analiza potrebe osnivanja poduzetničkog inkubatora ... · nadalje, analiza se temelji na obradi i...

H r v a t s k a g o s p o d a r s k a k o m o r a

Ž u p a n i j s k a k o m o r a K r a p i n a

T r g L j . G a j a 5 , 4 9 0 0 0 K r a p i n a

T r a v a n j 2 0 1 6 .

Analiza osnivanja poduzetničkog inkubatora Krapinsko-zagorske županije

Analiza potrebe osnivanja poduzetničkog inkubatora Krapinsko-zagorske županije

1

HGK Županijska komora Krapina

Sadržaj

1. Uvod ..................................................................................................................... 2

2. Inovacijski potencijal ............................................................................................. 4

3. Strategija razvoja poduzetništva RH ..................................................................... 6

4. Prerađivačka i IT industrija ................................................................................... 7

5. Poveznice industrija-znanost-obrazovanje ........................................................... 9

6. Pregled novoosnovanih tvrtki u Krapinsko-zagorskoj županiji ............................ 12

7. Anketni upitnik .................................................................................................... 21

8. Odabrani tehnološki parkovi / poduzetnički inkubatori ........................................ 28

9. Završna razmatranja ........................................................................................... 33

10. Literatura ............................................................................................................ 36


2


1. Uvod

U mnogim su zemljama osnovani inovativni poslovni parkovi s ciljem poticanja razvoja

novih poduzeća i tehnoloških inovacija putem stvaranja poticajne okoline i utjecajnih

sinergija u zajednici. Riječ je o inicijativi za razvoj mjesta na kojemu inovativna

poduzeća, a osobito ona koja su tek započela s poslovanjem (start-up poduzeća),

nalaze poticajno okruženje te kvalitetan prostor i usluge. Inkubatori su postali

sveprisutan fenomen u mnogim dijelovima svijeta i smatraju se efikasnim alatima za

promicanje razvoja inovativnih poduzeća i poduzeća koja se temelje na tehnologiji.

Cilj osnivanja poduzetničkog inkubatora na području Krapinsko-zagorske županije je

uspostava integriranog sustava za potporu razvoja poduzetništva. Analiza potrebe

osnivanja poduzetničkog inkubatora na području Krapinsko-zagorske županije temelji

se na već provedenim analizama za potrebe osnivanja prijašnjih inkubatora te

rezultatima poslovanja i uspješnosti postojećih poduzetničkih inkubatora i tehnoloških

centara. Pošto se već slično istraživanje održalo pod projektom FIDIBE koristiti će se

dobiveni podaci. Osnovni cilj projekta bio je razvoj standarda i stvaranje mehanizama

suradnje i razmjene iskustava, metoda i najboljih praksi u cilju razvoja što učinkovitijih

inovativnih poslovnih parkova. Najbolja praksa može se definirati kao najučinkovitiji i

najefikasniji način postizanja nekog cilja u danom kontekstu. Najbolja praksa također

se može identificirati kao proces pomoću kojega se određeni rezultat postiže lakše no

pomoću bilo kojeg drugog procesa. Budući da u slučaju prenošenja u drugi kontekst

učinci i uspjeh najbolje prakse ovise i o različitim vanjskim čimbenicima kao što su

nacionalna i/ili regionalna ekonomija, politička potpora i stabilnost, pravni okviri,

dostupnost financijskih sredstava, lokalna kultura, mreže itd. Analiza najbolje prakse

najinformativnija je kad se stavi u regionalni, pa čak i povijesni kontekst projekata.

Nadalje, analiza se temelji na obradi i interpretaciji podataka iz različitih izvora te

provedenog anketnog upitnika među poduzetnicima Krapinsko-zagorske županije na

temelju kojih su vidljive preferencije odnosno potrebe za strojevima i uslugama unutar

poduzetničkog inkubatora. Također, uvrstiti će se analiza slučaja Tehnološkog parka

Varaždin d.o.o. i Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o. iz Osijeka, kao jednih od

uspješnijih poduzetničkih inkubatora/tehnoloških parkova. Također promatran je

Tehnološko inovacijski centar Međimurje, zbog sličnosti i blizine Krapinsko-zagorskoj

županiji.

Prema podacima Ministarstva poduzetništva i obrta, u Hrvatskoj postoji 31

poduzetnički centar, 34 poslovna inkubatora, 3 poduzetnička akceleratora, 1 poslovni

park, 3 znanstvena parka te 4 centra kompetencije. Novim poduzetnicima nude

poslovni prostor pod povoljnim uvjetima (najčešće besplatno ili po subvencioniranim

cijenama ispod tržišne vrijednosti) u ograničenom vremenskom razdoblju (najčešće

nekoliko godina). Osim prostora, poduzetnici imaju pristup intelektualnim i poslovnim

uslugama (poput administrativnih usluga, knjigovodstva, rukovođenja, itd.). Prema

studiji iz 2008. godine koju je izveo Poduzetnički inkubator u Osijeku (BIOS), većina

inkubatora od promatranih 17 poduzetničkih inkubatora u Hrvatskoj osnovani su kao


3


društva s ograničenom odgovornošću i gotovo svi u vlasničkoj strukturi imaju

regionalnu/lokalnu samoupravu kao vlasnike udjela. Zanimljiv je podatak da privatni

sektor sudjeluje u vlasničkoj strukturi 17,6% inkubatora. Prosječna veličina

poduzetničkog inkubatora u Hrvatskoj je 1.056 m2, no velika većina inkubatora još je

uvijek manja od 500 m2. Prosječan broj tvrtki stanara je tek 8 (velika većina tih tvrtki se

temelji na uslugama), prosječan broj zaposlenih u tim tvrtkama je 4. Stoga je prosječan

broj radnih mjesta koje inkubatori podupiru 32, ne uzimajući u obzir zaposlenike samog

inkubatora. Od 149 poduzeća koja su završila proces inkubacije (ili izašla iz njega),

visokih 85% je preživjelo prvu godinu na tržištu, time barem dokazujući da inkubatori

ispunjavaju jedan od svojih glavnih ciljeva – pomažu novim poduzetnicima. Sedam od

17 inkubatora odgovorilo je da bi se ocijenili orijentiranima tehnologiji, iako je samo

11,8% od njih izjavilo da kao partnera ili vlasnika udjela imaju sveučilište ili neku drugu

ustanovu visokog obrazovanja.

No znak za opasnost mogla bi biti činjenica da većina rukovoditelja inkubatora opisuju

središnju aktivnost inkubatora kao najam prostora, a samo je nekolicina razvila ulaznu

i izlaznu politiku za tvrtke.


4


2. Inovacijski potencijal

Ukupne investicije u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj (0,79% BDP-a 2014. godine) su

značajno ispod EU28 prosjeka (283 milijarde eura ili 2,03% BDP-a 2014. godine). No,

od te je još alarmantnija činjenica da je struktura investicija u istraživanje i razvoj u

Hrvatskoj nepovoljna jer prevladavaju investicije iz javnog sektora, dok su istraživanje

i razvoj izolirani od privatnog sektora. U tom kontekstu najvećom slabošću se čine

tehnološko iskorištavanje znanja (tj. transfer tehnologije) i odgovarajuća financijska

sredstva koja bi usmjerila Hrvatsku prema tranziciji u gospodarstvo temeljeno na

znanju kojem teži. Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma vrlo nisko rangira transfer

tehnologije između sveučilišta i gospodarstva u Hrvatskoj. Suradnja poslovnih sektora

s istraživačkim organizacijama i institucijama visokog školstva nije zadovoljavajuća, te

kao rezultat toga, tehnološke sposobnosti industrije, a posebice manjih tvrtki i malog i

srednjeg poduzetništva, su nedovoljne. Sustavni dugoročni napori, vezani uz snažnu

političku predanost i mjere temeljene na usredotočenim i učinkovitim strategijama,

mogli bi dovesti do značajnih poboljšanja.

Ukupni radni rezultati inovacijskih sposobnosti zemlje još uvijek nisu zadovoljavajući.

Sukladno mjerilima Europske ljestvice uspjeha u inoviranju (EIS) iz 2015. godine,

Hrvatska se nalazi u skupini zemalja „umjerenih inovatora” i čija je izvedba ispod

prosjeka zemalja skupine EU-28. Najveći identificirani izazovi za Hrvatsku, da bi mogla

poboljšati svoje relativno slabe inovacijske rezultate, su povećanje sudjelovanja u

cjeloživotnom učenju, povećanje poslovnih ulaganja u istraživanje i razvoj (tj.

investicije privatnog sektora u istraživanje i razvoj), povećanje rasprostranjivanja

inovacija, intelektualnog vlasništva i pružanje odgovarajuće potpore inovativnim

tvrtkama s velikim potencijalom rasta.

Da bi se pružio okvir za stvaranje poduzetništva i rast, te za strane investicije, postoji

nužna potreba za nadogradnjom i poboljšanjem postojećih sustava poslovne podrške

(poslovne zone, inkubatori, centri za transfer tehnologije i drugi subjekti koji grupiraju

MSP-ove i izravno mu pružaju usluge), te za razvojem. Međutim, smatra se da su

tehnološko iskorištavanje znanja i prilagodba na gospodarski razvoj temeljen na

znanju relativno slabi. Istraživanje i razvoj su uvelike odvojeni od poslovnog sektora i

koncentrirani u institucijama visokog školstva i javnim institutima, a suradnja između

znanosti i industrije još nije polučila zadovoljavajuće rezultate.

Jedna od glavnih prepreka za intenzivniju suradnju znanosti i industrije je manjak

interesa tvrtki za inovacije temeljene na znanosti zbog njihovih slabih tehnoloških

sposobnosti. S druge strane, znanstvena zajednica je osobito orijentirana prema

znanstvenoj proizvodnji zbog postojećih metoda procjene znanstvenog rada koje

stimuliraju uobičajenu znanstvenu proizvodnju (tj. objavljivanje radova), dok

znanstveno-industrijska suradnja i tehnološka proizvodnja (npr. patenata,

osmišljavanje novih proizvoda na temelju starih, zajednički projekti s industrijom) nisu

prepoznati kao čimbenici koji unaprjeđuju znanstvenu karijeru ili promoviraju znanost.


