analiza i projekcija potreba realnog i javnog sektora · politehnike u skladu s ciljevima hko-a,...

Tehničko veleučilište u Zagrebu

Projekt „Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda

kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvatskoga kvalifikacijskog

okvira u području specijalističkih studija politehnike“

Element projekta 2:

Analiza i projekcija potreba realnog i javnog

sektora – anketa poslodavaca

Kakvo je postojeće stanje te budući razvojni trendovi i potrebe na tržištu rada za studente

Tehničkog veleučilišta Zagreb

Izvještaj istraživačkog dijela projekta Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacije i studijskih programa na osnovama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u području specijalističkih

studija politehnike

AUTORI:

Srebrenka Letina * Anita Lauri Korajlija * Maša Tonković Grabovac * Olgica Klepač

Prosinac, 2015.

Politehnika 2025 – Rezultati istraživanja

1

Sadržaj Sadržaj ..................................................................................................................................................... 1

UVOD: Kakvo je postojeće stanje te budući razvojni trendovi i potrebe na tržištu rada za studente

Tehničkog veleučilišta Zagreb ................................................................................................................. 5

SVRHA ISTRAŽIVANJA. ......................................................................................................................... 5

OSNOVNI CILJ. ................................................................................................................................. 6

ISTRAŽIVAČKA PITANJA ................................................................................................................... 6

OSNOVNI PODACI O PROVEDBI ISTRAŽIVANJA. .................................................................................. 6

STRATEGIJE PRIKUPLJANJA PODATAKA. .......................................................................................... 6

ISTRAŽIVAČKI INSTRUMENTI. .......................................................................................................... 6

TEMATSKE SMJERNICE. ................................................................................................................... 7

SUDIONICI I KONAČNI UZORAK. ...................................................................................................... 7

OBRADA I ANALIZA PODATAKA. .......................................................................................................... 8

SADRŽAJ IZVJEŠTAJA. ........................................................................................................................... 8

I. ANALIZA TRENUTNOG STANJA: REZULTATI ANKETNOG ISPITIVANJA (SADAŠNJI I BIVŠI STUDENTI TE

POSLODAVCI) I FOKUS GRUPA SA STUDENTIMA I NASTAVNICIMA ...................................................... 10

1) Sadašnji studenti Tehničkog veleučilišta Zagreb ........................................................................... 10

Sastav uzorka po spolu, studijskoj grupi, godini studija i vrsti studija .......................................... 10

Opis uzorka s obzirom na dob, prosjek ocjena i samoprocjenjenu uspješnost ............................. 13

Zadovoljstvo studijem studenata TVZ-a ........................................................................................ 15

Interdisciplinarni studiji na TVZ-u – stavovi studenata TVZ-a ....................................................... 17

Namjera nastavka stručnog usavršavanja studenata TVZ-a nakon studija ................................... 20

Procjene šanse zaposlenja, te trenutnih i budućih potreba na hrvatskom i europskom tržištu

rada ................................................................................................................................................ 22

Procjene buduće važnosti specifičnih razvoja u politehničkom području .................................... 25

Željeno zanimanje, potrebne kompetencije i sektor djelovanja - analize prema studijskim

grupama ........................................................................................................................................ 28

Zaključak anketnog istraživanja na studentima ............................................................................ 36

2) Bivši studenti Tehničkog veleučilišta Zagreb ................................................................................. 37

Osnovne karakteristike uzorka bivših studenata TVZ-a ................................................................ 37

Opis uzorka s obzirom n a završeni studij i studentsku uspješnost .............................................. 38

Radni status, zanimanje i sektor djelovanja bivših studenata TVZ-a ............................................ 39

Procjene trenutnih i budućih potreba na hrvatskom i europskom tržištu rada ........................... 42

Kompetencije potrebne za rad u struci i kako ih razvijaju na TVZ-u ............................................. 43

Interdisciplinarnost kao pravac razvoja ......................................................................................... 45


2

Stručno usavršavanje – mogućnosti i prijedlozi ............................................................................ 47

Zaključak anketnog istraživanja na bivšim studentima ................................................................. 49

3) Analiza podataka skupljenih anketnim ispitivanjem poslodavaca upitnikom HZZ-a .................... 50

Karakteristike radne organizacije .................................................................................................. 51

Radna mjesta, ključni zadaci i kompetencije ................................................................................. 53

Uvođenje u posao i stručno osposobljavanje ................................................................................ 58

Procjene potrebnih razina različitih kompetencija ....................................................................... 60

Karakteristike radnog mjesta ........................................................................................................ 70

Zaključak anketnog ispitivanja poslodavaca upitnikom HZZ-a ...................................................... 72

4) Fokus grupe sa studentima i nastavnicima ................................................................................... 74

Željena zanimanja .......................................................................................................................... 74

Kompetencije potrebne na tržištu rada ........................................................................................ 75

Usporedba potrebnih kompetencija s onima stečenima na studiju ............................................. 76

Dobre i loše strane studijskih programa ....................................................................................... 77

Potreba za dodatnim sadržajima na studiju .................................................................................. 79

Konkurencija .................................................................................................................................. 80

Mogućnosti za dobivanje željenog posla u Hrvatskoj i Europskoj uniji ......................................... 82

Zaključak anketnog ispitivanja na sadašnjim i bivšim studentima te poslodavcima, i fokus grupa sa

studentima i nastavnicima ................................................................................................................ 85

Poželjna radna mjesta. .................................................................................................................. 85

Pozicija TVZ studenata na tržištu rada. ......................................................................................... 85

Kompetencije................................................................................................................................. 85

Zadovoljstvo studijem. .................................................................................................................. 86

Dodatni sadržaji u programu. ........................................................................................................ 86

II. RAZVOJ BUDUĆIH ZANIMANJA: REZULTATI DUBINSKIH INTERVJUA S POSLODAVCIMA .................. 87

1) E-poslovanje – uvođenje novog programa................................................................................... 88

Organizacija ljudskih potencijala u informacijskim tehnologijama u području e-poslovanja ....... 88

Postojeće stanje u obrazovanju kadrova u području e-poslovanja ............................................... 89

Potrebe za stručnjacima iz područja e-poslovanja ........................................................................ 90

Potrebe za sustavnim obrazovanjem stručnjaka u području e-poslovanja ................................... 91

Kompetencije za zanimanje inženjer e-poslovanja ....................................................................... 93

Zaključno o pokretanju specijalističkog studija e-poslovanje ....................................................... 96

2) E-uprava – uvođenje novog programa .......................................................................................... 97

Organizacija ljudskih potencijala u informacijskim tehnologijama u području e-uprave ............. 97


3

Postojeće stanje u obrazovanju kadrova u području e-uprave ..................................................... 98

Potrebe za stručnjacima iz područja e-uprave .............................................................................. 98

Potrebe za sustavnim obrazovanjem stručnjaka u području e-uprave ......................................... 99

Kompetencije za zanimanje inženjer e-uprave ........................................................................... 100

Zaključno o pokretanju specijalističkog studija e-uprava ............................................................ 102

3) E-zdravstvo - uvođenje novog programa ................................................................................... 103

Postojeće stanje kadrova u području e-zdravstva ....................................................................... 103

Potrebe za stručnjacima iz područja e-zdravstva ........................................................................ 104

Kompetencije za zanimanje inženjer e-zdravstva ....................................................................... 105

Zaključno o pokretanju specijalističkog studija e-zdravstva ....................................................... 108

4) Informacijska sigurnost – uvođenje novog programa................................................................. 109

Postojeće stanje u obrazovanju kadrova u području informacijske sigurnosti ........................... 109

Radna mjesta vezana uz informacijsku sigurnost ........................................................................ 111

Potrebe za sustavnim obrazovanjem stručnjaka u području informacijske sigurnosti .............. 113

Zaključno o pokretanju specijalističkog studija informacijske sigurnosti .................................... 115

5) Ortotika i protetika – uvođenje novog programa ....................................................................... 116

Postojeće stanje u obrazovanju kadrova u području ortotike i protetike ................................... 116

Potrebe za sustavnim obrazovanjem stručnjaka u području ortotike i protetike ....................... 117

Kompetencije za zanimanje inženjer protetike i ortotike ........................................................... 117

Zaključno o pokretanju specijalističkog studija ortotike i protetike ........................................... 120

Završna razmatranja o pokretanju novih specijalističkih studija .................................................... 121

PRILOG: Mjerni instrumenti razvijeni za potrebe ovog istraživanja .................................................... 122

PRILOG 1. Pozivi na grupne diskusije............................................................................................... 123

Poziv profesorima ........................................................................................................................ 123

Poziv asistentima ......................................................................................................................... 124

Poziv studentima ......................................................................................................................... 125

PRILOG 2. Poziv poslodavcima ........................................................................................................ 126

PRILOG 3. Vodiči za grupne diskusije .............................................................................................. 127

Vodič za grupne diskusije s nastavnicima .................................................................................... 127

Vodič za grupne diskusije sa studentima .................................................................................... 129

PRILOG 4. Teme za dubinske intervjue s poslodavcima .................................................................. 131

Poslodavci iz područja e-poslovanje ............................................................................................ 131

Poslodavci iz područja e-uprava .................................................................................................. 132

Poslodavci iz područja e-zdravstva .............................................................................................. 133


4

Poslodavci iz područja informacijske sigurnosti .......................................................................... 134

Poslodavci iz područja ortotike i protetike .................................................................................. 135

PRILOG 5. Anketni upitnik ............................................................................................................... 136

PRILOG 6. Anketni upitnik – alumni ................................................................................................ 137


5

UVOD: Kakvo je postojeće stanje te budući razvojni trendovi i potrebe

na tržištu rada za studente Tehničkog veleučilišta Zagreb

SVRHA ISTRAŽIVANJA. Istraživanje Kakvo je postojeće stanje te budući razvojni trendovi i

potrebe na tržištu rada za studente Tehničkog veleučilišta Zagreb sastavni je dio projekta Razvoj

visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacije i studijskih programa na osnovama

Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) u području specijalističkih studija politehnike. Projekt ima za

cilj unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja u specijalističkim diplomskim stručnim studijima

politehnike u skladu s ciljevima HKO-a, povećanje zapošljivosti studenata, budućih sudionika tržišta

rada, te kontinuirano unaprjeđenje kompetencija nastavnika u skladu s načelima HKO-a. Očekivani

krajnji rezultati projekta su izrađeni prijedlozi standarda kvalifikacija i standarda zanimanja u

područjima politehnike, revidirani i novi nastavni planovi i programi specijalističkih stručnih

diplomskih studija politehnike, uspostavljeno održivo partnerstvo i povezanost dionika (nastavnika,

studenata i poslodavaca), informiranje javnosti i dionika o važnosti uspostave HKO-a te nastavnici

educirani o inovativnim metodama poučavanja.

Provođenje projekta u skladu je sa Strategijom dugoročnog razvoja Tehničkog veleučilišta u Zagrebu

(TVZ) do 2025. godine. Jedan od pokazatelja kvalitete studije je visoka stopa zapošljivosti

diplomiranih studenata i zadovoljstvo poslodavaca njihovim radom. Predviđa se da će u navedenom

razdoblju poslodavci studenata TVZ-a biti privatne i javne tvrtke iz sljedećih sektora: elektrotehnika i

računarstvo; informacije i komunikacije; grafičke tehnologije; strojarstvo; brodogradnja; metalurgija;

sigurnost i obrana; graditeljstvo i geodezija; zdravstvo. U prognostičkom se razdoblju očekuje

promjena strukture kompetencija s novim potrebnim kvalifikacijama i zanimanjima, koje postojeći

programi studija ne pružaju. U ovaj je projekt važno uključiti poslodavce studenata TVZ-a jer se bez

njihovih viđenja potreba u budućim razdobljima ne mogu oblikovati studijski programi kojima će se

obrazovati kompetentni i tržišno konkurentni stručnjaci. Spoznavanje promjena strukture

kompetencija u području očekivane potražnje osnova je za oblikovanje ponudbene strane sustava

politehničkog obrazovanja – kurikuluma, studijskih programa, nastavničkih kompetencija,

tehnološko-obrazovne i organizacijske infrastrukture usmjerene ka zadovoljavanju očekivane

potražnje.

Kako bi se osigurala valjanost, pouzdanost i objektivnost navedenih spoznaja, potrebno je bilo

provesti empirijsko istraživanje koristeći metodologiju društvenih istraživanja za prikupljanje

podataka sa svim relevantnim populacijama. Jedan od elemenata osiguranja nepristranosti bio je

angažiranje istraživačkog tima koji se sastoji od stručnjaka u području metodologije društvenih

istraživanja. Istraživački tim koji je angažiran kako bi dao odgovor na pitanje kakvo je postojeće stanje

te budući razvojni trendovi i potrebe na tržištu rada za studente TVZ-a, sastojao se od četiri

znanstvenice psihologijskog i sociologijskog usmjerenja, zaposlene na uglednim znanstvenim i

znanstveno-istraživačkim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Istraživačice su angažirane kao vanjske

suradnice TVZ-a i nisu imale prethodnih suradnji s TVZ-om, niti njihovim partnerima.


6

OSNOVNI CILJ. S glavnim ciljem utvrđivanja postojećeg stanja na tržištu rada, razvojnih smjerova

radnih mjesta/zanimanja te kompetencija/vještina potrebnih za obavljanje radnih zadataka

zanimanja za koja se obrazuju studenti TVZ-a, u rujnu 2015. godine okupljen je istraživački tim i

započeo je istraživački dio projekta Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda

kvalifikacije i studijskih programa na osnovama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u području

specijalističkih studija politehnike.

ISTRAŽIVAČKA PITANJA. Neka od osnovnih pitanja na koja se pokušalo odgovoriti bila su:

1) koja radna mjesta, odnosno zanimanja za koja se obrazuju studenti na TVZ-u postoje u

tvrtkama, te koje su perspektive njihova razvoja;

2) koje su ključne kompetencije i vještine potrebne za ispunjavanje radnih zadataka u tim

zanimanjima, te

3) koje kompetencije nedostaju ili ne postoje, odnosno za kojima postoji potreba i koje treba

razvijati u skladu s promjenama na tržištu rada?

OSNOVNI PODACI O PROVEDBI ISTRAŽIVANJA. Metodološki, za odgovaranje na

postavljena istraživačka pitanja korišteno je nekoliko različitih strategija prikupljanja kvalitativnih

(dubinski intervjui i grupne diskusije), te kvantitativnih podataka (anketiranje). Adresirane su četiri

različite skupine sudionika kako bi se zahvatile različite perspektive glavnih aktera procesa

usklađivanja sadašnjih i budućih potreba tržišta rada, odnosno razvoja zanimanja, te trenutno i

buduće potrebnih kompetencija za njihovo obavljanje. Osnovne skupine sudionika činili su sadašnji i

potencijalni poslodavci studenata TVZ-a te sadašnji i bivši studenti i nastavnici TVZ-a. Poslodavce,

studente i profesore regrutirali su koordinatori projektnih aktivnosti TVZ-a, a bivši studenti su poziv

za istraživanje dobili preko udruge alumnija TVZ-a. Podaci su prikupljani tijekom studenog 2015.

godine.

STRATEGIJE PRIKUPLJANJA PODATAKA. Osnovni korpus podataka skupljen je dubinskim

intervjuima s poslodavcima, te grupnim diskusijama s profesorima i studentima. Osnovna prednost

tako skupljenih podataka je dublje zahvaćanje ispitivane problematike i zahvaćanje perspektiva

različitih sudionika procesa obrazovanja za zanimanja i razvoja zanimanja pojedinih politehničkih

područja. S ciljem zahvaćanja šireg profila sudionika i prikupljanja statističkih podataka, korištena je i

metoda ankete u kojoj su sudjelovali sadašnji i bivši studenti, a dodatak čini i administriranje upitnika

razvijenog od strane HZZ-a poslodavcima.

ISTRAŽIVAČKI INSTRUMENTI. Istraživački tim sastavio je i postavio on-line dva anketna upitnika –

za sadašnje i bivše studente. Upitnici su sadržavali oko 20 pitanja koja su nudila mogućnost

višestrukih odgovora, skale procjene Likertovog tipa i upisivanje odgovora. Prosječno trajanje

ispunjavanja upitnika bilo je oko 10 minuta.

Kreirano su i sedam polustrukturiranih vodiča s pitanjima (protokoli) za različite grupe sudionika koji

su sudjelovali u grupnim diskusijama i intervjuima (studenti, nastavnici, poslodavci-5 različitih profila


7

zanimanja). Prosječno trajanje intervjua bilo je 45 minuta, a trajanje grupnih diskusija nešto više od

60 minuta.

Tablica 1: Osnovni podaci o provedbi istraživanja

SKUPINE SUDIONIKA

METODA PRIKUPLJANJA PODATAKA

VRIJEME PROVEDBE KONAČNI UZORCI

Poslodavci

Dubinski intervjui s poslodavcima u 4 područja: 1) E-poslovanje i E-uprava (6) 2) E-zdravstvo (4) 3) Informacijska sigurnost (6) 4) Ortotika i protetika (4)

Studeni, 2015. (u razdoblju od 02.11.

– 03.12. 2015.) N=20

On-line upitnik (kreirao HZZ)

3 vala slanja: 1. 05.11.2015. 2. 12.11.2015. 3. 16.11.2015

N=13

Bivši studenti On-line upitnik 06.11.2015. aktiviran link i

proslijeđen članovima udruge Alumni studenata

N=45

Studenti On-line upitnik

24.11.2015. aktiviran link i proslijeđen studentima

N=356

2 fokus grupe (6+3) 1. 11.11.2015. 2. 16.11.2015.

N=9

Profesori 2 fokus grupe: - asistenti (4) - doktori znanosti (6)

1. 05.11.2015. 2. 11.11.2015.

N=10

TEMATSKE SMJERNICE. Osnovne teme opisane istraživačkim pitanjima oblikovane su u skladu s

perspektivama i pozicijama sudionika koji o njima govore. Tako su studenti pitani o željenom

zanimanju nakon završetka studija, ključnim kompetencijama i vještinama koje to zanimanje

zahtijeva, zadovoljstvu njihovim razvojem tijekom studija, te nedostatku određenih kompetencija i

mogućnostima njihova razvijanja kroz stručno usavršavanje.

Ostale skupine sudionika o istim ili sličnim temama o zanimanjima i kompetencijama pitani su kao

stručne osobe u području i kao osobe s iskustvom na tržištu rada. Ispitane su njihove sadašnje i

projekcije budućih potreba te vizije razvoja novih zanimanja i novih kompetencija u područjima u

kojima se obrazuju studenti TVZ-a.

SUDIONICI I KONAČNI UZORAK. U razdoblju od mjesec dana (studeni) obavljeno je oko 15 sati

razgovora (dubinski intervjui) s 20 poslodavaca različitog profila iz pet područja djelatnosti,

smještenih u Zagrebu (i okolici). Po šest intervjua obavljeno je s poslodavcima iz područja e-

poslovanje i e-uprava (tri intervjua iz svakog područja), te područja informacijska sigurnost, dok je u

područjima e-zdravstvo te ortotika i protetika obavljeno po 4 intervjua. Suradnici u istraživanju -

stručnjaci za određena područja s TVZ-a kao stručnjaci koji poznaju problematiku, kao sudionike

intervjua birali su slučajeve koji bi bili najkorisniji i najilustrativniji za istraživanje. Time se nastojala

povećati vjerojatnost da će izbor sudionika uključenih u istraživanje biti optimalan.


8

Širi profil poslodavaca zahvaćen je i anketnim administriranjem upitnika koji je razvio Hrvatski zavod

za zapošljavanje. Upitnik je slan na e-mail adrese kadrovskih službi poslodavaca koje su odgovarali o

ključnim zanimanjima i kompetencijama za zanimanja u njihovim tvrtkama i institucijama, a za koja se

obrazuju studenti TVZ-a. Poziv za sudjelovanje u istraživanju poslan je na preko sto e-mail adresa, od

kojih je više od polovice i osobno kontaktirano i poticano na sudjelovanje i slanje podataka. Poziv je

upućen u tri vala, ali unatoč tome anketa je imala slabi odaziv i vraćeno je tek 13 potpuno ispunjenih

upitnika.

Najveću skupinu sudionika činili su studenti koji su ispitivani anketnim on-line upitnikom posebno

kreiranim u tu svrhu. Ispitivani su studenti svih studijskih grupa i godina. S obzirom na studijsku

grupu, konačan uzorak čini 49 studenta sa studija graditeljstva, 9 studenta studija elektrotehnike i

elektronike, 38 sa strojarstva, te 198 sa informatike i računarstva. Odgovori su pristizali u razdoblju

od 10 dana (od 1.12.2015. do 10.12.2015.).

Dodatno, studenti su sudjelovali i u grupnim diskusijama kako bi se dublje zahvatile dimenzije

ispitivane anketno. U dvije grupne diskusije sudjelovalo je 9 studenata.

Bivši studenti koji su trenutno zaposleni ispunjavali su on-line upitnik posebno kreiran za tu svrhu.

Sudionici su kontaktirani preko udruge alumni studenata čije je predstavništvo svojim članovima slalo

link na on-line upitnik. Odaziv je bio slab i pristiglo je 45 odgovora.

Konačno, provedene su i dvije grupne diskusije s nastavnicima. U razgovorima je sudjelovalo sedam

nastavnika iz svih područja studija na TVZ-u.

OBRADA I ANALIZA PODATAKA. Svi kvantitativni podaci obrađeni su upotrebom

statističkog programa SPSS, a grafički su uređeni pomoću Microsoft Office Excel programa. Osnovne

analitičke procedure obuhvaćaju deskriptivne statističke analize (tablice frekvencija, mjere centralne

tendencije), te inferencijalne statističke analize. Ulazni podaci za kvalitativnu analizu bili su transkripti

napravljeni za svaki intervju. Podaci su analizirani korištenjem NVivo programa, a prikazani po

tematskim cjelinama. Za prikaz tipičnih odgovora korišteni su citati sudionika.

SADRŽAJ IZVJEŠTAJA. Prema vrsti podataka i kategoriji ispitanika, izvještaj tvore dvije glavne

cjeline koje predstavljaju rezultate analize kvantitativnih i kvalitativnih podataka.

I. Prvo poglavlje prezentira rezultate analize podataka prikupljenih anketnim i kvalitativnim

ispitivanjem postojećih programa na TVZ-u, i to prema ispitanim skupinama:

1) Prvi dio predstavlja rezultate ispitivanja sadašnjih studenata TZV-a, koji predstavljaju i

najveću ispitivanu skupinu

2) Drugi dio predstavlja rezultate ispitivanja bivših studenata TVZ-a, čiji je glavni doprinos

nadopuna podacima skupljenima na druge načine.

3) Treći dio je sažetak saznanja iz anketnog ispitivanja upitnikom koji je razvio HZZ

4) Posljednji dio ovog dijela izvještaja čini prezentacija saznanja dobivenih grupnim

diskusijama sa studentima i nastavnicima.


9

II. Drugo poglavlje predstavlja rezultate analize kvalitativnih podataka skupljenih u razgovorima

s poslodavcima. Saznanja dobivena kroz dubinske intervjue s poslodavcima prezentiraju

se prema područjima:

A. E-poslovanje

B. E-uprava

C. E-zdravstvo

D. Informacijska sigurnost

E. Ortotika i protetika

Na kraju ovog poglavlja je sažetak i sinteza dobivenih rezultata kao osnovni doprinos

istraživačkog dijela ostvarenju ciljeva projekta Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja,

standarda kvalifikacije i studijskih programa na osnovama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u

području specijalističkih studija politehnike.

III. Prilozi: Istraživački instrumenti.


10

I. ANALIZA TRENUTNOG STANJA: REZULTATI ANKETNOG ISPITIVANJA

(SADAŠNJI I BIVŠI STUDENTI TE POSLODAVCI) I FOKUS GRUPA SA

STUDENTIMA I NASTAVNICIMA

1) Sadašnji studenti Tehničkog veleučilišta Zagreb

Sastav uzorka po spolu, studijskoj grupi, godini studija i vrsti studija

On-line upitnik ispunilo je ukupno 356 studenata Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, od kojih je 294

studenata imalo valjane odgovore, odnosno odgovorilo je na sva pitanja i u daljnjem tekstu biti će

prikazane analize samo na tom uzorku. Spolnu strukturu uzorka čini 250 studenata i 44 studentice

(Slika 1). S obzirom na studijsku grupu, sastav uzorka je sljedeći: 49 studenta pohađa studij

graditeljstva, 9 studenta studij elektrotehnike i elektronike, 38 je sa strojarstva, te 198 s informatike i

računarstva (Slika 2).

Slika 1. Sastav uzorka po spolu

Slika 2. Sastav uzorka po studijskoj grupi

Sastav uzorka prema studijskoj grupi i spolu je prikazan na Slici 3. Ono što slika čini vidljivim je da u

studijskoj grupi elektrotehnike i računarstva nema studentica, dok je u grupi strojarstva broj

studentica izuzetno nizak.


11

Slika 3. Spol sudionika prema studijskoj grupi Prema vrsti studija, 184 studenata trenutno studira na stručnom preddiplomskom studiju, a 109

studenata na specijalističkom diplomskom studiju (Slika 4).

Slika 4. Sastav uzorka s obzirom na vrstu studija


12

Slika 5. Sastav uzorka prema godini studija

Većina studenata su studenti prve i treće godine dodiplomskog (32%, odnosno 25.2%), a prema

zastupljenosti slijede studenti prve godine diplomskog studija (22.8%), zatim druge godine

diplomskog studija (5.4%), dok je najmanje studenata druge godine dodiplomskog studija (7%), kao

što je prikazano na Slici 5. Sastav uzorka s obzirom na studijsku grupu i godinu studija je prikazan na

Slici 6. Studijska grupa informatike i računarstva je zastupljena na svim godinama, dok ostale

studijske grupe nisu zastupljene na svim godinama studija.

Slika 5. Zastupljenost studijskih grupa po godini studija


13

Opis uzorka s obzirom na dob, prosjek ocjena i samoprocjenjenu uspješnost

Tablica 1 donosi osnovne deskriptivne statistike o sastavu uzorka prema dobi i prosjeku ocjena koje

su studenti naveli u upitniku. U prosjeku, studenti u uzorku su stari 23 godine, a za one koji su dali

valjane informacije o svom prosjeku, možemo vidjeti da se, u prosjeku, radi o dobrim studentima

(M=3,4).

Tablica 1. Godina rođenja i prosjek ocjena

Dob Prosjek ocjena

N 294 235

Prosjek 23.1 3.5

Medijan 22 3.4

Standardna devijacija 4.33 0.54

Raspon 18-50 2.0-5.0

Kad razmotrimo prosječan uspjeh s obzirom na studijski smjer i godinu studiranja (Slike 7 i 8),

možemo primijetiti da u našem uzorku studenti informatike i računarstva, te elektrotehnike i

elektronike imaju više prosjeke ocjena i to prosjek ocjena na donjoj granici ocjene vrlo dobar, dok na

graditeljstvu imaju najniži prosjek (razlike su statistički značajne, df=3, 231; F=9,327; p=0.001).

Slika 7. Prosjek ocjena po studijskoj grupi Dodatna analiza varijance (df=5, 229; F=10,247; p=0.001) pokazala je da se studenti u uzorku

značajno razlikuju po ocjenama i s obzirom na godinu studija: studenti viših (diplomskih) godina su

uspješniji od studenata nižih godina, dok studenti druge dodiplomske godine imaju najniži prosjek

ocjena.


14

Slika 8. Prosjek ocjena po godini studiranja

Osim ovih pokazatelja uspješnosti u vidu ocjena na studiju, studenti su pitani i da procjene svoju

uspješnost na studiju u odnosu na ostale kolege u studijskoj grupi. Studenti su birali jedan od

odgovora: „ispodprosječan“, „prosječan“ ili „iznadprosječan“. Rezultati prikazani na Slici 9 pokazuju

da su se sudionici većinom procijenili prosječnim studentima (N=231), potom iznadprosječnim (N=

49), te u najmanjoj mjeri kao ispodprosječnim studentom (N= 14).

Slika 9. Samo-procjena studenata s obzirom na njihovu uspješnost. Provjereni su i omjeri studenata u tri grupe samoprocjena uspješnosti. Kako pokazuje Slika 10, omjer

u tri grupe s obzirom na samoprocjenu uspješnosti sličan je za sve studijske smjerove, osim kod

smjera elektrotehnike i elektronike zbog izrazito malog broja sudionika u toj kategoriji (među tim

studentima nitko se nije procjenio ispodprosječnim).


15

Slika 10. Samoprocjena studenata s obzirom na uspješnost prema studijskom grupi

Zadovoljstvo studijem studenata TVZ-a

Jedna od osnovnih informacija koja se tražila od studenata TVZ-a bila je njihovo zadovoljstvo

studijem. Ono su iskazivali na ljestvici od 1 (uopće nisam zadovoljan) do 5 (iznimno sam zadovoljan), i

to procjenjujući koliko su zadovoljni znanjem koje stječu na studiju, a koje je potrebno za obavljanje

njihovog željenog zanimanja. Dakle, bitno je napomenuti da se ovim pitanjem nije ispitivalo

zadovoljstvo studijem općenito, nego samo s aspekta stjecanja znanja koja studenti misle da su im

potrebna za željeno zanimanje. Deskriptivna statistika odgovora s obzirom na studijsku grupu je

prikazana u Tablici 2.

Tablica 2. Zadovoljstvo studijem prema studijskim grupama

Studijska grupa Prosjek Medijan Standardna Devijacija

N

graditeljstvo 3.1 3 0.89 49

elektrotehnika i elektronika 3.6 4 0.53 9

strojarstvo 3.5 3 0.95 38

informatika i računarstvo 3.3 3 1.01 198

Ukupno 3.3 3 0.97 294

Općenito, studenti izražavaju srednji stupanj zadovoljstva (M=3.3), a relativno je najviša procjena

zadovoljstva stečenim znanjem za one koji pohađaju smjer elektrotehnike i elektronike (M=3.6), te

strojarstva (M=3.5), a najmanja za studente graditeljstva (M=3.1).


16

Udjele studenata u pojedinim kategorijama stupnjeva zadovoljstva prikazuje Slika 11. Vidljivo je da je

najveći dio studenata smjestio svoje zadovoljstvo u središnjim kategorijama te kategoriju onih

zadovoljnih. Svega 4.4% studenata je izrazito nezadovoljno, ali je i samo 8.2% studenata izrazito

zadovoljno time koliko na studiju stječu znanja bitna za posao kojim se žele baviti.

Slika 11. Postotak odgovora po kategorijama o zadovoljstvu studijem

Slika 12. Frekvencija odgovora i njihov omjer po kategorijama zadovoljstva studijem prema studijskoj grupi


17

Zadovoljstvo studijem prikazano je i prema studijskim grupama na slici 12. Zastupljenost studenata u

kategorijama zadovoljstva studijem prema studijskim grupama ukazuje da su studenti strojarstva

najzadovoljniji, dok studenti elektrotehnike i elektronike nisu davali ekstremnije procjene ni

zadovoljstva, niti nezadovoljstva, što je vjerojatno povezano s malim uzorkom studenata u toj

kategoriji.

Interdisciplinarni studiji na TVZ-u – stavovi studenata TVZ-a

Studente se pitalo i za mišljenje o nekim budućim razvojnim pravcima studija na TVZ-u. Od interesa

je bio njihov stav o razvoju nekih aspekata interdisciplinarnosti studijskih programa.

Na pitanje smatraju li potrebnim razvoj interdisciplinarnih studija na TVZ-, većina studenta odgovara

pozitivno (N=245) (Slika 13). Takav pozitivan stav izražavaju svi ispitani studenti TVZ-a bez obzira na

godinu studija (Slika 14).

Slika 13. Postotak odgovora studenata (da/ne) na pitanje smatraju li razvoj interdisciplinarnih studija na TVZ-u potrebnim

Slika 14. Frekvencija odgovora o potrebi razvoja interdisciplinarnih studija po godini studija


18

Omjer broja studenta koji smatraju razvoj interdisciplinarnih studija potrebnim u odnosu na one koji

to ne smatraju je podjednak s obzirom na godinu studija (Slika 14). Razmatrano prema studijskim

grupama, relativno je najveće slaganje s tom tvrdnjom među studentima strojarstva (Slika 15).

Provjerili smo postoje li razlike u prosjeku ocjena između studenata koji smatraju i ne smatraju razvoj

interdisciplinarnih studija na TVZ-u potrebnim. Nisu pronađene statistički značajne razlike (p=.314),

što upućuje da prepoznavanje važnosti razvoja interdisciplinarnosti nije povezano s većim znanjem,

odnosno, boljim prosjekom ocjena.

Slika 15. Frekvencija odgovora o potrebi razvoja interdisciplinarnih studija po studijskoj grupi Dodatno, studente se pitalo i koliko su osobno zainteresirani za korištenje jednog vida

interdisciplinarnosti, odnosno jesu li zainteresirani za pohađanje kolegija drugih studijskih programa.

Grafički prezentirani odgovori studenata (Slika 16) pokazuju njihov pozitivan stav: oko 2/3 sudionika

odgovara potvrdno. Dodatnim analizama utvrđeno je da studenti zainteresirani za pohađanje tih

kolegija imaju statistički značajno više prosjeke ocjena (p=.001). Taj nalaz sugerira da iako

prepoznavanje potrebe razvoja interdisciplinarnih studija nije povezano s prosječnim uspjehom,

uspješniji studenti su otvoreniji ka aktivnom pohađanju drugih studijskih programa.


19

Slika 16. Zainteresiranost pohađanja drugih studijskih programa Sudionici su procjenjivali i koliko se slažu s tri tvrdnje vezane za interdisciplinarni razvoj na TVZ-u

(prikazane na Slici 17) na ljestvici od 1 - uopće se ne slažem, do 5 - u potpunosti se slažem. Općenito,

studenti su se u najvećoj mjeri složili s tvrdnjom da studentima TVZ-a treba omogućiti pohađanje

kolegija iz politehničkog područja na drugim fakultetima (M=3.9). Tri tvrdnje prikazane na slici 17 se

mogu promatrati kao mjere jednodimenzionalnog konstrukta, kojeg ćemo nazvati „interes za

interdisciplinarnost“ (Cronbachov alpha=.79). Analiza glavnih komponenti je pokazala da se 70.23%

varijance rezultata na tim tvrdnjama mogu objasniti jednim faktorom, stoga ćemo u narednim

analizama koristiti linearnu kombinaciju vrijednosti (suma tri vrijednosti podijeljena s tri) pojedinog

studenata na te tri tvrdnje kao jedan sumativni rezultat. Interkorelacije među tim tvrdnjama su

umjereno visoke (prikazane u tablici 3).

Tablica 3. Interkorelacije između tri tvrdnje o interdisciplinarnosti na studiju

1. 2. 3.

1.Na TVZ-u trebali bi se razvijati interdisciplinarni studiji 1 0.56 0.54

2.Na TVZ-u studentima bi trebalo omogućiti pohađanje kolegija drugih studijskih programa.

1 0.56

3.Studentima TVZ-a trebalo bi omogućiti pohađanje kolegija iz politehničkog područja na drugim fakultetima.

1

Prema studijskim grupama, studenti strojarstva se najviše slažu s različitim aspektima

interdisciplinarnog razvoja, a studenti elektrotehnike i elektronike najmanje. Međutim, za sve

studijske grupe vrijedi da se, u prosjeku, uglavnom slažu s tvrdnjama i ne postoje statističke razlike

među studijskim grupama u sumativnom rezultatu (p=0.07).


20

Slika 17. Slaganje s tvrdnjama o interdisciplinarnom razvoju po studijskim grupama

Namjera nastavka stručnog usavršavanja studenata TVZ-a nakon studija

Od posebnog interesa za ciljeve istraživanja bilo je i pitanje o budućim planovima stručnog

usavršavanja studenata nakon njihova završavanja studija, te o mogućnostima koje im se nude na

tom planu.

Slika 18. Namjera nastavaka stručnog usavršavanja nakon studija


21

Na pitanje: „Namjeravate li nakon završavanja studija nastaviti svoje stručno usavršavanje?“, većina

sudionika odgovara potvrdno (Slika 18), te je omjer podjednak za sve studijske grupe (Slika 19).

Slika 19. Namjera nastavaka stručnog usavršavanja nakon studija po studijskoj grupi Studenti koji se žele stručno usavršavati i nakon studija se, u odnosu na one koje za to nisu

zainteresirani, značajno razlikuju:

- imaju više prosjeke ocjena (p=0.032)

- imaju veće slaganje s različitim opcijama interdisciplinarnosti (sumativni rezultat na tri čestice

o interdisciplinarnosti; p=0.028)

- zadovoljniji su time koliko im studij omogućuje stjecanje kompetencija bitnih za željeno

radno mjesto (p=0.024).

Zadnji navedeni nalaz upućuje na zanimljivi zaključak – želja za nastavkom usavršavanja ne proizlazi iz

nezadovoljstva stečenim znanjem na studiju, već naprotiv, veće zadovoljstvo tim aspektom studija je

povezano s većom osviještenošću o potrebi za kontinuiranim usavršavanjem i učenjem. Naravno, ne

pretpostavljamo uzročno-posljedični odnos tih dviju varijabli, vjerojatnije je da su predaniji i marljivi

studenti ujedno i zadovoljniji i ambiciozniji.

Nadalje, sudionici su pitani na koji se način namjeravaju stručno usavršavati, te su im ponuđene tri

opcije, s mogućnošću biranja više od jedne: nastavak školovanja na specijalističkom ili doktorskom

studiju, upisivanje specifičnog tečaja na nekoj visokoj školi, i odlazak u inozemstvo na stručno

usavršavanje. Rezultati su tablično prezentirani u Tablici 4.


22

Tablica 4. Opcije nastavka usavršavanja nakon diplome

Mogućnosti stručnog usavršavanja frekvencija %

nastavak školovanja na specijalističkom ili doktorskom studiju 153 43

upisivanje specifičnog tečaja na nekoj visokoj školi 87 24.4

odlazak u inozemstvo na stručno usavršavanje 103 28.9

Nešto drugo 28 7.9

Najveći broj studenata planira nastavak školovanja na specijalističkom ili doktorskom studiju, nešto

više od četvrtine misli otići u inozemstvo na stručno usavršavanje. Također, nešto manje od četvrtine

sudionika namjerava upisati specifični tečaj na nekoj visokoj školi. Oko 8% sudionika ima još

specifičnije planove koje su upisivali kao odgovor otvorenog tipa („Nešto drugo“). Ti su odgovori

kategorizirani i prikazani, zajedno s njihovim frekvencijama, u Tablici 5.

Tablica 5. Druge opcije nastavka usavršavanja nakon diplome koje su navodili studenti

Nešto drugo frekvencija

polaganje certifikata 6

samostalno usavršavanje (npr. putem interneta) 5

upis na drugi fakultet (npr. građevinski, grafički) 4

tečajevi, seminari 3

učenje kroz rad/ na radnom mjestu 3

u inozemstvu 2

doktorat na TVZ-u 2

ostalo (neki vid specijalizacije npr. web dizajn, 3D modeliranje) 1

upisivanje preddiplomskog studija mehatronike 1

Kao najčešći planirani način daljnjeg stručnog usavršavanja nakon završetka studija, studenti navode

stjecanje neke vrste certificiranog znanja te neke načine samostalnog usavršavanja te putem

Interneta. Manji broj studenata navodi upis na drugi srodni fakultet, poput građevinskog ili grafičkog

u cilju postizanja sveučilišne diplomske razine obrazovanja.

