Teorija i analiza bilansa

Teorija III, IV dio

(303 - 482)

1 Šta je bruto imovina? 306

Bruto imovina je zbir imovinskih djelova iskazanih na strani aktive. Ona je manja od zbira aktive za iznos pozicija aktive koje predstavljaju korekturu pasive i za iznos pozicija pasive koje predstavljaju korekturu pasive.

2 Šta je čista imovina? 306

Čista imovina, ili neto imovina (često se naziva i neto aktiva) jeste razlika između bruto imovine, očišćene pomenutim korekturama, i obavezama.

3 Šta je bilansna imovina, a šta imovina preduzeća? 306

Bilansna imovina je jednaka bruto imovini preduzeća, imovina preduzeća je jednaka bruto imovini uvečanoj za latentne rezerve i umanjenoj za skrivene gubitke.

4 Ukratko objasnite statičku teoriju bilansa? 318

Osnovni cilj bilansiranja je kontrola pokrića dugova imovinom. Sačinjavanje bilansa računovodstveno i računski podrazumjeva izjednačavanje imovine (aktive) i sopstvenog kapitala i dugova (pasive). Svrha finansijske analize po ovoj teoriji usmjerena je na ispitivanje i ocjenu:

Mogućnost isplate dugova povjeriocima o roku dospjeća Visine raspoloživog sopstvenog kapitala kao garantne supstance Finansijskog rezultata

5 Ukratko objasnite dinamičku teoriju bilansa? 319

Po ovoj teoriji primat ima bilans uspjeha (račun gubitka i dobitka). Dinamička teorija bilansa se usredsređuje na utvrđivanje finansijskog rezultata u bilansu uspjeha, stavljajući težište na vremenskoj (ili razvojnoj tendenciji) upoređivanja periodičnog finansijskog rezultata, kako bi se preduzeću omogućilo da sazna pravac kretanja, te tako da mu služi kao kompas.

6 Dinamička teorija, u cilju objektivnog iskazivanja finansijskog rezultata preferira sljedeća pravila procjenjivanja.

320

Tačnost razgraničenja prihoda i rashoda; što podrazumjeva dodjelu samo onih rashoda i prihoda bilansu uspjeha koji njemu pripadaju u datom periodičnom obračunu.

Korištenje istih metoda procjenjivanja u obračunavanju finansijskog rezultata, u nizu periodičnih iskazivanja bilansa uspjeha.

U slučaju pojave veće nesigurnosti mora se izbjeći svaka proizvoljnost.

7 Ukratko objasnite organsku teoriju bilansa? 320

Ova teorija za razliku od prethodnih teorija insistira na neodvojivosti bilansa uspjeha i imovinskog bilansa (bilansa stanja). Po ovoj teoriji nema statičnosti bilansa stanja, sem momenta kada dati bilans iskazuje stanje imovine, kapitala i obaveza (dugova). Naime, bilans stanja je u svakom trenutku prikaz imovine (sredstava) i izvora finansiranja (kapitala, dugova i obaveza) ili „slika beskonačnog“ kretanja sredstava i promjena izvora finansiranja u neprekidnom procesu reprodukcije preduzeća.

8 Ukratko objasnite načelo stalnosti? 322

Polazi od trajne poslovne aktivnosti privrednog subjekta. Po ovom načelu se zahtjeva periodičnost i privremenost finansiranja. To omogućuje, da se u datim periodima analizira prinosni (profitni) i finansijski položaj privrednog subjekta.

9 Ukratko objasnite načelo korelacije? 322

1 | S t r a n a

Načelo koleracije podrazumjeva bilansiranje prihoda i rashoda u bilansu uspjeha i utvrđivanje finansijskog rezultata tako da se svi nastali prihodi i rashodi u datom obračunskom periodu dodijele i iskažu u periodičnom bilansu uspjeha.

10 Ukratko objasnite načelo opreznosti? 322

Načelo opreznosti odnosi se na odmjeravanje rashoda naviše i prihoda naniže u svrhu potcenjivanja finansijskog rezultata, ali bez samovolje u datom postupku obračuna i iskazivanja bilansa uspjeha.

11 Načelo opreznosti se ostvaruje preko podnačela: realizacije, impariteta, dnevne vrijednosti, najviše vrijednosti i najniže vrijednosti. Objasnite ga?

