anatomija-skripta opca

7/23/2019 anatomija-skripta opca

http://slidepdf.com/reader/full/anatomija-skripta-opca 1/23

PROBAVNI SUSTAV

Funkcija probavnog sustava: unos hrane u usnu šupljinu, zvakanje, gutanje,probava hrane (mehanička i kemijska), apsporcija u krvni i limfni optok, defekacija.Osnovna funkcija probavnog sustava je priprema hrane za staničnu upotrebu.Probavna cijev sastoji se od: usne šupljine, ždrijela, jednjaka, želudca, tankogcrijeva, debelog crijeva.Pomoni organi! zubi, jezik, žlijezde slinovnice, jetra, žučni mjehur, gušterača.robavna cijev dugačka je priblizno !m, a vrijeme prolaska hrane kroz probavnu cijev

traje izmedu "# i #$ sati.

USNA "UP#$INA % sluzi za primanje hrane, stvaranje zalogja djelovanjem zubi, jezika isline, gutanje, disanje, tvorba glasova i riječi, a sadrži osjetila okusa, boli, opipa itoplinskog osjeta.Sastoji se o%! obraza, usana, tvrdog nepca, mekog nepca, jezika i zubi.Usna &up'jina % seže od usana do ždrijela i dijeli se na prostor izmedu usana, obraza izubnih lukova, nazvan redvorje, i prostor izmedu zuba i ždrijela, nazvan ravomusnom šupljinom. $e(ik % miši&ni organ koji sluzi za sisanje, žvakanje, stvaranje zalogaja, gutanje,oblikovanje glasa, osjetilo okusa i opipa.

)UBA#O*esni+ sluznica i vezivo (zubno meso) sto oblazu alveolarne grebene, te prostoreizmedu zuba nazivaju se desni.)ubi + organi za žvakanje kojima se hrana otkida i siječe, drobi i melje. % svi imaju krunu, vrat i jedan ili vise korijena. 'ajveci dio zuba čini zubna kost ilidentin. orijen

je stozast i zavrsava korijenskim vrskom, a tvori ga zubni cement (slično kosti),oblozen je

pokosnicom. orijen prelazi u vrat na kojeg se nastavlja kruna koja je pokrivenai zasticena vrlo

tvrdom i bjelkastom sjajnom caklinom. nutrini je zuba zubna supljina

ispunjena zubnom srziili pulpom. roz otvor na vršku zubnog korijena u zubnu srz ulaze krvne i limfnezilice i zivci.,'ije-no (uba'o + sadrzi "* zuba, i to u svakoj polovici obiju čeljusti po dva sjekutica,

jeda očnjak i dvakutnjaka. očinju rasti od pola godine do +%# godina. -d + do #

godine ispadajumliječni zubi i njih nadomjesta trajno zubalo, priblizno do $ god

izniknu svi zubi.Trajno (uba'o + u odrasla čovjeka broji " zuba. svakoj polovici obiju čeljustinalazimo " sjekuti&a,

očnjak, " pretkutnjaka i kutnjaka

.'ije(%e s'inovnice + pridodane su usnoj šupljini i na dan izlučuju litru, litru i pol sline(ptijalin%sastojak

sline) koja vlazi sluznicu usne supljine i zdrijela, te sudjelu utvorbi zalogaja. /lina

čisti zube, podmazuje zalogaj. 0rana otopljena u slini nadrazujeosjetna tjelesca

smjestena na gornjoj povrsini jezika i tako nastaje osjet okusa. % najveca zlijezda slinovnica nalazi se ispred i ispod uske, naziva se

dousna. 1spod jezika nalazi se podjezična, a ispod donje čeljusti podčeljusna

zlijezda.

.*RI$/#O+ prostor koji povezuje nosnu i usnu šupljinu s jednjakom i dušnikom % kriziste je disnog i probavnog sustava, pri disanju zrak zdrijelom prolazi izusne supljine u

grkljan, a miši&je gornjeg dijela jednjaka stegne i priječi prolaz zraka uzeludac, pri gutanju hrana



iz usta prolazi zdrijelom u jednjak, a grkljanski poklopac zatvori ulaz u grkljanpa u njega ne mogu

dospjeti komadici hrane % priblizno dugačak cm

% graden od skeletne muskulature % re2eks gutanja

$/*N$A0 % cjevasti misicni organ dug "3%* cm, smjesten iza dušnika, a ispredkralješnice i aorte

% povezuje ždrijelo i želudac

% gornji dio jednjaka graden je od skeletne(prugasti miši&i), a donji od glatkemuskulature

% donji ezofagealni s4nkter, na ulazu u zeludac, spriječava regurgitaciju % hrana prolazi jednjakom bez utjecaja volje, tako da se miši&je steže iznad

zalogaja, te popustaispod (poput vala), peristaltičko gibanje

./#U*A1+ vrčasto spremište hrane, u njemu se hrana istodobno i probavlja, obujamoko pola litre (prazan),

a pun oko litru i pol (tome sluze nabori sluznice), smjesten je ispod ošita iima oblik udice,

nastavlja se na jednjak, a prazni u dvanaesnik, prolaz izmedu zeludca udvanaesnik nazvan je

vratarnik, zeludac je najrastezljiviji dio probavne cijevi, osnovu zeludca činiglatko miši&je, u

zeludcu postoje sloja glatkog miši&a (uzduzni, kruzni, kosi), u zeludcu seistodobno zbivaju dva

oblika probave (mehanički i kemijski), zeludac vrsi apsporpciju samoiznimno (alkohol, aspirin...)

% želudčane žlijezde % 3 vrsta stanica . . . vrčaste (luče sluz), obložne(parijetalne, luče 051,intrinzičnni faktor za apsopciju vitamina 6"), glavne (luče pepsinogen %

inaktivna formapepsina), argenta4ne (luče serotonin, histamin), 7 (luče hormon gastrin u

krv), p0 8 "

TAN0O 1RI$/VO+ ima tri dijela (dvanaesnik, tašto i vito crijevo), dugačko m 9 ".#cm,površina apsorpcije je

9 ve&a od površine tijela (3m kvadratnih) % dugačko oko m, osnovu tankog crijeva čini sloj glatkog miši&ja, miši&je

je poredano u " sloja,

nutarnji kružni i vanjski uzdužni sloj, a peristaltičkim gibanjempotiskuje sadržaj kroz crijevo

% crijevna je stijenka iznutra oblozena sluznicom koja je nabrana upoprečne nabore, crijevne

resice, kroz krvne kapilare i limfne cjevčice resica i nabora protječevelika količina krvi, a tvari

iz crijevnoga sadržaja otopljene u vodi najvjerojatnije difuzijom prolazeu krvnu plazmu ili u

limfne žilice pa ih krv ili limfa nose iz crijeva*VANA/SNI02%uo%enum3+ prvi odsječak tankog crijeva, u dvanaesnik se gušteračnivod otvara velikom

bradavičastom ispupčinom i izlijeva gušteračni sokTA"TO 1RI$/VO2jejunum3+ nastavlja se na dvanaesnik ulijevo od treceg slabinskogkraljeska i ima debelu

ruzicastu stijenkuVITO 1RI$/VO2i'eum3+ ulijeva se u početni dio debelog crijeva otvorom s dvije usnesto tvore crijevni zaklop



*/B/#O 1RI$/VO+ ,3m 9 ,3cm, nastavlja se na tanko crijevo, apsorpcija vode (.3lna dan) i elektrolita

% formiranje, pohrana i otpustanje stolice% tanko se crijevo otvara u debelo postrance i ispod tog ulaza u desnom

donjem dijelutrbuha nastaje crijevna vreca kojom debelo crijevo započinje, a

nazvana je slijepo crijevo. dnu se slijepog crijeva nastavja uski zakrzljali crvuljak koji često

pogresno nazivajuslijepim crijevom.

% debelo crijevo ima # dijela% slijepo crijevo prema gore prelazi u uzlazno obodno crijevo koje dopire

do jetre, potomobodno crijevo zaokrecena i prelazi u poprečno obodno crijevo, pa

se spusta lijevomstranom trbuha silaznim obodnim crijevom, i na poslijetku zavrsava

ravnim crijevom% ravno crijevo se otvara prema van čmarom

$/TRA+ endokrina i egzokrina zlijezda, najveca žlijezda u čovjekovom tijelu i ima oko** milijardi stanica,

tezi oko .kg, nalazi se u gornjem desnom dijelu trbušne šupljine ispod ošita,crvenosmede boje

(velika prokrvljenost) % donja povrsina jetre je manja ili vise ravna i tu je u zasebnoj jami smjestenžučni mjehur % funkcionalni krvotok%jetrena arterija dovodi arterijsku krv za prehranu

jetrenoga tkiva % portalni krvotok % vratnična vena dovodi krv iz želudca, tankog i debelogcrijeva, razgranjuje se na

kapilare medu jetrenim stanicama % stvaranje i izlučivanje žu&i (*,"3 % ,3 ;<dan), stvaranje proteina plazme,detoksikacija krvi

(ekskrecijom u žuč, fagocitozom i kemijskom razgradnjom), reglulazcija mastii še&era u krvi,stvaranje faktora zgrušavanja

.U4+ ima važan udio u probavi, a stvara se u jetrenim stanicama i izlučuje u žučnecjevčice % najvecim dijelom čini voda !+=, žučne soli i žučne boje, a ima i drugihotopljenih tvari (kolesterol,

masne kiseline, lecitin, elektroliti)

5U"T/RA4A+ egzokrina i endokrina žlijezda

POTRBU"NI1A+ glatka, sjajna i vlazna opna koja oblaze trbušnu šupljinu i njezineorgane, štiti i podmazuje

trbušne organe.% potrbušnica odjeljuje potrbušničnu šupljinu od izvanpotrbušničnog

prostora u kojemu senalaze mokracni i spolni organi, velike krvne zile i zivci% organi u potrbušničnoj šupljini (zeludac i crijeva, jetra, slezena) takoder

su oblozenipotrbunicom koja omogu&uje njihovo klizanje i pomicanje, potrbušnica

oblikuje



podvostručenja i prijelaze s organa u potrbušnicu na stijenkama trbušnešupljine, pa su ta

brojni organi pričvrš&eni na stalnom mjestu.% gotovo cijelo tanko crijevo je omotano potrbušnicom, koja straga

oblikuje široki plosnatidrzak nazvan -->'?@, sto se veze uz straznju stijenku trbušne supljine

ispred kraljesnicei velikih krvni% i debelo crijevo ima opornjak, a slične sveze imaju i drugi organi