5


U tom su kontekstu manjak uspješne suradnje sa znanstvenim organizacijama i

neprestanog priljeva znanja i novih ideja glavne prepreke razvoja inovativnog MSP-a.

Suradnja znanstvenih institucija i privatnog sektora u proizvodnji inovacija vidljiva je

kroz:

suradnju u istraživanju i razvoju

komercijalizaciju istraživanja i

prisutnost visokoobrazovanih radnika.

Nažalost, Hrvatska ima problema sa sve tri pretpostavke. Glavni pokazatelj suradnje

u istraživanju i razvoju je njihov udio u BDP-u. Kao što smo mogli vidjeti u prethodnom

dijelu, Hrvatska trenutno u istraživanje i razvoj ulaže manje od 1% BDP-a, što je izrazito

daleko od lisabonskog cilja.

Prema podacima DZS-a bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj u 2014. godini,

najveći su u području tehničkih znanosti (35,0%), prirodnih znanosti (21,2%),

biomedicine i zdravstva (19,9%) te društvenih znanosti (9,2%). Od sredstava za

istraživanje i razvoj, 40,2% sredstava dobiveno je od državne i lokalne uprave, 40,7%

su vlastita sredstva, 12,8% su sredstva iz inozemstva, a 5,9% dobiveno je od privatnih

i javnih poduzeća. Najviše izdataka iskazano je u grupi djelatnosti koju čini odjeljak 21

NKD-a 2007. Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih

pripravaka (28,8%). Na drugom je mjestu Znanstveno istraživanje i razvoj (23,0%), a

na trećem su mjestu Telekomunikacije (16,6%).

Nadalje, sudjelovanje industrije iznosi 42,9%, a državne investicije 41,7%. Biti ćemo

svjedoci napretka u tom području čim se gore navedeni iznosi približe 3% BDP-a, a

omjer industrijskog i državnog ulaganja primakne 2:1. Tada ćemo moći zaključiti da

industrija poseže za znanjem znanstvenih institucija i da je otvorenija prema

inovacijama. Iako se može vidjeti napredak suradnje u istraživanju i razvoju kroz

programe pod državnim sponzorstvom, za povećanje broja visoko obrazovanih radnika

nema pomaka ni u politici ni u praksi.


6


3. Strategija razvoja poduzetništva RH

Prema Strategiji razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013.-2020., pet je

strateških mjera s općim ciljem povećanja konkurentnosti maloga gospodarstva u

Hrvatskoj:

1. POBOLJŠANJE EKONOMSKE USPJEŠNOSTI

Unapređenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u sektorima proizvođačkih

i uslužnih djelatnosti većim ulaganjem u R&D, višim stupnjem inovacija, rastom izvoza

te daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti.

2. POBOLJŠAN PRISTUP FINANCIRANJU

Razvijanje raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospodarstva i

uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo.

3. PROMOCIJA PODUZETNIŠTVA

Pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i jačanje

institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo

ravnomjernijem i uravnoteženom razvoju hrvatskih regija.

4. POBOLJŠANJE PODUZETNIČKIH VJEŠTINA

Pružanje potpore većem razvoju subjekata maloga gospodarstva jačanjem njihove

uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te

podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva.

5. POBOLJŠANO POSLOVNO OKRUŽENJE

Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem preostalih administrativnih opterećenja

i olakšavanjem poslovanja u Hrvatskoj.

Poduzetnički inkubator Krapinsko-zagorske županije, ukoliko se ispune svi potencijali

njegovog poslovanja, direktno pridonosi ostvarenju 3 od 5 navedenih mjera:

Poboljšanju ekonomske uspješnosti, promociji poduzetništva, poboljšanju

poduzetničkih vještina. Nadalje, indirektno doprinosi poboljšanju poslovnog okruženja

i poboljšanju pristupa financiranju.


7


4. Prerađivačka i IT industrija

Prerađivačka industrija morala bi biti najvažniji oslonac gospodarstva Republike

Hrvatske i njezina glavna strateška odrednica. Prerađivačku industriju u Hrvatskoj u

proteklom razdoblju karakteriziraju promjene koje se očituju u povećanju značajnosti i

obujma proizvodnje u onim djelatnostima koje nisu tehnološki intenzivne (odnosno u

industrijama niske i niže srednje tehnološke razine). Takve promjene govore o tome

da je potrebno poduzimati aktivnosti na promjeni strukture prerađivačke industrije u

Republici Hrvatskoj, u smjeru podizanja konkurentnosti i sposobnosti proizvodnje

izvoznih proizvoda s višom dodanom vrijednošću, imajući u vidu činjenicu da je

Hrvatska malo i otvoreno gospodarstvo u razvoju koje mora izvoziti da bi ostvarilo

gospodarski rast i ekonomski prosperiralo.

Industrijski sektor je u stalnom opadanju od raspada bivše Jugoslavije. Iako je

industrijski sektor podvrgnut privatizaciji i izvozno se tržište preorijentiralo prema

zemljama EU, kao cjelina nije ubrzano napredovao. Prema podacima DZS-a

Industrijski sektor u 2014. godini predstavljao je 21,2% BDP-a, dok je u 2014. godini

60,5% izvoza roba otpalo na prerađivačku industriju.

Prerađivačka industrija Krapinsko – zagorske županije temeljna je grana gospodarstva

na ovim prostorima te povijesno gledano oduvijek je zauzimala vrlo važno mjesto u

gospodarstvu naše Županije. Za razliku od spomenutog trenda deindustrijalizacije na

razini Republike Hrvatske, prerađivačka industrija Krapinsko-zagorske županije

zadržava visoki značaj sveukupnog gospodarstva županije te ostaje generator

gospodarskog rasta i zaposlenosti. Većina proizvoda prerađivačke industrije

namijenjena je izvozu na strana tržišta te na njima ostvaruje gotovo polovicu prihoda.

No kao što je slučaj i na državnoj razini tako i prerađivačku industriju Krapinsko-

zagorske županije karakterizira industrija koja nije tehnološki intenzivna odnosno

industrija niske i niže srednje tehnološke razine. Unatoč navedenim pozitivnim

karakteristikama, prerađivačka industrija Krapinsko-zagorske županije ima prostora za

napredak u vidu tehnološki zahtjevnije proizvodnje više dodane vrijednosti, pogotovo

finalnih proizvoda koji će značiti veću autonomiju, konkurentnost i prosperitet

gospodarstva kako Krapinsko-zagorske županije tako i Hrvatske.

Prerađivačka industrija, u 2014. godini, ostvaruje 49,1% ukupnih prihoda Krapinsko-

zagorske županije i u ovoj grani djelatnosti radi ukupno 51% zaposlenih odnosno

polovica zaposlene radne snage u Županiji. Koliki značaj prerađivačka industrija ima u

ukupnom gospodarstvu Krapinsko-zagorske županije pokazuje i udio od čak 84,8%

ukupnog izvoza županije u 2014. godini. Najznačajnije djelatnosti unutar prerađivačke

industrije su metaloprerađivačka industrija, zatim proizvodnja nemetalnih mineralnih

proizvoda te tekstilna industrija. Navedene tri djelatnosti ostvaruju 69,3% ukupnih

prihoda, 67,7% ukupnih rashoda, 65,0% ukupnog broja zaposlenih te čak 83,1%

ukupnog izvoza prerađivačke industrije Krapinsko-zagorske županije.


8


Prema istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma o informacijskoj tehnologiji 2015.,

Hrvatska je u ICT-u 46. po konkurentnosti na svijetu. To je bolje od većine drugih

domaćih industrija. U slučaju IT tvrtki ulaganja su relativno mala i ponajprije se svode

na ljudski potencijal, a zarada može biti prilično dobra zato što se nešto proizvede

jednom, a to isto se proda u milijunima primjeraka. Tržište IT usluga predstavlja

segment IT-a s najbržim rastom u Hrvatskoj. Od 2008. do 2014. godine broj zaposlenih

u hrvatskom informatičkom i telekomunikacijskom sektoru povećan je za 57 posto.

Krajem 2014. godine ICT sektor u 3.446 tvrtke zapošljavao je 22.338 ljudi. Trend

otvaranja novih radnih mjesta naročito je izražen u području razvoja softvera i

računalnih usluga, koji raste prema prosječnoj godišnjoj stopi od deset posto u zadnjih

sedam godina. ICT sektor jedan je od rijetkih sektora u Hrvatskoj u kojem značajno

raste dodana vrijednost, a broj zaposlenih 2014. godine rastao je još jedino u sektoru

javnog obrazovanja.

Osnovna orijentacija poduzetničkog inkubatora trebala bi biti povezana s postojećim

temeljima gospodarstva Krapinsko-zagorske županije odnosno obrazovnog sustava

koji će biti u mogućnosti podržati aktivnosti unutar samog inkubatora.


