sadrŽaj -...

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................. 1

2. ANALIZA PROJEKATA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI SUFINANCIRANIH SREDSTVIMA EUROPSKE

UNIJE ............................................................................................................................................. 2

3. ANALIZA ANKETNOG UPITNIKA O ISKUSTVIMA KORISNIKA U PRIPREMI I PROVEDBI PROJEKATA

....................................................................................................................................................... 6

3.1. ANALIZA PRIJAVE PROJEKATA ....................................................................................................... 8

3.2. ANALIZA PROVEDBE PROJEKATA .................................................................................................. 8

4. PRIPREMA ZA STRUKTURNE FONDOVE ....................................................................................... 10

5. POLITIKE EUROPSKE UNIJE .......................................................................................................... 10

6. KOHEZIJSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE ..................................................................................... 12

7. STRUKTURNI FONDOVI I KOHEZIJSKI FOND ................................................................................ 14

8. POLJOPRIVREDNA POLITIKA EU .................................................................................................. 17

9. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. 20

10. POPIS LITERATURE ........................................................................................................................ 22

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKA BAZA EU PROJEKATA

1

1. UVOD

Hrvatska 1. srpnja 2013. postaje 28 punopravna članica Europske unije, gospodarske i političke

zajednice država s zajedničkim ciljevima - uravnoteženog gospodarskog i društvenog razvoja, visoku

razinu zaposlenosti i zaštitu prava i interesa njihovih građana. Tijekom dugogodišnjeg procesa

pristupanja, koji je zahtijevao usklađivanje i ispunjavanje niza kriterija i obveza, država bi trebala

postati bolji servis građanima, koji će ulaskom moći ostvariti i ista prava kao i ostali građani EU-a

poput slobode da žive, rade i obrazuju se u drugim zemljama EU-a i to u godini kada se obilježavamo

Europsku godinu građana. Nadalje, ulazak u EU će Hrvatskoj kao zemlji donijeti bolju poziciju i veći

utjecaj na svjetskoj sceni kao i bolje mogućnosti da se nosi s procesima posljedicama globalizacije.

Podaci iz zemalja članica EU-a pokazuju da su prethodna proširenja donijela veću stopu rasta i

povećanje životnog standarda, ne samo u novim već i u starijim zemljama članicama, a jedna od

važnijih koristi punopravnog članstva je mogućnost korištenja strukturnih fondova kohezijske politike

Europske unije. Njihova svrha je smanjivanje razlika u gospodarskom standardu pojedinih regija,

poticanje zapošljavanja, razvoj poduzetništva, investicije u prometnu infrastrukturu, zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, poljoprivredu i ruralni razvoj, nevladin sektor i dr. Nedavno postignutim

dogovorom oko višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2014-2020. godine, Hrvatska će moći

povući do 11.7 milijardi EUR, od čega 8.092 milijardi iz kohezijske politike, 3.462 milijardi iz zajedničke

poljoprivredne politike te 203.7 milijuna za schengensku granicu. Kroz strukturne fondove Hrvatska

će godišnje na raspolaganju imati 1,6 milijardi EUR, odnosno 10 do 15% više nego ima s

predpristupnim fondovima1. Kako su danas ograničene mogućnosti ulaganja iz državnog, lokalnog i

županijskog proračuna u društveno-gospodarski razvoj, od velike je važnosti uspješno korištenje

fondova EU koji Hrvatskoj stoje na raspolaganju.

Projekti financirani iz EU i drugih izvora nisu za Županiju važni samo zbog financijskih sredstava koja

donose, već direktno i aktivno pridonose ugledu Županije na domaćem i međunarodnom planu kroz

ostvarena partnerstava, stečena nova znanja i iskustva te ojačane administrativne sposobnosti koje

su jedina adekvatna priprema za sredstva koja će članstvom u EU biti puno veća. Zbog navedenih

razloga kao i velikog broja realiziranih projekata, pojavila se potreba za sustavnim evidentiranjem i

praćenjem rada i rezultata provedenih projekata financiranih iz EU i drugih izvora. Međimurska

županija kroz Odsjek za Europske integracije izradila je 2009. godine bazu projekata s ciljem

informiranja o učinjenom, a poglavito pravovremeno upoznati potencijalne korisnike s budućim

izvorima financiranja kako bi se na vrijeme i što kvalitetnije pripremili za korištenje tada dostupnih

izvora financiranja te budućih ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Na temelju te baze, krenulo se u

prikupljanje podataka i ažuriranje ovog izdanja.

U okviru ovog ažuriranja Baze, Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije

Međimurske županije, proveo je i anketu kojoj je cilj bio dobiti uvid u probleme i prepreke s kojima se

susreću organizacije pri pripremi i provedbi projekata financiranih sredstvima EU. Uvidom u

probleme i iskustva korisnika EU fondova, stječemo važan input za kvalitetno planiranje daljnjih

aktivnosti informiranja i educiranja postojećih i potencijalnih korisnika EU fondova te smo korak bliže

još većoj uspješnosti u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije.

1 Europski fondovi http://www.eufondovi.hr


2

2. ANALIZA PROJEKATA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI

SUFINANCIRANIH SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Radi učinkovitijeg planiranja i praćenja provedbe EU projekata na području Međimurske županije,

aktualna baza projekata objavljena je na sljedećem linku:

www.medjimurska-zupanija.hr/europske-integracije/pregled-projekata/

Kako bi postigli kontinuitet ažurnosti Baze, mole se svi korisnici koji su do sada provodili projekte ili

bili partner u projektima koji su financirani sredstvima EU, da se jave Odsjeku za europske integracije

na e-mail: [email protected]. ukoliko njihov projekt nije unesen u bazu ili ukoliko žele

promijeniti ili dodati neke podatke o već upisanim projektima. Podaci o projektima uneseni u Bazu su

javno dostupni i ostaju u njoj trajno pohranjeni.

Baza uključuje projekte na svim područjima razvoja, ukupno njih 15 u kojima su projekti provođeni, a

najzastupljeniji su prekogranična suradnja, gospodarstvo, edukacija, razvoj ljudskih potencijala i dr.

Podaci upisani u Bazu prikupljeni su anketnim upitnikom i pohranjeni u Microsoft Excel tablici.