(zeludac, jetra, slezena)

% medu potrbušnične sveze i tvorbe pripadaju i podvustručenjapotrbušnice, mala i velika

pregača% A@;@ >B7@C@% razapeta od jetre do male zeludčane krivine i do

dvanaesnika, a u tom sedijelu nalaze jetrena arterija, vratnična vena i glavni žučovod% DB;1@ >B7@C@% od želudca, preko poprečnoga obodnog crijeva

prebačena ispred svihtrbušnih organa te obiluje krvnim zilama i masnim tkivom pa djeluje kao

toplinski izolator ipriječi trenje medu trbušnim organima% velika obrambena učinkovitost potrbušnie koja ima golemu površinu pa

je izrazita njezinasposobnost usisavanja velikih količina teku&ine i tvorevina koje nastaju pri

upali ili ozljeditrbušnih organa, a istodobno kroz potrbušnicu u upalno područje koje

okruzuje dolazeobrambene tvari i stanice

*I"NI SUSTAV

Pojam respiracije 2%isanja3 odnosi se na različite, ali vezan funkcije: . ventilacija(udisaj<izdisaj), ".izmjena plinova (krv<zrak % izvanvanjsko disanjeE krv<tkiva % tkivnodisanje) F"Gplu&no disanje, .potrošnja kisika u tkivima (stanično disanje).*i&ni putovi% gornji dišni putovi: nosna šupljina, zdrijelo...E donji dišni putovi: grkljan,dušnik, dušnice, bronchioli, plu&ni mjehuri&i.

NOS+ grije, vlazi i čisti udahnuti zrak. osjetilo mirisa. obuhvaca vanjski dio nosa inosnu šupljinu % vanjski dio nosa je piramidasta tvorba koju čine koštana osnova, nosnehrskavice(postrana nosna

hrskavica, velika krilna hrskavica) i opnasti dio, te ima korijen, hrbat, vrh i nosnakrila % nosna šupljina% lijeva i desna, odijeljene su u sredini nosnom pregradom, aotvaraju se sprijeda

nosnicama %gornja, srednja i donja nosna školjka ispod svake nalazi se istoimeni

gornji, srednji i donji nosni hodnik % stijenke nosne šupljine su oblozene sluznicom s trepetljikastim epitelo, a ispodnje je gusti splet krvnih zila. sluznica nosne šupljine u području gornjeg nosnog hodnika sadrzi iosjetne završetke za

osjet njuha.

NOSNI SINUSI+ parne su nosu pridodane šupljine, iznutra oblozene sluznicom iispunjene zrakom.

% nalaze se u gornjoj čeljusti, čeonoj kosti, klinastoj kosti i rešetnici, atvore ih sustavi &elija.

% svi se sinusi otvaraju u gornji i donji nosni hodnik nosne šupljine



% luče sluz, rezonancija zvuka, manja tezina lubanje

.*RI$/#O+ spaja usnu i nosnu šupljinu sa grkljanomE dijela: nosni, usni, grkljanski % kriziste je disnog i probavnog sustava, pri disanju zrak zdrijelom prolazi izusne supljine u

grkljan, a miši&je gornjeg dijela jednjaka stegne i priječi prolaz zraka uzeludac, pri gutanju hrana

iz usta prolazi zdrijelom u jednjak, a grkljanski poklopac zatvori ulaz u grkljanpa u njega ne mogu

dospjeti komadici hrane

% priblizno dugačak cm % graden od skeletne muskulature % re2eks gutanja

5R0#$AN+ spaja ždrijelo i dušnik, spriječava prolaz hrane prema dušniku, tvorba glasa% oblikuju ga četiri hrskaviceE najveca je stitasta hrskavica na prednjoj strani

vrata, ispupčuje usredini @damovu jabučicu, ispod štitaste je prstenasta hrskavica, a na straznjoj i

gornjoj strani prstenaste hrskavice nalaze se dvije glasnične vrčolike hrskavice,iznad grkljana pod korijenom

jezika lazi se jos i zasebna hrskavicca koja zatvara ulaz u grkljan i priječi ulazkomadi&ima hrane u

dišne puteve pa je nazvana grkljanski poklopacE sve grkljanske hrskavicemedusobno su spojene

zglobovima i svezama.% unutrasnjost oblaze sluznica koja oblikuje dva tanka nabora% to su glasnice% miši&e se nalaze uglavnom na straznjoj strani grkljana i pomiču glasnične

hrskavice prema štitastojhrskavici te napinju i medusobno priblizuju ili razmiču glasnice% glasnični miši&% napinje glasnice i nastaju vibracije (zvučni valovi), pri disanju

su glasnicerazmaknute, a pri govoru i pjevanju priljubljene i vibriraju pa tako nastaju

glasovi

*U"NI0+ nalazi se ispred jednjaka, cijev duga "cm, priblizno ".3cm siroka, spajagrkljan i primarne bronhe,

sprijeda je oblikuje %"* potkovastih hrskavica povezanih elastičnimprstenastim svezama (drze

dušnik otvorenim za prolazak zraka),a straga procijepe zatvara elastičnaopnasta stijenka

dušnik je iznutra oblozen trepetljikastim epitelom s obiljem zlijezda koje vlazezrak, u razini # prsnog kraljeska se raslja na lijevu i desnu dušnicu % dušničnorašljište

*U"NI1/+ lijeva i desna, lijeva se najprije podijeli na dvije, a desna na tri rezanjske

dušnice, a potom serezanjske dušnice u plucima dijela na sve manje ogranke, pa tako nastaje

dušnično stablo% glavne dušnice se slijedom granaju na: sekundarne bronhe, tercijarne bronhe,

bronhiole (nemajuhrskavicu), alveole (plucne mjehuri&e)

P#U6A+ spuzvasti parni organi unutar prsne šupljine, odvojeni su sredoprsjem, sezeod osita do iznad

ključne kosti, pričvrš&ena za straznju stijenku prsnoga kosa% pluca imaju # strane: lateralnu, medijalnu, donju i vršak

% donja je strana pluca udubljena osnovicaE na medijalnoj strani, priblizno usredini, nalazi se plucnastapka kojom u pluca ulaze dušnice, krvne zile (plu&na arterija i vena), te limfne

zile i zivci%plu&a su podijeljena na reznjeve dubokim pukotinama (kosa pukotina), a

reznjevi na po desetodsječaka



%desno plu&e ima reznja: gornji, srednji i donji%lijevo pluce ima " reznja: gornji i donji

PRSNA OPNA2p'eura3+ tanka serozna ovojnica, sastoji se od " lista, nutarnji list jepoplu&nica koja izvana

oblaze plu&a i pukotine izmedu reznjeva, u području plu&nih stapki prelazi nastijenku prsišta te

iznuta oblaže rebra i gornju plohu ošita, naziva se porebricom.% izmedu listova nalazi se porebrična šupljina u kojoj se nalazi teku&ina (vlazi

plu&a te ona lako i

jednakomjerno klize pri pomicanju za vrijeme disanja)% izmedu listova je negativan tlak sto sprječava da se pluca stisnu, a pri sirenju

prsnog kosa uvjetujeistodobno širenje pluca

SR/*OPPRS$/+ prostor izmedu medijalnih strana obaju pluca, omeden listovimaporebrica i u njemu su srce

i velike krvne zile, dušnik, jednjak, zivci, limfni vodovi, čvorovi i druge tvorbe

*ISAN$/+ izmjena plinova izmedu zraka u plu&nim mjehuri&ima i krvi u plu&nimkapilarama.

% ostvaruje se miši&nim djelovanjem, pri kojem udisajem usisava zrak u pluca, aizdisajem potiskuje

zrak iz pluca%udisajem zrak prolazi kroz dišne putove i dopire u plu&ne mjehuri&e gdje kisik iz

zraka kroz stijenkumjehurica ulazi u kapilarnu vensku krv, te krvlju dolazi do svih stanica u tijelu% izdisajem 5-" koji nastaje razgradnjom u stanicama izlazi iz venske krvi i

prelazi u zrak plu&nih mjehurica%tlakovi plinova u krvi i zrako ubrzo bi se izjednačili pa bi izmjena prestala i zato

se zrak u plucnimmjehuri&ima mora neprekidno obnavljati. za to obavljanje potrebna je razlika

izmedu tlakova uplucima i u okolici. izvanjski je tlak stalan, pa se mijenja tlak u plucima (miši&iprsnog koša)H1/@?% vanjski medurebreni miši&i podizu rebra i sire prsni kos, povecava se obujam,povecavanjem

obujma prsista smanjuje se tlak i zrak disnim putevima ulazi u pluca sve doizjednačenja tlaka u

plucima i vanjskoga zraka1IH1/@?% pri smirenu disanju zbiva se pasivno

% u izdisaju sudjeluju i nutarnji medurebreni miši&i koji spusataju rebra i stiscuprsni koš, povecava

se tlak u plu&ima, tlak se istiskuje

% nakon izdisaja je kratka stanka do početka novog udisaja

%pri otezanom disanju mogu sudjelovati i pomocni dišni miši&i: svi miši&i koji se jednimkrajem vezu za rebra a drugim za kosti ramenog obruča i ramenu kosti ili zakraljesnicu (pectoralis major, minor, latissimus dorsi, serratus anterior...)%u prirodnom disanju udisemo 3**ml zraka i to " do puta u minuti%nakon prirodnog udisaja naknadno najvecim udisajem mozemo unijeti u pluca jos oko3** do *** ml zraka%nakon prirodnog izdisaja naknadno mozemo najvecim izdisajem mozeo oko ** do"3** ml zraka%u plucima uvijek ostaje oko "** ml zraka koji ne mozemo istisnuti % alveolarni zrak

%disanjem istodobno upravljaju voljni i autonomni zivčani sustav

URO5/NITA#NI SUSTAV



-buhva&a organe koji stvaraju i izlučuju mokracu, te organe razmnozavanja. -basustava anatomski su povezana.A->@J'1 //K@DTeme'jna (a%aca mokracni7 organa je uklanjanje iz krvne plazme ropljivihotpadnih tvorevina nastalih tijekom razgradnje bjelančevina i drugih tvari koje su uve&oj količini otrovne.6ubreci izlučuju mokracu (%.3;<dan), a ostalil dijelovi sustava pohranjuju i odvodemokracu iz tijela.