Procjene šanse zaposlenja, te trenutnih i budućih potreba na hrvatskom i europskom tržištu rada

Osnova narednih analiza je pitanje o željenom zanimanju studenta. Osnovni interes je bio zahvatiti

mišljenje studenata o šansama zaposlenja u struci te trenutnim i budućim potrebama za zanimanjem

za koje se obrazuju na TVZ-u na domaćem i europskom tržištu. Studenti su upisivali svoje željeno

zanimanje, a zatim su procjenjivali na ljestvici od 5 stupnjeva:

- šansu zaposlenja na željenom radnom mjestu u Hrvatskoj u razdoblju od godinu dana nakon

diplome (1=izrazito niske šanse, do 5=izrazito visoke šanse)

- trenutnu potrebu za tim radnim mjestom i zanimanjem na tržištu rada u Hrvatskoj (1=vrlo

niska potreba, do 5=vrlo visoka potreba)


23

- potrebu u narednom desetogodišnjem razdoblju za tim radnim mjestom i zanimanjem na

tržištu rada u Hrvatskoj (1=vrlo niska potreba, do 5=vrlo visoka potreba)

- trenutnu potrebu za tim radnim mjestom i zanimanjem na tržištu rada u EU (1=vrlo niska

potreba, do 5=vrlo visoka potreba)

- potrebe u narednom desetogodišnjem razdoblju za tim radnim mjestom i zanimanjem na

tržištu rada u EU (1=vrlo niska potreba, do 5=vrlo visoka potreba).

Prosječne vrijednosti tih procjena, po studijskim grupama, prikazane su na Slici 20. Iz grafičkog

prikaza vidljivo je da studenti TVZ-a svoje šanse zaposlenja procjenjuju tek osrednjima (srednje

vrijednosti skale), a usporedno tek relativno višima šanse svom zaposlenju procjenjuju studenti

strojarstva, te informatike i računarstva (razlike nisu statistički značajne, p=0.300). To vjerojatno ima

veze i s njihovim procjenama potreba za trenutnim zanimanjem kojim se žele baviti na hrvatskom

tržištu rada, koje su značajno više kod tih studenata (p=0.001). Treba, međutim, imati na umu da se

te procjene odnose na određeno zanimanje/radno mjesto koje je studentu najpoželjnije, a

kvalitativni dio istraživanja je ukazao da studenti pritom često pretpostavljaju idealne uvjete odabira i

vode se intrinzičnim motivima.

Slika 20. Procjene šanse zaposlenja, trenutne i buduće potrebe na tržištu rada u RH i EU, po studijskim grupama

Općenito, trenutne potrebe tržišta rada u Hrvatskoj procjenjuju se značajno nižima, nego što će biti u

narednih 10 godina, dok se trenutne potrebe za njihovim željenim zanimanjem u EU vide značajno


24

višima nego trenutno u Hrvatskoj, ali studenti ne predviđaju značajan rast potreba u narednih 10

godina na europskom tržištu (Tablica 6).

Tablica 6. Rezultati testiranja razlika u procjenama potrebe tržišta rada u RH i EU (T-test za zavisne

uzorke)

Razlika Std. Dev. t p

trenutne potrebe na tržištu rada u RH – potrebe na tržištu rada u RH u narednih 10 godina

-0.33 0.816 -6.935 .01

trenutne potrebe na tržištu rada u EU – potrebe na tržištu rada u EU u narednih 10 godina

-0.01 0.489 -0.477 0.63

trenutne potrebe na tržištu rada u RH – trenutne potrebe na tržištu rada u EU

-0.59 0.904 -11.098 .01

potrebe na tržištu rada u RH u narednih 10 godina – potrebe na tržištu rada u EU u narednih 10 godina

-0.27 0.671 -6.87 .01

Postoje i razlike u procjenama studenata različitih studijskih grupa. Studenti elektrotehnike i

elektronike potrebu tržišta za njihovim zanimanjem, i sada i u budućnosti, procjenjuju relativno

najvišima, a studenti graditeljstva najnižima. Potonje se može objasniti percepcijom studenata da je

graditeljstvo relativno najviše pogođeno recesijom, što je imalo loše posljedice na tržište rada.

Radi boljeg uvida u rezultate, analizirali smo odnos nekoliko varijabli: prosjeka ocjena,

samoprocjenjenog uspjeha, procjene šanse zaposlenja, zadovoljstva studijom i interesa za

interdisciplinarnost. Rezultati su prikazani na tablici 7. Umjerena povezanost prosjeka ocjena i samo-

procijenjenog uspjeha sugerira da ocjene zahvaćaju samo jedan dio onog što „biti uspješan student“

znači studentima. Studenti s višim prosjekom imaju tek malu, ali značajnu tendenciju da procjenjuju

svoje šanse zaposlenja višima. Taj nalaz nam ukazuje da studenti ocjene ne smatraju presudnima za

buduće zaposlenje. Zanimljivo je da prosjek ocjena nije povezan sa zadovoljstvom time koliko studij

omogućava učenje kompetencija bitnih za buduće željeno zanimanje. Drugim riječima, uspješniji

studenti nemaju tendenciju biti ni više, ni manje zadovoljni. Ipak, postoji mala i značajna povezanost

prosjeka ocjena i slaganja s različitim načinima uvođenja interdisciplinarnosti u studij TVZ-a, odnosno,

studenti s boljim ocjenama imaju tendenciju biti otvoreniji za različite aspekte interdisciplinarnosti.

Naposljetku, niske, ali pozitivne i značajne korelacije upućuju da studenti zadovoljniji stečenim

kompetencijama na studiju procjenjuju svoje šanse za zaposlenjem nedugo nakon diplome većima,

što je očekivano.

Tablica 7. Korelacije među varijablama

Korelacije (Pearsonov koeficijent) 1. 2. 3. 4. 5.

1.Prosjek ocjena - .431** .250** .002 .197**

2.Samo-procijenjeni uspjeh - .128* .006 .135*

3.Šanse zaposlenja

- .201** .190**

4.Zadovoljstvo studijem

- .134*

5.Interes za interdisciplinarnost (sumativni rezultat)

-

* p=.05; **p=.01 (2-smjerno).


25

Procjene buduće važnosti specifičnih razvoja u politehničkom području

U skladu s interesom za buduće razvoje zanimanja i potrebnih kompetencija, sudionici su zamoljeni i

da procjene na skali od 0 do 3 (0-nevažno; 1-malo važno; 2-umjereno važno; 3-jako važno) u kojoj

mjeri smatraju da će u budućnosti biti važne specifične skupine znanja i vještina potrebne za

specifična područja vezana uz njihov studijski smjer. U Tablici 8a prikazani su prosječni rezultati

procjena za sva područje, odnosno grupe vještina i kompetencije vezanih uz specifična područja,

poredani od najvažnijih prema manje važnim.

Tablica 8a. Procjene buduće važnosti specifičnih skupina znanja i vještina vezanih uz razvoje u politehničkom području

Razvoj u politehničkom području Prosjek Razvoj u politehničkom području Prosjek

„Zeleno” graditeljstvo (energetski efikasne građevine)

2.8

Multimedijska obrada podataka 2.3

Ušteda energije 2.8

Virtualne elektrane za distribuirane energetske resurse, uključujući

električna vozila – ICT arhitekture i komunikacije

2.3

Novi materijali (Napredak u materijalima, obnovljiva goriva, skladištenje i isporuke

energije) 2.6

Razvoj motora ultra-visoke

učinkovitosti 2.3

Pametni energetski sustavi 2.6 Pametni mjerni sustavi za upravljanja

energijom u kućanstvu 2.3

Nadzor i prikupljanje podataka elektroenergetske infrastrukture

2.5

Medicinska primjena 2.2

Razvoj i inovacije u graditeljstvu 2.5 Računalni vid 2.2

Virtualna stvarnost i proširena stvarnost 2.4 Geometrijska obrada i modeliranje 2.1

Pametne mreže 2.4 Supervodljivost 2.1

E-energija 2.4 Optoelektronički uređaji 2.0

Energetski učinkovita proizvodnja 2.4 Evolucija koncepta proizvoda 2.0

Izgradnja zgrada s vrlo malom energetskom potrošnjom

2.4

Obrada slike 1.9

Optimiziranje energetskih sustava „pametnih gradova“

2.4

Globalno osvjetljenje 1.7

Pametni uređaji / Digitalni uređaji 2.4 Rasterska grafika (Point Based Graphic) 1.7

3D vizualne tehnologije 2.4 Crowdsourcing u grafičkom dizajnu 1.7

Kombiniranje sanacije i izgradnje novih zgrada

2.3

Nano strukture i nano cijevi 1.5

Kuca temeljena na budućim omogučujućim tehnologijama (tzv. Future Enabling

Technologies) 2.3

Tehnologija e-tinte 1.4


26

Pet najvažnijih tema, po procjenama studenata, su: „zeleno” graditeljstvo; ušteda energije, novi

materijali; pametni energetski sustavi; nadzor i prikupljanje podataka elektroenergetske

infrastrukture; razvoj i inovacije u graditeljstvu. Relativno manje važnim su procijenili: tehnologija e-

tinte; nano strukture i nano cijevi; crowdsourcing u grafičkom dizajnu; rasterska grafika i globalno

osvjetljenje.

Posebno su analizirane frekvencije odgovora „nevažno“ za svaku od tema. U Tablici 8b su prikazani

rezultati kategorizirani prema studijskoj grupi kojoj su pitanja bila upućena.

Tablica 8b. Frekvencije odgovora „nevažno“

Tema f.„nevažno“ Tema f.„nevažno“

GRADITELJSTVO Optimiziranje energetskih

sustava „pametnih gradova“ 0

“Zeleno” graditeljstvo 0 Pametni/ Digitalni uređaji 0

Kuća temeljena na budućim tehnologijama 0 MEHATRONIKA

Razvoj i inovacije u graditeljstvu 0 Biomehatronika 2

Kombiniranje sanacije i izgradnje novih zgrada

1

Inteligentni sustavi i kontrola 1

ELEKTROTEHNIKA Mikro i nano mehatronika

Supervodljivost

1 Mehatornika za novu

generaciju proizvodnih sustava

Novi materijali GRAFIČKI DIZAJN / RAČUNALNA GRAFIKA

Nano strukture i nano cijevi 2 Tehnologija e-tinte 27

Optoelektronički uređaji 0 3D vizualne tehnologije 4

Pametne mreže 0 Virtualna stvarnost i proširena

stvarnost 3

Pametni energetski sustavi 0 Evolucija koncepta proizvoda 8

Nadzor i prikupljanje podataka elektroenergetske infrastrukture

0 Crowdsourcing u grafičkom

dizajnu 21

e-Energija 0 Računalni vid 9

Virtualne elektrane za distribuirane energetske resurse, uključujući električna

vozila 0

Geometrijska obrada i modeliranje

11

Multimedijska obrada podataka

4

Razvoj motora ultra-visoke učinkovitosti 0 Rasterska grafika (Point Based

Graphic) 21

Energetski učinkovita proizvodnja 0 Globalno osvjetljenje 18

Izgradnja zgrada s vrlo malom energetskom potrošnjom

0

Obrada slike 19

Pametni mjerni sustavi za upravljanja energijom u kućanstvu

0

Medicinska primjena 21

Ušteda energije 0


27

Iz tablice 8b je vidljivo da većinu vještina i kompetencija povezanih s njima, iz područja graditeljstva,

elektrotehnike i mehatronike nevažnima procjenjuje samo jedan ili dvoje studenata, dok su

kompetencije iz područja grafičkog dizajna i računalne grafike u većoj mjeri procijenjene kao nevažne

(posebno tehnologija e-tinte, crowdsourcing te medicinska primjena). Ipak, pritom treba imati na

umu da su se i veličine uzorka koji su procjenjivali te teme razlikovao, odnosno, u tim rezultatima se

održavaju i različite zastupljenosti studijskih grupa.


28

Željeno zanimanje, potrebne kompetencije i sektor djelovanja - analize prema studijskim grupama

Graditeljstvo

Za informaciju o tome što bi studenti TVZ-a htjeli raditi u budućnosti, studentima su postavljena i

pitanja otvorenog tipa u kojima se tražilo da navedu što bi najradije htjeli raditi nakon što

diplomiraju, te da opišu neke ključne radne zadatke tog zanimanja/radnog mjesta.

Tablica 9. Odgovor na pitanje što bi htjeli raditi nakon diplome i koje su glavni radni zadaci željenog radnog mjesta

Željeno zanimanje F Radni zadaci F

Projektant 11 projektiranje: npr. građevinsko projektiranje

građevina niskogradnje, vanjskog vodovoda i kanalizacije, projektiranje konstrukcija

visokogradnje, projektiranje prometnica

10

Voditelj gradilišta 7

Posao u struci 3 izrada troškovnika: hidraulički proračuni,

jednostavni statički proračuni, geotehnički proračuni, organizacija građenja

6

U građevinskoj tvrtci (npr. Kao inženjer)

3 nadzor radova (kontrola napredovanja

građevinskih radova) 4

Nadzor 2 organizacija projekta 4

Okoliš (zaštita) 2 kontrola zagađivanja (učenje i podizanje

svijesti o energ. učinkovitosti, rad na projektima koji se zalažu za energ.

učinkovitost)

3 Razvoj energetske učinkovitosti u

graditeljstvu 2

Uredski posao (s povremenim izlascima na teren)

2 sastavljanje ponuda

3

Voditi firmu/vlastiti posao 2 izrada projektne dokumentacije (npr.

dokaznice, građevinske knjige) 2

Zaštita kulturne baštine (suradnja sa restauratorima)

2 nadziranje i upravljanje gradnje objekta

2

Raditi na terenu 2 obnova objekata pod zaštitom restauratora -

kombinacija sanacije i izgradnje: "snimanje" postojećeg stanja građevine, prijedlog te

provedba restauracije i adaptacije

2

Vlasnik nekog proizvodnog pogona 1

Hidraulika/HE/hidrologija/riječno inženjerstvo

1 izdavanje akata za gradnju, poslovi vezani za

komunalno gospodarstvo 1

Poslovi vezani uz građevinsku regulativu

1 motiviranje ljudi

1

Posrednik za nekretnine 1 odgovornost pri provjeri izvedenih radova 1

Organizacija/energetska učinkovitost

1 prikupljanje podataka

1

Sanacija i rekonstrukcija 1 upravljanje ljudskim resursima 1

Knjigovođa 1 izrada elaborata 1


29

Studenti su odgovarali različito; neki su opisivali gdje (vrsta tvrtke, ured/teren, zemlja, sektor) će

raditi, neki čime će se baviti (glavni radni zadatak, područje djelovanja), a neki svoju poziciju u

određenoj radnoj organizaciji (npr. šef, vlasnik, voditelj). Takav obrazac odgovora sugerira da

studenti, očekivano, nemaju jasnu sliku poželjnog zanimanja, ali opisuju neke dimenzije radnog

mjesta koje su im bitne. Neki studenti su odgovarali opisujući opće, a neki opisujući specifičnije

zadatke poželjnog radnog mjesta. Tablica 9 daje pregled najčešćih odgovora.

Također, studenti su odabrali i u kojem sektoru gospodarske djelatnosti bi voljeli raditi taj posao. Od

16 ponuđenih sektora, najviše su izabirali građevinarstvo, a potom sektor energetike i uprave. Neki

su specificirali druge sektore (prikazano u Tablici 10), koji opisuju uže grane građevinarstva.

Tablica 10. Poželjni sektor gospodarske djelatnosti

Sektor djelatnosti frekvencija Nešto drugo frekvencija

Građevinarstvo 43 Niskogradnja (gradnja cesta, mostova, tunela, kanala te

opskrba vodom i odvodnja) 4

Energetika 3 Poduzetništvo (npr. otvorenje vlastitog ureda ovlaštenog

ing. grad.) 3

Uprava 3 Zaštita okoliša, zelena gradnja 2

Trgovina 1 Građevinska regulativa 1

Ugostiteljstvo 1 Visokogradnja 1

Elektrotehnika i elektronika

Odgovori studenata na pitanje: „Kad razmislite o svom budućem radnom mjestu i zanimanju, upišite

što biste najradije htjeli raditi nakon što diplomirate?“ su prikazani u Tablici 11, a prikazani su i neki

opći ili specifični radni zadaci tih mjesta koje su navodili. Mali broj studenata iz ove studijske grupe je

ispunio upitnik, pa prikazujemo sve odgovore.

Tablica 11. Odgovor na pitanje: „Što biste htjeli raditi nakon diplome?“ I neki ključni radni zadaci željenog radnog mjesta – studenti elektrotehnike i elektronike

Željeno zanimanje frekvencija Radni zadaci frekvencija

Automatičar 2

projektiranje, mjerenje, ispitivanje, puštanje u rad

4

Rad u struci 2 održavanje 1

Automatizacija, upravljanje i regulacija

1 poznavanje obnovljivih izvora

energije 1

Elektrostrojarstvo, obnovljivi izvori energije

1 izrada tehničke dokumentacije 1

Mehatroničar 1 sastavljanje auta 1

Rad u energetici 1

Rukovođenje 1


30

Većina studenata ove studijske grupe bi voljela raditi u sektoru energetike, a potom u industriji i

proizvodnom obrtništvu , a kao druge nenavedene sektore navode specifičnije kategorije (Tablica

12).

Tablica 12. Sektor gospodarske djelatnosti u kojem bi voljeli raditi


Energetika 5 Auto industrija 1

Industrija 3 Vezano uz visokonaponska postrojenja 1

Proizvodno obrtništvo 1 Zgradarstvo 1


31

Strojarstvo

Studenti su i ovoj studijskoj grupi odgovarali različito na pitanje „Kad razmislite o svom budućem

radnom mjestu i zanimanju, upišite što biste najradije htjeli raditi nakon što diplomirate?“; neki su

opisivali su gdje će raditi, neki čime će se baviti, a neki su opisivali željenu poziciju u određenoj radnoj

organizaciji. U Tablici 13 je popis tih „karakteristika“ radnih mjesta i zanimanja, te broj sudionika koji

ih je naveo, nakon grupiranja odgovora. Najveći broj navodi da želi posao u struci, što upućuje da im

je trenutno najvažnije da u budućnosti rade na radnom mjestu koje povezano s njihovim

obrazovanjem.

Tablica 13. Odgovor na pitanje: „Što biste htjeli raditi nakon diplome?“ I koji su ključni radni zadaci


Posao u struci 7

automatiziranje i održavanje sustava 4

Mehatroničar 4 programiranje (npr. plc-a) - rad u programima, npr. Phyton, C++,

Javascript, Unitya, Unreal engine 4

Automatizacija 3

Auto industrija 2 testiranje, uklanjanje pogrešaka 3

Inženjer 2 konstruiranje i moderniziranje cnc-a,

rješavanje specifičnih problema oko konstrukcije, prilagodba postojećih i

smišljanje novih ekonomičnijih proizvodnih procesa

2

Strojar 2

Ništa, ne znam 2 osmišljanje i konstruiranje te

proizvodnja vatrogasnih mehatroničnih strojeva

2 Programer (npr. U studiju videoigara, programiranje

cnc strojeva) 2

Auto-dijagnostika 1

projektiranje 2

Posao koji ću raditi sa zanimanjem i trudom,

S velikom mogućnosti napretka 1 dizajn 1

Konstruktor 1 izdavanje tehničke dokumentacije za

proizvodnju 1

Modernizacije postojećih i projektiranje novih nc i cnc strojeva

1

kontrola rada i održavanje strojeva 1

Poslovođa 1 obnavljanje određenih izvora energije 1

Postavljanje plc uređaja 1

postavljanje plc uređaja. 1

Projektirati i dizajnirati nove strojeve 1 planiranje proizvodnje, uhodavanje proizvodnje, pregovaranje s

dobavljačima, predlaganje dorada itd

1

Raditi u industrijskom sektoru 1

Razvoj inovativnih rješenja u procesnim industrijama

1

upravljanje projektima 1

Šef gradilišta 1 timski rad 1

U tvornici hrane 1


32

Kad su trebali opisati neke ključne zadatke poželjnog zanimanja (Tablica 13), naveli su široki spektar

karakteristika radnog mjesta i neke kompetencije, posebno znanja vezana uz programiranje. Česta su

nabrajanja klastera povezanih aktivnosti. Zanimljivo je primijetiti da su kao ključni spomenuti i neki

zadaci poput „timskog rada“, „upravljanje projektom“, što sugerira važnost nekih općih socijalnih,

odnosno organizacijskih vještina.



Industrija 23 Auto-industrija 3

Energetika 7 Proizvodnja 3

Proizvodno obrtništvo 4 Automatizacija i održavanje pametnih sustava 2

Brodogradnja 1 Obnovljivi izvori energije 2

Bankarstvo 1 Inženjerstvo 1

Školstvo 1 Pogon 1

Strojarstvo 1

Na pitanje: „U kojem sektoru gospodarske djelatnosti biste voljeli raditi taj posao?“, od 16 ponuđenih

sektora, najčešće biraju sektor industrije, a u odgovorima otvorenog tipa najčešće navode auto-

industriju (Tablica 14).


33

Informatika i računarstvo

Tablica 15. Odgovor na pitanje što biste htjeli raditi nakon diplome


programer (web, mobilne aplikacije, desktop računala

itd.) 28

PROGRAMIRANJE: (C++, Python, Java, PHP); razvoj aplikacija (bankarskih; poslovnih; mobilnih; web);

računalnih programa (IT podrška); računalnih igara; web programiranje/development; razvoj operativnih sustava;

specijaliziranih softvera;

35 sistem administrator 17

web dizajner 13

IT 7

mrežni administrator 7 ADMINISTRIRANJE/ODRŽAVANJE: softverskih paketa; poslužitelja; routera/servera; računala; računalnih

sustava; rada/sigurnosti ICT infrastrukture (firme, sektora, poduzeća, tvrtke); mreže (mrežni administrator, Cloud

manager; system administrator) - projektiranje i implementacije mreža,

projektiranje i implementacija poslovnih sustava (upravljanje, organizacija, inovacije, modeliranje

poslovnih procesa; upravljanje Diglas WMS sustavom logistike i prodaje; implementacija archibus sustava u

organizacije; informatizacija državne uprave) - nadzor (troubleshooting mreža);

- pomaganje korisnicima

32

ne znam 7

web developer 7

informatičar 6

game Design (video igre) 6

game/app developer 6

posao u struci 5

developer 5

dizajn 4 DIZAJN: - Game design (modeliranje; programiranju radnih

sekvenci u igri) - Grafički dizajn (grafički identitet; poboljšanja

prezentacije tvrtke na tržištu; reklama; logoa; knjiga; uređivanje slike i videa, izrada specijalnih efekata.)

- dizajn produkata i proizvoda; - web dizajn (održavanje, dizajniranje, oblikovanje, izrada;

on-line trgovine; on-line marketing)

22

informatički dizajn 4

android developer 3

automobilska industrija 3

grafički dizajner 3

informatički ured 3

menadžment 3 Planiranje / vođenje projekata (koncipiranje/razrada) 7

održavati računalne sustave 3 Komunikacija s klijentima 6

baze podataka 3 ANALIZA (sustava; tržišta) 5

osnovati tvrtku 3 Održavanje i izrada baza podataka 5

digital design 2

rješavanje problema, osmišljavanje novih poboljšanja i inovativnih rješenja; inovacija i poboljšavanja sustava;

4

u telekomunikacijski firmama (npr. HT)

2 Društvenost; Vedra atmosfera; Timski rad,

komunikativnost; 4

računalne mreže 2

učiti ljude; edukacija mladih; predavanja, edukacija, obrazovanje

3

edukacija 2 Ne znam; Nisam još upoznat; 3

u inozemstvu 2

Rad s računalom (uredski posao; korištenje Worda i Excela u svrhu dokumentacije)

3

voditelj projekata/ šef 2 Servis računalne opreme (prodaja) 2

digitalni marketing (npr. snimanje i obrada reklama)

2

Razvoj tehnologije (npr. 3D skiciranje I simulacija rada) 2


34

U Tablici 15, navedeni su odgovori studenata informatike i računarstva na TVZ-u na pitanje: „Kad

razmislite o svom budućem radnom mjestu i zanimanju, upišite što biste najradije htjeli raditi nakon

što diplomirate?“. Tablica također prezentira odgovore studenata o radnim zadacima njihovih

željenih zanimanja.

Studenti su, kao i studenti ostalih smjerova, odgovarali misleći na različite aspekte radnog mjesta,

kao gdje će raditi, čime će se baviti ili svoju poziciju u nekoj radnoj organizaciji. Opisujući radne

zadatke pak često su povezivali više aktivnosti, ili su navodili različite aktivnosti vezane uz njihovu

struku za koje su osposobljeni. To je otežalo klasifikaciju, ali je ipak ukazalo na određene grupe radnih

zadataka zanimanja koje se javljaju zajedno zahtijevajući određena interdisciplinarna znanja, te

mnogostranost kompetencija i vještina za njihovo obavljanje.

Najfrekventniji radni zadaci opisuju se koji se javljaju pri opisu njihovih željenih zanimanja su

programiranje i administriranje. Često se pojavljuju skupa. Također, programiranje je kategorija koja

se odnosi na širok raspon različitih softvera, aplikacija, igara, programa, web stranica, ili se radi o

specifičnim znanjima rada u posebnim programima (Python, Java, PHP, C++). S druge strane,

administriranje/održavanje javlja se u kombinaciji s programiranjem, pomaganjem korisnicima, te

analizom, te projektiranjem/konfiguriranje mreža/sustava i njihovom implementacijom. S te strane

ukazuje na potrebu za kompetencijama poput analitičkog mišljenja, kreativnosti, inventivnosti i

rješavanje problema, kao i timskim radom i komunikativnošću. Slično se odnosi i na sljedeću najveću

skupinu radnih zadataka smještenih pod odrednicom „dizajn“. Sva znanja i kompetencije primjenjiva

su u širokom rasponu poslova i uvelike ovisna o sektorima u kojima se razvijaju. Kao i studenti ostalih

studijskih grupa, prepoznaju da mnoga radna mjesta obuhvaćaju radne zadatke vezane uz vođenje

projekata.

Tablica 16 prikazuje rang listu sektora koji su studentima najpoželjniji. Većina studenata želi raditi u

sektoru industrije, bankarstva, uprave, trgovine, proizvodnog obrtništva, te turizma. Studenti kao

posebne sektore vide “IT“, „ICT“ zanimanja, marketing, itd. (Tablica 16 prikazuje sve odgovore koji su

bili navođeni više od dva puta).


35


Sektor djelatnosti frekvencija nešto drugo frekvencija

Industrija 45 IT 14

Bankarstvo 24 Informatičke djelatnosti 5

Uprava 19 Marketing 5

Trgovina 14 Telekomunikacija (ICT) 4

Proizvodno obrtništvo 13

Turizam 11

Energetika 7

Školstvo 7

Policija 6

Promet 3

Primarni (poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo ili

šumarstvo) 2

Građevinarstvo 2

Ugostiteljstvo 2

Zdravstvo 2

Rudarstvo 1


36

Zaključak anketnog istraživanja na studentima

Sažeti zaključci izvedeni iz analize odgovora studenata su sljedeći:

Studenti, u prosjeku, izražavaju osrednji stupanj zadovoljstva studijem u aspektu

kompetencija i vještina koje na studiju stječu za željeno zanimanje/radno mjesto.

Većina studenata smatra razvoj interdisciplinarnih studija na TVZ-u potrebnim i zainteresirani

su za pohađanje kolegija drugih studijskih programa.

Većina studenata, posebno oni uspješniji i zadovoljniji, namjerava nastaviti svoje stručno

usavršavanje i nakon studija, najčešće nastavkom školovanja na specijalističkom ili

doktorskom studiju, odlaskom u inozemstvo na stručno usavršavanje i upisivanjem

specifičnog tečaja na nekoj visokoj školi.

Šansu za zaposlenje u Hrvatskoj, u razdoblju od godinu dana nakon diplome, studenti

procjenjuju osrednjom, a trenutnu potrebu na tržištu rada za željenim radnim mjestom u

Hrvatskoj nižom nego u EU. U Hrvatskoj očekuju porast te potrebe u narednih deset godina,

dok za EU ne predviđaju promjene u odnosu na trenutno stanje.

Na pitanje koliko će u budućnosti biti važne specifične skupine znanja i vještina potrebne za

specifična područja vezana uz njihov studijski smjer, većina ponuđenih tema se procjenjuje

važnima. To posebno vrijedi za predložene teme iz područja graditeljstva, elektrotehnike i

mehatronike.

Na pitanje otvorenog tipa o tome što bi htjeli raditi nakon diplome, studenti navode različite

karakteristike radnog mjesta, od toga gdje će raditi, na kojoj poziciji, do opisa općih i

specifičnijih radnih zadataka.

Ključni radni zadaci koje studenti navode opisuju specifične vještine i znanja za željena radna

mjesta, iako neki navode i neke druge vještine vezane uz opće socijalne ili organizacijske

vještine (npr. vođenje projekta, motiviranje suradnika).

Sektori djelatnosti u kojima žele raditi, neovisno o studijskoj grupi, su: građevinarstvo,

energetika, industrija, te bankarstvo, uprava i trgovina.


37

2) Bivši studenti Tehničkog veleučilišta Zagreb

Osnovne karakteristike uzorka bivših studenata TVZ-a

U ukupnom uzorku anketiranih bivših studenata Tehničkog veleučilišta Zagreb (N=45), 39 sudionika

(87%) su muškarci, a 6, ili 13%, su žene. Više od polovice uzorka rođeno je osamdesetih godina.

Slika 1: Spolna struktura uzorka

MV- missing value Slika2: Struktura uzorka prema desetljeću u kojem su rođeni

Preko 2/3 sudionika studij je upisalo u razdoblju od 2001.-2011. godine, završilo ga je u razdoblju od

posljednjih 5 godina. Prema podacima iz anketnog upitnika, prosječno sudionici imaju 4.7 godina

visokog obrazovanja, pri čemu se nisu obrazovali jedino na Tehničkom veleučilištu Zagreb. Kako

pokazuje Slika 4., prosječno na Tehničkom veleučilištu Zagreb sudionici su studirali 4.1 godinu.

Slika 3: Usporedni prikaz frekvencija sudionika u razdobljima upisa i završavanja studija na TVZ-u


38

Slika 4: Usporedni prikaz prosječnog broja godina visokog obrazovanja i broja godina studija na TVZ-u koje su završili sudionici

Opis uzorka s obzirom n a završeni studij i studentsku uspješnost

U uzorku anketiranih, samo jednu vrstu studija završilo je 27 sudionika, no i 18 ih je na Tehničkom

veleučilištu Zagreb pohađalo više od jedne vrste studija, odnosno nakon stručnog studija nastavili su

obrazovanje na specijalističkom studiju, a 2 sudionika su čak mijenjala i područja studija. Dvije trećine

sudionika (N=31) koji su ispunili anketni upitnik ima završen specijalistički diplomski studij, a najviše

sudionika obrazovanje je steklo u području informatike i računarstva (N=16), a zatim i elektrotehnike

i elektronike (N=13) te graditeljstva (N=12).

Slika 5: Struktura uzorka prema vrsti studija koju su završili na TVZ-u

Slika 6: Struktura uzorka prema području studija koji su završili na TVZ-u


39

Prosječna ocjena na studiju u uzorku je M=3.9 što je u skladu i s visokim procjenama uspješnosti

sudionika. Kako pokazuje Slika 7., niti jedan sudionik nije procijenio svoju studentsku uspješnost, u

odnosu na ostale kolege sa studija, ispodprosječnom, a gotovo podjednako ih je procijenilo da su bili

prosječni i iznadprosječno uspješni.

Slika 7: Frekvencije sudionika u kategorijama procjena uspješnosti na studiju

Slika 8: Frekvencije sudionika u kategorijama prosjeka ocjena na studij

Radni status, zanimanje i sektor djelovanja bivših studenata TVZ-a

Osnovne informacije u upitniku vezane uz struku, zanimanje koje obavljaju i razvijene kompetencije,

prikupljane su prema radnom statusu sudionika. Samo jedan sudionik izjasnio se kao nezaposlen i

time nije ispunjavao ostatak upitnik, dok je najveća kategorija sudionika – njih N=37 – ona zaposlenih

u struci. Nasuprot njima stoje oni zaposleni, ali ne u struci, od kojih neki ipak pokušavaju naći posao u

struci (N=4), dok neki ne pokušavaju (N=3).

U nastavku, većina prezentiranih podataka odnosi se na kategoriju sudionika koji rade u struci, no na

neka pitanja koja nisu važnim činila to razlikovanje, odgovori su analizirani za cijelu skupinu

sudionika.


40

Slika 9: Frekvencije zaposlenika u kategorijama radnog statusa

Slika 10: Frekvencije sudionika u kategorijama zadovoljstva zanimanjem

Prosječno zadovoljstvo poslom zaposlenih u struci je visoko s prosječnom vrijednošću od M=4.1. Kako

dočarava distribucija frekvencija odgovora u pojedinim kategorijama (Slika 10), najviše sudionika

svrstalo se u gornji dio ljestvice te N=17 sudionika procjenjuje da su zadovoljni ili potpuno zadovoljni

svojim zanimanjem, dok ih je tek dvoje u donjem dijelu ljestvice i potpuno nezadovoljno svojim

trenutnim zanimanjem.

Najviše sudionika zaposleno je u sektoru građevinarstva, a zatim školstva i industrije, dok su ostali

zaposleni u sektorima energetike, informacijsko-komunikacijske tehnologije (telekomunikacije) te

uprave i zdravstva (Slika 11). Prema područjima u kojima su završili studije, prikazania su zanimanja

na kojima rade bivši studenti TVZ-a, te osnovni radni zadaci tim zanimanja (Tablica 2).

Slika 11: Sektori gospodarske djelatnosti u kojima rade sudionici


41

Tablica 2: Popis i opis zanimanja sudionika prema područjima u kojima su završili studije

PODRUČJE STUDIJA

ZANIMANJE SUDIONIKA

OPIS POSLOVA

GRADITELJSTVO

Inženjer specijalist Procjene građevinska kalkulacija sudski vještak za graditeljstvo;

Predavač

Samostalni inženjer Nadzor, projektiranje, izrada troškovnika;

Savjetnik Tehnička regulativa, projektna dokumentacija, zakon o gradnji, javno i privatno partnerstvo, ugovori, zakoni i normativi, standardi, procjene;

Suradnik projektanta ili

projektant suradnik

Izrada situacija, uzdužnih profila, razrada objekata sustava odvodnje, hidraulički proračun objekata, izrada matematičkih modela Projektiranje idejnih, glavnih i izvedbenih projekata AB i čeličnih konstrukcija, izrada radioničke dokumentacije za čelične konstrukcije, suradnja s ostalim strukama na projektu.

Visi referent za komunalne poslove

Komunalna infrastruktura, dozvole, nadzor;

Voditelj gradilišta Koordinacija, vođenje, proračuni;

Voditelj odsjeka za tehnologiju i

kvalitetu betonskih konstrukcija

Organizacija posla, ugovaranje, certifikacija betonara, kontrolna ispitivanja betona na gradilištu, stručni nadzor u graditeljstvu;

ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA

Asistent Nastava, stručni rad, ostalo;

Koordinator poslova odjela automatike i upravljanja

Održavanje postojećeg postrojenja s izradom dokumentacija za zamjene dotrajalih komponenti , sudjelovanje u realizaciji / koordinaciji većih poslova, nadzor i izrada kasnije dokumentacije za korištenje osoblja, dodijeljeni i drugi srodni poslovi zbog nedostatka ljudi (područja informatike, telekomunikacija, zaštite od požara...);

Mrežni specijalist Analiza mrežnih ispada, stalno poboljšanje mrežnih performansi, implementacija novih sustava;

Rukovoditelj Odjela Koordinacija radnika, donošenje odluka, planiranje;

INFORMATIKA I RAČUNARSTVO

DTP operater Priprema za tisak ambalaže, dizajn, graviranje tiskovnih formi;

Head of Enterprise Solutions

Vođenje ljudi, uvođenje novih poslovnih procesa postavljanje prioriteta razvojnim odjelima komunikacija sa klijentima izrada idejnih rješenja;

Junior java developer

Senior developer Analiza korisničkih zahtjeva, programiranje (Java), testiranje;

Specijalist za razvoj aplikativnih sustava

Razvoj i održavanje aplikacija i sustava, efektivna komunikacija sa kolegama i korisnicima, razvijanje novih vještina;

Voditelj IT projekata

Voditelj informatičke službe

(CIO)

Osigurati tehnološke smjernice unutar organizacije, nadzirati informacijski sustav i komunikacijsku mrežu, projektiranje, uspostavljanje i održavanje mrežne infrastrukture, savjetujem se s upravom, menadžerima odjela i predstavnicima proizvodnje, sudjelovanje u nabavi nove računalne opreme i softvera, nadzor Interneta i računalnih operacija, upravljanje svakodnevnim operacijama informacijsko-tehnološkog odjela, uključujući usmjeravanje osoblja koje održava računalnu i mrežnu opremu, pomažu korisnicima obavljaju ostale funkcije vezane za informatiku, procijeniti i predvidjeti tehnološke projekte i preporučiti odgovarajuće mjere i resurse, predložiti hardverska /softverska rješenja za postizanje poslovnih ciljeva tvrtke, identificirati potrebe korisnika i rješavanje problema;


42

Procjene trenutnih i budućih potreba na hrvatskom i europskom tržištu rada

Kako bi doznali trendove razvoja i potreba na tržištu rada, sudionike se pitalo da procijene kolika je

potreba za njihovim zanimanjem trenutno na hrvatskom i europskom tržištu rada, te kako predviđaju

te potrebe u narednom desetogodišnjem razdoblju. Trenutne potrebe za zanimanjem kojim se bave

sudionici na hrvatskom tržištu procjenjuju se najnižima – s prosječnom vrijednošću od M=3.5, dok su

potrebe na europskom tržištu procijenjene višima (M=4.2). U budućnosti na oba tržišta sudionici

procjenjuju porast potreba za zanimanjima kojima se bave, a očekivani porast je, u odnosu na

sadašnje procijenjene potrebe, veći na tržištu rada u Hrvatskoj u budućnosti od one na budućem

tržištu rada Europske Unije (Slika 12 i 13).

Slika 12: Prosječne vrijednosti procjene trenutnih i budućih potreba za određenim zanimanjem na hrvatskom tržištu rada

Slika 13: Prosječne vrijednosti procjene trenutnih i budućih potreba za određenim zanimanjem na europskom tržištu rada


43

Kompetencije potrebne za rad u struci i kako ih razvijaju na TVZ-u

Nakon što su odredili svoje zanimanje i opisali ga s nekoliko glavnih radnih zadataka, sudionici su

navodili i glavne kompetencije i vještine koje su potrebne za obavljanje radnih zadataka njihova

zanimanja u tri strukovna područja: graditeljstvu, elektrotehnici i elektronici te informatici i

računarstvu.

Kako su sudionici morali samostalno unositi opisane kompetencije, došlo je do velikog osipanja u

broju odgovora – sudionicima je to ili bio prezahtjevan zadatak, ili im je bilo teško odrediti najvažnije

kompetencije ili naprosto nisu bili motivirani. Zbog malog broja sudionika iz različitih područja,

kompetencije se prikazuju skupno bez obzira na područje za koje su navedene kao ključne, i bez

obzira na redoslijed njihova navođenja. Tablica 3 daje pregled glavnih kompetencija koje su sudionici

navodili, a koje se ugrubo mogu smjestiti u dvije osnovne kategorije: s jedne strane, sudionici su

navodili različite osobno razvijene kompetencije usklađene s prirodom posla, a s druge strane

različita generička i specifična znanja i vještine upotrebe alata, tehnologija, tehnika i procesa radnih

zadataka određenih zanimanja.

U prvoj grupi kompetencija među naglašenijima su komunikacijske vještine potrebne za rad s

ljudima. Ostale je moguće opisati kao kompetencije liderstva te organiziranog i odgovornog vođenja

poslovanja. Najzanimljivije kompetencije koje izdvajaju sudionici vezuju se uz rješavanje problema,

odnosno usvajanje specifičnog načina razmišljanja, a koje vezuje i potrebe za stalnim učenjem,

kreativnošću i inventivnošću, ali i fleksibilnošću i timskim radom.

Drugu skupinu kompetencija sačinjavaju općenita (poznavanje određenih tehnologija, jezika, i rada

na računalu) te specifična znanja (poznavanje specifičnih procesa - modeliranje, programiranje,

projektiranje) obavljanja poslova određenih zanimanja uz pomoć specifičnih alata i tehnika (posebno

softverskih).