Ispitanici koji su provodili projekte ili bili partner na projektu/ima koji su financirani sredstvima EU,

trebali su odgovoriti na sljedeća pitanja:

� Naziv organizacije;

� Program u sklopu kojega se projekt financirao;

� Natječaj u sklopu programa na koji je projekt prijavljen;

� Akronim projekta;

� Nositelj projekta;

� Projektni partneri;

� Kratak sažetak/opis projekta (projektni ciljevi);

� Ukupna vrijednost projekta u eurima;

� Udio sufinanciranja Europske unije u eurima;

� Početak projekta;

� Kraj projekta;

� Status projekta (realiziran/u tijeku/u fazi odobravanja);

� Web stranica projekta;

� Kontakt osoba.

Baza sadrži podatke o projektima, svaki zapis u bazi sadrži informacije o pojedinom projektu. Zapis je

napravljen od polja, kao što je program, naziv projekta ili kontakt i naziva se redak, a polje se obično

naziva stupac i označavaju prethodno navedena pitanja na koja su ispitanici odgovarali. Stoga se Baza

sastoji od 15 polja (stupaca) po kojima se podaci mogu sortirati i koji omogućavaju lakši pronalazak

određenog projekta (tabela 1).


3

Tabela 1 Polja baze

Baza omogućava pregledan uvid u glavne informacije o projektima, zbirne podatke o broju projekata,

ukupne vrijednosti financiranih projekata, kao i iznose sufinanciranja Europske unije, a moguće je i

sortirati projekte po pojedinom programu, području djelovanja te organizaciji itd.

Polje PROGRAM (stupac 1) omogućava pretraživanje projekata prema programu iz kojeg je projekt

financiran. Projekti u bazi financirani su iz ukupno 18 različitih programa. Tabela 2 prikazuje

programe i ukupan broj projekata po određenom programu.

Tabela 2 Broj projekta financiranih iz EU programa

PROGRAM UKUPNO

INTERREG Inicijativa za prekograničnu suradnju između pograničnih područja na unutarnjim i vanjskim granicama EU

26

INTERREG IIIA SLO-HU-HR prekogranična suradnja 25

INTERREG IIIB transnacionalna suradnja 1

CARDS Pomoć Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju 2

PHARE pomoć u pripremanju za članstvo u EU 6

SAPARD Pretpristupna pomoć za poljoprivredu i ruralni razvoj 13

IPA PROGRAM jedinstveni instrument predpristupne pomoći 77

IPA I Pomoć u tranziciji i jačanje institucija 1

IPA II CBC HU-HR Prekogranična suradnja Mađarska - Hrvatska 39

IPA II CBC SI-HR Prekogranična suradnja Slovenija - Hrvatska 12

IPA III C Regionalni razvoj -

IPA IV Razvoj ljudskih resursa 11

IPA Multibeneficiary Programme Višekorisnička komponenta IPA programa 1

IPARD Ruralni razvoj 13

EUROPA ZA GRAĐANE Poticanje razvoja aktivnog europskog građanstva 1

LLP Program za cjeloživotno učenje 3

MLADI NA DJELU Program namijenjen mladima i organizacijama aktivnim u radu s mladima

5


4

IEE Inteligentna energija u Europi 2

CIP Okvirni program za konkurentnost i inovacije 1

Drugi program zajednice na području

javnog zdravlja 1

Programi Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta Bilateralna i multilateralna obrazovna suradnja 1

EIDHR Europski instrument za demokraciju i ljudska prava 1

UKUPNO 139

Tabela 3 Broj projekata financiranih iz ostalih programa OSTALI PROGRAMI

Program Veleposlanstva SAD-a 1

MENTAL HEALTH INITIATIVE Inicijativa za mentalno zdravlje - Institut otvorenog društva

3

Cooperation Programme between Flanders

and Central and Eastern Europe

Program Flamanske vlade za projekte suradnje sa zemljama središnje i istočne Europe

2

EIB II Europska investicijska banka - Integralni razvoj lokalne zajednice

3

UKUPNO 9

Kategorija NATJEČAJ prikazuje natječaj određenog programa na koji je projekt prijavljen. Uobičajeno

je da programi imaju nekoliko poziva na natječaj.

Ako pogledamo podatke o prekograničnim programima suradnje u kojima su prijavitelji s područja

Međimurja, možemo reći bili izuzetno uspješni, rezultati su sljedeći:

� Program za susjedstvo Slovenija-Mađarska-Hrvatska 2004.-2006. Interreg IIIa: o provedeno 25 projekata ukupne vrijednosti 4.944.392,27€

� IPA prekogranični program Slovenija-Hrvatska 2007.-2013.:

o provedeno 12 projekata ukupne vrijednosti 7.399.475,80€

� IPA prekogranični program Mađarska-Hrvatska 2007.-2013.: o provedeno 39 projekata ukupne vrijednosti 14.321.358,47€

U prekograničnim programima ukupno je provedeno 76 projekta prekogranične suradnje u kojima su

sudjelovali partneri iz Međimurske županije ukupne vrijednosti 26.665226,54€ u razdoblju od 2005.

do 2012.

U županijsku bazu projekata prikupljeno je do sad 148 projekta, od kojih je 124 realiziranih, 24

projekta su u tijeku.

Tabela 4 Ukupne vrijednosti provedenih projekata

UKUPAN BROJ PROJEKATA 148

UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKATA 53.006.554,76 €

UKUPNA VRIJEDNOST SUFINANCIRANJA EU 30.388.411,22 €


5

Ukupna vrijednost svih projekata navedenih u Bazi iznosi 53.006.554,76 € i to u razdoblju od 2003.

do 2012. godine, od kojeg je Europska unija sufinancirala u prosjeku od 50%-100% ukupne vrijednosti

projekata ovisno o pojedinom programu s posebnom napomenom da ukupni iznos ne predstavlja i

ukupan iznos dodijeljen partnerima iz Međimurske županije. Nositelji ili partneri u projektima s

područja Međimurske županije mogli su u većem ili manjem udjelu sufinanciranja participirati u

projektima.

Manji dio projekata još je uvijek u fazi odobravanja i to prvenstveno projekti prijavljeni na 3. natječaj

IPA prekograničnog programa Slovenija Hrvatska.

Slika 1 Status projekata

Projekti pokrivaju područja obrazovanja, zapošljavanja, poduzetništva, energetike, kulture, zaštite

okoliša, turizma, ruralnog razvoja, prometa itd. Prijavitelji su osim županije i Regionalne razvojne

agencije Međimurje REDEA, bile jedinice lokalne samouprave, razvojne agencije, institucije i tvrtke u

vlasništvu JLS-e, udruge, škole, kulturno umjetnička društva, te ostale institucije. Napominjemo da je

projektima naknadno određeno područje koje pokrivaju te jedan projekt može pokrivati više

područja.

