analiza hrvatske ict industrije 1999.-2009. - prvi dio
TRANSCRIPT
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
1/120
ANALIZA HRVATSKE ICT INDUSTRIJE1999 - 2009Pregled ukupne ICT industrije
Pregled ICT industrije po segmentima
IDC Adriatics
Veljaa, 2011.
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
2/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics2
Contents
SAETAK ................................................................................................................................................... 4
OBUHVAT STUDIJE ................................................................................................................................... 6
OPE METODOLOKE NAPOMENE .......................................................................................................... 7
1. PREGLED UKUPNE HRVATSKE ICT INDUSTRIJE .................................................................................. 10
1.1. Broj ICT poduzea u Hrvatskoj .................................................................................................... 14
1.2. Broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji ................................................................................... 17
1.3. Ukupni prihod hrvatske ICT industrije ........................................................................................ 20
1.4. Dodana vrijednost hrvatske ICT industrije ................................................................................. 24
1.5. Neto plae u hrvatskoj ICT industriji .......................................................................................... 261.6. Izvoz hrvatske ICT industrije ....................................................................................................... 29
2.1. IT usluna poduzea ................................................................................................................... 33
2. PREGLED HRVATSKE ICT INDUSTRIJE PO SEGMENTIMA ................................................................... 33
2.1.1 Globalne tehnoloke tvrtke .................................................................................................. 37
2.1.2. Sistem integratori ................................................................................................................ 39
2.1.3. Proizvoai softvera ............................................................................................................ 41
2.1.4. IT edukatori ......................................................................................................................... 42
2.1.5. IT konzultanti ....................................................................................................................... 44
2.1.6. Pruatelji outsourcing usluga .............................................................................................. 45
2.1.7. Dobavljai s dodanom vrijednou ...................................................................................... 47
2.1.8. Implementatori softverskih aplikacija ................................................................................. 49
2.1.9. IT Servisna poduzea ........................................................................................................... 50
2.1.10. Ostala IT usluna poduzea ............................................................................................... 52
2.1.11. CLOUD usluna poduzea .................................................................................................. 53
2.2. Softverska poduzea (ISVs Independent Software Vendors) .................................................. 54
2.2.1. Globalni proizvoai softvera ............................................................................................. 58
2.2.2. Lokalni proizvoai ERP aplikacija ...................................................................................... 60
2.2.3. Lokalni proizvoai knjigovodstvenih aplikacija ................................................................. 61
2.2.4. Lokalni proizvoai horizontalnih aplikacija ....................................................................... 63
2.2.5. Lokalni proizvoai vertikalnih aplikacija ........................................................................... 65
2.2.6. Lokalni proizvoai CLOUD aplikacija ................................................................................. 67
2.3. Proizvoai IT opreme ................................................................................................................ 67
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
3/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics3
2.3.1. Sastavljai osobnih raunala ............................................................................................... 70
2.3.2. Ostali proizvoai hardvera ................................................................................................ 72
2.4. Trgovci IT produktima (IT Channel Companies).......................................................................... 74
2.4.1. IT distributeri ...................................................................................................................... 77
2.4.2. IT maloprodajni lanci .......................................................................................................... 79
2.4.3. IT trgovci na malo ............................................................................................................... 80
2.4.4. Korporativni IT dobavljai ................................................................................................... 82
2.4.5. Web IT trgovine .................................................................................................................. 83
2.5. Poduzea za prijenos komunikacija (Carrier Services Companies) ............................................. 85
2.5.1. Telekom operateri ............................................................................................................... 89
2.5.2. Kablovski operateri .............................................................................................................. 91
2.5.3. Pruatelji pristupa internetu ............................................................................................... 92
2.5.4. Pruatelji telekom infrastrukturnih usluga .......................................................................... 94
2.5.5. Pruatelji telekom usluga s dodanom vrijednou .............................................................. 95
2.6. Poduzea za servisnu podrku telekom opreme i ureaja (Telecom Support Services
Companies)........................................................................................................................................ 96
2.6.1. Telekom sistem integratori ................................................................................................. 99
2.6.2. Telekom dobavljai s dodanom vrijednou ..................................................................... 1012.6.3. Telekom servisna poduzea .............................................................................................. 102
2.6.4. Ostala telekom usluna poduzea ..................................................................................... 104
2.7. Proizvoai telekom produkata (Telecom Products Vendors) ................................................. 105
2.7.1. Globalni proizvoai telekom opreme .............................................................................. 107
2.7.2. Lokalni proizvoai telekom opreme ................................................................................ 110
2.8. Trgovci telekom produktima (Telecom Channel Companies)................................................... 111
2.8.1. Telekom distributeri .......................................................................................................... 114
2.8.2. Telekom maloprodajni lanci .............................................................................................. 116
2.8.3. Telekom trgovci na malo ................................................................................................... 117
2.8.4. Korporativni telekom dobavljai ....................................................................................... 118
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
4/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics4
U 2009. hrvatska ICT industrija se sastojala od 2.139 poduzea s 27.881 radnim
mjestom. Ukupni prihod ICT industrije dosegao je 32,4 milijarde kuna, a dodana
vrijednost 11,5 milijardi ili 35% ukupnog prihoda. IT komponenta ICT industrije
ukljuivala je 1.853 tvrtke s ukupno 15.114 radnika. Ukupni prihod IT sektora iznosio
je 12,6 milijardi kuna, a dodana vrijednost 3,30 milijardi. Telekom sektor ukljuio je
285 tvrtki s 12.767 radnih mjesta. Telekom industrija ostvarila je ukupni prihod od
19.79 milijardi i generirala 8,16 milijardi dodane vrijednosti.
U razdoblju 1999-2009 ukupni prihod hrvatske ICT industrije je rastao po prosjenoj
godinjoj stopi rasta (PGSR) od 10,6%. Ta bi stopa bila i via da u 2009. nije, po prvi
puta u promatranom razdoblju, zabiljeen pad u odnosu na godinu dana ranije za
11.4%. Unutar toga PGSR za IT industriju je iznosio 12,4% dok je telekom segment
rastao po PGSR od 9,6%.
ICT industrija je u ovoj studiji ralanjena na osam kategorija. Kategorije se
meusobno razlikuju po veliini i relativnom udjelu u ukupnoj industriji, stupnju
koncentracije po ukupnom prihodu, broju radnih mjesta, prosje
nim pla
ama,dinamici rasta, izvozu i drugim znaajkama odraavajui njihove razvojne
determinante (institucionalne i ekonomsko- politike okvire), dotok stranih investicija,
privatizaciju, dostignuti stupanj ivotnog ciklusa tehnologije, stupanj izloenosti
konkurentskim silnicama iz inozemstva, obliku i porijeklu vlasnitvu itd.
IT usluna poduzea Kategorija obuhvaa poduzea koja najvei dio svoje
dodane vrijednosti generiraju pruanjem IT usluga, a koje ukljuuju i razvoj i
programiranje softvera po narudbi. U 2009. IDC je identificirao 1.013 takvih tvrtki
s ukupno 8.041 zaposlenih to predstavlja 55% svih IT tvrtki u zemlji. Time su ITusluna poduzea bila najzastupljenija kategorija unutar ICT industrije u zemlji. IT
uslune tvrtke zabiljeile su i najbri rast to se tie ukupnog prihoda, broja
poduzea i broja zaposlenih - PGSR za razdoblje 1999-2009 za ukupni prihod bio
je 14,2% i broj radnih mjesta 11,4%.
Softverska poduzea najvei dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju razvojem
gotovih softverskih proizvoda (packaged software), odnosno prodaje licenci i s
njima povezanog odravanja. U 2009. IDC je identificirao 373 tvrtke s ukupno
3.552 zaposlena, to predstavlja 20% svih IT tvrtki u zemlji. U promatranom
SAETAK
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
5/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics5
razdoblju ukupni prohod softverskih poduzea rastao je po PGSR od 11,4% i broj
zaposlenih po 7,7%.
Proizvoai IT opreme preteiti dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju
proizvodnjom hardverskih produkata, uglavnom sastavljanjem osobnih raunala.U 2009., identificirano je samo 17 takvih poduzea s 162 zaposlena i udjelom od
samo 0,8% u ukupnom prometu IT industrije. Proizvodnja IT opreme u zemlji
postaje marginalna kategorija. U promatranom razdoblju broj takvih poduzea u
zemlji smanjen je po PGSR od 12,4%, broj radnih mjesta pa 7,1%, a njihov
ukupni prihod po 13,8%.
Trgovci IT opremom najvei dio svoje dodane vrijednost ostvaraju prometom IT
opreme i uz nju vezanih komponenti, rezervnih dijelova, razni dodataka i
potronog materijala te paketnog softvera. U 2009. IDC je identificirao 450 takvih
kompanija s ukupno 3.359 zaposlenih to predstavlja 24% svih IT tvrtki u zemlji.
IT trgovci bili druga najzastupljenija kategorija unutar ICT industrije u zemlji
Ukupni prihod IT trgovaca u razdoblju 1999-2009 rastao je PGSR od 13,8%, a
broj radnih mjesta po 8,3%.
Tvrtke za prijenos komunikacija (telekom operatori) Poduzea koja najvei
dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju pruanjem usluga prijenosa komunikacija.
U 2009. IDC je identificirao 105 takvih tvrtki s 9.167 zaposlenih to predstavlja
5% svih tvrtki, ali 33% radnih mjesta u ICT industriji u zemlji. Ukupni prihod
poduzea za prijenos komunikacija u razdoblju 1999-2009 rastao je po PGSR od11,0% dok broj radnih mjesta opao za 2.2%.
Telekom uslune tvrtke preteiti dio dodane vrijednosti ostvaruju podrkom i
odravanjem telekom opreme i ureaja odnosno fokusirane su na projektiranje,
instalaciju, odravanje i popravke opreme telekom operatera, telefonske
infrastrukture poslovnih korisnika i potroakih ureaja. U 2009. IDC je
identificirao 79 takvih poduzea, sa 701 zaposlenim. Ukupni prihod telekom
uslunih tvrtki u razdoblju 1999-2009 rastao je po PGSR od 16,4% a radnih
mjesta po 10,5%.
Telekom proizvoai preteiti dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju
proizvodnjom i prodajom telekomunikacijske opreme U 2009., proizvodnjom
telekom opreme u zemlji se bavilo 30 tvrtki s ukupno 2.372 zaposlena. Ukupni
prihod telekom uslunih tvrtki u razdoblju 1999-2009 rastao je po PGSR od
16,4% a radnih mjesta po 10,5%.
Telekom trgovci najvei dio svoje dodane vrijednost ostvaraju prometom
telekom opreme i ureaja i uz njih vezanim rezervnim dijelovima, dodacima i
potronim materijalom. U 2009. IDC je identificirao 71 takovu firmu s ukupno 527
zaposlenih. Ukupni prihod telekom trgovaca u razdoblju 1999-2009 rastao jePGSR od 1,6%, a broj radnih mjesta po 2,8%.