322

Podnačelo realizacije predpostavlja iskazivanje dobitka u bilansu uspjeha, samo ako je tržišno verifikovan. To podrazumjeva unošenje u bilansni obračun samo onih prihoda učinaka koji su realizovani na tržištu i suprostavljanje njima sadržanih rashoda.

Podnačelo impariteta zahtjeva iskazivanje gubitka na učincima iako nisu tržišno verifikovani.

Podnačelo dnevne vrednosti podrazumjeva bilansiranje imovine koja se može unovčiti i čija vrijednost odgovara iznosu dnevno iskazane vrijednosti.

Podnačelo najviše vrijednosti zahtjeva bilansiranje rashoda naviše, a prihoda naniže, s tim da se u procjenjivanju pozicija aktive primjenjuje podnačelo najniže vrijednosti, a da se pasiva vrednuje po najvišoj vrijednosti.

Podnačelo najniže vrednosti upučuje na procjenjivanju imovinskih delova po nabavnim cenama ili cenama koštanja pod uslovom da te cene nisu više od vladajućih prodajnih cijena na tržištu datih imovinskih elemenata.

12 Objasnite načelo zaštite povjerilaca? 323

Načelo zaštite poverilaca odnosi se na iskazivanje sopstvenog kapitala, rezervi i neraspoređenog dobitka kao”garante supstance” dužnika da pokrije dugove prema poveriocima.

13 Objasnite načelo finansijske pažnje? 323

Načelo finansijske pažnje temelji se na bilansiranju gde dolazi do stvaranja latentnih rezervi.Reč je o stvaranju prikrivenih oblika samofinansiranja. Svrha mu je smanjenje rizika od mogućeg budućeg gubitka.

14 Objasnite načelo jasnosti? 323

Načelo jasnosti nameće zahtev da su tačno i razumljivo definisane sve bilansne pozicije.

15 Objasnite načelo povezanosti bilansa? 323

Načelo povezanosti bilansa odnosi se na vremensku uporedivost bilansa, ono se ostvaruje preko podnačela identiteta bilansa, kontinuiteta bilansa, podudarnosti bilansa.

16 Načelo povezanosti bilansa se ostvaruje preko podnačela: identiteta bilansa, kontinuiteta bilansa i podudarnosti bilansa. Objasnite ih?

323

2 | S t r a n a

Načelo identiteta bilansa podrazumjeva bilansiranje tako da bilans otvaranja tekućeg obračunskog perioda bude istovetan zaključnom bilansu predhodnog obračunskog perioda.

Načelo podudarnosti odnosi se na podudarnost finansijskog rezltata tako da zbir periodičnih finansijskih rezultata bude jednak totalnom finansijskom rezultatu.

17 Da bi informacija bila pouzdana, ona mora da se temelji na. 330

Neutralnosti – isključivanje bilo kakvog uticaja na korisnika. Supstanci – da je računodstveno predstavljena u skladu sa svojom supstancom i ekonomskom

realnošću. Potpunosti u okviru materijalnosti i troškova, jer izostavljanje prouzrokuje kreiranje pogrešne,

nepotpune i nepouzdane informacij. Iskustvu koje predstavlja stepen opreznosti u procjenjivanju koje se zahtjeva u uslovima

neizvjesnosti.

18 Objasnite princip primjene nabavne cijene kao osnov procjenjivanja bilansnih pozicija?

332

Kao osnova procjenjivanja bilansnih pozicija temelji se na konceptu istorijskog troška. Pod nabavnom cijenom se podrazumjeva plaćena fakturisana vrednost nabavljenih realnih dobara, kupljenih hartija od vrijednosti ili deviza uvećanih za zavisne troškove nabavke. Primjena ovog principa smatra se prihvatljivim jer se procjenjivanje može kontrolisati.

19 Objasnite princip primjene dnevne cijene kao osnov procjenjivanja bilansnih pozicija?

333

Primjenom se dobijaju sadašnje-realne a ne istorijske vrjednosti iskazane u bilansu na dan bilansiranja. Dnevna cijena važi na dan bilansiranja u procjenjivanju i bilansnom iskazivanju fiksne imovine, zaliha, hov, potraživanja u domaćoj i starnoj valuti.

20 Objasnite princip primjene ponovne nabavne cijene kao osnov procjenjivanja bilansnih pozicija?

334

Ponovna nabavna cijena odgovara organskoj teoriji bilansiranja. Problem njene primjene je u čestoj nepoznatosti te cijene na dan bilansiranja.