9


5. Poveznice industrija-znanost-obrazovanje

Inovacijskom procesu potrebna je veza između institucija koje stvaraju znanje i onih

koje su okrenute tržištu. Da bi te poveznice bile učinkovite, znanje mora biti relevantno,

a poduzetništvo mora znati kako ga iskoristiti. Te veze nisu prirodne u mnogim

državama, posebice zemljama koje hvataju korak i zemljama u razvoju, zbog

opterećenosti i nasljeđa bivših središnje planiranih gospodarstava. Godinama je misija

sveučilišta bila obrazovanje i vođenje osnovnih istraživanja. Industrija ima brži ritam i

okrenuta je rješavanju problema. No, danas se uloga sveučilišta mijenja u onu koja

više omogućuje, a sveučilište i industrija zajednički osnivaju kreativna i poduzetnička

okružja za istraživanja (primijenjena ili razvojna) usmjerena prema rješavanju

problema, te komercijalizaciju intelektualnog vlasništva sveučilišta. To su polako

počela prepoznavati i hrvatska sveučilišta. Potpuno je prirodno da su neka sveučilišta,

ili preciznije fakulteti, već imali tradiciju suradnje s industrijom, posebice Fakulteti

elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu i Splitu, Fakultet strojarstva i

brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu i Splitu, Tehnički fakultet Sveučilišta u

Rijeci, itd. Podaci pokazuju da oko 30-40% prihoda tih fakulteta dolazi od suradnje s

industrijom, no industrija surađuje s pojedincima i zasebnim istraživačkim skupinama i

rijetko kada ima službeni ugovor s fakultetom ili sveučilištem.

Nastojanja da se tehnološko poduzetništvo istodobno generira na čitavom teritoriju

Hrvatske su nepraktična i uzaludno bi trošila ionako oskudne resurse. Da bi podrška

rasta poduzetništva temeljenog na tehnologiji bila učinkovita, mora se utvrditi gdje bi

takve politike i programi imali najbolje prilike za uspjeh, te usredotočiti postojeće

resurse u tim smjerovima. Trenutno se čini da su vladine tehnološke politike i programi

usredotočeni na razvoj široko raštrkanih tehnoloških ili poduzetničkih zona, te

programa koji nisu usredotočeni na određena zemljopisna područja ili na priznate

snage sveučilišta i tehnologija. Kada bi to bilo učinjeno, Vlada bi mogla usmjeriti

oskudne financijske resurse i mentore u ona područja tehnologije i poduzetništva koja

su najistaknutija i u sveučilišnim laboratorijima i unutar privatne industrije, npr.

farmaceutsku industriju, tehnologije brodogradnje, poljoprivredu i preradu hrane, IT i

ICT, sustave alternativnih energija i napredne materijale, da nabrojimo samo

nekolicinu. Programi bi tada mogli biti usredotočeni na ona područja zemlje gdje se

nalaze glavna istraživačka sveučilišta s iskustvom u nekim od predmetnih tehnologija,

u primijenjenom inženjeringu i multidisciplinarnim istraživačkim programima, te koja

posjeduju osposobljenu tehnološku radnu snagu. U gospodarskom razvoju

temeljenom na tehnologiji od višestruke je važnosti uspješnost u izvrsnom obavljanju

nekolicine zadataka, za razliku od obavljanja mnoštva zadataka na nezadovoljavajući

način.

BICRO je u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu razvio Inkubacijski centar za

bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije – BIOCentre. Projekt podržavaju Svjetska

banka i EU, a njegov je cilj utemeljenje institucije za podršku novoosnovanih tvrtki iz

područja biotehnologije.


10


Zagrebački Institut Ruđer Bošković (IRB) najveći je hrvatski istraživački centar za

osnovne i primijenjene znanosti koji sudjeluje i u znanstvenim aplikacijama te visokom

školstvu. Multidisciplinarni karakter Instituta odražava se kroz raznolika istraživačka

područja fizike, kemije, oceanografije (uključujući istraživanje mora i okoliša, te

geoznanosti), biologije, biomedicine, računalnih znanosti i elektrotehnike/inženjeringa.

Varaždin, također u regiji sjeverozapadne Hrvatske, nastavlja se razvijati kao centar

izvrsnosti IT sektora. Grad Varaždin i regionalne visokoškolske institucije - Fakultet

organizacije i informatike i Veleučilište u Varaždinu – podupirali su osnivanje prvog IT

inkubatora u Hrvatskoj (tj. kasnije predstavljeni Tehnološki park Varaždin) koji

objedinjava skupinu talenata za budući razvoj tog sektora.

Sveučilište u Zadru, u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom i klasterom

automobilske industrije, u procesu je utemeljenja Centra za robotiku i mehatroniku

(obrazovno-proizvodna ustanova/obrazovna ustanova) koji će spojiti potrebe budućeg

razvoja tvrtki tog sektora. Razvojni program za metaloprerađivačku industriju jedan je

od projekata koji bi mogli pružiti snažan zamah gospodarskom razvoju zadarskog

područja. Automatizacija i robotizacija smatraju se temeljima gospodarskog razvoja.

Utvrđivanje razvojnih trendova automatizacije je od posebne važnosti za područje

inovacija u simulaciji virtualnih proizvoda i razvojnih procesa. Koncentracija

istraživačkih snaga neophodna je za smanjenje operativnih troškova ovog procesa,

sakupljanje kvalitetne radne snage i otvaranje novih tržišta. Upravo je to razlog

inicijative zadarskog automobilskog klastera i Sveučilišta u Zadru za pokretanje centra

koji će pružati podršku razvojnim projektima klastera i transferu znanja sa sveučilišta

u industriju.

Uz pružanje potpore novim poduzetnicima, poduzetnički inkubator Krapinsko-

zagorske županije mora nužno biti povezan s obrazovno-znanstveno-istraživačkim

institucijama. U obzir se uzimaju strukovne škole koje imaju specifičnu izobrazbu

sukladno grani gospodarstva za koje izučavaju. Obrazovne institucije, prvenstveno u

Gradu Krapini, koje čine potencijalne partnere, a i suosnivače, su Srednja Škola

Krapina i Visoko učilište Hrvatsko zagorje Krapina. Zatim tu su i ostale, prethodno

navedene, obrazovne-istraživačke institucije koje predstavljaju potencijalne partnere.

Praktičnom nastavom i interakcijom s profesorima mogu se stvoriti određene ideje i

pretpostavke za osnivanje vlastitog poduzeća. Većina poduzetničkih centara

povezano je s obrazovno-znanstveno-istraživačkim sektorom s kojim surađuje u

istraživanju, obrazovanju, mentorstvu, ali i osnivanju tvrtki. Inkubator bi također

predstavljao obrazovno-istraživačku instituciju u kojoj bi lokalne obrazovne institucije

mogle razvijati određene ideje i praktična iskustva svojih učenika odnosno studenata.

S druge strane dostupnost visokoobrazovnih institucija, a time i visokoobrazovane

radne snage predstavlja određenu prijetnju. Većinom su to srednje škole, dok

istraživačke i razvojno-tehnološke potencijale ne posjeduje niti jedna institucija s

područja Krapinsko-zagorske županije. Uz postojeće obrazovne institucije na području

Krapinsko-zagorske županije, potrebno je uspostaviti aktivnu suradnju s

visokoobrazovnim institucijama u okruženju. Prvenstveno Fakultetom elektrotehnike i


11


računalstva te Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Fakultetom

organizacije i informatike u Varaždinu i Institutom Ruđer Bošković iz Zagreba.

Naravno, uz istaknute visokoobrazovne i istraživačke institucije ne isključuje se

suradnja sa ostalim organizacijama, udruženjima pa i pravnim i fizičkim osobama koji

svojim znanjem i iskustvom otvaraju potencijalnu suradnju u svrhu stvaranja novih i

razvitka postojećih poduzeća. Kako bi se poboljšali relativno slabi inovacijski rezultati,

potrebno je poticati sudjelovanje u cjeloživotnom učenju, povećanje poslovnih ulaganja

u istraživanje i razvoj (tj. investicije privatnog sektora u istraživanje i razvoj), povećanje

rasprostranjivanja inovacija, intelektualnog vlasništva i pružanje odgovarajuće potpore

inovativnim tvrtkama s velikim potencijalom rasta.

Nadalje, kako bi poduzetnički inkubator bio što konkurentniji, moguće je osnivanje

istraživačkog centra, kao podružnice određene visokoškolske institucije i lokalne

obrazovne institucije, npr. FSB-a i Srednje škole Krapina odnosno smjera

elektrotehničar i mehatroničar, prvenstveno zbog blizine, ne isključujući pri tom ostale

zainteresirane dionike. Navedenim laboratorijsko-istraživačkim kapacitetima služili bi

se učenici i profesori koji bi vršili određena istraživanja prema zahtjevima tvrtki, ali i u

vlastitoj režiji za koje postoji opravdani tržišni interes. Primjer je ranije navedeni Centar

za robotiku i mehatroniku u Zadru.


12


6. Pregled novoosnovanih tvrtki u Krapinsko-zagorskoj županiji

Prema određenim smjernicama osnivača poduzetničkog inkubatora Krapinsko-

zagorske županije, poduzetnički inkubator pomagati će malim poduzetnicima u

realizaciji njihovih poduzetničkih inicijativa u početnoj fazi rasta i razvoja. Pružati će

potrebnu stručnu pomoć, upotrebu slobodnih proizvodnih i uredskih kapaciteta po

subvencioniranim cijenama, unaprjeđenje i razvoj poduzeća i proizvoda uz mentora i

pristup raspoloživim izvorima financiranja. U okviru poduzetničkog inkubatora

namjeravaju se pružati usluge i postojećim poduzećima kao mjesto transfera znanja,

iskustva i tehnologije. Namjera je nabava specijaliziranih strojeva ovisno o iskazanoj

potrebi za stanare inkubatora i sve ostale zainteresirane poduzetnike. Inkubator će biti

namijenjen za poduzeća koja se bave proizvodnom ili razvojnom djelatnošću ili/i koji

nude inovativan proizvod ili uslugu. Nadalje, inkubator je također namijenjen uslužnim

tvrtkama, ali čija je usluga vezana uz proizvodnu djelatnost.