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
6/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics6
Ovu studiju naruili su: Sredinji dravni ured za eHrvatsku, Udruga za
informatike i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i
Udruga za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Ciljevi studije su da:
prui uvid u obujam, strukturne znaajke, dinamiku razvitka te analizu
razvojnih determinanti ICT industrije
osvijetli ulogu i relativnu poziciju koju ICT industrija ima u nacionalnom
gospodarstvu
prui komparaciju uloge i znaaja ICT industrije prema drugim usporedivim
zemljama
Konani cilj studije je da prikae i ocjeni doprinos ICT industrije nacionalnim
interesima koji se oituju u broju radnih mjesta, doprinosu drutvenom proizvodu
i obujmu poreznih prihoda koje generira te tehnolokom nivou i razvojno
istraivakom potencijalu zemlje.
Nalazi ove studije mogu primarno posluiti kao:
podlogu za pregovore izmeu tvrtki iz ICT sektora i njihovih industrijskih
asocijacija s predstavnikih tijelima i dravnom administracijom,
gospodarskim asocijacijama, akademskom zajednicom, agencijama za razvoj
i poticanje izvoza i stranih ulaganja, medijima i drugim dionicima u pogledu
stvaranja povoljnih i poticajnih uvjeta za razvitak ICT industrije i njenog
utjecaja na cjelokupni razvitak gospodarstva i drutva u cjelini
podloga za artikuliranje razvojne strategije ICT sektora i njegovogproimanja s ukupnim gospodarstvom
osnovu za meunarodne usporedbe dinamike i nivoa razvitka ICT
industrije
polazite za daljnju, detaljniju mikroekonomsku analizu pojedinih grupa,
odnosno pojedinih poduzea unutar industrije
IDC Adriatics je slinu studiju, koja je obuhvatila razdoblje 1999-2004 pripremio
2005. godine.
OBUHVAT STUDIJE
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
7/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics7
(1) Studija poiva na odabranom nizu pokazatelja iz slubenih podataka iz rauna
dobiti i gubitka ICT tvrtki u Hrvatskoj koje obrauje i priprema Fina i to za godine od
1999. do zakljuno 2009. Ti podaci su: ukupni prihod, dobit, amortizacija, trokovi
nabave robe, neto plae, trokovi za osoblje, izvoz i broj zaposlenih.
(2) U ICT industriju ukljuene su tvrtke svrstane u sljedee razrede prema NKD 2007
(ili NACE Rev.2) klasifikaciji djelatnosti.
C 26.20 Proizvodnja raunala i periferne opreme
C 26.30 Proizvodnja komunikacijske opreme
G 46.51 Trgovina na veliko raunalima, perifernom opremom isoftverom
G 46.52 Trgovina na veliko elektronikim i telekomunikacijskimdijelovima i opremom
G 47.41 Trgovina na malo raunalima, perifernim jedinicama isoftverom u specijaliziranim prodavaonicama
G 47.42 Trgovina na malo telekomunikacijskom opremom uspecijaliziranim prodavaonicama
J 58.21 Izdavanje raunalnih igara
J 58.29 Izdavanje ostalog softvera
J 61.10 Djelatnosti iane telekomunikacije
J 61.20 Djelatnosti beine telekomunikacije
J 61.30 Djelatnosti satelitske telekomunikacije
J 61.90 Ostale telekomunikacijske djelatnosti
J 62.01 Raunalno programiranje
J 62.02 Savjetovanje u vezi s raunalima
J62.03 Upravljanje raunalnom opremom i sustavom
J 62.09 Ostale uslune djelatnosti u vezi s informacijskomtehnologijom i raunalima
J 63.11 Obrada podataka, usluge posluitelja i djelatnosti povezane snjima
OPE METODOLOKE NAPOMENE
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
8/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics8
Q 85.59 Ostalo obrazovanje i pouavanje (identificirani subjekti ICTedukacija i treninga)
S 95.11 Popravak raunala i periferne opreme
S 95.12 Popravak komunikacijske opreme
Treba napomenuti da je prelazak na NACE Rev. 2 , od 2008. (u odnosu na prijanju
verziju Rev.1.1.) omoguio bolji obuhvat ICT industrije, posebno u dijelu trgovine.
Naime, sada su veleprodajne i maloprodajne jedinice informatikim i
telekomunikacijskim produktima izdvojene iz ostale trgovine, to poboljava praenje
tog dijela ICT industrije.
(3) Polazni kriterij klasifikacije poduzea bila je preteita djelatnost pod kojom je
pojedina tvrtka registrirana kod Dravnog zavoda za statistiku. Preteita djelatnost bipak trebala biti ona kojom poduzee ostvaruje najvei dio svoje dodane vrijednosti.
(Dodana vrijednost zbroj je dobiti, trokova za osoblje i amortizacije).
Meutim kad je ICT industrija u pitanju to za veliki broj tvrtki nije slu aj. Tvrtke su
naime esto registrirane u NACE razredima koji ne odraavaju djelatnost kojom
poduzee ostvaruje najvei dio dodane vrijednosti. Eklatantan primjer u tom pogledu
je razred C26.20 Proizvodnja raunala i periferne opreme, koja bi po definiciji
trebala pokrivati PC asemblere. No broj specijaliziranih sastavljaa raunala, koji
tom djelatno
u ostvaruju ve
inu svoje dodane vrijednosti, danas je manji oddesetak. A slubena statistika nudi podatak o ak 280 takovih poduzea. Tu su
primjerice registrirani King ICT, Storm Computers, M San Grupa, Dekod Telekom,
Kodeks, Microline, PIS, Times Computers itd. Slino tome, pod IT trgovce su, iako
najvei dio dodane vrijednosti ostvaruju drugom djelatnou, slubeno svrstani
Combis, S&T Hrvatska, Infosistem, BDS, BCC Services, Softpro Tetral itd.
Zbog toga, a i nekih dodatnih kriterija koji omoguuju svrsishodno i transparentno
grupiranje slinih poduzea te nekih izuzetaka, koji su rezultat dugogodinjeg
iskustva u pra
enju pra
enja ICT industrije, a koja omogu
uju kvalitetniju analizunjene strukture, IDC u ovoj studiji, ralanjuje ICT industriju na osam temeljnih
kategorija, etiri IT i etiri telekom, koje se pak dalje ralanjuju na etrdesetak
podkategorija.
(4) Izuzetak od principa da je svako poduzee kategorizirano u (samo) jednu
kategoriju primijenjen je kod:
Ericsson Nikola Tesla i Siemens zastupljeni su u obje sastavnice ICT
industrije: IT (IT sistem integratori) i telekom (globalni proizvoai telekom
opreme). To je uinjeno zbog injenice da se radi, za nae prilike o relativno
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
9/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics9
velikim poduzeima a koja su znaajno zastupljena u obje komponente ICT
industrije. Ukupni prihod i ostale pokazatelji za te dvije tvrtke podijeljeni su na
nain da je u IT komponentu ukljuena vrijednost njihovih IT usluga kako to prati
IDC Adriatics u svojim redovnim godinjim reportima o IT uslugama, dok jepreostali dio poslovanja ukljuen u telekom industriju.
(5) Izuzetak od principa da se financijski pokazatelji poduzea uzimaju u cijelosti
primijenjen je kod:
Za Finu nije ukljuen njen ukupni prihod (i drugi ukupni pokazatelji), ve samo
procijenjeni prihod od IT usluga (Prema IDC-u) i tome prilagoeni ostali
pokazatelji.
(6) Izuzetak od principa da kriterij razvrstavanje bude ostvarivanje preteitom dijela
dodane vrijednosti primijenjen je:
Kod lokalnih proizvoaa paketnog softvera. Poduzea su uvrtena u ovu
kategoriju po kriteriju da nude prepoznatljiv of-the-shelf proizvod pakiranog
softvera, bez obzira da li na to da li prodajom tog softvera ostvaruju najvei dio
dodane vrijednosti.
(7) In2 Grupa, Gisdata Grupa i TIS Grupa ukljuene su kao pojedinani subjekti tj.
zbrojeni su i konsolidirani pokazatelji drutava koje objedinjuju.
(8) ICT poduzea ukljuuju dionika drutva (d.d.) i drutva s ogranienom
odgovornou (d.o.o.).
(9) U ukupan broj poduzea ukljuene su tvrtke s ukupnim prihodom veim od
100.000 kuna. Pretpostavka je da poduzee svojim djelovanjem mora ostvariti
prihod dostatan za isplatu barem jedne prosjene mjesene plae. Ovaj kriterij
primijenjen je bez obzira na injenicu da li poduzee ima zaposlenih ili nema. Tako
su tvrtke bez zaposlenih, a s godinjim prihodom koji premauje 100.000 kuna
takoer ukljuena.
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
10/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics10
U zadnje dvije dekade, u jednakim okvirima, ali polazei s razliitih startnih pozicija
IT i telekom industrija u Hrvatskoj biljee razliit razvojni put.
IT industrija kao i obujam potronje informatikih produkata i usluga u Hrvatskoj
gube vodeu poziciju meu centralnim i istonim europskim zemljama, koja je
dostignuta dinaminim razvitkom IT industrije i trita u osamdesetim, a koja je
uvelike bila odraz prijanje otvorenosti zemlje (tada Jugoslavije) zapadnim
utjecajima i uvozu. Rat do prve polovice devedesetih, neadekvatna i tetnaprivatizacija, izostanak industrijske strategije i odgovarajuih poticajnih politika,
relativno spori gospodarski rast, politika precijenjene kune, zajedno s ogranienjima
relativno malog trita rezultirali su time da hrvatski IT ve niz godina gubi trku sa
zemljama susjedima Slovenijom i Maarskom, zatim Slovakom, a u zadnje vrijeme
s brzo rastuim Rumunjskom i Bugarskom.
Poetkom devedesetih IT industrija se raspadom i nestankom tada relativno velikih
IT tvrtki (primjerice Velebit, Iskra Delta, TRS, RIZ i dr.) kao i raunarskih centara niza
velikih poduze
a nestalih u privatizacijskoj dungli jo vie atomizira. Poduzetnijiinformatiki strunjaci, bivi zaposlenici tih poduzea utemeljuju nekoliko stotina
novih veoma malih IT firmi. U 1999., poetnoj godini ovog istraivanja, od ukupno
1.141 registrirane IT tvrtke tek tri od njih zapoljavaju neto vie od 100 radnika dok
958 ima manje od 10 zaposlenih. Jasno, takva poduzea u pravilu nisu mogle
dosei kritinu masu u smislu ekspertize, financijske snage, upravljakih i
marketinkih vjetina za preuzimanje veih i sloenijih IT projekata. Stoga, velika
veina od njih svoje aktivnosti usmjerava na sastavljanja osobnih raunala,
programiranju poslovnog softvera za mala i srednja poduzea i jednostavnije oblike
pruanja IT usluga, a sve to, u pravilu rade u ogranienim lokalnim teritorijalnimokvirima. S vremenom, oni poduzetniji i uspjeniji meu njima uspostavljaju
partnerske odnose s internacionalnim IT kompanijama, stjeu ekspertizu, brzo rastu i
ire svoje poslovanje na cijelu dravu, a i susjedne zemlje (danas Adriatic regija).
Tako se postepeno izdvaja tridesetak IT tvrtki "lokalnih ampiona" (a nekih od njih i
znaajnih regionalnih igraa) kako u distribuciji i prodaji IT opreme tako i na
podru jima sistemske integracije, proizvodnji softvera i implementaciji softverskih
rjeenja To su poduzea koja danas koji danas predvode IT industriju u zemlji.
Meutim, te su tvrtke jo uvijek u meunarodnim razmjerima, a i u domaim
1. PREGLED UKUPNE HRVATSKE ICT
INDUSTRIJE
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
11/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics11
okvirima komparirano s drugim djelatnostima, relativno skromne veliine gledajui
broj radnih mjesta i promet koji generiraju.