21 Objasnite princip primjene dnevne cijene na dan prodaje kao osnov procjenjivanja bilansnih pozicija?

334

Dnevna cijena na dan prodaje je usmjerena da se realno vrjednuju rashodi i prihodi na dan bilansiranja. U pitanju je iskazivanje rashoda i prihoda u bilansu uspjeha po vrijednosti na dan bilansiranja novčanom jedinicom iste kupovne moći. To je posebno naglašeno u uslovima inflacije.

22 Objasnite princip primjene funkcionalne vrijednosti kao osnov procjenjivanja bilansnih pozicija?

335

Primarno je vezan za utvrđivanje cijene kojom se vrjednuju određena osnovna sredstva (fiksna imovina) u skladu sa funkcijom i zadatkom koje ta sredstva obavljaju. Najčešće se ovaj princip vrjednovanja koristi pri bilansnom iskazivanju osnovnih sredstava koja su već knjigovodstveno amortizovana (otpisana), ali su i dalje sposobna za upotrebu.

23 Objasnite princip likvidacione cijene procjenjivanja bilansnih pozicija? 335

3 | S t r a n a

Podrazumjeva korišćenje cena imovinskih dijelova ili čitavog preduzeća koje se mogu postići na tržištu u momentu likvidacije.

Likvidaciona cijena je predviđena cena koja se utvrđuje u početku likvidacije za svako materijalno dobro i preduzeće u likvidaciji, na osnovu kojih se sačinjava likvidacioni bilans i procjenjuje mogućnost izmirivanja obaveza iz likvidacione mase.

24 Ukratko objasnite fer vrijednost kao normativnu osnovu u procjenjivanju bilansnih pozicija?

337

Koncept vrjednovanja primjenom fer vrjednosti u računovodstvu je novijeg datuma i vezuje se za kraj 90-tih godina 20. vjeka, kada je usled krize kreditno-štednih institucija u SAD-u, uočeno da istorijski trošak, odnosno nabavna vrednost, u uslovima povećanja rizika finansiranja, predstavlja deformisanu sliku vrjednosti finansijske aktive sa kojom su raspolagale ove institucije, navodeći investitore da neadekvatno procjenjuju njihovu fundamentalnu vrjednost i da neadekvatno odmjere rizik likvidnosti.Precenjivanje vrjednosti aktive bilo je ozbiljan problem za većinu investitora tog vremena.

25 Šta su to skriveni gubici? 339

Skriveni gubici se ne vide u bilansu uspjeha, niti se mogu uočiti u računovodstvenoj evidenciji, ali se mogu utvrditi analizom gubitaka. Skriveni gubici nastaju višim vrjednovanjem u procesu procjenjivanja sastavnih elemenata aktive bilansa stanja, u odnosu na stvarnu njihovu vrijednost.

26 Ukratko objasnite područja politike bilansa?? 341

Odnose se na svrhu bilansa za interno i eksterno informisanje.

Interni bilans treba svojim sadržajem i realnošću da omogući maksimalnu informisanost o promjenama ostvarenog rezultata – profitabilnosti i finansijskog položaja preduzeća.

Eksterni bilans zahtjeva da svojim sadržajem pruži potrebne informacije spoljnim korisnicimashodno njihovim zahtjevima i potrebama.

27 Ukratko objasnite predmet politike bilansa? 342

Predmet politike bilansa je godišnji zaključni bilans jer njim uprava preduzeća polaže račun o uspješnosti/neuspješnosti i promjenama u finansijskom položaju preduzeća, odnosno, ostvarenju poslovno političkih ciljeva, kako u cjelini tako i po funkcionalnim područjima. Predmet politike bilansa su takođe izvještaji o poslovanju uz zaključni bilans i specijalni bilans.

28 Ukratko objasnite ciljeve politike bilansa? 342

Ciljevi politike bilansa se ispoljavaju kao finansijsko-politički ciljevi i ciljevi publiciteta.

Finansijsko-politički ciljevi se odnose na iskorišćenje mogućnosti, koje pružaju zakonska i računovodstvena regulativa., u oblikovanju rezultata (odnosno finansijskog rezultata). Naspram toga ciljevi publiciteta su usmjereni na pripremanje godišnjeg zaključnog bilansa koji će uticati na javnost.

