istraŽivanje vrijednosti i naČina koriŠtenja parka...

Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb

ISTRAŽIVANJE VRIJEDNOSTI I NAČINA KORIŠTENJA PARKA

MAKSIMIR

Ivana Vitasović Kosić1*, Branka Aničić2, Ognjen Čaldarović3

1,2Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1Zavod za poljoprivrednu botaniku, 2Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost 3Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju

*[email protected]


“Kad vas izmuči teški rad, kad brige izmore duše vaše, tad pohitite ovamo gdje mirisavi zrak suši

znojno čelo- tu nađite mira, odmora i odaha svojim brigama” (Mudrinjak, 1994)

• Problem parka Maksimira je višeslojan, a cjelovit program njegove obnove koja bi bila u skladu s današnjim potrebama još ne postoji.

• Park se kroz povijest koristio na različite načine za: sportske, kulturne i pučke, povijesne i političke manifestacije (vrtne izložbe, lov i ribolov, sječu šume, u zdravstvene svrhe, kao masovna grobnica…..)

”Maksimir je bio vazda otmjen, aristokratski perivoj s predražesnim skrovitim paviljončićima i tajnovitim kolibicama”.(Antonija K. Cvijić, u “Jutarnjem listu”, 1923 god.)

• Gubitak identiteta parka Maksimira odvija se već dugi niz godina. Bitni uzroci takvoga stanja svakako su sve veći pad urbane kulture građana te partikularni i međusobno suprotstavljeni interesi njegovih 4 vlasnika / korisnika (grad, Šumarski fakultet, Agronomski fakultet i Zoo – vrt), zbog čega je već 30-tih dvadesetog stoljeća prestao biti jedna cjelina.

RAZLOZI UGROŽENOSTI


• Grad je svojim ekstenzivnim širenjem uklopio Maksimir u svoje neprikladne i arhitekturom neprimjerene okvire.

• Nastale su zone velike ugroženosti Parka, to su površine koje će se dalje degradirati do konačnog odcjepljenja od cjeline.

• Park je izgubio na kvaliteti svojih sadržaja, također i na estetskim aspektima, a propadanjem nekadašnjih objekata i sadržaja u Parku, izgubljena je njegova edukacijska funkcija.

Da li je sadašnje stanje Parka dostatno za zadovoljavanje

društvenih potreba?

RAZLOZI UGROŽENOSTI

- svijest i želje direktnih korisnika Parka (posjetilaca i stanovnika rubnih zona)

- putem povijesne analize i valorizacije matrice sa današnjim stanjem, utvrditi nastale promijene kao i mogućnost njegove obnove.

CILJ ovog rada bio je utvrditi:


Zornberg-ova karta (1846.)

Istraživanje je provedeno 1999. i 2001. godine slijedećim metodama:

– pregled povijesnih analiza te valorizacija matrice– metoda opservacije - bilježenje frekvencije posjećenosti na

pojedinim mjestima u Parku (ožujak 2001)– inventarizacija postojećeg stanja (ožujak 2001)– anketa u dvije varijante na dvije grupe ispitanika: posjetitelji

i stanovnici rubnih zona Parka (ožujak 1999. godine)– intervju s predstavnicima pojedinih institucija vlasnika i

trenutnih korisnika Parka (Šumarski fakultet, Agronomski fakultet i Zoo – vrt). Pitanja anketnog upitnika i intervjua bila su unaprijed pripremljena i ciljana na problematiku. Njima su se željeli

utvrditi postojeći problemi te ispitati njihova moguća rješenja.

MATERIJAL I METODE RADA


Inventarizacija (2001.godine)• Zbog veličine Park je bio podijeljen na 9 zona, od kojih je svaka opisana zasebno sa svojim karakteristikama.

Opservacija• je provedena istovremeno s terenskim ispitivanjem stanovništva i

posjetitelja parka anketnim upitnikom (tijekom ožujka 1999.), na više mjesta unutar Parka, u dva vremenska termina (radni dan i vikend), a obuhvatila je raznolike aspekte kao npr:

–utvrđivanje frekvencije kretanja posjetitelja na određenim lokacijama,

–utvrđivanje najčešćih prostora okupljanja u Parku, –utvrđivanje moguće distinkcije između osnovnog motiva dolaska i mjesta na kojem se posjetitelji zadržavaju,

–utvrđivanje strukture posjetitelja s obzirom na starosnu dob i spol u ovisnosti s prostorom u kojem se u Parku zadržavaju ili okupljaju.