44

Tablica 3: Grupirani popis kompetencija bitnih za rad u struci iz odgovora sudionika

I. GENERIČKE I SPECIFIČNE RADNE KOMPETENCIJE I VJEŠTINE

RAD S LJUDIMA Komunikacijske vještine (N=9) (Aktivnost slušanje, Rad s ljudima, Soft skills)

LIDERSTVO Vođenje ljudi i briga za zaposlenike (Vodstvo, Koordinacija, Donošenje odluka, Pravovremene odluke)

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE

Organizacijske vještine (N=4) Planiranje aktivnosti projekta Odgovornost i Savjesnost Sistematičnost i Preciznost Upornost (N=2) Predanost

PROFESIONALNE I POSLOVNE KOMPETENCIJE

Poduzetnost Poslovnost Stručnost (N=4)

RJEŠAVANJE PROBLEMA

Inženjerski način razmišljanja (Način razmišljanja, Rješavanje inženjerskih problema) Analitički pristup rješavanju problema (Analitičko razmišljanje, Analitičnost)

UČENJE I KREATIVNOST

Dobro pamćenje; Kreativnost; Brzo i efektivno učenje Usvajanje novih tehnologija

FLEKSIBILNOST I ISKUSTVO

Iskustvo Snalažljivost Uvažavanje drugih struka i Spremnost na timski rad Spremnost na rad dulji od 8 sati

II. GENERIČKA I SPECIFIČNA ZNANJA I VJEŠTINE - ALATI, TEHNIKA, TEHNOLOGIJA, PROCESI

Znanje (N=2)

Poznavanje grafičke tehnologije Poznavanje mrežnih tehnologija Znanje GSM tehnologije Tehničko znanje Poznavanje gradiva Poznavanje teorija računarstva Elektrotehnika EE mreže

Transformatori Tehničko crtanje Poznavanje telekom okruženja Poznavanje pogona

Znanje stranih jezika (N=4)

Informatička znanja Korištenje modernih inženjerskih alata (software)

Poznavanje rada na računalu Poznavanje rada sa Linux OS-om Poznavanje rada sa Windows OS-om Poznavanje specijaliziranih programa Poznavanje standardnih grafičkih programa Softveri za inženjersku grafiku

Programiranje (N=2) (Java programiranje, Programiranja u programskom jeziku Python) Projektiranje sustava odvodnje Rad u Auto Cad-u, projektiranje Rad u Canalisu SWMM, modeliranje Softveri za simulaciju

Održavanje kompletnog informacijskog sustava Održavanje Linux poslužitelja Održavanje računalne mreže Održavanje Windows poslužitelja

ostalo Angular.js; Aquaterra; Auto Cad; Eplan; MS Office; Javascript, html, css;


45

Za svaku od navedenih kompetencija i vještina sudionici su procjenjivali njen stupanj važnosti za

obavljanje radnih zadataka svog zanimanja na ljestvici od 5 stupnjeva (1-potpuno nebitna, do 5-

potpuno bitna). Također su procjenjivali i koliko su zadovoljni razvijenošću svake od njih za vrijeme

studija na ljestvici od 5 stupnjeva (1-potpuno nezadovoljan, do 5-potpuno zadovoljan). Budući je

iznimno mali broj sudionika naveo kompetencije i odgovarao na pitanja o važnosti i zadovoljstvu

razvijenosti kompetencija za vrijeme studija podatke o procjeni važnosti kompetencija potrebnih za

rad u struci (koje su sve navedene u Tablici 3) moguće je, samo na ilustrativnoj razini, prikazati kao

ukupnu prosječnu vrijednost.

Bivše studente pitalo se i da procijene koliko su zadovoljni znanjem za obavljanje sadašnjeg ili

budućeg željenog zanimanja, a kojeg su stekli na studiju na ljestvici od 5 stupnjeva (1-uopće nisam

zadovoljan, do 5-iznimno sam zadovoljan). Rezultati općenite procjene važnosti kompetencija i

zadovoljstva njihovom razvijenošću te stečenim znanjem tijekom studija prikazani su na Slici 14. Ono

što je vidljivo je da, općenito, kompetencije koje su navodili i koje procjenjuju bitnima (M=4.0), bivši

studenti su tek prosječno zadovoljni (M=3.1) koliko su te kompetencije razvili tijekom studija. S

druge strane, relativno veće zadovoljstvo izražavaju kada je u pitanju znanje koje su stekli tijekom

studija za obavljanje posla u struci.

4.0

3.13.4

0

1

2

3

4

5

Procjene važnosti kompetencija potrebnih

za rad u struci

Zadovoljstvo razvijenim kompetencijama na

studiju

Zadovoljstvo znanjem stečenim na studiju

Slika 14: Prosječne vrijednosti procjena važnosti i zadovoljstva razvojem kompetencija za zanimanje koje obavljaju, te zadovoljstva znanjem stečenim tijekom studija

Interdisciplinarnost kao pravac razvoja

Bivšim studentima TVZ-a postavljena su i pitanja koja su se odnosila na neke aspekate

interdisciplinarnosti njihova studijskog obrazovanja te stavova o njihovu budućem razvoju na TVZ-u.

Od sudionika se tražilo da zabilježe jesu li tijekom studija pohađali kolegije izvan svog studijskog

programa, na TVZ-u ili nekom drugom fakultetu, ili čak izvan politehničkog područja, te koliko

podržavaju takve prakse za sadašnje i buduće studente. Rezultati pokazuju da su se takve prakse

javljale u manjem broju slučajeva, te velika većina bivših studenata koja je ispunila upitnik (N=16)


46

nije pohađala kolegije izvan svog studija. Među ostalim praksama, ipak kolegije drugih studijskih

programa na TVZ-u pohađalo je sedam bivših studenata.

Slika 15: Frekvencije sudionika prema sudjelovanju u Kako prikazuje donji graf (Slika 16), razvoj tog aspekta interdisciplinarnosti u kojem se studentima

omogućava pohađanje kolegija drugih studijskih programa iz politehničkog područja na TVZ-u ili

drugim fakultetima bivši studenti u velikoj mjeri podržavaju. Visoka je prosječna vrijednost njihova

slaganja s tvrdnjom da studentima TVZ-a treba omogućiti pohađanje kolegija iz politehničkog

područja i izvan svog studija na TVZ-u ili drugim fakultetima. Ipak, kada je u pitanju razvoj istinski

interdisciplinarnih studija na Tehničkom veleučilištu Zagreb, sudionici se s navedenom idejom slažu u

manjoj mjeri, s prosječnom vrijednošću od 3.6.

3.6

4.1

4.0

0 1 2 3 4 5

Na TVZ-u trebali bi se razvijati interdisciplinarni studiji

Na TVZ-u studentima bi trebalo omogućiti pohađanje kolegija drugih studijskih programa

Studentima TVZ-a trebalo bi omogućiti pohađanje kolegija iz politehničkog područja

na drugim fakultetima.

Slika 16: Stavovi bivših studenata o razvoju aspekata interdisciplinarnosti na TVZ-u


47

Stručno usavršavanje – mogućnosti i prijedlozi

U konačnici, bivši studenti pitani su o načinima kojima su se stručno usavršavali ili planiraju svoje

stručno usavršavanje. Frekvencije odgovora kao i upisani odgovori prezentirani su na Slici 17 i u

Tablici 4. Upis specijalističkog studija opcija je za dvoje sudionika, a odlazak na usavršavanje u

inozemstvo odabire pet sudionika. Ipak, najčešći način stručnog usavršavanja vezan je uz kraće i

obimom manje tipove obrazovanja. Tako sedam sudionika navodi završavanje tečajeva na visokim

školama, no i ostale vrste tečajeva – putem Interneta, na SRCE-u, kao i pohađanjem seminara.

Slika 17: Frekvencije sudionika u kategorijama različitih načina stručnog usavršavanja Također, određena vrsta stjecanja certificiranog znanja od interesa je za barem dvoje sudionika.

Kada je u pitanju formalno obrazovanje, značajno je da barem dvoje sudionika iskazuje želju za

završavanjem sveučilišnog diplomskog studija, te upisivanje poslijediplomske razine obrazovanja.

Tablica 4: Odgovori sudionika o mogućim ili željenim načinima stručnog usavršavanja nakon studija

Ostali oblici obrazovanja

1) Usavršavanje putem Interneta (Coursera, EdX, itd.). Redovito pohađanje tečajeva u SRCE-u.

2) Pohađanje seminara

3) Tečaj za područje interesa u obavljanju posla u firmi

4) Tečajevi za specijalizirane softvere

5) Certifikacija

6) Certifikati i možda stručni doktorski studij ako bude jednog dana

7) Diplomski studij na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

8) Polaganje razlike do sveučilišnog diplomskog studija

9) Želio bih upisati doktorski studij


48

U konačnici, na samom kraju anketnog upitnika bivšim studentima TVZ-a ponuđeno je da ostave

komentar ili neku napomenu o temi ispitivanja. Osnovni komentari odnosili su se na mogućnosti

usavršavanja i ukazivali su na određene probleme u tom području. Tako sudionici iskazuju želju za

pohađanjem tečajeva na TVZ-u u svrhu profesionalnog usavršavanja, kao i prijedlog za pokretanjem

istih, te uvođenje novih kolegija, olakšavanje polaganja razlika ispita za sveučilišnu razinu, te

organiziranje neke vrste poslijediplomskog studija. Svi odgovori sudionika prezentirani su u Tablici 5.

Tablica 5: Komentari sudionika

Komentari sudionika na ispunjenu anketu:

1. Da li bi pohađao dodatne tečajeve usavršavanja na TVZ-u nakon završetka studija? Ili pohađao iste ukoliko nisam završio TVZ ili neki drugi fakultet? Nešto slično ovom: http://www.srce.unizg.hr/obrazovni-programi-za-it-specijaliste/edu4it/ Odgovor: DA

2. Kao što sam gore naveo, praćenje najmodernije tehnologije u smislu softvera je danas izuzetno bitno a nije bilo baš najbolje pokriveno dok sam ja studirao, potrebno uvesti novi kolegij vezan za BIM menadžment, kao što su to već napravila neka strana visoka učilišta.

3. Moje je mišljenje da bi se na TVZ -u, usmjerenje građevinarstvo, trebalo ponovno ustrojiti studij za građevinske materijale.

4. Potrebno je stvoriti okruženje kako bi se moglo položiti razliku do sveučilišnih studija

5. TVZ treba više stručno-kompetentnih ljudi u direktno i neposrednom radu s studentima

6. Volio bih da TVZ omogući nastavak studija nakon završetka specijalističkog studija, bilo organizacijom doktorskog studija, bilo nekog postdiplomskog, tipa MBA...

http://www.srce.unizg.hr/obrazovni-programi-za-it-specijaliste/edu4it/


49

Zaključak anketnog istraživanja na bivšim studentima

Tijekom mjeseca studenog 2015. godine preko predsjedništva svoje udruge, bivšim studentima

Tehničkog veleučilišta Zagreb poslan je link na on-line upitnik. Osnovni cilj je bio prikupljanje

informacija o radnim mjestima na kojima su zaposleni bivši studenti TVZ-a, kompetencijama koje su

im potrebne za obavljanje trenutnih radnih zadataka, koliko su zadovoljni razvojem tih kompetencija

i znanja za vrijeme studija, te koje mogućnosti imaju za njihovo razvijanje i daljnje stručno

usavršavanje. Također, pitani su i da procjene kolike su sadašnje i buduće potrebe za zanimanje

kojim se bave, i to na hrvatskom i širem, europskom tržištu te te kolike su potrebe za obrazovnim

smjerovima razvoja interdisciplinarnosti na TVZ-u.

Odaziv na ispunjavanje upitnika bio je slab,te je vraćeno samo 45 upitnika, od kojih je 25 sudionika

ispunilo anketni upitnik u cijelosti. Ipak, neki generalni (ne specifično po područjima studija) i

deskriptivni zaključci mogu se izreći.

Općenito, uzorak je većinom muški, i najvećim dijelom radi se o studentski uspješnim sudionicima

koji su završili studije graditeljstva te informatike i računarstva i rade u struci za koju su se obrazovali.

Većinom je to u sektorima građevinarstva te industrije, školstva i informacijsko-komunikacijske

tehnologije. Iskazuju visok stupanj zadovoljstva svojim zanimanjima za koja tek prosječnima

procjenjuju trenutne potrebe na tržištu rada u Hrvatskoj, i nižima u odnosu na europsko tržište rada.

Ipak, predviđaju i porast potreba za zanimanjima kojima se bave u narednom desetogodišnjem

razdoblju, pogotovo u Hrvatskoj.

Sudionici su izdvajali dvije vrste kompetencija potrebnih za obavljanje svojih poslova od kojih se

jedne odnose na različite osobno razvijene kompetencije usklađene s prirodom posla (poput

komunikacijske i organizacijske vještine, vještine vodstva i rješavanja problema). Druga skupina

izdvojenih kompetencija odnosi se na različita generička i specifična znanja i vještine upotrebe alata,

tehnologija, tehnika i procesa radnih zadataka određenih zanimanja (posebno softverskih). Općenito,

navedene kompetencije sudionici procjenjuju važnima, ali zadovoljstvo time koliko su ih stekli za

vrijeme studija je tek prosječno. Nešto zadovoljniji su razvojem znanja koje su stekli za vrijeme

studija, a koje im je potrebno za obavljanje trenutnog posla.

Budući razvoji vezani uz unapređenje kompetencija i znanja potrebnih za rad u struci dijelom može

biti i razvijanje aspekata interdisciplinarnosti na TVZ-u. Pri tom bivši studenti podržavaju

omogućavanje studentima da pohađaju politehničke kolegije na drugim fakultetima ili studijskim

programima na TVZ-u, ali u nešto manjoj mjeri, iako i dalje iznadprosječno, podržavaju razvijanje

istinski interdisciplinarnih studija.

Njihovi osnovni prijedlozi usmjereni su prema stvaranjima mogućnosti daljnjeg stručnog

usavršavanja i daljnjeg obrazovanja. Osnovni prijedlozi su pokretanje tečajeva, uvođenje kolegija,

stvaranje uvjeta za polaganje razlike prema sveučilišnom diplomskom studiju, te organiziranje nekog

oblika postdiplomskog studija.


50

3) Analiza podataka skupljenih anketnim ispitivanjem poslodavaca

upitnikom HZZ-a

U zasebnom djelu istraživanja koji predstavlja bitan dodatak pitanjima u intervjuima, primijenjen je

upitnik razvijen od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u suradnji s Ministarstvom rada i

mirovinskog sustava, te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, okviru projekta „Daljnji razvoj

standarda zanimanja“.

Zamolba za ispunjavanje upitnika je poslana na cca 109 različitih e-mail adresa kadrovskih službi

tvrtki i ustanova koje zapošljavaju stručnjake na radnim mjestima u politehničkom području u dva

navrata. Ispunjavanju upitnika je pristupilo ukupno 40 osoba, ali je samo 14 od njih nastavilo

ispunjavanje i riješilo upitnik do kraja. Jedan od njih je opisivao zanimanje povezano s

kompetencijama stečenima na društveno-humanističkim fakultetima, te stoga odgovori tog

sudionika nisu uvršteni u pregled rezultata.

Radna mjesta (položaj) osoba koje su odgovorile na pitanja u anketi su:

koordinator upravljanja resursima

rukovoditelj namjenskog servisa

vodeći referent zaštite okoliša, ishođenja dozvola i tehničke dokumentacije

pomoćnik direktora za FRIO

kadrovski i opći poslovi

ljudski resursi

CEO

IT inženjer - savjetnik

izvršni direktor

voditelj deformacijskog odjela

suradnik u ljudskim potencijalima

kadrovski i opći poslovi

direktor


51

Zbog malog uzorka sudionika i specifičnosti odgovora vezanih uz određeno radno mjesto, prikazati

ćemo samo osnovne deskriptivne pokazatelje. Slijedi tablični ili grafički prikaz frekvencija odgovora

na sva pitanja.

Karakteristike radne organizacije

Osnovne karakteristike o radnim organizacijama koje su sudjelovale u ispitivanju bile su njena

veličina, djelatnost kojom se bave te podatci o broju zaposlenih u njihovoj radnoj organizaciji, o

prevladavajućoj djelatnosti, godinama djelovanja, obliku vlasništva te tržištu na kojem djeluju.

Podaci o tim karakteristikama navedeni su u narednim tablicama (Tablica 1-5).

Tablica 1 daje osnovne pokazatelje o broju zaposlenih na kraju 2014. g u radnim organizacijama koje

su sudjelovale u ispitivanju.


52

Tablica 1: Deskriptivni statistici o broju zaposlenih

Standardna devijacija 534.02 Minimum 6

1. kvartil (Q1) 18.5

Srednja vrijednost 408.1

2. Medijan 195

3. kvartil (Q3) 625

Maksimum 2000

Kako je vidljivo iz podataka u Tablici 1, prosječan veličina organizacija koje su sudjelovale u

ispitivanju je oko 400 zaposlenika, iako je raspon izuzetno velik: najmanja radna organizacija ima tek

6 zaposlenih, a najveća 2000 zaposlenika. Ipak, pogledamo li središnji podatak on je mnogo manji –

iznosi Mdn=195 zaposlenih.

Tablica 2: Djelatnost kojom se bave organizacije koje su sudjelovale u ispitivanju

Prevladavajuća djelatnost organizacije Broj Prevladavajuća djelatnost organizacije Broj

Farmaceutska proizvodnja 1 Projektiranje 1

Uslužna djelatnost, servisi i remonti 1 Razvoj i implementacija softvera 1

Proizvodnja i popravak tračničkih vozila 1 3D mjeriteljstvo 1

Proizvodnja elektromotora, ventilatora i Elektromotornih pogona

3

IT 1

Proizvodno prerađivačka 1 Internet marketing 1

Digitalna agencija 1

Najveći broj organizacija, njih tri, bavi se djelatnošću vezanom uz proizvodnju elektromotora,

ventilatora i elektromotornih pogona. Djelatnost ostalih organizacija u uzorku obuhvaća širok raspon

od farmaceutske proizvodnje, uslužnih djelatnosti, proizvodnje/popravaka tračnih vozila, do

digitalnih, informatičkih usluga, te projektiranja i 3D mjeriteljstva.

Velika većina organizacija koje su sudjelovale u ispitivanju (N=9) djeluje više od 25 godina (Tablica 3).

Tablica3: Godine djelovanja organizacije Tablica 4: Oblik vlasništva organizacije

Broj godina od osnivanja Broj % Oblik vlasništva Broj %

manje od 1 godine 0 0 Privatno 8 61.5

od 1 - 5 godina 1 7.7 Državno ili javno 2 15.4

od 6 - 10 godina 1 7.7 Zadružno 0 0

od 11 - 15 godina 2 15.4 Nema vlasništva (udruge i sl.) 0 0

od 16 - 25 godina 0 0 Ostalo (stečaj, mješovito, d.d.) 3 23.1

više od 25 godina 9 69.2

Također, najviše ih je (N=8) u privatnom vlasništvu, dok je su dvije firme u uzorku državne (Tablica

4). Djelovanje većini tvrtki je na nacionalnoj razini (N=10), ali se može zaključiti da su gotovo sve

organizacije u uzorku orijentirane i na vanjska tržišta možda čak i primarno.


53

Tablica 5: Tržišta djelovanja organizacija u uzorku

Tržišta na kojima djeluje organizacija Broj %

Lokalno (grad, općina ili četvrt) 4 30.8

Regionalno (županija ili više županija) 4 30.8

Nacionalno 10 76.9

EU 12 92.3

Treće zemlje 9 69.2

Kako pokazuje Tablica 5, gotovo sve tvrtke djeluju i na tržištu Europske Unije, a devet ih djeluje i na

tržištima trećih zemalja.

Radna mjesta, ključni zadaci i kompetencije

U svakoj od organizacija koje su sudjelovale u ispitivanju, osoba koja je popunjavala upitnik izdvojila

je zanimanje iz politehničkog područja od interesa te su u ostatku upitnika davali informacije o tom

radnom mjestu/zanimanju. Konačni skup podataka odnosi se na sljedeća zanimanja: zavarivač,

inženjer mehatronike (2), elektroinženjer (2), tehnolog, inženjer računarstva (2), inženjer

informacijskih tehnologija, aplikacijski inženjer te web/multimedijalni dizajner.

Tablica 6 daje osnovne podatke o ulozi navedenih zanimanja u samim radnim organizacijama te

obrazovnim programima kojima se stječe kvalifikacija za njihovo obavljanje.

Tablica 6: Uloga i obrazovni programi najprikladniji za radna mjesta koja izdvajaju sudionici

Naziv radnog mjesta opisanog u anketi

Uloga radnog mjesta u organizaciji

Obrazovni program

najprikladniji za radno mjesto

1 Inženjer održavanja

- mehatroničar

zadužen za održavanje visokotehnološke farmaceutske proizvodne opreme, postizanje pouzdanosti i raspoloživosti, te gospodarenje troškovima te opreme tijekom cijelog životnog vijeka opreme

nijedan

2 Zavarivač zavarivanje različitim postupcima, jednostavnih do složenih metalnih konstrukcija

nijedan

3 Inženjer

mehatronike održavanja svih mehatroničkih uređaja: CNC strojeva, poslovima konstruiranja i vođenja proizvodnih procesa.

strojarski, električni, elektronički, informatički

4 Diplomirani

elektroinženjer

projektiranje i postavljanje tehnoloških procesa, izrada tehnološke dokumentacije, standardizacija i sudjelovanje u razvoju elektrotehnologije

elektrostrojarstvo

5 Diplomirani

elektroinženjer

projektiranje i postavljanje tehnoloških procesa, izrada tehnološke dokumentacije, standardizacija i sudjelovanje u razvoju elektrotehnologije elektromotora, ventilatora i elektromotornih pogona

elektrotehnički sustavi i tehnologija

6 Tehnolog suradnja, organiziranje, provođenje tehnoloških zadataka i ciljeva proizvodnje

strojarstvo, elektrotehnika

7 IT inženjer održavanje Intraneta, Interneta, baze podataka, informatika


54

programiranje, održavanje tečajeva, podrška za MS platformu

8 Programer izrada i implementacija software-a računarstvo

9 Programer razvoj softvera kao proizvoda kompanije programsko inženjerstvo

10 Aplikacijski inženjer mjerenje i analiza rezultata, prodaja opreme i pružanje podrške korisnicima

mjeriteljstvo

11 Web/multimedijaln

i dizajner zadužen je za osmišljavanje, planiranje i izvedbu izgleda i tzv. arhitekture web stranica

web dizajn; grafički dizajn za elektroničke medije; informacijski dizajn (ne postoje u Hrvatskoj)

Ono što je vidljivo iz podataka je da, prema saznanjima sudionika, u Hrvatskoj nedostaje prikladan

obrazovni program za obavljanje određenih zanimanja koja imaju svoju ulogu u navedenim

organizacijama. To je, na primjer, slučaj sa zanimanjem web/multimedijalni dizajner.

S druge strane, prema podacima o broju zaposlenih na radnim mjestima koja izdvajaju sudionici,

potreba za tim zanimanjima postoji. Prosječno je na tim radnim mjestima zaposleno oko 18

zaposlenika, iako raspon je velik ovisno o zanimanju.

Tablica 7: Broj zaposlenika u organizaciji koji trenutno rade na izdvojenim radnim mjestima

Broj odgovora 10 Minimum 0

Suma 184 1. kvartil (Q1) 0.75

Medijan 7

Standardna devijacija 37.57 3. kvartil (Q3) 11.75

Srednja vrijednost 18.4 Maksimum 130

Za većinu navedenih zanimanja potrebna je neka razina visokog obrazovanja (Tablica 8), i to najčešće

sveučilišno diplomsko obrazovanje (N=6), dok se specijalistička diplomska razina traži kod dva

zanimanja, a za još dva je potrebna preddiplomska (sveučilišna ili stručna) razina.

Tablica 8: Razina kvalifikacija najprikladnija za ispitivana radna mjesta

Razina kvalifikacije najprikladnija za radno mjesto Broj

Nije potrebno nikakvo obrazovanje 0

Osnovno obrazovanje (Razina 1) 0

Strukovno osposobljavanje(Razina 2) 0

Jednogodišnje i dvogodišnje srednjoškolsko strukovno obrazovanje (Razina 3) 0

Trogodišnje strukovno obrazovanje (Razina 4.1) 0

Gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje(Razina 4.2) 0

Četverogodišnje i petogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje (Razina 4.2) 0

Strukovno specijalističko usavršavanje i osposobljavanje; programi za majstore uz najmanje dvije godine vrednovanog radnog iskustva (Razina 5) (8)

0


55

Sveučilišni preddiplomski studiji (Razina 6) 1

Stručni preddiplomski studiji (Razina 6) 1

Sveučilišni diplomski studiji (Razina 7) 6

Specijalistički diplomski stručni studiji (Razina 7) 2

Poslijediplomski specijalistički studiji (Razina 7) 0

Poslijediplomski znanstveni magistarski studiji (Razina 8.1) 0

Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji; obrana disertacije izvan studija (Razina 8.2) 0

Ostalo (testirani zavarivač) 1

U nastavku tablično su prikazani ključni poslovi i aktivnosti za radna mjesta koja izdvajaju poslodavci

te ključna znanja i vještine koje bi osoba trebala imati za njihovo uspješno obavljanje (Tablica 9).


56

Tablica 9: Ključni poslovi i aktivnosti te znanja i vještine potrebni za obavljanje poslova koje izdvajaju ispitivani poslodavci

ID Radno mjesto Ključni poslovi i aktivnosti Znanja i vještine

1 Inženjer

održavanja - mehatroničar

a. održavanje kompleksne proizvodne opreme b. planiranje zahvata održavanja c. optimizacija troškova d. kontinuirano unaprjeđivanje procesa održavanja

dijagnosticirati kvar; služiti se dokumentacijom na engleskom/njemačkom; organizirati popravak; izrada plana održavanja; koristiti pokazatelje uspješnosti održavanja; analizirati postojeće procese; kreirati nove procese

2 Zavarivač a. CO2 zavarivanje b. REL zavarivanje

3 Inženjer

mehatronike

a. održavanje uređaja.

strojarstvo; elektrika; informatika; elektronika;

4 Diplomirani

elektroinženjer

a. projektiranje motora (podaci namota) b. postavljanje tehnoloških procesa proizvodnje c. izrada tehnološke dokumentacije d. razvojno ispitivanje e. standardizacija komponenti, proizvoda i procesa proizvodnje

projektiranje motora; razvojno ispitivanje; standardizacija; strani jezik; poznavanje tehnoloških procesa u proizvodnji; projektiranje elektromotora; elektrotehnologija i strujni tokovi; poznavanje materijala i elektrosklopova

5 Diplomirani

elektroinženjer

a. poslovi projektiranja motora b. postavljanje tehnološkog procesa proizvodnje c. izrada tehničke i tehnološke dokumentacije d. tehnička podrška odjelu proizvodnje i prodaje e. razvojno ispitivanje i nadzor kvalitete proizvoda f. sudjelovanje u uvođenju g. novih proizvoda, tehnoloških postupaka

poznavanje motora; projektiranje u cad alatima; strani jezik; poznavanje tehnologije i tehničkih preduvjeta; poznavanje osnove tehnoloških procesa; tehničke predispozicije motora; prezentacijske vještine; poznavanje elektro sklopova; poznavanje namota statora; mjerenje otpora namota; elektroispitivanje

6 Tehnolog

a. Izrada tehnoloških postupaka za proizvodnju b. kalkulacija podloge za nabavu alata i materijala c. planiranje i analiziranje kvalitete proizvoda i proizvodnje d. praćenje poslova prema planovima proizvodnje e. predlaganje novih tehnoloških rješenja

rad sa 3d softverom; poznavanje materijala; poznavanje ciljanih softvera; poznavanje programa Job; poznavanje struke, informatike i jezika

7 IT inženjer

a. održavanje Interneta b. održavanje intraneta c. izrada i održavanje baza podataka d. kreiranje izvještaja e. uvođenje novih programa f. izrada programa

održavanje web aplikacije; kreiranje site; izrada anketa; izrada diskusija; poznavanje relacijskih baza; Access, Oracle; Excel; bi; poznavanje procesa; komunikacija; Java


57

8 Programer

a. projektiranje b. dokumentiranje c. analiza poslovnih procesa d. programiranje e. implementacija

izrada projektne dokumentacije; projektiranje IT sustava; analiza poslovnih procesa; programiranje; rad s korisnicima; gramatička pismenost; strukturiranost; poznavanje uredskih alata; sustavnost; komunikacijske vještine; poznavanje baza podataka; programski jezici; komunikativnost; strpljivost; integracija

9 Programer

a. pisanje koda u skladu s principima čistog koda b. Testiranje koda c. debugiranje koda d. dizajn softvera e. sudjelovanje u SCRUM ceremonijama

tehničke vještine; rješavanje problema; organizacijske vještine

10 Aplikacijski

inženjer

a. 3D mjerenje b. usluga mjerenja c. prodaja d. podrška

3d mjerenje; usluga mjerenja; prodaja; podrška; mjeriteljstvo; skeniranje; komunikacija; traženje potencijalnih kontakata; razumijevanje aplikacijskih područja komunikacija; razumijevanje procesa mjerenja; razumijevanje opreme

11 Web/

multimedijalni dizajner

a. analiza projektnog zadatka izrade dizajna web stranica b. izrada idejnog rješenja izrade dizajna web stranica c. implementacija idejnog rješenja dizajna web stranice

razumijevanje potreba klijenta, industrije u koju klijent spada i ciljeva (komunikacijskih, poslovnih) koje klijent želi postići izradom web stranica; analiza dobrih primjera i usporedba sa konkurencijom; izrada inicijalne skice (arhitekture) web stranica; izrada prijedloga dizajna web stranice; poznavanje tehničkih i funkcionalnih aspekata web-a i web stranica; poznavanje alata i softverskih rješenja za izradu dizajna web stranica


58

Uvođenje u posao i stručno osposobljavanje

Nakon što su opisali ključne radne zadatke i aktivnosti, ključne kompetencije i vještine te potrebne

razine obrazovanja za obavljanje poslova izdvojenih radnih mjesta, sudionici su odgovarali i na

pitanja o trajanju uvođenja u posao, potrebi dodatnih obrazovnih potvrda, te potrebi i

mogućnostima daljnjeg stručnog usavršavanja. Podaci o odgovorima sudionika o navedenim

aspektima prezentiraju naredne tablice (Tablica 10 – 14).

Tablica 10: Podaci o prosječnom trajanju uvođenja novih radnika u posao na izdvojena radna mjesta

Prosječno trajanje uvođenja u posao novih radnika na radno mjesto

Standardna devijacija 6.03 Minimum 0

1. kvartil (Q1) 6

Srednja vrijednost 10.2

Medijan 12

3. kvartil (Q3) 12

Maksimum 24

Kada je u pitanju trajanje uvođenja novih radnika u posao, ono ovisno od zanimanja o kojem govore

sudionici, traje između minimalno 6 godina do maksimalno 24. Prosječna vrijednost tog procesa

iznosi 10 godina.

Tablica 11: Podaci o potrebnim dodatnim obrazovnim potvrdama

Osim svjedodžbe ili diplome stečene redovnim školovanjem, (srednja škola, studij) je li potrebno posjedovanje neke dodatne potvrde o obrazovanju (licencu, certifikat, uvjerenje i sl.)?

Broj

Da

4: Poslovi ispitivanja Končar-MES d.d.

6: Oracle, BI, ... Oracle, Alfatec, ...

2

Ne 5

Bez odgovora 3

Izuzev potvrda redovnog formalnog obrazovanja (svjedodžba, diploma) za većinu navedenih radnih

mjesta nije potrebno dodatno licencirano, certificirano uvjerenje ili potvrda. Takve dodatne potvrde

izdvajaju tek dva poslodavca i to za radna mjesta elektroinženjera i inženjera informacijskih

tehnologija (Tablica 11).

Tablica 12: Podaci o potrebi redovnog stručnog usavršavanja za izdvojena radna mjesta

Je li potrebno redovno stručno usavršavanje? Broj

Da, interno organizirano usavršavanje 8

Da, usavršavanje koje provode vanjski ponuđači obrazovnih usluga 3

Da, samostalno/samoinicijativno usavršavanje zaposlenika 3

Ne 0


59

S druge strane, potrebu za stalnim stručnim usavršavanjem izdvajaju svi poslodavci (Tablica 12).

Većina ih (N=8) pruža mogućnosti internog organiziranog usavršavanja, no neki se oslanjaju i na

vanjske ponuđače obrazovnih usluga ili samoinicijativno usavršavanje zaposlenika.

Stjecanje praktičnih vještina za obavljanje posla dodatna je tema ispitivana upitnikom. Od ponuđenih

odgovora (Tablica 13) sudionici su u podjednakoj mjeri (N=5) opredjeljuju između opcija stjecanja

vještina kroz samu praksu i to tijekom školovanja ili uvođenjem u posao.

Tablica 13: Podaci o najprikladnijim načinima stjecanja praktičnih vještina za rad na izdvojenim radnim mjestima

Gdje bi praktične vještine za rad na ovom radnom mjestu bilo najprikladnije stjecati? Broj

Kroz praksu (praktičnu nastavu) u okviru školovanja 5

Nakon završenog školovanja kroz stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje)

0

Nakon zapošljavanja, uvođenjem u posao 5

Tablica 11 jasnim pokazuje da najmanje prikladnim načinom stjecanja vještina za obavljanje radnih

zadataka izdvojenih poslova poslodavci smatraju stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog

odnosa. Takvu mjeru HZZ-a nije podržao niti jedan sudionik iako ih troje trenutno koristi tu opciju.

Posljednja tablica u ovom dijelu prezentira podatke o uključenosti organizacije koje je sudjelovala u

ispitivanju u procese osposobljavanja osoba za obavljanje izdvojenih poslova.

Tablica 14: Podaci o postojanju internog osposobljavanja za izdvojena radna mjesta u organizacijama koje su sudjelovale u ispitivanju

Osposobljavate li u Vašoj organizaciji osobe za ovo radno mjesto? Broj

Da, kroz naukovanje učenika strukovnih škola (regulirano ugovorom o naukovanju) 0

Da, kroz učeničku praksu 0

Da, kroz studentsku praksu 2

Da, kroz praksu polaznika obrazovanja odraslih (npr. u pučkim učilištima) 0

Da, kroz stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje)

3

Ne 5

Iz podataka je vidljivo da polovica sudionika koji su ostavili podatke ne sudjeluje i nema razvijene

mehanizme internog osposobljavanja za poslove koje izdvajaju. U ostalom, tri organizacije koriste

mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, a dvije imaju studente na praksi.


60

Procjene potrebnih razina različitih kompetencija

Osim što su sami upisivali vještine i kompetencije koje smatraju ključnima za obavljanje radnih

zadataka izdvojenih zanimanja, sudionici su i za svako radno mjesto trebali procijeniti i razinu

razvijenosti sljedećih kompetencija i vještina:

komuniciranja na hrvatskom jeziku – usmeno i pismeno

komuniciranja na stranom jeziku

matematičke pismenost i osnovnih znanja iz znanosti i tehnologije

poznavanja rada na računalu

spremnosti na učenje

inicijativnosti i poduzetnosti

društvenih i građanskih kompetencija (uspješno komuniciranje i suradnja s drugim ljudima, te poštivanje različitosti, otvorenost za različite običaje i kulture)

kulturalne osviještenosti i kreativnog (umjetničkog) izražavanje

grupe generičkih vještina (poput odgovornosti, timskog rada i analitičkih vještina), te

grupe psihomotoričkih sposobnosti.

Skale na kojima su sudionici procjenjivali pojedine kompetencije i vještine/sposobnosti te rezultati u

vidu broja njihovih odgovora (frekvencije) prikazani su tablično (Tablice 15 – 25). Najfrekventnije

ćelije obojane su. Svaka procjena imala je 6 stupnjeva pri čemu je 0 označavala „Nema potrebe za

navedenom kompetencijom“, a ostali stupnjevi (1-5) predstavljali su različite razine potrebe za

razvijenošću pojedinih znanja, vještina i sposobnosti. Tablični prikazi također daju i podatak o

aritmetičkoj sredini pojedinih procjena. Nakon tablične prezentacije svih podataka interpretiraju se

prosječne vrijednosti procjena potrebnog stupnja razvijenosti pojedinih kompetencija i vještina.

Komuniciranje na hrvatskom jeziku

Tablica 15: Procjena potrebnog stupnja razvijenosti usmenog komuniciranja na hrvatskom jeziku za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja (frekvencije)

Usmeno komuniciranje na hrvatskom jeziku Broj

0 Ova kompetencija nije potrebna 0

1 Može pročitati kraći tekst i jednostavne formulare, upute, natpise i sl. S razumijevanjem, te usmeno prenijeti jednostavnu poruku (npr. Kratku uputu, odgovoriti na jednostavna pitanja)

0

2 Može usmeno prenijeti složeniju poruku, razmijeniti informacije ili tražiti informacije (npr. Naručiti nešto, odgovoriti na zahtjev klijenta ili kupca)

0

3 Može usmeno smisliti i prenijeti informaciju, objašnjenje, uputu, dati svoje mišljenje ili postaviti upit (npr. Izvješće o poslovanju, objašnjenja poslovnih situacija u manjim grupama), može odabrati i objediniti informacije iz različitih izvora i razlikovati važne od nevažnih informacija

2

4 Posjeduje bogati opći i tehnički vokabular (rječnik), može predstaviti i interpretirati ideje i izvoditi složene zaključke uz upotrebu tehničkog znanja i opće kulture

5

5

Može smisliti i prenijeti složenu poruku, odabrati prikladne riječi i stila s obzirom na temu i publiku, (npr. Savjetovanje, pregovaranje, motiviranje, izražavanje stava i mišljenja u javnosti, javni nastupi pred raznolikom publikom), te može tumačiti složena izvješća, knjige i sl. Uz izvođenje složenih zaključaka i upotrebu specijaliziranih znanja

3

ARITMETIČKA SREDINA 4.1


61

Tablica 16: Procjena potrebnog stupnja razvijenosti pismenog komuniciranja na hrvatskom jeziku za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja (frekvencije)

Pismeno komuniciranje na hrvatskom jeziku Broj

0 ova kompetencija nije potrebna 0

1 može napisati jednostavni kratki tekst u skladu s jezičnim pravilima (npr. vlastiti podsjetnik, popuniti zadani obrazac i sl.)