U razdoblju od 01.04.2013. – 01.04.2016. godine sveukupno je osnovano 790 tvrtki na

području Krapinsko-zagorske županije. Prema području glavne djelatnosti najviše ih je

osnovano u djelatnosti ostalih uslužnih djelatnosti (20,00%), trgovine (14,30%), zatim

građevinarstva (12,78%) te prerađivačke industrije (11,90%). U djelatnosti informacija

i komunikacija osnovano 27 tvrtki (3,42%). Unutar prerađivačke industrije, u ukupnom

broju novoosnovanih poduzeća u Krapinsko-zagorskoj županiji, najviše tvrtki je

osnovano u djelatnostima proizvodnje gotovih metalnih proizvoda (2,53%),

proizvodnje prehrambenih proizvoda (1,14%) i proizvodnje namještaja (1,14%).

Za usporedbu, na području Međimurske županije, u razdoblju od 01.04.2013. -

01.04.2016. godine sveukupno je osnovano 1.197 tvrtki. Prema području glavne

djelatnosti najviše ih je osnovano u djelatnosti trgovine (17,46%), zatim ostalih uslužnih

djelatnosti (13,70%), građevinarstva (13,12%), te prerađivačke industrije (12,87%). U

djelatnosti informacija i komunikacija osnovane su 32 tvrtke (2,67%). Unutar

prerađivačke industrije, u ukupnom broju novoosnovanih poduzeća u Međimurskoj

županiji, najviše je tvrtki osnovano u djelatnosti proizvodnje gotovih metalnih proizvoda

(3,93%). Slijedi djelatnost proizvodnje odjeće (1,34%) te djelatnosti prerade drva i

proizvoda od drva i pluta (1,25%).

Na području Osječko-baranjske županije, u razdoblju od 01.04.2013. - 01.04.2016.

godine sveukupno je osnovano 2.747 tvrtki. Prema području glavne djelatnosti najviše

ih je osnovano u djelatnosti trgovine (21,11%), zatim ostalih uslužnih djelatnosti

(19,08%), djelatnosti pružanja smještaja (11,36%), stručne djelatnosti (8,63%) te

djelatnosti prerađivačke industrije (7,97%). U djelatnosti informacija i komunikacija

osnovano je 86 tvrtki (3,13%). Unutar prerađivačke industrije, u ukupnom broju

novoosnovanih poduzeća u Osječko-baranjskoj županiji, najviše je tvrtki osnovano u

djelatnostima proizvodnje prehrambenih proizvoda (1,78%), zatim proizvodnje gotovih

metalnih proizvoda (1,06%) te djelatnosti prerade drva i proizvoda od drva i pluta

(0,87%).


13


Na području Varaždinske županije, u razdoblju od 01.04.2013. - 01.04.2016. godine

sveukupno je osnovano 1.328 tvrtki. Prema području glavne djelatnosti najviše ih je

osnovano u djelatnosti trgovine (18,07%), zatim ostalih uslužnih djelatnosti (15,51%),

prerađivačke industrije (10,92%) te građevinarstva (10,24%). U djelatnosti informacija

i komunikacija osnovano je 57 tvrtki (4,29%). Unutar prerađivačke industrije, u

ukupnom broju novoosnovanih poduzeća u Varaždinskoj županiji, najviše je tvrtki

osnovano u djelatnostima popravka i instaliranja strojeva i opreme (2,11%),

proizvodnje prehrambenih proizvoda (1,66%) te proizvodnje gotovih metalnih

proizvoda (1,66%).

Svaki od tri promatranih inkubatora u Međimurskoj, Osječko-baranjskoj i Varaždinskoj

županiji imaju određenu stratešku djelatnost koja se temelji na lokalnim

visokoobrazovnim kapacitetima. U sva tri slučaja radi se o informatičkim fakultetima.

Međutim, sve tri navedene županije imaju veći broj novoosnovanih tvrtki u navedenoj

djelatnosti nego Krapinsko-zagorska županija. Svi inkubatori u svojoj biti nastoje

poticati inovativna tehnološka start-up poduzeća, čiji se temelj uglavnom pronalazi

unutar prerađivačke industrije, kao temeljne djelatnosti. Što se tiče novoosnovanih

tvrtki čija je glavna djelatnost prerađivačka industrija, Krapinsko zagorska županija na

drugom je mjestu s 11.9% udjela novoosnovanih tvrtki, no u apsolutnom iznosu nalazi

se na posljednjem mjestu s 75 novoosnovanih tvrtki. Prema postotnom udjelu, sve

četiri županije imaju približno jednak raspored novoosnovanih tvrtki po djelatnostima.

Najviši postotni udio novoosnovanih tvrtki u djelatnosti informacija i komunikacija ima

Varaždinska županija, dok Osječko-baranjska ima najveći apsolutni broj

novoosnovanih tvrtki.


14


Tabela 1. Broj novoosnovanih tvrtki po djelatnostima u Krapinsko-zagorskoj županiji u razdoblju od 01.04.2013. do 01.04.2016.

Djelatnost Broj novo-osnovanih

tvrtki Udio

A POLJOPRIVREDA 20 2,53%

B RUDARSTVO I VAĐENJE 1 0,13%

C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 94 11,90%

C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 9 1,14%

C11 Proizvodnja pića 2 0,25%

C13 Proizvodnja tekstila 2 0,25%

C14 Proizvodnja odjeće 5 0,63%

C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 1 0,13%

C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta 8 1,01%

C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 2 0,25%

C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 4 0,51%

C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 6 0,76%

C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 1 0,13%

C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 4 0,51%

C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda 20 2,53%

C26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda 1 0,13%

C27 Proizvodnja električne opreme 3 0,38%

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja 1 0,13%

C29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 2 0,25%

C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 1 0,13%

C31 Proizvodnja namještaja 9 1,14%

C32 Ostala prerađivačka industrija 5 0,63%

C33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme 8 1,01%

D OPSKRBA EL. ENERG. 9 1,14%

E OPSKRBA VODOM 7 0,89%

F GRAĐEVINARSTVO 101 12,78%

G TRGOVINA 113 14,30%

H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 25 3,16%

I DJEL. PRUŽANJA SMJEŠTAJA 72 9,11%

J INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 27 3,42%

K FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 3 0,38%

L POSLOVANJE NEKRETNINAMA 4 0,51%

M STRUČNE DJELATNOSTI 69 8,73%

N ADMINISTRATIVNE DJELATNOSTI 18 2,28%

P OBRAZOVANJE 3 0,38%

Q DJEL. ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 15 1,90%

R UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 50 6,33%

S OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 158 20,00%

T DJELATNOSTI KUĆANSTVA KAO POSLODAVCA 1 0,13%

UKUPNO 790 100,00%

Izvor: Baza podataka HGK - Registar poslovnih subjekata


15


Tabela 2. Broj novoosnovanih tvrtki po djelatnostima u Međimurskoj županiji u razdoblju od 01.04.2013. do 01.04.2016.


tvrtki Udio














C24 Proizvodnja metala 2 0,17%


C26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda 2 0,17%

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. 7 0,58%












K FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 7 0,58%




O JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 2 0,17%





UKUPNO 1.197 100,00%



16


Tabela 3. Broj novoosnovanih tvrtki po djelatnostima u Osječko-baranjskoj županiji u razdoblju od 01.04.2013. do 01.04.2016.


tvrtki Udio












C21 Proizvodnja osnovnih farmac. proizvoda i farmac. pripravaka 1 0,04%




C26 Proizvodnja računala te el. i optičkih proizvoda 3 0,11%

C27 Proizvodnja električne opreme 2 0,07%


C29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 1 0,04%












K FINANCIJSKE DJELATNOSTI 7 0,25%




O JAVNA UPRAVA I OBRANA; SOC. OSIGURANJE 3 0,11%





UKUPNO 2.747 100,00%



17


Tabela 4. Broj novoosnovanih tvrtki po djelatnostima u Varaždinskoj županiji u razdoblju od 01.04.2013. do 01.04.2016.


tvrtki Udio












C19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 2 0,15%





C26 Proizvodnja računala te el. i optičkih proizvoda 2 0,15%













K FINANCIJSKE DJELATNOSTI 7 0,53%




O JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE

1 0,08%





UKUPNO 1.328 100,00%



18


Prema broju novoosnovanih tvrtki Krapinsko-zagorska županija nalazi se na 18. mjestu

odnosno samo su 3 županije, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-

senjska imale manji broj novoosnovanih tvrtki u razdoblju od 01.04.2013. do

01.04.2016. godine. U navedenom razdoblju ukupno ih je u Republici Hrvatskoj

osnovano 45.810, a Krapinsko-zagorska županija čini 1,72%. Kao oglednim

primjerima, u Međimurskoj, Varaždinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, osnovane su

1.197, 1.328 odnosno 2.747 tvrtke. Vidljivo je kako smo pri samom dnu prema broju

novoosnovanih tvrtki.

Tabela 5. Broj novoosnovanih tvrtki po županijama u razdoblju od 01.04.2013.

do 01.04.2016.

Redni broj

Županija Broj

novoosnovanih tvrtki

Udio

1. Grad Zagreb 15.169 33,11%

2. Splitsko-dalmatinska 4.424 9,66%

3. Primorsko-goranska 3.779 8,25%

4. Istarska 3.240 7,07%

5. Zagrebačka 2.827 6,17%

6. Osječko-baranjska 2.747 6,00%

7. Zadarska 1.752 3,82%

8. Varaždinska 1.328 2,90%

9. Međimurska 1.197 2,61%

10. Dubrovačko-neretvanska 1.187 2,59%

11. Vukovarsko-srijemska 978 2,13%

12. Koprivničko-križevačka 896 1,96%

13. Sisačko-moslavačka 892 1,95%

14. Brodsko-posavska 891 1,94%

15. Šibensko-kninska 874 1,91%

16. Bjelovarsko-bilogorska 845 1,84%

17. Karlovačka 820 1,79%

18. Krapinsko-zagorska 790 1,72%

19. Virovitičko-podravska 434 0,95%

20. Požeško-slavonska 411 0,90%

21. Ličko-senjska 329 0,72%

22. Ukupno RH 45.810 100,00%



19


Udio novoosnovanih tvrtki u ukupnom broju aktivnih tvrtki u 2014. godini, u Krapinsko-

zagorskoj županiji, iznosi 10,43% i na 8. je mjestu u odnosu na ostale hrvatske

županije.