Interesantno je tu spomenuti da su jo uvijek najvee koncentracije IT
profesionalaca u zemlji nalaze izvan same IT industrije. Naime broj zaposlenih u
internim IT odjelima pojedinih kompanija, recimo Hrvatske elektroprivrede,
Zagrebake banke, Privredne banke, a nali bi se tu i jo neki subjekti, i danas
nadmauje broj radnih mjesta i u najbrojnijoj od IT tvrtki u zemlji.
Istovremeno, veliki internacionalni IT vendori se, openito teko i relativno kasno
odluuju na izravno prisustvo u zemlji. A kada to i ine, radi se o relativno malom
broju radnih mjesta. Vee investicije recimo u razvojne softverske centre i logistiko-
distribucijske vorita izostaju, a proizvodna green-fieldulaganja se i ne spominju.
Radi se u osnovi o prodajno-marketinkim filijalama, koje organiziraju i upravljaju
partnerskom mreom, kanalom distribucije i marketinkim aktivnostima, a tek u
ogranienoj mjeri izravno pruaju IT usluge korisnicima.
Kretanja u telekom industriji bila su bitno drugaija. Brzo rastua potranja za
telekomunikacijskom uslugama gospodarstva, javnog sektora i kuanstava i
potencijalni lukrativni profiti koji su se u toj djelatnosti bili sasvim izvjesni doveli su do
znaajnih akvizicija, odnosno pritjecanja stranih investicija u zemlju u iznosu od oko
2,5 milijardi USA dolara. Postojei telekom monopol Hrvatske telekomunikacija
prodan je Deutsche Telekomu; istaknuti proizvoa telekomunikacijske opreme
Nikola Tesla snano prisutan na istonoeuropskom tritu prodan je Ericssonu, dok
je Siemens kupujui ATM utemeljio snanu lokalnu podrunicu. Treba spomenuti da
su i Ericsson Nikola Tesla i Siemens oformili snane odjele za razvoj softvera, svaki
s oko 700 programera koji radili za interne potreba svojih korporacija. Kasnije, na
scenu dolaze i mobilni operater VIPNet, investicija Austrian Mobilcoma, te prije
nekoliko godina i trei mobilni operater Tele2. Poinju djelovati i domai telekom
igrai OT Optima telekom, H1 Telekom, Metronet telekomunikacija i dr.
U ovim okvirima, hrvatska ICT industrija u 2009. godini imala je 13 poduzea s preko
200 zaposlenih. Od toga sedam je bilo telekom tvrtki - tri telekom operatora: HT-
Hrvatski Telekom, T-Mobile i VIPNet; lokalna podrunica globalnog telekom
tehnolokog vendora Ericsson Nikola Tesla (telekom dio), Volex, Odailjai i veze i
RIZ odailjai. Istodobno, est tvrtki s vie od 200 radnika iz IT industrije bili su:
Siemens IT Solutions and Services, Apis IT, In2 Grupa, Combis, Renoprom i King
ICT.
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
12/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics12
Tablica 1
ICT poduzea u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 1999
Kategorije broja zaposlenihBroj
poduzea
Broj
zaposlenih
Ukupni
prihod
(KnM)
Dodana
vrijednost
(KnM)
Izvoz
(KnM)
Preko 200 5 13.725 7.486,12 3.738,60 1.361,59
Udio (%) 0,4% 66,0% 63,1% 82,3% 83,7%
100-200 5 648 219,54 92,51 31,18
Udio (%) 0,4% 3,1% 1,9% 2,0% 1,9%
50-99 8 531 176,56 52,19 5,56
Udio (%) 0,7% 2,6% 1,5% 1,1% 0,3%
30-49 19 721 660,45 106,89 49,08
Udio (%) 1,7% 3,5% 5,6% 2,4% 3,0%
10-29 146 2.220 1.867,98 282,35 103,94
Udio (%) 12,8% 10,7% 15,8% 6,2% 6,4%
5-9 231 1.519 803,94 148,62 50,61
Udio (%) 20,2% 7,3% 6,8% 3,3% 3,1%
1-4 706 1.443 630,77 119,36 25,45
Udio (%) 61,9% 6,9% 5,3% 2,6% 1,6%
0 21 0 11,88 1,02 0,00
Udio (%) 1,8% 0,0% 0,1% 0,0% 0,0%
Total 1.141 20.807 11.857,24 4.541,55 1.627,41
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Tablica 2
ICT poduzea u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Kategorije broja zaposlenihBroj
poduzea
Broj
zaposlenih
Ukupni
prihod
(KnM)
Dodana
vrijednost
(KnM)
Izvoz
(KnM)
Preko 200 13 11.273 16.742,61 7.611,26 2.142,95
Udio (%) 0,6% 40,4% 51,7% 66,4% 48,1%
100-200 20 3.034 5.132,52 1.113,17 1.185,15
Udio (%) 0,9% 10,9% 15,8% 9,7% 26,6%
50-99 35 2.458 3.092,95 671,26 308,83
Udio (%) 1,6% 8,8% 9,5% 5,9% 6,9%
30-49 53 2.108 1.977,36 462,84 199,15
Udio (%) 2,5% 7,6% 6,1% 4,0% 4,5%
10-29 277 4.422 3.060,09 874,98 336,87
Udio (%) 13,0% 15,9% 9,4% 7,6% 7,6%
5-9 347 2.270 1.265,59 380,18 165,52
Udio (%) 16,2% 8,1% 3,9% 3,3% 3,7%
1-4 1.176 2.316 994,45 313,89 92,75
Udio (%) 55,0% 8,3% 3,1% 2,7% 2,1%
0 217 0 131,27 38,10 26,87
Udio (%) 10,1% 0,0% 0,4% 0,3% 0,6%
Total 2.138 27.881 32.396,84 11.465,67 4.458,10
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Usporedbe radi, 1999. godine samo 5 poduzea zapoljavalo je preko 200 djelatnika
i sve su bile telekom tvrtke.
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
13/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics13
Broj poduzea s brojem zaposlenih izmeu 100 i 200 bio je 20 (prema samo pet u
1999.). Od toga 12 je bilo IT tvrtki: IBM Hrvatska, Ericsson Nikola Tesla (IT dio),
Exor, S&T Hrvatska, TIS Grupa, Informatika Vrbani, HG Spot, Eurotrade, PCE, M
San Grupa, InfoDom i CROZ. Osam telekom tvrtke u kategoriji 100-200 radnika bilesu: B.net Hrvatska, Metronet telekomunikacije, OT Optima telekom, Iskon Internet,
H1 Telekom., VIPNet usluge, Tango komunikacije, Markottel i Nokia Siemens
Networks.
Tih 33 poduzea, koja ine 1,5% od ukupnog broja ICT tvrtki u zemlji, uzeta zajedno
zapoljavala su 51% radnika, ostvarila su 68% ukupnog prihoda, 76% dodane
vrijednosti i 75% izvoza hrvatske ICT industrije.
Nasuprot tome, najvei broj ICT tvrtki u zemlji, njih 1.176 ili 55% imalo je od 1 do 4
zaposlena, dok je 217, ili 10% tvrtki bilo bez radnika.
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
14/120
Pripremio IDC Adri
1.1. Broj I
U 2009., broj I
njih 1.853 ili 8
preostalih 13%
stopi rasta (PG
Broj tel
Godini (PG
zadnje tri
usluge s do
Istodob
je rastao b
raunala bit
Tablica 3
Broj ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009
Kategorije poduzea 1999
IT uslune tvrtke (ITS) 455
Softverska poduzea (ISV) 232
Proizvoai IT opreme 64
Trgovci IT produktima 287
IT total 1.038Telekom operateri 14
Telekom trgovci 32
Proizvoai telekom opreme 28
Telekom podrka i odravanje 29
Telekom total 103
ICT total 1.141
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Grafikon 1
1999 20
1.038 1.07
103
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
CT poduzea u Hrvatskoj
T poduzea u Hrvatskoj dosegao je 2.138. Od
7% bila su IT poduzea, dok je broj telekom
. Izmeu 1999. i 2009. broj ICT tvrtki poveao s
SR) od 6,5%. Pri tome se:
kom tvrtki vie nego udvostruio, sa 103 u 19
SR Od 10,8%). Posebno brz rast broja telekom
odine to odraava naroito brzi rast tvrtki
danom vrijednou.
no, broj IT tvrtki rastao je prosjenoj stopi od 6,
roj IT uslunih tvrtki (PGSR 8,2%) dok je br
no smanjen (s 57 u 1999. na 9 u 2009.)
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
464 510 585 638 674 723 789
241 254 277 290 300 316 329
57 54 56 53 45 43 3
311 318 354 372 394 396 423
1.073 1.136 1.272 1.353 1.413 1.478 1.57519 23 28 37 42 56 6
32 32 33 34 38 44 48
29 29 31 30 30 30 28
30 33 38 46 45 50 56
110 117 130 147 155 180 196
1.183 1.253 1.402 1.500 1.568 1.658 1.771
00 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
3 1.1361.272
1.353 1.4131.478
1.5751.650
1.
110 117 130 147 155180 196 213
Broj ICT poduzea u Hrvatskoj, 1999-2009
IT tvrtke Telekom tvrtke
Adriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
14
toga daleko vei dio,
tvrtki iznosio 285 ili
prosjenoj godinjoj
99., na 285 u 2009.
tvrtki zabiljeen je u
oje pruaju telekom
0%. Od toga najbre
j sastavljaa stolnih
2007 2008 2009 PGSR
851 904 1.013 8,3%
340 347 373 4,9%
28 21 17 -12,4%
431 456 450 4,6%
1.650 1.728 1.853 6,0%69 88 105 22,3%
51 63 71 8,4%
28 30 30 0,7%
65 70 79 10,5%
213 251 285 10,8%
1.863 1.979 2.138 6,5%
2008 2009
.7281.853
251 285
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
15/120
Pripremio IDC Adri
Tablica 4
Udio pojedinih kategorija poduzea (%) u ukupnom broju I
Kategorije poduzea 1999
IT uslune tvrtke (ITS) 39,9%
Softverska poduzea (ISV) 20,3%
Proizvoai IT opreme 5,6%
Trgovci IT produktima 25,2%
IT total 91,0%
Telekom operateri 1,2%
Telekom trgovci 2,8%
Proizvoai telekom opreme 2,5%
Telekom podrka i odravanje 2,5%
Telekom total 9,0%
ICT total 100,0%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Grafikon 2
Kao rezultat o
poveali su svo
ostalih kategori
2
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
T tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
39,2% 40,7% 41,7% 42,5% 43,0% 43,6% 44,6
20,4% 20,3% 19,8% 19,3% 19,1% 19,1% 18,6
4,8% 4,3% 4,0% 3,5% 2,9% 2,6% 1,9
26,3% 25,4% 25,2% 24,8% 25,1% 23,9% 23,9
90,7% 90,7% 90,7% 90,2% 90,1% 89,1% 88,9
1,6% 1,8% 2,0% 2,5% 2,7% 3,4% 3,6
2,7% 2,6% 2,4% 2,3% 2,4% 2,7% 2,7
2,5% 2,3% 2,2% 2,0% 1,9% 1,8% 1,6
2,5% 2,6% 2,7% 3,1% 2,9% 3,0% 3,2
9,3% 9,3% 9,3% 9,8% 9,9% 10,9% 11,1
100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0
vakvih kretanja, IT usluna poduzea i teleko
j udio u proju poduzea za 7,5, odnosno 3,7 pos
ja.
