autorsko pravo i zaŠtita prava intelektualnog …
TRANSCRIPT
AUTORSKO PRAVO I ZAŠTITA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA
Sanja Rajaković Pedljo, dipl.iur
Intelektualno vlasništvo (pojam)
• Proizvodi ljudskog uma predstavljaju nematerijalna dobra – intelektualnovlasništvo, čija je vrijednost u umnožavanju, upotrebi i prikazivanju drugimljudima, pa ih nije svrhovito a često niti moguće zaštititi sakrivanjem,zatvaranjem ili drugim mjerama fizičke zaštite.
• Iako neopipljivo u fizičkom smislu, intelektualno vlasništvo ima svekarakteristike imovine, pa se ono može kupiti, prodati, licencirati, zamijeniti,pokloniti ili naslijediti kao i svako drugo vlasništvo.
• Kako bi se zaštitila ova vrsta dobara, te na taj način potakla ljudskakreativnost koja doprinosi općem društvenom razvitku, razvijen jeodgovarajući sustav pravne zaštite intelektualnog vlasništva.
• Pravo intelektualnog vlasništva obuhvaća sustav pravnih instrumenatakojima se uređuje način stjecanja intelektualnog vlasništva i način zaštite odnjegovog neovlaštenog korištenja.
• Neovlaštena uporaba ili umnožavanje predmeta intelektualnog vlasništvapredstavlja povredu prava, a pravo vlasnika na raspolaganje, uporabu istjecanje koristi od takvog vlasništva štiti se sredstvima iinstitucijama pravnog sustava.
TEMELJNA RAZLIKA U OSTVARIVANJU PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA I AUTORSKOG ODNOSNO SRODNIH PRAVA
▪ Prava industrijskog vlasništva stječu se postupcima priznavanja (za patent) ili registracijom pred nadležnim tijelom države ili regije.
▪ Za razliku od industrijskog vlasništva autorsko pravo stječe se automatski samim nastankom autorskog djela, bez posebnih postupaka i dodatnih troškova.
Jedan proizvod – brojna prava intelektualnog vlasništva
1. Žigovi
NOKIA ,Proizvod „208” , Ton pri uključivanju
2. Patenti i korisni modeli
Metode obrade podataka , Operativni sustav , Funkcioniranje korisničkog sučelja
3. Autorsko pravo
Softver , Korisnički priručnici , Melodije zvona , Ton pri uključivanju ▪ Slike
4. Dizajni
Oblik cijelog telefona ▪ Raspored i oblik tipki ▪Položaj i oblik ekrana
5. Poslovna tajna
Određeni tehnički know-how čuva se unutar društva i ne objavljuje
ZAKONODAVSTVO EUROPSKE UNIJE
▪ Pravo intelektualnog vlasništva Europske unije nije sustavno uređeno.
▪ Brojnim direktivama, uredbama i preporukama osigurana je uspostava iočuvanje unutarnjeg tržišta.
▪ Ugovorom o Europskoj zajednici određena je sloboda kretanja roba, ljudi ikapitala, te sloboda pružanja usluga. Na unutarnjem tržištu ne smije bezvaljanog razloga biti ograničena, odnosno narušena trgovina proizvodima iuslugama. Zabranjeno je narušavanje i ograničavanje tržišnog natjecanja,odnosno zlouporaba vladajućeg položaja na tržištu.
▪ Najvažnije direktive kojima je uređeno područje intelektualnog vlasništva uEuropskoj uniji (kronološkim redom) su: Direktiva 87/54/EZ o zaštiti topografije poluvodičkih proizvoda Direktiva 89/104/EEZ o usklađivanju zaštite žigaDirektiva 91/250/EEZ o usklađivanju zaštite računalnih programa Direktiva92/100/EEZ o usklađivanju iznajmljivanja i posudbe Direktiva 93/83/EEZ oprijenosu audiovizualnih programa (satelitska radiodifuzija, kabelskaretransmisija) Direktiva 93/98/EEZ o usklađivanju zaštite autorskog i srodnihprava Direktiva 96/9/EZ o zaštiti baza podataka Direktiva 98/44/EZ o zaštitibiljnih sorti Direktiva 2001/84/EZ o pravu slijeđenja u korist autora izvornikaumjetničkog djela Direktiva 2001/29/EZ o usklađivanju autorskog i srodnihprava Direktiva 2004/48/EZ o provedbi prava intelektualnog i industrijskogvlasništva
Nacionalno zakonodavstvo
▪ Republika Hrvatska ima dugu tradiciju uređene pravno/zakonske zaštite intelektualnog vlasništva čiji počeci sežu u drugu polovicu 19. stoljeća. Visoka kvaliteta ovog zakonodavstva i njegova usklađenost sa najvišim međunarodnim standardima kontinuirano je održavana.
U kratkom roku RH je izvršila usklađivanje svog pravnog okvira u području intelektualnog vlasništva s europskom pravnom stečevinom te i nadalje nastavlja unaprjeđenje provedbe i postizanje europskih provedbenih standarda u cilju postizanja standarda najrazvijenijih država članica EU u primjeni intelektualnog vlasništva kao razvojnog resursa.
Glavni nositelj svih zadaća u praćenju , analiziranju i prijedlozima za implementaciju novih propisa i pravnih instituta u RH je Državni zavod za intelektualno vlasništvo.
▪ Izmjenama legislative intelektualnog vlasništva tijekom pretpristupnog razdoblja hrvatsko je zakonodavstvo u potpunosti usklađeno s europskom pravnom stečevinom. To je potvrđeno i zatvaranjem Poglavlja o pravu intelektualnog vlasništva u sklopu pristupnih pregovora Republike Hrvatske Europskoj uniji. Pored toga Republika Hrvatska je potpisnica svih važnijih međunarodnih sporazuma i ugovora iz ovog područja.
Zakonodavni akti Republike Hrvatske
▪ Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11,125/11,141/13,127/14 62/17, 96/18,)
▪ Zakon o patentu (NN 16/20) na snazi od 20.02.2020. i Pravilnik o patentu (NN 55/20)
▪ Zakon o žigu (NN 14/19) na snazi od 15.02.2019. i Pravilnik o žigu (NN 38/19)
▪ Zakon o industrijskom dizajnu (NN 173/03, 54/05,76/07, 30/09, 49/11, 46/18) na snazi od 26.05.2018. i Pravilnik o industrijskom dizajnu (NN 72/04 i 117/07, 66/11, 125/13,43/17)
▪ Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 173/03, 186/03, 54/05, 76/07, 49/11, 46/18)na snazi od 26.05.2018. i Pravilnik o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 72/04, 117/07)
▪ Zakon o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda (NN 173/03, 76/07, 30/09, 49/11, 46/18) na snazi od 26.05.2018.) i Pravilnik o zaštiti topografi ja poluvodičkih proizvoda (NN 72/04, 117/07,43/17)
▪ Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti (NN 30/18)
▪ Zakon o zaštiti biljnih sorti NN 131/97,62/00,67/08,124/10,111/18)
Na zaštitu intelektualnog vlasništva u širem smislu odnose se u Republici Hrvatskoj još i sljedeći zakoni: Zakon o trgovini (NN 87/08, 96/08, 116/08, 76/09,114/11,68/13,30/14,32/19,98/19,32/20) Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99,52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09,
125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19) Zakon o radu (93/14, 127/17, 98/19) Zakon o lijekovima (NN 76/13,90/14,200/18) Zakon o zaštiti sorti poljoprivrednog bilja (NN 131/97, 62/00,
67/08) Zakon o hrani (81/13, 14/14, 30/15, 115/18) Zakon o vinu (NN 32/19)
OBLICI INTELEKTUALNOG
VLASNIŠTVA KOJE SE NE MOŽE ŠTITITI
TEMELJEM POSEBNIH ZAKONA I
PROPISA O INTELEKTUALNOM
VLASNIŠTVU (Poslovna tajna)
• Za svakog poduzetnika osobito je važno da uoči da postojenjegove vlastite informacije koje su osobito bitne zaostvarivanje dobiti na tržištu. Tu se može raditi o znanju iiskustvu (know-how), poslovnim i marketinškim planovima,poslovnim metodama, te povjerljivim informacijama drugogsadržaja.
• Sve ovakve i slične kategorije informacija predstavljaju takođerintelektualno vlasništvo za koje ne postoje formalni, zakonompropisani oblici zaštite, ali se na praktičnoj razini one moguštititi poslovnom tajnom.
• Zaštita poslovnom tajnom temelji se na izravnim ugovorima očuvanju tajne između vlasnika informacije i osoba kojima jetakva informacija dostupna, te na dobroj organizacijiposlovanja kojom se onemogućuje da se do takve povjerljiveinformacije dođe na slučajan ili nekontrolirani način.
Poslovna tajna kao oblik intelektualnog vlasništva▪ Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti (NN30/18) donosi novinu na
način da propušta strogo konkretno definirati što je poslovna tajna te uvodi kriterije temeljem kojih se pojedine informacije imaju smatrati poslovnom tajnom, što podrazumijeva:
▪ da su tajne jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija – uključuju, među ostalim, znanje i iskustvo, poslovne informacije i tehnološke informacije nositelja poslovne tajne;
▪ da imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne – smatra se da imaju tržišnu vrijednost ako bi njihovo nezakonito pribavljanje, korištenje ili otkrivanje moglo naštetiti interesima osobe koja ih zakonito kontrolira jer se time narušavaju znanstveni i tehnički potencijali, poslovni ili financijski interesi, strateške pozicije ili sposobnost tržišnog natjecanja te osobe;
▪ da je u odnosu na njih, osoba koja te informacije zakonito kontrolira, poduzela u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost – razumni koraci mogu uključivati izradu internog akta o rukovanju poslovnom tajnom i krugu osoba te njihovim pravima i obvezama rukovanja poslovnom tajnom ili mjere fizičke ili virtualne zaštite pristupa i rukovanja poslovnom tajnom.