0

2 može sastaviti jednostavan poslovni dopis (npr. dobavljaču, kupcu ili nekom poslovnom suradniku) 0

3 može napisati tekst kojim informira, objašnjava, traži informacije, izražava mišljenja ili daje smjernice (npr. izvješće o poslovanju, ugovor, objašnjenja poslovne situacije)

1

4 posjeduje bogat opći i tehnički vokabular, može napisati strukturirani tekst u kojem se prikazuju značajne informacije, nalazi, interpretacije (npr. izvješća na temelju kojih se mogu donositi odluke, preporuke za vodstvo) te procijeniti kvalitetu teksta

8

5 može napisati duži složeni tekst čiji sadržaj je originalan ili je nastao na temelju više različitih izvora (npr. poslovni plan, marketinški plan za nacionalnu kampanju, znanstveni rad, umjetničko djelo)

1


Komuniciranje na stranom jeziku

Tablica 17: Procjena potrebnog stupnja razvijenosti komuniciranja na stranom jeziku za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja (frekvencije)

Komuniciranje na stranom jeziku Broj

0 nema potrebe za poznavanjem stranih jezika 0 1 5

Engleski Njemački Talijanski

1

može koristiti poznate svakodnevne izraze i jednostavne rečenice. Može predstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima (primjerice, o tome gdje živi, o osobama koje poznaje i o stvarima koje posjeduje), može voditi jednostavni razgovor pod uvjetom da sugovornik govori polako i razgovijetno te da je spreman pomoći (ZEROJ A1)

0 2 0

2

može razgovarati u jednostavnim i uobičajenim situacijama o poznatim temama i aktivnostima, može jednostavno opisati svoje obrazovanje, neposrednu okolinu te sadržaje iz područja zadovoljavanja neposrednih potreba. Može napisati jednostavan tekst o poznatoj temi ili temi od osobnog interesa, opisati događaje i ukratko objasniti svoje stavove i planove (ZEROJ A2)

1 1 1

3

može pratiti standardni razgovor o temama s kojima se redovito susreće na poslu, u školi, u slobodno vrijeme itd. Može se snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja. Može razumjeti složeniji tekst o raznim temama, uključujući tehničke rasprave iz svog stručnog područja. Može napisati jasan, detaljni tekst o velikom broju tema te detaljno objasniti svoja stajališta (ZEROJ B1 i B2)

2 2 0

4

može shvatiti složene, duže tekstove iz različitih područja i prepoznati implicitna značenja. Može se izražavati tečno i neusiljeno. Može uspješno komunicirati u društvenim, akademskim i poslovnim situacijama. Može napisati jasan, složen, detaljni tekst o složenim temama pokazujući da se uspješno služi jezikom (ZEROJ C1)

4 0 0

5

može bez poteškoća shvatiti i protumačiti sve što čuje ili pročita. Može sažeti informaciju iz različitih usmenih ili pisanih izvora, suvislo i jasno prenositi argumente i činjenice. Može se izražavati neusiljeno, vrlo tečni i precizno te razlikovati i finije nijanse značenja čak i u složenijim situacijama (ZEROJ C2)

3 0 0

ARITMETIČKA SREDINA 3.9 2.0


62

Matematička pismenost i osnovna znanja iz znanosti i tehnologije

Tablica 18: Procjena potrebnog stupnja razvijenosti matematičke pismenosti i osnova znanja iz znanosti i tehnologije za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja (frekvencije)

Matematička pismenost i osnovna znanja iz znanosti i tehnologije Broj

0 Nema potrebe za ovom kompetencijom 0

1

Upotreba osnovnih matematičkih i tehnoloških operacija, jednostavne računske operacije, zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje (npr. Rad s gotovinom na blagajni, registriranje brojčanih podataka); poznavanje i upotreba osnovnih mjernih jedinica (npr. mjerenje i primjereno prikazivanje duljine, promjera, opsega, težine, zapremine, vremena)

0

2

Istodobna upotreba više jednostavnih matematičkih i tehnoloških operacija (npr. procjene troškova, materijala, vremena potrebnog za obavljanje neke aktivnosti, kalkulacije cijena proizvoda/usluga); jednostavne operacije na mjernim skalama, pretvaranje vrijednosti unutar jednog mjernog sustava (npr. Odmjeravanje sastojaka nekog recepta kod kuhanja, multipliciranje istih mjera)

1

3

Upotreba više matematičkih i tehnoloških operacija istovremeno što obično uključuje nekoliko koraka (npr. procjene, usporedbe bazirane na brojčanim podacima); mjerenje složenijih predmeta upotrebom više različitih skala, poznavanje i sposobnost korištenja specijaliziranih mjernih instrumenata (npr. precizno mjerenje upotrebom specijalizirane mjerne opreme, mjerenje zakrivljenih predmeta)

3

4

Upotreba složenih matematičkih i tehnoloških postupaka (npr. planiranje i nadgledanje budžeta malih ili kratkotrajnih projekata, analize, usporedbe i prikazivanje rezultata poslovanja primjerenim matematičkim postupcima iz više izvora); upotreba mjernih jedinica i skala za složenije proračune (npr. određivanje kursa, korištenje složenih matematičkih funkcija u svrhu mjerenja ili izračuna)

4

5

Upotreba složenih matematičkih modela i tehnoloških postupaka i mogućnost njihove primjene na rješavanje problema (npr. analitičke analize poslovanja, prognoziranje trendova u poslovanju, provjeravanje postavljenih hipoteza); operiranje mjernim jedinicama i skalama (npr. Indirektne procjene na mjernim skalama pojava i procesa koji se ne mogu direktno izmjeriti, indirektna mjerenja korištenjem geometrije, trigonometrije)

2


Poznavanje rada na računalu

Tablica 19: Procjena potrebnog stupnja poznavanja rada na računalu za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja (frekvencije)

Poznavanje rada na računalu Broj

0 Nema potrebe za radom na računalu 0

1 Minimalno korištenje strojeva i opreme koju kontrolira računalo, znanje ograničeno na nekoliko temeljnih komandi bez potrebe poznavanja računalnog programa

0

2 Korištenje računala za pohranjivanje, pretraživanje, pronalaženje i obradu informacija korištenjem unaprijed određenih programa, slanje i primanje elektroničke pošte, jednostavnije obrade teksta i upravljanje datotekama

0

3 Upotreba šireg raspona računalnih mogućnosti i opcija, kreiranje i modificiranje proračunskih tablica, stvaranje dokumenata uz poznavanje mogućnosti oblikovanja teksta, upotreba računala za stvaranje originalnih crteža ili ilustracija

1

4

Izvođenje složenih zadataka koji uključuju odabir primjerenog računalnog programa za rješavanje nastalih problema, složenu upotrebu mogućnosti računalnih programa i integriranu upotrebu više programskih paketa – kreiranje složenih publikacija ili prezentacija s uključenim objektima stvorenim u drugim programima, kreiranje baza podataka

3

5 Korištenje računala za rješavanje složenih problema koja iziskuju procjenu potrebe za informacijskom tehnologijom, odabir programskih rješenja, pisanje i prilagodba računalnih programa sukladno specifičnim svrhama, postavka i modeliranje računalne mreže

6



63

Spremnost na učenje

Spremnost na učenje obuhvaća sposobnost organiziranja i praćenja vlastitog učenja i ustrajanja u

učenju, uključujući i organizaciju vremena za učenje i informacija te svijest o vlastitim potrebama za

učenjem i prilikama za učenje kao i primjenu novih znanja.

Tablica 20: Procjena potrebnog stupnja razvijenosti spremnosti na učenje za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja (frekvencije)

Spremnost na učenje Broj

0 Nema potrebe za ovom kompetencijom 0

1 Učenje uz potporu i poticanje uz vanjsku kontrolu učenja u uglavnom formalno organiziranom okružju (uči jer mora)

0

2 Učenje uz potporu i poticanje uz prepoznavanje vlastitih slabosti u vještinama i kvalifikacijama (uči jer je svjestan da mora)

0

3 Učenje uz vanjsku potporu i poticanje, koristi samostalno odabrane dodatne izvore (uči jer mora i hoće)

0

4 Samostalno učenje, razvija vlastite strategije učenja uz vanjsku potporu (institucionalnu ili drugu) i kontrolu (uči jer hoće i treba)

3

5 Razvijena sposobnost samostalnog učenja (korištenjem različitih medija: knjige, internet, stručni časopisi), samostalno organizira, upravlja, i vrednuje učenje (uči jer hoće)

6


Inicijativnost i poduzetnost

Inicijativnost i poduzetnost znače sposobnost zaposlenika da pretvore ideje u djela, a uključuju

kreativnost, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika, te sposobnost planiranja i vođenja

aktivnosti prema postizanju ciljeva.

Tablica 21: Procjena potrebnog stupnja razvijenosti inicijativnosti i poduzetnosti za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja (frekvencije)

Inicijativnost i poduzetnost Broj

0 – nema potrebe za inicijativnosti i poduzetnosti na ovom radnom mjestu 0

1 – samostalno uočava prilike u okruženju 0

2 – uočava prilike i pokazuje inicijativnost 0

3 – stvara ideje i nastoji ih pretočiti u konkretne akcije 5

4 – realno procjenjuje i stvara ideje te je spreman na preuzimanje rizika 1

5 – uvodi i podržava inovacije, preuzima rizik i odgovornosti 4


Društvene i građanske kompetencije

Društvene i građanske kompetencije odnose se na ponašanja koja omogućuju učinkovito

sudjelovanje u društvenom životu i komuniciranje s ljudima u različitim okruženjima. Uključuju

pokazivanje tolerancije, suosjećanja i razumijevanje različitih gledišta. Građanska kompetencija


64

zasniva se na razumijevanju pojma demokracije, jednakosti i građanskih prava i podrazumijeva

sposobnost sudjelovanja u javnom životu i zainteresiranost za probleme lokalne zajednice. Sudionici

su procjenjivali dvije dimenzije potrebe razvijenosti društvenih i građanskih kompetencija: dimenziju

uspješnog komuniciranja i suradnje s drugim ljudima te dimenziju poštivanja različitosti i otvorenosti

za različite kulture.

Tablica 22: Procjena potrebnog stupnja razvijenosti društvenih i građanskih kompetencija za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja (frekvencije)

Društvene i građanske kompetencije

I: Uspješno komuniciranje i suradnja s drugim ljudima

II: Poštivanje različitosti, otvorenost za različite običaje i kulture

Broj Broj

0 – nema potrebe 0 0

1 – minimalna potreba 0 2

2 – potrebna u maloj mjeri 0 1

3 – potrebna u srednjoj mjeri 2 0

4 – potrebna u velikoj mjeri 4 4

5 – izrazito potrebna 3 1

Bez odgovora 1 2

ARITMETIČKA SREDINA 4.1 3.1

Kulturalna osviještenost i kreativno (umjetničko) izražavanje

Kulturalna osviještenost procjenjivana je u svoje dvije dimenzije koje uključuju spoznaje o lokalnom,

nacionalnom i europskom kulturnom naslijeđu (glazba, umjetnosti, književnost) i njihovom mjestu u

svijetu te poznavanje glavnih kulturnih dobara i suvremenu kulturu. Također, uključuje uvažavanje

važnosti kreativnog izražavanja ideja i osjećaja u različitim oblicima.

Tablica 23: Procjena potrebnog stupnja razvijenosti kulturalne osviještenosti i kreativnog izražavanja za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja (frekvencije)

Kulturalna osviještenost i kreativno (umjetničko) izražavanje Broj

0 – nema potrebe 3

1 – minimalna potreba 0

2 – potrebna u maloj mjeri 1

3 – potrebna u srednjoj mjeri 4

4 – potrebna u velikoj mjeri 0

5 – izrazito potrebna 0

Bez odgovora 2


Sljedeći grafički prikaz (Slika 1) daje usporedni prikaz prosječnih vrijednosti procjena potrebnog

stupnja razvijenosti različitih kompetencija za obavljanje radnih zadataka koje izdvajaju poslodavci.

Ono što je vidljivo je da najveći stupanj razvijenosti poslodavci očekuju od spremnosti za učenjem te


65

poznavanju rada na računalu, a visokima procjenjuju i potrebu za razvijenim usmenim i pismenim

izražavanjem na materinjem jeziku te kompetenciju iz skupine društvenih i građanskih –

komuniciranju i suradnji s drugim ljudima.

Slika 1: Prosječne vrijednosti potrebnog stupnja razvijenosti različitih kompetencija za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja S druge strane, potrebu za razvijenim kompetencijama poput kulturalne osviještenosti i kreativnim

izražavanjem te poštivanjem različitosti i otvorenosti za druge kulture u obavljanju poslova

politehničkog područja sudionici procjenjuju tek prosječnom.


66

Generičke vještine

Sudionici su procjenjivali i širok skup generičkih vještina, njih 16. Popis tih vještina nalazi se u Tablici

24 uz kratki opis toga što svaka od njih podrazumijeva, te frekvencije odgovora u pojedinim

kategorijama procjena.

Tablica 24: Procjena potrebnog stupnja razvijenosti generičkih vještina za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja (frekvencije)

GENERIČKE VJEŠTINE

Nema potreb

e za

vještinom

Minimalno potrebna

Potrebna u manjoj mjeri

Potrebna u srednjom

mjeri

Potrebna u velikoj mjeri

Izrazito potrebn

a

Donošenje odluka

Sposobnost samostalnog odabira između više mogućnosti koji će dovesti do rješenja problema ili željenog cilja

0 0 0 3 5 1

Odgovornost

Savjesno, valjano obavljanje radnih zadataka uzimajući u obzir osobna prava i obaveze kao i prava i obaveze prema drugima i okolini

0 0 0 0 4 5

Upravljanje ljudima

Usmjeravanje, koordiniranje i praćenje rada drugih, te motiviranje i pružanje mogućnosti za razvoj

1 0 1 3 3 1

Upravljanje resursima

Planiranje i praćenje rada s resursima (financijskim, materijalnim, opremom, sredstvima za rad i sl.)

1 1 0 4 2 1

Timski rad

Sudjelovanje u radu s drugima koji uključuje razumijevanje, poštivanje razlika u mišljenju, slušanje i konzultiranje

0 0 0 0 7 2

Suosjećanje (empatija) Sposobnost razumijevanja osjećaja i stanja drugih ljudi i adekvatnog reagiranja na njih

0 0 2 4 3 0

Uvjeravanje i utjecanje

Vještina postizanja vlastitih ciljeva, tj. Utjecaja na ponašanje drugih kroz razgovor ili neki drugi način komunikacije

0 1 1 3 3 0

Prezentacijske vještine

Sposobnost jasnog, tečnog i argumentiranog prenošenja ideja u usmenom ili pismenom obliku

0 0 0 3 5 1

Analitičke vještine

Sposobnost prikupljanja i sagledavanja raznih informacija i perspektiva, provjeravanja pretpostavki donesenih na temelju njih i donošenja zaključaka/rješenja.

0 0 0 1 4 4

Kreativnost i inovativnost Stvaranje novih ideja, usluga, proizvoda, načina rada i njihova primjena u radu

0 0 0 2 6 1

Organiziranje i planiranje

Uočavanje potreba i reakcija klijenata i odgovaranje na njih na profesionalan, ljubazan i učinkovit način

0 0 0 1 7 1

Usmjerenost na potrebe klijenata (stranaka)

Sposobnost postavljanja ciljeva, planiranja izvedbe, vremenskog tijeka rada i praćenja rada

0 0 0 4 4 1


67

Usmjerenost na rezultate rada

Praćenje i održavanje visoke kvalitete rada i produktivnosti

0 0 0 0 6 3

Prilagodljivost

Sposobnost prilagođavanja novinama u radu i okolini, prihvaćanje promjena uz održavanje kvalitete rada

0 0 0 1 4 4

Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola

Sposobnost kontroliranja svojih osjećaja i ponašanja u emocionalnim situacijama i u komunikaciji s drugim osobama

0 0 1 3 5 0

Svjesnost o važnosti očuvanja okoliša

Poznavanje pravila o zaštiti okoliša i njihovo pridržavanje u radu

1 1 0 1 5 1

Spomenimo i da je na pitanje postoji li još neka opća vještina potrebna za uspješan rad na ovom

radnom mjestu, jedan sudionik naveo: spremnost na dodatne edukacije i usavršavanja.

Iako je već iz podataka o frekvencijama, i pogled na obojane ćelije, jasno kojim generičkim

vještinama poslodavci pripisuju najveću potrebu, Slika 2 daje usporedan pregled prema aritmetičkim

sredinama procjena svake od njih.

Slika 2: Prosječne vrijednosti procjena potrebnog stupnja razvijenosti generičkih vještina za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja


68

Općenito se može reći da niti jedna od navedenih 16 generičkih vještina nije procijenjena

ispodprosječnom. Uvjeravanje i utjecanje te suosjećanje upravo su najslabije, dakle prosječno

procijenjene vještine. S druge strane, daleko najpotrebnijom procijenjena je vještina odgovornosti

(M=4.6), a zatim i skup vještina poput timski rad, prilagodljivost, usmjerenost na rezultate rada,

kreativnost i inventivnost te analitičke vještine.

Općenito, i među drugim istraživanim populacijama, bivšim i sadašnjim studentima, te u razgovorima

s poslodavcima, profesorima i studentima, takve vještine često su isticane kao bitne za obavljanje

poslova u politehničkom području.

Psihomotoričke sposobnosti

U konačnici sudionici su procjenjivali i skup psihomotoričkih sposobnosti potrebnih za uspješno

obavljanje poslova koje opisuju. Tablica 25 sadrži 7 izdvojenih psihomotoričkih sposobnosti te njihov

kratki opis, kao i distribuciju odgovora sudionika u 6 kategorija procjena.

Tablica 25: Procjena potrebnog stupnja razvijenosti psihomotoričkih sposobnosti za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja (frekvencije)

POTREBA ZA VJEŠTINOM

Nije potrebna

Minimalno potrebna

Potrebna u maloj mjeri

Potrebna u srednjoj

Mjeri

Potrebna u velikoj mjeri

Izrazito potrebna

Preciznost upravljanja strojem ili opremom

Vješto i precizno upravljanje strojevima i ostalom opremom

2 1 1 1 4 0

Koordinacija vida i pokreta

Usklađenost pokreta s vizualnim informacijama

1 2 1 3 2 0

Spretnost ruku

Vješto baratanje predmetima rukama i šakama, podizanje, pomicanje ili spajanje objekata te rad s ručnim alatima

1 3 2 2 1 0

Spretnost prstiju Podrazumijeva fini rad prstima i spretnu manipulaciju sitnim predmetima

1 3 1 3 1 0

Vrijeme reakcije Brzina reagiranja na neki podražaj iz okoline

1 1 3 3 0 0

Održavanje usmjerene pažnje

Sposobnost dugotrajnog održavanja pažnje na određeni radni zadatak, npr. Praćenje rada stroja, signalnih uređaja i sl.

0 0 1 2 5 1

Tjelesna snaga i izdržljivost

Podrazumijeva rad s teškim predmetima, dugotrajno hodanje, penjanje, stajanje, dizanje tereta i sl.

2 5 1 1 0 0

Već iz podataka o frekvencijama odgovora sudionika u pojedinim kategorijama procjena potreba

ukazuju da je od ponuđenih 7 psihomotoričkih sposobnosti za poslove koje opisuju poslodavci

najpotrebnijom procijenjeno održavanje pažnje – polovica sudionika tu sposobnost smatraju

potrebnom u velikoj mjeri. S druge strane, potreba je najmanja za snagom i izdržljivošću, pri čemu

polovica sudionika tu sposobnost smatra minimalno potrebnom.


69

Dodatnu potvrdu daje i prikaz koji slijedi i koji daje usporedni prikaz prosječnih vrijednosti procjena

potreba za određenim sposobnostima kod obavljanja poslova politehničkog područja.

Slika 3: Prosječne vrijednosti procjena potrebnog stupnja razvijenosti psihomotoričkih sposobnosti za obavljanje radnih zadataka izdvojenih zanimanja

Blago iznadprosječno potrebnom psihomotoričkom sposobnošću sudionici procjenjuju tek potrebu

za održavanjem usmjerene pažnje, a sljedeća prema veličini procijenjene potrebe nalazi se

preciznost upravljanja strojem ili opremom. Najslabije procijenjena je potreba za snagom i

izdržljivošću te spretnost ruku i prstiju.

Već ove procjene ukazuju i na vrstu posla koji ne podrazumijeva tjelesne napore, a zadnji dio

rezultata donosi još neke podatke o karakteristikama radnih mjesta s obzirom na mjesto i okoliš te

radno vrijeme i fizičke napore koje posao podrazumijeva.


70

Karakteristike radnog mjesta

Zadnji set pitanja u upitniku ispitivao je karakteristike radnog mjesta. Kako prikazuju podaci u

Tablicama 26 – 29 radi se o zanimanjima čiji se radni zadaci velikim dijelom obavljaju u zatvorenom

prostoru, a od obilježja okruženja moguće je izdvojiti rad pod umjetnim svjetlima kao značajniju

odrednicu (Tablica 27).

Tablica 26: Podaci o mjestu rada izdvojenih zanimanja u politehničkom području

Mjesto rada Broj

U prostoriji / u zatvorenom 7

Na otvorenom 0

I u prostoriji i na otvorenom 2

Ostalo 0

Tablica 27: Obilježja radnog okoliša izdvojenih zanimanja u politehničkom području

Obilježja radnog okoliša Broj Obilježja radnog okoliša Broj

Vruće 0 Zračenja 0

Hladno 0 Eksplozivi 0

Vlažno 0 Umjetna rasvjeta 6

Nečisto 0 Strujanje zraka 1

Buka 2 Toksično 0

Nagle promjene temperature 0 Ništa od navedenog 4

Vibracije 0

Kada je u pitanju radno vrijeme, u većini slučajeva radi se o poslovima koji ne obuhvaćaju rad u

smjenama, noćni rad i rad praznicima i nedjeljom (N=5). Ipak, povremeno se pojavljuje i potreba za

radom subotom ili navečer (N=5).

Tablica 28: Obilježja radnog vremena izdvojenih zanimanja u politehničkom području

Obilježja radnog vremena Nikad Povremeno Često ili uvijek Bez odgovora

Rad u smjenama 5 0 1 3

Rad navečer 4 5 0 0

Rad noću 5 2 0 2

Rad subotom 3 5 0 1

Rad nedjeljom i praznikom 5 1 0 3


71

Konačno, dugotrajno sjedenje izrazito je obilježje poslova koje navode poslodavci u opisu zanimanja,

a tek u nekoliko slučajeva pojavljuju se i dugotrajno čučanje, savijeni položaj tijela, te dugotrajno

hodanje ili stajanje (Tablica 29).

Tablica 29: Tipične tjelesne aktivnosti izdvojenih zanimanja u politehničkom području

Tjelesne aktivnosti tipične za radno mjesto Broj Tjelesne aktivnosti tipične za radno mjesto

Broj

Dugotrajno sjedenje 6 Dugotrajno čučanje 1

Rad u savijenom položaju 1 Dugotrajno klečanje 0

Učestalo penjanje 0 Rad u ležećem položaju 0

Dugotrajno balansiranje 0 Učestalo bacanje 0

Učestalo sagibanje 1 Dugotrajni koordinirani rad ruku i nogu 0

Dugotrajno hodanje 1 Dugotrajno guranje 0

Dugotrajno stajanje 2 Ništa od navedenog 2


72

Zaključak anketnog ispitivanja poslodavaca upitnikom HZZ-a

U svrhu zahvaćanja šireg profila poslodavaca u politehničkom području, procjene njihova interesa za

postojanje zanimanja te analize kompetencija/vještina potrebnih za njihovo obavljanje, anketni

upitnik koji je razvio Hrvatski zavod za zapošljavanje poslan je na preko sto e-mail adresa tvrtki koje

zapošljavaju osobe s obrazovanjem u politehničkom području. Upućena im je molba da opišu radna

mjesta na kojima imaju zaposlene tako obrazovane osobe te potrebne kompetencije za njihovo

obavljanje.

Vraćeno je 13 anketnih upitnika, ali na većinu pitanja je odgovorilo samo 10 poslodavaca. Iako

podatkovno ograničeno, istraživanje ipak daje neke osnovne uvide u trenutnu situaciju na tržištu

rada kada su u pitanju osobe politehničkog obrazovanja. Također, skupljeni su korisni deskriptivni

podaci o glavnim aktivnostima te kompetencijama za 10-ak radnim mjesta u politehničkom području

(Tablica 9).

Općenito, radne organizacije koje su sudjelovale u istraživanju prosječno imaju 400 zaposlenika, u

privatnom su vlasništvu, a bave se različitim djelatnostima pri čemu je moguće izdvojiti dvije skupine:

one koji se bave djelatnostima vezanima uz elektromotore, te one vezane uz informatičke poslove.

Većina ih djeluje preko 25 godina i djeluje i na domaćem i na stranom tržištu.

Zanimanja i odgovori koja za njih daju u ispitivanju su: zavarivač, inženjer mehatronike (N=2),

elektroinženjer (N=2), tehnolog, inženjer računarstva (N=2), inženjer informacijskih tehnologija,

aplikacijski inženjer te web/multimedijalni dizajner. Za većinu navedenih zanimanja:

- potrebna je neka razina visokog obrazovanja (prvenstveno diplomsko obrazovanje);

- prosječna vrijednost uvođenja u posao je 10 godina;

- najprikladnijim načinom stjecanja praktičnih vještina je tijekom školovanja ili uvođenjem u

posao, dok je najmanje prikladan način stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog

odnosa;

- polovica sudionika nema razvijene mehanizme internog osposobljavanja;

- većina nužnim smatra redovno stručno usavršavanje, prvenstveno interno organizirano.

Najvažnija saznanja ovog dijela ispitivanja vezana su uz procjenu poslodavaca o potrebnoj razini

razvijenosti kompetencija i vještina za obavljanje radnih zadataka na radnim mjestima koja opisuju:

- najveću potrebu procjenjuju spremnosti za učenjem te poznavanju rada na računalu, a

visokima procjenjuju i potrebu za razvijenim usmenim i pismenim izražavanjem na

materinjem jeziku te komuniciranju i suradnji s drugim ljudima;

- među generičkim vještinama, daleko najpotrebnijom procijenjena je odgovornost, a zatim i

timski rad, prilagodljivost, usmjerenost na rezultate rada, kreativnost i inventivnost te

analitičke vještine. Uvjeravanje i utjecanje te suosjećanje najslabije su, prosječno,

procijenjene vještine. Općenito, i drugi dijelovi istraživanja takve vještine ističu kao bitne za

obavljanje poslova u politehničkom području;


73

- od psihomotoričkih vještina, blago iznadprosječno sudionici procjenjuju potrebu za

razvijenom sposobnošću za održavanjem usmjerene pažnje, a najslabije potrebu za snagom i

izdržljivošću;

Općenito, neke karakteristike tih radnih mjesta su rad u zatvorenim prostorima koji uglavnom ne

obuhvaća rad u smjenama, praznicima, nedjeljom te noćni rad, a bitna im je karakteristika

dugotrajno sjedenje.


74

4) Fokus grupe sa studentima i nastavnicima

Studente i nastavnike TVZ-a dodatno smo ispitali kvalitativnom metodologijom tako da smo proveli

četiri grupne diskusije – dvije sa studenima i dvije s nastavnicima (asistentima i višim predavačima).

Grupne diskusije (tzv. fokus grupe) jedna su od najčešćih metoda prikupljanja podataka kvalitativnog

tipa. Kvalitativna istraživačka metodologija omogućuje dublji pristup problemu određivanja ključnih

kompetencija za zanimanja kojima se bave bivši studenti TVZ-a. Specifičnije, željeli smo produbiti

uvid u to koje su ključne kompetencije i vještine potrebne za ispunjavanje radnih zadataka u tim

zanimanjima, te koje kompetencije nedostaju ili ne postoje, odnosno za kojima postoji potreba i koje

treba razvijati u skladu s promjenama na tržištu rada. Svojom usmjerenošću na cjelinu problema,

ovom metodologijom se lakše prepoznaje višedimenzionalnost pojava kao što su kompetencije

potrebne za izvršavanje nekog posla. Prednost ovakvog pristupa je i što direktno od pojedinaca

dobivamo velik broj informacija o tome što je problem, tko je njime pogođen, zašto je do njega došlo

i gdje su njegova rješenja.

Svi sudionici diskusija sa studentima bili su uspješni studenti TVZ-a, u najvećem broju stipendisti. U

prvoj grupnoj raspravi sudjelovalo je šestero studenata prve godine specijalističkog studija: troje s

elektrotehnike (od kojih je dvoje završilo stručni studij mehatronike, a jedan elektrotehnike) te troje

s informatike (koji su završili stručni studij informatike i računarstva). S obzirom na to da se prvoj

grupnoj raspravi nije odazvao niti jedan student sa smjera graditeljstva, nakon nekoliko dana

organizirana je dodatna fokus grupa u kojoj je sudjelovalo dvoje studenata stručnog studija te jedan

student specijalističkog studija sa smjera graditeljstva.

U grupnim rasprava sudjelovalo je ukupno 7 asistenata i nastavnika TVZ-a koji su bili podijeljeni u

dvije grupne diskusije. Troje nastavnika sudjelovalo je sa smjera graditeljstva, troje s mehatronike te

jedan s informatike.

U nastavku iznosimo zajedničke nalaze grupnih diskusija, uz detaljniju analizu odgovora s obzirom na

smjer studija uz eventualno naglašavanje sličnosti i razlike među studentima i nastavnicima.

Željena zanimanja

Premda je među studentima bilo i onih koji se još nisu odlučili kojim bi se zanimanjem najradije

bavili, velika većina njih je spremno odgovarala kojim bi se poslovima bavili u budućnosti kad bi za to

imali idealne uvjete. Njihovi pak nastavnici navode da postoje u svakom od smjerova zanimanja koja

su atraktivnija i studentima zanimljivija.

Studenti specijalističkog studija informatike složni su bili u tome da bi se najradije bavili razvijanjem

web aplikacija, tzv. web developmentom, pri čemu im je zasad svejedno za koji bi sektor

gospodarstva radili. Njihovi pak nastavnici misle da su studentima najatraktivnija zanimanja vezana

uz održavanja i organizaciju ureda (tzv. sistemaši). Zanimljivo je da nastavnici jesu primijetili da su svi


75

izborni kolegiji koje su uveli, a vezani su uz razvoj web aplikacija i android aplikacija među

studentima jako atraktivni.

Odgovori studenata specijalističkog studija elektrotehnike bili su raznoliki, a među njima su se

spominjali poslovi auto-dijagnostike, elektrostrojarstva te projektiranja PLC ormara i sličnih zadataka

automatizacije u industriji.

Raznolike odgovore davali su i studenti stručnog i specijalističkog studija graditeljstva: dok bi nekima

najbolje odgovarao posao voditelja gradilišta, drugi bi radije uredski posao u nekom projektantskom

birou ili u nekoj javnoj ustanovi, npr. Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Neki su

sudionici spomenuli da bi, kad za to steknu dovoljno iskustva, voljeli otvoriti i voditi svoju privatnu

tvrtku. Njihovi pak nastavnici smatraju da je većina studenata usmjerena na gradilišta i da im je to

najprivlačniji dio struke, a njihovo je mišljenje da je trenutno više potreba za stručnjacima

niskogradnje i da je to područje u kojima bi studente trebalo usmjeravati.

„Naši su najčešće zainteresirani za gradilište, ali nisu svi. Tu se vidi što se radi i to je mnogima

interesantno i zato mnogi vole kad ih odvedemo na gradilište i slično i tako se zapale dodatno

i zaljube i ne može ih se više maknuti odatle.“ (nastavnik)

Kad ih se pita za razloge zbog kojih bi se voljeli baviti navedenim zanimanjima, većina sudionika ističe

intrinzične motive kao što su zanimljivost samog posla, dok se njihovi nastavnici boje da su makar

jednim dijelom studentski interesi vođeni i željom za što lakši i jednostavnijim studiranjem, odnosno

ulaganjem što manje napora.

„Bitno mi je da mogu primjenjivati znanja koja imam i da sam zadovoljan poslom.“ (student)

Dio se njih (uglavnom studenti elektrotehnike) za navedena zanimanja zainteresirao na fakultetu kad

su došli u doticaj s vezanim sadržajima, a dio zna da će se baviti tim poslovima još od djetinjstva.

Većina sudionika odgovara da se pri odabiru zanimanja nisu vodili time kakvo je stanje pronalaženja

takvih posla na tržištu rada.

Kompetencije potrebne na tržištu rada

Kompetencije koje su studenti navodili kao potrebne za obavljanje njihovog željenog posla,

očekivano su varirale ovisno o smjeru studija. No, sudionici su bili složni u tome da su kao najbitnije

vidjeli poznavanje rada nekih konkretnih softverskih alata. Informatičari su pritom isticali

programske jezike i alate potrebne za web dizajn, programiranje, održavanje weba, baze podataka

(npr. Java, C++…). Njihovi nastavnici se u tome slažu i navode da se oni trude biti stalo u toku i

prilagođavati i uvoditi nove sadržaje kako bi njihovi studenti dobivali najsuvremenija znanja. Ističu

svoju frustraciju činjenicom da im je postupak promjene programa i unaprjeđenja programa prilično

složen te smatraju i da su u nepravednom položaju s te strane u odnosu na Sveučilište.


76

„Mi imamo vezane ruke, ne smijemo odgovarati na potrebe tržišta trenutno jer nam

zakonska regulativa to ne dozvoljava.“ (nastavnik)

S druge strane, studenti elektrotehnike isticali su važnost poznavanja različitih tehnoloških rješenja

koja ovise o proizvođaču pojedine opreme (npr. Siemens). Od softverskih alata navodili su AutoCAD,

EPLAN, Eagle i druge alate za crtanje shema te Excell.

Nastavnici sa smjera mehatronike navode kako bi usvajanje kompetencija na njihovom smjeru, te na

smjeru elektrotehike bile ovelike olakšan kad bi imali laboratorije i simulacijske strojeve za učenje,

no nažalost za to nema financijskih i tehničkih uvjeta.

Studenti graditeljstva važnima vide sposobnost organiziranja i upravljanja ljudima te planiranja

budžeta (za posao voditelja gradilišta), umijeće projektiranja (jednostavnijih) objekata, poznavanje

građevinskih materijala, statike i konstrukcija, tehničke mehanike, tehnologije građenja i uporabe

različitih strojeva te poznavanje relevantnih zakona. Nastavnici ističu da studenti na studiju

graditeljstva zaista dobivaju puno praktičnih i stručnih znanja koji ih čine spremnijima za posao kad

izađu na tržište rada. Navode da prilagođavaju sadržaje na način da ih njihovi studenti što bolje

razumiju iako imaju manje temeljnih znanja (matematike, fizike i mehanike).

Generičke kompetencije, koje su studenti navodili kao potrebne svim inženjerima, bile su: logičko

zaključivanje, timski rad i druge komunikacijske i socijalne vještine, te pouzdanost i samostalnost u

rješavanju problema.

Usporedba potrebnih kompetencija s onima stečenima na studiju

Najveću usklađenost između kompetencija koje su potrebne za izvršavanje posla u struci te onih koje

su stekli na studiju vide studenti stručnog studija graditeljstva. Navode da se osjećaju „spremnima za

tržište rada“ jer su tijekom studija iz svakog predmeta imali zadatak sami izraditi neki realistični

program. Nastavnici navode da praktične vježbe te odlasci na terene uvelike pomažu i olakšavaju

stjecanje kompetencija na njihovom studiju.

„Profesori imaju iskustva u praksi i predaju nam koristeći primjere iz realnih situacija.“

(student)

Njihovi stariji kolege, studenti specijalističkih studija informatike i elektrotehnike, općenito govoreći

zadovoljni su kompetencijama koje im daje studij no ističu i potrebu za dodatnim prilagođavanjem

studija tržištu rada. Kao prostor za poboljšanje vide dodatni rad u alatima i programskim jezicima koji

se traže od izvršitelja poslova kojima bi se htjeli baviti.


77

„Osnove naučimo, no problem je što s tim osnovama ne možeš nigdje konkurirati,

jednostavno bi trebalo uzeti par oglasa za posao i gledati što traže, pa tako napraviti kolegije

te uzeti stručnjake koji se stvarno time bave.“ (student)

Studenti informatike u razgovoru su otkrili da su dobar broj alata koji poslodavci traže naučili tek

samostalnim radom (npr. Java i programe za izradu web aplikacija). Što se konkretnih sadržaja tiče,

studenti elektrotehnike ističu nedovoljno razvijenu kompetenciju rada u Autocadu, a kao primjer

dobre prakse navode projekte koje su radili u Eplanu, koji su im omogućili uspješno ovladavanje tim

alatom. Zanimljivo je da je nastavnici spominjali da su nudili studentima usvajanje Autocada, no da je

interes studenata bio vrlo mali.

„Na kolegiju smo dobili neke sheme i trebali bi napraviti cijelu instalaciju, crta se u Eplanu. To

je odlično - imamo laboratorijske vježbe i profesor pokaže što treba pomoći, a onda doma

sami sjedimo i napravimo sami sve dok ne shvatimo. Više manje sam si svoja praksa… To je

izborni kolegij a trebao bi biti obavezan.“ (student)

Dobre i loše strane studijskih programa

Studenti programe studija na TVZ-u ocjenjuju pozitivno, no prostor za poboljšanje vide u njegovim

izvedbama. Konkretno, bilo bi dobro poboljšati nastavni kadar odnosno dodatno ih educirati, u

smislu stručnosti, ažuriranja nastave aktualnim sadržajima iz područja te vještina držanja nastave. U

tu svrhu, predlažu vanjsko vrednovanje nastave.

„Ako se očekuje od nas pri zaposlenju da stalno nadograđujemo svoje znanje onda bi se to

trebalo očekivati i od profesora.“ (student)

„Ima profesora na važnim kolegijima koji su preuzeli predavanja od starijih profesora, čak ni

pitanja s kolokvija nisu promijenili.“ (student)

„Na primjer, predmetni nastavnik mi je tvrdio da se bušilica ne može vrtiti u dva smjera.“

(student)

Studenti elektrotehnike napominju važnost počinjanja s konkretnim zadacima i primjerima iz osnove

elektrotehnike, što bi olakšalo praćenje daljnjih kolegija studentima koji dolaze iz gimnazija. U

nastavi bi voljeli dobiti širu sliku nekog područja – učiti procese od početka, a na kraju opažati učinke

rada.

„Mi dođemo na računalo i počnemo programirati PLC, ali nitko nam ne pokaže kako da sami

spojimo taj PLC. Znači mi krećemo od završetka ne od početka.“ (student)

„Treba od početka do kraja sprovesti proces, a ne doći na kraj i reći ti da isprogramiraš i

gotovo.“ (student)


78

„U nekim smo predmetima dobili golemu hrpu koda, koji radi nešto, i to je samo trebalo

kopirati i dalje nastaviti. A taj dio koda je gotovo glavni dio aplikacije i na kraju ništa nisam

naučio jer jedino što možeš napraviti prekopirati taj kod i nadati se da ti radi ubuduće.“

(student)

Profesori često imaju puno obaveza (predaju na više fakulteta ili imaju svoje firme) i nemaju

se vremena pozabavili studentskim projektima za neko natjecanje i sl., a ako i žele, Fakultet za to

često ne izdvaja novce. No, svi su se sudionici složili da ima puno (uglavnom mlađih) nastavnika koji

su otvoreni za sva pitanja, uvijek spremni pomoći i za to odvojiti svoje slobodno vrijeme.

Studenti graditeljstva jako korisnima nalaze radionice na terenu, kojih na njihovom studiju ima puno

i dovoljno dugo traju. Studenti elektrotehnike ističu korisnost izrade završnog rada, kada su

integrirali znanja koja su kroz godine stjecali na različitim kolegijima.

„“Visili“ smo na faksu od jutra do mraka i u biti sve u glavi sabrali što smo učili do tada.“

(student)

Pritom su surađivali s entuzijastičnim profesorima koji inače istraživački surađuju s institutima i

velikim kompanijama. No, isti sudionici navode i to da su mogli proći i linijom manjeg otpora,

izabravši neki jednostavniji zadatak, međutim tada ne bi usvojili potrebne kompetencije bitne za

samostalnu izradu nekog projekta.

„Više je onih koji ne žele, a nitko im neće reći koliko puno mogućnosti imaju - mogu pokazati

taj projekt, mogu izaći na natjecanje i iskoristiti ga za druge stvari. Znači ima puno

mogućnosti koje nisu dovoljno naglašene.“ (student)

Percepcija je nastavnika, naročito na preddiplomskim studijima, da imaju slabo motivirane studente

koji se ne trude dovoljno i koji daju svoj minimum. To je njima kao nastavnicima vrlo frustrirajuće.

Dosta se rasprave vodilo na temu radi li se o njihovoj dobi (mladi ljudi koji su zbunjeni i još ne znaju

što žele) ili se na TVZ upisuju lošiji studenti koji nisu upali na neke druge fakultete. S te strane

smatraju da je jako važno dodatno raditi na promociji TVZ-a među srednjoškolcima i jasnijem

profiliranju što studiji na TVZ-u jesu, a što nisu i koje su njegove jake strane.