39,9%
20,3%
5,6%
,2%
1,2%2,8%
2,5% 2,5%
Struktura ICT poduzea u Hrvatskoj, 1999
IT uslu
Softver
Proizvo
Trgovci
Teleko
Teleko
Proizvo
Teleko
Adriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
15
2007 2008 2009
45,7% 45,7% 47,4%
18,3% 17,5% 17,4%
1,5% 1,1% 0,8%
23,1% 23,0% 21,0%
88,6% 87,3% 86,7%
3,7% 4,4% 4,9%
2,7% 3,2% 3,3%
1,5% 1,5% 1,4%
3,5% 3,5% 3,7%
11,4% 12,7% 13,3%
100,0% 100,0% 100,0%
m operateri u 2009.
totnih poena na utrb
ne tvrtke (ITS)
ska poduzea (ISV)
ai IT opreme
IT produktima
operateri
trgovci
ai telekom opreme
podrka i odravanje
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
16/120
Pripremio IDC Adri
Grafikon 3
0,8%
21
4,
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
47,4%
17,4%
,0%
%
3,3%1,4% 3,7%
Struktura ICT poduzea u Hrvatskoj, 2009
IT uslu
Softver
Proizvo
Trgovci
Teleko
Teleko
Proizvo
Teleko
Adriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
16
ne tvrtke (ITS)
ska poduzea (ISV)
ai IT opreme
IT produktima
operateri
trgovci
ai telekom opreme
podrka i odravanje
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
17/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics17
1.2. Broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji
U 2009. godini broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji dosegao je 27.881. Od toga
njih 15.144, odnosno 54% su radili u IT tvrtkama dok je telekom sektor zapoljavao
12.767 radnika (46%).
Broj zaposlenih u IT sektoru promatranom razdoblju konstantno raste, od
6.284 u 1999, na 15.114 u 2009. godini. Dakle, vie je nego udvostruen.
Zabiljeeni PGSR je 9,2%.
Istodobno broj zaposlenih u telekom sektoru smanjen je 14.432 u 1999. na
12.767 u 2009. godine. PGSR je -1,3%.
Kao rezultat ovakvih divergentnih kretanja u 2007. broj radnih mjesta u IT industrijipremauje broj zaposlenih u telekom industriji i ta se razlika u korist IT segmenta u
zadnje dvije godine promatranog razdoblja poveava.
Tablica 5
Broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji, 1999-2009
Kategorije poduzea 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 PGSR
IT uslune tvrtke (ITS) 2.734 2.950 3.316 3.613 4.137 4.360 4.734 5.529 6.927 7.268 8.041 11,4%
Softverska poduzea (ISV) 1.693 1.768 2.012 2.217 2.466 2.644 2.778 2.925 3.092 3.188 3.552 7,7%
Proizvoai IT opreme 340 335 326 381 309 212 198 191 180 173 162 -7,1%
Trgovci IT produktima 1.517 1.623 1.903 2.143 2.503 2.806 3.047 3.276 3.522 3.715 3.359 8,3%IT total 6.284 6.676 7.557 8.354 9.415 10.022 10.757 11.921 13.721 14.344 15.114 9,2%
Telekom operateri 11.441 11.927 12.451 12.486 11.227 10.853 10.252 10.075 9.513 9.300 9.167 -2,2%
Telekom trgovci 192 218 245 288 322 353 370 432 450 506 527 10,6%
Proizvoai telekom opreme 2.631 2.675 2.681 2.670 2.722 3.205 3.268 3.386 2.715 2.302 2.372 -1,0%
Telekom podrka i odravanje 259 282 288 305 359 360 320 394 489 557 701 10,5%
Telekom total 14.523 15.102 15.665 15.749 14.630 14.771 14.210 14.287 13.167 12.665 12.767 -1,3%
ICT total 20.807 21.778 23.222 24.103 24.045 24.793 24.967 26.208 26.888 27.009 27.881 3,0%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Tablica 6
Udio broja zaposlenih pojedinih kategorija poduzea (%) u ukupnom broju zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji, 1999-2009
Kategorije poduzea 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
IT uslune tvrtke (ITS) 13,1% 13,5% 14,3% 15,0% 17,2% 17,6% 19,0% 21,1% 25,8% 26,9% 28,8%
Softverska poduzea (ISV) 8,1% 8,1% 8,7% 9,2% 10,3% 10,7% 11,1% 11,2% 11,5% 11,8% 12,7%
Proizvoai IT opreme 1,6% 1,5% 1,4% 1,6% 1,3% 0,9% 0,8% 0,7% 0,7% 0,6% 0,6%
Trgovci IT produktima 7,3% 7,5% 8,2% 8,9% 10,4% 11,3% 12,2% 12,5% 13,1% 13,8% 12,0%
IT total 30,2% 30,7% 32,5% 34,7% 39,2% 40,4% 43,1% 45,5% 51,0% 53,1% 54,2%
Telekom operateri 55,0% 54,8% 53,6% 51,8% 46,7% 43,8% 41,1% 38,4% 35,4% 34,4% 32,9%
Telekom trgovci 0,9% 1,0% 1,1% 1,2% 1,3% 1,4% 1,5% 1,6% 1,7% 1,9% 1,9%
Proizvoai telekom opreme 12,6% 12,3% 11,5% 11,1% 11,3% 12,9% 13,1% 12,9% 10,1% 8,5% 8,5%
Telekom podrka i odravanje 1,2% 1,3% 1,2% 1,3% 1,5% 1,5% 1,3% 1,5% 1,8% 2,1% 2,5%
Telekom total 69,8% 69,3% 67,5% 65,3% 60,8% 59,6% 56,9% 54,5% 49,0% 46,9% 45,8%
ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
18/120
Pripremio IDC Adri
Grafikon 4
Grafikon 5
Strukturno gle
broja radnih
S
Proi
Telek
Pro
Izvor: Fina, priprema ID
1999 200
6.2846.676
14.5231
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
ano, u 2009. na IT usluna poduzea otpadal
jesta ICT industriji , prema 13% deset godin
7,9
9,5
9,5
7,5
7,3
8,9
0 20 40 60
IT uslune tvrtke (ITS)
oftverska poduzea (ISV)
Proizvoai IT opreme
Trgovci IT produktima
Telekom operateri
Telekom trgovci
zvoai telekom opreme
om podrka i odravanje
sjean broj zaposlenih po poduzeu u hrvatskoj ICT industrij
Adriatics, 2010
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
7.5578.354
9.41510.022
10.757
11.921
13.721
5.10215.665 15.749
14.630 14.77114.210 14.287
13.16
Broj zaposlenih u ICT industriji u Hrvatskoj, 1999-2009
IT tvrtke Telekom tvrtke
Adriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
18
je 28% od ukupnog
ranije. Povean je
87,3
79,1
80 100
i , 2009
Radnika
2008 2009
14.34415.114
12.665 12.767
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
19/120
Pripremio IDC Adri
takoer i udio
telekom operat
Prosjean br
poduzea za p
Slijede proizvo
Meutim svih
radnika po tvrt
Grafikon 6
Grafikon 7
0,9%
Izvor: Fina, priprema ID
3
1,9
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
oftverskih poduzea, na 13% s 8%. Istodobno
era opao je s 55% na 33%.
j zaposlenih po poduzeu, u 2009. bio je
rijenos komunikacija. U njima je prosjeno bilo z
ai telekom opreme s prosjeno 79 radnih
stalih 6 kategorija ICT industrije imale su u p
i.
13,1%
8,1%
1,6%
7,3%
55,0%
12,6%
1,2%
Udio zaposlenih u ICT industriji u Hrvatskoj, 1999
IT uslu
Softver
Proizvo
Trgovci
Teleko
Teleko
Proizvo
Teleko
Adriatics, 2010
28,8%
12,7%
0,6%
12,0%
2,9%
% 8,5%
2,5%
Udio zaposlenih u ICT industriji u Hrvatskoj, 2009
IT uslu
Softver
Proizvo
Trgovci
Teleko
Teleko
Proizvo
Teleko
Adriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
19
udio zaposlenih kod
najvei u kategoriji
aposleno 87 radnika.
jesta po poduzeu.
osjeku manje od 10
ne tvrtke (ITS)
ska poduzea (ISV)
ai IT opreme
IT produktima
operateri
trgovci
ai telekom opreme
podrka i odravanje
ne tvrtke (ITS)
ska poduzea (ISV)
ai IT opreme
IT produktima
operateri
trgovci
ai telekom opreme
podrka i odravanje
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
20/120
Pripremio IDC Adri
1.3. Ukup
Hrvatska ICT i
toga telekom i
milijardi, odnos
Tablica 7
Ukupni prihod ICT tvrtki u Hrvatskoj, KnM, 1999-2009
Kategorije poduzea 1999
IT uslune tvrtke (ITS) 1.432,09 1
Softverska poduzea (ISV) 577,39
Proizvoai IT opreme 420,83
Trgovci IT produktima 1.478,31 1
IT total 3.908,61
Telekom operateri 5.774,47 8
Telekom trgovci 268,61
Proizvoai telekom opreme 1.841,73 2
Telekom podrka i odravanje 63,82
Telekom total 7.948,63 11
ICT total 11.857,24 15
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Grafikon 8
1999 2000
3,914,68
7,95
1
Uk
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
ni prihod hrvatske ICT industri
dustrija ostvarila je u 2009. ukupni prihod od 32
ndustrija je realizirala 19,79 milijardi ili 61%,
no 39%.