Tabela 6. Udio novoosnovanih tvrtki u 2014. u ukupnom broju aktivnih tvrtki u

2014. godini

R. br. Županija Broj

novoosnovanih tvrtki

Broj tvrtki

Udio

1. Osječko-baranjska 957 7.106 13,47%

2. Vukovarsko-srijemska 343 2.807 12,22%

3. Požeško-slavonska 139 1.188 11,70%

4. Brodsko-posavska 298 2.597 11,47%

5. Bjelovarsko-bilogorska 300 2.843 10,55%

6. Zadarska 579 5.517 10,49%

7. Koprivničko-križevačka 305 2.914 10,47%

8. Krapinsko-zagorska 279 2.675 10,43%

9. Primorsko-goranska 1.342 13.380 10,03%

10. Ličko-senjska 116 1.161 9,99%

11. Virovitičko-podravska 140 1.411 9,92%

12. Grad Zagreb 5.338 55.292 9,65%

13. Međimurska 376 3.969 9,47%

14. Varaždinska 428 4.525 9,46%

15. Zagrebačka 956 10.241 9,34%

16. Sisačko-moslavačka 272 2.944 9,24%

17. Karlovačka 264 2.923 9,03%

18. Šibensko-kninska 283 3.225 8,78%

19. Istarska 1.131 12.955 8,73%

20. Dubrovačko-neretvanska 416 4.964 8,38%

21. Splitsko-dalmatinska 1.502 18.248 8,23%

22. Ukupno RH 15.764 162.885 9,68%


Od novoosnovanih tvrtki u Krapinsko-zagorskoj županiji, u razdoblju od 01.04.2013.

do 01.04.2016. godine, najveći broj, odnosno 593 tvrtke nemaju zaposlenih osoba, dok

je 26 tvrtki koje imaju više od 5 i više zaposlenih.


20


Tabela 7. Tvrtke u Krapinsko-zagorskoj županiji prema broju zaposlenih

osnovane u razdoblju od 01.04.2013. do 01.04.2016.

Redni broj

Zaposleni Broj

novoosnovanih Tvrtki

Udio

1. 0 593 75,06%

2. 1 108 13,67%

3. 2 34 4,30%

4. 3 19 2,41%

5. 4 10 1,27%

6. 5 9 1,14%

7. 6 5 0,63%

8. 7 1 0,13%

9. 8 5 0,63%

10. 9 0 0,00%

11. >10 6 0,76%

12. ∑514 ∑790 100,00%


Od 01.04.2013. do 01.04.2016. godine osnovano je 398 j.d.o.o.-a, odnosno 50,38%

ukupno osnovanih tvrtki u navedenom razdoblju. Uzrok navedenog najvjerojatnije je u

činjenici kako je od 18. listopada 2012. moguće osnivanje tzv. jednostavnog dioničkog

društva odnosno j.d.o.o.-a, te su navedenim izmjenama Zakona o trgovačkim

društvima uvelike smanjeni troškovi osnivanja uz temeljni kapital od samo 10 kuna.

Graf 1. Tvrtke u Krapinsko-zagorskoj županiji osnovane u razdoblju od

01.04.2013. do 01.04.2016.

Izvor: FINA, obrada: HGK ŽK Krapina

223

279

247

200

250

300

01.04.-31.12.2013. 01.01.-31.12.2014 01.01.-31.12.2015.


21


7. Anketni upitnik

Anketni upitnik sastoji se od 13 pitanja putem koji se nastoji dobiti odgovor na potrebe

postojećih, ali i budućih, „start-up“, poduzetnika. Na određena pitanja bilo je moguće

dati više odgovora, dok na određena pitanja nisu svi odgovorili.

Od broja poduzeća koji su ispunili anketni upitnik, najveći dio, 58,8%, otpada na mikro

poduzetnike, 27,5% na male i 13,7% na srednje poduzetnike. U poduzetničkom

inkubatoru Krapinsko-zagorske županije moći će inkubirati poduzeća, sukladno odluci,

maksimalno do 3 godine starosti. Stoga je razdoblje osnivanja poduzeća podijeljeno

na poduzeća koja su mlađa od tri godine i ona koja su starija od tri godine. Najveći broj

ili 89,8% posluje dulje od tri godine. Najzastupljenija djelatnost anketiranih poduzeća

je industrija s 35,0%, zatim slijedi trgovina s 20,0% te ostale djelatnosti s 18,4%. Od

ukupnog broja anketiranih poduzeća, najveći broj ili 59,6% posluje u uredskom

prostoru do 50 m2, dok najveći broj poduzeća ili 42,6% posluje u proizvodnom prostoru

većem od 200 m2. Najveći broj poduzeća, 47,1%, poslovanje je započelo iz

postojeće/vlastite nekretnine. Na drugom su mjestu s 33,3% poduzeća koja su

poslovanje započela u iznajmljenom prostoru. Kupnjom prostora poslovanje je

započelo 11,8% poduzeća, dok je izgradnjom vlastitog prostora poslovanje započelo

7,8% poduzeća. Većina poduzetnika imala je zaposlenu jednu (26,7%) ili dvije (24,4%)

osoba kada su započinjali poslovanje.

Analizom poduzeća koja su navela veličinu proizvodnog i uredskog prostora, odnosno

stavljanjem u odnos uredskog i ukupnog prostora u kojem anketirana poduzeća

trenutno posluju, dolazimo do podatka kako uredski prostor čini 14,5% ukupnog

poslovnog prostora. Kod početka poslovanja najvećem broju poduzetnika bilo je

potrebno do 50 m2 poslovnog prostora od čega, prosječan udio potrebnog uredskog

prostora iznosi 28,6%. Iako je omjer proizvodnog i uredskog prostora kod postojećih

poduzetnika znatno manji, prethodno navedenih 14,5%, razlika od 14,1% logična je

zbog činjenice kako se rastom poduzeća i poslovnog obujma, potreba za proizvodnim

prostorom povećava više od potrebe za uredskim.

Da su imali mogućnost na početku poslovanja, većina odnosno 61,4% poduzeća,

unajmilo bi prostor u poduzetničkom inkubatoru. Daleko najprihvatljiviji najam

najvećem broju poduzetnika odnosno njih 74,2%, iznosio bi 5-15 kn/m2. Kao

najkorisniju uslugu kod početka poslovanja za koju smatraju da im treba pomoć, 22,3%

poduzeća izdvojilo je pomoć u marketingu. Nakon pomoći u marketingu približno

jednako važne usluge čine edukacija o poduzetništvu s 16,5%, najam opreme s 15,5%,

izrada poslovnog plana s 14,6% te knjigovodstvene usluge po subvencioniranim

cijenama s 14,6%. Nešto manje važne izdvojene su usluge pomoći u zapošljavanju s

7,8%. Kao potrebne potporne usluge navedene su još: pomoć u pisanju projekata i

prijavi za natječaje za bespovratna sredstva, pravni savjeti oko zakonskih i poreznih

propisa, korištenje poslovnog softvera, pristup bazama podataka o bonitetu poslovnih

partnera i ostalim poslovnim pokazateljima, suradnja s drugim domaćim i inozemnim

poslovnim inkubatorima, te prostor za održavanje sastanaka. Najvećom


22


preprekom započinjanju poslovanja, anketirani poduzetnici smatraju sporu i

nedostupnu administraciju s 44,1%. Slijede, nepostojanje poslovnih potpornih usluga

za nove poduzetnike s 35,6% te nedostatni/skupi poslovni prostori s 16,9%.

Kao najpotrebniji strojevi, koji bi se nalazili unutar poduzetničkog inkubatora, i bili

dostupni svim poduzetnicima, izdvojena je kategorija strojeva za obradu metala,

drveta, plastike itd. s 57,7%, od čega je najviše navedeno strojeva za obradu metala.

Slijedi 3D printer za plastiku s 26,9%. Još je kao prijedlog opreme naveden 3D skener,

FAUNC Robotics, opremanje laboratorija za obavljanje analiza vode te sav ostali alat

za obradu metala. 3D printer kao jedna vrsta aditivne proizvodnje tvorevina ima

određenih prednosti i mana u odnosu na ostale tehnologije aditivne proizvodnje, a

zahtijeva specifična tehnička znanja i iskustvo baratanja navedenom tehnologijom.

Ukoliko se namjerava nabava navedenog stroja nužno je povezivanje s Fakultetom

strojarstva i brodogradnje iz Zagreba odnosno njihovim Centrom za aditivne tvorevine.

Centru za aditivne tehnologije, koji predstavlja platformu za transfer tehnologije,

temeljna je zadaća izučavanje aditivnih tehnologija proizvodnje te transfer znanja i

tehnologije malim i srednjim poduzećima. Centar je osnovan u okviru projekta IPA III

C u sklopu kojeg je planirana nabava PolyJet stroja koji može proizvoditi proizvode od

polimera i polimernih kompozita. U sklopu projekta provedena je anketa u svrhu

nabave navedenog stroja, od čega je najviše potrebe izraženo za strojem koji izrađuje

proizvode od polimera, zatim od metala te konačno od polimernih kompozita. Stroj za

„printanje“ proizvoda od metala još nema u Hrvatskoj, što predstavlja određenu

mogućnost i konkurentsku prednost, no cijena samog stroja, potrebne dodatne

opreme, ali i tehničkog znanja za upravljanje navedenim strojem, visoka je. Centar za

aditivne tehnologije posjeduje i većinu ostalih tehnologija aditivne proizvodnje koje su

danas najčešće u upotrebi te bi povezivanje potencijalnog poduzetničkog inkubatora

Krapinsko-zagorske županije, kao i ostalih poduzetnika, bilo od dodatne koristi. Što se

tiče strojeva za obradu metala i upravljanja njima, prisutna je dovoljna razina tehničkog

znanja, iskustva i obrazovne baze potrebne za njihovim upravljanjem.