„Prvi izbor ili ne prvi izbor, naš posao je da od tih mladih ljudi napravimo što je moguće bolje

stručnjake.“ (nastavnik)

„Student koji je upisao TVZ, u startu očekuje da će se morati manje truditi nego ovaj na FER-

u.“ (nastavnik)

Zanimljiva je suprotna percepcija nastavnika u ovom smislu. Pri tome je navedena razlika u

percepcijama vjerojatno posljedica činjenice da su studenti s kojima se razgovaralo u grupnim

diskusijama najbolji studenti na TVZ-u, dok nastavnici imaju iskustva sa svim studentima.


79

Situacija na diplomskim studijima je puno bolja. Nastavnici navode da su ti studenti vrlo

zainteresirani, zreliji, imaju jasnu viziju posla i znanja koja su im potrebna te da je na tim razinama

studija veći užitak raditi.

„Znaju se pokrenuti baš na trećoj godini se najviše profiliraju i svoju struku baš gutaju, gutaju

znanje, jer oni su stručnjaci, oni nisu inženjeri.“ (nastavnik)

Potreba za dodatnim sadržajima na studiju

Što se samih sadržaja u programu tiče, studenti bi voljeli dati detaljnije povratne informacije o tome

koje bi sadržaje u programu trebalo dodatno razraditi. Općenite smjernice tiču se omogućavanja

odabira više izbornih kolegija (što trenutno nije moguće zbog ograničenja ECTS bodova), otvaranje

već postojećih izbornih kolegija studentima drugih studija te širenja njihove ponude.

Međutim, studenti ne vide potrebu za slušanjem izbornih kolegija s drugih fakulteta – sve što ih

zanima, moglo bi se organizirati na TVZ-u.

Nastavnici vide potrebe da studenti njihovih smjerova stječu neka znanja s drugih smjerova koja su

im potrebna i koja bi svakako poboljšala kvalitetu studija, no u tom pogledu navode nekoliko

problema:

Obavezni kolegiji ostavljaju malo prostora za izbornost

Održavanje nastave na više lokacija otežava studentima da, i kad bi htjeli, slušaju

izborne kolegije s drugih smjerova

Postoji i dio nastavnika s negativnim stavom oko davanja studentima više slobode u

biranju sadržaja, jer smatraju da oni imaju dovoljno obveza na svom temeljom

studiju

Skloniji su da se eventualni interdisciplinarni sadržaji organiziraju unutar studija,

nego da ih studenti slušaju na drugim studijima.

„Da bi bilo logično da slušaju građevinari o nekim informatičkim predmetima, da. Da bi bilo

logično da inženjeri elektrotehnike slušaju neke građevinske predmete, da. Da bi bilo korisno

da građevinari slušaju nešto na elektrotehnici, da. E sad, zašto to nije... „(nastavnik)

„Zato jer im nismo to omogućili i zato što im nismo to čak ni dozvolili. Znači tu treba bit vrlo

iskren, prvo im nismo omogućili, a s obzirom da im nismo omogućili, čak smo u nekim

slučajevima i zabranili. A kad se onemogući i zabrani, naravno da ni interesa nema.“

(nastavnik)

„Znači student treće godine na informatičkom odjelu ima honorarni posao, plaća svoj studij ili

štedi da bi platio specijalistički studij, koji mu neće platit država. Nema on vremena. I onda

još da putuje dnevno sat i pol na jednu stranu pa da se vrati nazad... pa će čekati početak


80

nastave 25 minuta na Građevinskom fakultetu... Ajmo bit realni, to su pragmatični ljudi,

budući inženjeri. Pa ja prvi bi rekao: nemojte ljudi gubit vrijeme.“ (nastavnik)

Studenti graditeljstva predlažu uvođenje nekih tečajeva na studij, za koji bi studenti mogli dobiti

certifikat čije se polaganje inače plaća, npr. izrada energetskih certifikata, zaštita na radu, požarna

zaštita, upravljanje financijama, a od stručnih alata softverski program Revit.

Nastavnici navode da se puno sadržaja nudi kroz njihov centar za cjeloživotno obrazovanje, no da je

interes studenata za tim relativno malen. Kao mogući razlog tome navode i slabu upoznatost

studenata s tim mogućnostima.

Studenti specijalističkog studija elekrotehnike koji su prethodno završili stručni studij mehatronike,

svakako vide potrebu u otvaranju specijalističkog studija mehatronike. U takvom bi studiju poželjno

bilo staviti više izbornih no obaveznih kolegija, kako bi se studenti sami mogli profilirati u područje

koje ih zanima (npr. prema elektrotehnici, strojarstvu ili informatici). Također, sudionici su spomenuli

i ideju razdvajanja informatike i računarstva.

Od vannastavnih sadržaja, sudionici sugeriraju interdisciplinarno natjecanje studenata na TVZ-u, u

kojem bi se povezali svi studiji u timove koji bi radili na nekom projektu (npr. izrada e-bicikla,

hidraponičnog sustava za uzgoj biljaka doma). Takva suradnja već postoji među studentima

matematike i računarstva u izradi web aplikacija.

„Bilo bi dobro da mi studenti budemo dio nekog tima koji radi na nekom projektu, a profesor

da je vođa.“ (student)

Konkurencija

Studenti informatike najveću konkurenciju vide u studentima Fakulteta elektrotehnike i računarstva

te studentima Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. No, naglašavaju i da je

njihovo područje takvo da se njime može baviti svatko tko to zna, neovisno o diplomi. Kompetencije

potrebne za web developere (ali i za mrežu, dizajn i sli.) mogu se steći i na tečajevima u organizaciji

Algebre i sličnih institucija. U više se navrata spomenula i NetAkademija TVZ-a.

Nastavnici se slažu sa studentima, no kao dodatnu konkurenciju navode PMF te Veleučilišta Algebra

te Veleučilište u Velikoj Gorici te Sveučilište Sjever. Navode da su poslodavci skloniji studentima FER-

a u odnosu na njihove studente, no da se stanje polako mijenja i da poslodavci prepoznaju stručna

znanja s kojima dolaze studenti s TVZ-a.

„Oni jednostavno imaju drugačiju krivulju učenja, po tim dimenzijama, po tim

kompetencijama... I izvrsni FER-ovac i izvrsni TVZ-ovac mislim da su jednako izvrsni. Imaju

malo drugačiji naglasak na onome što oni znaju, ali u timu bi bili fantastični.“ (nastavnik)


81

Studenti graditeljstva TVZ-a će se za iste poslove natjecati sa studentima građevinskih fakulteta u

Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku te studentima Geotehničkog fakulteta u Varaždinu. U odnosu na studij

građevine na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, njihove studente procjenjuju

kompetentnijima za projektiranje u statici, no smatraju da je TVZ puno bliži struci nego Sveučilište u

Zagrebu.

Nastavnici pak smatraju da poslodavci studente Grafičkog fakulteta u Zagrebu smatraju puno

kvalitetnijima od svih ostalih studenata i da su oni kategorija sami za sebe, a da se studenti TVZ-a

mogu uspoređivati po znanjima, posebno po stručnim znanjima sa studentima ostalih grafičkih

fakulteta, a naročito sa studentima sa ostalih veleučilišta. Njihove se procjene slažu sa studentskima

u smislu da njihovi studenti imaju manje temeljnih teorijskih, ali zato puno više stručnih znanja, ali da

se to možda još uvijek nedovoljno prepoznaje na tržištu rada. Važnim u prepoznavanju kvalitete TVZ-

a ističu priznavanje diplome TVZ-a od strane stručne Komore.

Studentima elekrotehnike najveća su konkurencija studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva

Sveučilišta u Zagrebu, konkretno smjerovi automatika i energetika, te studenti Fakulteta strojarstva i

brodogradnje istog sveučilišta. Kao prednost studiranja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje ističu

veći broj samostalnih projekata i poticanja na natjecanja. No, sve u svemu, osjećaju se jednako dobro

osposobljenima za rad kao i da su završili neki od konkurentskih fakulteta.

„Sigurno imaju znanje na nekim stvarima veće, ali više njihovo ime znači nego samo to

znanje.“ (student)

Studenti koji su završili stručni studij mehatronike vjeruju da bi se njihov status u očima poslodavaca

znatno poboljšao kad bi njihova titula postojala na burzi.

„Na burzi ne postoji zanimanje mehatroničar - znači mi sad završavamo mehtroniku a na

burzi jednoga stave da je strojar, drugoga da je elektrotehničar, trećeg da je…“ (student)

Nastavnici se slažu u procjenama da ova diploma još uvijek nije dovoljno prepoznata na tržištu rada,

odnosno da poslodavce treba bolje upoznati s kompetencijama koje oni na studiju usvajaju. Ističu da

je mehatronika svakako zanimanje za kojim će potreba na tržištu rada rasti, no da to uvelike ovisi i o

oporavku gospodarstva.

Zaključno, svi sudionici kao najveću prednost studija na TVZ-u vide njihovu praktičnu usmjerenost i

primjenjivost sadržaja koje uče te to što ih studij osposobi za konkretan rad na realističnim

problemima, dok se na konkurentskim studijima Sveučilišta u Zagrebu često pretjerano „teoretizira“.

Nastavnici ističu da su njihovi studenti i fleksibilniji te se lakše prilagođavaju tržištu rada.

„Kolega je išao na strojarstvo dugi niz godina i bio tamo odličan student. No, radi nekih

zdravstvenih problema se prebacio na TVZ. Kad smo na drugoj godini ispravljali neku pločicu

otpornih kondenzatora, on je mene pitao koji su otpornici, a koji je kondenzator.“ (student)


82

„Ja osobno mislim da su malo fleksibilniji. Ja sam malo gledala te studentske programe

druge. Tamo su možda jače te nekakve fundamentalne i znanstveni temelji. Nekako se

pokušava da to nekako bude odmah u primjeni.“ (nastavnik)

Dodatno, sudionici studente na TVZ-u procjenjuju druželjubivijima od studenata konkurentskih

fakulteta.

Međutim, sudionici su u razgovorima naveli da poslodavci često imaju predrasude prema

kandidatima koji su završili TVZ te da ih se kao studente TVZ-a često podcjenjuje. S ovim se slažu i

nastavnici i smatraju da je svakako u budućnosti iznimno važno raditi na promociji TVZ-a kako bi se s

jedne strane upisivalo što kvalitetnije studente, a s druge strane kako bi se poslodavcima približilo

što oni na studiju uče i što kad izađu sa studija znaju.

„Kad se jedan kolega želio zaposliti u firmi u kojoj smo izrađivali projekt za Fakultet,

odgovorili su mu da oni primaju isključivo nekoga s FER-a ili FSB-a. Eto, to je problem, što ne

poznaju manje fakultete koji su po nekim stvarima bolji.“ (student)

„Jednostavno poslodavci misle da kad im dođe neki magistar da taj sigurno više zna nego

ovaj sa stručnom diplomom – ne stignemo prezentirati svoje znanje jer odmah vide samo

titulu.“ (student)

Mogućnosti za dobivanje željenog posla u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Svi su sudionici relativno optimistični kad je u pitanju pronalazak željenog posla u Hrvatskoj – vjeruju

da bi ga mogli naći u razdoblju od godine dana. Pogotovo lako je naći posao web developmenta i

srodne IT poslove. Nastavnici ističu da većina njihovih dobrih studenata već na trećoj godini

preddiplomskog studija rade i da im je ponekad teško naći nekoga tko već neki posao ne radi.

„Posla stvarno ima za informatiku, svaki dan izlaze neki oglasi, ali oni svi traže neko znanje tj.

iskustvo. To je problem.“ (student)

Studentima specijalističkog studija informatike posao bi lako bilo naći i u Europskoj uniji, ako imaju

potrebne kompetencije do kojih su došli i dodatnim vannastavnim radom.

„Vjerojatno bi nam još lakše bilo naći posao u Europskoj Uniji, ali opet ne možeš tamo doći

turistički već ti treba iskustva, neko početno iskustvo koje možeš dobiti bez da te neko

„gurne“ ili da sam radiš na projektima.“ (student)

S druge strane, čini se da se inženjeri elektrotehnike trenutno ne traže jako puno. No, studenti

vjeruju da će potražnja u budućnosti rasti.


83

„Velike firme tipa ABB, Končar, koje se bave time, ne da ne traže, nego otpuštaju.“ (student)

„Sve se ulaže u te nove obnovljive izvore energije i sve će se to više koristiti.“ (student)

Što se tiče užeg područja autodijagnostike, studenti navode da nekoliko stručnjaka koji se bave time

u Hrvatskoj imaju jako puno posla no zasad nisu spremni to znanje dijeliti previše s drugima. Dakle,

potrebe za takvim zanimanjem ima, ali zaposlenje u toj branši nije lako naći. No, zato se na

hrvatskom tržištu rada nudi puno drugih poslova koje bi mehatroničar mogao raditi. Jedan od njih je

onaj izrade PLC ormara. No ovdje valja ponovno navesti da nekim poslodavcima nije sasvim jasno o

kakvom se zvanju radi, s obzirom na to da na burzi ne postoji kategorija „mehatroničar“. Stoga

studenti koji su završili stručni studij mehatronike svoje šanse za zapošljavanjem vide većima u

Europskoj Uniji u odnosu na Hrvatsku. S njihovim mišljenjem se slažu i nastavnici koji navode da je

mehatroničar vrlo traženo zanimanje na tržištu rada u EU, te se nadaju da će se situacija u Hrvatskoj

poboljšati.

„Završili smo nešto, a nitko ne zna što smo mi. Ali Europa nas traži.“ (student)

Vani su odgovarajuća zanimanja tražena, a i odlično plaćena. Slična je situacija i s elektrotehnikom

općenito – sudionici smatraju da bi lakše posao našli u Njemačkoj, Finskoj, Švedskoj ili Nizozemskoj.

„Ja imam jednog kolegu koji je završio tri godine elektrotehnike i zaposlio se u BMW-u.

Njegov razgovor za posao je bio: „Ok, završio si tri godine, ok titula je ta, znamo što je, a prvo

pitanje je što si ti radio?“. On je pokazao svoj projekt za završni rad i odmah su ga zvali za

tjedan dana. Tako da to vani je prepoznato.“ (student)

Konačno, ni u graditeljstvu studenti tržišnu situaciju ne vide jako povoljnom u ovom trenutku. S

obzirom na to da se radi o sektoru koji je bio dosta pogođen recesijom, teže je naći posao u odnosu

na prijašnja vremena. No, s druge strane, studenti su svjesni da je njima lakše naći posao nego

studentima humanističkog usmjerenja. Relativno laganim vide dobivanje posla preko stručnog

osposobljavanja s burze rada. Sve u svemu, vjeruju da bi mogli naći posao u struci u razdoblju od

godine dana. Nastavnicima se pak čini da studenti u izboru usmjerenja ne prepoznaju potencijal

niskogradnje i njegovu zapošljivost u odnosu na visokogradnju koja je uvelike pogođena recesijom i

gdje se stanje još neko vrijeme neće bitno promijeniti. U skladu sa suvremenim trendovima i

potencijalom na tržištu rada uveli su i novi smjer Okoliš i graditeljstvo, no jako je važno studentima

približiti njegove mogućnosti i potencijale.

„Građevina teško propada. Ako se nešto i ne gradi, onda se restaurira, reparira, a to opet

zahtijeva angažiranje nekoga od nas. Uvijek će biti posla, a može samo rasti u odnosu na

trenutno.“ (student)

„Još nije prepoznato što sve studenti koji završe graditeljstvo mogu činiti i što će moći činiti u

budućnosti.“ (nastavnik)


84

„Građevinci, svi idu na konstrukcije. Ne znam što vide u tome, ali dobro. Znači, visokogradnja

je svima pojam građevine, zapravo. Nitko građevinu ne vidi kao neki dio okoliša, zaštita

okoliša ili ovo što je hidrotehnika, geotehnika, to je više neka kao niskogradnja.“ (nastavnik)

„Ali mi to još unutar kuće nismo dovoljno osvijestili i ne promoviramo dovoljno, ni studente

mehatronike, studente Okoliša u graditeljstvu.“ (nastavnik)

Svjesni su da je tržišna situacija u Europskoj uniji (konkretno, Njemačkoj) bolja, no odbio bi ih

njemački jezik, koji je nužan za komunikaciju s drugim ljudima na radnom mjestu. Sve u svemu, dio

sudionika jasno navodi da bi posao svakako voljeli tražiti u Hrvatskoj.

Nastavnici navode da je postupak priznavanja diploma dugotrajan i prilično složen. Veliku sklonost

traženja posla vani vide kod studenata koji već tijekom studija odlaze na Erasmus razmjene.

„Ja mogu samo reći da imaju namjeru. Neki najbolji imaju namjeru otići u, recimo, Ameriku,

Europu... Ocijenio bih možda da 10-ak % najboljih razmišljaju tako.“ (nastavnik)


85

Zaključak anketnog ispitivanja na sadašnjim i bivšim studentima te

poslodavcima, i fokus grupa sa studentima i nastavnicima

Formirane su općenite smjernice na osnovi sinteza kvalitativnih i kvantitativnih podataka dobivenih

od studenata, nastavnika, i poslodavaca.

Poželjna radna mjesta. Studenti su navodili poželjna buduća zanimanja, odnosno različite

poželjne aspekta budući radnih mjesta, opisanih u prethodnim analizama, na osnovi intrinzičnih

motiva, a trenutno manje na osnovi poznavanja realnih potreba tržišta rada. Stoga bi podizanje

osviještenosti studenata o stvarnim potrebama tržišta u Republici Hrvatskoj pomoglo u

formiranju njihovih očekivanja i općenitoj spremnosti za tržište rada. To bi se moglo postići

djelomično i preko sadržaja studijskih programa, posebno preko aktivne uključenosti studenata u

rad nekih radnih organizacija povezanih sa njihovom strukom.

Provođenje studentske prakse potiču i ispitani poslodavci, i dodaju da element nedovoljne

upoznatosti sa stvarnim radnim zadacima i drugim aspektima radnog mjesta prepoznaju kao

karakteristiku svih studenata srodnih fakulteta koji su novozaposleni. Štoviše, poslodavci navode

da bi i njima samima takva praksa koristila jer bi im pružila uvid u kompetencije studenata s TVZ-

a, i takvi studenti, smatraju oni, bi imali prednost kod odabira zaposlenika.

Ipak, studenti jesu svjesni trenutne situacije na tržištu rada u RH općenito, i često navode da bi

bili zadovoljni bilokakvim zaposlenjem u struci – dakle, na radnom mjestu na kojem bi mogli

koristiti stečene kompetencije.

Pozicija TVZ studenata na tržištu rada. Svim kategorijama ispitanika je očito da za studente

TVZ-a potreba na tržištu rada postoji, da je mnogo veća u odnosu na studente fakulteta iz drugih

područja znanosti, i da će u budućnosti samo rasti. Ipak, studenti i nastavnici su svjesni da na

tržištu rada ne postoji jasna slika koje kompetencije studenti TVZ-a imaju, po čemu su specifični,

a taj dojam ostavljaju i poslodavci. Često se smatra da se radi o studiju koji je „drugi izbor“ i koji

je manje zahtjevan i prestižan od konkurentnih fakulteta.

I studenti i nastavnici su svjesni da na tržištu rada imaju konkurenciju – studente s drugih

djelomično srodnih fakulteta. Sami poslodavci u najvećoj mjeri nisu izražavali jasne preferencije i

više su naglašavali da im je bitno da kandidat za posao ima dobro bazično znanje i da je spreman

za stalno učenje. Prednost studenta s TVZ-a bi mogla biti njihova relativno veća usmjerenost na

primjenu i fleksibilnost. Kao eventualna prednost studenata TVZ-a, sami studenti spominju

njihovu veću druželjubivost od studenata konkurentnih fakulteta. Na neki način, poziciju TVZ-a

kao studija srodnog drugim sveučilišnim i veleučilišnim programima više usmjerenog praksi, bi se

moglo iskoristiti kroz povezivanje sa studentima i stručnjacima s tih drugih fakulteta kroz

interdisciplinaran program, i organizaciju drugih nenastavnih aktivnosti, te uključivane stručnjaka

iz prakse u nastavu. Čini se da postoji potreba za formiranjem jasnije slike TVZ-a i njegovog

pozicioniranja i prepoznavanja među budućim studentima i poslodavcima, i u tom vidu bi prije

spomenute aktivnosti mogle biti od pomoći. Veću promociju i „vidljivost“ TVZ-a nastavnici

navode kao važan prioritet.

Kompetencije. Specifične kompetencije variraju s obzirom na studijski smjer TVZ-a i mnoge su

navedene u prethodnim analizama. U svakom slučaju, osim brojnih specifičnih kompetencija za

radno mjesto/zanimanje, one uključuju mnoge generičke kompetencije, što je prepoznato i od


86

strane studenata i poslodavaca. Razumijevanje organizacijskih procesa, upravljanje resursima,

sposobnost timskog rada, posebno dobra suradnja sa drugim strukama, se često ističu kao

kompetencije koje su sve više bitne u različitim radnim kontekstima. One se stječu ponajprije

iskustvom, stoga bi organiziranje studentskih aktivnosti u vidu vođenja grupnih radnih projekata

koji bi se dijelom sastojali od samostalnog a dijelom od grupnog rada, ljetnih škola i natjecanja,

koje bi uključivalo i studente drugih srodnih fakulteta, zasigurno pomoglo ne samo u razvoju tih

kompetencija, nego u razvoju specifičnih znanja i kompetencija, obogaćivanju životopisa budućih

kandidata za posao te stvaranje i širenje njihovih budućih profesionalnih kontakata.

Zadovoljstvo studijem. Studenti zahvaćeni ovim istraživanjem izražavaju umjereno

zadovoljstvo studijskim programima, odnosno kompetencijama koje razvijaju tijekom studija.

Naravno, primjećuju i mnoge mogućnosti za poboljšanjem. Kao što je tipično i očekivano od svih

studenata, kritični su prema nastavnicima i studijskom programu, žele biti više u toku s

najnovijem razvojima u struci, više terenskog rada, konkretnih zadataka koji nalikuju realnim

radnim zadacima, i bolje umijeće predavanja od strane nastavnika. Zato predlažu njihovo vanjsko

vrednovanje kao način koji bi omogućio motrenje i poboljšanje njihovog rada. Ipak, prepoznaju

da nastavnici često jesu preopterećeni, bilo drugim fakultetskim obavezama, ili privatnim

poslom, i sami nastavnici navode poteškoće u prilagodbi novim programima i teškoće u radu s

većim brojem manje motiviranih studenata.

Dodatni sadržaji u programu i nastavak usavršavanja. Studenti i nastavnici, kao i

poslodavci, jasno prepoznaju važnost uključenja dodatnih sadržaja u studijski program, pritom se

misli na nastavne i vannastavne sadržaje, npr. interdisciplinarni kolegije, veći broj i izbor izbornih

kolegija, polaganje certifikata za vrijeme studija, izvršavanja prakse i sl. Međutim, nastavnici

uviđaju problem u praktičnoj provedivosti, prvenstveno u organizaciji takvih sadržaja, njihovom

formalnom uključivanju u sustav bodovanja, ali i pragmatičnosti gledano iz perspektive samih

studenata i organizacije njihovog vremena. Nastavnici spominju da već postoje neke pokrenute

inicijative vezane uz dodatno obrazovanje, ali čini se da njihovo djelovanje iz nekog razloga nije

još dovoljno prepoznato. Zato bi trebalo raditi na vidljivosti takvih opcija. Jedno od rješenja je

nastavak stručnog usavršavanja nakon diplome, koje planira većina studenata. Alumni uz

pokretanje tečajeva i uvođenje novih kolegija, predlažu stvaranje uvjeta za polaganje razlika

prema sveučilišnom diplomskom studiju. Poslodavci također ističu potrebu za različitim vidovima

nastavka aktivnog učenja, iako ne smatraju da je nužno da to bude u okviru nekog sveučilišnog

programa, dapače, češće spominju specijalizirane tečajeve. Poslodavci procjenjuju spremnost za

učenje kao jednu od najvažnijih osobina budućeg zaposlenika.


87

II. RAZVOJ BUDUĆIH ZANIMANJA: REZULTATI DUBINSKIH INTERVJUA

S POSLODAVCIMA

U drugom dijelu izvještaja slijede nalazi odgovora poslodavaca koji su prikupljeni kvalitativnom

metodologijom. Ovaj dio kvalitativnih podataka prikupljen je metodom dubinskih intervjua. Ovakvom

metodologijom dobiva se dublji uvid u sva tri problema istraživanja: koja radna mjesta, odnosno

zanimanja za koja se obrazuju studenti na TVZ-u postoje u firmama, te koje su perspektive njihova

razvoja; koje su ključne kompetencije i vještine potrebne za ispunjavanje radnih zadataka u tim

zanimanjima, te koje kompetencije nedostaju ili ne postoje, odnosno za kojima postoji potreba i koje

treba razvijati u skladu s promjenama na tržištu rada. Dodatno, ispitali smo stavove poslodavaca o

otvaranju pet novih specijalističkih studija na TVZ-u:

1. e-poslovanje

2. e-uprava

3. e-zdravstvo

4. informacijska sigurnost

5. ortotika i protetika.

U nastavku iznosimo nalaze grupirane prema području novih specijalističkih studija. Po tom smo

kriteriju birali i sudionike, kao informirane praktičare koji zapošljavaju stručnjake u ovim područjima,

čiji su stavovi i uvidi bitni za odluku o pokretanju pojedinih studija.


88

1) E-poslovanje – uvođenje novog programa

Kako bi se ispitala tržišna potreba za pokretanjem specijalističkog studija e-poslovanja, provedena su

tri dubinska intervjua s osobama tehničkog obrazovnog profila zaposlenih na rukovodećim mjestima

u privatnim tvrtkama koje zapošljavaju informatičke stručnjake u području e-poslovanja. Dvije se

tvrtke bave pružanjem profesionalnih usluga projektiranja i izgradnje informacijskih sustava te

tehničke podrške za korisnike izradom i primjenom alata za e-poslovanje za druge tvrtke, a treći

sugovornik dolazi iz banke u kojoj IT stručnjaci sami razvijaju informacijske sustave potrebne za e-

poslovanje u bankarskom sektoru. Njihova se mišljenja velikim dijelom poklapaju unatoč različitim

iskustvima koja imaju. U nastavku slijedi pregled nalaza prema temama razgovora.

Organizacija ljudskih potencijala u informacijskim tehnologijama u području e-poslovanja

Organizacijska struktura dviju tvrtki koje se bave pružanjem profesionalnih usluga projektiranja i

izgradnje informacijskih sustava te tehničke podrške za korisnike izradom i primjenom alata za e-

poslovanje za druge tvrtke, uglavnom je plitka i projektno usmjerena. U ove dvije tvrtke informatički

stručnjaci rade u svim dijelovima tvrtke osim u sektoru podrške korporacije (odjelu za upravljanje

ljudskim potencijalima, financijama i sl.). Treću tvrtku karakterizira tipična bankarska struktura u kojoj

su sektori podijeljeni po grupama poslova koje su u pravilu posvećene određenim segmentima

klijenata, pri čemu je IT sektor jedan dio podrške tome.

„Mi u stvari nemamo sektore, jer pokušavamo izbjeći „silosizaciju“ znanja, ali imamo hrpu

poslovnih business unita, tako da prije svega dijelimo to procesno...to je tako dinamično da će

se već, kad budete to pisali, nešto izmijeniti. No, manje-više se pokušavamo organizirati po

volumenu posla ili interesu kod kupaca.“

„Timovi su složeni po tipu posla, što rade. Jer zaposlenik se mora u tome specijalizirati, mora

to znati raditi, danas na jednom projektu, sutra na drugom projektu. Timovi su uglavnom

između 5 i 10 ljudi, koji imaju svog voditelja tima. I taj voditelj tima je onaj najniži menadžer

koji operativno upravlja svime što ti ljudi rade.“

Niti jedna tvrtka u svojoj upravi službeno nema člana uprave za inovacije (engl. Chief Innovation

Officer), no u svakoj tvrtki postoji neki drugi član uprave koji obavlja i takvu funkciju (Chief Operating

Officer, član uprave za razvoj poslovanja). Sve tvrtke ističu da je inovacija vrijednost koju njeguju u

cijeloj tvrtki, za što nije bitno da u upravi imaju člana zaduženog isključivo za inovacije. Dapače,

sudionici su složni u mišljenju da su hrvatske tvrtke premale da bi se u njihovu upravu isplatilo

uključiti člana uprave za inovacije.

„Na razini uprave postoji takozvani Chief Operating Officer (COO) i obično taj ispod sebe ima

standardno i IT kao jedan svoj segment. Mi smo se izborili da je u našoj upravi taj član IT

ekspert.“


89

„Nemamo formalno to mjesto Chief Innovation Officer, no inovacija kao vrijednost je trajno

prisutna. Mi stalno razvijamo nove stvari u svemu što radimo (npr. u Internet i mobilnom

bankarstvu). Nove tehnologije, to su sve inovacije.“

Sve tri tvrtke imaju menadžere informacijskih sustava na svim organizacijskim nivoima. Otprilike

polovica IT stručnjaka radi na poslovima razvoja novih tehnologija i aplikacija. Preostali IT stručnjaci

najčešće rade na implementaciji tehnologija i aplikacija, u podršci kupcima odnosno korisnicima u

drugim sektorima banke, na održavanju i unaprjeđivanju IT infrastrukture, na upravljanju zahtjevima

klijenata (engl. demand management) koje prethodi procesu izrade novih aplikacija, na poslovima

upravljanja i koordinacije (engl. governance) i drugim poslovima.

Postojeće stanje u obrazovanju kadrova u području e-poslovanja

S obzirom na to da svaka od ove tri tvrtke zapošljava preko 150 inženjera koji se bave poslovima

vezanima uz e-poslovanje, među njima ima stručnjake različitih obrazovnih profila. Prvenstveno su to

visoko obrazovani stručnjaci – ovisno o tvrtki iz koje dolazi sudionik istraživanja, njih je između 50% i

90% od svih informatičkih stručnjaka u tvrtki. Sudionici navode da najčešće zapošljavaju studente

Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, studente matematike Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta u Zagrebu te studente Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. Među visoko

kvalificiranim kadrom imaju i studente TVZ-a, studente Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, studente

fizike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, studente Algebre, studente tehničkih

usmjerenja drugih sveučilišta u Hrvatskoj te studente drugih obrazovnih profila koji su vješti u

programiranju. Uz navedene visoko-obrazovane kadrove, ove tvrtke na poslovima programiranja u

području e-poslovanja zapošljavaju i osobe srednje stručne spreme.

„FER, PMF matematika, zatim, treći po redu je, mislim, FOI. Ima i TVZ ljudi, imamo iz

Algebre…“

„Otprilike 50% ih je VSS, znači mi zaposlimo dobar dio ljudi sa srednjom stručnom spremom.

Neki se čude kako mi zapošljavamo programere koji nisu sa završenim faksom. Jednostavno

smo prisiljeni jer ih na tržištu nema dovoljno. A i faks im na programiranju ne da toliki značaj

koliko možda steknu sami... ako imate čovjeka koji je završio Ruđer ili neku srednju, nije uspio

upisat FER ili ga nikad nije završio, a u slobodno vrijeme programira i zarađuje tako da preko

Paypala prodaje nekim Novozelanđanima svoje aplikacije, on je nama puno vrjedniji član

nego netko s fakultetom tko nema te vještine…. Mi cijenimo i volimo visoku školu, ali mi

nemamo školu za programiranje i to nitko ne može imati… za programiranje morate imat

talent... mi cijenimo ekipu iz TVZ-a i cijenimo ekipu iz Algebre... Ja sam veliki pobornik toga da

se privatnim fakultetima izjednači status sa državnim. Jer oni rade ono što bi ustvari trebalo

biti, znači, ne taj znanstveni studij nego stručni, koji nam daje puno brži pristup i konkretna

znanja... gdje se programiranje nauči puno više nego na FER-u. To što FER ima priliku

selekcionirati najbolje koji to onda sami nauče, to je drugo.“


90

Potrebe za stručnjacima iz područja e-poslovanja

U svrhu predviđanja budućih potreba za stručnjacima iz područja e-poslovanja, pitali smo sudionike

za planirane procesno-tehnološke specijalizacije njihovih tvrtki. Što se tiče pristupa u vidu europske i

hrvatske „pametne“ specijalizacije, ove tvrtke još nemaju razrađenu strategiju za ulazak u određene

centre izvrsnosti. Iznimka je tvrtka iz bankarskog sektora, koja je unutar svoje multinacionalne

grupacije prepoznata kao centar kompetencija za a) probleme vezane uz pranje novca i sankcijsku

politiku, b) upravljanje odnosom s klijentima (engl. customer relationship management) i c) Internet i

mobilne komunikacije. Smjerovi specijalizacija koje su spomenuli drugi sudionici, a koji će vjerojatno

pratiti uvođenje novih tehnologija, su: e-poslovanje u maloprodaji i veleprodaji, e-poslovanje u

poljoprivredi, e-poslovanje u zračnom prijevozu, te virtualizacija poslužitelja, virtualizacija sustava za

pohrane podataka i uporaba cloud tehnologija u poslovanju. Čak dvoje sudionika spomenulo je

Gartnerovu najavu velikih promjena u IT-u koji uključuju trendove u informacijskoj sigurnosti,

mobilnim aplikacijama, big data tehnologijama i cloud platformama.

„Mi pružamo naše usluge u određenom dijelu poslovanja drugim kompanijama u grupaciji i tu

smo zapravo napravili već tri centra kompetencija… Mi za grupu nismo samo podrška nego

smo i takozvani IT delivery center – centar koji razvija i isporučuje svoja rješenja drugima i na

taj način zapravo mi od Egipta do Rusije instaliramo svoja rješenja instaliramo i na taj način

zapošljavamo naše ljude. Mi razvijamo ljude koji u pravilu tu dođu i nakon par godina rada

postaju svjetski eksperti.“

„Procjena strategije u koju ćemo ići, to je ustvari jedan od naših najvažnijih poslova –

detektirati tehnologije ili specijalizaciju koje će biti uspješne. One su puno uže nego za ono što

se treba obrazovati.“

Jedan je sudionik istaknuo da je njegova tvrtka uvela standard ISO 20000, jedini standard za najbolju

praksu u IT Service Managementu. Sudionici su navodili još i certifikate upravljanja kvalitetom

općenito (ISO 9000), one vezane uz informacijsku sigurnost e-poslovanja (ISO 27000, ISO 27001, PCI

DSS – Payment Card Industry Data Security Standard i Nato certifikat poslovne sigurnosti), te

standarde za upravljanje uslugama u informacijskim tehnologijama (ITIL – Information Technology

Infrastructure Library i COBIT – Control Objectives for Information and Related Technology). Tvrtke iz

kojih sudionici dolaze svakako u budućnosti planiraju uvoditi još neke standarde kvalitete, pa bi takvo

znanje stručnjacima u e-poslovanju dobro došlo već pri zapošljavanju.

„Sigurno ćemo s vremenom uvoditi i neke nove standarde. To nije nešto što mi kao kompanija

sami sebi želimo ali takve neke promjene nameće regulativa i zbivanje na tržištu, kao što ni

jedna firma ne želi sama po sebi uložit u novi antivirusni softver ili firewall na mreži itd. No,

moraju da bi zaštitili svoje poslovanje. Tako ćemo i mi, da bi mogli zadržati poziciju pružatelja

usluga, usvajati sve nove relevantne standarde i prema njima prolaziti revizije i dobivati

certifikate.“


91

Potrebe za sustavnim obrazovanjem stručnjaka u području e-poslovanja

Svi su sudionici složni u tome da je u području e-poslovanja naglašena potreba cjeloživotnog učenja.

Oni stručnjaci koji se stalno ne usavršavaju, ne mogu uspješno obavljati posao inženjera e-poslovanja,

neovisno o tome koja im je obrazovna pozadina. Također, sudionici ističu da će svakom

informatičkom stručnjaku, s koliko god predznanja došao, trebati neko vrijeme da se prilagodi

zahtjevima novog posla.

„Postoje potrebe i to stalne. Ova se naša djelatnost vjerojatno razvija nešto brže od drugih

djelatnosti i znanje zastarijeva dramatično brže. Tako da ljude moramo stalno prebacivati na

nove tehnologije.“

„Organizirati timove i školovati ih i educirati po područjima znanja i kompetencija gdje će on

raditi.. To ne možete napraviti u jednom danu. Za to, recimo, po mom iskustvu, kad nam dođe

pripravnik, treba 6 mjeseci do godinu dana dok on postane produktivan, izuzetno ako je već

radio na tome pa dolazi kao gotov, ali i onda mu treba 3-6 mjeseci zato što mora okolinu

upoznati.“

Sadržaj u kojem je zaposlenike potrebno obrazovati može se ugrubo podijeliti u tehnička i poslovna

znanja. Poslovna znanja uključuju upravljanje timovima, vođenje projekata za prodaju, a tehnička

poznavanje alata za izradu aplikacija (npr. Java, SQL, PHP), poznavanje operativnih/informacijskih

sustava kao što su Oracle, SAP, Unix, Linux, poznavanje mrežnih tehnologija (npr. Cisco) i načina

osiguranja mrežne sigurnosti.

„Tečajevi baš za same programere, znači, koji rade u aplikativnom području, to je specifično…

Njih ne šaljemo na Linux tečaj, ne, al' uglavnom tehnologije koje oni uče to su Java, Oracle

SQl, Java je ključna.. imamo i PHP programera…“

„Imamo i poslovne edukacije – ljude koji su se pokazali dobrim konzultantima ali dolaze iz

tehničke domene, da malo upotpunimo njihovo znanje i pogled na svijet sa poslovnim

edukacijama, pošaljemo ih na MBA.“

U tome kako rješavaju navedene obrazovne potrebe, odgovori sudionika razlikuju se ovisno o tome iz

koje tvrtke dolaze. Čini se da sve tvrtke obučavaju zaposlenike na radnom mjestu te ih šalju na

certificirane tečajeve (npr. Cisco akademija mrežnih tehnologija) ili samo na ispite za certifikate bez

prethodnog tečaja, ali ne prepoznaju sve važnost poslijediplomskog obrazovanja na visokoškolskim

ustanovama.

„Svatko kad dođe dobije mentora. Ima neki obavezni dio programa koji kadrovska organizira

u smislu učenja u banci i rada u poslovnici, da se čovjek nauči gdje dolazi, obilaska cijele

banke i svih sektora. To svi prolaze, to je privikavanje na radnu okolinu i upoznavanje gdje

dolaziš, ali ključni dio je edukacija za određeno, specifično, stručno područje.“


92

„Mi smo nekad plaćali tečajeve, sada sve manje. Zato što su svi resursi online. Dajemo im

priliku da uče uz rad. Nekad smo puno više financijski u to ulagali, sada su nam tu troškovi

stvarno pali. Usprkos tome, naših 70% ljudi je certificirano, znači, imaju jedan ili više tih

certifikata. Potičemo učenje kroz posao, interno, razmjenu, ljudi si skinu resurse, sve što im je

potrebno i mogu onda na licu mjesta isprobat neke tehnologije. Često puta nam se znalo

dogoditi kad pošaljemo nekoga na tečaj, da taj predavač nije vidio takve sustave s kojima mi

radimo, i onda se osramoti jer naši ljudi postavljaju pitanja kakva realno imaju na poslu, i

onda nam se pokazalo puno boljim da uče konkretno jedni od drugih, a mi im onda plaćamo

sve ispite i certifikate i imamo in house testni centar, što im je vrlo praktično. Bilo bi skupo da

si netko tko je s burze ide sam plaćati u Algebru tečaj i certificiranje, ne može si to baš svatko

priuštiti.“

„Znanje koje ste stekli na faksu i znanje stečeno sistemom cijelo životnog učenja, za 10 godina

bit će pomiješano. Jer ste obojica morali, bez obzira što ste vi imali prednost na faksu,

napredovati na istu točku. Tako da ako ste vi završili srednju školu a želite programirati, nema

prednosti FER-ovca ili ljudi s fakulteta. Oni će doduše imati dublje znanje o recimo,

harmoničkoj i Furijevoj analizi… jer to nitko normalan neće učiti sam. To vas mora netko na

faksu natjerati da naučite. No, to vam treba vrlo malo, npr. u analizi govora. Za

programiranje nije važno, ali za zamišljenu arhitekturu rješenja zna bit važno, no za to uvijek

možete naći nekoga tko zna. Dakle, mi ljude koji su završili srednju školu, koji će biti

specijalizirani samo kao programeri obrazujemo kroz industrijske certifikate i iskustveno

učenje.“

Iako se svi slažu da potrebe za dodatnim obrazovanjem kadrova svakako postoje, sudionici u pravilu

rješenje ne vide u pokretanju novog specijalističkog studija na temu e-poslovanja. Ono što

postojećim kadrovima nedostaje su znanja i vještine rada u pojedinim programerskim alatima, koje

nije potrebno sustavno stjecati u jednom okviru povrh onoga što se već uči na specijalističkom studiju

informatike. No, ugrađivanje takvih užih sadržaja u kurikulum u obliku izbornih kolegija, te

mogućnost certificiranja u okviru studija, svakako bi povećala zapošljivost studenata TZV-a kad

jednom izađu na tržište rada.