2000 2001 2002 2003 2004 2005 200
.655,39 2.163,50 2.736,67 2.919,95 3.104,20 3.750,75 4.78
625,06 768,70 922,56 1.019,34 1.106,11 1.229,77 1.36
494,46 553,87 811,87 565,71 165,59 174,31 18
.902,66 2.727,92 3.391,55 4.129,38 4.590,12 5.050,37 5.83
.677,57 6.213,99 7.862,66 8.634,38 8.966,03 10.205,20 12.16
.034,42 9.019,24 10.532,72 13.199,81 13.991,56 14.813,72 15.92
509,29 579,12 869,85 836,61 809,70 1.093,98 1.18
.455,80 3.194,25 3.157,77 2.931,56 3.631,09 3.728,81 3.58
112,92 132,25 143,71 154,76 169,10 172,52 23
.112,43 12.924,85 14.704,05 17.122,75 18.601,45 19.809,04 20.93
.790,00 19.138,85 22.566,71 25.757,13 27.567,48 30.014,24 33.09
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
6,21
7,868,63 8,97
10,21
12,16
13,77
1,11
12,92
14,70
17,12
18,60
19,8120,93
21,89
pni prihod (u milijardama Kn) ICT poduzea u Hrvatskoj, 199
IT tvrtke Telekom tvrtke
Adriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
20
e
,40 milijardi kuna. Od
IT industrija 12,60
6 2007 2008 2009 PGSR
,02 5.469,74 5.853,01 5.426,44 14,2%
,75 1.509,62 1.762,75 1.697,13 11,4%
,41 183,01 141,21 95,59 -13,8%
,32 6.603,65 7.073,83 5.385,23 13,8%
,50 13.766,03 14.830,80 12.604,39 12,4%
,88 17.053,36 17.717,81 16.430,67 11,0%
,26 1.220,16 1.273,68 1.084,97 15,0%
,79 3.301,03 2.366,62 1.984,82 0,8%
,39 310,60 284,55 292,00 16,4%
,32 21.885,15 21.642,67 19.792,45 9,6%
,82 35.651,18 36.473,47 32.396,84 10,6%
2008 2009
14,83
12,60
21,64
19,79
9-2009
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
21/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics21
Tablica 8
Udio pojedinih kategorija poduzea (%) u ukupnom prihodu ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009
Kategorije poduzea 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
IT uslune tvrtke (ITS) 12,1% 10,5% 11,3% 12,1% 11,3% 11,3% 12,5% 14,4% 16,6% 16,0% 16,7%
Softverska poduzea (ISV) 4,9% 4,0% 4,0% 4,1% 4,0% 4,0% 4,1% 4,1% 4,2% 4,8% 5,2%
Proizvoai IT opreme 3,5% 3,1% 2,9% 3,6% 2,2% 0,6% 0,6% 0,6% 0,5% 0,4% 0,3%
Trgovci IT produktima 12,5% 12,0% 14,3% 15,0% 16,0% 16,7% 16,8% 17,6% 18,2% 19,4% 16,6%
IT total 33,0% 29,6% 32,5% 34,8% 33,5% 32,5% 34,0% 36,8% 39,5% 40,7% 38,9%
Telekom operateri 48,7% 50,9% 47,1% 46,7% 51,2% 50,8% 49,4% 48,1% 47,1% 48,6% 50,7%
Telekom trgovci 2,3% 3,2% 3,0% 3,9% 3,2% 2,9% 3,6% 3,6% 3,4% 3,5% 3,3%
Proizvoai telekom opreme 15,5% 15,6% 16,7% 14,0% 11,4% 13,2% 12,4% 10,8% 9,1% 6,5% 6,1%
Telekom podrka i odravanje 0,5% 0,7% 0,7% 0,6% 0,6% 0,6% 0,6% 0,7% 0,9% 0,8% 0,9%
Telekom total 67,0% 70,4% 67,5% 65,2% 66,5% 67,5% 66,0% 63,2% 60,5% 59,3% 61,1%
ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Izmeu 1999. i 2009. ukupni prihod hrvatske ICT industrije rastao je po PGSR od
10,6%. Treba naglasiti da bi stopa rasta bila i vea da u zadnjoj promatranoj godini
nije, po prvi puta u cijelom razdoblju zabiljeen pad od 11,2%. Dinamika rasta
ukupnog prihoda osnovnih komponente ICT industrije bila je razliita:
IT industrija zabiljeila je vii PGSR, od 12,6%. U razdoblju 1999-2002
godinje stope rasta ukupnog prihoda IT industrije prelazile su 20%. U
2003. i 2004. rast je usporen na manje od 5%, da bi se od 2005 do 2007 bio
ponovno ubrzan na oko 15%. U 2008. ponovno je usporen na oko 4% da bi
u 2009. po prvi puta opao za ak 15%.
Telekom industrija rasla je po PGSR od 9,6%. Godinje fluktuacije stopa
rasta nisu bile toliko izraene. Godinje stope rasta od relativno visokih
stopa od oko 15% od 1999. do 2003. usporavaju na 9% u 2004. i od tada
dalje postepeno usporavaju na 5% u 2007. U 2008. Po prvi puta je
zabiljeen pad ukupnog prihoda telekom industrije, ali on je bio prvenstveno
odraz pada prihoda kategorije proizvo
a
a telekom opreme, a koji je biorezultat injenice da je Siemens prenio svoju telekom komponentu u novi
entitet Nokia Siemens Networks. U 2009. ukupni prihod telekom industrije
smanjen je u odnosu na godinu dana prije za 8,5%, pri emu su tu i svoj
obol dale i tvrtke za prijenos komunikacija iji je prihod po prvi puta smanjen
i to za 7,3%.
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
22/120
Pripremio IDC Adri
Grafikon 9
Grafikon 10
2,3%
Izvor: Fina, priprema ID
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
12,1%
4,9%3,5%
12,5%
48,7%
15,5%
0,5%
Udio prihoda u ICT industriji u Hrvatskoj, 1999
IT uslu
Softver
Proizvo
Trgovci
Teleko
Teleko
Proizvo
Teleko
Adriatics, 2010
16,7%
5,2%0,3%
16,6%
50,7%
,3%6,1%
0,9%
Udio prihoda u ICT industriji u Hrvatskoj, 2009
IT uslu
Softver
Proizvo
Trgovci
Teleko
Teleko
Proizvo
Teleko
Adriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
22
ne tvrtke (ITS)
ska poduzea (ISV)
ai IT opreme
IT produktima
operateri
trgovci
ai telekom opreme
podrka i odravanje
ne tvrtke (ITS)
ska poduzea (ISV)
ai IT opreme
IT produktima
operateri
trgovci
ai telekom opreme
podrka i odravanje
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
23/120
Pripremio IDC Adri
Kategorije IC
koncentracije
2009. godini
komunikacija,odnosno 97%
put ovih kateg
opreme, ali to j
veoj mjeri oni
koncentracije.
koncentracije z
zaista se radi o
kategorijama
akvirirala je Ininformatika i L
nisu zabiljeile
Radi se o tom
tvrtki. Koji je to
uslunih tvrtki
Kakav utjecaj
primjerice). R
kretanje svaka
Proizvoai
telekom
opreme
95,3%98,5%
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
industrije meusobno se bitno razlikuj
poduzea po ukupnom prihodu. Najvei stu
imala su proizvoai telekom opreme i po
od kojih na prvih 10 tvrtki po veli
ini ukupnogkupnog prihoda kategorije, a to je i oekivano
rija. Visok stupanj koncentracije imala je i kate
e pak tek bio odraz malog broja uvrtenih tvrtki
iz telekom sektora takoer su takoer imali rel
Oito tu je konsolidacija ve dobrano uzela ma
abiljeile su pak IT uslune i softverske tvrtke.
usitnjenoj strukturi poduzea. Ne bi se meutim
ije bilo konsolidacije, bilo okrupnjavanjem (I
o-opus, Igeu i Grad; S&T je kupio Epsilon i Igos su se sjedinili u Asseco SEE Croatia, itd.),
dinaminiji rast od prosjeka kategorije i time
da snano raste broj novoosnovanih malih IT
me razlog? Zato recimo u 2009. kad ukupni p
pada, broj tih tvrtki znaajno raste? Usput, ra
u tome ima recesija ili pak institucionalni ok
di li se o valu novih start-up izvozno fokusi
o trae dodatno istraivanje.
Telekom
perateri
IT hardver Telekom
trgovci
IT trgovci Telekom
poduzea za
podrku iodravanje
IT usluge
90,3%
78,8%75,9%
48,6%
37,0%
29,0%
96,5%92,0%
86,5%
60,9%57,7%
44
Koncentracija ukupnog prihoda, Hrvatska, 2009
Prvih 5 poduzea Prvih 10 poduzea
Adriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
23
u po koeficijentu
panj koncentracije u
duzea za prijenos
prihoda otpada 99%obzirom na razvojni
gorija proizvoaa IT
. Trgovci i to u neto
ativno visoku stupanj
ha. Najmanji stupanj
ove dvije kategorije
moglo rei da u ovim
2 Grupa, primjerice
fonet Projekt; Arborili pak da vee tvrtke
zauzimale vei udio.
uslunih i softverskih
rihod softverskih i IT
te i broj zaposlenih.
iri (porezna politika,
ranih tvrtki? Ovakva
Softver
21,8%
,4%
30,5%
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
24/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics24
1.4. Dodana vrijednost hrvatske ICT industrije
U 2009. dodana vrijednost koju je ostvarila hrvatska ICT industrija dosegla je 11,46
milijardi kuna, to iznosi 35% njenog ukupnog prihoda. Unutar toga, telekom
industrija je ostvarila 8,16 milijardi (71%) i IT industrija 3,30 milijarde (29%).
Izmeu 1999. i 2009. dodana vrijednost u ICT industriji rasla je po PGSR od 9,7%.
Pri tome znatno bre u IT sektoru 16,4%, nego li u telekom segmentu gdje je stopa
bila 7,9%.
Tablica 9
Dodana vrijednost ICT tvrtki u Hrvatskoj, KnM, 1999-2009
Kategorije poduzea 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 PGSR
IT uslune tvrtke (ITS) 359,93 446,07 592,22 617,79 799,63 865,25 1.041,48 1.239,83 1.808,73 1.990,30 2.025,22 18,9%
Softverska poduzea (ISV) 175,89 206,85 272,31 295,16 372,49 414,52 463,57 522,84 609,71 717,74 748,88 15,6%
Proizvoai IT opreme 30,38 36,64 45,21 54,48 47,03 20,90 20,00 19,69 21,93 20,42 18,94 -4,6%
Trgovci IT produktima 156,98 190,25 267,62 315,14 385,85 455,18 477,67 479,82 545,71 574,34 509,55 12,5%
IT total 723,19 879,80 1.177,35 1.282,57 1.605,00 1.755,84 2.002,73 2.262,19 2.986,08 3.302,80 3.302,58 16,4%
Telekom operateri 3.262,76 4.263,10 4.958,76 5.833,17 5.880,72 7.302,36 7.810,51 8.404,26 8.862,63 8.786,64 7.277,67 8,4%
Telekom trgovci 29,45 37,26 43,84 71,91 61,06 61,85 94,68 124,12 133,69 145,52 108,93 14,0%
Proizvoai telekom opreme 509,42 518,34 775,07 717,32 762,31 662,58 844,91 730,08 790,46 713,17 679,44 2,9%
Telekom podrka i odravanje 16,73 33,49 20,64 29,61 36,88 46,98 46,03 66,30 93,47 92,50 97,04 19,2%
Telekom total 3.818,36 4.852,19 5.798,31 6.652,01 6.740,96 8.073,76 8.796,13 9.324,76 9.880,25 9.737,84 8.163,09 7,9%
ICT total 4.541,55 5.731,99 6.975,66 7.934,57 8.345,96 9.829,61 10.798,86 11.586,95 12.866,33 13.040,64 11.465,67 9,7%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Tablica 10
Udio pojedinih kategorija poduzea (%) u dodanoj vrijednosti ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009
Kategorije poduzea 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
IT uslune tvrtke (ITS) 7,9% 7,8% 8,5% 7,8% 9,6% 8,8% 9,6% 10,7% 14,1% 15,3% 17,7%
Softverska poduzea (ISV) 3,9% 3,6% 3,9% 3,7% 4,5% 4,2% 4,3% 4,5% 4,7% 5,5% 6,5%
Proizvoai IT opreme 0,7% 0,6% 0,6% 0,7% 0,6% 0,2% 0,2% 0,2% 0,2% 0,2% 0,2%
Trgovci IT produktima 3,5% 3,3% 3,8% 4,0% 4,6% 4,6% 4,4% 4,1% 4,2% 4,4% 4,4%
IT total 15,9% 15,3% 16,9% 16,2% 19,2% 17,9% 18,5% 19,5% 23,2% 25,3% 28,8%Telekom operateri 71,8% 74,4% 71,1% 73,5% 70,5% 74,3% 72,3% 72,5% 68,9% 67,4% 63,5%
Telekom trgovci 0,6% 0,7% 0,6% 0,9% 0,7% 0,6% 0,9% 1,1% 1,0% 1,1% 1,0%
Proizvoai telekom opreme 11,2% 9,0% 11,1% 9,0% 9,1% 6,7% 7,8% 6,3% 6,1% 5,5% 5,9%
Telekom podrka i odravanje 0,4% 0,6% 0,3% 0,4% 0,4% 0,5% 0,4% 0,6% 0,7% 0,7% 0,8%
Telekom total 84,1% 84,7% 83,1% 83,8% 80,8% 82,1% 81,5% 80,5% 76,8% 74,7% 71,2%
ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
25/120
Pripremio IDC Adri
Najvia iznos
kategorija pod
kategoriji po z
kategorije zabilindustrije koji j
tisua kuna, IT
207 tisua. Is
odravanja te
vrijednosti.