*ije'ovi mokracnog sustava! bubreg, mokracovod, mokracni mjehur, mokracnacijev

BUBR/5+ zadaca: odrzavanja stalnog sadrzaja soli te uskladivanje količine vode u krvipa izlučuju višak soli i

suvišak vodeE odrzavanje kiselo%luznate ravnoteze u krviE uskladivanjeosmolarnosti tjelesnih

tekucina i arterijskog krvog tlaka%izlučuje hormon eritropoetin%parni organ smedecrvene boje, smjesten retroperitonealno u straznjem

gornjem dijelu trbušnešupljine (K"%;)

%desni bubreg nesto nize (ispod jetre)% veličine 9.393cm, tezine oko 3* grama%na medijalnoj strani je vratnica bubrega gdje u bubreg ulazi bubrezna arterija, a

izlaze bubreznavena i mokracovod.%omotan je vezivnom i masnom čahurom koja odrzava toplinu bubrega i

učvrš&uje ga u stalnompolozaju% ima %#mm debelu smedecrvenkastu koru u kojoj opazamo sicusna zrnca, te

nutarnji blijedi slojmozdine. u mozdini su vidljivi stupici koji omeduju tvorbe slične piramidama(*%

3), što vršnimbradavicama(+%$) strše u središnju bubrežnu šupljinu. 6radavičaste vrškepiramida okruzuju bubrezni vrčevi("*%*) koji se slijevaju u bubreznu zdjelicu koja senastavlja u mokracovod

%oblikuje ga vise od milijun osnovnih jedinica % 'BL>-'@%nefron započinje iz bubrezne kore glomerulom (bubrezno tjelesce), glomerul

oblikuje malimjehuric nazvan 6oMmanovom čahurom, a u mjehuric je ulozen smotak krvnih

kapilara . 0anle%ova petlja % mjehuric se nastavlja u dugu tanku cjevčicu koja tvorimnostvo zavoja, zatim prelazi u ravnio dio i seze u bubreznu mozdinu, potomzaokrece ravno natrag u koru gdje opet oblikuje mnostvo zavoja, te se vraca umozdinu zavrsnom ravnom cjevčicom. zavrsne ravne cjevcice se udruzuju i tvore

zajednički vod koji se na vrhu piramide otvara u bubrezne vrčeve.%glatke miši&ne stanice koje okruzuju kraj dovodnih aretriola uz početni dio

distalne cjevčiceoblikuju sklop te svojim proizvodom (renin) povecavaju arterijski krvni tlak

,OR0A6OVO* 2UR/T/R3+ parna cijev duzine "3%*cm, pribliznog promjera +mm,spaja bubreg i mokracni

mjehur, tj. odvodi mokracu iz bubrezne zdjelice% smjesten je retropritonealno, lijevi je nesto duzi% sloja glatkih mišica u stijenci mokracovoda koji se ritmički stezu i rastezu te

mokracu u mlazovima potiskuju u mokracni mjehur

,O0RA6NI ,$/8UR+ šuplji miši&ni organ, rezervoar mokra&e, priblizno 3**mlobujma

% smjesten retropritonealno%glavni dio njegove stijenke čine snopovi glatkog miši&a isprepleteni poput

košare%nalazi se u zdjelici iza preponske kosti



%mokaca se prazni stezanjem miši&ja u stijenci mokra&nog mjehura, a na izlaskuiz mjehura miši&je oblikuje miši& zapirač koji zadrzava mokracu

%miši&je mokra&nog mjehura inervira autonomni živčani sustav

,O0RA6NA 1I$/V 2UR/T8RA3+ kod zena je duga %3cm i pribliznog promjera +mm,otvara se u prednjem dijelu rodničkog ulaza

% kod muškaraca je duga +%""cm i ima tri dijela:polazi iz mokracnog mjehura islijedi dio u predstojnoj zlijedzi (>-/K@K1C'1) gdje se otvaraju mlaznični vodovi,potom prolazi kroz mokracnospolnu pregradu (H1?@L>@7A@;'1), i na posljetku prolazispuzvastim tijelom i kroz glavic muškog uda (/-'71-I'1)

%oblikuje dva zavoja: ispred sim4ze, i na ulazu u spuzvasto tkivo muškog uda%kod djece se praznjenje mjehura zbiva re2eksno, pri kraju prve godine zivota

dospije pod nadzor svijesti i volje

SPO#NI SUSTAV9 SPO#NI OR5ANI + proizvodnja spolnih stanica, proizvodnja spolnihhormona, oplodnja, razvoj ploda i porod.

,U"0I SPO#NI OR5ANI+ nutarnji: sjemenici i pasjemenici, sjemenovod, sjemenskimjehuri&i i predstojna zlijezdaE Danjski: muško udo s mokracnom cijevi i mošnja

S$/,/NI0+ parni organ, "*%"3gr, oba sjemenika su smjestena u koznoj vrecici, mošnji% sjemenici se razvijaju visoko u zametkovom trbuhu, pa se tijekom razvoja

spustaju, te preponskim kanalom nakon rodenja dospiju u mošnju%omotan je čvrstim vezivnim bijelim omotačem, od kojeg u nutrinu ulaze vezivne

pregradice sto sjemenik dijele na reznjice(**%**), reznjice oblikuje mnostvosjemenskih cjevčica

%proizvodnja muških spolnih stanica (spermija)%izlučivanje testosterona%temperatura 3 N5

PAS$/,/NI0+ tvori jedinsteven vrlo zavojit vod koji počinje zdruzivanjem sjemeničnihodvodnih vodova.

%odozgo prema dole ima glavu, tijelo i rep, smjesten je uz straznju stijenkusjemenika.%izlučuje veliki dio sjemene teku&ine u kojoj plivaju sjemenici (spermiji)

S$/,/NOVO*+ ulazi iz mošnje i zajedno s krvnim i limfnim zilama, te zivcima imiši&em podizacem tvori sjemensku vrpcu

%cijev duga #*%*cm, seze od pasjemenika do ejakulacijskog voda (spoja sasjemenskim mjehuri&em)

%oblikuje ga glatko miši&je iznutra oblozeno sluznicom

S$/,/NS0I ,$/8URI6I+ smjesteni na strznjoj strani mokracnoga mjehura ipredstojne zlijezde

%nisu puko spremište sjemena, nego djelatno izlučuju njegove sastojke%na objema stranama zavrsnio dio sjemenovoda i odvodni vod sjemenoga

mjehurica zdruzuju i oblikuju mlaznični vod koji prlazi kroz predstojnu zlijezdu i unjoj se otvara u mokracnu cijev

PR/*STO$NA .#I$/)*A 2PROSTATA3+ nalazi se iza preponske kosti te ispodmokracnoga mjehura, a ispred ravnoga crijeva

%oblikuje je grozd s *%3* cjevastih zljezdica kojih se odvodni vodovi otvaraju umokracnu cijev

%izlučine prostate i sjemenih mjehurica luznate su i čine veci dio sjemenetekucine

%izlučevine pomijesane sa sjemencima tvore sjeme (spermu), mlijeku sličnutekucinu u kojoj se sjemenci vrlo zivo gibaju



5O,O#$NO+1I$/VN/ )#I$/)*/ 2BU#BO+UR/T8RA#/S3+ dvije male zlijzdesmjestene uz gomoljasti dio spuzvasta tijela s donje strane mokracnospolnepregrade

%otvaraju se u mokranu cijev gdje dovode luznatu izlučinu koja ponistavakiselost mokrace neposredno prije ejakulacije

,U"0O U*O+ oblikuju ga tri erekcijaska tijela: dva šupljikava i spuzvasto tijelo.%spuzvasto tijelo je straga prosireno u gomolj, a sprijeda se prosiruje u glavi&%šupljikava tijela: postavljena su iznad spuzvastog tijela i mokracne cijevi i

počinju iz područja donje strane krakova preponske kosti te sezu do stranjeg ruba

udnog glavi&a%erekcijska tijela su obavijena čvrstom vezivnom ovojnicom, a sve je zajedno

omotano kozom sto dopire do glavica muškog uda koji pokriva koza pretvorena upomični nabor nazvan udnom prevlakom

./NS0I SPO#NI OR5ANI+ nutarnji organi: jajnici, jajovodi,, maternica i rodnicaEdijelom su izvan zdjelice gdje zajedno tvore izvanjske spolne organe ili stidnicu./tvaranje i oplodnje jajne stanice, nošenje i radanje djeteta, lučenje spolnih hormona(estrogen, progesteron)

$A$NI1I+ dvije spolne zlijezde, .39"9cm, *gr, smjestene na desnoj i na lijevoj straniuz postranu stijenku male zdjelice, u jajniku se tijekom puberteta počinju stvaratizenski spolni (ginogeni) hormoni koji potiču razvoj spolnih organa i dojki, te spolnedlakavosti itd.