„Na studiju bi im osnove trebale biti zajedničke i da onda može svaki odabrati izborne kolegije

ili nekakva usmjerenja. Da netko ide u mrežne tehnologije, netko u serverske tehnologije,

netko, recimo, ide više za sigurnost.. to mogu biti neki moduli, recimo, unutar sistematskog

inženjerstva. No nećete napraviti studij sad samo za Cisco, na primjer.“

„Za razliku od FER-a, visoke škole kao što je TVZ bi trebale baš profilirati ljude da dođu

odmah, da praktički rade. Ne moraju znanstvenike, ali moraju dobre programere. U tom

smislu, oni sigurno u svoj nastavni tečaj, pogotovo zadnjih godina, moraju uključiti

tehnologije kao što su Cisco, Linux, Microsoft i dr. Ali dobro je da oni obuče ljude i da već dođu

van čak i s određenim certifikatima, jer kad tako dođe onda je on gotov čovjek.“

„Što mi se čini dosta traženo prilikom zapošljavanja za posao tipa programiranja su nekakve

edukacije iz programskih jezika… Uvijek ima na tržištu nešto takvo i svi se nastoje nametnuti,

ali TVZ ili neka druga institucija može dati jednu dodatnu težinu… Možda bi TVZ mogao


93

ponuditi ili pokušati oformiti partnerstvo s nekakvim velikim vendorom kao što je ORACLE ili

IBM pa da oforme skraćeni kurikulum koji bi prošli njihovi studenti. Na taj način bi unaprijed

bili bolje pripremljeni za tržište rada.“

„Teško ćemo sad reći studentima na TVZ-u: specijalizirajte se npr. Skype Business. A tu će biti

posla, trebat ćemo ih desetak. Ali mi ne tražimo čovjeka koji je gotov za to, tražimo čovjeka

takvih znanja, kojeg ćemo mi onda dotrenirati za svoju tehnologiju.“

Kompetencije za zanimanje inženjer e-poslovanja

Ključni dio razgovora sa sudionicima bio je usmjeren na kompetencije koje bi trebao imati inženjer u

području e-poslovanja. Sudionici su tijekom razgovora najviše naglašavali kompetencije na razini

tehničkih znanja pri čemu su isticali važnost njihovog stjecanja već i prije zapošljavanja. O ostalim se

kompetencijama moglo zaključiti iz dijelova razgovora u kojima su opisivali poslove ovih stručnjaka.

Svi su sudionici isticali važnost generičkih kompetencija, poslovnih kompetencija i tehničkih

kompetencija, pri čemu su se ove zadnje donekle razlikovale ovisno o stručnoj specijalizaciji tvrtke.

tehničke kompetencije

o poznavanje alata za izradu aplikacija kompetencija je koju su isticali svi sudionici.

Ona je ključna za posao programera u e-poslovanju. Poslodavcima je pri

zapošljavanju bitnije poznaje li netko i koliko dobro alate za razvoj novih aplikacija,

nego koju je školu/fakultet završio. Radi se o kompetenciji koju osobe mogu i same

steći, radeći samostalno u alatima s kojima se danas na tržištu radi. Programski jezici

koje su sudionici često navodili su Java, PHP i HTML. Kao rastući trend u ovom

području sudionici ističu izradu mobilnih aplikacija odnosno aplikacija za

smartphoneove.

„Kompetencija za razvoj mobilnih aplikacija, u nekim alatima za iOS platforme, Android

platforme, Windows phone manje ali i to… To je jedna od ključnih kompetencija. I tu se

pokazuje da čak i jako mladi ljudi brzo naprave neki start up, neku aplikaciju slože i prodaju.

To je dosta dinamično područje u kojem oni jako brzo mogu i samostalno negdje na tržište

izaći i osnovati kompaniju.“

o poznavanje operativnih/informacijskih sustava kao što su Oracle, IBM, SAP, Unix,

Linux, Windows kompetencija je koja je bitna stručnjacima u e-poslovanju neovisno o

tome na kakvom točno poslu rade.

„Ne mora svatko znati sve, već si može odabrati. Recimo, dobro je da svi imaju nekakvo

bazično znanje, a onda nekome date priliku da to znanje produbi. Ok, ti koji si za Cisco odi za

Cisco, tebe više zanima Linux, odi ti nauči Linux, ti odi na Microsoft.Net, nauči Microsoft.Net.

Ne moraju svi sve certificirati, al barem da imaju izvor i da mogu već kad izađu van s fakulteta

reći: Evo, tamo sam završio, imam taj tečaj, imam čak i certifikat, to sam položio i mogu sutra

doći i početi raditi.“


94

o poznavanje mrežnih tehnologija, što uključuje i osiguranje mrežne sigurnosti. Jedna

od često spominjanih platformi u ovom području je Cisco.

o korištenje kolaboracijskih alata tipa Microsoft Office, Outlook, Sharepoint –

kompetencija koja je važna stručnjacima koji rade u održavanju IT infrastrukture i

podršci internim korisnicima.

„Kolaboracijski alati su svakako jako važni. Mi već imamo kolaboracijske alate tipa Microsoft

Office, Oultlook, Sharepoint, to svi koriste. Za to moraš imati specifičnog čovjeka, ne znam,

netko je sistem inženjer koji zna jedno, netko drugi je sistem inženjer koji je administrator

Outlook-a, treći zna ovo…“

o virtualizacija poslužitelja i sustava za pohranu podataka jedan je od trendova u IT-u o

koji najavljuje Gartner, što su često navodili naši sugovornici.

„Trendovi su svakako Big data, mobile i cloud… to treba biti fokus onoga što će TVZ učiti ljude.

Jer tako će ti ljudi naći kruha u svijetu.“

o poznavanje certifikata i standarda IT procesameđu kojima su ISO 20000, ISO 27001

iITIL(Information Technology Infrastructure Library)

„Ono što mi najviše koristimo je ITIL – Information Tehnology Infrastructure Library. To su

nabolje prakse u upravljanju uslugama u IT-u, čemu tu puno smo školovali ljude i to isto

koristimo. Volio bih da ljudi uče to i tijekom studija.“

o specifična tehnička znanja koja mogu biti korisna inženjeru e-poslovanja na

pojedinim poslovima a uključuju web dizajn, big data tehnologije, poznavanje tehnologije

društvenih mreža

poslovne kompetencije

o upravljanje projektima (engl. project management) – posjedovanje kompetencije

upravljanja projektima olakšat će studentima snalaženje u poslovnim procesima. Iako

se radi o kompetenciji koju zaposlenici mogu steći na radnom mjestu, sudionici

dubinskih intervjua smatraju da bi ih bilo bi dobro ugraditi već u studijske programe.

„Svugdje gdje dođu, više ili manje će raditi projektno, pa trebaju razumjeti te neke osnovne

principe kako se vode IT projekti.“

o poznavanje poslovnih procesa pojedinih branši – jasno je da IT stručnjaci tijekom


95

studija ne mogu učiti o poslovanju u svim branšama kojima je potrebno e-poslovanje,

no mogu se informirati o onim branšama koje ih zanimaju. Npr. poznavanje

poslovnih procesa u internet trgovini znanje je koje ne zastarijeva brzo i neovisno je o

tehnologiji.

generičke kompetencije

o vještine komunikacije s ljudima i timski rad – čak i ako konkretan posao inženjera e-

poslovanja ne uključuje komunikaciju s krajnjim korisnicima, od njega će se očekivati

da ima dovoljno razvijen skup kompetencija koje su mu potrebne za timski rad. Kao

što su sudionici naveli kad su opisivali organizaciju rada u njihovim tvrtkama, svi

zaposlenici rade u timovima, koji se formiraju od projekta do projekta.

o samostalnost/odgovornost – neki sugovornici isticali su potrebu da zaposlenici budu

samostalni. Rad u IT tvrtkama je vrlo dinamičan – u nedostatku vremena, bitno je da

zaposlenici mogu samostalno raditi i odlučivati kad je to potrebno.

„Samostalnost, da su u pravom smislu odrasle osobe, da ih ne moraš voditi za ruku. Ja to

tako moram reći jer sam imao par slučajeva u kojima sam svojim zaposlenicima morao

objašnjavati da moraju preuzeti odgovornost.“

o spremnost za kontinuiranim i cjeloživotnim učenjem – s kojim god tehničkim

vještinama i znanjima studenti došli s fakulteta, oni im neće biti dovoljni na radnom

mjestu već će ih morati kontinuirano nadograđivati. IT stručnjaci trebaju biti stalno

spremni učiti nešto novo. Ovo je jedna od najvažnijih kompetencija u području e-

poslovanja, prema kojoj se može odrediti tko će se održati u ovom poslu a tko ga

neće odrađivati uspješno.

„S druge strane tražimo da nije do kraja odrastao, jer ne možete biti uspješan kompjuteraš

ako nemate tu strast za tehnologijom, učenjem… Kad dođe novi mobitel koji vam se sviđa, da

imate potrebu shvatiti kako radi, rastaviti ga ako treba.“

o sposobnost rješavanja problema– ova karakteristika će im olakšati kontinuirano

usvajanje novih znanja, što je imperativ u ovoj branši.

„Tražimo ljude koji su pametni.“


96

Zaključno o pokretanju specijalističkog studija e-poslovanje

Svi se sudionici slažu da bi se na visoko-obrazovnom nivou već moglo implementirati poznavanje

potrebnih programskih alata te stjecanje drugih navedenih kompetencija koje bi studentima olakšale

pronalaženje posla u području e-poslovanja. Međutim, sudionici nisu sigurni je li pravi okvir za

stjecanje tih kompetencija specijalistički studij e-poslovanja. Čini se da sudionici e-poslovanje ne vide

kao jednu zaokruženu cjelinu (što se vidi i u tome da u razgovoru ni ne koriste pojam e-poslovanje)

već kao široki niz povezanih, ali zasebnih područja koje nije nužno stjecati sustavno u okviru jednog

visoko-obrazovnog programa, već je moguća i nadogradnja u obliku tečajeva uz rad. Razlog tome što

rješenje obrazovnih potreba u svojim tvrtkama ne vide u pokretanju ovakvog specijalističkog studija

nije taj što ne postoji potreba za dodatnim znanjima u e-poslovanju (odnosno digitalnom poslovanju

kako napominje jedan sudionik), već se radi o širokom području u kojem je cjeloživotno učenje

imperativ, te je nužno da student znanja koja je stekao na fakultetu kontinuirano upotrebljava i

nadograđuje. Osim toga, nije svim tvrtkama bitno da na ovakvim poslovima rade visoko-obrazovani

stručnjaci, već priliku daju i onima niže obrazovanima koji imaju potrebne kompetencije. Od tehničkih

kompetencija bitno je poznavanje alata za izradu novih aplikacija, poznavanje

operativnih/informacijskih sustava, poznavanje mrežnih tehnologija, korištenje kolaboracijskih alata,

virtualizacija poslužitelja i sustava za pohranu podataka, poznavanje certifikata i standarda IT

procesa. Također, poželjna su i druga tehnička znanja, npr. web dizajn, koja nisu nužna na svim

poslovima, ali ove stručnjake može istaknuti u odnosu na konkurenciju. Poslovne kompetencije koje

su poslodavci naveli kao bitne uključuju upravljanje projektima i poznavanje poslovnih procesa

pojedinih branši, što će biti detaljnije elaborirano u nalazima iz područja e-uprava i e-zdravstvo. Na

kojim god poslovima e-poslovanja radili, studentima će dobro doći vještine komunikacije s drugima i

timski rad, to da mogu raditi samostalno i preuzeti odgovornost za rad, sposobnost rješavanja

problema, te, možda najvažnija kompetencija za e-poslovanje, spremnost za kontinuiranim i

cjeloživotnim učenjem.

Svi sudionici sugeriraju da bi se potrebna tehnička znanja mogla usvajati kroz izborne kolegije i

module na već postojećim studijskim smjerovima (konkretno, informatike). Studentima bi u

zapošljavanju svakako dalo prednost to da TVZ ponudi i mogućnost certificiranja za pojedine alate

kroz nastavu. Višestruki rad u različitim alatima studentima će omogućiti lakše snalaženje u novim

alatima s kojima će se susresti na konkretnom radnom mjestu. Na taj će način steći i konkretna

znanja, ali, još važnije, i podlogu za učenje novih tehnologija u digitalnom poslovanju. Potrebe za

stručnjacima u ovom širokom području u budućnosti će svakako rasti, a specifični trendovi koji se

naziru uključuju rast područja informacijske sigurnosti, mobilnih aplikacija, big data tehnologija i

Cloud platformi.


97

2) E-uprava – uvođenje novog programa

U svrhu ispitivanja tržišne potrebe za pokretanjem specijalističkog studija e-uprave, provedena su tri

razgovora s osobama tehničkog obrazovnog profila zaposlenih na rukovodećim mjestima u državnoj i

lokalnoj upravi te u agenciji za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, koja

za državnu i lokalnu upravu obavlja poslove razvoja i podrške ključnim informacijskim sustavima.

Povezivanjem i integriranjem njihovih iskustava i perspektiva uspjeli smo dobili cjelovitu sliku o

području e-uprave i pripadajućim mu kadrovskim potrebama. U nastavku slijedi pregled nalaza

prema temama razgovora.

Organizacija ljudskih potencijala u informacijskim tehnologijama u području e-uprave

U gradskoj upravi organizacija ljudskih potencijala u informacijskim tehnologijama je takva da je

informatika ustrojena kao posebna služba, te je nema unutar drugih gradskih ureda. Ustrojstvo

informatičkog odjela je takvo da IT stručnjaci obavljaju različite dijelove posla svatko u svom sektoru:

jedan dio IT stručnjaka bavi se podrškom korisnicima, jedan dio se bavi razvojem aplikacija, jedan dio

održavanjem baze podataka, jedan dio održavanjem informatičke infrastrukture i servera, te jedan

dio održavanjem mrežne strukture.

Na razini državne uprave Republike Hrvatske, tim stručnjaka koji se bavi poslovima e-uprave smješten

je u Ministarstvo uprave. S obzirom na deficit tehničkih stručnjaka, uloga IT-a u sklopu Ministarstva

isključivo je strateško-koordinacijska.

„Uprava na razini države, mi smo koordinatorno tijelo. Zakonom o državnoj informacijskoj

infrastrukturi definirano je koji su naši zadaci i koji je naš posao…Mi smo više u ulozi

menadžera, tu nitko ne programira, Excel je ovdje vrhunac. Developere mi outsourceamo, no

moramo znati cijeli sustav postaviti, a da biste znali postaviti sustav morali ste barem jednom

priliom biti developer, barem u jednoj fazi u nekom trenutku, jer morate znati kako to

funkcionira.“

Ministarstvo uprave samo za sebe nema kadrovskih kapaciteta razvijati nove alate, no moraju ih

poznavati kako bi ih mogli osmisliti i naručiti od agencije kojoj ih outsourceaju, koja je odlukom Vlade

Republike Hrvatske postala nositelj Centra dijeljenih usluga (engl. Share Service Centar). Ta agencija

na svim razinama hijerarhije (čak i na razini predsjednika uprave) zapošljava ukupno par stotina IT

stručnjaka, među kojima relativno velik broj oni koji rade na poslovima vezanima uz e-upravu. 80%

zaposlenika ove agencije radi na informatičkim poslovima kao što su sistem inženjeri, razvojni

inženjeri, poslovni analitičari i voditelji projekata. Naši sugovornici ističu da je važnost poznavanja

područja e-uprave pogotovo bitna zadnjim dvjema skupinama – poslovnim analitičarima i voditeljima

projekata. Organizacijska struktura ove agencije je matrična, no ima tendenciju razvijati se prema

projektnoj.

„ Mi funkcioniramo i hijerarhijski i projektno. Znači imamo nekakvu matričnu organizaciju jer

pod uredom uprave imamo projektni ured gdje su projektni voditelji. Oni pod sobom imaju iz


98

svih tih organizacijskih jedinica određen broj ljudi i onda, kad je taj projekt u pitanju, tim

ljudima koordiniraju oni, a ne njihovi hijerarhijski voditelji. Osoba može biti na dva, tri

projekta.“

Postojeće stanje u obrazovanju kadrova u području e-uprave

U lokalnoj i državnoj upravi na poslovima vezanima uz područje e-uprave radi interdisciplinarni tim

stručnjaka. Ipak, većina ih je tehničke struke: studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva u

Zagrebu, studenti visokih tehničkih škola među kojima je i TVZ, studenti Fakulteta organizacije i

informatike u Varaždinu, studenti matematike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Dosta zaposlenika tehničkog profila je srednje stručne spreme. S tehničkim stručnjacima surađuju

ekonomisti, politolozi, pravnici pa čak i stručnjaci humanističkih usmjerenja.

„Imamo i ekonomiste, imamo i politologe, imamo i jezičare i pravnike, jer kad gledate, ovo je

ovo je jedan vrlo kompleksan posao. Ovdje zapravo politolozi jako puno znače jer smo morali

napraviti pravni okvir i tu vam jako puno pomognu ljudi koji znaju na jedan takav način

razmišljati, a posao tehnike je bitan zato da znate izdefinirati koje stvari treba napraviti.“

U agenciji koja za državnu i lokalnu upravu obavlja poslove razvoja i podrške ključnim informacijskim

sustavima, obrazovna struktura IT stručnjaka ovisi o tipu posla koji rade. Za posao poslovnog

analitičara ili voditelja projekata zapošljavaju najviše studenata Fakulteta organizacije i informatike u

Varaždinu i studente smjera informatike s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Također, za sve poslove

zapošljavaju studente Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te studente matematike

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a za većinu poslova i studente TVZ-a i Algebre.

Studente TVZ-a zapošljavaju u odjelu razvoja aplikacija, ali ne toliko za poslove poslovnog analitičara,

što vjerojatno znači da nisu prošli potrebne stručne testove.

„Za poslovnjake ili za voditelje projekata najviše FOI i Ekonomski, koji su bolji u odnosu na neki

prirodniji fakultet, jer ih od početka nekako usmjeravaju prema poslovanju kakvo je prisutno u

upravi, imaju više društveno-informacijskih predmeta… Što se tiče poslova programiranja,

ljudi koji dolaze s TVZ-a brže će početi programirati u nekom alatu. Ljudi s FER-a možda će

manje brzo odmah početi praktično raditi, ali imaju nekakvu dublju podlogu… Više

promišljaju, možda malo i teoretiziraju jer su ih tako pet godina odgajali, a nisu im samo dali

alat u ruke, nego nekakvu nadogradnju i vjerojatno nekakve teoretske postavke koje njih

tjeraju da dublje razmišljaju.“

Potrebe za stručnjacima iz područja e-uprave

Kako bismo pokušali predvidjeti buduće potrebe za stručnjacima iz područja e-poslovanja, u

razgovorima smo sudionike pitali koji je trenutni obujam e-usluga i koji se trendovi naziru u bližoj i

daljoj budućnosti. Ukupni broj e-usluga koje se trenutno koriste u državnoj i lokalnoj upravi teško je

procijeniti, jer je katalog e-usluga tek u izradi. Cilj Strategije e-Hrvatska 2020. jest povećati broj


99

korisnika elektroničkih usluga javne uprave s nešto manje od trećine građana, koliko je takve usluge

koristilo prošle godine, na 75 posto koliko bi ih takve usluge koristilo 2020. godine. U istome

razdoblju broj tvrtki i drugih poslovnih subjekata koji koriste e-usluge javne uprave, a kojih je u

postotku i inače znatno više nego građana, trebao bi dosegnuti 95 posto. Do 2020. godine, ostvari li

se zacrtano u Strategiji, građani i tvrtke trebali bi dobivati desetke usluga elektroničkim sustavima iz

gotovo svih područja: od javne uprave (u što je uključena i lokalna uprava i samouprava), poreznog

sustava, pravosuđa, poljoprivrede, kulture, turizma, socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja. Neke od

tih usluga država već pruža primjerice sustavom e-Građani, a cilj je proširiti ih na gotovo sva područja

i omogućiti građanima da ih, posebice pomoću pametnih telefona, mogu dobiti svakoga dana u

tjednu, u bilo koje doba. U sustavu e-Građani, projektu Vlade Republike Hrvatske pokrenutim s ciljem

modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javne uprave te povećanja

transparentnosti javnog sektora u pružanju javnih usluga, trenutno je integrirano 78 e-usluga.

„Ono što nama treba su kompleksne usluge bez granica. Krenuli smo s izvodom iz matice

rođenih, a danas možete preko e-Građana obrt otvoriti, iz kuće iz fotelje.“

„Imali smo opsežnu anketu, preko 5000 odgovora smo dobili – građane najviše interesiraju

porezi i financije. No kad gledamo poreze za građane, Vi ste danas obvezni prijaviti porez, ali

sutra više niste, jer će se uskoro JOPPD obrazcem sve rješavati u back office-u, a Vi ćete samo

dobiti rezultat. Dakle, to je ideja – ajmo ljude riješiti te obaveze. Dakle pitanje je što je usluga,

jer Vi tu uslugu zapravo neće ni vidjeti.“

U budućnosti možemo očekivati objedinjavanje e-usluga na lokalnoj i državnoj razini (čeka se da

lokalne samouprave svoje podatke priključe državnoj platformi) te prvo razvoj e-usluga za sadržaje

koje će većina korisnika koristiti: za zdravlje (e-zdravstvo) te za računovodstvo, javnu nabavu ili

kadrovske poslove u lokalnoj i državnoj upravi.

„Nema smisla implementirati nešto što je specifično i zanimljivo samo uskom skupu

institucija, na primjer nekakvu kartografiju koju koristi određeni podskup državne geodetske

uprave ili nekakve specifične security protokole i sustave koje koristi samo određeno

ministarstvo, nego one koji su zajednički. Na primjer, sustav javne nabave.“

S obzirom na navedene trendove i strategije, svi se sudionici slažu da se u bližoj i daljoj budućnosti

može očekivati povećana potražnja za stručnjacima u području e-uprave. Nažalost, za zapošljavanje

dodatnih kadrova u državnoj i gradskoj upravi trenutno nema dovoljno financijskih resursa, a ni ne

nazire se poboljšanje situacije u bliskoj budućnosti. No, može se očekivati da će povećani broj

stručnjaka u e-upravi zapošljavati tvrtke kojima državna uprava outsourcea potrebne poslove razvoja

novih e-usluga.

Potrebe za sustavnim obrazovanjem stručnjaka u području e-uprave

U državnoj i gradskoj upravi postoji kontinuirana potreba za dodatnim obrazovanjem stručnjaka u

području e-uprave. S obzirom na to njihovi rukovoditelji nemaju financijskih sredstava poslati ih na

dodatne edukacije, potrebna znanja uglavnom stječu sami iskustveno ili im ih prenose stariji kolege.


100

U gradskoj upravi se, ako neki zaposlenik za to pokaže interes, eventualno nađe novaca za tečajeve za

neke specifične alate i tehnologije (npr. Cisco, Sharepoint).

„Znanja koja imaju ljudi kad dođu iz bilo koje struke su nedovoljna, apsolutno nedovoljna.

Zato se veselim pokretanju studija e-uprave. Mislim da u ovom trenutku postoji potreba za

obučavanjem kompletno svih na poslovima IT-a u državi.“

U agenciji koja za državnu i lokalnu upravu obavlja poslove razvoja i podrške ključnim informacijskim

sustavima većini tehničkih stručnjaka nedostaje predznanja iz poznavanja poslovnih/upravnih

procesa. Kako bi usvojili potrebna znanja, zaposlenici prvo prolaze kroz set internih edukacija, a

kasnije kad počnu raditi na nekom projektu dobiju svoje mentore. Po potrebi ih šalju i na školovanje

u razne edukacijske kuće (npr. Algebru, Croz za IBM tečajeve o modeliranju poslovnih procesa)

„Ako nam netko dolazi za posao poslovnog analitičara, onda najmanje uvoda u posao imamo

sa FOI-evcima, jer oni prolaze upravo te metodologije, modeliranje tih razno raznih podataka.

Nakon njih su nam ekonomisti s područja informatike, jer oni isto rade dio toga, ali ne toliko

duboko, a ove ostale u principu moramo mi potpuno od početka upoznavati s poslovnim

procesom. No, naravno ukoliko su ljudi pametni, motivirani, visokoobrazovani u principu

relativno brzo to nauče.“

„Nema baš puno edukacijskih kuća koje nude pisanje user case specifikacija, puno je više

recimo za razvojaše ili sistemaše. Nema široke lepeze ponuda. Ima određen broj institucija

koje možemo nabrojati na prste jedne ruke (dvije, tri institucije maskimalno) koje pokrivaju

naše potrebe.“

Kompetencije za zanimanje inženjer e-uprave

Na temelju opisa trenutnih i budućih poslova vezanih uz područje e-uprave, došli smo do

kompetencija koje bi osoba na poslu inženjera trebala imati, a koje bi se trebali moći steći tijekom

planiranog specijalističkog studija e-uprave. U citatima sugovornika vidljivo je da su i njihovi

poslodavci svjesni kako je za inženjera e-uprave bitan cijeli sklop specifičnih kompetencija.

poznavanje sustava javne uprave kompetencija je koja je nužna za uspješan rad na poslu

inženjera e-uprave. Ta je kompetencija važna onima koji će raditi u tijelima državne uprave,

gdje je primarna zadaća takvog stručnjaka konceptualno kreiranje novih e-usluga i

postavljanje zahtjeva na tehnički dio posla, no i onima koji rade u tvrtkama koje državna

uprava outsourcea za takve poslove.

„Tko čita od inženjera ili ljudi koji se time bave pravo ili pravni okvir? Nitko. Tako da mislim da

postoji velika potreba za tom kompetencijom kontinuirano. To nije samo kadar koji treba

generirati za državu nego i za privatne firme koje rade s državom trebaju se držati istih pravila

(npr. in2 i apis). Svi oni rade za državu i moraju znati pravila po kojima funkcioniramo.“


101

poslovna analiza, odnosno poznavanje metodologije upravljanja poslovnim sustavima –

ovo je kompetencija koja najviše nedostaje inženjerima s TVZ-a koji dolaze raditi na

poslovima e-uprave, s obzirom na to da se traže interdisciplinarna znanja koja studenti

tehničkih usmjerenja nemaju predviđena u svom redovnom studijskom programu.

„Temelj znanja o nekakvoj dekompoziciji poslovnih sustava od složenijih sustava na komponente,

opisivanja tih komponenti, crtanja u nekakvom procesu, pretvaranja poslovnih zahtjeva u grafičke

grafičke procese koji se mogu lijepo nacrtati i opisati. I nekakva tipično usvojena metodologija

koja olakšava komunikaciju između ljudi u poslovnom dijelu i ljudi u tehničkom. Dizajn,

dokumentacije, šprance, standardi, rječnik i tako dalje.“

tehnička znanja važna za e-poslovanje općenito koja uključuju osnove poznavanja sistemske

strukture, osnove poznavanja arhitekture baznih podataka, osnove poznavanja određenih

programskih jezika (npr. Java, Microsoft DOTNET) i razvojnih alata, osnove poznavanja

mrežne infrastrukture (npr. Cisco), vještinu programiranja i razvijanja mobilnih aplikacija,

cloud tehnologije. Čak i ako netko neće raditi na razvoju novih aplikaciji i tehnologija, mora

imati osnovna tehnička znanja jer često mora znati napisati tehničku specifikaciju nečega što

naručuje.

„Da razumiju što su baze podataka, operativni sustavi, aplikacije, web aplikacije, kako

funkcioniraju ti sustavi, zbog čega. Oni moraju postaviti zahtjeve na sustave, a to je vrlo teško ako

ne razumijete kako to funkcionira. Oni moraju imati jako dobro tehničko znanje o svim ovim

segmentima.“

poznavanje temelja osiguranja informacijske sigurnosti – od inženjera e-uprave se ne

očekuje da detaljno poznaje sve alate za osiguranje informacijske sigurnosti, no traži se

posjedovanje konceptualnih znanja o ovom području, poznavanje osnovne metodologije te

sklonost promišljanju zašto je ono važno za e-upravu.

upravljanje projektima (engl. project management) – posjedovanje kompetencije

upravljanja projektima olakšat će studentima snalaženje u poslovnim procesima. Sudionici su

naglašavali da bi u okviru ove kompetencije studenti trebali razviti i neke vještine planiranja

budžeta.

„Svugdje gdje dođu, više ili manje će raditi projektno, pa trebaju razumjeti te neke osnovne

principe kako se vode IT projekti.“

vještine komunikacije s ljudima i timski rad – na kojim god poslovima inženjer e-uprave

radio, sigurno će morati raditi u različitim timovima i za uspješno obavljanje poslova bit će

nužna komunikacija s ostalim članovima tima. Timovi u području često su interdisciplinarni te

će inženjer morati komunicirati s članovima koji mogu biti dosta različitih obrazovnih

pozadina od njegove.

tehnički/metodički način razmišljanja koji olakšava rješavanje problema u državnoj upravi,

što je bitnije od poznavanja konkretnih alata.


102

„Na primjer, u Britaniji djeca u prvom razredu osnovne škole imaju kodiranje. To je ono, mijenja

se način razmišljanja, mind set.“

strateška orijentacija da se unaprijed misli o trendovima u području e-uprave, npr. pružanju

e-usluga. Bilo bi dobro da inženjeri imaju interesa za politiku, praćenje i čitanje zakona te

praćenje trendova u državnoj upravi Republike Hrvatske i drugih zemalja. Za formiranje e-

usluga potrebna je i određena doza kreativnosti.

„Da ima i jednu stratešku orijentaciju da misli korak, dva, tri unaprijed a ne samo odrađuje ono

što sad Uprava traži. Ovo je dinamično područje i potrebno je pratiti trendove i europska iskustva

što bi trebalo nuditi u idućem valu usluga, dakle jedna strateška dimenzija.“

Zaključno o pokretanju specijalističkog studija e-uprava

Sudionici podržavaju razvoj specijalističkog studija e-uprava, jer bi takav program omogućio sustavno

educiranje stručnjaka znanjima koja oni sada stječu nesustavno na radnim mjestima i raznim

tečajevima. Slično kao i kod specijalističkog studija e-zdravstva, jasno se prepoznaje potreba za

stručnjakom koji dobro poznaje informatičke tehnologije, ali i sadržajnu specifičnost sustava, u ovom

slučaju javne uprave. Kompetencije koje sudionici istraživanja preopoznali kao važne uključuju

poznavanje sustava javne uprave, poslovnu analizu, tehničke kompetencije vezane uz e-poslovanje

općenito, poznavanje temelja osiguranja informatičke sigurnosti, upravljanje projektima,

komunikacija i timski rad, tehnički/metodički način razmišljanja i rješavanja problema te strateška

orijentacija da se unaprijed misli o trendovima u e-upravi.

Kao primjer dobre prakse, neki sudionici navode takav studij u Francuskoj. Prema mišljenjima naših

sugovornika, specijalistički studij e-uprave na TVZ-u morao bi biti neki sadržajno fleksibilni studij, u

kojem bi se znanja stalno nadograđivala novim trendovima u tehnologiji i reorganizaciji javne uprave.

Kao i kod područja e-poslovanja, sudionici sugeriraju u redovne studijske programe TVZ-a (pa i novog

specijalističkog studija e-uprave) ugraditi znanja koja inače studenti kasnije stječu nekim tečajevima

za industrijske certifikate.


103

3) E-zdravstvo - uvođenje novog programa

U okviru ovog dijela istraživanja obavljena su četiri razgovora s osobama različitog obrazovnog i

radno iskustvenog profila u području e-zdravstva, čiji su odgovori proizlazili iz takvih njihovih

iskustava i s obzirom na tip posla kojim se tvrtka/ustanova u kojoj rade najvećim dijelom bavi.

Njihova se iskustva kao i mišljenja velikim dijelom poklapaju unatoč različitim iskustvima koja imaju.

Rezultati su prikazani tematski.

Postojeće stanje kadrova u području e-zdravstva

U ustanovama i tvrtkama iz kojih dolaze naši sudionici, na poslovima vezanima uz e-zdravstvo

zaposleni su stručnjaci različitih profila, ali i općenito na radnim mjestima informatičkih stručnjaka.

Dok privatne tvrtke imaju „privilegij“ zapošljavanja stručnjaka koji su im u određenom trenutku

potrebni, u državnim ustanovama to je zapošljavanje jako usporeno, odnosno čak i zaustavljeno. Sve

to ima za posljedicu da u privatnim tvrtkama zapošljavaju visoko kvalificiran kadar (najviše studente

FER-a, PMF-a, FOI-a te TVZ-a), dok je većina zaposlenika državnih ustanova koji rade na poslovima

vezanima uz informatiku priučeno. Radi se ili o zaposlenicima srednje stručne spreme koji su se

„silom prilika“ i jer je bilo potrebno usmjerili u to područje ili o stručnjacima drugih područja koji su

bili vještiji i informatički pismeniji pa su zbog svog poznavanja poslovnih procesa završili na

informatičkim poslovima (npr. medicinske sestre, ekonomisti i sl.).

„Mi pokrivamo u informatičkom smislu, doslovno od toga da na nekoj lokaciji ne radi miš, ili

printer do pokrivanja nekakvih poslovnih procesa, aplikacija, mreže i tako dalje. A od kadra

imamo svega, od srednje škole do magistra znanosti.“

„U principu ljudi se dijele na one koji su, redovno išli pa su došli kao visoka sprema, a imamo i

ljude koji su se doškolovavali uz rad. Jedan ili dvoje je baš na TVZ-u, a neki u ostalim visokim

školama uz rad stječu dodatnu kvalifikaciju.“

„Ali recimo za softveraše uglavnom FER i PMF, za konzultante uzimamo FOI, tko iskoči malo

više zbog tih vještina, ali još uvijek FER drži primarno.“

„Dakle, svi koji kod nas rade u službi za informatiku, nitko od nas nije informatičar, u struci

nitko nije informatičar.“


104

Potrebe za stručnjacima iz područja e-zdravstva

Ono što svi sudionici jasno ističu je da se dosadašnji način poslovanja više ne može održavati jer su

potrebe za visoko kvalificiranim stručnjacima u e-zdravstvu sve veće i veće, kao i očekivanja vezana

uz njihove razine znanja. Cijeli će se poslovni proces u zdravstvu informatizirati i stoga će biti

potrebna velika stručna podrška zaposlenicima i cijelom sustavu u tom procesu.

Sudionici ističu da je područje e-zdravstva specifično, odnosno vrlo su specifični poslovni procesi u

zdravstvu kojeg bi informatički stručnjak trebao dobro poznavati kako bi učinkovito obavljao svoj

posao. Kako sustavne edukacije za to nema, o poslovnim se procesima uči iskustveno i procjena je

stručnjaka da mladom informatičaru treba oko dvije godine da razumije poslovni proces u zdravstvu.

„Jako je važno znati poslovni proces zato što je relativno specifično područje, jako je slabo

imuno na greške i onda je jako važno da se taj zdravstveni poslovni proces razumije dovoljno

dobro da bi se onda mogla prilagoditi aplikacija tom rješenju.“

„U principu uči ga sa intervjuima sa nekakvim poslovnim korisnicima što zapravo dosta često

rezultira nekakvim beskrajnim radionicama jer ovi ne znaju što bi htjeli, zamislili su si nešto,

što je zapravo možda nemoguće u tom obliku programirati, pa se onda napravi nešto što je

moguće, pa onda ovi baš nisu zadovoljni.“

„U principu mi dobivamo čovjeka koji, naravno, o bolnicama ne zna ništa. Dakle on je došao s

fakulteta, ili je došao s nekog drugog radnog mjesta i on uopće ne zna ništa o tome, nikakve

procese i onda imamo nekakve interne edukacije i osim internih edukacija najviše uče na

projektima uz nekakve starije kolege. Da li bi pomoglo da imaju znanje tih procesa kad

dolaze, vjerojatno bi, dapače.“

Sudionici jasno prepoznaju deficitarnost ovog zanimanja – prema standardima EU potrebe za ovim

stručnjacima su puno veće i očekuje se da će dugoročno biti potrebe za zapošljavanjem.

„Zato postoji standard, dakle svjetski standard u bolnicama ovakve veličine, Amerika govori o

4 i nešto %, ali recimo Europa govori o 3%.“

„Prosjek u EU, čini mi se, kaže da je to 3% zaposlenih, znači, računajte 70 000 zaposlenih,

3%...“

U skladu sa svim navedenim, sudionici apsolutno podržavaju uvođenje specijalističkog studija e-

zdravstva. To bi bio stručnjak koji bi razumio poslovne procese u zdravstvu i na adekvatan ih način

znao prenijeti programerima koji razvijaju te sustave.

„Definitivno bi to pomoglo da postoje ljudi koji su informatičari, a došli su već sa znanjem

poslovnih procesa, znači da znaju koji je način, ne znam, fakturiranja u zdravstvu, koji su to

osnovni elementi medicinske dokumentacije koje se traže, da znaju kako bolnica funkcionira,

da znaju kako funkcioniraju primarna zadaće zdravstvenog sustava...“


105

„Vi da programera pošaljete medicinskoj sestri njih dvoje ne znaju razgovarati i onda

pošaljete nekoga tko razumije te procese, a onda opet ima dovoljno tehničkog znanja da kad

se vrati doma i treba nešto popraviti zna reći programeru.“

„Ne funkcionira u onom dijelu kad programer nije nikada doživio onaj stvarni život, pa njemu

jedan enter ne znači ništa. I onda vi kad date zahtjev da umjesto klika on stavi enter njemu je

to glupo i to pada u prioritet na samo dno. A nama je to užasno bitno. Recimo, tu dolazi do

nekih mimoilaženja, al u pravilu, vi šta god kreirate morate kreirati sa svim strukama. Dakle,

ekonomista, liječnik, pa sestra, programer je na kraju, dakle, mi svi moramo znati što hoćemo

i pomoć njima da naprave ono što mi želimo.“

No, ono što ih brine je činjenica da je to prilično usko obrazovanje, te da je taj stručnjak malo

zapošljiv u ustanovama s drugim poslovnim procesima.

Dodatna rasprava vodila se i na temu tko su mogući studenti takvog specijalističkog studija.

Dosadašnje iskustvo pokazuje da i stručnjaci ne-informatičkih usmjerenja mogu i žele biti stručnjaci e-

zdravstva. Postavlja se pitanje može li viša medicinska sestra ili netko tko ima završenu ekonomiju ili

neki drugi fakultet upisati ovaj studij. Sudionicima je jasno da bi njima jako nedostajala informatička

znanja koja se očekuju od stručnjaka e-zdravstva i koje pretpostavljaju da bi teško stigli usvojiti u

dvogodišnjem studiju. Ukoliko neće postojati mogućnost modularnog studija (naglasak na usvajanju

poslovnih procesa u zdravstvu kod onih koji imaju informatička predznanja ili naglasak na usvajanju

informatičkih kompetencija kod onih koji poznaju poslovne procese u zdravstvu) prijedlog je da to

ipak budu stručnjaci koji na preddiplomskoj razini imaju završeno informatičko obrazovanje.