Slika 2 Broj projekata po sektorima


6

U županijsku bazu EU projekata koju je izradila Međimurska županija, uvršteni su projekti koji su

provedeni i u tijeku te financirani sredstvima EU-e, a u kojima kao partneri sudjeluju subjekti iz

Međimurja dok je u tijeku predlaganje i ažuriranje razvojnih projekata za bazu projekata Razvojne

strategije Međimurske županije 2011.-2013. Regionalna razvojna agencija Međimurje – REDEA kao

regionalni koordinator, vodi županijsku bazu razvojnih projekata u svrhu koordinirane provedbe

Razvojne strategije Međimurske županije 2011.-2013. te učinkovitog praćenja i izvještavanja o

provedbi.

Pozvane su se sve zainteresirane fizičke i pravne osobe s registriranom djelatnošću u Republici

Hrvatskoj da prijave svoje projektne ideje ili razrađene projektne prijedloge koji će se projekt

provoditi na području Međimurske županije. Svrha poziva je identificirati i prikupiti sve ideje,

prijedloge i projekte, kako one u pripremi tako i one u tijeku, koji su važni za razvoj Međimurja, za

ostvarivanje ciljeva i prioriteta utvrđenih Razvojnom strategijom Međimurske županije 2011.-2013.,

te one od regionalne i nacionalne važnosti. Popis do sada prikupljenih projekata možete vidjeti na

sljedećoj poveznici http://zrs.redea.hr/.2

3. ANALIZA ANKETNOG UPITNIKA O ISKUSTVIMA KORISNIKA U

PRIPREMI I PROVEDBI PROJEKATA

U anketi koja je provedena u rujnu 2013. s ciljem uvida u probleme i prepreke s kojima se suočavaju

korisnicima EU fondova pri prijavi i implementaciji projekata, ali i bolje pripreme za strukturne

fondove, sudjelovalo je ukupno 34 organizacije, od toga 10 udruga, 13 ustanova, 2 grada i 3 općine

te 6 organizacija za potporu poslovnom sektoru. Više od polovice (67,6%) organizacija je imalo

prijašnje iskustvo provođenja projekata, dok je njih 32,4% nije imalo, što pokazuje da se broj

organizacija koje sudjeluju u pripremi i provedbi projekata povećao u odnosu na 2009. godinu.

Sudjelovanje u pripremi i provedbi projekata iziskuje iskustvo i određena znanja. Dobro pripremljen i

proveden projekt ovisi o dobroj ideji, ali i o osoblju koje radi na projektu. Prema rezultatima

provedene ankete na poslovima pripreme i provedbe radilo je 104 osobe, od toga 43 osobe na

pripremi, 3 u prevođenju i 58 na provedbi projekata. Iako većina organizacija ima osoblje koje je

iskusno u pisanju i provedbi projekata, njih 61,8 % navodi potrebu za dodatnim zapošljavanjem

voditelja projekta/koordinatora, zaposlenika zaduženog za ugovaranje i provođenje projekata te

računovođe što ukazuje na zahtjevnost pripreme i provedbe projekata, veće troškove (udio troškova

pripreme i provedbe EU projekata koji snose same organizacije) i moguće poteškoće s korištenjem

sredstava iz strukturnih fondova.

2 Razvojni projekti Međimurske županije http://www.redea.hr/novosti/predlaganje-i-azuriranje-razvojnih-

projekata-za-bazu-projekata


7

Slika 3 Potrebe za dodatnim zapošljavanjem djelatnika

Informacije o programima EU fondova i aktualnim natječajima najčešće se nalaze na internetskim

stranicama. Upravo su zbog toga organizacije sklonije koristiti internet kad se informiraju o EU

programima i natječajima na koje prijavljuju svoje projekte. Internet stranice tijela uključenih u

provedbu programa najčešći su izvori natječaja (35,3%) na koje se prijavljuju organizacije, kao i

internetske stranice nadležnih ministarstva i agencija (20,6%) koje obavještavaju o programima

Europske unije i aktualnim natječajima. Neobjašnjivi je podatak da se Internet stranice Međimurske

Županije i Regionalne razvojne agencije Međimurje – REDEA koriste jako rijetko unatoč tomu što se

na njima sustavno pretražuje i objavljuju najvažniji natječaji koji su trenutno otvoreni za prijavitelje iz

Hrvatske i na taj način osloboditi potencijalne korisnike vremenski vrlo zahtjevnog posla.

Korištenje EU fondova još uvijek predstavlja izazov. Iako već nekoliko godina organizacije u Hrvatskoj

sudjeluju u programima EU fondova, nova metodologija (Upravljanje projektnim ciklusom – PCM)

rada koja je različita od hrvatske prakse donosi probleme korisnicima. Metodologija pripreme i

provedbe EU projekata obuhvaća strateško planiranje s jasnim ciljevima i financijskim okvirom,

zahtjevne natječajne procedure, stroge provedbene procedure, praćenje provedbe i analiza učinaka.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju strateško planiranje postaje najvažnija komponenta u korištenju

sredstava iz EU fondova.


8

3.1. ANALIZA PRIJAVE PROJEKATA

Prema rezultatima ankete više od polovice organizacija (55,9%) smatra da je proces prijave na

natječaje EU djelomično, odnosno uglavnom zahtjevan i složen proces. Prilikom prijave projekata na

natječaje Europske Unije moguće su mnoge prepreke. Gotovo polovica ispitanih organizacija izdvojila

je sljedeće najčešće prepreke koje se pojavljuju kod uspješne prijave projekata.

Najčešće prepreke kod prijave projekata su sljedeće:

� Nedovoljna financijska sredstva za preuzimanje obveza iz projekata - sufinanciranje je jedno

od temeljnih načela korištenja EU fondova, a organizacija uvijek mora uložiti dio svojih

sredstava u projekt;

� Nedostatak ljudskih resursa za rad na projektima - još uvijek je premalo osoba koji imaju

znanja i vještine potrebne za izradu projekata. Ovo je pokazatelj potrebe za dodatnim

edukacijama i osposobljavanjem djelatnika;

� Nedovoljno poznavanje područja europskih integracija i mogućnosti koje pružaju fondovi

EU – djelatnici - osim osoba koje rade na izradi projekata i stručnjaka s tog područja,

ispitanici su zajedničkog mišljenja da je mali broj građana upoznat s činjenicama o Europskoj

uniji i mogućnostima koje pruža Hrvatskoj;

� Mijenjanje strategije i ciljeva u kratkom roku zbog političkih ili drugih promjena - opći okvir

pravila u korištenju sredstava utvrđuje se postizanjem dogovora između zemalja članica u

Bruxellesu, nakon čega je svaka zemlja obvezna izvršiti programiranje odnosno definirati

prioritete, mjere, kriterije te sektore koje želi financirati. U Hrvatskoj je praksa da se često

mijenjaju prioriteti.