Način zaštite poslovne tajni
Praktični
• Ograničen pristup informacijama
• Samo ono što je potrebno znati”
• Enkripcija podataka
• Kontrolirani pristup instalacijama
Ugovorni
• Ograničavajuće klauzule u ugovorima o radu
• Ugovori o tajnosti podataka
Relevantne međunarodne institucije
Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo
Europski patentni ured
Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo
Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo
• Svjetska organizacija za intelektualnovlasništvo (WIPO od engl. World Intellectual PropertyOrganization) sa sjedištem u Ženevi kao jedna od 17 specijaliziranih agencija Ujedinjenih naroda.
• Osnovana je 1967. godine sa temeljnom ulogom razvoja međunarodnog sustava zaštite intelektualnog vlasništva ali i razvijanja niza informacijskih servisa i aktivnosti usmjerenih na poticanje zaštite i efikasne upotrebe intelektualnog vlasništva u svrhu gospodarskog razvoja zemalja.
Europski patentni ured
• Europski patentni ured (European Patent Offi ce, EPO) sa sjedištem u Münchenu provodi postupak ispitivanja Europskog patenta, koji vrijedi na teritoriju zemalja članica Europske patentne organizacije prema odabiru nositelja patenta te osigurava odgovarajuće informacije o postupku i niz informacijskih servisa na bazi patentnih informacija.
Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo
▪ Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)sa sjedištem u Alicanteu (Španjolska) upravlja pravima o žigovima i dizajnu u EU-u koja se primjenjuju diljem EU-a.
▪ Svake godine Ured zaprima i ispituje u prosjeku više od 150 000 prijava za registraciju žigova i 90 000 prijava za registraciju dizajna.
▪ EUIPO je decentralizirana agencija EU-a koja blisko surađuje s Europskom komisijom i njezinom Glavnom upravom za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove (GROW).
▪ U bliskoj suradnji s uredima za intelektualno vlasništvo država EU-a i udrugama korisnika EUIPO je uspostavio Mrežu Europske unije za intelektualno vlasništvo koja članovima omogućuje razmjenu tehničkog znanja i utvrđivanje zajedničke prakse.
RELEVANTNE NACIONALNE INSTITUCIJE
▪ Obavlja stručne poslove razvoja sustava intelektualnog vlasništva te provodi postupke za stjecanje prava intelektualnog vlasništva.
Državni zavod za intelektualno
vlasništvo
• Daju zakonodavni okvir za intelektualno vlasništva te pružaju potporu zaštiti i upotrebi intelektualnog vlasništva.
Ministarstvo nadležno za gospodarstvo i
ministarstvo nadležno za znanost
• Provodi postupke za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti u području poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te razvija programe i aktivnosti za poticanje njihove zaštite i odgovarajuće primjene
Ministarstvo poljoprivrede
Podgrupe intelektualnog vlasništva
• Intelektualno vlasništvo obuhvaća dvije podgrupe prava - autorskoi srodna prava, te prava industrijskog vlasništva.
• Autorsko pravo je isključivo pravo autora na raspolaganje njihovimknjiževnim, znanstvenim ili umjetničkim djelima, te djelima izdrugih područja stvaralaštva; srodna prava na sličan način odnosese na prava umjetnika izvođača, proizvođača fonograma iemitiranja radija i televizije;
• Industrijsko vlasništvo obuhvaća prava kojima proizvođači štite odkonkurenata svoje poslovne interese, položaj na tržištu i sredstvauložena u istraživanje, razvoj i promociju.
Autorsko pravoNajčešći predmeti zaštite autorskog prava i srodnih prava
književna djela (pisana, govorna, računalni programi)
glazbena djela
dramska i dramsko-glazbena djela
koreografska i pantomimska djela
djela likovnih umjetnosti s područja slikarstva, kiparstva i arhitekture
djela primijenjenih umjetnosti
fotografska djela
kinematografska djela
prijevodi, prilagodbe, obrade i druge prerade djela
zbirke autorskih djela, podataka ili druge građe
Srodna prava
izvedbe umjetnika izvođača
fonogrami
emitiranja radija i televizije
Kako i gdje zaštititi svoje autorsko djelo
• Autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu činom ostvarenja djela(temeljem čl. 9. st. 2. ZASP-a ”Autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu činom samog stvaranja autorskog djela”)bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti kao što su primjerice registracija ili depozit djela.
• Bilo kakav depozit djela nema utjecaja na stjecanje autorskog prava, on je pravno irelevantan.
• Autorsko djelo može se koristiti samo uz odobrenje autora (u pisanom obliku).
• Pojedinačno korištenje autorskog djela potrebno je odrediti pisanim ugovorom između nositelja prava i korisnika predmeta zaštite.
Objavljivanje i izdavanje autorskog prava
• Pojam objavljivanja obuhvaća svaki postupak kojim djelo postaje pristupačno javnosti (izdavanje, izlaganje, radiodifuzno emitiranje), tj. odnosi se na pojavljivanje autorskog djela u javnosti u bilo kojem (tjelesnom ili netjelesnom) obliku.
• Izdavanje je jedan je od načina objavljivanja, to je postupak kojim se djelo u određenom broju primjeraka stavlja u promet i na taj način postaje pristupačno javnosti, tj. odnosi se na primjerke autorskih djela u tjelesnom obliku, pa će time svako izdavanje ujedno biti i objavljivanje, no ne i obratno.
Autorsko pravo kod zaštite koncepta ili izgleda web-stranice ili časopisa i računalnih programa
▪ Web stranica može sadržavati autorska djela (npr. dizajn stranice, originalnu bazu podataka, pisana djela, računalni program) i predmete zaštite srodnih prava (npr. neoriginalnu bazu podataka).
▪ Računalni programi su zaštićeni kao jezična djela ako su izvorni (originalni) u smislu da predstavlja vlastitu intelektualnu tvorevinu svog autora. Pojam računalni program obuhvaća izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku uključujući i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, uključujući i ona na kojima se zasnivaju njegova sučelja, nisu zaštićena autorskim pravom.
Specifičnosti autorskog prava▪ Projektna dokumentacija kao autorsko djelo
▪ Projektne dokumentacije tehničkih područja (građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo) nisu zaštićene autorskim pravom. Međutim, ako se radi o projektnoj dokumentaciji iz područja arhitekture, dizajna, tada je idejni projekt, a to znači pisani i crtani dio, zaštićen autorskim pravom. Izvedbeni projekt kao dio projektne dokumentacije sadrži najvećim dijelom tehničke podatke (prikaz po elementima za građevinsku dozvolu, statičke izračune, projekt instalacija itd.) nije u načelu zaštićen autorskim pravom.
▪ Djela fotografije kao autorsko djelo i rok trajanja zaštite
▪ Djela fotografije mogu biti autorska djela ako se radi o vizualnim djelima koja su originalna intelektualna ostvarenja. Originalnost se kod fotografskih djela može odnositi na izbor motiva i kuta snimanja, odabir osvjetljenja ili trenutka te izbor tehničkih sredstava. S druge strane, fotografije koje služe identifikaciji ili one učinjene pomoću automata za snimanje ne mogu se smatrati autorskim djelom. Rok trajanja zaštite fotografskih djela je 70 godina od smrti autora.
▪ Djela siročad
▪ Djela siročad su sva djela poput knjiga, filmova i novinskih članaka koja su zaštićena autorskim pravom, no čije nositelje prava nije bilo moguće identificirati, ili ako su i identificirani nisu pronađeni unatoč obavljenoj pažljivoj potrazi koja je provedena i evidentirana sukladno odredbama ZAPSP-a koji je usklađen s odredbama Direktive 2012/28/EU.
Zaštita prava intelektualnog vlasništva
• Dobivanje licence za reprodukciju autorskih djela i drugih predmeta zaštite je u domeni privatnopravnih odnosa.
• Ovisno o području djelatnosti, rezultate intelektualnog stvaralaštva moguće je zaštititi odgovarajućim oblicima intelektualnog vlasništva:
• Najčešći oblici zaštite industrijskog vlasništva
1. patent
2. žig (zaštitni znak)
3. zaštićeni industrijski dizajn
4. oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti
5. zaštićena topografija poluvodičkih proizvoda
6. zaštićena biljna sorta
1.Patent
• Patent je pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekog tehničkog problema, a obično se odnosi na određeni proizvod, postupak ili primjenu.
• Patent predstavlja vlasništvo čiju uporabu za vrijeme trajanja patentne zaštite vlasnik može dopustiti drugim osobama davanjem licencije, ili ga može u potpunosti prenijeti na druge osobe.
• Patent se stječe priznanjem prava od strane ovlaštenog tijela za dodjelu tog prava (u Republici Hrvatskoj Državni zavod za intelektualno vlasništvo), na temelju ispitivanja prijave patenta koja opisuje izum.
• Zaštita patentom predstavlja učinkovito poslovno sredstvo koje njegovim nositeljima (vlasnicima) omogućuje povrat sredstava uloženih u istraživanje i razvoj novih proizvoda i tehnologija, kroz svojevrsni monopol na upotrebu zaštićenog tehničkog rješenja tijekom trajanja patentne zaštite.
• Patent osigurava vlasniku isključivo pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma zaštićenog patentom, tijekom ograničenog vremenskog perioda koje u pravilu ne može trajati dulje od 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta. Protekom tog vremena patentirani izum postaje javno dobro, svakom dostupno na uporabu.
• Suštinski uvjeti koje neki izum mora zadovoljiti za priznanje patenta jesu novost u odnosu na postojeće stanje tehnike, inventivna razina (tj. neočiglednost onome koji je upoznat s dotičnim tehničkim područjem) i industrijska primjenjivost (tj. praktična primjenjivost u industrijskom opsegu).
Patent je negativno pravo
Daje li vam patent pravo iskorištavanja izuma? NE
▪ Patent je negativno pravo. Daje vam pravo da spriječite druge osobe da iskorištavaju
izum. To nije pravo koje nositeljima prava daje
određene ovlasti.
▪ Patenti drugih vlasnika mogu se preklapati s vašim
patentom ili ga obuhvaćati. -> Zatražite licencu prije
komercijalizacije.
Na primjer: Patent A: električno kuhalo
za vodu
Vaš patent B: električno kuhalo za vodu s keramičkim
grijaćim elementima
Uloga patentnog sustava
• Poticanje tehnoloških inovacija
• Promicanje tržišnog natjecanja i ulaganja
• Pružanje informacija o najnovijim tehničkim dostignućima
• Promicanje prijenosa tehnologije
• Zaštita malih inovativnih tvrtki
Patentni sustav jučer i danasMletački senat, 1474.