„Ja ne bih ograničavao definitivno, jer smatram da ima i drugih struka koje bi mogle

doprinijeti i koje bi to moglo zanimati, dapače… naravno, tu se sad stavlja pitanje

preduvjeta.“

Kompetencije za zanimanje inženjer e-zdravstva

Sudionici su bili vrlo suglasni oko kompetencija koje očekuju od budućeg inženjera e-zdravstva.

Kompetencije su grupirane prema poslovima za koje bi on trebao biti kvalificiran.

podrška i razvoj poslovnih procesa unutar zdravstva – poznavanje poslovnih procesa u

zdravstvu, odnosno bolničkih informacijskih sustava i podsustava, njihovih specifičnosti i

zahtjeva, te poznavanje ostalih poslovnih procesa (plaće, liste naručivanja i sl.)

o ovo je, prema sudionicima, najznačajniji skup kompetencija koje bi inženjer e-

zdravstva trebao imati. Ovaj skup kompetencija bi trebao jasno razlikovati njega, od

ostalih informatičkih stručnjaka na tržištu rada, jer one mu omogućavaju da brzo

usvoji specifičnosti poslovnih procesa na svom radnom mjestu. Inženjer treba

razumjeti kako idu poslovni procesi, u suradnji sa liječnicima i ostalim uključenima

razmišljati i planirati buduće poslovne procese te razvijati njihovu arhitekturu.

„Takav program trebao bi imati dio znanja u području zdravstva. Drugi dio je svakako


106

poslovni procesi na općenitoj razini da ih zna prepoznati, da ih zna dizajnirati i da ih zna

re-dizajnirati.“

„Taj budući stručnjak mora poznavati poslovanje bolnice koje se bitno razlikuje od

poslovanja u nekakvoj velikoj firmi, dakle, mora znati kako je strukturirana bolnica, mora

znati čak i pravne normative po kojima se sve to mora postavljati. Mora znati čak jedan

dio i medicine u smislu terminologije, mora znati putove, procese. Jer vi ako dobijete

gotovog stručnjaka koji zna programirati, onaj koji ne kuži di je došao i u kakvu strukturu

je došao, on je neupotrebljiv barem godinu dana.“

administriranje, upravljanje i analiza podataka iz matičnih baza – dohvaćanje podataka iz

baza za različite izvještaje i potrebe različitih stručnjaka unutar poslovnog procesa

o Očekuje se od stručnjaka u ovom području da može brzo, jasno i razumljivo „izvući“ i

dostaviti podatke koji su potrebni za različite izvještaje. Sudionici istraživanja su

prilično nezadovoljni načinom na koji se ova vrsta zadataka trenutno obavlja – s

obzirom na nedostatak kadra koji bi to mogao obavljati u samim bolnicama, najčešće

tu uslugu uzimaju od tvrtke koja je u razvila BIS. Problem s tim je da inženjeri koji im

dostavljaju podatke, s obzirom na nerazumijevanje poslovnog procesa, često

dostavljaju nepotpune podatke, nečitljive i sl., i umjesto da se radi o relativno brzom

procesu, on se često odugovlači. Svi sudionici očekuju da budući stručnjaci barataju

programima kao što je npr. Excell iznimno vješto te da poznaju statističke analize

podataka (često potrebne i liječnicima za znanstvene radove).

„Srce zdravstvenog sustava jesu podaci, znači, svakako jedan od poslova koje će takvi

ljudi trebat radit jest manipulacija podacima. Znači tu vrlo napredni Excel, da ne kažem

prave baze podataka pa onda ekstra kako napraviti BI.“

„Imate medicinsku analizu koja je potrebna da bi naši doktori u toku godine radili svoje

radove koje moraju raditi. Dakle, to nije zato da on osobno hoće napredovati nego on

mora nešto raditi. Isto tako sestre obnavljaju licence, isto tako moraju pokupiti nekakve

bodove da bi uopće mogli obnoviti licencu, tako i doktori, dakle, trebamo medicinsku

analizu. Medicinska analiza nisu samo brojevi. To je onaj dio, mora znati nešto o

medicini.“

dokumentacija kvalitete zdravstvenog sustava – ovaj dio sudionici ne vide kao neku posebnu

specifičnost, već smatraju da je to uključeno u gore navedene kompetencije upravljanja

podacima. Trebali bi naravno poznavati neke standarde kvalitete, ali sama briga o kvaliteti

nije njihov posao.

„Mislim stručnjak za kvalitetu postoji poseban i nije nužno vezan uz IT dio, Jer IT je tu.

Kvaliteta u bolnicama ne ovisi o kvaliteti.“

informacijska sigurnost u zdravstvu – razumijevanje specifičnosti informacijske sigurnosti

unutar zdravstvenog sustava, fleksibilnosti razmjene podataka s jedne strane i potrebe za


107

apsolutnom zaštićenosti podataka s druge, administriranje razina dostupnosti podataka

različitim službama i zaposlenicima

o Sudionici ističu da je pitanje informacije sigurnosti u zdravstvu vrlo specifično,

odnosno da je važno razumijevanje koje vrste podataka bi trebale biti dostupne

kojim razinama i vrstama stručnjaka i zaposlenika. Od stručnjaka se očekuje i da

sudjeluje, zajedno s liječnicima i ostalim zdravstvenim djelatnicima, u razmišljanjima

o različitim vrstama podataka koje je potrebno prikupljati, razinama zaštićenosti,

načinima kontrole neovlaštenog korištenja podataka i sl.

„Zdravstveni podatak je danas jako vrijedan i jako ga treba štititi, ali treba definirati

nekakva prava pristupa, tko smije tko ne smije, zašto bi on sad smio pristupiti podacima i

tako dalje... Znači nekakva ideja je da sukladno tim nekakvim propisima koji i jesu i nisu

primjenjivi da se pokuša definirati nekakvi protokoli o pravima i to. Treba poznavati sve te

specifičnosti.“

programiranje

o tri od četiri sudionika smatraju da bi budući inženjer e-zdravstva treba znati osnove

programiranja koje bi mu bile dovoljne za učinkovitu komunikaciju s programerima

koji bi razvijali softvere, te koje bi mu omogućile neko osnovno i nezahtievno

programiranje ako je potrebno. Njihova je argumentacija da programeri ne trebaju

znati poslovne procese, već da bi oni trebali programirati ono što im netko tko pozna

poslovne procese traži. Osim toga inženjer e-zdravstva bi bio komunikacijski most

između medicinskog osoblja i programerske tvrtke – osoba koja razumije i jedne i

druge. Sudionici smatraju da poznavanje složenog programiranja i poslovnih procesa

uključuje preširoke kompetencije koje nije moguće kvalitetno steći na

specijalističkom studiju. Samo jedan sudionik navodi da bi ta osoba trebala biti

programer, ali ne inzistira snažno na tome.

„Ne programira, to je mrtvo, to zaboravite. To je moj stav. On radi arhitekturu sustava, a

netko drugi programira. Čovjek koji je naučio i radio programiranje ima određeni mind set

koji je jako dobar za ovo tu. Dakle mora znati osnove, ali ne očekuje se da se unutar kuće

programira.“

podrška korisnicima – edukacija korisnika prilikom integracije sustava, podrška i održavanje,

komunikacija s korisnicima oko mogućnosti unapređenja sustava

o u ovaj paket kompetencija uključeno je stjecanje komunikacijskih vještina, vještina

prezentiranja te razumijevanje kako na najbolji način organizirati i planirati edukaciju.

Od stručnjaka e-zdravstva se ne očekuje da će on sam educirati sve zaposlenike

nekog sustava već da bude taj koji će educirati edukatore (zdravstveno i

nezdravstveno osoblje) koje će dalje educirati.

„Svakako mora komunikacijske vještine i to, na kraju ja isto volim svojim dečkima reći: mi

smo uslužna djelatnost zapravo, znači mi nismo servis, mi moramo osigurati da netko


108

može obaviti svoj posao. Ono što treba svakako izbjeći da se radi posao umjesto nekoga,

jer to vam je vrlo često, ta nekakva siva zona, znači kad neko dođe i veli trebam sad u

Excellu milijardu podataka posložiti ili nacrtat grafove... taj dio nije posao IT-a, ali

definitivno DA ako neko ne zna se služiti aplikacijom onda mu treba pokazati, ne umjesto

njega na šalteru primat pacijente. Ali da, pokazat mu u jednom danu, u pola dana, u

deset minuta, sasvim je svejedno.“

„Vještine komunikacijske, znači psihološki profil nekoga tko se može nosit sa stresom, tko

može smiriti situaciju, tko zna upravljati očekivanjima korisnika, u smislu da mu kaže, gle,

to nije tu, nego je to tu, tko će znati reći ne, koji nije konfliktan, koji se zna dobro

izražavati, tko se zna i pismeno i usmeno izražavati, koji može držati edukacije, stati

ispred grupe ljudi i to suvislo obrazložiti...“

kompetencije vezane uz upravljanje projektima (project management) – edukacija korisnika

prilikom integracije sustava, podrška i održavanje, komunikacija s korisnicima oko

mogućnosti unapređenja sustava.

„Iz razloga tih nekakvih podkapacitiranosti bolnica, jer su se svi fokusirali na first level

support, svi imaju ljude koji će tamo riješit problem, spojit će PC, printer, ovo ono, ali nemaju

taj nekakav kapacitet za upravljanje projektima. Jer sve ovo o čemu mi pričamo su nekakvi

projekti, veći ili manji.“

„Jedan dio su stvari koje se tiču, upravljanje projektima E-zdravlja gdje se onima koji znaju već

nešto o project managementu, nešto o odnosu sa dobavljačima, priča o specifičnostima o tom

pogledu u zdravstvu.“

Zaključno o pokretanju specijalističkog studija e-zdravstva

Sudionici podržavaju razvoj specijalističkog studija jer bi se sustavno educiralo stručnjake znanjima

koje oni sada stječu nesustavno na radnim mjestima. Jasno se prepoznaje potreba za stručnjakom

koji će poznavati zdravstveni sustav i poslovne procese te informatički jezik s druge strane i moći

uspješno spajati ta dva svijeta. Njegove kompetencije bi trebale biti usmjerene na razumijevanje i

razvoj poslovnih procesa u zdravstvu, upravljanju, administriranju i analiziranju podataka te podršku

korisnicima. Dodatna kompetencija koja se ističe kao važna je poznavanja osnova upravljanja

projektima. Potrebe za takvim stručnjakom bi u budućnosti mogle biti značajne ukoliko će se ići

prema dostizanju standarda EU, a vi se nadaju da će se razvoj kretati u tom smjeru.


109

4) Informacijska sigurnost – uvođenje novog programa

Informacijska sigurnost, njena važnost i potrebna stručnost bila je dio gotovo svakog intervjua koji

smo provodili, no s različitom dubinom i opsegom. Šest je intervjua provedeno s osobama koje se

bave informacijskom sigurnošću u različitim tvrtkama, odnosno javnim institucijama. Njihova su

iskustva vrlo različita, od zadataka i načina kako se u njihovim tvrtkama i ustanovama bave

informacijskom sigurnošću do načina obrazovanja kadrova. Rezultati su prikazani tematski tako da su

sažeti zajednički nalazi i naglašene eventualne razlike.

Postojeće stanje u obrazovanju kadrova u području informacijske sigurnosti

U području informacijske sigurnosti svijest o potrebi za informacijskom sigurnosti, obrazovanju

kadrova kao i načinu na koji se ona provodi je vrlo različita.

Iako sudionici s kojima smo razgovarali ističu višedimenzionalnost, jasno prepoznaju važnost

informacijske sigurnosti, to koliko je ona prioritet i koliko se provode standardi u njihovim

tvrtkama/ustanovama je raznoliko.

S jedne strane sudionici navode da tvrtke općenito slabo prepoznaju važnost informacijske sigurnosti,

da ona postoji kao neko načelo, ali da se njome u puno institucija i tvrtki nitko sustavno ne bavi. To je

pokazalo i iskustvo dvoje naših sudionika koji navode da se kod njih ona svodi na zaštitu e-mail

adresa i nekih osnovnih dokumenata, a da o složenijim standardima sigurnosti nitko ni ne razmišlja.

Nemaju osobu koja se samo time bavi (iako se u jednom slučaju radi o vrlo složenom sustavu), već

imaju osobu koja je imenovana da je i to, uz drugi posao, njen zadatak. Sudionici se boje da se stvar

neće promijeniti dok se ne dogodi ozbiljan sigurnosni incident.

„Malo je tvrtki danas svjesno značenja ISO 27001, odnosno značenja štićenja informacija.“

„Mora se osvjestiti ljudima koja je vrijednost pojedine informacije, da nije samo novac na

računu u banci vrijednost, već sama informacija koliko ja imam novca na računu.“

„Vidjet ćete kako bi u slučaju nekog napada, curenja dokumenata eksplodirao interes za time.

Oni koji razvijaju rješenja informacijske sigurnosti će reći da su im hakeri i novinari koji to

objavljuju najbolji prijatelji.“

S druge strane tvrtke i institucije kojima je zaštita podataka ključan dio usluge koje nude svojim

klijentima postavljaju informacijsku sigurnost na značajno mjesto procesa unutar tvrtke/ustanove te

imaju cijele timove stručnjaka. Kod njih je informacijska sigurnost standard koji se „živi“, provodi na

svim razina procesa i odgovornost je svih zaposlenika. Ujedno, tvrtke iz bankarskog sektora aktivno

surađuju sa svojom konkurencijom kad su posrijedi pitanja vezana uz informacijsku sigurnost. Važno

je istaknuti da sudionici navode da kad zapošljavaju stručnjake na ova radna mjesta, najčešće to čine

preko internih natječaja, dajući na taj način prednost stručnjacima „iz kuće“ koji znaju poslovne

procese i standarde.


110

„Moja organizacijska jedinica je odgovorna, ali su svi zaposlenici odgovorni provoditi

standarde.“

„Nema sad tu banke koja više, a koja manje ulaže, svi imamo iste obaveze, svi imamo iste

probleme, surađujemo u području sigurnosti, to je jedno od rijetkih područja gdje mi kao

banke nismo konkurenti nego surađujemo.“

„Do sada nikad nismo zaposlili nekog direktno s fakulteta, nego uglavnom iz informatike. Kroz

interne natječaje zapošljavamo.“

Obrazovanje vezano uz informacijsku sigurnost u Hrvatskoj je na razini stručnog usavršavanja,

odnosno cjeloživotnog obrazovanja i ovisi o interesu, percepciji potrebe te financijskim čimbenicima.

Neke tvrtke/ustanove ne inzistiraju na obrazovanim stručnjacima informacijske sigurnosti, troškovi

obrazovanja su za njih veći od percepcije koristi i to prepuštaju samim osobama i njihovoj spremnosti

da izdvoje svoje vrijeme i novac za edukaciju i stjecanje certifikata. U nekim je tvrtkama čak situacija

da se informacijska sigurnost provodi po ISO 27001 standardima, ali oni za njih nisu certificirani jer im

je to preskupo.

„Mi radimo po ISO 27001, ali nismo se certificirali, a ni nemamo u planu.“

„Dosta informatički tvrtki to nema jer u ljude treba ulagati, a nemate direktnu dobit od toga.

Vi se u stvari branite od nečeg što se može, a ne mora dogoditi.“

„Iz moje financijske perspektive, ti ljudi koji se bave isključivo sigurnošću i ničim drugim, firmi

predstavljaju veliki trošak ako pogledate koja je njihov godišnja plaća plus ostali izdatci za

usavršavanje, a mogli bi se baviti nečim drugim što stvara novu vrijednost, umjesto

sigurnošću.“

„Patološki nas izbjegavaju slati na školovanje, na tečajeve.“

S druge strane, tvrtke/institucije koje informacijsku sigurnost shvaćaju ozbiljno ulažu veliki novac u

certificiranje. Smatraju važnim da su njihovi stručnjaci obrazovani, da se stalno recertificiraju,

pohađaju tečajeve i konferencije u inozemstvu, i da prate suvremene trendove u području

informacijske sigurnosti. Sudionici navode da se stručnjaci u ovom području u Hrvatskoj međusobno

poznaju, surađuju, razmjenjuju informacije i spoznaje kako bi se svi zaštitili. Navode kako se mogu

činiti “uzaludnim“ troškovima, ali da je cijena gubitka povjerenja u tvrtku, ukoliko se nešto dogodi,

neprocjenjiva i da oni svoj ugled nisu spremni riskirati. Taj aspekt povezanosti informacijske

sigurnosti s ugledom tvrtke su sudionici često spominjali.

„Svake tri godine prolazimo refreshing, odlazimo na seminar jednom godišnje koji se bavi

informacijskom sigurnošću, čitamo redovite stranice koje se bave tom djelatnošću.“

„To je strateški važno, jer osim operativnih rizika koji su tu prisutni, poput krađe, prijevare,

dakle svega onog što može dovesti do direktne štete, postoji i reputacijska šteta koju je teško

izmjeriti i koju je teško za popraviti.“


111

Osim u bankarskom sektoru, svi spominju da povremeno angažiraju vanjskog stručnjaka za

savjetovanje i poslove koji zahtijevaju visoki stupanj specijaliziranog znanja. Općenito se stječe dojam

da su ulaganja u informacijsku sigurnost, razina svjesnosti i kompleksnosti radnih zadataka i vještina

značajno veći u tvrtkama iz bankarskog sektora, nego u ostalima. To je posve očekivano, kako i sami

poslodavci nerijetko naglašavaju, jer u tom sektoru gubitak informacijske sigurnosti može imati

najteže posljedice. Ipak, teško je ne primijetiti drastično različitu i objektivno težu poziciju tih

stručnjaka u drugim tvrtkama, gdje su u većoj mjeri prepušteni svojoj samoinicijativi, bez

organizacijske potpore, gdje je financiranje formalnog stjecanja novih znanja, izdvajanje vremena za

stjecanje tih znanja, kao i razumijevanje uprave teže ostvarivo. Stječe se dojam da u takvim

kontekstima stručnjaci za ovaj aspekt moraju biti spremni za sve i posjedovati veći broj različitih

kompetencija, uključujući i opće socijalne vještine.

„Informacijska sigurnost je prepoznata u svim bankama kao važno područje. To nije core

business banke, ali je bitna funkcija.“

Tijekom razgovora sudionici su pitani za sljedeće vrste certifikata:

CISSP: Certified Information Systems Security Professional

CISSP-ISSAP: Information Systems Security Architecture Professional

CISM: Certified Information Security Manager

CEH: Certified Ethical Hacker

CSSA: Certified SCADA Security Architect

GSEC / GCIH / GCIA: GIAC Security Certifications

CCFP - Certified Cyber Forensics Professional

GIAC Forensic Analyst

GIAC Malware Analysis

Jedan dio sudionika nije bio upoznat sa svim vrstama i razinama certificiranja. Najpoznatiji su CISSP,

CISSP-ISSAP te CISM te GSEC / GCIH / GCIA: GIAC te sudionici navode da njihovi zaposlenici, ili oni

sami imaju te certifikate.

Radna mjesta vezana uz informacijsku sigurnost

Tijekom razgovora sa sudionicima samo razgovorali o specifičnim radnim mjestima koja imaju u

svojim tvrtkama/institucijama, a koja su vezana uz informacijsku sigurnosti. Mjesta o kojima se

razgovaralo su sljedeća:

- Informacijska sigurnost:

- (Chief) Information Security officier

- Information Security Architect

- Information Systems Security Architect

- Digital Forensic specialist (Consultant)


112

Sigurnost općenito:

- Security Architect

- (Chief) Security officier

- Security Administrator

- Security Analyst

- Security Engineer

- Security Consultant

Sudionici opisuju vrlo različite situacije s navedenim zanimanjima. Neki navode da neka zanimanja

imaju; da neka imaju, ali se ne zovu na taj način; da neka imaju samo na papiru i posjetnicama.

Zanimanje/radno mjesto (Chief) Information Security officier imaju u većim tvrtkama, u većim

organizacijama je jasno tko je ta osoba, dok u manjim organizacijama to radno mjesto obično

podrazumijeva i druge aktivnosti.

Information Security Architect i Information Systems Security Architect uključuju radne zadatke koje

netko u manjim tvrtkama obično obavlja, ali također je to samo jedna od odgovornosti te osobe.

Digital Forensic specialist (Consultant) većina sudionika, u manjim tvrtkama komentira kao vrlo

korisno zanimanje, čak i poželjno, ali ne vide svrhu stalnog angažmana takvog stručnjaka i često su to

stručnjaci koji se angažiraju iz vanjskih suradnika.

Radne zadatke Security Administrator-a, Security Engineer-a i Security Analyst-a također imaju

pokriveno, ali to rade ljudi iz IT odijela, ili jedna osoba obavlja više funkcija, ili su to pojedinci u

upravi. Dakle, to nisu posebna radna mjesta.

Security Consultant se često spominje u kontekstu traženja outsourcing partnera. Općenito, u manjim

tvrtkama, se primjećuje težnja da jedan zaposlenik bude odgovoran za poslove vezane uz različita

zanimanja.

„Ova lista je više za neke velike tvrtke koje bi imale cijeli odjel za informacijsku sigurnosti,

onda unutar njega i definirane ovakve poslove. Naše su potrebe manje, mi imamo

informatičare koji se bave s više stvari, a onda pokrivaju i ta područja.“

„U većini slučajeva koje ja znam imate samo jedno osobu koja se bavi sigurnošću, i to u nije

„core“ biznis.“

„CISO mora biti političar, dok arhitekt mora imati malo više tehničkih znanja. Ovaj -

Information Systems Security Architect mora biti malo jači u IT dijelu sigurnosti. Ali neki bazu

znanja, 60% svi moraju imati isto. A 40% je specifično za određena radna mjesta.“

„CISO ne bi trebao biti informatičar ili inženjer. On bi trebao biti prvenstveno organizator koji

dobro razumije procese, a ispod sebe ima ovakvu ekipu ljudi koja to provodi u praksi.“

„Imamo i CISO-a, ali recimo on se ne zove tako nego drugačije kod nas.“


113

„Ja sam koordinator za informacijsku sigurnost. Nešto u tom stilu, to je izmišljena moja titula

koja tehnički postoji, ali ja s tim nisam ništa posebno, kako vodim informatiku dali su mi tu

titulu."

Potrebe za sustavnim obrazovanjem stručnjaka u području informacijske sigurnosti

Svi sudionici navode da dobrog stručnjaka informacijske sigurnosti čini puno znanja i puno iskustva.

Naglašavaju da je za većinu certifikata potrebno barem 4 do 5 godina iskustva. Zbog svega navedenog

sudionici se slažu da bi informacijska sigurnost trebala biti integralni dio studija za inženjere svih

smjerova, ali da za samostalnim studijem nema potrebe. Dapače, naglašavaju važnost da se znanja o

ovoj tematici ugrade u sve kolegije na svim smjerovima na TVZ-u. Navode da bi to bilo moguće jedino

kad bi studij nudio ono što sad nude edukacije za certificiranje, odnosno kad bi se različiti certifikati

stjecali tijekom studija. Važno je napomenuti kako ovaj scenarij sudionici navode samo kao jednu

mogućnost. Navode da bi svakako bilo korisno vidjeti koja se znanja i kompetencije suvajaju tijekom

certificiranja i onda pokušati što više njih ugraditi tijekom studija.

„Na fakultetu se može dobiti jedna jako dobra osnova, ali nema fakulteta koji će čovjeka

specijalizirati da on dođe kao kompletan čovjek.“

„Poslodavac na osnovu certifikata može steći informaciju koliko čovjek zna i što je radio, to je

nešto što je mjerljivo. Naši studiji nisu tako koncipirani da izbacuju ljude koji su već gotovi,

kad kažeš FER, ok, lijepo, ali moraš još učiti da bi bio nešto.“

Na razini kompetencija sudionici smatraju da stručnjak za informacijsku sigurnost mora imati

kombinaciju tehničkih znanja, generički i socijalnih vještina te poslovnih znanja (poznavanje poslovnih

procesa i osnova infomacijske sigurnosti).

tehničke kompetencije

Sudionici navode da stručnjaci u području informacijske sigurnosti trebaju imati najmanje temeljna

informatička znanja. Spominju:

o poznavanje operativnih/informacijskih sustava kao što su Oracle, IBM, Linux,

Windows kompetencija je koja je bitna stručnjacima u informacijskog sigurnosti.

o poznavanje mrežnih tehnologija, što uključuje i osiguranje mrežne sigurnosti.

o korištenje kolaboracijskih alata tipa Microsoft Office, Outlook, Sharepoint je

kompetencija za kojom će potreba rasti u sljedećim godinama.

o virtualizacija servera i pohrane podataka

o poznavanje certifikata i standarda IT procesameđu kojima su ISO 27001


114

„Recimo kvalifikacije po pitanju računalnih mreža, kvalitetna znanja operacijskih sustava. To

je osnova kad govorimo o tehničkim kompetencijama.“

„Certifikati, to je ono što tražimo pri zapošljavanju. Ako netko razumije što štiti onda je

jednostavnije kreirati procese i procedure da bi to zaštitio. Ako netko to ne razumije, što je

mreža, što je operativni sustav, to ga ne isključuje ali bi mu bilo jako teško. Nije to zaštita kao

npr. kod prerađivačke industrije, ovo je ipak informatika, mi smo na Internetu, a za to se traže

razvijene informatičke vještine.“

„Kroz studijske programe moraju upoznati neke operative sustave, mreže, baze podataka i tu

steknu bazično znanja a onda kod nas steknu znanje o našem informacijskom sustavu.“

Sudionici ističu da je za rad na informacijskoj sgurnosti iznimno važno poznavanje poslovnih procesa

u nekoj tvrtci. Stoga smatraju da je općenito poznavanje e-poslovanja važan temelj na koji bi se onda

nadograđivala specifična znanja stečena u tvrtci u kojoj osoba radi.

Sudionicima važno je da se tijekom studija podiže razina svijesti stručnjaka o informacijskoj

sigurnosti, da ih se uči što sve informacijska sigurnost jest te da se upoznaju sa ISO standardima

sigurnosti. Navode da je ona važna i stručnjacima e-poslovanja, e-uprave, e-zdravstva, te svim

informatičkim inženjerima, ali i stručnjacima drugih struka.

„Teško je štititi nešto ako dovoljno ne poznaješ to što štitiš.“

„Na TVZ-u bi mogli napraviti kolegij gdje bi se ljudi kroz ISO norme uputili u osjećaj o čemu se

tu radi. Norma ISO 27001 ima tridesetak stranica u kojima je obuhvaćeno manje više sve što

bi trebalo znati, a poslije toga još dosta aktivnosti da se to implementira u nekoj tvrtci.“

generičke kompetencije

Mnogi spominju da je za stručnjake u ovom području jako važno da posjeduju tzv. „soft skills“ –

vještine pregovaranja i komuniciranja jer posao zahtjeva komunikaciju s drugim strukama; znanja o

tome kako organizacije funkcioniraju i zakonske regulative. Spremnost na samoinicijativni rad i

učenje putem Interneta za manje tvrtke i planiranje završavanja različitih specijalističkih tečajeva za

veće, odnosno stalni rad i učenje u području koje se mijenja velikom brzinom je nužan preduvjet za

svakog zaposlenika. Umijeće prijenosa tog znanja na kolege, bilo kroz formalnu ulogu mentora ili kroz

timski rad, je također važan aspekt radnog mjesta povezanog s informacijskom sigurnošću. Jedan

sudionik izražava svoju sumnju da je tijek usavršavanja u ovom području, koji podrazumijeva dodatno

plaćeno obrazovanje, rezultat financijskih interesa pojedinaca i organizacija kojima ne bi odgovarala

mogućnost da netko postane stručnjak u području na osnovi samo diplome. Ipak, svi prepoznaju da

se ovo područje razvija tolikom brzinom, da je stalno učenje neke vrste nužno potrebno, te

prognoziraju da će se takva dinamika samo pojačati u budućnosti.

Općenito, ne smatraju nužnim da se nakon diplome stručnjaci u ovom području nastavljaju

obrazovati u okviru sveučilišnih specijalističkih studija, naprotiv, čini se da im se prikladnijim čini

opcija u kojoj diplomirani studenti nastavljaju svoje obrazovanje putem specijaliziranih tečajeva

vezanih uz usku tematiku.


115

U okviru toga naglašavaju da je praktično iskustvo iznimno važan dio obrazovanja stručnjaka

informacijske sigurnosti, stoga je važno da se studentima već tijekom studija organiziraju stručne

prakse na tu temu, te da im predavanja drže stručnjaci koji se tim bave u svakodnevnom radu, a neki

sudionici su izrazili interes da upravo oni aktivno sudjeluju u takvim aktivnostima. Smatraju da bi bilo

korisno kad bi studenti dolazili na praksu kod njih, jer bi se bolje upoznali sa poslom, a oni bi bolje

upoznali potencijalne buduće kandidate za posao.

Neki sudionici su izrazili preferencije zapošljavanja studenata s FER-a u odnosu na ostale, ali su svi

suglasni oko toga da nije važno koji je konkretni fakultet netko završio, mnogo je važnije dobro

temeljno znanje (poput izvrsnog poznavanja engleskog jezika, Microsofta, računalnih mreža, iskustva

s programiranjem), posjedovanje konkretnih i specifičnih vještina (i certifikata) postignutih na

različitim tečajevima u Hrvatskoj i inozemstvu, a radno iskustvo je prednost.

Zaključno o pokretanju specijalističkog studija informacijske sigurnosti

Važnost informacijske sigurnosti nije još dovoljno naglašena u hrvatskim poslovnim okruženjima. Na

razinama uprava se još ne razmišlja ozbiljno o važnosti ovog područja i usvajanju standarda

informacijske sigurnosti. Financijski izdaci potrebni za certifikaciju stručnjaka svakako dodatno

pridonose nespremnosti za usvajanjem standarda i razvojem posebnih odjela ili zapošljavanjem

stručnjaka koji bi se time bavili.

U tim okolnostima ne percipira se u ovom trenutku potreba za zasebnim studijem informacijske

sigurnosti, ali se svakako naglašava važnost da to područje bude obavezni, integralni dio svih

inženjerskih studija. To bi dodatno pojačalo svijest o važnosti tih aspekata, studente bi naučilo kako

informacijskoj sigurnosti pristupati i koji su suvremeni standardi u tom području. Sadržaje bi trebali

predavati stručnjaci u području, a usvajanje sadržaja bi trebala pratiti stručna praksa.


116

5) Ortotika i protetika – uvođenje novog programa

U okviru ovog dijela istraživanja obavljena su četiri razgovora s osobama različitog obrazovnog i

radno iskustvenog profila u području protetike i ortotike, čiji su i odgovori proizlazili iz takvih njihovih

iskustava i s obzirom na tip posla kojim se tvrtka u kojoj rade najvećim dijelom bavi. Njihova se

iskustva kao i mišljenja velikim dijelom poklapaju unatoč različitih iskustvima koja imaju. Rezultati su

prikazani tematski.

Postojeće stanje u obrazovanju kadrova u području ortotike i protetike

U području ortotike i protetike, u Hrvatskoj je trenutno situacija sa kadrovima, naročito mladim

kadrovima, dosta složena. Sudionici navode da već 30-tak godina u Hrvatskoj nema sustavne

edukacije i obrazovanja za stručnjake i inženjere već se radi o učenju kroz iskustvo i eventualno

doškolovanje u inozemstvu (Njemačka i Slovenija).

Iako je u tvrtkama i institucijama u kojima smo proveli intervjue naglašena interdisciplinarnost, važna

specifičnost, koja može imati značajan utjecaj na planiranje nastavnog programa je samostalnost i

poznavanje cijelog proizvodnog procesa. Stručnjaci koji se trenutno bave ortotikom i protetikom,

naročito oni koji rade u direktnom radu s korisnicima, uključeni su u cijeli proces – od komunikacije s

liječnicima, komunikacije s korisnicima te tehničke izrade i isporuke pomagala. U većini tvrtki nema

uske specijalizacije, no razvoj novih proizvoda i tehnologija dovodi do toga da su specijalizacije nužne

– i u teorijskom i u praktičnom smislu.

„Sve se svodi na individualne napore, na volju, optimizam čovjeka, uopće želju da se još nešto

napravi.“

„Da imamo sredstava i zaposlenika, onda bi bili kao ustanova koja bi bila razvojni centar za

primjenu postojeće tehnologije i napredak i daljnji razvoj.“

„Sad je već četiri ili pet generacija, ali to je školovanje u Njemačkoj i to firme same plaćaju.

Znači tu nema pomoći države i nema pomoći od nikoga i tu se sad dosta popunilo sa

školovanim ljudima. Svaka firma koja ima potrebu za tim slala je svoje ljude na školovanje.“

Stječe se dojam da je akumuliranog znanja i iskustva jako puno, no u nedostatku financijskih

mogućnosti za daljnji napredak, ono ostaje na razini institucije i pojedinaca.

„Razvoj je silno brz i ide, mijenja se i zapravo, kad govorimo o školstvu, kod nas ne postoji

škola za sad. Mi smo jedini koji smo izvor znanja.“


117

Potrebe za sustavnim obrazovanjem stručnjaka u području ortotike i protetike

Sudionici su jednoglasni oko potrebe za sustavnim obrazovanjem stručnjaka, inženjera u području

ortotike i protetike i razvojem specijalističkog studija. Pri tome smatraju da je važno da studij bude

interdisciplinaran kako bi i medicinsko osoblje imalo mogućnost usvajanja tehničkih znanja koja su im

potrebna. Osim toga, naglasak se stavlja na važnost prakse – ona mora biti sastavni dio obrazovanja.

„Mislim da ova ideja Tehničkog veleučilišta, apsolutno ima svoje mjesto, i to kroz tu

interdisciplinarnost. Ima u Hrvatskoj stručnjaka koji tehničarima mogu dati jedno veliko

predznanje iz medicine i obrnuto.“

Sudionici se donekle razlikuju u procjeni potreba za takvim stručnjacima na tržištu rada – dok se jedni

boje da mogućnosti nisu velike, drugi smatraju da su mogućnosti, ali i potrebe ogromne i da će

vrijeme i napredak tehnologije te usvajanje europskih standarda pokazati tu potrebu. Ono oko čega

se slažu, da je potreba regionalno puno veća, te da takav studij može biti privlačan i stručnjacima iz

susjednih država u kojima je situacija slična kao kod nas.

„Zdravstvena ustanova koja propisuje takva pomagala, mora imati u svom timu nekog

inženjera koji zna, poznaje konkretna pomagala, od samog propisivanja, od same isporuke,

kao i svaka bolnica. Danas, sve te stvari ili odrađuje ortopedska tehnika koja isporučuje

pomagala u suradnji s terapeutima, fizioterapeutima na odjelima bolničkim ili to sami

fizioterapeuti to odrađuju koji baš i nisu toliko kvalificirani za ortopedska pomagala. Potreba

bi bila, ali to je u idealnim uvjetima.“

„Nama je u interesu danas, sutra imati školovaniji kadar, i obučeniji kadar, to je svakodnevna

potreba. Zato i mi konstantno i mi, ne u tolikoj mjeri široko neke ljude isto tako školujemo na

razne načine. Možemo to nazvati školovanjem, od raznih tečajeva, recimo, neka vrsta

edukacije je posjet sajmovima. Isto tako može neka znanja, vještine, tehnologije pokupiti gdje

se to sve skupa izlaže.“

Kompetencije za zanimanje inženjer protetike i ortotike

Sudionici su većinu vremena pričali o kompetencijama na razini znanja, te o socijalnim i upravljačkim

kompetencijama. Pri tome se jasno ističe potreba da ta znanja imaju i stručnjaci tehničkih struka i

stručnjaci medicinskih struka jer cijeli proces trebaju znati liječnici, fizioterapeuti, medicinske sestre

te tehničari. Da bi se uspješno radilo potrebno je da svi imaju makar minimum znanja drugih struka

kako bi se međusobno razumjeli i u najboljoj mogućoj mjeri pomogli pacijentima. Sudionici su

tijekom razgovora bili jako usmjereni na kompetencije na razini znanja i naglašavali su važnost

njihova sustavnog stjecanja, dok se o važnosti ostalih kompetencija zaključuje iz dijelova razgovora u

kojima su opisivali poslovne procese, vrste i oblike suradnje i ostale aspekte posla u ovom području.


118

„Svaka ortopetsko-tehnička opskrba individualna. Recimo, treba napravit ležište proteze svaki

čovjek, svaki bataljak je drugi, svaki ima različitu težinu, spol, dob, neko zbog prometne

nesreće , inače zdravo tkivo, ili zbog gangrene bolesno tkivo, komorbiditet, dakle sve se mora

strogo individualizirati.“

„Ako vi nemate osobu koja je ortoped kirurg, koja zna operirat amputaciju, nego radi bilo koji

drugi kirurg, i onda vam on dođe i priča kako je to sve ok, a nije ok… U tehničkom smislu

bataljka, pripreme za protezu… i onda ste vi tu u banani zato što nemate stručnjaka koji zna

kao kirurška struka što je proteza, nema elementarne dijelove pojma što je proteza, po

modulima, što je ležište, biomehaničku funkciju ležišta i sl.“

Kompetencije koje se vrlo jasno ističu kao imperativ u razvoju nastavnih programa u području

ortotike i protetike su:

Medicinska znanja – poznavanje anatomije, ortopedije te fizijatrije

o Očekuje se od inženjera ortotike i protetike da može ravnopravno komunicirati s

liječnicima te s razumijevanjem sudjelovati u procesu planiranja i izrade

individualiziranih pomagala za korisnike.

„Mora znati znači apsolutno sve od elementa patologije, elementa anatomije, fiziologije,

funkcije koštano zglobnog sustava… onda naravno, biomehaniku.“

Tehnička znanja – poznavanje izgradnje, montaže i održavanja proteza i ortoza, sirovina

(materijala), proizvodnih procesa, kontrole kvalitete

o Očekuje se od stručnjaka u ovom području ne samo da pozna sve tehničke detalje

izrade, već i da razmišlja inovacijski u smislu uvođenja novih tehnologija, materijala i

postupaka

„To vam je tehnika koja je involvirana u medicinu, ali vi morate za to imati dobro znanje oboje

da uopće možete međusobno razgovarati.“

Znanja o mehanici, biomehanici, biomehanici hoda te skeletnih zahtjeva u odgovarajućim

patologijama

o Stručnjak u ovom području mora razumjeti kako pomagala funkcioniraju kao zamjena

ili potpora funkcijama organizma. Da bi to razumjeli moraju razumjeti sve zakonitosti

npr. hoda, pokreta, fleksija i sl.

„Recimo tehnologiju neke obrade materijala, rad sa materijalom, neke biomehanička znanja.“


119

Informatička znanja – poznavanje software-skih paketa za skeniranje i modeliranje

protetičkih i ortotičkih pomagala, poznavanje informacijske tehnologije u području protetike i

ortotike

o Nove tehnologije nude napredak u ovom području te se s razvojem tehnologija posao

još više usložnjava. Informatičke tehnologije s jedne strane olakšavaju posao, no da

bi ih se koristilo maksimalno učinkovito potrebna su visoko stručna znanja te dobra

informatička znanja.

„Oni moraju iskomunicirati da mu kolega realizira ono sto je on izdizajnirao. Takav posao

podrazumijeva jako puno manualne spretnosti i softverske kompetencije.“

Poznavanje certifikata kvalitete i normi ISO 9000 i EN 46000 za kvalitetu sustava upravljanja i

medicinskih uređaja i proizvoda protetike i ortotike

o Iako se često certificiraju proizvodne linije sudionici jasno naglašavaju i potrebu

individualiziranog certificiranja. Iako se u manjim tvrtkama trenutno ove norme

usklađuju prvenstveno s očekivanjima HZZO-a, jasno je da će očekivanja u tom smislu

u budućnosti biti veća.