Manji postotak ispitanika izdvojio je sljedeće prepreke:

� nedovoljno znanja i vještina iz područja stranih jezika;

� nejasne vizije i strategije djelovanja ili one nisu jasne djelatnicima na svim razinama;

� nespremnost djelatnika na uvođenje novog – projektnog načina rada;

� nedovoljna organizacijska prilagodba novom načinu rada;

� strah zbog nedostatka iskustva u provođenju EU projekata;

� nedovoljna suradnja s potencijalnim partnerima iz zemlje i inozemstva.

3.2. ANALIZA PROVEDBE PROJEKATA Prema rezultatima ankete, čak 58,8% sudionika ankete smatra provedbu projekata uglavnom

zahtjevnom. Više od polovice ispitanika istaknulo je sljedeće probleme kao najčešće pri provedbi

projekata. Najčešći problemi pri provedbi projekata koje su ispitanici izdvojili su sljedeći:

� Nedostatak financijskih sredstava za predfinanciranje projekta - financiranje projekta mora

osigurati prijavitelj projekta zajedno s partnerima, a u pravilu tek kada je projekt završen i

kada je provedena kontrola, izvršit će se povrat dijela sredstava;

� Nedovoljno specifičnih i stručnih znanja zaposlenika za tehničku provedbu i praćenje

projekta - kao što je navedeno ranije u tekstu, ovo je pokazatelj potrebe za dodatnim

educiranjem zaposlenika;


9

� Komplicirane procedure vezano uz prihvatljivost troškova za financiranje;

� Nejasna računovodstvena pravila;

� Loša komunikacija s tijelima državne uprave ili drugim tijelima koja prate provedbu

projekata i koja bi trebala moći pomoći i odgovoriti na pitanja krajnjih korisnika s ciljem što

bolje provedbe projekata.

Manji postotak ispitanika izdvojio je sljedeće prepreke:

� komplicirana dokumentacija i izvješća o provedbi projekta koja se moraju ispunjavati i slati za

ostvarivanje sredstava;

� nerazumijevanje stavki proračuna projekta i dokaza koji se daju za pravdanje troškova;

� nedostatak detaljnih uputa krajnjim korisnicima o provedbi projekta.

S obzirom na skorašnje članstvo i mogućnosti korištenja strukturnih i kohezijskog fonda organizacije

su morale odgovoriti i na pitanje koliko su upoznate s mogućnostima apliciranja na buduće natječaje.

Prema rezultatima ankete, 35,3% ispitanih smatra da nemaju određena i dovoljna saznanja o

mogućnostima u budućnosti, dok je više od polovice (64,7%) njih upoznato s mogućnostima. Razlog

tome je što neke organizacije već godinama rade na projektima koji se financiraju iz EU fondova i

stekli su iskustva i znanja. (Slika 2)

Slika 4 Saznanja o mogućnostima apliciranja na buduće natječaje


10

4. PRIPREMA ZA STRUKTURNE FONDOVE

Strukturni fondovi EU predstavljaju izravan nastavak aktivnosti poduzetih u pripremama za

upravljanje programom IPA, ali u većem opsegu. Program IPA (Instrument for Pre-Accession

Assistance) predstavlja glavni fond pomoći za Hrvatsku i ostale države kandidatkinje i potencijalne

kandidatkinje, te se sastoji od pet komponenti:

� Komponenta I – Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija

� Komponenta II – Prekogranična suradnja

� Komponenta III – Regionalni razvoj

� Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala

� Komponenta V – Ruralni razvoj.

Cilj IPA programa je priprema zemlje kandidata za upravljanje strukturnim fondovima koji će biti

dostupni zemlji punopravnim članstvom u EU. Iskustvo u Hrvatskoj stečeno u pripremama za

programe IPA predstavlja temelj za uspješno upravljanje strukturnim fondovima. Iskustvo stečeno

programiranjem projekata za IPA programe predstavljat će prvi korak u korištenju strukturnih

fondova. Za IPA programe (komponenta III i IV) izrađivao se Okvir za usklađenost strategija (OUS), a

iskustvo stečeno izradom OUS-a moći ćemo koristiti u tijeku izrade Nacionalnog strateškog

referentnog okvira (NSRO) i Operativnih programa.

Nadzor i evaluacija u strukturnim fondovima može se usporediti s osnivanjem i djelovanjem

nadzornih tijela i iskustvom iz evaluacija provedenih na ranijim operativnim programima IPA-e.

Institucionalna struktura odgovorna za upravljanje strukturnim fondovima u osnovi je ista kao i kod

IPA-e, ali odgovora širem opsegu prihvatljivih aktivnosti. Mnoge institucije na nacionalnoj morat će se

uključiti , ali još više na regionalnoj i lokalnoj gdje će se provoditi ciljne aktivnosti od početne faze do

završetka provedbe.3

5. POLITIKE EUROPSKE UNIJE

Nakon pristupanja, mogućnosti financiranja iz fondova povećavaju se u smislu količine sredstava i

opsega aktivnosti koje se mogu financirati tim sredstvima. Europska unija kroz razne politike kao što

su kohezijska, zajednička poljoprivredna politika i ribarska politika određuje dugoročne ciljeve i

prioritete prema kojima zemlje članice razrađuju nacionalne strategije. Uz sektorske politike EU vežu

se strateški dokumenti doneseni na razini EU, te nacionalni strateški dokumenti koji predstavljaju

višegodišnje programe za razvoj u pojedinim sektorima.

3 Europski fondovi za hrvatske projekte, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

(SDURF): Zagreb, 2009, str. 112.