➢ „Bilo koja osoba u ovom gradu zaslužna za nov i domišljat izum koji nije prije postojao u našem području, odmah nakon što ga usavrši da bi se taj izum mogao koristiti i rabiti, o tome mora obavijestiti sudsko vijeće, s obzirom na to da je sljedećih 10 godina zabranjeno bilo kojoj drugoj osobi na našem području izumiti isti predmet istog oblika ili sličan tom izumu”.
Danas:
➢ nešto novo svijetu
➢ do 20 godina zaštite
➢ objava
➢ poticaj za inovacije i dijeljenje znanja.
Što se može zaštititi patentom?
Patentom se ne štiti ideja, nego konkretno rješenje
nekog tehničkog problema
Da bi ostvario zaštitu patentom, izum iz bilo kojeg područja
tehnike mora: biti nov, tj. ne smije prije podnošenja prijave za zaštitu biti prikazan javnosti na
bilo koji način, bilo gdje u svijetu
imati inventivnu razinu, tj. ne smije na očigledan način za osobu
stručnu u dotičnom području proizlaziti iz stanja tehnike
biti industrijski primjenjiv, tj. biti praktično primjenjiv (ne samo
teoretski) i prikladan za proizvodnju ili upotrebu u
industrijskom opsegu.
Osim ovih uvjeta, bitno je da Vaš izum spada u kategoriju koja je
podložna patentnoj zaštiti. Naime, neki «izumi» ne smatraju
se izumima u smislu patentne zaštite. Tako se ne mogu štititi
npr.:
otkrića, znanstvene teorije i matematičke metode
estetske tvorevinepravila, upute i metode za
izvođenje umnih aktivnosti, igara ili za obavljanje poslova
prikazivanje informacija računalni programi
Iako spadaju u kategoriju izuma, iz zaštite patentom iz etičkih ili sličnih razloga izuzeti su i npr.:
izumi životinjskih i biljnih vrsta kao takvi i bitno biološki postupci
za dobivanje biljaka i životinja
ljudsko tijelo i samo otkriće nekog od njegovih elemenata (npr.
odsječak gena)
dijagnostički i kirurški postupci i postupci liječenja koji se
primjenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom tijelu
izumi protivni javnom poretku ili moralu (kloniranje, genetske
modifikacije, embriji).
Kada je neki izum
patentibilan?
Patenti štite izume koji rješavaju određene tehničke probleme:
Da bi neki izum bio patentibilan, obično mora biti:
➢ nov svijetu (tj. nigdje na svijetu nije dostupan javnosti)
➢ inventivan (tj. ne nudi „očigledno” rješenje) i
➢ industrijski primjenjiv
Patenti štite izume koji rješavaju određene tehničke probleme:
➢ proizvodi, uređaji, sustavi
➢ ▪ postupci, metode, uporabe
➢ ▪ kemijske tvari, farmaceutski proizvodi
U većini se zemalja patenti ne priznaju za izum poslovnih metoda ili pravila igara, metoda liječenja, dijagnosticiranja ili operativnih zahvata na ljudima ili životinjama.
Proizvodi, uređaji, sustavi
Postupci, metode, uporabe
Kemijske tvari,
farmaceutski proizvodi
Može li se patentom
zaštititi software ili
web-stranica?
▪ Software (programska/računalna podrška) kao takav ili web-stranice ne mogu se zaštititi patentom. Računalni programi kao takvi ne smatraju se izumima (članak 6. stavak 2 Zakona o patentu), jer ne sadrže tehničku suštinu. Računalni programi spadaju u autorska djela, te su zaštićeni prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima.
▪ Izgled web-stranice može se štititi temeljem Zakona o industrijskom dizajnu.Međutim, računalni program kao oblik izuma koji se izvodi primjenom računala mogao bi se zaštititi patentom ako takav program može tijekom svojega rada na računalu izazvati veći tehnički učinak koji nadilazi uobičajene fizičke interakcije programa i računala, pod uvjetom da je udovoljeno svim ostalim zakonom propisanim zahtjevima, a osobito zahtjevima koji se odnose na novost i inventivnu razinu. Takvi patentni zahtjevi ne smiju sadržavati popis programa, već bi trebali definirati sve karakteristike koje osiguravaju patentibilnost postupka koji se namjerava izvoditi računalnim programom tijekom njegova rada.
Je li patent najbolji izbor
zaštite?
▪ Sastavni dio postupka patentiranja je objava prijave patenta,nakon čega sadržaj prijave postaje javno dostupan. To značida će podaci oizumu biti javno dostupni bez obzira na to da liće u nastavku postupka patent biti priznat ili ne.
▪ U slučaju da iz bilo kojeg razloga postupak ne završipriznanjem patenta, izum neće uživati nikakvu zaštitu, uzistovremenu javnu dostupnost podataka o njemu.
▪ Umjesto prijave patenta izum se može zadržati kao poslovnutajnu te ga koristiti ne otkrivajući drugima detalje izuma.Patentni sustav karakteriziraju niži troškovi na početkupostupka za priznanje patenta, što daje određeno vrijeme zadonošenje konačne odluke o zaštiti prije pojavljivanja bitnovećih troškova u kasnijim fazama postupka zaštite.
▪ Analizirajte izum i mogućnosti njegove zaštite.
Kada izum držati u
tajnosti?
• Otkrivanjem izuma u javnosti prije podnošena prijave za zaštitu patentom gubi se svojstvo novosti, te zaštita više nije moguća.
Otkrivanjem izuma u javnosti smatra se otkrivanje izuma na bilo koji način, uključujući npr. usmenu ili pismenu objavu stručnih i znanstvenih radova i članaka, stavljanje izuma u promet, reklamiranje, javne prezentacije ili izložbe.
Izuzetak su jedino izlaganja izuma na posebnoj kategoriji međunarodnih izložbi, uz uvjet da se prijava patenta podnese u roku od 6 mjeseci od izlaganja, te da ta činjenica bude naznačena u prijavi.
Ukoliko se planira patentna zaštita izuma, obavezno treba podnijeti prijavu patenta prije bilo kakvog predstavljanja izuma u javnosti!
• Preporučljivo je da o izumu prije podnošenja prijave patenta znaju samo osobe za koje je to nužno (npr. Vaši suradnici na razvoju izuma) ili osobe koje su u obvezi čuvati tajnost po prirodi posla (npr. službenici patentnog ureda, profesionalni patentni zastupnici).
Prava koja proizlaze iz patenta (prava
nositelja patenta)
▪ Pravo kojim se sprječava druge osobe da izrađuju, koriste, nude, prodaju ili uvoze proizvode kojima bi povrijedili pravo na patent na području zemlje u kojoj je priznat.
Iznimka: nekomercijalne svrhe (osobna uporaba, akademski rad)
▪ Pravo prijenosa, prodaje ili licenciranja tih prava
Prednosti i nedostaci dobivanja patenta
Prednosti
• Isključivo raspolaganje omogućava ulaganja i veći povrat ulaganja
• Jako i izvršivo pravo
• Izum postaje utrživ (licenciranje, prodaja)
Nedostaci
• Otkrivanje izuma konkurenciji (nakon 18 mjeseci)
• Može biti skup
• Postupak priznanja može trajati 3 do 5 godina
• Prava iz patenta izvršiva su tek nakon priznanja, postupci mogu biti skupi
Kako se koriste patenti?
• Zaštita proizvoda i postupaka
• Povećanje prometa i dobiti
• Privlačenje ulagača
• Licenciranje
• Unakrsno licenciranje
• Zaustavljanje konkurencije
• Izgradnja ugleda
Što je potrebno znati prije podnošenja patentne prijave?
1. Zaštitu patentom potrebno je promatrati kao dio ukupne poslovne, financijske, proizvodne i marketinške strategije, prema kojoj se može odrediti koje je elemente proizvoda i na koji način moguće i isplativo zaštititi.
2. Postupak patentiranja, osobito u inozemstvu, iziskuje prilično visoke troškove, a pojedini elementi Vašeg proizvoda mogu se možda zaštititi i drugim oblicima intelektualnog vlasništva, kao nadopuna ili umjesto zaštite patentom.
3. Postupak patentiranja je relativno dugotrajan i složen postupak, koji osim financijskih ulaganja zahtijeva dobro poznavanje patentnog sustava i određeno iskustvo.
4. Potrebno je uzeti u obzir kako velik broj patentnih prijava nikada ne postane patent, iako su u postupak zaštite prethodno uložena značajna sredstva i vrijeme.
Kada potražiti profesionalni
savjet?
➢ Pogrešne ili propuštene radnje u početnoj fazi mogu imati negativne posljedice na konačni ishod zatražene zaštite.
➢ Iskustva pokazuju da nedostatak znanja i neiskustvo prijavitelja često dovode do obustave postupka ili odbacivanja prijave, zbog nepoduzimanja ili nepravodobnog poduzimanja neke radnje u postupku.
➢Preporučljivo je u izradi prijave patenta i postupku potražiti savjet i pomoć registriranog zastupnika, kako bi se izbjegao rizik gubitka prava ili neprimjerene zaštite.
➢ Službenici nadležnog patentnog ureda (u Hrvatskoj je to Državni zavod za intelektualno vlasništvo) mogu pomoći samo na način da Vas upoznaju s principima patentne zaštite i formalnim aspektima postupka, ali oni ne mogu za Vas sastaviti prijavu niti voditi postupak u ime podnositelja prijave.
Ovlašteni podnositelji prijave patenta
Prijavu patenta ili prijavu uporabnog modela može podnijeti:
-izumitelj - osoba koja je stvorila izum
- više izumitelja - u slučaju izuma stvorenog zajedničkim radom
- pravni slijednik izumitelja - na temelju zakona, pravnog posla ili nasljeđivanja
Poslodavac je na temelju zakona ili ugovora o radu najčešći pravni slijednik izumitelja te mu kao takvom pripada pravo na izum.
Podnositelj prijave može podnijeti zahtjev za pretvorbu prijave patenta u prijavu uporabnog modela i obrnuto.