Anketni upitnik • konceptualno je i sadržajno pripremljen

na osnovu podloga socioloških istraživanja (Dillman,1983).

• sastavljen iz 2 dijela:1. dio odnosio se na činjenice,mišljenja i stavove ispitanika,2. dio se odnosio na općepodatke o ispitanicima (spol,starost, zanimanje, stručna sprema i mjesto rođenja). Podaci su prikupljeni tijekom ožujka 1999.godine individualnim anketiranjem 200 ispitanika (100 stanovnika i 100 posjetitelja)



REZULTATIPrikaz zona ugroženosti parka Maksimir

Maksimir “zarobljen” u gradu

Zone ugroženosti i izgubljene vrijednosti

• U Maksimiru su izgubljeni nekadašnji objekti, skulpture i staze, od ukupno 32 zabilježena objekta i skulpture, ostalo ih je samo 7 u izvornom obliku, 17 ih je trajno nestalo, 6 ih je izmijenjeno, a 2 su potpuno nova.

• Staze koje čine glavninu nekadašnjih “kružnih šetnji”, nažalost su izgubljene te bi ih trebalo obnoviti.

• Neke od današnjih glavnih staza su sasvim nove, i van povijesne matrice - glavnina ih se nalazi u sjeverozapadnom dijelu šume, kao pristup Parku iz rubnih naselja.

REZULTATI inventarizacija



Prikaz današnjeg omjera vegetacije u Maksimiru

Prikaz odnosa plohe i volumena te sedam glavnih vizurnih pravaca, prema Zornberg-u(1846)

REZULTATI anketnog ispitivanja

1715

17

28

20

3

1817

25

2020

00

5

10

15

20

25

30

stanovnici posjetitelji

svaki dan

2-3 puta tjedno

jednom tjedno

jedamputmjesečno2-3 putagodišnjeuopće ne idem

Usporedba učestalosti dolaska oba segmenta ispitanika u Park

44

1411 9 9 7 5 1

52

105 7

14

5 3 4

0%10%20%30%40%50%60%

stanovnici posjetiteljiGRAFIKON 2.

šetnja

posjet Zoo-vrtu

vožnja biciklom

susret s ljudima

šetnja psa

jogging

igra ( nogomet Isl.)pecanje, jahanje

Usporedba osnovnograzloga dolaska obasegmenta ispitanika u Park


Usporedba sadržaja koji najviše privlače oba segmenta ispitanika

48%

32%29%

23%

15%

6% 5%3%

0

10

20

30

40

50

%

stanovnici

nedovoljna briga očistoći

zapuštenost

neopremljenost parkmobilijarom

nedovoljnaosvjetljenost

manjak ugostiteljskihsadržaja

slobodan ulaz psima

zagušenost šumskim

Nepogodnosti koje stanovnike najviše smetaju u Parku

39

1312118 7 6 4

40

1215

94 6

83

05

10152025303540

%

mir i tišina, čist zrak

mogućnost rekreacije

otvoreni prostori

jezera

vidikovci s pogledom

Zoo - vrt

štimung' atmosfera

osjećaj pov naslijeđa

stanovnici posjetitelji


88

5646 44 43

20

0

20

40

60

80

100

%

posjetitelji

boravak nasvježem zrakumogućnostrekreacijeestetske kvalitete

blizina centragradadruženje

Zoo - vrt

Prednosti parka Maksimir prema mišljenju posjetitelja

3732

7 7 5 5 4 3

0

5

10

15

2025

30

35

40

%

posjetitelji

obnoviti po pov matrici Ivratiti mu stare sadržaje

potpuno urediti kako biprivukao što veći brojposjetitelja I turistapotpuno ga osuvremeniti

ne znam

zadovoljan sam sadašnjimstanjem

iskrčiti dio šume i povećatiotvorene površine

konzervirati ga

povećati ugostiteljskud

80

39 35

8 8

0

20

40

60

80

%

posjetitelji

proljeće

ljeto

jesen

zima

sva god doba

Na pitanje– “Po Vašem mišljenju park Maksimir treba…” posjetitelji su izabrali 2 mogućnosti.