11

Slika 5 Sektorski i strateški dokumenti na nacionalnoj razini

U svrhu korištenja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda u okviru financijskog razdoblja

Europske unije 2014.-2020., koji će biti dostupni Republici Hrvatskoj kao državi članici Europske unije,

potrebno je uspostaviti funkcionalan institucionalni okvir te pripremiti strateške i programske

dokumente. Financijski okvir predstavlja sedmogodišnje razdoblje za koje se definira pojedina politika

i proračunska sredstva, a proračun Europske komisije za razdoblje od 2014. do 2020. i odgovara na

današnje probleme i sutrašnje potrebe. „Proračun za Europu 2020" usmjeren je na prioritetna

financiranja na razini EU-a koja osiguravaju istinsku dodanu vrijednost. Ovaj inovativni proračun EU-a

predlaže za sljedećih sedam godina 1.025 milijardi EUR u obvezama (1.05% BDP EU-a) i 972,2 milijardi

EUR (1% BDP EU-a) u plaćanjima. Europska komisija je objavila zakonodavne prijedloge za svako

područje koje će pokrivati budući proračun EU-a4.

Kako bi se osigurao pravovremen pristup ovim zadacima, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova

Europske unije (MRRFEU), kao tijelo odgovorno za organizaciju i koordinaciju procesa pripreme

programskih dokumenata za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020., u travnju 2012. godine

započelo je proces pripreme programskih dokumenata koji će predstavljati osnovu korištenja

sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU u spomenutom razdoblju5.

4 Prijedlog za financijski okvir 2014.–2020 http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=4397

5 Priprema dokumentacije za financijsko razdoblje 2014.-2020. http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=1231


12

6. KOHEZIJSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE

Politika gospodarskog i socijalnog povezivanja (Economic and Social Cohesion) jedna je od financijski

najvažnijih zajedničkih politika Europske unije te se na nju troši trećina ukupnog proračuna EU-a.

Temelji se na pretpostavci da je nužno smanjenje gospodarskih i socijalnih razlika između država

članica EU-a pomaganjem regionalnog razvoja. Zbog toga, kad se govori o regionalnoj politici EU,

treba imati na umu da nije riječ samo o regionalnom razvoju u užem smislu riječi, nego o nastojanju

da se postigne povezivanje na razini EU-a smanjivanjem postojećih razlika u stupnju razvoja između

njezinih regija.

Za razdoblje od 2007. do 2013. godine bilo je namijenjeno oko 36% proračuna EU-a (347 milijardi

EUR tijekom 7 godina) sljedećim strukturnim fondovima: ERDF, ESF, Kohezijski fond. U okviru ERDF-a

(Europski fond za regionalni razvoj) postoje tri cilja: konvergencija, regionalna konkurentnost i

zapošljavanje te teritorijalna suradnja.

Ukupni predloženi proračun za razdoblje od 2014. do 2020. iznosit će 376 milijardi EUR, a obuhvaća

financiranje i novog Instrumenta za povezivanje Europe, kojim bi se morali potaknuti prekogranični

projekti u području energetike, prijevoza i informacijske tehnologije.

Najveći dio sredstava namijenjenih regionalnom razvoju troši se u regijama čiji je BDP niži od 75%

prosjeka Unije, a cilj je poboljšanje infrastrukture te razvoj ekonomskih i ljudskih potencijala tih

regija. Svih 27 država članica u svojim se manje razvijenim regijama mogu koristiti sredstvima

namijenjenim inovacijama i razvoju, održivom rastu i obrazovanju uz posao. Manji se dio sredstava

troši za prekogranične i međuregionalne projekte suradnje.

Kohezijska politika jedna je od najvažnijih politika koje provodi Europska unija nastojeći unaprijediti

ekonomsku i socijalnu koheziju s krajnjim ciljem smanjivanja razvojnih razlika između različitih NUTS

II regija unutar Europske unije. Utvrđivanje statističkih prostornih jedinica prema EU klasifikaciji (tzv.

NUTS) dio je pravne stečevine EU, koju je zemlja kandidat obavezna prihvatiti prije pristupanja Uniji.

Prema NUTS metodologiji, države se dijele na prostorne jedinice prema broju stanovnika. Tako je

prema novoj podjeli Republika Hrvatska podijeljena na dvije NUTS II regije i to Kontinentalnu i

Jadransku Hrvatsku što je temelj za povlačenje financijskih sredstava iz fondova EU. BDP po

stanovniku Kontinentalne Hrvatske iznosi 64,1% EU 27, dok je BDP Jadranske Hrvatske 62,1% EU 27.


13

Slika 6 Statističke regije Republike Hrvatske razina 2 (NUTS 2)

Statističke NUTS jedinice služe kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoći kojom EU financira kohezijsku

politiku tj. razvojne aktivnosti zemalja članica, sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini

EU. Ipak, zbog veličine i heterogenosti ovakvih regija, u planu je još podjela na planska područja koja

neće nužno biti administrativne naravi.


14

7. STRUKTURNI FONDOVI I KOHEZIJSKI FOND

Strukturni fondovi su instrumenti kohezijske politike stvoreni kako bi se pomoglo onim regijama

Europske unije koje zaostaju u razvoju. Financiraju se razvojni projekti koji doprinose smanjivanju

razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti

europskog društva i gospodarstva. Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu: Europski

fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond.

Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund – ERDF) ima cilj jačanje

ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika između regija unutar EU, kroz podršku u razvoju

i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj,

transnacionalnoj i međunarodnoj suradnji. Pokriva programe koji uključuju opću infrastrukturu

(infrastrukturni projekti ključni za gospodarski razvoj određenog područja, naročito oni povezani sa

stvaranjem ili održavanjem trans-Europske prometne mreže ili očuvanjem okoliša), zatim ulaganja u

sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne inicijative, posebice one usmjerene na

razvoj novih ili podršku postojećim malim i srednjim poduzećima. Novac iz ERDF-a dostupan je

najsiromašnijim regijama svih država članica. Za ERDF Hrvatska se priprema kroz IPA program.

Europski socijalni fond (European Social Fund – ESF) financira projekte strukovnog osposobljavanja i

ostale vrste pomoći pri zapošljavanju te programe za stvaranje radnih mjesta. Također se koristi za

jačanje institucija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Cilj mu je promicanje visoke razine zaposlenosti, ravnopravnosti između muškaraca i žena, održivi

razvoj i ekonomsku i socijalnu koheziju. Intervencije koje je moguće financirati iz ESF fonda su:

� Poticanje ulaganja u ljudske resurse unaprjeđivanja vještina radne snage kroz cjeloživotno

učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT (informatičko društvo) i usavršavanje vještina

upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima

i sl.

� Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i

vještina, zapošljavanje i obuka (restrukturiranje).

� Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim mjerama

zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena i imigranata.

� Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu

pomoć i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije.

� Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim centrima, provoditi

studije o potrebama za određenim profilom radne snage.

� Partnerstvom do reformi (dijalog i suradnja u policy-making procesu) za područja određena

za Cilj 1, također: jačanje administrativne sposobnosti u državnoj upravi i javnom sektoru u

području gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike, okoliša i pravosuđa); reforma

znanosti i obrazovanja; jačanje ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju; mjere

cjeloživotnog učenja jednako kao i ERDF, ESF je također otvoren svim zemljama članicama.

Hrvatska se za ESF priprema kroz program IPA.


15

Kohezijski fond (Cohesion Fund) pokriva troškove okolišne i prometne infrastrukture, kao i projekata

za razvoj obnovljive energije. Glavna razlika u odnosu na ostale strukturne fondove je to što se

njegova sredstva dodjeljuju državama članicama, a ne regijama. Glavni kriterij za dodjelu pomoći jest

da je BNP po glavi stanovnika manji od 90% od prosjeka EU-a. Intervencije koje je moguće financirati

iz kohezijskog fonda su:

� Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Networks)

� Transportna infrastruktura (izvan TEN-T mreža) koja doprinosi okolišno održivom urbanom i

javnom prometu, interoperabilnosti transportnih mreža diljem EU i potiče inter-modalne

prometne sustave (vs. samo cestovni promet)

� Okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša

� Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije

Veliki projekti (major projects) moraju biti odobreni od strane Europske komisije i navedeni u

Operativnom programu, a projektni minimum za okoliš i transport iznosi 50 milijuna EUR. Stopa

sufinanciranja kohezijskog fonda iznosi do 85%.

Europska unija usmjerava prioritete općeg i gospodarskog rasta i društveno gospodarske kohezije

kroz Strateške smjernice Zajednice o koheziji. Cilj ovog strateškog dokumenta je razvoj

strukturiranog procesa provedbe Kohezijske politike na svim razinama. Konačni rezultat bila bi jača

gospodarska učinkovitost, transparentnost i politička odgovornost.

Slika 7 Strateški pristup ulaganjima iz Strukturnih fondova

Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) predstavlja referentni dokument za programiranje

sredstava na nacionalnoj razini iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske Unije (EU). Ovaj

dokument definira prioritete koji će se zajednički financirati sredstvima EU i nacionalnim sredstvima,

a temeljeno na sveobuhvatnim ciljevima i smjernicama EU i Republike Hrvatske.


16

NSRO se sastoji od strateškog i operativnog dijela. U strateškom dijelu, NSRO daje opis i opravdanost

odabranih prioriteta u kontekstu nacionalnih strateških dokumenata i razvojnih prioriteta EU.

Operativni dio opisuje mehanizme implementacije i koordinacije, broj i sadržaj operativnih programa

kao i osnovna financijska rješenja.

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU zadužen je za pripremu

razvojne strategije Republike Hrvatske te za praćenje njene provedbe. Ured je također odgovoran za

sveukupnu koordinaciju fondova EU koji su na raspolaganju Republici Hrvatskoj. U tom smislu, SDURF

je zadužen za pripremu NSRO-a i koordiniranje svih aktivnosti vezanih uz programiranje.

Operativni program (OP) je dokument koji izrađuje svaka zemlja članica u kontekstu strukturnih

fondova i instrumenata kohezijske politike. Sadrži konzistentan niz prioriteta koji čine višegodišnje

mjere. Može se provoditi korištenjem jednog i više strukturnih fondova. Izrada operativnih programa

za Hrvatsku očekuje se krajem 2013.6

Regionalni operativni program (ROP) Međimurske županije, izrađen je 2006. sa svrhom financiranja

razvojnih projekata gospodarske i društvene infrastrukture i predstavlja najvažniji srednjoročni

razvojni dokument za razdoblje 2006 - 2013.

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske iz 2009. predviđeno je da svaka županija donese

svoju razvojnu strategiju koja će doprinijeti ukupnom razvoju Hrvatske i naslijediti ROP.

2011. izrađena je Razvojna strategija Međimurske županije za razdoblje 2011.-2013. kao glavni

dokument koji određuje budući smjer razvoja županije. Strategija sadrži jednostavan i pregledan uvid

u zacrtane smjerove razvoja Međimurja koji su usklađeni s regionalnom politikom razvoja Republike

Hrvatske, a na njega se moraju vezati svi razvojni projekti i planovi gradova i općina s ciljem uvođenja

reda u financiranje brojnih projekata, ali i kako bi se olakšalo pronalaženje izvora financiranja za

njihovu provedbu. Dokument koji je izradila REDEA kao regionalni koordinator pripremljen je u skladu

sa zahtjevima i metodologijom kojom se koristi EU u pripremi programsko-planske dokumentacije.

Izrada ovog dokumenta omogućila je usvajanje važnih znanja za izradu i provedbu strateških

dokumenata. Po završetku spomenutog razdoblja, strateški dokumenti bit će usklađeni sa

sedmogodišnjim ciklusima planiranja Europske unije.

6 Pojmovnik Fondova Europske Unije, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

(SDURF): Zagreb


17

8. POLJOPRIVREDNA POLITIKA EU

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedno je od najvažnijih operativnih područja kojima se bavi

Europska unija. Ona nije kreirana samo za poljoprivrednike već za sve stanovnike Europske unije.

Cilj te politike je osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za

europske potrošače, te primjereni dohodak poljoprivrednicima, kao i očuvati ruralno nasljeđe.

Proteklih 50 godina ta je politika hranila europsko stanovništvo, a petnaest milijuna stanovnika EU

koji se bave poljoprivredom njome je izravno obuhvaćeno. Za razliku od drugih politika u EU poput

obrazovanja, obrane, transporta, zdravstvenog i socijalnog osiguranja, o čemu zemlje članice EU

samostalno odlučuju i što financiraju iz vlastitih proračunskih sredstava, odluke o europskoj

poljoprivredi zemlje članice donose zajednički.

Zajednička poljoprivredna politika je skup mjera i programa potpora poljoprivredi u Europskoj uniji.