29 Politika publiciteta? 343

4 | S t r a n a

Ima za cilj stvaranje povoljnog utiska o finansijskom i profitnom položaju preduzeća u javnosti. Ona može biti: a)otvorena (iskrena) b) diskreciona (sklona prećutkivanju).

30 Analiza finansijskih odnosa na relaciji: poslovni zadatak – sredstva (poslovna imovina) je višeslojna i obuhvata.

350

Analiza finansijskih odnosa poslovni zadatak – poslovna imovina, pri čemu je težište na analizi obrtne imovine.

Analizu promjena u strukturi poslovne imovine (fiksne i cirkulišuće). Analizu strukture izvora finansiranja u smislu ispitivanja i ocjene finansijske zaduženosti, odnosno

finansijske samostalnosti. Analizu reprodukcione sposobnosti. Analizu dugoročne finansijske ravnoteže na relaciji odnosa poslovna imovina – izvori finansiranja,

radi sagledavanja finansijske stabilnosti.

31 Šta sačinjava likvidnu imovinu? 354

Gotovina u blagajni i na depozitnim računima po viđenju i oročenim depozitima do godinu dana, u domicilnoj novčanoj jedinici.

Valute – inostrana novčana sredstva. Hartije od vrijednosti unovčive do godinu dana. Kratkoročna (promptna) potraživanja sa rokom naplate do godinu dana. Zalihe. Aktivna vremenska razgraničenja i povraćaj poreza na dodatnu vrjednost.

32 Kratkoročni izvori finansiranja, ili bolje rečeno, kratkoročne obaveze koje dospjevaju za naplatu do godinu dana su.

354

Obaveze prema dobavljačima. Obaveze prema državi – porezi i dr. Obaveze prema radnicima plate – zarade. Obaveze po dospjelim otplatama kratkoročnih dugova – kredita. Pasivna vremenska razgraničenja i plaćanje poreza na dodatnu vrjednost.

33 Šta čini prvi, drugi i treći stepen likvidne imovine? 354

Prvi stepen likvidne imovine čine: novčana sredstva (gotovina plus valute), i hartije od vrijednosti odmah unovčive.

Drugi stepen likvidne imovine kumulativno izražen čine: novčana sredstva, hartije od vrijednosti, plus kratkoročna potraživanja (bez sumnjivih i spornih).

Treći stepen likvidne imovine čine kumulativno sva obrtna sredstva plus hartije od vrijednosti plus kratkoročna potraživanja plus zalihe plus aktivna vremenska razgraničenja.

34 Šta je slobodan neto gotovinski tok? 366

Slobodan neto gotovinski tok je neto gotovinski tok iz redovnog poslovanja umanjen za dividende i iznose za kupovinu nefinansijske imovine, a uvećan za prodaju nefinansijske imovine.

35 Šta je novčani tok? 366

Novčani tok (cash flow) je neto vrijednost iz poslovanja, odnosno, dobitak posle oporezivanja, uvećan za amortizaciju, korigovan za promjenu dugoročnih rezervisanja i drugih nenovčanih obračunskih elemenata, te umanjen za neto nova investiciona ulaganja i umanjen za dispozicije kapitala.

36 Šta je to marža pokrića? 376

5 | S t r a n a

Je razlika između poslovnih prihoda uvećanih za finansijske prihode i umanjen za varijabilne rashode.

37 Šta je poslovni dobitak, bruto i neto dobit? 376

Poslovni finansijski rezultat (poslovni dobitak) je razlika između marže pokrića i fiksnih rashoda uvećanih za pretežno fiksne rashode.

Bruto dobit je razlika između redovnih prihoda i redovnih rashoda.

Neto dobit je bruto dobit umanjena za poreze na bruto dobit.

38 Kako se dobija faktor ukupnog rizika i šta on pokazuje? 379

Ravan je umnošku faktora poslovnog rizika, odnosno (3,6 x 1,5=5,4), a u osnovi pokazuje koliko se brže mijenja bruto finansijski rezultat pri svakoj promjeni marže pokrića.

39 Šta je to marginalni dobitak ili marža pokrića ili kontribuciona dobit? 403

Je dobit koja se dobija kao razlika između između najčešće redovnih prihoda i varijabilnih rashoda.