Postupak zaštite patenta u Hrvatskoj
• Postupak zaštite započinje podnošenjem prijave patenta Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, a provodi se u skladu sa Zakonom o patentu i Pravilnikom o patentu.
• Zaštitu izuma patentom u Republici Hrvatskoj moguće je ostvariti nacionalnim putem, u kojem slučaju odluku o priznanju donosi Zavod, odnosno regionalnim putem, kada odluku o priznanju donosi Europski patentni ured, a Zavod tako priznati patent upisuje u Registar patenata Republike Hrvatske, nakon čega je on jednakopravan patentu ostvarenom nacionalnim putem.
• Postupak se provodi u dvije osnovne faze - ispitivanjem sadržaja prijave patenta do objave prijave u službenom glasilu Zavoda i ispitivanjem nakon objave.
• Do objave se formalno provjerava patentna prijava, te se pretražuju nacionalne i međunarodne baze podataka koji čine stanje tehnike, odnosno izrađuje se prethodno mišljenje o patentibilnosti ako to zatraži podnositelj.
• Prijava patenta se objavljuje u Hrvatskom glasniku intelektualnog vlasništva (Glasnik) nakon isteka 18 mjeseci od datuma podnošenja prijave, odnosno, od datuma priznatoga prava prvenstva, zajedno s izvještajem o pretraživanju.
• Nakon objave, podnositelj mora podnijeti zahtjev za potpuno ispitivanje, koje može rezultirati rješenjem o priznanju patenta ili odbijanju zahtjeva za priznanje patenta.
• Patentna zaštita traje najviše 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta.
• Za održavanje patenta u vrijednosti obavezno je plaćati propisane godišnje naknade troškova održavanja. U protivnom, zaštita će prestati i prije isteka mogućeg 20-godišnjeg trajanja, neposredno po isteku propisanih rokova za godišnje plaćanje troškova.
• Za izume iz specifičnih područja tehnike (lijekovi ili sredstva za zaštitu bilja) moguće je zaštitu patentom produžiti tzv. svjedodžbom o dodatnoj zaštiti.
Pretraživanje baza podataka
• Pretraživanje patentnih baza podataka, te uvid u stručnu literaturu, publikacije i kataloge proizvođača dati će Vam određena saznanja o eventualnom postojanju tehničkih rješenja sličnih Vašem izumu.
• Fondovi patentnih informacija mogu biti izuzetno vrijedan izvor poslovnih informacija. Njihovim korištenjem može se:
o izbjeći nepotrebno iznalaženje već postojećih rješenja
o saznati koja tehnologija je zaštićena, a koja je slobodna za uporabu
o pratiti razvojne aktivnosti konkurenata
o pratiti trendove razvoja tehnologije
o izbjeći nehotičnu povredu nekog zaštićenog patenta.
• Dostupni fond patentnih informacija obuhvaća više od 70 milijuna patentnih dokumenata objavljenih širom svijeta.
• Patentni dokumenti sadrže opis izuma, crteže, patentne zahtjeve, te podatke o izumitelju i prijavitelju patenta, a najčešće su dostupni na engleskom jeziku.
• Pri pretraživanju je moguće koristiti komercijalne i besplatne informacijske servise s bazama podataka, a poželjno je dobro poznavanje patentnog sustava i određeno iskustvo u pretraživanju. Zavod zainteresiranim korisnicima pruža uslugu pretraživanja patentnih baza podataka uz odgovarajuću naknadu troškova.
Izvještaj o pretraživanju stanja tehnike
Izvještaj o pretraživanju stanja tehnike je izvještaj o pretraživanju nacionalnih i međunarodnih baza podataka koji čine stanje tehnike za izum
koji se želi zaštititi patentom.
Za razliku od starog Zakona o patentu kada se pretraga stanja tehnike vršila istovremeno s postupkom potpunog ispitivanja nakon objave prijave u
službenom glasilu sada se to provodi prije objave prijave patenta.
Pretraživanje je bitni element postupka priznanja patenta osmišljen kako bi se identificiralo prethodno stanje tehnike relevantno za prijavu i utvrdilo je li
i u kojoj mjeri izum patentibilan.
Time se podnositelju omogućava da prije plaćanja troškova potpunog ispitivanja procijeni svoje šanse za dobivanje patenta, te da u slučaju
negativnog prethodnog mišljenja izbjegne daljnje nesvrsishodno vođenje postupka i njegove troškove.
Kada je iz patentnih zahtjeva jasan predmet izuma za koji se traži zaštita, izvještaj o pretraživanju stanja tehnike može se izraditi. U njemu se tada
navode relevantni dokumenti s datumom njihove objave i s oznakom kategorije relevantne za određene patentne zahtjeve.
Ako se iz pojedinih patentnih zahtjeva ne može jasno odrediti predmet za koji se zahtijeva zaštita, ili ako prijava nema jedinstvo izuma, izradit će se
djelomični izvještaj o pretraživanju stanja tehnike u mjeri u kojoj je to moguće i navest će se razlozi zbog kojih nije bilo moguće pretraživanje
provesti u cijelosti.Postoji mogućnost da se pretraživanje stanja tehnike za prijavljeni izum uopće ne može provesti, pa se u tom slučaju sastavlja izjava u kojoj se
detaljno navode svi razlozi zbog kojih nije bilo moguće izraditi izvještaj o pretraživanju.
Sadržaj patentnog zahtjeva
Prijava patenta mora sadržavati:
• zahtjev za priznanje patenta
• opis - jasno i detaljno otkrivanje izuma na način da ga stručnjak iz odnosnog područja tehnike može izvesti
• patentne zahtjeve - jasno i sažeto određuju predmet i opseg izuma čija se zaštita zahtijeva
• crteže - kada je izum takav da ga je prikladno prikazati crtežima
• sažetak - kratak sadržaj biti izuma u svrhu tehničkog informiranja
Detaljne upute oko sastavljanja svakog od navedenih dijelova u skladu sa propisima zemlje u kojoj prijavljujete patent mogu se naći u odgovarajućem nadležnom uredu.
Patentni zahtjev
▪ Kategorije dokumenata odnosno njihova relevantnost za svaki pojedini patentni zahtjev izuma za kojeg se vrši pretraživanje stanja tehnike označavaju se slovima koja imaju određeno značenje
Kategorija Značenje
X posebno relevantan za novost i inventivnu razinu izuma ako se dokument uzima sam (izum se ne može smatrati novim odnosno inventivnim)
Y posebno relevantan za inventivnu razinu ako se kombinira s jednim ili više dokumenta iste kategorije (izum se ne može smatrati inventivnim)
A definira opće stanje tehnike koje se ne smatra posebno relevantnim (ne šteti novosti ili inventivnosti izuma)
Odokument koji se odnosi na usmeno priopćavanje, upotrebu, izlaganje ili neki drugi način (uvijek je popraćena simbolom koji ukazuje na relevantnost dokumenta, na primjer: "O, X"; "O, Y" ili "O, A")
Pdokument objavljen prije datuma podnošenja prijave, ali nakon priznatog datuma prvenstva (uvijek je popraćena simbolom koji ukazuje na relevantnost dokumenta, na primjer: "P, X"; "P, Y" ili "P, A")
E raniji dokument, ali objavljen na dan podnošenja prijave ili nakon njega
T
kasniji dokument objavljen nakon datuma podnošenja prijave ili datuma prvenstva, ali se navodi kako bi se razumio princip ili teorija na kojima se izum zasniva, odnosno kako bi se objasnilo da su netočni obrazloženje ili činjenice na kojima se izum zasniva
D dokument već citiran u prijavi
L dokument citiran iz drugih razloga ( npr. dovodi u sumnju pravo prvenstva)
& dokument pripada istoj patentnoj familiji
Pristojbe i troškovi
postupka zaštite i
održavanja patenta
• Za stjecanje i održavanje u vrijednosti patenta ili uporabnog modela u Hrvatskoj plaćaju se upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka u skladu s posebnim propisima.
• Prilikom podnošenja prijave patenta potrebno je uplatiti 100 kn upravne pristojbe i 1200 kn naknade troškova.
• Troškovi održavanja patenta u vrijednosti za prve dvije godine uključeni su u ovu cijenu. Podnositelj formalno uredne prijave mora u propisanom roku podnijeti zahtjev za pretraživanje stanja tehnike i platiti troškove izrade izvještaja o pretraživanju, a može zatražiti i izradu pisanog mišljenja o patentibilnosti, što se posebno naplaćuje.
• Nakon objave prijave u glasniku slijedi postupak potpunog ispitivanja uvjeta priznanja patenta, a visina troškova tog postupka ovisi o tome je li prethodno izrađeno pisano mišljenje o patentibilnosti ili ne.
• Nositelj prava dužan je svake godine uplaćivati naknadu troškova održavanja patenta u vrijednosti. Održavanje u vrijednosti plaća se i za prijavu patenta počevši od treće godine računajući od datuma podnošenja prijave, budući su prve dvije godine uračunate u naknadu troškova postupka za podnošenje prijave.
• U pravilu, podnositelj prijave koji nema prebivalište ili poslovno sjedište u Hrvatskoj mora imenovati ovlaštenog opunomoćenika koji će ga zastupati u postupcima pred Zavodom. Ipak, od tog pravila postoje iznimke pa strana osoba može i samostalno poduzimati određene radnje koje su vezane prvenstveno uz podnošenje prijave odnosno utvrđivanje datuma podnošenja, zatim može samostalno plaćati pristojbe i naknade troškova postupka i održavanja prava, pod uvjetom da Zavodu dostavi adresu za primanje pismena u Hrvatskoj.Podnositelji koji su hrvatski državljani ne moraju imenovati ovlaštenog opunomoćenika, međutim kako je postupak priznanja patenta vrlo složen i formaliziran, bilo bi korisno zatražiti profesionalnu pomoć patentnog zastupnika u kvalitetnoj pripremi prijave jer bi upravo o tome moglo ovisiti hoće li postupak priznanja završiti priznanjem ili odbijanjem patenta.
Može li se prijava izmijeniti (opis, patentne zahtjeve i crteže) prije objave?