Grafikon 12
Gledano prem
poduzea za
amortizacije u
prosjeka ICT in
Proi
S
Telek
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
ostvarene dodane vrijednosti po radniku
uzea za prijenosa komunikacija (telekom
poslenom generirano 794 tisue kuna dodane v
jeile su znatno skromnije rezultate i sve su bile iznosio 411 tisua. Proizvoai telekom opr
uslune tvrtke 252 tisue, softverska poduzea
od 200 tisua generirali su IT trgovci, poduze
na zaelju, asembleri stolnih raunala sa sam
udjelu dodane vrijednosti u ukupnom priho
prijenos komunikacija. Udio zbroja dobiti, tr
ukupnom za tu je kategoriju iznosio neto vie
dustrije (35%) zabiljeili su jo softverska i IT u
286.441
251.861
210.833
206.706
151.698
138.437
116.896
0 200.000 400.000 600.000
Telekom operateri
zvoai telekom opreme
IT uslune tvrtke (ITS)
oftverska poduzea (ISV)
Telekom trgovci
Trgovci IT produktima
om podrka i odravanje
Proizvoai IT opreme
Dodana vrijednost po radniku u hrvatskoj ICT industriji, 20
Adriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
25
2009. ostvarila je
peratera). U toj je
rijednosti. Sve ostale
e ispod prosjeka ICTme ostvarili su 286
21, a telekom trgovci
a telekom podrke i
117 tisua dodane
u ponovo prednjae
kova za osoblje i
od 44 posto. Vie od
luna poduzea.
793.899
800.000 1.000.000
09
Kuna
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
26/120
Pripremio IDC Adri
Grafikon 13
Obuhvat
Dodana vrije
intermedijarne
domaem proi
outputa (proi
proizvodnje vr
izraena je k
amortizacije. P
S
Proi
Telek
Udio
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
nost (Value Added): Razlika izmeu out
potronje. Predstavlja mjeru udjela ekonoms
vodu (BDP). Bruto dodana vrijednost definira
vodnje) vrednovanog po bazinim cijena
dnovane po kupovnim cijenama. U ovoj studiji
ao suma dobiti prije oporezivanja, ukupnih
okazatelj se uzima i kao mjera produktivnosti.
19,8%
10,0%
9,5%
0,0% 10,0% 20,0% 30,0%
Telekom operateri
oftverska poduzea (ISV)
IT uslune tvrtke (ITS)
zvoai telekom opreme
om podrka i odravanje
Proizvoai IT opreme
Telekom trgovci
Trgovci IT produktima
dodane vrijednosti u ukupnom prihodu hrvatske ICT industr
Adriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
26
puta (proizvodnje) i
ke jedinice u bruto
e kao razlika izmeu
a i intermedijarne
dodana vrijednost je
trokova osoblja i
44,3%
44,1%
37,3%
34,2%
33,2%
40,0% 50,0%
ije, 2009
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
27/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics27
1.5. Neto plae u hrvatskoj ICT industriji
Prosjena neto plaa u hrvatskoj ICT industriji u 2009. godini iznosila je 6.944 kuna.
Od toga u telekom industriji 7.674, a u IT segmentu 6.328 kuna.
U 2009. prosjena neto plaa poveana je u odnosu na 1999. (kada je iznosila
3.873 kune) za ukupno 80%. PGSR za promatrani period bio je 9,2%.
Suma neto plaa u ICT industriji bila je 2009. 2,32 milijarde kuna. Istodobno, ukupni
troak za osoblje koje su isplatili poslodavci u ICT industriji dosegao je 4,25 milijardi.
Na jednu isplaenu kunu neto plae, porezi i doprinosi iznosili su 83 lipe.
Tablica 11
Vrijednost neto plaa ICT tvrtki u Hrvatskoj, KnM, 1999-2009
Kategorije poduzea 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 PGSR
IT uslune tvrtke (ITS) 108,70 129,75 166,86 199,47 252,65 279,61 328,22 411,31 567,78 643,52 704,46 20,5%
Softverska poduzea (ISV) 55,04 65,59 85,41 99,59 119,69 139,39 162,64 181,24 201,29 226,85 244,19 16,1%
Proizvoai IT opreme 8,53 11,32 11,79 15,71 14,24 7,96 8,33 9,35 9,20 9,74 7,71 -1,0%
Trgovci IT produktima 46,07 51,66 66,86 82,68 105,87 118,97 143,41 165,42 182,36 210,81 191,28 15,3%
IT total 218,33 258,33 330,93 397,45 492,45 545,93 642,61 767,31 960,63 1.090,92 1.147,65 18,1%
Telekom operateri 575,94 730,40 792,86 807,45 819,78 815,08 845,07 882,01 865,21 879,11 863,30 4,1%
Telekom trgovci 5,57 7,67 10,34 12,56 14,96 17,44 18,96 22,15 24,47 26,01 28,21 17,6%
Proizvoai telekom opreme 161,06 170,29 210,94 223,29 216,80 260,22 284,51 305,41 290,33 218,48 246,16 4,3%Telekom podrka i odravanje 6,19 11,46 11,95 11,33 15,56 18,42 15,62 20,13 26,89 33,20 38,03 19,9%
Telekom total 748,76 919,82 1.026,08 1.054,63 1.067,11 1.111,16 1.164,15 1.229,71 1.206,90 1.156,80 1.175,70 4,6%
ICT total 967,09 1.178,14 1.357,01 1.452,08 1.559,56 1.657,09 1.806,76 1.997,02 2.167,53 2.247,72 2.323,34 9,2%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Tablica 12
Udio pojedinih kategorija poduzea (%) u vrijednosti neto plaa ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009
Kategorije poduzea 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
IT uslune tvrtke (ITS) 11,2% 11,0% 12,3% 13,7% 16,2% 16,9% 18,2% 20,6% 26,2% 28,6% 30,3%
Softverska poduzea (ISV) 5,7% 5,6% 6,3% 6,9% 7,7% 8,4% 9,0% 9,1% 9,3% 10,1% 10,5%
Proizvoai IT opreme 0,9% 1,0% 0,9% 1,1% 0,9% 0,5% 0,5% 0,5% 0,4% 0,4% 0,3%
Trgovci IT produktima 4,8% 4,4% 4,9% 5,7% 6,8% 7,2% 7,9% 8,3% 8,4% 9,4% 8,2%
IT total 22,6% 21,9% 24,4% 27,4% 31,6% 32,9% 35,6% 38,4% 44,3% 48,5% 49,4%
Telekom operateri 59,6% 62,0% 58,4% 55,6% 52,6% 49,2% 46,8% 44,2% 39,9% 39,1% 37,2%
Telekom trgovci 0,6% 0,7% 0,8% 0,9% 1,0% 1,1% 1,0% 1,1% 1,1% 1,2% 1,2%
Proizvoai telekom opreme 16,7% 14,5% 15,5% 15,4% 13,9% 15,7% 15,7% 15,3% 13,4% 9,7% 10,6%
Telekom podrka i odravanje 0,6% 1,0% 0,9% 0,8% 1,0% 1,1% 0,9% 1,0% 1,2% 1,5% 1,6%
Telekom total 77,4% 78,1% 75,6% 72,6% 68,4% 67,1% 64,4% 61,6% 55,7% 51,5% 50,6%
ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
28/120
Pripremio IDC Adri
Grafikon 14 i 15
Proi
S
Telek
Izvor: Fina, priprema ID
Proi
S
Telek
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
3.313
2.709
2.531
2.418
2.089
1.990
0 1.000 2.000 3.000 4.00
zvoai telekom opreme
Telekom operateri
IT uslune tvrtke (ITS)
oftverska poduzea (ISV)
Trgovci IT produktima
Telekom trgovci
Proizvoai IT opreme
om podrka i odravanje
Prosjene mjesene neto plae u hrvatskoj ICT industriji, 19
Adriatics, 2010
5.729
4.746
4.520
4.460
3.967
0 2.000 4.000 6.000
zvoai telekom opreme
Telekom operateri
IT uslune tvrtke (ITS)
oftverska poduzea (ISV)
Trgovci IT produktima
om podrka i odravanje
Telekom trgovci
Proizvoai IT opreme
Prosjene mjesene neto plae u hrvatskoj ICT industriji, 20
Adriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
28
5.101
4.195
5.000 6.000
99
Kuna
8.648
7.848
7.301
8.000 10.000
09
Kuna
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
29/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics29
Gledano po kategorijama ICT industrije, najviu neto prosjenu plaa (25% viu od
prosjeka) isplatili su proizvoai telekom opreme. Vie neto plae od prosjeka bila
su i u poduzeima za prijenos komunikacija i IT uslunim tvrtkama. Najnie neto
plae zabiljeene su kod proizvoaa IT opreme.
Tablica 13
Prosjena neto plaa u hrvatskoj ICT industriji, Kn, 1999-2009
Kategorije poduzea 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 PGSR
IT uslune tvrtke (ITS) 3.313 3.665 4.193 4.601 5.089 5.344 5.778 6.199 6.830 7.378 7.301 8,2%
Softverska poduzea (ISV) 2.709 3.091 3.537 3.743 4.045 4.393 4.879 5.163 5.425 5.930 5.729 7,8%
Proizvoai IT opreme 2.089 2.817 3.015 3.437 3.839 3.130 3.508 4.078 4.259 4.692 3.967 6,6%
Trgovci IT produktima 2.531 2.652 2.928 3.215 3.525 3.533 3.922 4.208 4.315 4.729 4.746 6,5%
IT total 2.895 3.225 3.649 3.965 4.359 4.539 4.978 5.364 6.134 6.338 6.328 8,1%
Telekom operateri 4.195 5.103 5.307 5.389 6.085 6.258 6.869 7.295 7.579 7.877 7.848 6,5%
Telekom trgovci 2.418 2.932 3.517 3.635 3.873 4.117 4.269 4.273 4.532 4.284 4.460 6,3%
Proizvoai telekom opreme 5.101 5.305 6.557 6.969 6.637 6.766 7.255 7.517 8.911 7.909 8.648 5,4%
Telekom podrka i odravanje 1.990 3.388 3.456 3.095 3.613 4.264 4.067 4.258 4.582 4.967 4.520 8,5%
Telekom total 4.296 5.076 5.458 5.580 6.078 6.269 6.827 7.173 7.638 7.612 7.674 6,0%
ICT total 3.873 4.508 4.870 5.020 5.405 5.570 6.031 6.350 6.871 6.935 6.944 6,0%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
1.6. Izvoz hrvatske ICT industrije
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
30/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics30
U 2009., izvoz hrvatske ICT industrije dosegao je 4.46 milijardi kuna. Od toga 43% je
otpadalo na IT industriju (1,92 milijardi), a 57% na telekom sektor (2,54 milijardi).