$A$OVO*I+ dvije cijevi dugačke *%cm, promjera $mm

,AT/RNI1A+ %$cm, #*%**gr, šuplji miši&ni organ, smjestena izmedu mokra&nogmjehura i ravnog crijeva

%glavni dio materničke stijenke čini glatko miši&je, a iznutra je oblozena debelomsluznicom

RO*NI1A+ +%*cm, #*%**gr, cjevasti organ, oblikuje je glatko miši&je i vezivo

%rodnična sluznica nema zlijezda, ali je vlaze zlijezde materničnoga vrata

*$/VI4N$A0+ tanki kožno%vezivni zalistak

STI*NI1A+ vanjsko je zensko splovilo smjesteno ispod luka preponskih kostiju iizmedu bedara

%u sredini stidnice plitka je udubina % rodnično predvorje: postrano izmedu dvijenjezne i glatke, uvijek vlazne male stidne usne, a postrano od njih velike su stidneusne, velike stidne usne prekrivaju male, a nakon porodaja su razmaknute pa maleusne proviruju. sprijede se velike usne stapaju i tvore venerin brezuljak, a stragase nastavljaju u meOicu, koja seze do čmara

%oko ulaza u rodnicu nalaze se i sluzne zlijezde koje vlaze rodnično predvorje iponistavaju kiselost mokrace, najvece su dvije 6artholinijeve velike zlijezde

/N*O0RINI SUSTAV 2SUSTAV .#I$/)*A S UNUTRASN$I, I)#U4IVAN$/,3+ lučebioloski aktivne tvari%hormone u krv ili limfu. Bndokrini sustav obuhvaca: hipo4za,štitasta zlijezda, nuzštitaste zlijezde, prsna zlijezda, nadbubrezna zlijezda, gušterača,spolne zlijezde, drugi organi koji luče hormone(bubreg, jetra, srce, mozak, koza).

8IPOFI)A+ smjestena je ispod hipotalamusa, na bazi mozga u turskom sedlu klinastekosti

%veličine je zrna graška, priblizno promjera .cm, tezine *.#gr

%nadredena je svim endokrinim žlijezdama, sastoji se od prednjeg reznja sposrednim dijelom i straznjim reznjem>BH'?1 >BP@'?% razvija se iz zdrijelne sluznice i sadrzi tri vrste stanica: kromofobne,acido4lne, bazo4lne

%posebnim krvnim optjecajem povezan je s podbrezjem%luči hormone: hormon rasta, kortikotropin tirotropin gonadotropini, prolaktin



-/>BH'1- H1-%razvija se iz endodermalnog veziva i tvore ga bazo4lne stanice kojepovezuju prednji i straznji rezanj, te su funkcijski sredisnja spojnica autonomnogaživčanoga sustava i sustava zlijezda s nutarnjim izlučivanjem/K>@I'?1 >BI@'?%razvija se iz živčanoga tkiva i tvori ga posebna vrsta stanica%pituitociti, a mnoštvo zivčanih vlakana tvori tzv. neurosekrecijske putove koji straznjirezanj povezuju s podbrezjem

"I"AR0ASTO TI$/#O+ straznja strana meOumozga, luči melatonin (regulacijacirkadijarnog ritma), potiče rast i razvoj spolnih žlijezda, iza puberteta zakržlja

"TITNA .#I$/)*A+ nalazi se u prednjem dijelu vrata, ispred dušnika, ima lijevi i desnirezanj koji su povezani

suzenim dijelom, tezine "*%#*gr, promjera 3%cm%luči hormon tiroksin koji uskladuje rast i izmjenu tvari (metabolizam), kalcitonin,

koji uskladuje količinu kalcija u krvi

*O"TITAST/ .#I$/)*/+ # okrugla, svijetlosmeda tjelesca (dvije gornje i dvije donje)promjera #%$mm

%smjestene uz straznje rubove reznjeva stitaste žlijezde, uz dušnik%luče paratiroidni hormon koji uskladuje količinu kalcija u krvi

PRSNA .#I$/)*A+ smjestena je u gornjem dijelu sredoprsja, iza drška prsne kosti%*%#*gr u "%oj godini, potom se značajno smanjuje, kod odraslih ljudi od nje

preostaje samo malo vezivnoga i masnog tkiva%lijevi i desni rezanj, povezani vezivom ili žlijezdanim tkivom%stvara K%limfocite (imunitet), luči hormone koji ih stimuliraju

NA*BUBR/.N/ .#I$/)*/+ parna žlijezda, izmedu gornjeg pola bubrega i ošita,težine #gr

%dva dijela: kora i mozdina%kora luči hormone pod djelovanjem @5K0 hipo4ze%mozdina luči hormone pod djelovanjem simpatičkih vlakana autonomnog

živčanog sustava

SPO#N/ .#I$/)*/+ u muškaraca sjemenici, u zena jajnici, osim stvaranja sjemenaca i jajašaca izlučuju i hormone koji se resorbiraju u krv i bitno utječu na čitavo tijelo.

5U"T/RA4A+ endokrina žlijezda (metabolizam še&era % glukogol i inzulin)%egzokrina žlijezda (sok gušterače % amilaza, tripsin, lipaza)

0AR*IOVAS0U#ARNI#I,FNI SUSTAV

SR4ANO.I#NI SUSTAV+ zatvoreni sklop u kojem krv protječe tijelom te prenosi kisik ihranjive tvari do svih stanica i tkiva u tijelu, a odvodi ugljični dioksid i otpadne tvarinastale izmjenom tvari u staniccama (tkivno disanje). rvi optjecaj istodobno pridonosiodrzavanju ustaljene tjelesne temperature.

0RV+ crvena neprozirna tekucina, slanog okusa, odrasli čovjek ima prosječno 3l krvi.33 = čini plazma, a #3= krvne stanice. rv ispuštena iz zile u doticaju sa stranompovrsion ubrzo se zgrušava. %>D'@ ;@IA@% žu&kasta i mutna tekucina, sastoji se od !*= vode u kojoj suotopljene anorganske

soli i različite organske tvari. @norganski sastojci: različiti ioni, najzastupljeniji sunatrijevi, klorni i

bikarbonatni. -rganski sastojci: najvise bjelančevina%albumini, globulini (alfa betai gamaE nositelji

obrambenih svojstava krvi), 4brinogen (sudjeluje u zgrušavanju). rv sadrzi i svetvari koje u tijelo ulaze

bilo kojim načinom ili na bio kojem mjestu izlaze iz tijela, jer je krvna plazmaprijenosnik svih tih tvari



(glukoza, lipidi, hormoni, vitamini...).%>D'B /K@'15B% crvene krvne stanice (eritrociti), nemaju jezgru, "3.*** milijardi,

životni vijek im je oko"* dana, eritrociti su žu&kastozelen boje, a u nakupini su crveni jer sadrze crvenu

krvnu boju%hemoglobin. rva boja ili hemoglobin je najvazniji sastojak crvenih krvnih stanica,

prenosi kisik iz plucado tkiva. 'a površini opne eritrocita mnoštvo je različitih molekula, antigena, koji

uvjetuju pripadnostkrvnoj skupini. Hva sustava za razvrstavanje krvih grupa: @6* i >h sustav. @6*

sustav: krvne skupine @,6, @6, *. >h sustav: 5,H,B,c,d,e.

%bijele krvne stanice (leukociti)% mogu izlaziti iz krvnih zila i prodrijeti u tkiva, imaju jezgru, stite tijelo od

raznih zaraza, obrana od infekcije, razlikujemo dvije skupine leukocita:granulociti iagranulociti. %krvne pločice (trombociti)% bez jezgre, bezbojni, sadrze tvari potrebne zazgrušavanje krvi%krvotvorna tkiva u tijelu su koštana moždina, limfni čvorovi, prsna žlijezda, te uzametka slezena i jetra.

SR1/+ šuplji miši&ni organ koji odrzava krvni optjecaj u krvnožilnom sustavu.%smjesten je u sredini prsnog kosa ima oblik trostrane piramide s tupim vrhom,

srčani vrh usmjeren dolje i lijevo%kod muškaraca priblizno "$3gr, a kod zena ""*gr%na gornjoj strani je srčana osnovica gdje u srce ulaze ili iz srca izlaze velike

krvne žile koje dovode ili odvode krv, a tu se nalaze i srčana predvorja%gornji dio je odijeljen od donjeg vjenačnom brazdom

%donji dio srca obuhvaca srčane klijetke, te čini najveci dio srca%uzduzno je podijeljeno na dva dijela srčanom pregradom%u objema polovicama se nalaze po dvije uzduzne šupljine odijeljene zaliscima,

tako u srcu nastaju # komore: u desnoj polovici desna pretklijetka i desna klijetka,a u lijevoj polovici lijeva pretklijetka i lijeva klijetka.

%u desnu klijetku otvaraju se dvije velike vene i to gornja i donja šuplja vena kojeiz tijela dovode krv zasi&enu ugljičnim dioksidom. iz desne pretklijetke krozdesno uš&e prelazi u desnu klijetku koja stezanjem potiskuje krv u plu&no(arterijsko) deblo koje odvodi krv u pluca.

%u lijevu pretklijetku otvara se tri do pet plucnih vena koje iz pluca dovode krvpretezno zasicenu kisikom. krv iz lijeve pretklijetke kroz lijevo uš&e prelazi u lijevusrčanu klijetku pa iz nje krv bude potisnuta u najvecu žilu kucavicu, aortu, koja

odvodi krv po tijelu.%stijenke pretklijetki su tanje od stijenki klijetki

/>C@'1 /K>-?% sličan je ustroju krvnih zila, pa srčana stijenka ima tri sloja: nutarnji,srednji miši&ni i vanjski

%/>C@'@ DBI1D'@ -/'-D@ (/B;BK)% obuhvaca # vezivna prstena i dva vezivnatrokuta

%'K@>'?1 /;-?% tanki i njezni sloj endotela koji iznutra oblaze sve ispupčine iudubine u srčanim šupljinama i prelazi u nutarnji sloj krvnozilnih stijenki.

%/>C@'1 A1Q1J% razlikuje se od prugastih miši&a jer su poprečne prugenepravilne i grublje

%srčane miši&ne stanice su medusobno povezane uklopljenim kolutima, pa

je cijeli miši& jedinstveni sklop s mnoštvom pojedinih miši&nih stanica%tomu omogucuje naporan i neprekidan rad cijelog zivota (u svakoj minutikroz srce prode najmanje 3% litara krvi)

%snopovi miši&nih vlakana su postavljeni u različitm smjerovima imedusobno se krizajuE u stijenkama klijetki okruzuju svaku klijetku posebno, aposebni miši&ni snopovi obuhvacaju istodobno obje klijetke.