• Može, ali samo jedanput i to nakon primitka izvještaja o pretraživanju stanja tehnike, a najkasnije do podnošenja zahtjeva za potpuno ispitivanje. Navedene izmjene će se razmatrati u postupku potpunog ispitivanja.
Postupak ispitivanja i priznanja patenta
• Nakon podnošenja zahtjeva za potpuno ispitivanje, Zavod provodi daljnji postupak supstancijalnog ispitivanja sadržaja patentne prijave.
• U tijeku ispitivanja podnositelj ima priliku eventualnim izmjenama patentnih zahtjeva ili podnošenjem dodatnih argumenata ishoditi povoljan rezultat postupka.
• Ako je odgovarajućim postupkom utvrđeno da prijava ispunjava propisane uvjete, Zavod dostavlja podnositelju prijave na suglasnost tekst prijave koju namjerava priznati, te se nakon dobivene suglasnosti i podmirenja propisanih troškova izdaje rješenje o priznanju patenta, patent se upisuje u Registar patenata i objavljuje u službenom glasniku Zavoda, te se na zahtjev izdaje odgovarajuća Isprava o patentu i patentni spis.
• Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, Zavod donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za priznanje patenta.
Mogući načini ispitivanja prijave
• U skladu sa Zakonom o patentu moguće je podnijeti samo zahtjev za potpuno ispitivanje.
• Temeljem starog Zakona o patentu ("Narodne novine", broj 173/03., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10., 49/11., 76/13. i 46/18.) podnositelji prijave na raspolaganju su imali dva moguća zahtjeva za ispitivanje uvjeta za priznanje patenta:
❑ zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunoga ispitivanja prijave patenta, ili
❑ zahtjev za priznanje patenta bez potpunog ispitivanja (konsenzualnipatent).
• Novim Zakonom ukinut je konsenzualni patent kao vrsta prava kojom se može zaštititi izum, a uvedena je nova vrsta registracijskog prava, uporabni model.
• Međutim novi je Zakon u članku 158. stavku 1. propisao da će se svi postupci koji su započeti a nisu završeni prije stupanja na snagu novog Zakona, dovršiti prema starom Zakonu (podnositelji koji su svoju prijavu podnijeli zaključno sa 19. 2.2020. godine i dalje imaju na raspolaganju podnijeti jedan od dva zahtjeva).
Uporabni model
Uporabni model je registracijsko pravo prikladno za zaštitu jednostavnijih izuma. Postupak registracije uporabnog modela je brz, jednostavan i jeftiniji u odnosu na postupak za priznanje patenta. Budući da se registrira bez postupka potpunog ispitivanja olakšava zaštitu izuma individualnim izumiteljima te malom i srednjem poduzetništvu.
Zaštita izuma uporabnim modelom vrijedi najviše 10 godina od datuma podnošenja prijave uporabnog modela.
Za registrirani uporabni model na zahtjev njegovog nositelja može se podnijeti zahtjev za potpuno ispitivanje koje će utvrditi je li odnosni izum nov, inventivan i industrijski primjenjiv. Takav zahtjev moguće je podnijeti najkasnije do isteka sedme godine trajanja uporabnog modela.
Postupak zaštite uporabnog modela u Hrvatskoj
Postupak zaštite započinje podnošenjem prijave uporabnog modela, a provodi se u skladu sa
Zakonom o patentu i Pravilnikom o patentu.
Zavod u slučaju ispunjavanja uvjeta utvrđuje datum podnošenja i
formalno ispituje prijavu.
Uporabnim modelom mogu se štititi samo proizvodi i to oni koji nisu iz
područja biotehnologije te koji nisu kemijske i farmaceutske tvari. Pored toga ne mogu se štititi izumi čije bi
komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu.
Prijava uporabnog modela se ne objavljuje, već se objavljuje
registrirano pravo. Ne provodi se pretraživanje stanja tehnike i ne
ispituje se novost, inventivna razina i industrijska primjenjivost
Uporabni model traje 10 godina, računajući od datuma podnošenja
prijave.
Praćenje patentnog postupka
➢Svaka prijava se ispituje u odnosu na točno određene uvjete koje, prema propisima, mora ispunjavati.
➢Zavod će nakon podnošenja prijave utvrditi je li prijava sastavljena prema propisima, te će po potrebi pozvati podnositelja prijave da da otklonite formalne nedostatke.
➢Ako se tijekom postupka ispitivanja patentibilnostiustanovi da prijava ne udovoljava uvjetima za zaštitu prema Zakonu o patentu Zavod će okončati postupak donošenjem rješenja o odbijanju prijave.
Produženje rokova u postupku i pravni
institut povrata u prijašnje stanje
• Neke radnje u postupku po prijavi (npr. dostava podataka ili priloga, odgovor na obavijest o odbijanju i drugo) potrebno je izvršiti u točno propisanom roku, ili će postupak po prijavi biti okončan.
• Za neke radnje u postupku, u slučaju da ih podnositelj ne može izvršiti u propisanom roku, Zakon je predvidio mogućnost produljenja roka.
• Ukoliko se propusti učiniti određenu radnju pred Zavodom, a što je uzrokovalo gubitak prava iz prijave ili već priznatog patenta odnosno registriranog uporabnog modela, postoji mogućnost korištenja instituta povrata u prijašnje stanje, odnosno ponovne uspostave prava (članak 28 Zakona) ili nastavka postupka (članak 29 Zakona), ovisno o rokovima i razlozima koji su uzrokovali propust.
Održavanje prava
➢ Za održavanje u vrijednosti prava iz prijave i priznatog patenta odnosno registriranog uporabnog modela obvezno je plaćati propisanu godišnju naknadu, čiji iznos se razlikuje ovisno o godini važenja.
➢ Prve dvije godine održavanja prava obuhvaćene su pristojbom i troškovima podnošenja prijave, tako da prva obveza održavanja prava iz prijave dospijeva za treću godinu njena održavanja.
➢ Patent predstavlja privatno vlasništvo njegovog nositelja, te je stoga odgovornost održavanja patenta u vrijednosti isključivo na njemu, bez prethodnog poziva Zavoda, isto vrijedi i za uporabni model.
➢ Nakon isteka zaštite svaka zainteresirana osoba može slobodno koristiti izum bez potrebe traženja dozvole dotadašnjeg nositelja patenta.
Prestanak prava i
prestanak zaštite
Prestanak prava
• Patent i uporabni model predstavljaju privatno vlasništvo nositelja prava, te je stoga odgovornost održavanja tih prava u vrijednosti, te praćenje eventualnih povreda na tržištu i poduzimanje odgovarajućih pravnih radnji sa svrhom sprječavanja povrede stvar samog nositelja prava.
Prestanak zaštite:
▪ Protekom roka trajanja patenta
▪ Protekom roka trajanja uporabnog modela
▪ Prestankom održavanja prava
▪ Odricanjem
▪ Poništenjem
Povreda prava
U slučaju povrede prava patenta, nositelju patenta su na raspolaganju pravne mjere protiv prekršitelja propisane Zakonom o patentu.
01U slučaju povrede prava nositelj uporabnog modela tj. neispitanog prava na temelju njega ne može zahtijevati ostvarivanje građanskopravne zaštite.
Kako bi se u sudskom postupku utvrdila povreda prava, Zavodu je potrebno podnijeti zahtjev za potpuno ispitivanje uporabnog modela uz plaćanje propisanih pristojbi i dostavu dokaza da je pokrenut postupak zbog povrede prava. U takvom slučaju Zavod žurno provodi postupak potpunog ispitivanja.
02
Svjedodžba o dodatnoj
zaštiti (SPC)
• Svjedodžba o dodatnoj zaštiti izdaje se u slučaju kada je temeljni patent priznat za proizvod koji je sastavni dio lijeka namijenjenoga ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja, za čije je stavljanje u promet potrebno prethodno odobrenje nadležnoga državnog tijela.
• Kada je riječ o lijekovima i sredstvima za zaštitu bilja, iskorištavanje novog proizvoda obuhvaćenog zaštićenim izumom mora se odgoditi sve do izdavanja odobrenja za stavljanje tog proizvoda u promet, od nadležnih zdravstvenih i poljoprivrednih tijela. Iz toga se razloga upravo za vremenski period koji je bio potreban za izdavanje prvog takvog odobrenja produljuje njihovo iskorištavanje izdavanjem svjedodžba o dodatnoj zaštiti.
• Svjedodžbom se ne produljuje trajanje čitavog patenta, već isključivo zaštita proizašla iz temeljnog patenta za aktivnu tvar lijeka ili sredstva za zaštitu bilja.
• Za održavanje svjedodžbe potrebno je plaćati propisane troškove.
Međunarodna zaštita
Zaštita patenta ostvaruje se prema teritorijalnom načelu, tj. vrijedi samo na teritoriju zemlje u kojoj je to pravo priznato. Stoga patenti koje dodjeljuje Državni zavod za intelektualno vlasništvo domaćim i stranim prijaviteljima vrijede samo na teritoriju Republike Hrvatske.
Zaštita na teritoriju drugih zemalja može se ostvariti na sljedeće načine:
- podnošenjem zasebne prijave nadležnom uredu svake zemlje na čijem teritoriju se traži zaštita
- podnošenjem jedne međunarodne prijave putem međunarodnog Ugovora o suradnji na području patenata (Patent Cooperation Treaty – PCT), za zemlje članice tog ugovora
- putem nekog od regionalnih patentnih sustava - za zemlje članice Europske patentne organizacije i zemlje proširenja podnošenjem prijave za Europski patent jednom od nadležnih ureda te organizacije.
Međunarodni i regionalni patentni sustavi omogućavaju podnošenje jedne prijave za izum na jednom mjestu sa istovremenim pravnim učinkom u više zemalja.
Ne postoji međunarodno priznati patent, samo međunarodna prijava, o kojoj konačnu odluku uvijek donosi nacionalni ured kojem je ona podnesena.
Međunarodna klasifikacija
patenata
• Za potrebe pretraživanja, patentne prijave i patenti se klasificiraju prema tehničkom sadržaju izuma u odgovarajuće razrede ili podrazrede prema Međunarodnoj klasifikaciji patenata (MKP).