Rezultati anketnog upitnika:

1. Po veličini, Vaše poduzeće je:

R. br. Veličina Broj poduzeća Udio

1. Mikro 30 58,8%

2. Malo 14 27,5%

3. Srednje 7 13,7%

4. Veliko 0 0,0%

5. Ukupno 51 100,0%


23


2. Koje godine je poduzeće počelo poslovati:

R. br. Razdoblje Broj poduzeća Udio

1. < 3 god 5 10,2%

2. > 3 god 44 89,8%

3. Ukupno 49 100,0%

3. Koja je osnovna gospodarska djelatnost Vašeg poduzeća? (određene ankete

sadržavale su više odabranih djelatnosti)

R. br. Djelatnost Broj poduzeća Udio

1. Bankarstvo i financije 3 5,0%

2. Dizajn 3 5,0%

3. Graditeljstvo 7 11,7%

4. Industrija 21 35,0%

5. Znanost i obrazovanje 0 0,0%

6. Poljoprivreda/prehrambena industrija 1 1,7%

7. Poslovanje nekretninama 0 0,0%

8. Promet i veze 1 1,7%

9. Trgovina 12 20,0%

10. Turizam i ugostiteljstvo 1 1,7%

11. Umjetnost, zabava i rekreacija 0 0,0%

12. Ostalo 11 18,4%

12.1. Računovodstveni servis 7 11,7%

12.2. Komunalna 1 1,7%

12.3. Radio difuzija 1 1,7%

12.4. Usluge 2 3,3%

13. Ukupno 60 100,0%

4. Koja je veličina prostora u kojem trenutno poslujete?

Uredski prostor: Proizvodni prostor:

R. br.

Veličina Broj

poduzeća Udio

1. 0 m2 1 2,1%

2. Do 50 m2 28 59,6%

3. 50-100 m2 10 21,3%

4. 100-200 m2 4 8,5%

5. Više od 200 m2 4 8,5%

6. Ukupno 47 100,0%

R. br.

Veličina Broj

poduzeća Udio

1. 0 m2 16 34,0%

2. Do 50 m2 6 12,8%

3. 50-100 m2 1 2,1%

4. 100-200 m2 4 8,5%

5. Više od 200 m2 20 42,6%

6. Ukupno 47 100,0%


24


5. Kada ste započeli poslovanje, na koji način ste došli do poslovnog prostora?

R. br. Poslovni prostor Broj

poduzeća Udio

1. Najam prostora 17 33,3%

2. Kupnja prostora 6 11,8%

3. Započeto poslovanje iz postojeće/vlastite nekretnine 24 47,1%

4. Drugo: izgradnjom 4 7,8%

5. Ukupno 51 100,0%

6. Kada ste započeli poslovanje, koliko ste imali zaposlenika?

R. br. Broj

zaposlenih Broj

poduzeća Udio

1. 0 5 11,1%

2. 1 13 26,7%

3. 2 11 24,4%

4. 3 3 4,4%

5. 4 6 13,3%

6. 5 2 4,4%

7. 6 0 0,0%

8. 7 0 0,0%

9. 8 1 2,2%

10. 9 0 0,0%

11. 10 0 0,0%

12. >10 4 6,7%

13. >50 3 6,7%

14. Ukupno 48 100,0%

7. Kada ste započeli poslovanje, koliki Vam je poslovni prostor bio potreban?

R. br. Veličina Broj poduzeća Udio

1. Do 50 m2 24 50,0%

2. 50-100 m2 14 30,4%

3. 100-200 m2 3 4,3%

4. Više od 200 m2 8 15,2%

5. Ukupno 49 100,0%

8. Koliko bi od toga otpalo na uredski prostor?

Prema iskazanim udjelima potrebnog uredskog prostora u ukupnom poslovnom

prostoru prosječna iskazana vrijednost iznosi 28,6%. Iako, potreban uredski

prostor uvelike ovisi o vrsti djelatnosti start-up poduzeća tj. da li je ono proizvodnog

ili uslužnog karaktera. Navedeni postotak dobiven je stavljanjem u odnos ukupnog

poslovnog prostora (pitanje 7.) i iskazanog potrebnog udjela (u m2) uredskog

prostora u ukupnom prostoru. Kako je pod 7. pitanjem potreban uredski prostor


25


izražen u razredima, uzete su gornje granice razreda kako bi se izračunao udio

uredskog prostora u ukupnom poslovnom prostoru. Kod posljednjeg razreda (Više

od 200 m2) kao referentna vrijednost uzeto je 400 m2.

9. Da ste imali mogućnost, biste li koristili usluge najma prostora u

poduzetničkom inkubatoru?

R. br. Odgovor Broj poduzeća Udio

1. Da 27 61,4%

2. Ne 17 38,6%

3. Ukupno 44 100,0%

Ukoliko ne, zašto?

Zadovoljan sam trenutnim

najmom

Vlastiti prostor

Zbog financija

Zbog mjesta rada

Zbog tipa proizvodnje

Specifičnost poslovanja

10. Ukoliko da, koliko bi Vam bilo prihvatljivo platiti najam prostora u

inkubatoru?

R. br. Cijena Broj poduzeća Udio

1. 5 – 15 kn/ m2 23 74,2%

2. 15 – 30 kn/ m2 6 19,4%

3. 35 – 50 kn/ m2 2 6,5%

4. Ukupno 31 100,0%


26


11. Poduzetnički inkubator, osim mogućnosti najma prostora nudi i ostale

poslovne potporne usluge. Što mislite, kada ste započinjali poslovanje, koje

bi Vam usluge bile najkorisnije? (više odgovora je moguće)

R. br. Vrsta usluge Broj

poduzeća Udio

1. Izrada poslovnog plana 15 14,6%

2. Edukacije o poduzetništvu 17 16,5%

3. Knjigovodstvena usluga po subvencioniranim cijenama

15 14,6%

4. Pomoć u marketingu 23 22,3%

5. Pomoć u zapošljavanju 8 7,8%

6. Najam opreme 16 15,5%

7.

Drugo: financijska pomoć, pomoć u pisanju projekata i prijavi za natječaje za bespovratna sredstva, pravni savjeti oko zakonskih i poreznih propisa, pristup bazama podataka o bonitetu poslovnih partnera i ostalim poslovnim pokazateljima, suradnja s drugim domaćim i inozemnim poslovnim inkubatorima, korištenje poslovnog softvera, prostor za održavanje sastanaka

9 8,7%

8. Ukupno 103 100,0%

12. Koja je po Vašem mišljenju najveća prepreka započinjanju poslovanja u

KZŽ? (više odgovora je moguće)

R. br. Vrsta prepreke Broj

poduzeća Udio

1. Spora i nedostupna administracija 26 44,1%

2. Nepostojanje poslovnih potpornih usluga za nove poduzetnike

21 35,6%

3. Nedostatni/skupi poslovni prostori 10 16,9%

4. Drugo

Nedostatak poslovnih ideja i nemogućnost financiranja istih

1 1,7%

Skupa radna snaga, veliki porezi, doprinosi, nedostatak financijskih sredstava za početnike

1 1,7%

5. Ukupno 59 100,0%


27


13. Da li su Vam potrebni određeni strojevi, a koji bi se nalazili unutar

poduzetničkog inkubatora, i bili dostupni svim poduzetnicima?

R. br. Vrsta opreme Broj

poduzeća Udio

1. 3D printer (plastika) 7 26,9%

2. Stroj za obradu metala, drveta, plastike itd. 15 57,7%

2.1.

Prijedlog

CNC glodalo

2.2. Linija za okivanje

2.3. CNC stroj

2.4. Tokarski CNC

2.5. CNC stroj

2.6. Stroj za štikanje, šivaći stroj za pletivo

2.7. CNC obradni centar

3. Drugo 4 12,5%

3.1.

Prijedlog

FAUNC Robotics

3.2. 3D Skener

3.3. Opremanje laboratorija za obavljanje analiza vode

3.4. Besplatan Wi-Fi

3.5. Sav ostali alat za obradu metala

4. Ukupno 26 100,0%


28


8. Odabrani tehnološki parkovi / poduzetnički inkubatori

Tehnološki park Varaždin

Tehnološki park Varaždin d.o.o. je dioničko društvo u vlasništvu Grada Varaždina,

Veleučilišta u Varaždinu i Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Volonterska inicijativa započeta 2003. godine bila je prvi projekt prihvaćen u BICRO-v

TEHCRO program 2007. godine. Danas je nedvojbeno najnapredniji tehnološki park u

zemlji (dobitnik državne nagrade MGRP-a„ Najbolji tehnološki park“ 2008. godine).

Dostupan inkubacijski prostor Tehnološkog parka Varaždin 2008. godine je proširen s

900 m2 na 3.300 m2 .

Park pruža niz usluga svojim stanarima (novopokrenutim tvrtkama), inovativnim

pojedincima i tvrtkama temeljenim na ICT-u:

motivaciju

povećanje informiranosti

marketing i odnose s javnošću, uključujući osmišljavanje marketinških planova

i istraživanje tržišta

kreativne radionice i seminare

umrežavanje

konferencije

poslovno savjetovanje i razvoj

studije provedivosti

analizu troškova i koristi.

Kao i tri posebna paketa usluga: program predinkubacije, proces inkubacije i program

postinkubacije. Predinkubacijski program uključuje prepoznavanje komercijalne

komponente tehnološki inovativnih projekata i određivanje uvjeta za pokretanje

inkubacijskog procesa. Provode se sljedeće predinkubacijske aktivnosti:

identifikacija inovativnih projekata u okruženju

kreativne radionice za studente i nastavno osoblje

organiziranje natjecanja u pripremanju poduzetničkih ideja

priprema dokumentacije za osnivanje pravne osobnosti.