-/>C?B% čvrsta vezivna vreca u kojoj se nalazi srce, gornji dio se veze na srcu uzpočetke velikih krvnih zila, a ostali je dio srca s počecima krvnih zilaslobodan u šupljini osrčja

%ispunjeno je tekucinom koja vlazi opne te odrzava skliskost, teomogucuje srčani rad bez trenja>-D-H'1 />C@'1 //K@D% čini posebno miši&je koje samostalno stvara podrazaje itime automatski potiče ravnomjeran srčani rad odnosno stezanje njegova miši&ja,sto se zbiva čak i kada srce izvadimo iz tijela

%ulozen u srčano miši&je i obuhvaca posebne tvorbe u obliku čvorova i snopova%u provodnom sustavu nastaje elastična aktivnost koja se biljezi B7%om i širi se

kao električni podrazaj u radno srčano miši&je te pobuduje njegovu djelatnost%sustav počinje u desnom prevorju nakupinom neuromuskularnoga tkiva

nazvanom sinuatrijski čvor%sinuatrijski čvor smjesten je ispod i lateralno od uš&a gornje šuplje vene, iz

njega polazi podrazaj za stezanje miši&ja pretklijetke, podrazaj se siri na objepretklijetke i stijenke se pretklijetki stezu pa krv biva potisnuta u klijetke

%podrazaj iz sinuatrijskog čvora kroz miši&je pretklijetke dopire i uneuromuskularno tkivo u pregradi izmedu obaju pretklijetki blizu granie spregradom izmdu klijetki%to je atrioventrikulari čvor.

%atrioventrikularni čvor% od njega se u pregradi medu klijetkama spusta 0isovatrioventrikularni snop što se dijeli na lijevi i desni krak, koji izlaze iz pregrade igranaju se dalje u miši&ju klijetki. taj snop provodi podrazaje koji uzrokuju stezanjemiši&ja klijetke, pa se obje klijetke stezu i potiskuju krv u aortu i u plucno deblo/>C@'1 I@;-1%nalaze se na ulazu u srčane klijetke i na izlazu iz njih, osiguravajuprotjecanje krvi od dovodnih krvnih žila kroz pretklijetke u klijetke i prolazak krviu odvodne krvne žile

%zaklopi na ulazima klijetki% trokutasti, tanki, vezivna tkiva oblozenaendokardomE na uš&u u desnu klijetku postoje tri trokutna zalistka, pa govorimo otrikuspidalnom zalistkuE na uš&u u lijevu klijetku zalistak ima dva roga i nazvan jemitralni zalistakE

%miši&ne stijenke pri stezanju predvorja blago tlače krv i buduci da su rubovizalistaka usmjereni prema klijetkama, krv ih razmičeE istodobno sa stijenkamaklijetki napinju se i stezu bradavičasti miši&i, te putem tetivastih struna natezu rubove

zalistaka i drze ih napetima sto priječi izvrtanje zalistaka prema pretklijetkama.tako propustaju krv iz pretklijetke u klijetku, a spriječavaju njezin povratak izklijetke u pretklijetku

%zaklopi na izlazima srčanih klijetki% smjesteni su desno u uš&u desne klijetke uplucno deblo, i lijevo na aortalnom uš&u. zaklope oblikuju po polumjesečastazaliska

%polumjesečasti zalisci su tanki vezivni listici oblozeni endokardom, u plu&nomdeblu i u aorti oblikuju po tri dzepa otvorena prema krvnim zilama. krv potiskivaniz klijetki u krvne zile tlači izbočenu stranu zalistaka i razmiče zaliske pa tako sebiotvara prolaz. po zavrsetku stezanja klijetki tlak krvi iz aorte ili plucnog deblapotiskujekrv u dzepove i slobodni se rubovi zalistaka priblizuju, te zatvore prolazpovratu krvi

%srčani miši& tijekom rada mora biti stalno opskrbljen kisikom i hranjivim tvarima pasrcu krv dovode dvije vjenačne arterije koje potječu iz početnog dijela aorte, te se napovrsini srca razgranjuju u mrezu organaka, koji se u srčanom miši&u razgranjuju pak ukapilare, venska krv iz srca se skuplja u vjenačnu sljevnicu koja se izlijeva u desnosrčano predvorje%srcu pripadaju i zivci autonomnog zivcanog sustava i to parasimpatički i simpatičkikoji srčani rad prilagodavaju promjenljivim tjelesnim potrebama

0RVO.I#NI SUSTAV+ dio srčanozilnog sustava kojim krv teče iz srca u sve dijelove

tijela, a potom se vraca u srceE krvne zile su šuplje cijevi koje dijelimo na: arterijei vene%arterije odvode krv iz srca prema plucima ili prema ostalim dijelovima tijela,

arterije se granaju na manje arterije, arteriole, koje se razgranjuju na kapilare kojesu razmjestene medu tkivima stanica

%kroz stijenke kapilara u medustaničnim prostorima obavlja se razmjena tvari iplinova izmedu krvi i tkiva



%kapilare se udruzuju i tvore si&ušne krvne zile, venule, koje oblikuju male venekoje se spajaju u veceE sve vene glave, ruku i gornjeg dijela trupa se uliju u gornjušuplju venu, a vene iz nogu i donjeg dijela trupa slijevaju se u donju šuplju venu, objevene slijevaju se u desnu srčanu pretklijetku

%vena ima vise nego arterija i njihov je ukupni promjer veci nego promjer arterija%u udovima su velike arterije smjestene duboko uz kost%vene koje skupljaju krv iz progavnih organa, te iz slezene, skupljaju se u

zasebnu vratničnu venu koja ulazi u jetru i u njoj se razgranjuje, a vene koje izlaze iz jetre ulijevaju se u donju šuplju venu/K1?B'B >D'10 P1;@% imaju tri sloja, nutarnji, srednji i vanjski omotač

%nutarnji omotač%tanak je i iznutra oblozen endotelom%srednji omotač%najdeblji i u velikim krvnim zilama ga uglavnom oblikuju vezivo

s vrlo mnogo elastičnih vezivnih i malo glatkih miši&nih vlakana, a u manjimkrvnim žilama miši&nih je vlakana sve više.

%vanjski omotač%oblikuje ga rijetko vezivo koje učvrš&uje krvnu zilu, a sitnimžilicama osigurava njezinu prehranu%arterije vode krv pod velikim tlakom pa je njihova stijenka mnogo čvrš&a i deblja%vene dovode krv k srcu uz maleni tlak i njihova je stijenka razmjerno tanka, venu suvrlo rastegljive, mogu primiti veliku količinu krvi, a da se tlak u njima znatno nepoveca, sluze kao velika spremišta krvi

0RVNI OPT$/1A$+ pokrece srčani rad i potom krv kolajuci kroz tijelo, dvaput prolazisrcem, pa razlikujemo mali i veliki krvni optjecaj

%mali (funkcijski) krvni optjecaj% provodi krv kroz pluca i počinje iz desne srčaneklijetke, koja stezanjem tjera vensku krv u plu&no (arterijsko) deblo sto se rašljau plu&ne arterije i vodi krv u plucaE pročiš&ena arterijska krv opskrbljena kisikomvraca se plucnim venama u lijevu pretklijetku i iz nje u lijevu klijetku

%veliki (opskrbni) krvni optjecaj% počinje iz lijeve srčane klijetke koja stezanjempotiskuje krv u glavnu zilu kucavicu (aortu), te njezinim ograncima krv kola pocijelom tijelu. 'akon sto krv dospije do kapilara, eritrociti i trombociti kroz kapilarnustijenku predaju kisik i hranjive tvari tjelesnim stanicama, a preuzimaju ugljičnidioksid i tvari nastale izmjenom tvari u stanicama. otom venska krv prelazi uvenski sustav i velikim se šupljim venama vraca u desnu pretklijetku i odatle u desnu

klijetku. Drijeme potrebno za čitav optjecaj krvi kroz tijelo u mirovanju traje okominutu%uskladivanje krvnoga tlaka% obavljaju posebni uredaji koji se nalaze uz luk aorte

te u zatonu rašljista zajedničke arterije glaveE napetost i promjer krvnih zilauskladuje tzv. vazomotoričko sredite u produzenoj moždini preko autonomnogživčanog sustavaE vazomotoričko središte i vazomotorički živci podlozni su iutjecajima osje&aja, pa primjerice u stanju straha lice problijedi, a pri srdzbi ili

stidu koza pocrveni.

0RVNI OPT$/1A$ U F/TUSA+ zbiva se preko posteljice koja nadomjesta pluca

%posteljica ima golem broj kapilara koji zametku prenose arterijaliziranu majčinukrv, a pupčane krvne žile pritom obavljaju zadacu plucnih krvnih žila

ART/RI$S0I SUSTAV+ čine plucno (arterijsko) deblo koje pripada malome krvnomoptjecaju, te aorta sa svojim ograncima posvuda u tijelu.P#U6NO 2ART/RI$S0O3 */B#O+ izlazi iz desne srčane klijetke i promjera je "%cm,kratko uzlazi od srca prema gore, a iznad srca se dijeli na desnu i lijevu plucnuarteriju.