• Klasifikacija obuhvaća 8 tehničkih područja (označenih slovima A do H) podijeljenih u pod-područja koja se dalje dijele u razrede odnosno podrazrede
• Poželjno je da podnositelj prilikom podnošenja prijave sam klasificira izum u jedan ili više (pod)razreda koji najbolje odgovaraju sadržaju izuma.
• Klasifikaciju provode patentni ispitivači za potrebe pretraživanja i ne utječe na opseg zaštite patentom.
• Osnovna i napredna razina MKP-a ukidaju se 2011. godine te je od tada korisnicima na raspolaganju napredna razina, koja se kontinuirano revidira jednom godišnje, a nove - revidirane verzije objavljuju se jednom godišnje u elektroničkom obliku.
• Cjelokupni sadržaj klasifikacije na engleskom i francuskom jeziku dostupan je na internetskim stranicama Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO/OMPI).
• U elektroničkom obliku, na internetskim stranicama Zavoda, dostupna je napredna razina MKP-a, na hrvatskom jeziku. Zbog dinamike razvoja (revizija se vrši svake godine) nove, revidirane verzije MKP-a ne objavljuje se u tiskanom izdanju nego isključivo u elektroničkom obliku.
• Tiskano izdanje klasifikacije na hrvatskom jeziku može se koristiti ili kupiti Informacijskom centru za intelektualno vlasništvo (INCENTIV-u)
Kooperativna klasifikacija patenata (CPC)
Osim Međunarodne klasifikacije patenata, pri klasificiranju patentnih prijava koristi se i Kooperativna klasifikacija patenata (CPC) koja predstavlja zajednički klasifikacijski sustav Europskog patentnog ureda (EPO) i Ureda za patente i žigove Sjedinjenih američkih država (USPTO), a uvedena je 01.01.2013.
CPC je detaljnija verzija MKP-a, te za razliku od MKP-a koja sadrži 70 000 zapisa, CPC sadrži 250 000 zapisa. Ova klasifikacija obuhvaća 9 tehničkih područja: 8 područja označena slovima A do H ista kao u MKP-u, te dodatno područje Y koje se odnosi na nove tehnologije.
CPC se kontinuirano revidira, te se njezin cjelokupni sadržaj može naći na internetskim stranicama EPO-a.
Teritorijalni princip i kako ostvariti
zaštitu u inozemstvu?
➢ Isključiva prava koja proizlaze iz zaštite izuma vrijede prema teritorijalnom principu, tj. samo na teritoriju zemlje u kojoj je to pravo priznato odnosno registrirano.
➢ Prijava patenta podnesena Zavodu odnosi samo na stjecanje zaštite u Republici Hrvatskoj.
➢ Patentna prava u drugim državama mogu se steći bilo na temelju prijave patenta u svakoj zemlji posebno bilo kroz neki od sustava regionalne zaštite ili putem međunarodne prijave patenta. Prijava patenta u drugim zemljama mora se također podnijeti prije bilo kakvog otkrivanja izuma u javnosti, kako bi se sačuvala novost izuma.
➢ Prilikom podnošenja prijave u inozemstvu moguće je zadržati datum podnošenja prve prijave, te tako ostvariti tzv. pravo prvenstva. To je moguće učiniti samo u roku od 12 mjeseci od datuma podnošenja prve prijave (tj. prijave u prvoj zemlji prijave) ili izlaganja, pozivom na datum i broj prve prijave ili izlaganja.
SUSTAVI POMOĆU KOJIH SE OLAKŠAVAJU POSTUPCI MEĐUNARODNE ZAŠTITE INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA
Madridski sustav za međunarodnu zaštitu žigova
Haški sustav za međunarodnu registraciju industrijskog dizajna
Sustav međunarodne prijave patenta temeljem Ugovora o suradnji na području patenata (PCT)
Objedinjeni registar
europskih patenata
▪ Europski patentni registar sadržava sve javno dostupne podatke o europskim patentnim prijavama i europskim patentima u različitim fazama postupka za priznanje koje provodi EPO, uključujući i podatke o prigovoru.
▪ Usluga Objedinjenog registra europskih patenata (dalje: FEPR, za: Federated European Patent Register) korisnicima omogućava objedinjeno pretraživanje patentnih registara većeg broja država članica EPO-a, uključujući i Registar patenata Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, te dohvaćanje pouzdanih informacija o pravnom statusu patenata u dotičnom nacionalnom uredu.
▪ Europski patenti koji su ušli u nacionalnu fazu postupka u Republiku Hrvatsku, podneseni od 2008. godine, uneseni su u Hrvatski registar patenata• Učestalost ažuriranja podataka: Dvotjedno• Dostupnost pregleda datoteka: Ne• URL na Nacionalni registar patenata: http://www.dziv.hr/hr/e-usluge/pretrazivanje-baza-podataka/patent/• Dostupnost Nacionalnog registra patenata putem tzv. Dubinskog povezivanja (Deeplinking): Da
Europski patent s jedinstvenim učinkom
• Dodatna mogućnost, uz europske i nacionalne patente
• Zaštita u jednom koraku za 26 država članica sudionica iz EU-a
• Nositelj patenta može registriratij edinstveni učinak nakon priznanja europskog patenta.
• Jedinstven učinak za tih 26 država: ograničenje, prijenos, opoziv ili istek(jedino u pogledu svih država)
• Nije potreban prijevod nakon priznanja patenta, dovoljno je strojno prevođenje.
Postupak međunarodne prijave patenta
Međunarodna prijava se podnosi na engleskom ili hrvatskom jeziku u jednom primjerku i sadrži: Zahtjev ("Request" - obrazac PCT/RO/101) za podnošenje međunarodne prijave, opis izuma, patentne zahtjeve, sažetak i crteže (ako ih prijava ima).
Ako je međunarodna prijava podnesena na hrvatskom jeziku, podnositelj je obvezan Prijamnom uredu dostaviti prijevod međunarodne prijave na engleski jezik u roku od mjesec dana od međunarodnog datuma podnošenja.
Zahtjev za međunarodno prethodno ispitivanje ("Demand" - obrazac PCT/IPEA/401) se podnosi zasebno od međunarodne prijave. Datum zaprimanja međunarodne prijave
Podnositeljima međunarodnih prijava posebno se skreće pažnja da se, sukladno Administrativnim uputama prema Ugovoru o suradnji na području patenata (Odjeljak 308) datumom zaprimanja međunarodne prijave smatra datum stvarnog primitka prijave u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, a ne dan predaje pošti odnosno ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga preporučene pošiljke-prijave.
Tko može biti podnositelj međunarodne prijave?
Podnositelj međunarodne prijave može biti fizička osoba koja ima u Republici Hrvatskoj (u nastavku RH) stalno prebivalište ili je državljanin RH, ali i pravna osoba, koja ima sjedište na teritoriju RH. Ako postoje dva ili više podnositelja, barem jedan od njih mora imati prebivalište/sjedište na teritoriju RH ili biti državljanin RH.
Gdje podnijeti PCT prijavu?
PCT prijava se može podnijeti prijamnom uredu:
• DZIV - PCT/RO, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, ili
• WIPO, The International Bureau - PCT/RO, 34, Chemin desColombettes, 1211 Geneva 20, Switzerland.
Kome se obratiti za pomoć kod međunarodne prijave?• Kome se može obratiti za dodatna pitanja u vezi međunarodne PCT prijave?
• Za razna pitanja i pomoć u vezi PCT postupka možete se obratiti na Informacijski centar za intelektualno vlasništvo - INCENTIV:
• telefon: 01/ 6109 825faks: 01/ 6112 017El. pošta: info@dziv.
• Što je sve potrebno za podnošenje prijave patenta?
• Patentna prijava sadrži opis izuma, patentne zahtjeve i sažetak te crteže ako se na njih poziva u opisu izuma. Za podnošenje prijave patenta, Zavodu je potrebno dostaviti popunjen P-1 obrazac P-1, dokaz o uplati upravnih pristojbi i troškova postupka i tekst prijave koji je u skladu s člancima 34.do 38 i 40 Zakona o patentu i člancima 12 do 16 Pravilnika o patentu.
Što se može dogoditi nakon
priznanja europskog patenta?
• Prigovor
• Ograničenje/opoziv
• Pristojbe za produljenje
• Postupak proglašenja patentaništavim (na sudu)
• Postupak zbog povrede prava(na sudu)
Što je povreda patentnog prava?
• Korištenje patentiranog proizvoda ili postupka bez pristanka vlasnika patenta
• Izrada, ponuda, stavljanje na tržište, uvoz ili skladištenje proizvoda
• Izrada, ponuda, stavljanje na tržište, uvoz ili skladištenje proizvoda izravno dobivenog zaštićenim postupkom
• Korištenje postupka ili davanje postupka na korištenje
• Povredu utvrđuju nacionalni sudovi ili Jedinstveni sud za patente (nakon što se osnuje).
• Pojam povrede može se razlikovati od zemlje do zemlje.
• Vlasnici patenta mogu od osoba za koje smatraju da su počinile povredu zahtijevati odštetu ili poduzimanje drugih pravnih sredstava.
Jedinstveni sud za patente
• Specijalizirani patentni sud s isključivom nadležnošću za sporove koji se odnose na europske patente s „klasičnim” jedinstvenim učinkom („jedinstveni patenti”) i europske patente
• JSP uključuje sudove na dvije europske razine:
• Prvostupanjski sud s lokalnim i regionalnim službama sa sjedištem u državama članicama i središnjim službama
• Žalbeni sud - međunarodna sudska vijeća u čijem su sastavu pravno i tehnički kvalificirani suci
Indeks patenata
• Prošle godine se Europski zavod za patente (EPA) mahom bavio otkrićima na polju medicine, pokazuje indeks patenata koji je ta institucija EU sa sjedištem u Münchenu objavila ovog tjedna. Polje medicinske tehnike dalo je najviše patenata, a oblasti lijekova i biotehnologije zabilježile su najveći porast broja patenata u odnosu na 2019. godinu.
• Rast na polju medicinske tehnike doveo je do ukupno 14.295 patenata. Druga najinovativnija oblast su digitalne komunikacije (14.122) – i to polje bilježi blagi rast, zahvaljujući pronalascima u sferi 5G mreže i umjetne inteligencije.