Inkubacija uključuje sljedeće segmente:

1. Smještaj u prostore tehnološkog parka i pristup infrastrukturi koju park osigurava

(uključujući pristup Internetu, telefonske linije, sobe za sastanke, konferencijske sale,

opremu za prezentacije, videokamere i digitalne kamere, telefaks uređaje, fotokopirne

aparate; korištenje laboratorija Veleučilišta je besplatno; knjižnica Veleučilišta je

besplatna za sve stanare; knjigovodstvene, računovodstvene i pravne usluge

osigurane su od vanjskih suradnika po 30% jeftinijoj cijeni).


29


2. Unaprjeđenje i razvoj poduzeća stanara - pri ulasku u proces inkubacije mladi

poduzetnik dobiva svog mentora. Rad mentora sa stanarima je na dnevnoj osnovi.

Povremene rasprave o strateškim pitanjima mentor dogovara s cijelom Upravom

Tehnološkog parka. Mentor se bavi razvojem poduzetnika kao institucije i razvojem

projekata ili proizvoda stanara:

analiza potreba poduzeća (uredski prostor, infrastruktura, ljudski potencijali,

financiranje, tržište)

umrežavanje sa sličnim poduzećima, razvojnim i obrazovnim institucijama

organiziranje obrazovanja za zaposlenike

pomoć kod prijavljivanja na strane i domaće fondove

marketing za stanare.

3. Razvoj i unaprjeđenje projekata (proizvoda) stanara - razvoj projekta (proizvoda)

koji je prepoznat u predinkubaciji ili se pojavio u procesu inkubacije.

analiza tržišta i marketing te priprema za ulazak na domaće ili strano tržište

pomoć pri uspostavi patentnog prava

financijska analiza projekta i priprema za djelomično financiranje iz domaćih ili

stranih fondova

razvoj projekta u suradnji s drugim stanarima, poduzećima i obrazovnim

institucijama u tom području.

Postinkubacijske usluge uključuju:

priprema tvrtke za završetak procesa inkubacije. U ovom koraku se analizira

financijsko poslovanje tvrtke i razmatra mogućnost poslovanja poduzeća u

slučaju da mu se ukinu sve beneficije koje ima u Tehnološkom parku. Ukoliko

se pokaže da poduzeće može voditi poslovanje bez beneficija Tehnološkog

parka, inkubacija se prekida. U slučaju da je predviđeno vrijeme za inkubaciju

prošlo, a pokaže se da poduzeće ne može samostalno živjeti na tržištu, tada

također treba prekinuti inkubaciju i predložiti potrebne mjere restrukturiranja

poduzeća

pronalazak najpovoljnije lokacije

tehnološki park će pomoći poduzetnicima koji su uspješno završili proces

inkubacije u pronalasku najboljeg smještaja za svoju tvrtku. U okruženju postoji

nekoliko poslovnih zona, pa je moguća gradnja vlastitog prostora ili

iznajmljivanje prostora. Budući da je proces inkubacije uspješno završen, park

može zatražiti posebne uvjete pri kupnji zemljišta ili kod ishodovanja kredita jer

može jamčiti za uspješno poduzeće. Ostanak uspješnih tvrtki na njihovom

području je u interesu lokalne zajednice.

unaprjeđenje poslovne suradnje

u interesu stanara i same Uprave Tehnološkog parka je osmišljavanje novih

projekata i suradnja s tvrtkama koje su stasale u procesu inkubacije.


30


Poduzetnički inkubator BIOS Osijek

BIOS pomaže poduzetnike kroz više svojih aktivnosti i projekata. Prvenstveno BIOS je

inkubator koji, uz potporu Grada Osijeka, poduzetnicima početnicima omogućuje

najam po subvencioniranim cijenama. Zajedno s najmom, stanar BIOS-a dobiva

savjetodavne usluge, edukaciju te prezentaciju i promidžbu, a BIOS se trudi svakog

poduzetnika razvijati i individualno, sukladno njegovim specifičnim potrebama.

Misija BIOS-a je podupirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz osiguravanje

poslovnog prostora i pružanje poslovnih i drugih usluga u najkritičnijim fazama razvoja

poduzeća i na taj način sudjelovati u gospodarskom razvoju područja i smanjenju

nezaposlenosti u regiji. BIOS nudi usluge svojim stanarima i ostalim poduzetnicima.

Ciljevi BIOS-a:

sudjelovati u ekonomskom razvoju regije

promovirati lokalno poduzetništvo

povećati broj tvrtki koje opstaju na tržištu

smanjiti vjerojatnost propasti start-up tvrtki i potaknuti njihov razvoj

poticati inovativnost i razvoj novih tehnologija

poticati komercijalizaciju znanstvenih istraživanja.

Strateški ciljevi kvalitete su:

obavljati poslove stručno, uz ispunjenje zahtjeva i očekivanja stanara

inkubatora, uz zaštitu njihovog interesa i profesionalne etike

povećati standard i motiviranost djelatnika

s dobavljačima i partnerima uspostaviti obostrano korisne odnose u stabilnoj i

dugoročnoj suradnji

povećati zadovoljstvo svih koji imaju interes u uspješnom poslovanju

inkubatora.

Pregled usluga BIOS-a:

subvencionirani zakup poslovnog prostora

pružanje savjetodavne i organizacijske pomoći

poduzetnička i tehnološka edukacija

prijenos znanja i tehnologije

usluge poslovnog planiranja i razvoja

istraživanje tržišta i promocija

razvoj poslovnih vještina

edukacija o zaštiti intelektualnog vlasništva

savjetodavna pomoć pri ISO certificiranju

prezentacija stanara na sajmovima


31


umrežavanje poduzetnika

pružanje dodatnih usluga klijentima (web design, grafičke usluge i sl.)

besplatan brzi Internet pristup

najam konferencijske prostorije i audio vizualne opreme

korištenje telefaksa i uređaja za kopiranje

računovodstvene i pravne usluge

administrativne usluge

predstavljanje stanara na portalu www.inkubator.hr.

Tehnološko inovacijski centar Međimurje

Projekt Tehnološko inovacijskog centra (TIC) Međimurje provodi Regionalna razvojna

agencija Međimurje – REDEA d.o.o. TIC je počeo djelovati u listopadu 2009. godine,

a u prvih pet godina imat će financijsku potporu BICRO-a u okviru programa TEHCRO.

TIC će djelovati u 3 zgrade ukupne površine 2.600 m2 u prostoru bivše vojarne u

Čakovcu. Na taj način bit će dio Centra znanja koji čine razvojne institucije i

Međimursko veleučilište.

Misija:

“TIC je dinamičan sustav povezan s regionalnom ekonomijom i visokoškolskim

institucijama i integriran u međunarodno okruženje. TIC pomaže inovativnim

tehnološkim poduzećima i poduzetnim pojedincima u realizaciji tehnološki naprednih

poslovnih ideja. Podršku klijentima TIC pruža kroz osiguravanje prostora za pokretanje

novih poduzeća te pružanje poslovnih i tehnoloških usluga potrebnih za daljnji razvoj

poslovanja klijenata. Kvalitetu usluga osiguravaju kompetentni zaposlenici i vanjski

suradnici te uključenost u međunarodne mreže znanstvenih i istraživačkih institucija.”

Vizija:

Vizija TIC-a je Postati jezgra razvoja na znanju utemeljenih poduzeća djelovanje kojih

će utjecati na povećanje dodane vrijednosti Međimurskog gospodarstva.

Svrha TIC-a je:

poticati tehnološki razvitak regije kroz razvoj tehnološke infrastrukture te

stvaranje uvjeta za zapošljavanje i napredovanje mladih stručnjaka

stvoriti uvjete za inkubaciju na znanju utemeljenih poduzeća te poticati njihovo

osnivanje i djelovanje u okviru TIC-a

stvoriti uvjete za pružanje usluga vezanih uz transfer tehnologija i

komercijalizaciju inovacija

jačati regionalna i međunarodna partnerstva s ciljem pružanja kvalitetnih usluga

i transfera najboljih praksi.


32


U okviru TIC-a moguća je inkubacija inovativnih poduzeća i projekata iz sektora visokih

tehnologija s fokusom na informacijsko-komunikacijske tehnologije. Uz najam

poslovnih prostora i opreme inkubiranim poduzećima dostupne su savjetodavne

usluge, administrativne usluge, edukacija, pomoć u identifikaciji izvora financiranja,

podrška u transferu znanja i tehnologija, analiza i evaluacija tehnologija i razvijenih

proizvoda, te podrška njihovoj komercijalizaciji.

Usluge:

inkubacija inovativnih tehnoloških poduzeća i projekata

organizacija edukacija i pružanje naprednih poslovnih usluga

transfer tehnologije i komercijalizacija inovacija

organizacija partnerstva i priprema projektne dokumentacije za apliciranje na

međunarodne fondove (prije svega CIP – Competitiveness and Innovation

Programme i FP7 – Framework Programme for R&D).

Povezivanje gospodarstva i akademske zajednice.

Svi promatrani poduzetnički inkubatori deklarativno pružaju gotovo jednake usluge, no

u stvarnosti najvažnije su stručne i tehničke kompetencije osoblja poduzetničkog

inkubatora, kvaliteta poslovnih mentora, ali i tehnološke opremljenosti. Kao i

Tehnološki park Varaždin, poduzetnički inkubator Krapinsko-zagorske županije trebao

bi nuditi usluge iz prethodno navedena tri paketa usluga programa predinkubacije,

inkubacije i postinkubacije.


33


9. Završna razmatranja

Znanstveno-tehnološki parkovi, poslovni parkovi, inkubatori kao i sva pripadajuća

inovacijska infrastruktura savršena su okolina za mlade inovativne tvrtke i pripadaju

među najučinkovitije mjere podupiranja inovacija i stvaranja novih radnih mjesta.