Prodajom inozemstvu ostvareno je 14% ukupnog prihoda ICT industrije. Prema
komponentama, izvoz je predstavljao 15% ukupnog prihoda IT sektora i 13%telekom sektora.
Izmeu 1999. i 2009. izvoz ICT industrije rastao je po PGSR od 12,4%. Pri tome je
PGSR za IT sektor iznosio 14.2%, a bio bi i vei da u 2009. nije zabiljeen pad u
odnosu na prethodnu godinu od 16,0%.
Unutar IT industrije najbri rast - po PGSR od 25,8% zabiljeile su IT uslune
tvrtke, a od njih posebno implementatori aplikacija (PGSR od 52,0%) i sistem
integratori (38,2%).
Tablica 14
Izvoz ICT tvrtki u Hrvatskoj, KnM, 1999-2009
Kategorije poduzea 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 PGSR
IT uslune tvrtke (ITS) 92,00 196,21 249,74 278,88 443,94 382,77 476,19 562,84 949,70 871,28 912,83 25,8%
Softverska poduzea (ISV) 32,39 43,25 62,11 73,71 70,96 94,09 142,42 136,78 206,08 280,66 276,37 23,9%
Proizvoai IT opreme 16,13 15,64 19,51 18,57 14,65 9,02 5,81 6,88 9,66 9,12 9,92 -4,7%
Trgovci IT produktima 99,99 169,94 217,29 274,34 315,25 327,45 422,65 646,55 911,27 1.121,25 718,57 21,8%
IT total 240,50 425,03 548,64 645,50 844,80 813,33 1.047,07 1.353,04 2.076,71 2.282,31 1.917,69 23,1%
Telekom operateri 758,79 1.069,33 1.095,07 1.184,13 1.193,20 1.203,31 1.383,64 1.348,71 1.441,06 1.520,27 1.366,22 6,1%
Telekom trgovci 12,99 7,89 12,73 20,18 21,68 17,42 107,73 120,40 132,68 150,95 91,27 21,5%
Proizvoai telekom opreme 612,40 906,65 1.338,52 1.468,01 1.542,61 1.772,36 1.713,89 1.626,11 1.714,96 1.146,63 1.049,18 5,5%
Telekom podrka i odravanje 2,74 22,95 27,86 18,08 19,46 28,99 15,88 28,34 24,99 22,14 33,74 28,6%
Telekom total 1.386,91 2.006,82 2.474,18 2.690,41 2.776,96 3.022,09 3.221,13 3.123,56 3.313,69 2.839,99 2.540,40 6,2%
ICT total 1.627,41 2.431,85 3.022,82 3.335,91 3.621,76 3.835,42 4.268,20 4.476,61 5.390,39 5.122,30 4.458,10 10,6%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Tablica 15
Udio pojedinih kategorija poduzea (%) izvozu ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009
Kategorije poduzea 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
IT uslune tvrtke (ITS) 5,7% 8,1% 8,3% 8,4% 12,3% 10,0% 11,2% 12,6% 17,6% 17,0% 20,5%
Softverska poduzea (ISV) 2,0% 1,8% 2,1% 2,2% 2,0% 2,5% 3,3% 3,1% 3,8% 5,5% 6,2%Proizvoai IT opreme 1,0% 0,6% 0,6% 0,6% 0,4% 0,2% 0,1% 0,2% 0,2% 0,2% 0,2%
Trgovci IT produktima 6,1% 7,0% 7,2% 8,2% 8,7% 8,5% 9,9% 14,4% 16,9% 21,9% 16,1%
IT total 14,8% 17,5% 18,2% 19,3% 23,3% 21,2% 24,5% 30,2% 38,5% 44,6% 43,0%
Telekom operateri 46,6% 44,0% 36,2% 35,5% 32,9% 31,4% 32,4% 30,1% 26,7% 29,7% 30,6%
Telekom trgovci 0,8% 0,3% 0,4% 0,6% 0,6% 0,5% 2,5% 2,7% 2,5% 2,9% 2,0%
Proizvoai telekom opreme 37,6% 37,3% 44,3% 44,0% 42,6% 46,2% 40,2% 36,3% 31,8% 22,4% 23,5%
Telekom podrka i odravanje 0,2% 0,9% 0,9% 0,5% 0,5% 0,8% 0,4% 0,6% 0,5% 0,4% 0,8%
Telekom total 85,2% 82,5% 81,8% 80,7% 76,7% 78,8% 75,5% 69,8% 61,5% 55,4% 57,0%
ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
31/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics31
Istodobno, izvoz telekom sektora rastao je po PGSR od 6,2%, a takoer bi bio
znatno vei da u zadnje dvije promatranog razdoblja nije zabiljeen pad izvoza od
14.3%, odnosno 10,5%.
Izvozni rezultati hrvatske ICT industrije sagledani kroz podatke koje pruaju podaci
o financijskim pokazateljima iz zavrnih rauna, trae meutim dodatno razmatranje.
I to zbog injenica da
Neke podrunice internacionalnih vendora kao svoj izvoz registriraju zapravo
usluge (trokove poslovanja) koje pruaju zaraunavaju matinim
kompanijama
Najvei dio izvoza koje ostvaruju IT i telekom trgovci predstavlja reeksport
Izvozni rezultati "oieni" za ove dvije kategorije manji su negdje za oko 20% od
izvorno prikazanih (reeksport 17% te 3% uplate matinih kompanija)
Struktura preostalog, negdje 3,55 milijardi kuna "stvarnog" izvoza (486 milijuna eura)
je sljedea: globalni telekom proizvoai 1,03 milijarde, telekom prijenos
komunikacija 1,37 milijardi, izvoz IT usluga i domaeg softvera 1,00 milijardu i
preostalih 112 milijuna izvoz domae IT i telekom opreme.
U 2009, bilo je 474 izvoznih IT tvrtki. Kod izvoza opreme izdvojene su tri;
prvenstveno M San Grupa, s oko 90 milijuna kuna izvoza kojeg su osnova (MSGWbrand) sloena osobna raunala, te Altpro i IPR. Kod izvoza IT usluga i softvera,
izvoz vrijedan vie od 10 milijuna kuna ostvarili su TIS Grupa, King ICT, Mireo,
Combis, AVL-AST, Gisdata grupa, b4b, Verso, Uniqua, Envox Lab i In2 grupa.
U istoj godini, Od 62 izvoznika u telekom sektoru prednjae Ericsson Nikola Tesla
(790 milijuna kuna izvoza, ujedno najvei pojedinani ICT izvoznik u zemlji) i Nokia
Siemens Networks iz kategorije globalnih proizvoaa opreme, HT-Hrvatski telekom
i VIPNet kod pruatelja prijenosa komunikacija te RIZ odailjai od domaih
proizvo
a
a telekom opreme.
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
32/120
Pripremio IDC Adri
Grafikon 16
2,
0,
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
2,2%
22,6%
2,8%
15,4%
30,6%
%
3%
23,2%
0,8%
Struktura hrvatskog ICT izvoza, 2009
Adriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
32
IT hardver
IT ITS/Soft
IT tro. pod.
IT reeksport
T prijenos
T reeksport
T hardver
T globalni
T usluge
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
33/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics33
Ovaj, drugi dio studije prikazuje broj radnih mjesta, strukturu i dinamiku kretanja
financijskih indikatora kategorija i podkategorija hrvatske ICT industrije, ukazujui
time na njihovu ulogu i relativni znaaj unutar industrije. U okviru ovog dana je i
SWOT analiza osnovnih osam segmenata ICT industrije.
IT Poduzea
2.1. IT usluna poduzea
Kategorija obuhvaa poduzea koja najvei dio svoje dodane vrijednosti generiraju
pruanjem IT usluga, a koje ukljuuju i razvoj i programiranje softvera po narudbi. U
2009. IDC je identificirao 1.013 takvih kompanija s ukupno 8.041 zaposlenih to
predstavlja 55% svih IT tvrtki u zemlji. Time su IT usluna poduzea bila
najzastupljenija kategorija unutar ICT industrije u zemlji.
Tablica 16
IT uslune tvrtke u Hrvatskoj, 1999-2009 odabranipokazatelji
Pokazatelji 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 PGSR
Broj poduzea 455 464 510 585 638 674 723 789 851 904 1.013 8,3%
Broj zaposlenih 2.734 2.950 3.316 3.613 4.137 4.360 4.734 5.529 6.927 7.268 8.041 11,4%
Prosjeni broj zaposlenih po tvrtki 6 6 7 6 6 6 7 7 8 8 8 2,8%
Prosjena neto plaa (Kn) 3.313 3.665 4.193 4.601 5.089 5.344 5.778 6.199 6.830 7.378 7.301 8,2%
Ukupni prihod (KnM) 1.432,09 1.655,39 2.163,50 2.736,67 2.919,95 3.104,20 3.750,75 4.782,02 5.469,74 5.853,01 5.426,44 14,2%
Prihod po radniku (Kn) 523.808 561.149 652.442 757.451 705.813 711.947 792.301 864.899 789.627 805.313 674.846 2,6%
Dodana vrijednost (KnM) 359,93 446,07 592,22 617,79 799,63 865,25 1.041,48 1.239,83 1.808,73 1.990,30 2.025,22 18,9%
Dodana vrijednost po radniku (Kn) 131.650 151.209 178.594 170.990 193.286 198.444 220.001 224.242 261.114 273.845 251.861 6,7%
Izvoz (KnM) 92,00 196,21 249,74 278,88 443,94 382,77 476,19 562,84 949,70 871,28 912,83 25,8%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
IT uslune tvrtke zabiljeile su i najbri rast to se tie ukupnog prihoda, broja
poduzea i broja zaposlenih - PGSR za razdoblje 1999-2009 za ukupni prihod bio je
14,2%, za broj tvrtki 8,3% te broj radnih mjesta 11,4%.
Kategoriju kategorizira izuzetna usitnjenost. U 2009. prosjean broj radnih mjesta po
tvrtki iznosio je 8 i nije su bitno primijenio prema 6 zabiljeenih 1999. godine. U
2009. samo je pet IT uslunih kompanija zapoljavalo vie od 200 radnika Siemens
2. PREGLED HRVATSKE ICT INDUSTRIJE PO
SEGMENTIMA
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
34/120
Pripremio IDC Adri
SIS, Apis IT,
zapoljavala je
Ostale znaajk
IT uslun
ukupnog
2000-20
dvije god
koliko je
6,7% da
7,0%.