Njima se regulira proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda u EU, a stvoreni su radi postizanja

sljedećih ciljeva:

�� Povećanje poljoprivredne proizvodnje primjenjujući tehnološka dostignuća, poboljšanja

proizvodnosti i učinkovitijeg korištenja proizvodnih izvora, posebno radne snage;

�� Osiguranje životnog standarda poljoprivrednika, osobito povećanje prihoda pojedinaca

angažiranih u poljoprivredi;

�� Stabilizacija tržišta i stalna opskrba kupaca zdravstveno ispravnim i kvalitetnim proizvodima

po primjerenim cijenama.

Zajednička poljoprivredna politika temelji se na dva stupa: dohodovnoj i tržišnoj politici (izravna

potpora poljoprivrednicima i tržišna potpora) te politici ruralnog razvoja. Dva se stupa financiraju iz

dvaju fondova koja su sastavni dio proračuna Unije. Prvi stup Zajedničke poljoprivredne politike

odnosi se na izravna plaćanja. Njegov je cilj osigurati poljoprivrednim proizvođačima stabilan

dohodak. Ovaj stup se financira iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EAGF) koji osigurava

izravnu financijsku pomoć poljoprivrednicima u zemljama članicama i mjere kojima se reguliraju

poljoprivredna tržišta. Drugi stup, ruralni razvoj, usmjeren je na ostvarivanje ciljeva ruralnih sredina i

ljudi koji u njima žive. Polazi od činjenice da je 91 % prostora EU-a ruralno i da 56% stanovništva EU-a

živi u ruralnim sredinama. Ruralna politika se provodi kroz tri osi:

1. Unaprjeđenje konkurentnosti poljoprivrednoga i šumarskoga sektora. Projekti unutar ove

osi uključuju sljedeće aktivnosti: otvaranje novih trgovina za poljoprivredne i šumske

proizvode, poboljšanje ekološke učinkovitosti, modernizacija poljoprivrednih gospodarstava,

prerada i tržišni plasman, poboljšanje i razvoj infrastrukture, poboljšanje poslovnih vještina,

edukacije i usavršavanje te potpora novim i mladim poljoprivrednicima.

2. Unaprjeđenje okoliša i seoskih sredina. Projekti unutar ove osi mogu uključivati aktivnosti

vezane za održivu upotrebu poljoprivrednih i šumarskih površina.

3. Unaprjeđenje života u ruralnim sredinama i diversifikaciju ruralne ekonomije. Mjere treće

osi namijenjene su otvaranju mogućnosti za zapošljavanje te stvaranju uvjeta za rast i

gospodarske promjene u ruralnim područjima. Bitna je i edukacija i stjecanje vještina te


18

informiranje i poduzetništvo kako bi ruralna područja ostala atraktivna mladim i budućim

naraštajima.

Jedan od elemenata je i LEADER inicijativa (metodološka horizontalna os) koja je usmjerena na

pojedinačne projekte koje priprema i provodi lokalna zajednica. Ovim se pristupom ruralno

stanovništvo i lokalni čimbenici nastoje mobilizirati da razmotre mogućnosti i potencijale svoje

zajednice te da izrade svoje razvojne strategije. Osim stvaranja lokalnih razvojnih strategija važno je i

osnivanje lokanih akcijskih grupa (LAG-ova) koje će voditi cjelokupan proces inovacije, suradnje i

umrežavanja.

Krajem 2012. u Međimurskoj županiji osnovane su 3 lokalne akcijske grupe (LAG) i to:

�� LAG „Mura – Drava“ koji obuhvaća područje općina Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji

Vidovec, Goričan, Kotoriba, Orehovica i Sveta Marija, grada Preloga te općine Legrad u

susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji;

�� LAG „Središnje Međimurje“ koji obuhvaća područje općina Belica, Dekanovec, Domašinec,

Mala Subotica, Podturen, Pribislavec, Vratišinec te grada Čakovca;

�� LAG „Međimurski bregi i doli“ koji obuhvaća područje općina Nedelišće, Gornji Mihaljevec,

Strahoninec, Sv. Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Selnica, Šenkovec i Štrigova.

Lokalna akcijska grupa (LAG) predstavlja partnerstvo predstavnika javnog gospodarskog i civilnog

sektora određenog ruralnog područja. Osnivanje LAG-ova sastavni je dio mjere LEADER, mehanizma

provedbe mjera politike ruralnog razvoja Europske unije, a temelji se na provedbi lokalnih razvojnih

strategija kojima upravljaju lokalne akcijske grupe. Na osnivanju LAG-ova radi se od svibnja 2012., a

izradom lokalnih strategija razvoja taj se proces zaokružuje.7 Drugi stup se financira iz sredstava

Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Kao pripremu za pristupanje Europskoj

uniji, Hrvatska već koristi sredstva europskog proračuna za razvoj seoskih područja i to kroz

Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD). Potpora širokom rasponu ruralnih

aktivnosti se financira iz sredstava proračuna EU (75%) te iz nacionalnih sredstava (25%).

Slika 8 Shematski prikaz dvaju stupova Zajedničke poljoprivredne politike

7 Izrada lokalne strategije Međimurske županije http://www.redea.hr/novosti/pocetak-izrade-lokalne-

strategije-razvoja-lag-a-sredisnje-medimurje

TRŽIŠNA POLITIKA

Potpora za povećanje

prihoda

POLITIKA RURALNOG

RAZVOJA

Javna dobra

Proizvodnja hrane Funkcija okoliša Ruralna funkcija


19

Ruralni razvoj financira se iz Europskih fondova za ruralni razvoj. Isto kao i u slučaju Strukturnih

fondova koji podupiru ciljeve Kohezijske politike, Strateške smjernice za ruralni razvoj definiraju

strateški smjer Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Hrvatski će korisnici moći

koristiti EAFRD tek nakon priključivanja EU, no kroz programe SAPARD i komponente V Instrumenta

za pretpristupnu pomoć (IPARD) Hrvatska se pripremala za taj fond.