40 Šta je to poslovni dobitak ili poslovni finansijski rezultat? 403

Je rezultat koji se dobija kao razlika marginalnog dobitka (marže pokrića) i fiksnih rashoda. Poslovni dobitak se još uvećava za neto rashode finansiranja, ako se pri obračunu isključuje prihod po osnovu finansiranja.

41 Šta je to bruto dobit ili bruto finansijski rezultat? 403

Je razlika između redovnih prihoda i redovnih rashoda.

42 Šta je to neto dobit ili neto finansijski rezultat? 403

Je bruto dobit umanjena za poreze na bruto dobit.

43 Šta je neto novčani tok? 403

Neto novčani tok je neto dobitak uvećan za amortizaciju.

43 Šta je to samofinansiranje? 433

Samofinansiranje ili interno finansiranje predstavlja priliv finansijskih sredstava iz redovnog poslovanja u vidu akumulacije i amortizacije.

44 Šta je akumulacija a šta amortizacija? 433

Akumulacija je deo tekućeg neto dobitka zadržanog u poslu i ona označava povećanje sopstvenih izvora poslovnih sredstava koje se bilansira kao samostalna pozicija u bilansu stanja.

Amortizacija ne predstavlja izvor finansiranja u bilansnom smislu s obzirom da ne označava povećanje sopstvenih izvora u pasivi, označava samo transformaciju osnovnih sredstava iz fizičkog u finansijski oblik u toku redovnog poslovanja.

45 Šta je to finansijska konstitucija? 437

6 | S t r a n a

Finansijska konstitucija jeste vrijednost i struktura sredstava i izvora finansiranja iz koje se utvrđuju relacije sredstava po roku vezanosti i izvora po roku raspoloživosti.

46 Navedite eksterne faktore koji utiču na finansijsku ravnotežu? 438

U ove faktore spadaju:

Monetarni sistem i politika Bankarsko – kreditni sistem i politika. Spoljnotrgovinski sistem, devizni režim i politika. Sistem i politika platnog prometa. Sistem i politika primarne i sekundarne raspodjele i poreski sistem i politika. Inflacija i deflacija.

47 Navedite interne faktore koji utiču na finansijsku ravnotežu? 438

U ove faktore spadaju:

Povezanost i uslovljenost elementima sistema. Adekvatnost programa u okviru djelatnosti i poslovanja. Isplativost investiranja. Upravljanje zalihama. Naplata potraživanja. Politika raspodjele dobitka ili korišćenja suficita. Iskorišćenost resursa.

48 Održavanje finansijske ravnoteže podrazumjeva usmjeravanje aktivnosti na dva područja?

439

Prvo područje je struktura imovine i izvora, odnosno aktivnosti se odnose na praćenje pribavljanja i ulaganja dugoročno vezanog (sopstvenog i tuđeg) kapitala.Drugo područje obuhvata dinamično praćenje finansijskih dispozicija u dinamičkom poslovnom procesu.

49 Pravilo finansiranja 1:1? 441

Pravilo koje postavlja zahtjev za postizanjem jednakosti između likvidne imovine prvog stepena (gotovina, hartije od vrijednosti i kratkoročna potraživanja) i obaveze prvog stepena (kratkoročne obaveze).

50 Koeficijent finansijske stabilnosti? 441

Je odnos dugoročno vezane imovine i kapitala, dugoročnih dugova i dugoročnih rezervisanja.Ks<1; Obezbjeđena sigurnost.Ks=1; Ravnoteža postoji a sigurnost je na granici.Ks>1; Nema platežne sposobnosti, sigurnost ne postoji i predstoji insolventnost.

51 Neto obrtna sredstva? 445

Neto obrtna sredstva su razlika između ukupnih obrtnih sredstava i kratkoročnih obaveza. Veličina neto obrtnih sredstava proističe iz različitih kombinacija iz kratkoročnih i dugoročnih izvora finansiranja u finansijskoj strukturi preduzeća.

52 Neto obrtni fond? 446

Se koristi kao kriterijum za utvrđivanje i ocjenu finansijske ravnoteže, kao pretpostavka održavanja likvidnosti.

53 Trajna obrtna sredstva? 447

7 | S t r a n a

Trajna obrtna sredstva su dio dugoročno vezane imovine angažovane u zalihama sirovina i materijala, sitnog inventara i ambalaže, nedovršene proizvodnje, poluproizvoda, gotovih proizvoda i robe, koja su determinisana njihovim prosječnim stanjima u proteklih dvanaest mjeseci.