%plu&na arterija%manji ogranci%režanjske grane%jos manji ogranci%plu&ne kapilare%kapilare oblikuju kapilarne mrežice sto okruzuju plu&ne mjehuri&e (alveole), te

krv kroz njihove tanke stijenke izbacuje ugljički dioksid, a crvena krvna tjelešca

preuzimaju kisik iz zraka u plu&nim mjehuricimaE kapilare se nakon obilaska okoplu&nih mjehurica opet ujedinjuju u deblje venske žilice sto se udruzuju i oblikujumalo ve&e vene, sve male plu&ne vene se sastaju i tvore %3 plu&nih vena koje izlazeiz lijevog i desnog plu&a i ulijevaju se u lijevu pretklijetku5#AVNA 0U1AVI1A 2AORTA3+ opskrbljuje krvlju sve dijelove tijela preko ogranakakoje aorta daje na svojem putu od izlazista do rašljišta nad ulazom u zdjelicu



%izlazi iz lijeve srčane klijetke promjera je oko ".3cm, uzlazi prema naprijed iudesno, zaobilazi oko plu&ne arterije i to je uzlazni dio aorte

%aorta nakon %$cm uzlazna toka zaokrece unatrag i lijevo % aortni luk iz kojeg seodvajaju glavne arterije za opskrbu krvlju vrata, glave i ruku

%potom se postepeno primiče sredisnjoj ravnini pa se kroz prsnu šupljinu spustau trbušnu šupljinu, to je silazni dio aorteE u prsnom košu prilijeze uz straznjušupljinu prsnoga koša ispred kralješnice i iz njega izlazi dvanaest pari medurebreniharterija koje krvlju opskrbljuju stijenke prsnoga koša, a takoder daje arterije osrčja,dušnica i pluca, jednjaka i sredoprsja

%aorta prolazi kroz aortni propust ošita u trbušnju šupljinu, gdje trbušni dio aorte

daje ogranke za opskrbu krvlju trbušnih organa i stijenki trbušne šupljine, i tonajprije veliko trbušno arterijsko deblo koje dovodi krv zelucu, jetri, gušterači islezeni te dvije opornjačne arterije za opskrbu tankoga i debeloga crijeva, bubrežnearterije i arterije spolnih žlijezda.

%u razini četvrtoga slabinskoga kraljšeka aorta se rašlja na dvije završne grane,lijeva i desna zajednička bočna arterija

V$/NA4N/ ART/RI$/+ desna i lijeva, odvajaju se u samom početku aorte, opskrbljujukrvlju srce

%u početku su usporedne s vjenačnom brazdom i svaka se razgranjuje iopskrbljuje krvlju točno odredene dijelove srca

%HB/'@ D?B'@C'@ @>KB>1?@% opskrbljuje krvlju veliki dio stijenke desne srčaneklijetke i gornju polovicu straznjeg dijela stijenke lijeve klijetke

%;1?BD@ D?B'@C'@ @>KB>1?@% dijeli se na dvije glavne grane:lijevu prednju silaznui uzlaznu

%silazna grana% opskrbljuje krvlju prednji dio stijenke lijeve klijetke i znatandio stijenke desne klijetke

%zavojita grana% opskrbljuje krvlju postrani dio i donju polovicu straznjegdijela stijenke lijeve klijetke

5RAN/ AORTNO5 #U0A+ opskrbljuju krvlju glavu i vrat, te ruke i dio trupa%iz luka izlaze tri velike krvne žile i to su: arterijsko deblo, lijeva zajednička

arterija glave i lijeva potključna arterija

%arterijsko deblo se dijeli na desnu arteriju glave i desnu potključnu arteriju

)A$/*NI40A ART/RI$A 5#AV/+ uzlazi postrano u vratu i u razini gornjeg rubaštitaste hrskavice raslja se na nutarnju i vanjsku arteriju glave.D@'?/@ @>KB>1?@ 7;@DB% opskrbljuje krvlju izvanjske dijelove istostrane polovicevrata, lica i oglavinu, nalazi se ispod prsnoključnosisastog miši&a. Hijeli se na dvijezavrsne grane: čeljusna i povrsinska sljepoočna arterija, te na postrane grane arterije

jezika lica, zatiljka, štitaste žlijezde...itd.%čeljusna arterija% opskrbljuje krvlju gornje i donje zube, stijenke nosne šupljine i

nepce%površinska sljepoočna arterija% prolazi ispod uške i grana se po lubanjskom

svodu

'K@>'?@ @>KB>1?@ 7;@DB% odjeljuje se od zajedničke arterije glave, ulazi u lubanjukroz kanal u piramidi sljepoočne kosti, dopire do mozgovne baze gdje se dijeli na: očnuarteriju, te prednju i srednju mozgovnu arteriju.

,O)5OVN/ ART/RI$/+ za prednje dijelove mozga potječe iz nutarnjih arterija glave,a straznji dio mozga, mozgovno deblo i mali mozak opskrbljuje krvlju granekralješničnih arterija. 'utarnje arterije glave se u lubanjskoj šupljini dijele na četirigrane za opskrbu mozga krvlju: prednja i srednja mozgovna arterija, te straznja spojnai prednja žilična arterija.

POT0#$U4NA ART/RI$A+ glavna arterija ruke i izlazi iz prsne šupljine izmedu ključnekosti i prvog rebra, nastavlja u pazusnu arteriju. ostrano daje vratne grane, tekralješničnu arteriju i nutarnju prsnu arteriju.

ART/RI$/ RU0/+ produzuju sustav potključne arterije, te najvecim dijelom potječu odpazušne arterije.



Ko su: pazušna arterija, nadlaktična arterija, palčana arterija, lakatna arterija.

5RAN/ SI#A)NO5 *I$/#A AORT/5RAN/ PRSNO5 *I$/#A AORT/+ jesu arterije osrčja, dušnica i plu&a, jednjaka isredoprsja, te medurebrene arterije za stijenke prsnoga koša.5RAN/ TRBU"NO5 *I$/#A AORT/+ opskrbljuju krvlju područje trbuha, zdjelice idonjih udova.

%trbušno deblo% dijeli se na tri arterije:lijevu želučanu, zajedničku jetrenu arterijui slezensku

%gornja opornjačka arterija% izlaze grane za gušteraču i arterija desne polovice

obodnog crijeva%donja opornjačka arterija%daje arteriju ravnog crijeva, arterije lijeve polovice

obodnog crijeva%tu su jos bubrezna arterija, sjemenična arterija, jajnična arterija

)A$/*NI40A BO4NA ART/RI$A+ počinje od rašljišta aorte u razini četvrtogaslabinskoga kralješka i usmjerena je ukoso dolje i lateralno do područja križnobočnogzgloba, gdje se dijeli na nutarnju i izvanjsku bočnu arteriju.'K@>'?@ 6-C'@ @>KB>1?@% utrobne grane nutarnje arterije su: pupčana arterija,donja arterijaa mokra&noga mjehura, sjemenovodna arterija ili maternična arterija irodnična arterija,, srednja arterija ravnoga crijeva i nutarnja stidna arterija.D@'?/@ 6-C'@ @>KB>1?@

NO.N/ ART/RI$/+ produzuju sustav vanjske bočne arterije6BH>B'B @>KB>1?B% glavna je krvna žila noge i nastavlja tog vanjske bočne arterije, tedospijeva na prednju i medijalnu stranu bedra, pa zatim kroz tetivno%miši&ni prostornazvan bedrenim kanalom dospije na straznju stranu bedra i nastavlja se u zakoljenuarteriju. najznačajnija i najveca postrana grana bedrene arterije je duboka bedrenaarterija i namijenjena je bedrenom miši&ju i straznjoj strani bedra.%ostale su: zakoljena arterija, prednja goljenična arterija, hrptena stopalna arterija,straznja goljenična arterija, medijalna tabanska arterija, lateralna tabanska arterija

V/NS0I SUSTAV+ obuhvaca površinske i dubinske vene, površinske se nalaze u

potkoznom tkivu izvan miši&ne fascije. Hubinske vene slijede sve glavne arterije utijelu i imaju istovjetne nazive. rema područjima iz kojih vene skupljaju krv oblikujuslijev gornje šuplje i slijev donje šuplje vene u koji je uklopljen i sustav vratnične vene.ovratak venske krvi iz nogu potpomaze rad miši&a donjeg uda, tj. njihovo stezanje iopuštanje sto djeluje poput crpke koja potiskuje krv prema srcu. Hjelovanju te miši&no%venske crpke pridonose i zalisci u površinskim i dubinskim venama koji priječevra&anje krvi u distalnome smjeru. Ialisci u probojnim venama usmjeruju protjecanjekrvi iz površinskih u dubinske vene.

S#I$/V 5ORN$/ "UP#$/ V/N/+tvore vene iz područja glave i vrata, te gornjih udova idijelova trupa.5ORN$A "UP#$A V/NA+ dugačka je 3%cm i nastaje spajanjem desne i lijeve

brahiocefalične vene%smjestena je s desne strane ulaznog dijela aorte i ispred stapke desnog plu&a

te se ulijeva u desnu pretklijetku%tu su jos: ručnoglave vene, nutarnja vratna vena, mozgovne vene, sljevnice tvrdemozgovnice(u sljevnicama nema zalistaka pa krv moze protjecati u oba smjera, aporadi manjka miši&nog omotača ne mogu mijenjati promjer

POT0#$U4NA V/NA+ skuplja vensku krv iz opskrbnog područja potključne arterije.;ezi na prvom rebru, te seze do sredine ključne kosti do sternoklavikularnoga zgloba iprolazi kroz prednji otvor nakrivih miši&a zajedno s ošitnim živcem.%Ko su: pazušna vena, dubinske vene ruke, površinske vene ruke

N/PARNA V/NA+ počinje u desnom slabinskom području i prolazi kroz ošit te seze dorazine treceg prsnoga kralješka, pa oblikuje luk prema naprijed i prolazi ispred stapkedesnoga pluca te se ulijeva u gornju šuplju venu, u svom toku kupi krv iz straznjih



dijelova trbuha, te prima medurebrene vene i vene straznjega sredoprsja. Ku je jos i-;'B@>'@ DB'@ koja s neparnom tvori spoj sljevova gornje i donje šuplje vene.