Grafikon 17
-40,0%
-20,0%
0,0%
20,0%
40,0%
60,0%
80,0%
100,0%
120,0%
2000
Stope
Izvor: Fina, priprema ID
Analiza informatikHrvatskoj, u razdo
tics
In2 Grupa, Combis i King ICT. S druge st
manje od 10 radnika.
e segmenta IT uslunih tvrtki ukljuuju:
e tvrtke realizirane su u 2009. ukupni prihod od
prihoda IT industrije, to je vei udio ak i od IT
2 promet ovih tvrtki raste je po stopi iznad 20%
ine usporava na oko est posto, a zatim naglo
zabiljeeno u 2007. Meutim, u 2008. rast se
bi u 2009. po, prvi puta opao u odnosu na god
Tablica 17
IT usluna poduzea u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov
Kategorije broja zaposlenihBroj
poduzea
Broj
zaposlenih
Ukupni
prihod
(KnM)
Preko 200 5 1.720 1.381,06
Udio (%) 0,5% 21,4% 25,5%
100-200 8 1.236 1.067,85
Udio (%) 0,8% 15,4% 19,7%
50-99 17 1.245 1.125,64
Udio (%) 1,7% 15,5% 20,7%
30-49 13 527 344,39
Udio (%) 1,3% 6,6% 6,3%
10-29 83 1.278 749,47
Udio (%) 8,2% 15,9% 13,8%
5-9 140 906 317,31
Udio (%) 13,8% 11,3% 5,8%
1-4 622 1.129 383,84Udio (%) 61,4% 14,0% 7,1%
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
rasta ukupnog prihoda, dodane vrijednosti po zaposlenom i
uslunih poduzea Hrvatskoj, 2000-2009
Prihod Dodana vrijednost po radniku IzvAdriatics, 2010
o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine
34
ane ak 891 tvrtka
,43 milijarde, ili 43%
rgovaca. U razdoblju
godinje. U sljedee
ubrzava do ak 31%
ponovo usporava na
inu dana prije i to za
dio u odabranim pokazateljima, 2009
Dodana
vrijednost
(KnM)
Izvoz
(KnM)
481,95 161,19
23,8% 17,7%
441,78 316,13
21,8% 34,6%
347,25 129,92
17,1% 14,2%
121,06 39,48
6,0% 4,3%
307,00 152,73
15,2% 16,7%
137,88 44,59
6,8% 4,9%
163,45 58,228,1% 6,4%
2008 2009
izvoza IT
oz
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
35/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics35
0 125 0 56,89 24,83 10,58
Udio (%) 12,3% 0,0% 1,0% 1,2% 1,2%
Total 1.013 8.041 5.426,44 2.025,22 912,83
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
IT usluna poduzea generirala su 61% dodane vrijednosti IT industrije. U
promatranom razdoblju dodana vrijednost rasla je po PGSR od 18.9% to je
najvia stopa zabiljeena unutar IT industrije.
IT uslunih poduzea su u 2009. 17% svog ukupnog prihoda ostvarili izvozom
(912 milijuna kuna). Izvoz u promatranom razdoblju izuzetno oscilira.
Izuzetno visoke stope rasta zabiljeene su 2003. i 2007., a pad izvoza u
odnosu na prethodnu godinu zabiljeen je u 2004. te 2008. godini.
Koeficijent koncentracije prema ukupnom prihodu kod IT uslunih poduzea
uz softverska poduzea najnii je od svih kategorija ICT poduzea. Udio prvih
pet tvrtki po ukupnom prihodu u ukupnom prihodu kategorije iznosio je 29%, a
prvih deset 45%.
SWOT
Snaga
Globalni brend, financijska snaga i standardi kvalitete pruanja usluga
internacionalnih IT uslunih vendora
Bolja povezanost lokalnih kompanija sa dravnom upravom i javnim
poduzeima
Poznavanje jezika i mentaliteta, institucionalnih okvira i procesa od
strane IT uslunih poduzea
Fleksibilnost i nie cijene lokalnih IT uslunih tvrtki
Kompetentnost domaih IT profesionalaca
Vei udio dodane vrijednosti u prihodima u odnosu na druge ITkategorije
Slabosti
Ogranien broj domaih tvrtki osposobljenih za preuzimanje velikih IT
uslunih projekata u zemlji i inozemstvu - relativna veliina tvrtki premala
za iskorak na meunarodno trite
Relativno visoko optereenje neto plaa porezima i doprinosima i
politika precijenjenog teaja ini domau ponudu usluga programiranja
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
36/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics36
softverskih aplikacija i outsourcinga drugih IT usluga cjenovno
nekonkurentnom na globalnom tritu
Nedostatak dravnih poticaja i podrke za dobivanje velikih IT uslunih
projekata u inozemstvu Nedostatak suradnje meu kompanijama u smislu formiranja stratekih
partnerstava i klastera
Nedostatak ambicija lokalnih tvrtki vlasnika/ menadera za prodor na
strane trita
Prilike
Rastui udio IT usluga u ukupnoj IT potronji
Malo domae trite pogodno za razvoj i primjenu pilot rjeenja (razvojproizvoda za kasniji izvoz)
Relativno malo lokalno trite i ICT zajednica zainteresiranih dionika to
bi trebalo olakati odluivanje vezano uz osmiljavanje strategije ICT
industrije i konkretnih projekata
Nestaica IT vjetina i rast potranje za outsourcing uslugama u
zapadnim ekonomijama (off-shore, near-shore)
Nuenje lista projekata i javno privatnog partnerstva kao puta k
dobivanju poslova
Proirenje financijske snage veih IT uslunih kua primjenom IPO
modela
Nuenje IT usluga s dodanom vrijednosti (managed services),
outsourcing usluge i usluga na cloud modelu isporuke (dana centri)
Prijetnje
Nedostatak velikih IT uslunih infrastrukturnih projekata u zemlji
Ulazak novih igraa na trite s cloud ponudom (telekom operatori)
Nedostatak visoko sposobnih i inovativnih profesionalaca s ambicioznimciljevima i vizijom
Vie konkurentsko okruenje i novi sudionici na domaem tritu vezano
uz integraciju sa EU
Nedostatak uinkovite suradnje izmeu privatnog sektora i istraivanja
podranih uz strane vlade.
Odljev IT profesionalaca povezan s veim plaama u zapadnoj Europi
Obuhvat
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
37/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics37
IT usluna poduzea su uobiajeno klasificirani u NACE razredima: J 62.02 -
Savjetovanje u vezi s raunalima, J62.03 - Upravljanje raunalnom opremom i
sustavom, J 62.09 - Ostale uslune djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i
raunalima, J 62.01 - Raunalno programiranje, J 63.11 - Obrada podataka, uslugeposluitelja i djelatnosti povezane s njima, Q 85.59 - Ostalo obrazovanje i
pouavanje (identificirani subjekti ICT edukacija i treninga) i S 95.11 - Popravak
raunala i periferne opreme.
Za potrebe ove studije razlikujemo ove tipove IT uslunih poduzea: globalne
tehnoloke tvrtke, sistem integratore, proizvoae softvera, IT edukatore, IT
konzultante, pruatelje IT outsourcinga, dobavljae s dodanom vrijednou,
implementatore softverskih aplikacija, IT servisere i ostala usluna IT poduzea.
2.1.1 Globalne tehnoloke tvrtke
U Hrvatskoj djeluju samo etiri podrunice globalnih tehnolokih kompanija: IBM
Hrvatska, HP Hrvatska, Cisco Systems Hrvatska i Bull Hrvatska. Dok je IBM prisutan
u Hrvatskoj ve preko 60 godina, HP utemeljuje poduzee u Hrvatskoj 2003. godine,
a Cisco i Bull neto ranije.
U 2009. tvrtke globalni tehnoloki vendori, uzete zajedno zapoljavale su ukupno318 radnika. Skroman broj izravno prisutnih internacionalnih vendora u zemlji i
posebno relativno malen broj zaposlenih (2,1% od ukupno IT zaposlenih) odraz su:
relativno male IT potronje, odnosno openito relativno skromnog obujma IT
projekata u zemlji
izostanka poticajne politike, odnosno povoljnog institucionalnog i ekonomskog
okruenja za privlaenja investicija globalnih tehnolokih vendora u Hrvatsku
Naravno, globalni tehnoloki vendori itekako su, putem mree partnera prisutni na IThrvatskom IT tritu. Dapae, njihovi proizvodi i uz to vezane IT usluge dominiraju u
ukupnoj domaoj IT potronji.
U okvirima IT uslunih poduzea, globalne tehnoloke tvrtke uestvuju s 0,4% u
broju poduzea, a ostvaruju 8% ukupnog prihoda, 10% dodane vrijednosti i
zapoljavaju 4% radne snage.
Udio trokova nabave robe u ukupnom prihodu za kategoriju 14%.
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
38/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics38
Tablica 18
Globalnih tehnoloke tvrtke u Hrvatskoj, 1999-2009 odabrani pokazatelji
Pokazatelji 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 PGSR
Broj poduzea 4 3 4 4 5 4 5 4 4 4 4 0,0%
Broj zaposlenih 120 125 127 117 150 158 182 240 273 318 318 10,2%
Prosjeni broj zaposlenih po tvrtki 30 42 32 29 30 40 36 60 68 80 80 10,2%
Prosjena neto plaa (Kn) 10.067 9.858 11.634 13.401 12.776 14.194 14.455 13.984 15.499 14.514 16.088 4,8%
Ukupni prihod (KnM) 117,32 123,55 145,45 204,49 193,37 231,03 278,95 421,38 347,53 389,96 446,69 14,3%
Prihod po radniku (Kn) 977.632 988.381 1.145.270 1.747.761 1.289.115 1.462.218 1.532.706 1.755.767 1.273.014 1.226.280 1.404.676 3,7%
Dodana vrijednost (KnM) 58,13 60,42 54,73 62,95 61,54 74,28 80,83 87,98 115,81 157,08 196,06 12,9%
Dodana vrijednost po radniku (Kn) 484.456 483.344 430.950 538.001 410.293 470.107 444.108 366.585 424.199 493.953 616.553 2,4%
Izvoz (KnM) 23,73 30,88 33,72 36,15 70,17 58,68 58,57 76,07 63,43 26,50 120,84 17,7%
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Tablica 19
Globalne tehnoloke tvrtke u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Kategorije broja zaposlenihBroj
poduzea
Broj
zaposlenih
Ukupni
prihod
(KnM)
Dodana
vrijednost
(KnM)
Izvoz
(KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 1 195 230,60 120,31 48,41
Udio (%) 25,0% 61,3% 51,6% 61,4% 40,1%
50-99 1 78 124,27 43,10 16,44
Udio (%) 25,0% 24,5% 27,8% 22,0% 13,6%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 2 45 91,82 32,66 55,98
Udio (%) 50,0% 14,2% 20,6% 16,7% 46,3%
5-9 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
1-4 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 4 318 446,69 196,06 120,84
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Ostale znaajke kategorije ukljuuju:
Ukupni prihod podrunica globalnih tehnolokih tvrtki dosegao je u 2009.
godini 447 milijuna kuna, ili samo 4% prihoda IT industrije u zemlji. U
promatranom razdoblju, ukupni prihod je rastao po PGSR od 14,3%
Prosjena neto plaa od 16.088 kuna u 2009., bila je druga najvia plaa
isplaena u ICT industriji u zemlji.
-
8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio
39/120
Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Pripremio IDC Adriatics39
Definicija
Globalne tehnoloke tvrtke (Global Technology Vendors Velika internacionalna
IT usluna poduzea koja su nosioci i predvodnici tehnolokog razvoja u informatici
(IBM, HP, Dell, Cisco Systems, Bull, Siemens i dr.)
2.1.2. Sistem integratori
U 2009. godini u kategoriju sistem integratora bilo je ukljueno 22 IT poduzea, s
ukupno 2.557 zaposlenih. Od toga njih tri Siemens IT Solutions and Services,Combis i King ICT zapoljavali su svaki preko 200 djelatnika. U kategoriji