ekološkog integriteta jednog ili više ekosistema za sadašnje i buduće generacije,isključenje eksploatacije ili radnji koje nisu u skladu sa svrhom namijenjene zone, i pružanje osnove za duhovne, naučne, obrazovne, rekreacijske i posjetiteljske mogućnosti, pri čemu one moraju biti ekološki i kultorološki kompatibilne.

III Spomenik prirode:zaštićena zona namijenjena za

uglavnom konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja

Površina koja sadrži jedan ili više specifičnih prirodnih ili prirodno/kulturnih oblika, koje su od izuzetne vrijednosti uslijed naslijeđenih rjetkosti, reprezentativnosti ili estetskih kvaliteta ili kulturnog značaja

IV Zona upravljanja staništima/vrstama:

zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju putem odgovarajućih

intervencija

Zona kopna i/ili mora koja je predmet aktivne intervencije u svrhu upravljanja, kako bi se osiguralo održanje staništima i/ili kako bi se ispunili zahtjevi određenih vrsta.

V Zaštićeni pejsaž/morsko područje:zaštićena zona namijenjena uglavnom

za konzervaciju pejsaža/morskog područja i rekreaciju

Površina kopna, sa obalom i morem gdje je to podesno, gdje su interakcije ljudi i prirode tokom vremena stvorile zonu izraženog karaktera sa značajnim estetskim, ekološkim i/ili kulturnim vrijednostima i često sa visokim biodiverzitetom. Očuvanje integriteta ovih tradicionalnih interakcija je od vitalnog značaja za očuvanje, održanje i evoluciju jedne ovakve zone.

VI Zaštićeno područje namijenjeno upravljanju resursima:

zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za održivo upravljanje

prirosnim ekosistemima

Zona koja dominantno sadrži nemodificirane prirodne sisteme, čijim se upravljanjem osigurava dugoročna zaštita i održanje biodiverziteta, omogučavajući u isto vrijeme održivi protok prirodnih proizvoda i usluga kako bi se zadovoljile potrebe lokalne zajednice.

(Izvor br. 2)

Tabela br. 2 Postojeća zaštičena područja i njihove površine

NAZIV ENTITET KATEGORIJA PO IUCN

POVRŠINA U ha

13

NACIONALNI PARKNP Sutjeska RS II 17,250,00NP Kozara RS II 3,494,00NP Una FBiH II 36,566,20SPOMENIK PRIRODESP Skakavac FBiH III 1,430,70SP Prokoško jezero

FBiH III 2,119,00

SP Vrelo Bosne FBiH III 603,00SP Tajan FBiH III 3,591,35PARK PRIRODEPP Hutovo blato FBiH V 11,093,98PP Blidinje FBiH V 35,800,00ZAŠTIĆENI PEJZAŽ – KRAJOLIKZP Bijambare FBiH V 367,36ZP Bentbaša FBiH V 147,70SVEUKUPNO 112,463,29SVEUKUPNO U POSTOCIMA 2,20%(Izvor br. 2)

14

Autor: Lejla Beganović

15

KARTA BR. 5 ZAŠTIČENA PODRUČJA BOSNE I HERCEGOVINE

IZVORI I LITERATURA:

1. Spahić M., Geografija za osmi razred, Svijetlost, Sarajevo, 2008.;

2. Dalmatin M. i dr., Zaštičena područja Bosne i Hercegovine, Ćapljina, 2008.;

3. Atlas Bosne i Hercegovine, Sejtarija, Sarajevo, 1998. godina;

4. http://en.wikipedia.org/wiki/File:Bk-map.png;

16