Poslovni parkovi promoviraju gospodarski razvoj i konkurentnost regija stvaranjem

novih poslovnih prilika, promicanjem poduzetništva i inkubacijom novih inovativnih

tvrtki. Stvaranje radnih mjesta temeljenih na znanju, gradnja privlačnih prostora za

nadolazeće radnike temeljene na znanju, ubrzavanjem rasta lokalne industrije i

uvođenjem raznolikosti u lokalna gospodarstva, te poboljšanjem sinergije i suradnje

sveučilišta i poduzeća okosnica su za osnivanje inkubatora. Hrvatska gospodarska

komora kao jedna od glavnih poduzetničkih potpornih institucija u Hrvatskoj cijelom

paletom svojih različitih aktivnosti i usluga u potpunosti je pripremljena i za pružanje

sustavne podrške u poslovnim parkovima te van njih. U Hrvatskoj gospodarskoj komori

godinama djeluju i mnoga strukovna udruženja raznih djelatnosti, a koja su osnovana

radi njihove postupne klasterizacije te koja bi činila određenu sinergiju između malih

start up-a proizašlih iz poslovnih parkova te ostalih poduzetnika. Ovakva vrsta

povezivanja poduzetnika može imati razne povoljne učinke na njihova poslovanja gdje

poduzetnici netom proizašli iz procesa inkubacije mogu svojom svježinom te stečenim

novim znanjima i vještinama upotpuniti poslovanje postojećih poduzetnika dok će

iskusni poduzetnici prenositi svoja dugogodišnja znanja i iskustva.

Hrvatska gospodarska komora se s međunarodnim partnerima početkom 2013.

uključila u projekt Erasmus za poduzetnike početnike koji je namijenjen novim/mladim

poduzetnicima i onima koji to žele postati, ERASMUS je zapravo prekogranični

program razmjene koji pruža novim ili potencijalnim poduzetnicima priliku da usavrše

svoja znanja za vlastito poslovanje kod iskusnijih poduzetnika u zemljama EU u

razdoblju od 1-6 mjeseci a u kojem su im pokriveni troškovi boravka u inozemstvu.

Pošto je jedna od važnijih uočenih stavki uspješnih inkubatora da pri ulasku u proces

inkubacije mladi poduzetnik dobiva svog mentora tzv. poslovnog anđela ERASMUS je

i odlična prilika za mlade poduzetnike u inkubatoru.

Centar za razvoj ljudskih potencijala koji djeluje pri HGK još 2006. godine započeo je

proces uvođenja poduzetništva kao ključne kompetencije u sustav obrazovanja.

Koordinacija u širem smislu predstavlja socijalno partnerstvo, te osigurava sinergiju

svih uključenih dionika. Rezultat rada je Strategija učenja za poduzetništvo s

pripadajućim akcijskim planom, a koja je prihvaćena na Vladi Republike Hrvatske u

lipnju 2010. godine te predstavlja jednu od vrlo važnih stvari u radu jednog

poduzetničkog inkubatora. Referirajući se na izvješće svjetskog gospodarskog foruma

gdje se posebno nisko rangira transfer tehnologije između sveučilišta i gospodarstva

u Hrvatskoj gdje suradnja poslovnih sektora s institucijama visokog školstva i

istraživačkim organizacijama nije zadovoljavajuća, te kao rezultat toga, tehnološke

sposobnosti industrije, a posebice manjih tvrtki i malog i srednjeg poduzetništva, su

nedovoljne i pate. To znači da samo sistematski dugoročni napori temeljeni na


34


učinkovitoj strategiji mogu dovesti do značajnih poboljšanja pri čemu proces uvođenja

poduzetništva kao ključne kompetencije u sustav obrazovanja bi trebao pomoći.

Poduzetnički inkubator na području Krapinsko-zagorske županije, prema strateškom

opredjeljenju i temeljnim djelatnostima koje bi trebao poticati su tvrtke iz djelatnosti

koje se bave proizvodnom ili razvojnom djelatnošću i/ili koji nude inovativan proizvod

ili uslugu, ali i tvrtke čija je usluga vezana uz proizvodnu djelatnost. Najvećim dijelom

to su prerađivačka industrija i informacije i komunikacije. Iz prerađivačke industrije

stratešku djelatnost činile bi tvrtke iz metaloprerađivačkog sektora zbog postojećeg

iskustva i tradicije proizvodnje te tehnološke i obrazovne baze te djelatnost informacija

i komunikacija odnosno točnije računalnog programiranja zbog ogromnog potencijala

rasta, inovativnog potencijala i dostupnosti visokoobrazovanog kadra i stručnog

osoblja.

Metaloprerađivačka industrija obuhvaća djelatnosti proizvodnje osnovnih metala,

izrađenih metalnih proizvoda te strojeva i uređaja. Ima dugogodišnju tradiciju

proizvodnje, visok značaj u gospodarstvu Krapinsko-zagorske županije i kvalitetnu

obrazovnu bazu (Srednja škola Konjščina – Tehničar za el. strojeve s primijenjenim

računalstvom, strojobravar; Srednja škola Krapina – tehničar za mehatroniku,

elektroinstalater, elektromehaničar, bravar, CNC operater; Srednja škola Oroslavje –

računalni tehničar za strojarstvo, strojobravar, tokar). Prema podacima FINA-e za

2014. godinu, metaloprerađivačka industrija Krapinsko-zagorske županije ostvaruje

30,8% ukupnih prihoda, 28,2% zaposlene radne snage i 33,4% izvoza prerađivačke

industrije Krapinsko-zagorske županije.

Drugu stratešku djelatnost čine Informacije i komunikacije iz razloga što tržište IT

usluga predstavlja segment IT-a s najbržim rastom u Hrvatskoj, ali i dostupnosti

kvalitetnog visokoobrazovanog kadra (Fakultet organizacije i informatike Varaždin,

Centar studija Zabok – sveučilišni stručni trogodišnji studij „Primjena informacijske

tehnologije u poslovanju“; Visoko učilište Hrvatsko zagorje Krapina – trogodišnji stručni

studij informatike; Srednja škola Krapina – tehničar za računalstvo; Srednja škola

Zlatar – tehničar za računalstvo). Zajedno metaloprerađivačka industrija te informacije

i komunikacije čine 48 novoosnovanih tvrtki u razdoblju od 3 godine. Od 48

novoosnovanih tvrtki u strateškoj djelatnosti informacija i komunikacija osnovano je 27,

a u metaloprerađivačkoj industriji osnovana je 21 tvrtka.

HGK Županijska komora Krapina razmatra povezivanje gospodarskih subjekata iz

metaloprerađivačkog sektora. Cilj povezivanja je zajednički nastup na trećim tržištima

kao i razvoj vlastitih novih proizvoda. Što se tiče klastera on može funkcionirati kao

neformalna organizacija pravnih subjekata, institucija i drugih, povezana ugovorom o

suradnji/partnerstvu/izradi zajedničkog proizvoda i usluge i postavljenim pravilima

suradnje. Potreba za pravnom osobnošću i zakonskom registracijom dolazi kada

određeni broj članova neformalnog udruženja počne značajnije surađivati i ostvarivati

zadane projekte.

Klaster vinogradara Krapinsko-zagorske županije koji bi okupljao zainteresirane vinare

u svrhu stvaranja zajedničkog novog/inovativnog proizvoda i razmjenu znanja i


35


iskustva. HGK Županijska komora Krapina osnovala bi klaster, zbog svojeg temeljnog

poslovanja i upućenosti, naravno ne isključujući niti jednog zainteresiranog dionika

navedene grupacije. Članovi klastera koristili bi usluge svih potpornih institucija, dok bi

u sklopu inkubatora na raspolaganju imali prostor za potencijalne zajedničke strojeve

i logistiku. Najizglednija prilika za suradnju predstoji iz tekućeg projekta „Zaštita i

revitalizacija autohtonih sorti vinove loze Hrvatskog zagorja“. Temeljem rezultata

projekta zainteresirani vinari sadili bi autohtone zagorske sorte, čiji bi se proizvod, pod

točno utvrđenim karakteristikama stavljao na tržište pod zajedničkim brendom.

Također, u navedenu svrhu postoji mogućnost sinergije pokrenutog procesa

brendiranja vina Hrvatske gospodarske komore “Vina Croatia – Vina Mosaica”.

Inkubatori su postali sveprisutan fenomen u mnogim dijelovima svijeta i smatraju se

efikasnim alatima za promicanje razvoja inovativnih poduzeća i poduzeća koja se

temelje na tehnologiji. Prema strukturi djelatnosti i broju novoosnovanih tvrtki

Krapinsko-zagorska županija pri samom je dnu u usporedbi s ostalim županijama što

predstavlja određenu prijetnju, no inkubator može predstavljati određeni poticaj za

osnivanje novih.

U konačnici i opstanak jednog ovakvog poslovnog parka na zahtjevnom domaćem i

inozemnom tržištu uvelike ovisi i od međusobne suradnje svih relevantnih institucija

kako u Županiji tako i u cijeloj državi.


36


10. Literatura:

FIDIBE - Razvoj inovativnih poslovnih parkova za promidžbu inovacije i poduzetništva

u jugoistočnoj Europi

ANALIZA NAJBOLJE PRAKSE INOVATIVNIH POSLOVNIH INKUBATORA U

HRVATSKOJ Studija slučaja Tehnološkog parka Varaždin, Autor: Zlatko Mateša,

Euroconsultants Hrvatska d.o.o.

Ministarstvo gospodarstva – prerađivačka industrija

http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3379

Innovation Union Scoreboard 2015

WEF The Global Information Technology Report 2015

WEF The Global Competitiveness Report, 2014 - 2015

Aditive tehnologies for SMEs, FSB, 2013.

Statistički ljetopis 2015., Državni zavod za statistiku

Baza podataka Hrvatske gospodarske komore

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020.

http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3379

analiza potrebe osnivanja poduzetničkog inkubatora ... · nadalje, analiza se temelji na obradi i...

Documents