REZULTATI

Pitanje: Najveći značaj parka Maksimir?

46 44

22 20

129 7 4

05

101520253035404550

%

stanovnici

sanitarne čvorove

vratiti pov.Arhitektonske elem.dječje igralište

jogging staze

športska igrališta

ugostiteljske objekte

popločane staze

moderne skulpture

6056

42

11

0

10

20

30

40

50

60

%

stanovnici

predstavlja plućagrada

je prostorrekreacije i odmora

je vrijedanspomenik prirodnei kulturne baštinepredstavljaedukativni prostor

Pitanje: Što bi po Vašem mišljenju u parku trebalo izgraditi?”

• Park Maksimir je povijesno značajan i priznat i izvan granica RH jer je u periodu svog nastanka bio prvi javni park u Europi.

• Danas je njegova povijesna osnova potpuno izgubljena i prostorno slabo prepoznatljiva.

• Nedovoljna svijest o vrijednosti Parka i odraz socijalnog stanja u društvu utjecali su na mogućnost izgradnje u nekim dijelovima Parka. Te zone ugrožavaju Park svojim odvajanjem, čime će se u potpunosti onemogućiti da Park bude opet cjelina u funkcionalnom smislu.

• Tome uvelike pridonose neujednačeni interesi vlasnika (korisnika institucija) prostora Parka.

• Sukob interesa raznih korisnika i donosioca odluka utječe na globalizaciju tog prostora; nekadašnji sadržaji i aktivnosti više ne postoje, a u Park se želi uvesti i izgraditi neprimjereni sadržaji i funkcije.

ZAKLJUČCI


• U percepcijskom i funkcionalnom smislu jepromijenjena uloga Parka. Park koji je nekad bio prostor društvenih događanja i mjesto za pokazivanje, danas se koristi za opuštanje od stresnog svakodnevnog života, te suživot sa prirodom uz mogućnost rekreacije.• S obzirom na način korištenja Parka, posjetitelji su se opredijelili u dvije skupine; jedni koji žele obnovu Parka po povijesnoj matrici i vraćanje starih sadržaja bez suvišnih novih zahvata, drugi koji se zalažu za njegovu modernizaciju, uvođenje novih sadržaja i povećanje broja ugostiteljskih objekata.• Stanovnici rubnog područja Parka manje posjećuju Park i smatraju ga manje atraktivnim nego posjetioci koji ciljano dolaze iz bližih ili daljih dijelova grada.• Osnivanje i djelovanje “Javne ustanove Maksimir”

pozitivno se odrazilo na obnovu Parka.

ZAKLJUČCI


• Park bi svakako trebao zadržati status zaštićenog spomenika kulturne i prirodne baštine, nepromijenjenih granica, veći dio povijesne matrice Parka Maksimir je prostorno i sadržajno moguće revitalizirati i restaurirati, ali su pritom potrebni čvršći stavovi do donošenja odluka o događanjima u Parku kao i znatno veća financijska izdvajanja za obnovu i održavanje.

• Naime, najveći je značaj Maksimira što je on povijesno vrijedan spomenik kulturne i prirodne baštine, ne samo Zagreba i Hrvatske već i značajan u Europskim razmjerima, stoga bi trebalo težiti da on bude što reprezentativniji.

ZAKLJUČCI


Hvala na Vašoj pažnji!

Više informacija u: •Journal of Central European Agriculture

Vol 6 (2005) No 1

•Vitasović I. (2001). Istraživanje vrijednosti, razloga nastanka, načina korištenja te mogućnosti obnove parka Maksimir, Diplomski rad, Agronomski fakultet, Zagreb.

Slide Number 1Slide Number 2Slide Number 3Slide Number 4Slide Number 5Slide Number 6Slide Number 7Slide Number 8Slide Number 9Slide Number 10Slide Number 11Slide Number 12Slide Number 13Slide Number 14Slide Number 15Slide Number 16Slide Number 17Slide Number 18Slide Number 19Slide Number 20

istraŽivanje vrijednosti i naČina koriŠtenja parka...

Documents