54 Po čemu je specifično operativno poslovanje? 451

Specifično je po tome što je usmjereno na podršku i povećanje planirane efikasnostikao načina povećavanja uspješnosti i zaštite vrijednosti, odnosno usmjereno je na kontrolu i odvijanja procesa i ocjenjuje se kao stanje stabilnosti ili reda i kao stanje nestabilnosti i krize.

55 Po čemu je specifično poslovanje na duži rok?

Specifično je po tome što teži i u cjelini se odvija kao proces koji je usmjeren na promjenu efikasnosti kao načina povećanja uspješnosti i zaštite vrijednosti, odnosno usmjereno je na promjene svojstva potencijala i stalno održavanje sposobnosti za dugotrajan opstanak.

56 Sa kojih pozicija možemo pristupiti ispitivanju i ocjeni uticaja istraživanja i razvoja efikasnost i efektivnost poslovanja?

454

Možemo pristupiti sa sljedećih pozicija:

- Analiza razvoja tehničkih inovacija u preduzeću

- Analiza rizika od odgovornosti primjenjenih tehničkih inovacija u preduzeću.

57 Navedite zahtjeve društveno-ekonomskog okruženja relevantne za definisanje pravca rasta i razvoja preduzeća?

460

Ovi zahtjevi su:

EkološkiHumanitarniPolitički

58 Navedite zahtjeve ekonomskog okruženja relevantne za definisanje pravca rasta i razvoja preduzeća?

462

Ovi zahtjevi su:

LikvidnostProizvodnost (rada i kapitala)Profit se shvata kao trošak budućnosti.

59 Navedite četiri prioritetne veličine koje respektivno determinišu orjentaciju upravljačke aktivnosti preduzećem u njihovom hijerarijskom sljedu?

470

8 | S t r a n a

Supstanca preduzećaDobitak (profit)PotencijalSnaga menadžmenta

60 Upravljačke ciljne veličine, utemeljene na potencijalima, mogu se izraziti relacijam. Navedite kojim relacijama?

473

Potencijal – uspjehUspjeh – likvidnostPotencijal – rastPotencijal - razvoj

61 Ukratko objasnite bilans novčanih tokova i izvještaj revizora? 474

Bilans novčanih tokova – svrha mu je prikaz toka gotovine, odnosno priliva i odliva novčanih sredstava – likvidnost, odnosno, bilans tokova kapitala i imovine.

Izvještaj revizora pruža potvrdu (ili osporava) da dati bilansi prikazuju pravo stanje.

62 Definišite operativne i periodične poslovne izvještaje? 475

Operativni (dnevni, nedeljni, desetodnevni, ili dekadni i mjesečni) poslovni izvještaji namjenjeni su informacionim potrebma i potrebama odlučivanja operativnog menadžmenta.

Periodični su oni poslovni izvještaji koji se ponavljaju iz perioda u period poslovne godine: kvartalni, polugodišnji.

63 Objasnite godišnji i posebni poslovni izvještaj? 475

Godišnji izvještaji sadrže najsloženiju problematiku, koja se odnosi na plan i ostvarenje plana u tekućoj godini.

Posebni izvještaji se pripremaju i dostavljaju korisnicima u posebnim situacijama, od slučaja do slučaja, prema potrebi.

64 Godišnji izvještaj o poslovanju prema IV direktivi sadrži? 476

Prikaz i ocjene finansijskog položaja pravnog lica. Prikaz i ocjenu ostvarenog rentabiliteta. Prikaz i ocjenu ostvarenosti novčanih tokova. Informacije o važnim događajima koji su se desili od isteka poslovne godine za koju se izvještaj

podnosi. Informacije o istraživačko – razvojnim aktivnostima i perspektivi razvoja. Informacije o otkupu sopstvenih akcija.

65 Godišnji izvještaj koji objavljuju neke javne korporacije, čine obavezno sljedeći najvažniji djelovi.

477

Analiza poslovanja tokom protekle godine koju daje rukovodstvo. Finansijski izvještaji (bilansi). Napomene uz finansijske izvještaje uključujući glavne računovodstvene metode koje je koristila data

kompanija. Revizorski izvještaj. Rezime poslovanja tokom petogodišnjeg ili desetogodišnjeg perioda.

9 | S t r a n a