S#I$/V *ON$/ "UP#$/ V/N/+ čine vene iz organa i stijenki trbušne šupljine, tezdjelice i donjih udova, tj. iz dijela tijela ispod ošita.H-'?@ Q;?@ DB'@% nastaje spajanjem desne i lijeve zajedničke bočne vene u razinipetog slabinskog kralješka i uzlazi uz kralješnicu s desne strane aorte i malo udesno odsredišnje ravnine.I@?BH'1C@ 6-C'@ DB'@'K@>'?@ 6-C'@ DB'@

D@'?/@ 6-C'@ DB'@

*UBO0/ NO.N/ V/N/+ slijedo po dvije svaku arteriju do razine zakoljene vene inalaze se unutar fascijalnoga miši&noga omotača. Kim se venama prema srcu vra&aoko !*= venske krvi. Hubinske vene u nozi imaju zaliske koji se posebie brojni uvenama stopala i potkoljenice.6BH>B'@ DB'@% glavna je sabirna vena koja skuplja krv iz dubokih i površinskih noznihvena.I@-;?B'@ DB'@

POVR"INS0/ NO)N/ V/N/+ nalaze se u potkoznome tkivu izvan miši&ne fascije isadrze oko *= krvi koja se vraca prema srcu.DB;1@ -K-I'@ DB'@A@;@ -K-I'@ DB'@>-6-?'B DB'B

SUSTAV VRATNI4N/ V/N/+ tvori funkcijski krvi optjecaj jetre, tj dovodi krv izprobavnih organa te iz slezene. 7lavni korijeni vratnične vene jesu gornja i donjaopornjačna vena i slezenska vena sto prate istoimene arterije, te želučane vene.

#I,FNI SUSTAV+ krv prolazeci kroz sustav krvnih kapilara, opskrbljuje tkiva kisikom ihranjivim tvarima koje iz kapilara difuzijom prolaze u susjedne stanice, no kapilara je

premalo pa nisu u doticaju sa svim stanicama, stoga medu tkivnim stanicama postojeuski medustanični prostori, pa dok krv teče kroz kapilare, dio krvne plazmeultra4ltracijom i difuzijom prolazi kroz kapilarne stijenke u medustanične prostore./tanice istodobno u teku&inu medustaničnih prostora izlučuju tvorevine izjene tvari,ugljični dioksid i druge otpatke. Hio tih proizvoda difuzijom iz stanice prelazi izravno ukrvne kapilare, pa ih venska krv odnosi iz tkiva. Hrugi pak dio tih tvorevina ostaje umeOustaničnoj teku&ini i iz nje otječe limfom, pa govorimo o limfnoj crpki.

,/)5RA 2#I,FA3+ bezbojna ili blago žu&kasta teku&ina koja nastaje iz krvne plazme skojom ima sličan sastav. /astav limfe nije ustaljen obično ima bjelančevine, a sadrzisoli i organskih tvari mijenja se prema svrsi i stanju tkiva iz kojeg potječe. 'ajvaznijazadaca limfe je neprekidno odnosenje bjelančevinskih molekula iz medustaničnih

prostora čije nakupljanje moze poremetiti ravnotezu na kapilarnoj stijenci.

#I,FN/ .I#/+ imaju vlastitu stijenku i u njima limfa teče istim smjerom kao i krv uvenama. Kome pridonose brojni zalisci koji priječe povratni tijek limfe. (slično venama,samo smjesteni mnogo guš&e). crijevnim limfnim cjevčicama, koje počinju ucrijevnim resicama, resorbiraju se hranjive tvari, ponajprije masti, pa je limfa iz crijevaza vrijeme probave masnog obroka bijela poput mlijeka, te je nazvana mliječ.

#I,FNI 4VOROVI+ uklopljeni su na pojedinim mjestima u tok limfnih žila. Ko suorganizirane nakupine limfatičnoga tkiva i u njima se limfne zile rasiplju u sicusnekapilare sto ulaze u samu mrezu tkiva limfnoga čvora, prai labirint s mnostvom

imunosnih stanica.%djeluju kao pročiš&ivač za limfu koja kroz njih protječe%stanice limfnih čvorova zadrzavaju, prepoznaju i unistavaju strane čestice imikroorganizme koji su dospjeli u limfu%u njima se stvaraju limfociti koji naposlijetku ulaze u limfu



%nalaze se posvuda po tijelu, najvise u vratu, pazusima i preonama, a najvece sunakupine smjestene tamo gdje je najveca pogibao od prodora mikroorganizama, tj. uplu&noj stapci i u opornjaku.

;1AL'1 CD->-D1 7;@DB 1 D>@K@% smjesteni su ispod čeljusti i u vratu, te u šiji;1AL'1 CD->-D1 H-D@% blizina zglobova;J'1 ;1AL'1 CD->-D1% u području gdje u pluca ulaze dušnice i krvne zile5>1?BD'1 ;1AL'1 CD->-D1% u opornjaku

PRSNI ,/)5ROVO*+ najveca je limfna zila u tijelu koja skuplja limfu iz obaju donjihudova, iz trbušnje supljine, iz lijevog dijela prsnoga koša, iz srca i lijevog pluca, iz lijevestrane glave i vrata te iz lijeve ruke. očinje u razini treceg slabinskog kraljeskaproširenom mliječnom nakapnicom u koju se ulijevaju tri limfna debla sto skupljajulimfu iz dijelova tijela ispod osita. lazi u prsnu šupljinu kroz aortni propust u ošitu iuzlazi iza aorte te ispred kralješnice i potom zaokrece ulijevo pa se u razini gornjegotvora prsnoga koša ulijeva u lijevi vanjski kut.

*/SNI ,/)5ROVO*+ skuplja limfu iz desne strane glave i vrata, iz prsnoga koša tedesne ruke, a slijeva se u desni venski kut.

;imfni sustav prozima, prehranjuje te prazni tkiva uz pročiš&ivanje u limfnim čvorovimakoji su vrlo vazne obrambene tvorbe.

S#/)/NA+ limfatični je organ smjesten postrano u gornjem lijevom dijelu trbušnešupljine ispod ošita i iza zeluca, a zasticena je lijevim rebrenim lukom.%obliluje krvnim zilama, tamnocrvene boje, njena tezina ovisi o ispunjenosti krvlju, odprilike 3*gr%oblikuje ju potporno tkivo i mozdin, a omataju je serozna ovojnica i vezivna čahura%u nutrini slezene nalaze se crvena mozdina (obavlja ostale zadace slezene), a ucrvenoj mozdini se nalazi bijela mozdina (stvara limfocite i sudjeluje u obrani priinfekcijama)%djeluje kao pročiš&ivač krvi u kojemu se razgraduje ostarjela crvena krvna tjelešca i

uskladuje izmjena zeljeca%sudjeluje u obrambenom sustavu tijela i u regulaciji krvog optjecaja jer je velikospremište krvi

-stali limfoidni organi su: slezena krajnici, prsna zlijezda.

.IV4ANI SUSTAV I OS$/TI#A.IV4ANI SUSTAV+ središnji% mozak i ledna mozdina

% periferni% zivci (mozdani i mozdinski) i gangliji

%živci% osjetni % visceralni i somatski %motorički% autonomni i somatski

L'51?B P1DC@'-7 //K@D@% . osjetni ulaz% prikupljanje informacija%pracenje promjena koje se zbivaju unutar i izvan tijela

%". integracija% procesiranje i interpretacija osjetnihinformacija i odluka da li je potrebna akcija

%. motorički izlaz% odgovor na integrirane podrazaje% odgovor aktivira miši&e ili žlijezde

L'51-'@;'@ ;@/1L1@51?@ B>1LB>'-7 P1DC@'-7 //K@D@%osjetni dio: živčana vlakna koja nose informacije H- središnjeg živčanog

sustava%motorički dio: živčana vlakna koja vode impulse -H središnjeg živčanog

sustava% dva dijela: somatski živčani sustavGvoljni

autonomni živčani sustavGinvoluntarni

5B'K>@;'1 'B>D'1 //K@D% sastavni dijelovi: .A-I@% smjesten u lubanjskoj šupljini



". ledna mozdina% smjestena u kralješničkomkanalu, nastavlja se na mozak odvelikog zatiljnog otvora

'B>-'% živčana stanica, prenosi električne signale (akcijski potencijal), duzina ipreko metar

% tijelo% centralni dio%dendrit% kratki nastavi koji primaju impulse iz drugih neurona ili osjetnih stanica%akson% dugi nastavk koji odvodi signal do drugih neurona, miši&a ili zlijezda

0RA#$/"NI4NA ,O)*INA % -na je nastavak produžene moždine, dužine #*%3* cm(smještena u kralješničnom kanalu od velikog zatiljnog otvora (foramenmagnum) do ". slabinskog kralješka). 1ma vratni, prsni i slabinski dio. Iavršava samoždinskim<kralješničnim čunjem. -na se stanjuje prema dolje ali vratni islabinski dijelovi su zadebljani (živci za ruke i noge).

Lunkcija: provodi centripetalne (prema mozgu) i centrifugalne (od mozga)živčane impulse (osjetne i motoričke).

-na se sastoji od: R sive tvari% u obliku slova 0 % ono ima prednje rogove (to suosjetni korijeni spinalnih živaca), i stražnje rogove(motorički korijeni spinalnih živaca)

Rbijele tvari% to su mijelinizirani aksioni (bijela tvar potječe odmijeliniziranih ovojnica)E ona okružuje sivutvar i povezuje segmente<odsječke kralj. moždine ili spajasa dijelovima /P/ (središnjeg živčanog sustava).

-vdje se odvija re2eksni luk. ostoji autonomni (srčani, glatki miši&i), i somatski(skeletni miši&i). -mogu&uje brze motoričke odgovore na podražaje.

-n se sastoji od: receptora, osjetnih (aferentnih) neurona, integracijskog centra,motoričkih neurona i efektora (npr. kontrakcija miši&a 2eksora).

ostoji i spinalni re2eks% odgovor nastaje prijeintegracije i interpretacije u korivelikog mozga, pr.(patelarni re2eks) na koljenu kada se čeki&em udarimo pod

koljeno.

,O)5OVNO */B#O + -no spaja veliki i mali mozak sa leOnom moždinom. -no sesastoji od srednjeg mozga (centar za vidne i slušne re2ekse), mosta(povezuje v. i m. mozak sa leOnom moždinomE centri za regulaciju disanja i

jezgre moždanih živaca) i produžene moždine (centri za disanje, gutanje,probavu, rad srca). Ku se još nalazi i retikularni aktivacijski sustav% to je mreža

jezgara i neurona koja omogu&uje svjesnost, spavanje i 4ltraciju osjetnihimpulsa.