• Nasuprot tome, zbog pandemije se za 24,7 posto smanjio broj prijavljenih patenata u oblasti zračnog i svemirskog prometa, dok je u automobilskoj tehnici bilo 1,6 posto manje pronalazaka.
Zemlje predvodnice u patentima▪ Iz Kine je 2019. godine došao najveći broj
prijava za međunarodne patente čime je ta zemlja po prvi puta s vrha istisnula Sjedinjene Države otkako je prije više od 40 godina uspostavljen globalni sustav patentiranja.
▪ Svjetska agencija za intelektualno vlasništvo (WIPO), koja nadzire sustav priznavanja patenata među zemljama, objavila je da je prošle godine iz Kine došlo 58.990 zahtijeva za priznavanje patenata a iz SAD-a 57.840.
▪ Prema rang-listi firmi koju objavljuje Zavod za patente, prva tri mjesta zauzimaju giganti iz ovih azijskih zemalja: Samsung (3.276 patenata), Huawei (3.113) i LG (2.909).
Njemačka ostaje pri vrhu po broju patenata u Europskoj uniji
• Prošle godine je 180.250 patenata prijavljeno Europskom zavodu za patente, broj nešto smanjen zbog pandemije. Po broju patenata i dalje prednjače Nijemci.
• Na listi deset najinovativnijih firmi u svijetu su i dvije njemačke: Siemens i Robert Bosch.
Broj patenatau Hrvatskoj2018. godine– Hrvatska prijavljuje sve manje patenata
Hrvatska – zemlja izumitelja, slaba u komercijalizaciji inovacija
Primjeri najvrijednijih intelektualnih vlasništva
Patenti u farmaceutskoj industriji
• Razvoj lijeka, vremenski okviri i troškovi
• Vrlo intenzivno istraživanje i konkurencija
• Vodeće kompanije reinvestiraju 16.5% dobiti u R&D Prosjek za US industriju 4% Razvoj lijeka je dugačak, izuzetno skup i rizičan proces
• Prosječno vrijeme razvoja lijeka do registracije i lansiranja na tržište je 10-12 godina
• Prosječne investicije za inovativni lijek oko $900m samo 3 od svakih 10 lansiranih proizvoda ostvari dovoljan povrat investicija koji pokriju
troškove vlastitog razvoja Za svaki novi lansirani lijek 10.000 - 1 mil. spojeva se testira
Izvor: M. Perez PUGATCH: “Dialogue on Ensuring Policy Options for Affordable Acces to Essential Medicines 12-16 Oct. 2004, pages 1-24
Patenti u farmaceutskoj industriji u RH• U prošlosti neke zemlje nisu
dozvoljavale patentnu zaštitu farmaceutskih proizvoda (RH do 1.01.1993.). Mogao se patentirati samo postupak sinteze lijeka, ali ne i sam lijek.
• Najveće hrvatsko otkriće – sumamedili Azithromcyin (Hrvatska je jedna od 9 zemalja na svijetu koja je otkrila novu molekulu za antibiotik)
Intelektualno vlasništvo u
stvarnom svijetu
Elementi zaštite antialergijskog spreja
• Lijek (patent za aktivni sastojak)
• Raspršivač i pumpica (patent za primjenu lijeka)
• Bočica za sprej (patent za ambalažu)
• Robna marka: – „NEBU-ALLERG”
• Zaštita logotipa
• Zaštita slogana: „Press green for go!"
Veliki dio prijava patenata ne završava uspješno
opis u prijavi ne prikazuje dobro svojstva izuma
izum nije nov - bio je otkriven javnosti ili je već poznat i objavljen u patentnoj dokumentaciji prije podnošenja prijave patenta
izum predstavlja tek ideju, načelo ili metodu, a ne konkretnu tehničku izvedbu
ograničeni predmet zaštite
registracijsko pravo nema iste pravne učinke kao patent koji je priznat na temelju postupka potpunog ispitivanja
uporabni model nije pravo na temelju kojeg je moguće ostvariti građanskopravnu zaštitu.
prijavitelji ponekad odustaju od daljnjeg vođenja postupka jer:
nisu sigurni u uspješnu komercijalizaciju svojeg izumaodabiru pogrešnu vrstu zaštitenisu spremni uložiti ili ne posjeduju potrebna sredstva za nužne troškove koje iziskuje postupak za priznanje patentanisu dovoljno upućeni u sustav zaštite izuma kako bi mogli riješiti probleme koji se pojavljuju u postupku za priznanje patenta ili postupku za registraciju uporabnog modela.
Svake se godine 15%–25% svih
napora uloženih u istraživanje i razvoj potroši uzalud na izume koji su već
izumljeni.
Nemojte se baviti istraživanjem i razvojem prije
nego što istražite stanje tehnike!
Kako izbjeći probleme kod prijave patenta?
informirati se o mogućnostima i načinu zaštite intelektualnog vlasništva
01Razmislite o poslovnoj održivosti Vašeg izuma
02napraviti poslovni plan komercijalizacije izuma, s procjenom troškova razvoja, proizvodnje, marketinga i primjerene zaštite
03ne prikazivati izum u javnosti prije podnošenja prijave patenta ili uporabnog modela
04izvršiti pretraživanje patentnih informacija, kako bi se na vrijeme saznalo za postojanje eventualnih zapreka u postizanju zaštite.
05
2. Žig ("trademark")
▪ Žig (engl. trademark) je isključivo pravo priznato za znak koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u gospodarskom prometu.
▪ Ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obilježja vašeg proizvoda i/ili usluge moguće je zaštititi žigom.
▪ Žig se u većini zemalja stječe registracijom na temelju ispitivanja koje obavlja odgovarajuće nadležno tijelo, a u Republici Hrvatskoj je to Državni zavod za intelektualno vlasništvo.
▪ Osnovni uvjeti koje neki znak mora zadovoljiti da bi mogao postati žig jesu da je razlikovan te da nije sličan nekom ranijem žigu.
▪ Žig osigurava vlasniku isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih njime.
▪ Zaštita žigom predstavlja učinkovito tržišno sredstvo kojim proizvođači i pružatelji usluga štite sredstva koja su uložili u promidžbu i marketing svojih proizvoda i/ili usluga. Zaštita same kreacije nekog znaka, logotipa ili etikete može predstavljati autorsko djelo koje je zaštićeno kao autorsko pravo, čime je zaštićen interes autora ili kreatora.
▪ Zaštita žigom u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, vrijedi 10 godina, računajući od datuma prijave. Vrijeme zaštite može se produžavati neograničeno na razdoblja od 10 godina, uz pravovremeno podnošenje zahtjeva
Konvencionalni žigovi
• Riječi, slova i brojke, slogani
• Figurativni elementi, logotipi
• Trodimenzijski oblici
• Boje
Nekonvencionalni žigovi
• Zvukovi, glazba, melodije (eng. jingle)
• Žigovi sa znakom kretanja
• Drugo – hologrami – pozicijski žigovi (eng. position marks) – linijski žigovi (eng. tracer
marks)
Što ne može biti žig
Registracija žiga može se odbiti na temelju „apsolutnih razloga za odbijanje”. To se primjenjuje na:
• znakove koji se ne mogu prikazati
• znakove koji nemaju nikakav razlikovni karakter
• znakove koji su opisni
• znakove koji su generički
Ostale kategorije zaštite
• Certifikacijski žigovi – CE, woolmark, TÜV
• Zajednički žigovi
• Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP) – Turrón di Alicante, šunka iz Ardena
• Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) – pršut iz Parme, Mozzarella di Bufala Campana, feta sir
• Zajamčeno tradicionalni specijaliteti (ZTS) –Kriek pivo, mozzarella sir, pršut iz Serrana
Registracija žiga
Registracija je moguća na tri razine:
• nacionalnoj
• EU
• međunarodnoj
Načelo posebnosti: klasifikacija
Opseg zaštite žiga ograničen je na
proizvode i usluge za koje je on prijavljen
Slični žigovi mogu mirno supostojati na tržištu ako se odnose na različite proizvode
Sustavi klasifikacije koriste se kako bi se
lakše utvrdili proizvodi i usluge za koje je žig
prijavljen
Žig Europske unije
Zaštita na razini EU-a
Dva glavna načela
1. jedinstveni karakter
2. usporedno postojanje s nacionalnim žigovima
Prednosti žiga EU-a
jedan postupak prijave
šira pravna zaštita
Dopuštena uporaba
Isključivo u privatne svrhe
U tijeku trgovine:
uporaba vlastitog imena
naznaka karakteristične ili namjeravane svrhe
pod uvjetom da je u skladu s poštenim praksama
Licence
Pristanak
Iscrpljenje prava na unutarnjem tržištu EU-a
Madridski sustav za registraciju žiga
• Međunarodna registracija u Međunarodnom uredu WIPO-a
• Osnovna registracija žiga u uredu podrijetla
• Imenovani uredi ispituju prijavu
• Registracija nacionalnih žigova ili žiga EU-a – Ne postoji nadnacionalni žig!
3. Industrijski dizajn
• Industrijskim dizajnom kao jednim od oblika intelektualnog vlasništva štite se prostorna ili plošna obilježja proizvoda (industrijski ili zanatski proizvedenog predmeta), vidljiva pri njegovoj normalnoj (namjenskoj) uporabi. Prostorna obilježja su oblik i obris proizvoda, a plošna obilježja su šare, crte, boje, tekstura te kombinacije navedenih obilježja.
Industrijski dizajn kao pravo industrijskog vlasništva se u većini zemalja stječe registracijom na temelju rezultata provedenog postupka ispitivanja prijave za zaštitu dizajna koje obavlja za to ovlašteno tijelo.
• Pristupanjem Europskoj uniji u Hrvatskoj je uvedeno i jedno novo pravo intelektualnog vlasništva –neregistrirani dizajn Zajednice - koje se stječe bez formalnog postupka registracije, odgovarajućim otkrivanjem dizajna javnosti na području Europske unije, što od 1. srpnja 2013. uključuje i Hrvatsku. Prava koja proizlaze temeljem neregistriranog dizajna odnose se na zabranu zlouporabe kroz umnožavanje zaštićenog dizajna.
Što je dizajn?