Vezano na poljoprivredu, 2009. je izrađena Strategija ruralnog razvoja Međimurja, a sudjelovale su

sve interesno-utjecajne skupine uz koordinaciju REDEA-e. Strategijom su utvrđeni ciljevi, prioriteti i

mjere za pojedina područja te definirani programi razvoja. Iako je dokument predviđen za razdoblje

od pet godina i prilikom izrade uzeti su u obzir nacionalni i europski prioriteti, dokument se sustavno

usklađuje i s novim razvojnim trendovima.8

8 Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije http://www.redea.hr/images/stories/razno/strategija-

ruralnog-razvoja-medjimurske-zupanije.pdf


20

9. ZAKLJUČAK

Pogledamo li iskorištenost strukturnih fondova u državama članicama, ona prosječno iznosi oko

45%9. Od toga stare članice Njemačka 52,3%, Austrija 49,3%, neke novije Češka 37%, Bugarska 28,5

Rumunjska 20,7%, Poljska koja se često navodi kao primjer uspješnog povlačenja sredstava iz EU

fondova iskoristila je 51,3%, dok su nama susjedne zemlje iskoristile Slovenija 47,6% i Mađarska 43%

sredstava. Istovremeno, prema informacijama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU,

Hrvatska je proteklih godina povukla oko 50% sredstava iz pretpristupnog Programa IPA.

Prema istraživanju Instituta za međunarodne odnose pod nazivom „Analiza kapaciteta za korištenje

EU fondova na županijskoj razini“ iz 2010. Međimurska županija pokazala se jednom od najuspješnijih

županija u izradi i provedbi projekata koji su financirani iz EU fondova. Međimurska županija zauzela

je drugo mjesto prema vrijednosti ugovorenih darovnica (5,6 milijuna EUR) na tom području te je

ostvarila najbolji rezultat prema vrijednosti ugovorenih darovnica po stanovniku s 46,9 EUR po

stanovniku. Međimurska županija kao institucija zauzela je drugo mjesto i prema vrijednosti

ugovorenih sredstava (935.000EUR). Ovi rezultati pokazuju uspješnost Međimurske županije kao

institucije i kao regionalnog područja za izradu i provedbu projekata i spremnost za nadolazeće

strukturne fondove.

Uspješno povlačenje financijskih sredstava iz fondova Europske unije i praćenje korištenja tih

sredstava je temeljni aspekt provedbe županijske razvojne strategije. U tu svrhu potrebno je

poznavati procedure i pravila koja reguliraju financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske

unije.

Međimurska županija graniči s dvije države članice EU te vrlo dobro razvijenu suradnju sa susjednim

regijama što, između ostalog, prvenstveno rezultira uspješnim korištenjem fondova EU, posebno

prekograničnih programa. Kontakti i suradnja s prekograničnim partnerima omogućila je Županiji

rano upoznavanje s konkretnim iskustvima korištenja EU fondova i mogućnosti koje pružaju.

Međutim, unatoč tomu, jedinice lokalne i regionalne samouprave kao i ostali županijski subjekti, ne

pokazuju dovoljno velik interes za korištenje financijskih sredstava EU. Stoga je vrlo bitno

sudjelovanjem u pretpristupnim programima steći potrebna iskustva za vrlo izdašnije strukturne

fondove koji će nam na biti na raspolaganju i s obzirom da će sredstva EU postati jedan od glavnih

izvora financiranja razvojnih projekata. Drugi motiv za aktivnije korištenje fondova EU svakako je

niska razina fiskalne decentralizacije i niski fiskalni kapacitet Županije za razvojne projekte.

Iako je povlačenje sredstava iz fondova EU relativno uspješno na županijskoj razini, situacija je malo

drukčija ako pogledamo druge potencijalne korisnike što su škole, nevladine organizacije i

poduzetnici, koji unatoč mogućnostima koje su dostupne kroz pretpristupne fondove, nisu dovoljno

aktivno sudjelovali u korištenju istih. Složenost strukture EU programa, nedostatak znanja i

informacija i znatne administrativne prepreke, česti su razlozi neuspjeha pri pripremi i provedbi

projekata, zbog čega se proces dobivanja sredstava čini jako dugim. Nedostatak informacija, znanja i

9 IRPEU, eu-projekti.info http://www.eu-projekti.info/zanimljivost-saznajte-kolika-je-iskoristenost-strukturnih-

fondova-u-drzavama-clanicama-eu


21

iskustva, ali i nedostatak osoblja na regionalnoj razini, istaknuti su kao najvažnije poteškoće s kojima

se korisnici susreću u korištenju pretpristupne pomoći.

Osnovni razlog uspješnosti ili neuspješnosti zemalja u korištenju sredstava strukturnih fondova

ponajprije leži u kvaliteti njihovih administrativnih kapaciteta koji u konačnici projekte pripremaju,

ugovaraju i implementiraju. Iako mnogo ovisi o upravljačkim tijelima na nacionalnoj razini koji moraju

informirati potencijalne korisnike, odabrati projekte i općenito pratiti provedbu, kvalitetna i

pravovremena priprema i organizacija vrlo je važna i potrebna na regionalnoj razini, kako bi se

maksimalno iskoristile mogućnosti koje EU pruža.


22

10. POPIS LITERATURE

1. Europski fondovi. Dostupno na: http://www.eufondovi.hr

2. Europski fondovi. Dostupno na: http://www.eu-projekti.info

3. Europski fondovi za hrvatske projekte (2009.) Središnji državni ured za razvojnu strategiju i

koordinaciju fondova EU (SDURF), Zagreb.

4. IRPEU, eu-projekti.info http://www.eu-projekti.info/zanimljivost-saznajte-kolika-je-

iskoristenost-strukturnih-fondova-u-drzavama-clanicama-eu

5. Izrada lokalne strategije Međimurske županije. Dostupno na:

http://www.redea.hr/novosti/pocetak-izrade-lokalne-strategije-razvoja-lag-a-sredisnje-

medimurje

6. Kohezijska politika. Dostupno na: http://www.mvep.hr/ei/default.asp?jezik=&ru=540&sid

7. Pojmovnik Fondova Europske Unije, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i

koordinaciju fondova EU (SDURF): Zagreb, treće izdanje.

8. Prikupljeni razvojni projekti Međimurske županije. Dostupno na:

http://www.redea.hr/novosti/predlaganje-i-azuriranje-razvojnih-projekata-za-bazu-projekata

9. Prijedlog Europske komisije za financijski okvir 2014.-2020. Dostupno na:

http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=4397

10. Proces pripreme dokumentacije za financijsko razdoblje 2014.2015. Dostupno na:

http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=1231

11. Razvojna strategija Međimurske županije, Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA

d.o.o. Čakovec, 2011.

12. Registar udruga. Dostupna na: http://www.appluprava.hr/RegistarUdruga/

13. Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije. Dostupno na:

http://www.redea.hr/images/stories/razno/strategija-ruralnog-razvoja-medjimurske-

zupanije.pdf

sadrŽaj -...

Documents