,A#I ,O)A0 + 5erebullum je smješten u stražnjoj lubanjskoj jami ispod velikogmozga. -n se sastoji od dvije hemisfere<polutke i spojni sredisnji dio koji

oblikom podsjeca na crva. crv<vermis% to su vodoravne brazde što senastavljaju na polutke malog mozga.

Aali mozak čine:• siva tvar% to su tijela stanica odn. kora• bijela tvar% mijelinizirani aksoni

resjek kroz crva<vermis raspored bijelih i sivih tvari oblikuju Sdrvo životaT.Lunkcija: usklaOuje tonus i rad miši&aE koordinacija svjesnih i re2eksnih pokretaEpropriocpcija i ravnoteža.

,/:U,O)A0+ diencefalon je smješten izmeOu srednjeg i velikog mozga (iznad

mozgovnog debla) i sastoji se od bilateralne strukture (u knjizi piše od # ali nam je prof. rekao od ):

• brežuljak (talamus)% velika ovalna masa, glavni relejni (prijenosni) centar svihosjetnih poruka usmjerenih prema kori velikog mozga. tu počinju svjesniosjeti dodira, topline, osjeta...



o podbrežje (hipotalamus)% ispod talamusaE glavni kontrolni centar /P/ iendokrinog sustavaE to je središnje mjesto u koje dolaze informacije iz okolice ili izunutarnjih organa i upravlja sa raznim funkcijama (regulacija krvnog tlaka,temperature tijela, metabolizam... emocionalne reakcije% ljutnja, bol,užitak...). ada detektira promjene u tijelu aktivira hipo4zu.

o nadbrežje (epitalamus)% kontrolira bioritam

V/#I0I ,O)A0+ se sastoji od dvije polutke (redovito upravljaju suprotnom stranomtijela). ;ijeva je za matematičke i verbalne sposobnosti, dok je desna za prostornuorijentaciju i umjetničke sposobnosti. 1zmeOu hemisfera se nalazi uzdužna brazda u

kojoj se nalazi žuljevito tijelo% to je snop vlakana koje spaja hemisfere. Delikimozak ima *UU stanica.

% zaprema najve&i dio lubanje i središte je duševnog (psih.) života i svih voljnihdjelatnosti, pa i onih na koje ne možemo utjecati voljom

-no se sastoji od: @) bijele tvari (mijelinizirani aksoni)% to su asocijacijska, komisuralnai projekcijska vlakna i

6) sive tvari (tijela stanica)% kora (promjera mmE sačinjena je od brazdi od vijuga% velike je povšine)

D. mozak ima 3 režnjeva (svaki je načinjen od vijuga):• čeoni (lobus frontalis)% ispred centralne brazdeE primarna motorička koraV

(4ksni pokreti) pažnja, miris, planiranje akcija, raspoloženje, agresija• tjemeni r. (l. parietalis)% iza centralne brazdeE primarna senzomotorička koraV

osjeti dodira, položaja zgloba...• zatiljni r. (l. occipitalis)% iza tjemenogE primarna vidna kora• sljepoočni r. (l. temporalis)% lateralna strana polutkeE apstraktno mišljenje,

pam&enje, centri za sluh, emocije, razumijevanje govora...• (otočni režanj% nije bitan)

,O)5OVN/ 0#I$/T0/% # šupljine uklopljene u mozgovni sustav i ispunjenecerebrospinalnom teku&inom

%produžena moždina i most oblikuju rombičnu jamu, a njen krov oblikuje malimozak

%postrane stijenke trece mozdane klijetke oblikuju parne sive jezgre brezuljak(talamus) i podbrezje (hipotalamus)

N/URONS0I PUTOVI 2;<=>str3 + ovo mi se zbilja nije dalo

,O)5OVNI1/% omataju i štite mozak i kraljelježničku moždinu te izlazišta živaca

%ima ih : tvrda, paučinasta, nježna

%tvrda mozdanica% čvrsta, prirasla uz lubanju, mjestimično formira pregrademozga

%dva lista moza, jedan list ledna mozdina



%paučinasta% tanka i prozirna opna oblozena endotelom, sto kao i tvrdamozgovnica oblaze mozak i kralješničnu mozdinu, te izlazista zivaca

%meka% na povrsini mozga i ledne mozdine, sadrzi brojne krvne zilice koje hrane/P/

%paučinasta i meka mozgovnica omeduju izmedu sebe razmjerno siroki

potpaučinasti prostor koji je ispunjen cerebrospinalnom tekucinom (likvor)

%cerebrospinalna tekucina% ispunjava mozgovne klijetke i kanal kralješničnemozdineE tekuci jastu koji spriječava vece pomake mozgaE izlučuje se oko $**mldnevno. ima je oko 3*%"**mlE likvor dolazi iz horoidnih spletova na stijenkamamozdanih klijetki.

,O)5OVNI .IV1I%" parova

%oživčuju područje glave i vrata

%njušni, vidni, živac pokretač oka, koloturni živac, živac odmicač oka,trodijelni, zivac lica, slusnoravnotezni zivac, jezičnozdrijelni zivac, lutajucizivac, pridodani zivac, podjezični zivac

,O.*INS0I .IV1I+izlaze iz ledne mozdine kao prednji (motorički) i straznji (osjetni)

korijen koji se spajaju i tvore mozdinski zivac

%povezuju kralj.moždinu s ostalim dijelovima tijela ( par)

%$ vratnih , " prsnih, 3 slabinskih, 3 križnih, i trtični

.IV4ANI SP#/TOVI

%Dratni,ručni,prsni,slabinskokrižni,slabinski,križni,stidni,trtični

AUTONO,NI .IV4ANI SUSTAV%djeluje mimo naše volje, oživčuje sve dijelove tijela9nadreOeno središte cijelog sustava je u hipotalamusu

%upravlja funkcijama glatkih miši&a, srca i zlijezda i odrzava homeostazu

%bez utjecaja naše volje (npr. probava i kretanje kroz probavnu cijev dokspavamo, disanje, rad srca, regulacija krvnog tlaka, temperature tijela...)

%dijeli se na dva dijela: simpatikus i parasimpatikkus, koji imaju oprečnodjelovanje na izvršne organe

%dva motorička neurona preganglijski i postganglijski, koji se spajaju uautonomnom gangliju



SI,PATI0US% priprema tijelo za neku tijelesnu aktivnost, više kisika, ve&a

kol.krvi,širenje zjenica, veče vidno

polje, ubrzava metabolizam, disanje, znojenje, podize krvni tlak...

% 4ght or 2ight % bori se ili bjezi

%preganglijski i postganglijski neuroni spajaju se u lancu paravertebralnihganglija

%srž nadbubrezne zlijedze % adrenalin, noradrenalin

PARASI,PATI0US% mirovanje i probava9 suprotan od simpatikusa (usporava rad srca,disanje, temperature tijela, suzava zjenice, snizava krvni tlak, ubrzava radprobavnog sustava), aktivan po no&i i nakon probave

%dva dijela: mozdani (kranijalni) i krizni (sakralni) dio

%preganglijski i postganglijski neuroni spajaju se u blizini izvrsnih organa(terminalni ganglij)

OS$/TI#A% služe da percipiramo vanjski svijet

%sadrze posebne osjetne receptore ( od vrlo slozenih kao kod vida i sluha, do jednostavnih kao kod okusa i mirisa)

%somatski% na površini, u koži,tetivama,miši&ima

%visceralni%u utrobnim organima(bol,glad,žeO,umor..)

%sva osjetila se registriraju pomo&u receptora u našem tijelu (kemoreceptori,fotoreceptori, mehanoreceptori, termoreceptori, proprioceptorni Wpol.i kretanjetrupa)

%BA->B5BK->1% miris, okus% kemijski osjeti

%miris% nosna sluznica proizvodi tekucinu koja otapa kemijske spojeve izzraka i stimulira receptore u epitelu

%okus% u slini otopljeni kemijski spojevi

%miris i okus djeluju sukladno, često i na iste stimuluse

%L-K->B5BK->1% štapici (periferni vid), čunji&i (boja)



%vidni živac % vidni put % zatiljni rezanj

%AB0@'->B5BK->1% dodir, tlak, istezanje, pokret, polozaj % mijenjaju oblik kadsu stimulirani

%>->1-5BK->1% polozaj zgloba, brzina pokreta

%kinestetski, miši&na vretena, golgijevi tetivni organi

%opci osjeti: %bol% slobodni zavrsetci zivaca

%dodir% meissnerova tjelešca

%tlak% pacinijeva tjelešca

% toplina<hladnoca% termoreceptori % goli ravni završetci živčanihvlakana

%bol moze biti somatska, visceralna i fantomska

%somatska: površna i duboka

%visceralna: stvarna i referalna

O0O% smjesteno u orbiti (parna šupljina na lubanji)

%zaštitne strukture: obrve,vjeOe,trepavice

%očni miši&i% # ravna (gornji, donji, medijalni i lateralni) i " kosa (gornji i donji)

%ovojnice oka% bjeloočnica F rožnia

%žilnica% cilijarno tijelo, zonularna vlakna

%šarenica (daje boju), zjenica

%leča% prozirna, vezivna čahura

%mrežnica%receptori za vid : štapi&i (crno%bijelo registriraju), Cunji&i(prepoznaju boje)

%slijepa pjega% iz nje izlazi vidni živac

U8O% vanjsko : uška,vanjski zvukovod W bubnji&% tanka opna koja odvaja vanjsko odsrednjeg uha



%srednje : čeki&, nakovanj, stremen (slušne koščice, najmanje u tijelu) Wpojačavaju zvuk i provode ga u unutarnje uho

%unutarnje : % pužnica, predvorje, polukružne cijevi

%sluh nastaje u pužnici

+ koštani labirint% predvorje, polukruzna kanali&a, pužnica%membranozni labirint% (unutar koštanog labirinta)

%izmedu . i ". je perilimfa, a unutar ". je endolimfa

anatomija-skripta opca

Documents