Dizajn je vanjski izgled proizvoda u cijelosti ili dijela proizvoda koji proizlazi iz njegovih obilježja.
• Proizvod je svaki industrijski ili zanatski predmet.
• Uvjeti za zaštitu - novost i individualni karakter
Temeljni uvjeti za dizajn
• Temeljni uvjeti koje neki dizajn mora zadovoljiti za priznanje zaštite kao intelektualnog vlasništva su novost i individualni karakter dizajna, te da njegova obilježja nisu isključivo uvjetovana tehničkom funkcijom.
Zaštićeni (registrirani) industrijski dizajn osigurava nositelju (vlasniku) isključivo pravo korištenja, odnosno izrade, ponude, stavljanja u promet, te uvoza ili izvoza proizvoda u kojem je industrijski dizajn sadržan ili na kojeg je industrijski dizajn primijenjen.
Zaštićeni dizajn predstavlja intelektualno vlasništvo čiju uporabu vlasnik može odobriti drugim osobama za vrijeme trajanja zaštite davanjem licence, ili ga može u potpunosti prenijeti na drugu osobu.
Zaštita industrijskog dizajna predstavlja učinkovito tržišno sredstvo kojim proizvođač može zaštititi vlastita ulaganja u razvoj i proizvodnju proizvoda.
Opseg zaštite
Isključivo pravo
• Načelo teritorijalnosti
• Trajanje
• prava koja proizlaze iz registriranog dizajna: najviše 25 godina
• prava koja proizlaze iz neregistriranog dizajna 3 godina
• Dopuštena uporaba
4. Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti
▪ Oznaka zemljopisnog podrijetla je naziv zemljopisnog područja ili neki drugi znak koji ukazuje da neki proizvod ili usluga potječe iz određenog zemljopisnog područja, te da posjeduje određenu kvalitetu i svojstva koja se pripisuju tom podrijetlu.
▪ Oznaka izvornosti je specifičniji oblik zaštite, te obavezno podrazumijeva bitni ili isključivi utjecaj posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine i iz toga proizašlu osobitu kvalitetu i svojstva proizvoda ili usluga.
▪ Kod oznaka izvornosti u pravilu se zahtijeva da se proizvodnja, priprema i obrada proizvoda i usluga u cijelosti odvija u naznačenom području.
▪ Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti štite se kao intelektualno vlasništvo kako bi se spriječila njihova zloupotreba ili neovlaštena upotreba, budući da one doprinose većoj tržišnoj vrijednosti proizvoda i usluga koja odgovara njihovim posebnim svojstvima i time stečenom ugledu.
▪ Zaštita ovih oznaka pomaže i gospodarski razvoj, posebice ruralnih područja, zadržavanjem radno sposobnog stanovništva i poticanjem obiteljskih gospodarstava u tim područjima, te očuvanjem i razvojem specifične ili tradicionalne proizvodnje i usluga.
▪ Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla kao intelektualnog vlasništva ostvaruje se provođenjem odgovarajućeg postupka registracije oznake koju provodi za to nadležno tijelo. Jednom registriranu oznaku zemljopisnog podrijetla ili oznaku izvornosti mogu zajednički koristiti svi proizvođači iz naznačenog područja, koji zadovoljavaju propisane uvjete.
▪ Za razliku od ostalih oblika intelektualnog vlasništva kao što su patent, žig i industrijski dizajn, nacionalni sustavi prava koji reguliraju ovo područja mogu se znatno razlikovati od države do države.
▪ Na proizvodima se oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti često koristiti uz znak ili logotip proizvođača (koji može biti zaštićen žigom), kako bi se istovremeno naglasio individualni karakter i zajednička osobina pripadnosti proizvoda.
Način zaštite
▪ Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla kao intelektualnog vlasništva ostvaruje se provođenjem odgovarajućeg postupka registracije oznake koju provodi za to nadležno tijelo. Jednom registriranu oznaku zemljopisnog podrijetla ili oznaku izvornosti mogu zajednički koristiti svi proizvođači iz naznačenog područja, koji zadovoljavaju propisane uvjete.
▪ Za razliku od ostalih oblika intelektualnog vlasništva kao što su patent, žig i industrijski dizajn, nacionalni sustavi prava koji reguliraju ovo područja mogu se znatno razlikovati od države do države.
▪ Na proizvodima se oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti često koristiti uz znak ili logotip proizvođača (koji može biti zaštićen žigom), kako bi se istovremeno naglasio individualni karakter i zajednička osobina pripadnosti proizvoda.
5. Topografija poluvodičkih proizvoda
▪ Topografija, kao prikaz trodimenzionalnog rasporeda slojeva vodljivog, izolacijskog i poluvodičkog materijala u poluvodičkim proizvodima namijenjenima izvođenju određene
elektroničke funkcije, može se zaštiti kao intelektualno vlasništvo.
▪ Osnovni uvjet zaštite topografije jest njezina izvornost (da je rezultat vlastitog intelektualnog napora njezina stvaratelja) i da nije uobičajena u industriji poluvodiča.
▪ Topografija poluvodičkih proizvoda štiti se iz razloga što razvoj novih poluvodičkih proizvoda, osobito smanjenje njihovih dimenzija, zahtijeva znatna ulaganja, dok je kopiranje jednom
razvijene topografije vrlo jednostavno i jeftino.
▪ Zaštićena topografija osigurava, u ograničenom vremenskom periodu, njezinom vlasniku isključivo pravo da zabrani ili odobri umnožavanje topografije, te uvoz, prodaju i drugo
stavljanje u promet topografije ili poluvodičkog proizvoda proizvedenog njezinim korištenjem, kao i proizvoda u koji je ugrađen poluvodički proizvod koji sadrži zaštićenu
topografije.
▪ Zaštita se ne odnosi ni na koji koncept, postupak, sustav, tehniku proizvodnje niti informaciju kao takvu, nego samo na topografiju kao takvu.
▪ Za zaštitu topografije potrebno je provesti registracijski postupak kod odgovarajućeg nadležnog tijela, a zaštita se odnosi na teritorij nadležnosti dotičnog nadležnog tijela.
Prava koja proizlaze iz topografije
poluvodičkih proizvoda
Prava koja proizlaze iz topografije poluvodičkih proizvoda štite plan rasporeda integriranih krugova
➢Trodimenzionalne komponente i slojevi te njihove interkonekcije ▪ Kopiranje relativno jednostavno ▪ Obrnuti inženjering prihvaćena praksa
Materijalni zahtjevi
➢Originalnost, tj. rezultat vlastitog intelektualnog napora stvaratelja - Nije uobičajeno
Formalni zahtjev
• Države članice TRIPS-a mogu propisati: ▪ registraciju ▪ objavu elektroničke funkcije ▪ pristojbu za registraciju ▪ komercijalno iskorištavanje
Predmet i trajanje zaštite
Prava na sprječavanje drugih osoba u reproduciranju, prodaji ili uvozu dijela ili cijelog zaštićenog plana i
proizvoda u koji je ugrađen
Trajanje zaštite 10–15 godina od datuma stvaranja
plana rasporeda
6. Zaštićena biljna sorta
• Stjecanje oplemenjivačkog prava za novu sortu daje nositelju ekskluzivno pravo da proizvodi za prodaju i da prodaje reproduktivni materijal te sorte.
• Kod vrsta koje se vegetativno razmnožavaju, sorte voća i ukrasno bilje, oplemenjivačko pravo daje vlasniku dodatno ekskluzivno pravo da reproducira zaštićenu sortu u svrhu komercijalne produkcije voća, cvijeća ili drugih proizvoda sorte.
• Nositelj oplemenjivačkog prava može ovlastiti druge da proizvode za prodaju i da prodaju reproduktivni materijal zaštićene sorte. Nositelj oplemenjivačkog prava naplaćuje naknadu (licenciju) od komercijalizacije svojih zaštićenih sorti.
• Kao i kod drugih slučajeva vlasničkih prava, nositelj oplemenjivačkog prava može tužbom kod nadležnog suda pokrenuti postupak protiv osobe koja je povrijedila njegovo pravo. Na primjer nositelj oplemenjivačkog prava može tražiti sudsku zabranu, ili ako odgovara tražiti odštetu od druge osobe koja bez dopuštenja vlasnika oplemenjivačkog prava namjerno prodaje sjeme ili biljke zaštićene sorte.
• Zaštićena sorta zajedno sa stečenim oplemenjivačkim pravom, kao i svako drugo privatno vlasništvo, može biti prodana, ustupljena ili prenesena na drugu osobu.
• Zaštita dana oplemenjivaču temeljem dodjeljivanja oplemenjivačkog prava je nešto slično kao izumitelju patentno pravo, međutim postoje značajne razlike između ta dva oblika intelektualnog prava vlasništva.
• Stjecanje oplemenjivačkog prava ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu - Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Agencija) – Odjel za biljne sorte.
Što su prava na biljne sorte
• Isključiva prava iskorištavanja novih biljnih sorti
• • Četiri uvjeta za zaštitu:
• Novost, razlikovnost, ujednačenost i postojanost
• Nositelj prava = oplemenjivač
• Stječu se registracijom
Trajanje i predmet zaštite
• Trajanje
➢Najmanje 20 godina
➢Najmanje 25 godina za sorte vinove loze i drvenaste vrste
• Predmet
➢Reprodukcijski materijal
➢Požnjeveni ili pobrani materijal
Rezime: različite vrste intelektualnog vlasništva
Zakonsko pravo Što se štiti? Kako se stječe?
Patenti Novi izumi Prijavom i ispitivanjem
Uporabni modeli Novi izumi Prijavom i registracijom
Autorsko pravo Originalni kreativni ili umjetnički izričaji
Nastankom autorskih dijela
Korisni linkovi
• Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO)
• http://www.wipo.int
• Europski ured za patente (EPO)
• http://www.epo.org
• Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)
• https://euipo.europa.eu/ohimportal/en/
• Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske
• http://www.dziv.hr
• Međunarodni ugovori o autorskom pravu i srodnim pravima www.wipo.int/copyright/en/treaties.htm
• ▪ Zakonodavstvo EU-a („pravna stečevina”) o autorskom pravu i srodnim pravima http://ec.europa.eu/internal_market/copyright/acquis/index_en.htm
Hvala na pažnji!