„Treba uvesti menadžment kvalitete i opće certifikate kao predmet na tom studiju, jer bi

trebali ljudi naučiti sta je uopće certifikat, kako nastaje, što on podrazumijeva i koji je cilj

certificiranja.“

Poznavanje stranog jezika se nije direktno spominjalo, no vrlo je jasna i istaknuta njegova potreba

kroz sve intervjue. Sudionici više puta jasno ističu kako je temelj ove struke stalni napredak i učenje,

te kako je potrebno pratiti edukacije, stručne skupove i članke, od kojih velika većina nije na

hrvatskom, već na nekom stranom jeziku.

„U svakom slučaju jako pratimo, stalno školujemo ljude, jako čitaju i stalno dolaze sa novim

idejama.“

Opća teorijska znanja iz npr. matematike i fizike sudionici nisu spominjali, no to je i razumljivo s

obzirom da su bili jako usmjereni na stručna znanja i specifičnija teorijska znanja koja bi ih trebala

pratiti.

Sva znanja koja su vezana uz timski rad kojeg podrazumijeva interdisciplinarnost te rad s korisnicima,

sudionici su definirali unutar seta socijalnih i upravljačkih kompetencija. O ovim kompetencijama

sudionici govore uvijek u kontekstu timskog rada i komunikacije s pacijentima te ističu važnost

sljedećih kompetencija:

Direktna komunikacija s pacijentima, procjena njegovih potreba i zadovoljstva


120

Poznavanje psiholoških aspekata i specifičnosti osoba koje trpe bol i/ili koje imaju amputiran

ud

Komunikacijske vještine

Poznavanje strategija rješavanja problema – kako onih s korisnicima, tako i onih unutar tima

„Jedan pošalje zapis u jednom formatu, a ovaj ga mora pretvoriti u jezik stroja, aplicirati,

realizirati, a mi radimo sada u puno različitih softvera i svi komuniciraju. Dakle bez komunikacije

sve bi se srušilo kao babilonski toranj. U tom smislu je naše iskustvo da je jako taj timski duh

napredovao. Jednostavno bez toga ne funkcionira“

Zaključno o pokretanju specijalističkog studija ortotike i protetike

Sudionici podržavaju razvoj specijalističkog studija ortotike i protetike i vide ga regionalno značajnim.

Ono što je zajedničko svim sugovornicima je naglasak koji stavljaju na interdisciplinarnim znanjima

struke (tehnička s jedne te medicinska s druge) i praktični proces učenja kao i nužnost edukacija u

brzo razvojnom području.

Do sada prevladavajući način edukacije ljudstva je priučenost kroz praksu rada, i većina iskazuje

interes da se uključe u novi program, ali njegov značaj uvijek smatraju regionalnim.

Kompetencije koje su isticali bile su poznavanje materijala i njihove obrade, poznavanje anatomije i

biomehanike, te općenito tehnička znanja (rad sa strojevima i sl.), a dodatno i određena informatička

znanja (zbog praćenja softverskih razvoja). Kao druga skupina kompetencija čija se važnost ističe su

socijalne i komunikacijske vještine vezane uz timski rad i rad s korisnicima.


121

Završna razmatranja o pokretanju novih specijalističkih studija

Nalazi dubinskih intervjua s ciljem ispitivanja stavova stručnih i dobro informiranih poslodavaca o

otvaranju novih specijalističkih studija na TVZ-u otkrili su da odluku o pokretanju studija za svaki od

njih treba razmotriti zasebno. Za dodatnim sadržajima iz svih pet područja (e-poslovanje, e-uprava, e-

zdravstvo, informacijska sigurnost te ortotika i protetika) postoji jasna potreba za njihovo ugrađivanje

u kurikulume studija na TVZ-u. No, čini se da nisu sva navedena područja jednako pogodna i

atraktivna za formiranje novih specijalističkih studija. Sudionici su složno podržali pokretanje

specijalističkih studija iz područja e-uprave, e-zdravstva te ortotike i protetike. Zajedničko ovim

smjerovima je da bi se radilo o interdisciplinarnim studijima koji bi bili otvoreni i drugima, a ne samo

ljudima informatičke struke, no osnovna tehnička znanja ipak bi bila preduvjet. Neinformatička,

stručna znanja koja su specifična za svako područje najčešće su loše razvijena među IT stručnjacima u

praksi. Iako se studenti u njih mogu uputiti kroz rad kad se jednom zaposle, razlog zašto bi ih bilo

dobro objediniti u specijalistički studij je važnost njihovog sustavnog stjecanja. Potreba za ljudima

ovakvih skupova kompetencija raste, a diploma specijalističkog studija garantirala bi poslodavcima da

će takvi IT stručnjaci kad se zaposle brzo moći početi s radom.

S druge strane, diploma specijalističkog studija e-poslovanja ne bi puno značila poslodavcima s kojima

smo razgovarali. Oni u svojim tvrtkama najčešće zapošljavaju programere, za koje im je od diplome

važnije da znaju samostalno raditi u aktualnim softverskim alatima. Većina kompetencija potrebnih

za široko područje digitalnog poslovanja može se steći samostalno, van kurikuluma studija. Dapače, s

obzirom na to da se radi o tehnološki vrlo dinamičnom području, neka uska znanja vezana uz

pojedine alate stečena na fakultetu brzo zastarjevaju, a IT stručnjaci postaju nekonkurentni ako sami

nisu spremni kontinuirano se stručno usavršavati u vidu učenja aktualnih softverskih alata. S obzirom

na navedeno, obrazovne potrebe stručnjaka u e-poslovanju najbolje se rješavaju kratkim tečajevima

(koji često prethode polaganju nekog certifikata). Osnove rada u nekim alatima, kao i konceptualno

poznavanje metodologije pojedinih tehnologija nužne su za uspješan rad u području e-poslovanja, no

takve se kompetenije mogu steći i već postojećim specijalističkim studijem informatike i srodnim

studijima na drugim fakultetima. Sugestija sugovornika u ovom području, ali i u područjima e-

zdravstva, e-uprave i informacijske sigurnosti, jest da se mogućnost certificiranje uvede već na razini

studija.

Sudionici ovog istraživanja nisu podržali niti pokretanje specijalističkog studija informacijske

sigurnosti. No, svi su suglasni u tome da se radi o jednom vrlo bitnom a često zanemarenom aspektu

poslovanja, čiju bi važnost trebalo isticati na svim smjerovima TVZ-a i drugih srodnih fakulteta. Dakle,

u kojoj god branši poslovanja neki IT stručnjak radio, on mora biti svjestan opasnosti curenja različitih

vrsta podataka te mora poznavati osnove zaštite podataka. Također, u postojeće kurikulume bi

trebalo ugraditi i poznavanje osnovnih industrijskih certifikata informacijske sigurnosti, s kojima će se

susresti svi specijalisti informatike a i studenti ostalih smjerova politehnike. U tvrtkama doduše

postoje IT stručnjaci koji rade isključivo na poslovima osiguranja informacijske sigurnosti, no čini se

da je kod većine to ipak samo dio radnih zadataka koje obavljaju, što ne bi opravdalo isplativnost

pokretanja novog specijalističkog studija.


122

PRILOG: Mjerni instrumenti razvijeni za potrebe ovog istraživanja

1. Pozivi na grupne diskusije – nastavnici i studenti 2. Pozivi na intervjue 3. Vodiči za grupne diskusije – nastavnici i studenti 4. Teme za dubinske intervje 5. Anketni upitnik – studenti 6. Anketni upitnik –alumni


123

PRILOG 1. Pozivi na grupne diskusije

Poziv profesorima

Poštovane kolege,

pozivamo vas da sudjelujete u istraživanju koje provodi Tehničko veleučilište u Zagrebu sa ciljem

razvoja modernih, konkurentnih i tržištu usmjerenih studijskih programa. U istraživanju će osim Vas,

profesora i nastavnika, sudjelovati i asistenti na studiju te studenti.

Jedan dio istraživanja uključuje provođenje grupnih diskusija. Radi se o razgovoru istraživača, vanjskih

suradnika na projektu, sa vama zaposlenicima na Tehničkom veleučilištu. Tijekom diskusije

razgovarati ćemo o studijima na kojima predajete, kompetencijama koje studenti na njima stječu, te

o vašim prijedlozima za promjene i unaprjeđenje studija. Dio pitanja odnosi se i na planove razvoja

novih studijskih programa.

Važno nam je čuti upravo mišljenja Vas, profesora i nastavnika Tehničkog veleučilišta. Stoga vas

pozivamo na sudjelovanje u grupnom razgovoru koji će trajati oko 1,5 sat. Razgovarat ćemo u grupi

od šest do osam osoba, neometano, u za to određenoj prostoriji.

Sve o čemu ćemo razgovarati povjerljive je naravi. To znači da nitko neće saznati što ste baš Vi rekli o

bilo kojoj temi o kojoj ćemo razgovarati. Praktički to znači da se nigdje neće povezati vaše ime sa

sadržajem ovog razgovora. Mi ćemo sadržaj tih razgovora naravno analizirati, jer nas zanima što je

svim sudionicima razgovora zajedničko, a što različito. Ako u tim analizama budemo radi ilustracije

navodili pojedine misli ili rečenice, nećemo koristiti nikakva imena. Želimo naglasiti da smo mi kao

psiholozi obavezni čuvati sve što ćete reći kao profesionalnu tajnu jer nas na to obavezuju pravila

naše struke.

Srdačan pozdrav i do skorog viđenja,

Suradnice na projektu Politehnika 2025


124

Poziv asistentima

Poštovane kolege,



asistenata, stručnih suradnika i viših asistenata, sudjelovati i nastavnici na studiju te studenti.

Jedan dio istraživanja uključuje provođenje grupnih diskusija. Radi se o razgovoru istraživača, vanjskih

suradnika na projektu, sa vama zaposlenicima na Tehničkom veleučilištu. Tijekom diskusije

razgovarati ćemo o studijima na kojima predajete, kompetencijama koje studenti na njima stječu, te

o vašim prijedlozima za promjene i unaprjeđenje studija. Dio pitanja odnosi se i na planove razvoja

novih studijskih programa.

Važno nam je čuti upravo mišljenja Vas, „mlađe“ generacije zaposlenika Tehničkog veleučilišta. Stoga

vas pozivamo na sudjelovanje u grupnom razgovoru koji će trajati oko 1,5 sat. Razgovarat ćemo u

grupi od šest do osam osoba, neometano, u za to određenoj prostoriji.







naše struke.




125

Poziv studentima

Poštovani studenti,



studenta različitih studijskih programa, sudjelovati i nastavnici na studiju te bivši studenti/alumni.

Jedan dio istraživanja uključuje provođenje grupnih diskusija sa studentima. Radi se o razgovoru

istraživača, vanjskih suradnika na projektu, sa vama studentima stipendistima. Tijekom diskusije

razgovarati ćemo o studijima koji pohađate, kompetencijama koje na njima stječete, te o vašim

prijedlozima za promjene i unaprjeđenje studija. Dio pitanja odnosi se i na vaše planove vezane uz

traženje posla i zapošljavanje.

Važno nam je čuti upravo mišljenja Vas, uspješnih studenata Tehničkog veleučilišta. Stoga vas

pozivamo na sudjelovanje u grupnom razgovoru koji će trajati oko 1,5 sat. Razgovarat ćemo u grupi

od šest do osam osoba, neometano, u za to određenoj prostoriji.







naše struke.




126

PRILOG 2. Poziv poslodavcima

Poštovani,



poslodavaca stručnjaka koji završe naše studiji, sudjelovati i nastavnici na studiju te studenti.

Jedan dio istraživanja uključuje provođenje intervjua. Radi se o razgovoru istraživača, vanjskih

suradnika na projektu, a vama o stručnjacima koje zapošljavate, kompetencijama koje od njih

očekujete, te o vašim prijedlozima za promjene i unaprjeđenje studija na TVZ-u. Dio pitanja odnosi se

i na planove razvoja novih studijskih programa.

Važno nam je čuti upravo mišljenja Vas sadašnjih i nadamo se budućih poslodavaca stručnjaka s TVZ-

a. Stoga vas pozivamo na sudjelovanje u intervjuu koji će trajati oko 1 sat.







naše struke.




127

PRILOG 3. Vodiči za grupne diskusije

Vodič za grupne diskusije s nastavnicima

UVOD

Predstavljanje moderatora, predstavljanje teme rasprave i cilja istrazivanja, spomenuti video

snimanje i povjerljivost informacija.

Spomenuti pravila rasprave: nema točnih ili pogrešnih odgovora, svi odgovori su dobrodošli /

sva mišljenja su važna / ne moramo se složiti jedni s drugima, nego samo trebamo izraziti

naša stajališta, mišljenja svakoga od nas, itd.

Predstavljanje sudionika: ime, dob, radno mjesto, hobiji

ATRAKTIVNA ZANIMANJA (INTERES STUDENATA)

Prema vašem iskustvu, za koja zanimanja vaši studenti pokazuju najviše interesa – koja su

atraktivna zanimanja?

Što ih čini atraktivnima?

Kako studenti pokazuju svoje interese za ta zanimanja?

PROCJENA POTREBA ZA NAVEDENIM RADNIM MJESTIMA I ZANIMANJIMA NA TRŽIŠTU RADA U

HRVATSKOJ I EU

Postoje li ta zanimanja u HR?

Jesu li to tražena zanimanja? Kolika je potreba na tržištu rada za tim zanimanjem – u

Hrvatskoj?

Mislite li da to utječe na interes studenata za tim zanimanjima?

Koji sve studenti, sa kojih fakulteta i studijskih grupa su prema vašem mišljenju dovoljno

kvalificirani da se prijave za ta radn mjesta?

Smatrate li da će se potreba za tim zanimanjima rasti ili padati? Kako to? Mislite li da će rasti i

broj obrazovanih u tim zanimanjima?

A kakva je situacija u tim zanimanjima u EU? Postoje li, jesu li tražena?

KLJUČNE KOMPETENCIJE I VJEŠTINE POTREBNE ZA ATRAKTIVNA ZANIMANJAI OPĆENITO IZLAZAK

NA TRŽIŠTE RADA

Možete li izdvojiti neke ključne kompetencije potrebne za obavljanje radnih zadataka na u

atraktivnim zanimanjima?

Općenito, smatrate li da vaši studenti imaju razvijene bitne kompetencije za radom u


Koliko dobro studij priprema studente za obavljanje radnih zadataka u atraktivnim

zanimanjima? Postoji li raskorak između kompetencija koje se razvijaju na studija i onih za


128

koje smatrate da će vašim studentima trebati u budućem zanimanju? Kako mislite da se to

može poboljšati?

Smatrate li da bi studijski programi na TVZ-u trebali biti interdisciplinarni? Na koji sve način

(unutar TVZ-a, izvan TVZ-a...) Smatrate li da postoji interes studenata za pohađanje kolegija iz

drugih programa na TVZ-u ili nekom drugom fakultetu? Omogućava li to veleučilište? Jeste li

upoznati: pohađaju li studente kolegije iz drugih programa na TVZ-u ili nekom drugom

fakultetu? Koje kolegije (da li u području politehnike)?

Smatrate li da vašim studentima nedostaju neke ključne kompetencije i sadržaji za bavljenje

željenim zanimanjem? Koje su mogućnosti za njihovim stjecanjem? Planirate li ih uvesti na

TVZ-a? Postoje li one drugdje u Hrvatskoj? A u inozemstvu? Postoje li alternativni načini

njihova stjecanja izvan studija? Koji? Jeste li upoznati s njima? Pokušavaju li vaši studenti

steći kompetencije izvan studija? Na koje načine?

PROCJENA ŠANSI DA ĆE SE STUDENTI ZAPOSLITI NA ATRAKTIVNIM RADNIM MJESTIMA NAKON

DIPLOME, U HRVATSKOJ I EU

Kolike su šanse zapošljavanja vaših studenata u atraktivnim zanimanjima u sljedeću godinu

dana? Jesu li one veće u Hrvatskoj ili u inozemstvu? Kako to?

Što smatrate najvećim prednostima, kad govorimo o kompetencijama, svojih studenata za

dobivanje posla u Hrvatskoj? A koje su slabosti? Imaju li one veze s njihovim stečenim

kompetencijama i vještinama?

Gdje vidite glavne prilike vaših studenata za dobivanje željenog radnog mjesta? Koje su

glavne prijetnje uspješnom zapošljavanju vaših studenata u atraktivnim zanimanjima? Imaju

li one veze s njihovim stečenim kompetencijama i vještinama?

Što mislite jesu li im šanse veće ili manje u EU? Na temelju čega donosite taj zaključak?

Postoji li još nešto što Vas nismo pitali a Vi mislite da je bitno dodati na ovu temu?


129

Vodič za grupne diskusije sa studentima

UVOD

Predstavljanje moderatora, predstavljanje teme rasprave i cilja istrazivanja, spomenuti video

snimanje i povjerljivost informacija.

Spomenuti pravila rasprave: nema točnih ili pogrešnih odgovora, svi odgovori su dobrodošli /

sva mišljenja su važna / ne moramo se složiti jedni s drugima, nego samo trebamo izraziti

naša stajališta, mišljenja svakoga od nas, itd.

Predstavljanje sudionika: ime, dob, radno mjesto, hobiji

Željena zanimanja

Kad bi imali idealne uvjete, i ne bi bilo nikakvih prepreka čime bi se voljeli baviti u

budućnosti? U kojem sektoru? Koji su glavni razlozi?

Možete li opisati to željeno zanimanje/radno mjesto? Što vam se čini koje bi sve radne

zadatke ili vrste radnih zadataka bili na tom radnom mjestu – i onda ako ne pitaju pitati:

direktni radni zadaci, suradnja sa kolegama, timski rad, komunikacija sa strankama...

Procjena potreba za navedenim radnim mjestima i zanimanjima na tržištu rada u Hrvatskoj i EU

Sada bi voljela da se malo vratimo u realnost, odnosno u trenutno stanje u Hrvatskoj

Postoje li ta radna mjesta na kojima bi voljeli raditi – u Hrvatskoj?

Jesu li to tražena zanimanja? Kolika je potreba na tržištu rada za tim zanimanjem u Hrvatskoj

? Kako to? Je li to imalo utjecaja na vaše želje i izbore zanimanja

Koji sve studenti, sa kojih fakulteta i studijskih grupa su prema vašem mišljenju dovoljno

kvalificirani da se prijave za ta radna mjesta?

Smatrate li da će se potreba za tim zanimanjima rasti ili padati? Kako to? Mislite li da će rasti i

broj obrazovanih u tim zanimanjima?

A kakva je situacija u tim zanimanjima u EU? Postoje li, jesu li tražena?

KLJUČNE KOMPETENCIJE I VJEŠTINE POTREBNE ZA ATRAKTIVNA ZANIMANJAI OPĆENITO IZLAZAK

NA TRŽIŠTE RADA

Možete li izdvojiti neke ključne kompetencije potrebne za obavljanje radnih zadataka na u


Općenito, smatrate li da imate razvijene bitne kompetencije za radom u željenim

zanimanjima?

Koliko vas dobro studij priprema za obavljanje radnih zadataka u atraktivnim zanimanjima?

Postoji li raskorak između kompetencija koje se razvijaju na studiju i onih za koje smatrate da

će vam trebati u budućem zanimanju? Kako mislite da se to može poboljšati?

Smatrate li da bi studijski programi na TVZ-u trebali biti interdisciplinarni? Na koji sve način

(unutar TVZ-a, izvan TVZ-a...) jeste li osobno zainteresirani za pohađanje kolegija iz drugih


130

programa na TVZ-u ili nekom drugom fakultetu? Omogućava li to veleučilište? Jeste li

upoznati: pohađate li vi ili drugi studenti kolegije iz drugih programa na TVZ-u ili nekom

drugom fakultetu? Koje kolegije? Jesu li bili iz područja politehnike?

Smatrate li da vam nedostaju neke ključne kompetencije i sadržaji za bavljenje željenim

zanimanjem? Koje su mogućnosti za njihovim stjecanjem? Postoje li one drugdje u Hrvatskoj?

A u inozemstvu? Postoje li alternativni načini njihova stjecanja izvan studija? Koji? Jeste li

upoznati s njima i jeste li razmišljali o njima? Hoćete li pokušati steći kompetencije izvan

studija? Na koje načine?

PROCJENA ŠANSI DA ĆE SE STUDENTI ZAPOSLITI NA ATRAKTIVNIM RADNIM MJESTIMA NAKON

DIPLOME, U HRVATSKOJ I EU

Kolike su vaše šanse zapošljavanja u sljedeću godinu dana? Jesu li one veće u Hrvatskoj ili u

inozemstvu? Kako to?

Što smatrate najvećim prednostima, kad govorimo o kompetencijama, svojih studenata za

dobivanje posla – u Hrvatskoj? A koje su slabosti?

Gdje vidite glavne za dobivanje željenog radnog mjesta? ? Koje su glavne prijetnje tome da se

ne uspijete zaposliti na željenom radnom mjestu? Imaju li one veze s vašim stečenim

kompetencijama i vještinama?

Što mislite jesu li vam šanse veće ili manje u EU? Na temelju čega donosite taj zaključak?

Postoji li još nešto što Vas nismo pitali, a Vi mislite da je bitno dodati na ovu temu?


131

PRILOG 4. Teme za dubinske intervjue s poslodavcima

Poslodavci iz područja e-poslovanje

1. Procesi organizacijske transformacije

ICT u procesima poslovne i organizacijske transformacije

Organizacije/Suprastrukture

2. Procesi tehnološke transformacije

Procesno-tehnološka specijalizacija

Uvođenje novih tehnologija/tehnoloških linija

3. Ljudski kapacitet

Član Uprave za inovacije (ChiefInnovationOfficer)

Menadžer informacijskih sustava

Stručnjaci u području informatike i računarstva

Potrebe za obrazovanjem

• Postoji li u Vašoj tvrtki potreba za obrazovanjem stručnjaka u području informatike i

računarstva? Za kojim sadržajem? Na koji bi se način te obrazovne potrebe mogle zadovoljiti?

Koje potrebe bi se mogle zadovoljiti dodatnim internim obrazovanjem? A koje cjeloživotnim

obrazovanjem? Na kojim se mjestima Vaši stručnjaci u području informatike i računarstva

najčešće dodatno educiraju? Postoji li potreba za novim specijalističkim/subspecijalističkim

obrazovanjem na visoko-obrazovnom nivou? U kojim područjima? Kako predviđate

obrazovne potrebe u Vašoj tvrtki u budućnosti?

Kompetencije stručnjaka u e-poslovanju

4. Informacijska sigurnost


132

Poslodavci iz područja e-uprava


Kolaborativni upravni procesi

Uprava kao Usluga


Infrastruktura za objedinjeno pružanje usluga

Područja i obujam e-Usluga


Nacionalna koordinacija Uprave na državnom, regionalnom i lokalnom nivou




• Postoji li u državnoj Upravi potreba za obrazovanjem stručnjaka u području informatike i

računarstva? Za kojim sadržajem? Na koji bi se način te obrazovne potrebe mogle zadovoljiti?

Koje potrebe bi se mogle zadovoljiti dodatnim internim obrazovanjem? A koje cjeloživotnim

obrazovanjem? Na kojim se mjestima Vaši stručnjaci u području informatike i računarstva

najčešće dodatno educiraju? Postoji li potreba za novim specijalističkim/subspecijalističkim

obrazovanjem na fakultetu? U kojim područjima? Kako predviđate obrazovne potrebe u

državnoj Upravi u budućnosti?



133

Poslodavci iz područja e-zdravstva

Na kojim poslovima u Vašoj tvrtki rade stručnjaci u području informatike i računarstva?

Koji je obrazovni profil tih stručnjaka?

U kojem omjeru oni rade na razvoju novih informacijskih sustava, na primjeni informacijskih

sustava, na integraciji i kolaboraciji informacijskih sustava i kao potpora korisnicima u

primjeni informacijskih sustava?

1. DOSADAŠNA ISKUSTVA I ISPITIVANJE POTREBA

Jeste li u posljednje vrijeme radili na razvoju, primjeni i integraciji informacijskih sustava u

zdravstvu?

Koji je profil stručnjaka radio na tome? Koji su bili najveći izazovi u tom poslu?

S kim ste u zdravstvenoj ustanovi (IT tvrtci) surađivali na tom projektu?

Koliko bi vam u tim poslovima koristan bio stručnjak koji je obrazovan u e-zdravstvu? Što

vidite da bi bila njegova prednost? A potencijalno ograničenje?

2. KOMPETENCIJE

Što bi očekivali od takvog profila stručnjaka – koje kompetencije? Za koje bi poslove on

trebao biti kvalificiran? Koja bi bila razlika u njegovom obrazovanju od stručnjaka informatike

i računarstva?

3. OBRAZOVANJE

Postoji li u Vašoj tvrtki potreba za obrazovanjem stručnjaka u području E-ZDRAVSTVA?

Na koji bi se način te obrazovne potrebe mogle zadovoljiti? Diplomskim i/ili specijalističkim

studijem? Možete li objasniti na čemu temeljite svojem mišljenje?


134

Poslodavci iz područja informacijske sigurnosti


ICT u procesima poslovne i organizacijske transformacije


Procesno-tehnološka specijalizacija

Uvođenje novih tehnologija/tehnoloških linija


Koliko je informacijska sigurnost važna za poduzeće?

Prema vašem dojmu, koliko su tvrtke iz različitih sektora svjesne da su im zanimanja iz

područja informacijske sigurnosti potrebna?

Imate li definiranu i prihvaćenu politiku sigurnosti? Tko je odgovoran za provođenje politike

sigurnosti?

Je li Vaša tvrtka usvojila standarde informacijske sigurnosti? Imate li uveden ISO standard iz

područja sigurnosti? Koje (npr. 27001, 27002, 17799)?

Ako nije, razmišlja li o njihovom uvođenju? O kojim standardima? U kojem vremenskom

roku?

Koje certifikate iz područja sigurnosti tražite od svojih djelatnika:

Koji od navedenih certifikata je u vašem poslu najvažniji? (možda prva tri)





Koja je važnost informacijske sigurnosti u odnosu na neka druga pitanja danas? Što

predviđate u budućnosti?

Kad razmislite o financijskim resursima koje vaša firma izdvaja za poslove Informacijske

sigurnosti, je li to više, podjednako ili manje u usporedbi s drugim konkurentnim firmama,

prema vašim saznanjima?


135

Poslodavci iz područja ortotike i protetike



Informacijska sigurnost



ZANIMANJA/RADNA MJESTA: Imate li stručnjaka u području ortotike i protetike? Na

kojim poslovima u Vašoj tvrtki rade stručnjaci iz područja ortotike i protetike ?

Koji je obrazovni profil tih stručnjaka? (Koliko ih radi na razvoju, na primjeni, na integraciji

i kolaboraciji ili kao potpora korisnicima u primjeni?)

KOMPETENCIJA: Koje su ključne kompetencije i vještine za obavljanje radnih zadataka

njihova zanimanja? Možete li izdvojiti neke ključne?

4. Potrebe za obrazovanjem

Postoji li u Vašoj tvrtki potreba za stručnjacima u području, odnosno obrazovanjem

stručnjaka u području ortotike i protetike? Za kojim sadržajem? Koje kompetencije bi trebalo

razvijati? Jesu li vašim stručnjacima potrebna znanja iz područja elektrotehnike (i

programiranja)? Koja?

Na koji bi se način te obrazovne potrebe/razvoj kompetencija mogle zadovoljiti? (internim

obrazovanjem, cjeloživotnim obrazovanjem)?

Na kojim se mjestima Vaši stručnjaci u području ortotike i protetike najčešće dodatno

educiraju? Postoji li potreba za novim specijalističkim/subspecijalističkim obrazovanjem na

fakultetu? U kojim područjima? Kako predviđate obrazovne potrebe u Vašoj tvrtki u

budućnosti?

Kako predviđate potrebe za inženjerima protetike i ortotike u Hrvatskoj?

Jeste li sami spremni sudjelovati u osposobljavanju stručnjaka u području ortotike i protetike

(surađivati tijekom njihova školovanja/praksa)?


136

PRILOG 5. Anketni upitnik – studenti


137

PRILOG 6. Anketni upitnik – alumni

Poštovani,

Pozivamo vas da sudjelujete u istraživanju koje provodi Tehničko veleučilište u Zagrebu sa ciljemrazvoja modernih, konkurentnih i tržištu usmjerenih studijskih programa. U istraživanju će osimVas, studenata različitih studijskih programa, sudjelovati i nastavnici na studiju, bivši studenti teposlodavci.

Na sljedećim stranicama nalazi se upitnik koji uključuje pitanja vezana uz vašu procjenu studija kojipohađate te kompetencija koje ste stekli.

Ispitivanje je u potpunosti anonimno, a podatke će analizirati istraživači, vanjski suradnici na ovomprojektu.

U upitnik su uključena i neka pitanja o Vašim općim demografskim podatcima, međutim podatak oVašem imenu se u upitniku od vas nigdje ne traži. Molimo Vas da na pitanja odgovarate štoiskrenije možete, te da pri tome ne izostavite ni jedno pitanje.

Naglašavamo da je sudjelovanje u ovom istraživanju dobrovoljno i da imate pravo bez ikakvihposljedica odustati od sudjelovanja ili se iz njega povući. Ispunjavanje upitnika smatra sepristankom na sudjelovanje u istraživanju.

Unaprijed zahvaljujemo, istraživački tim Politehnika 2025

1

Na početku vas molimo da odgovorite na nekoliko pitanja o sebi i studiju kojeg studirate.

1. Spol*

Muško

Žensko

2. Godina rođenja (npr. 1976):*

3. Akademska godina u kojoj ste upisani u prvu godinu studija (npr. 2002/2003)*

4. Trenutno studirate na:

stručnom prediplomskom studiju

specijalističkom diplomskom studiju

5. Na kojoj ste godini studija? (upišite redni broj, npr. 3.)*

6. Po vašem mišljenju, koja od sljedećih tvrdnji najbolje opisuje vaš uspjeh na studiju u odnosu na drugestudente s vaše godine:*

ispodprosječan student

prosječan student

iznadprosječan student

7. Koji je vaš ukupni prosjek ocjena na zadnjem studiju koji ste pohađali na TVZ-u ? (zaokruženo na jednudecimalu, npr. 3,7)?

2

8. Studijska grupa na TVZ-u: *

graditeljstvo

elektrotehnika i elektronika

strojarstvo

informatika i računarstvo

3

Sljedeći niz pitanja odnosi se na vaš studij i planove za zapošljavanje.

9. Kad razmislite o svom budućem radnom mjestu i zanimanju, upišite što biste najradije htjeli raditi nakonšto diplomirate ? *

drugo (molimo precizirajte)

10. U kojem sektoru gospodarske djelatnosti biste voljeli raditi taj posao (odaberite iz padajućegizbornika)?

11. Opišite neke ključne radne zadatke tog zanimanja/radnog mjesta?

vrlo niska potreba vrlo visoka potreba

Kolika je trenutnopotreba zatim zanimanjem natržištu rada u Hrvatskoj?

Kolika će biti potreba unarednomdesetogodišnjemrazdoblju zatim zanimanjem natržištu rada u Hrvatskoj?

Kolika je trenutnopotreba zatim zanimanjem natržištu rada u EU?

Kolika će biti potreba unarednomdesetogodišnjemrazdoblju zatim zanimanjem natržištu rada u EU?

12. Procijenite na ljestvici od 1 (vrlo niska potreba) do 5 (vrlo visoka potreba):*

4

izrazito niske šanse izrazito visoke šanse

13. Procijenite kolike su šanse da ćete se Vi zaposliti na željenom radnom mjestu u razdoblju od godinudana nakon diplome, u Hrvatskoj? *

nevažno malo važno umjereno važno jako važno

Zeleno” graditeljstvo(energetski efikasnegrađevine)

Kuća temeljena nabudućim omogućujućimtehnologijama (tzv.Future Enabling

Technologies)

Razvoj i inovacije ugraditeljstvu

Kombiniranje sanacije iizgradnje novih zgrada

14. Procijenite odgovarajući na skali koliko će u budućnosti biti važne specifične skupine znanja i vještinapotrebne za sljedeća područja:

5












6




Nano strukture i nanocijevi

Supervodljivost

Novi materijali(Napredak umaterijalima, obnovljivagoriva, skladištenje iisporuke energije)

Optoelektronički uređaji

Pametne mreže

Pametni energetskisustavi

Nadzor i prikupljanjepodatakaelektroenergetskeinfrastrukture

e-Energija

Virtualne elektrane zadistribuirane energetskeresurse, uključujućielektrična vozila – ICTarhitekture ikomunikacije

Razvoj motora ultra-visoke učinkovitosti

Energetski učinkovitaproizvodnja

Izgradnja zgrada s vrlomalom energetskompotrošnjom

Pametni mjerni sustaviza upravljanja energijomu kućanstvu

Ušteda energije


7

Optimiziranjeenergetskih sustava„pametnih gradova“

Pametni uređaji /Digitalni uređaji


8












9




Biomehatronika

Inteligentni sustavi ikontrola

Mikro i nanomehatronika

Mehatornika za novugeneraciju proizvodnihsustava


10












11




Tehnologija e-tinte

3D vizualne tehnologije

Virtualna stvarnost iproširena stvarnost

Evolucija konceptaproizvoda

Crowdsourcing ugrafičkom dizajnu

Računalni vid

Multimedijska obradapodataka

Geometrijska obrada imodeliranje

Rasterska grafika (PointBased Graphic)

Globalno osvjetljenje

Obrada slike

Medicinska primjena


12

uopće nisam zadovoljan iznimno sam zadovoljan

33. Procijenite koliko ste zadovoljni znanjem kojeg ste stekli na studiju za obavljanje vašeg željenogzanimanja?*

34. Općenito, smatrate li potrebnim razvoj interdisciplinarnih studija na Tehničkom veleučilištu Zagreb?

DA

NE

35. Jeste li zainteresirani za pohađanje kolegija drugih studijskih programa?

DA, volio/voljela bih pohađati kolegije izvan svog studijskog programa

NE, ne bih volio/voljela pohađati kolegije izvan svog studijskog programa

uopće se ne

slažemu potpunostise slažem


Na TVZ-u studentima bi trebalo omogućiti pohađanje kolegijadrugih studijskih programa.

Studentima TVZ-a trebalo bi omogućiti pohađanje kolegija izpolitehničkog područja na drugim fakultetima.

36. Koliko se slažete s dolje navedenim tvrdnjama o razvoju studija na Tehničkom veleučilištu Zagreb?*

37. Namjeravate li nakon završavanja studija nastaviti svoje stručno usavršavanje

DA

NE

38. Ako je odgovor na prethodno pitanje DA, koje se sve opcije odnose na vas?

nastavak školovanja na specijalističkom ili doktorskom studiju

upisivanje specifičnog tečaja na nekoj visokoj školi

odlazak u inozemstvo na stručno usavršavanje

Nešto drugo (upišite)

13

39. Postoji li još nešto što Vas nismo pitali, a Vi mislite da je bitno dodati na ovu temu? (upišite)

14

Zahvaljujemo!

Istraživački tim Politehnika 2025

15

Poštovani,

Pozivamo vas da sudjelujete u istraživanju koje provodi Tehničko veleučilište u Zagrebu sa ciljemrazvoja modernih, konkurentnih i tržištu usmjerenih studijskih programa. U istraživanju će osimVas, bivših studenta različitih studijskih programa, sudjelovati i nastavnici na studiju te poslodavci.

Na sljedećim stranicama nalazi se upitnik koji uključuje pitanja vezana uz vašu procjenu studija kojiste pohađali, kompetencija koje stekli te vaš trenutni posao

Ispitivanje je u potpunosti anonimno, a podatke će analizirati istraživači, vanjski suradnici na ovomprojektu.

U upitnik su uključena i neka pitanja o Vašim općim demografskim podatcima, međutim podatak oVašem imenu se u upitniku od vas nigdje ne traži. Molimo Vas da na pitanja odgovarate štoiskrenije možete, te da pri tome ne izostavite ni jedno pitanje.

Naglašavamo da je sudjelovanje u ovom istraživanju dobrovoljno i da imate pravo bez ikakvihposljedica odustati od sudjelovanja ili se iz njega povući. Ispunjavanje upitnika smatra sepristankom na sudjelovanje u istraživanju.

Unaprijed zahvaljujemo, istraživački tim Politehnika 2025

1

Na početku vas molimo da odgovorite na nekoliko pitanja o sebi i studiju kojeg ste završili.

1. Spol*

Muško

Žensko

2. Godina rođenja (npr. 1976):*

3. Koliko godina visokog obrazovanja (ukupno nakon srednje škole) imate završeno?*

4. Koliko godina studija ste završili na TVZ-u?*

5. Akademska godina u kojoj ste upisani u prvu godinu studija (npr. 2002/2003)*

6. Akademska godina u kojoj ste završili studij (npr. 2006/2007)*


7. Koji studij na TVZ-u ste završili? (moguće više odgovora):*

Stručni (po starom programu)

Preddiplomski stručni studij

Specijalistički diplomski stručni studij

8. Područje studija koju ste pohađali na TVZ-u: (moguće više odgovora):*

graditeljstvo

elektrotehnika i elektronika

strojarstvo

informatika i računarstvo

2

9. Po vašem mišljenju, koja od sljedećih tvrdnji najbolje opisuje vaš uspjeh na studiju u odnosu na drugestudente s vaše godine:*

ispodprosječan student

prosječan student

iznadprosječan student

10. Koji je vaš ukupni prosjek ocjena na zadnjem studiju koji ste pohađali na TVZ-u ? (zaokruženo najednu decimalu, npr. 3,7)?

11. Koji je vaš trenutni radni status (odaberite jedan od ponuđenih odgovora):*

zaposlen u struci

zaposlen – ne u struci, ali tražim posao u struci

zaposlen – ne u struci i ne tražim posao u struci

nezaposlen

3

Sljedeći niz pitanja odnosi se na vaše trenutno zaposlenje i radno mjesto.

12. Koje je vaše trenutno zanimanje (navedite ime radnog mjesta na kojem radite)? *


13. U kojem sektoru gospodarske djelatnosti ste trenutno zaposleni (odaberite iz padajućeg izbornika)?

14. Navedite tri do pet ključnih radnih zadataka tog zanimanja/radnog mjesta?

potpuno nezadovoljan potpuno zadovoljan

15. Koliko ste općenito zadovoljni vašim trenutnim radnim mjestom?*

vrlo niskapotreba

vrlo visokapotreba

Kolika je trenutno potreba za vašim zanimanjem na tržištu rada uHrvatskoj?

Kolika će biti potreba u narednom desetogodišnjem razdoblju zavašim zanimanjem na tržištu rada u Hrvatskoj?

Kolika je trenutno potreba za vašim zanimanjem na tržištu rada uEU?

Kolika će biti potreba u narednom desetogodišnjem razdoblju zavašim zanimanjem na tržištu rada u EU?


4

Kompetencija i vještina 1





17. Molimo Vas da navedete do pet kompetencija i vještina ključnih za vaše zanimanje:*

Koliko su navedene kompetencije i vještine ključne

za vaše zanimanje:Koliko ste zadovoljni razvojem svake od tih

kompetencija i vještina tijekom studija?






18. Za svaku od gore navedenih kompetencija procjenite odabirom odgovora iz padajućeg izbornika:*

5


19. Procijenite koliko ste zadovoljni znanjem kojeg ste stekli na studiju za obavljanje vašeg zanimanja?*

uopće ne u potpunosti

20. Koliko vam je studij (stečeno zanje i komepetencije za vrijeme studija) pomogao u uspješnomobavljanju vašeg posla?"*

21. Odaberite tvrdnju koja se odnosi na vas (moguće je više odgovora):*

Za vrijeme studija pohađao sam kolegije na TVZ-u izvan svog studijskog programa

Za vrijeme studija pohađao sam kolegije iz politehničkog područja na drugim fakultetima

Za vrijeme studija pohađao sam kolegije izvan politehničkog područja na drugim fakultetima

Za vrijeme studija nisam pohađao kolegije izvan svog studijskog programa

uopće se ne






23. Jeste li (nakon diplome), ili namjeravate li ubrzo, nastaviti svoje stručno usavršavanje?

DA

NE

6


nastavak školovanja na specijalističkom studiju





7

Sljedeći niz pitanja odnosi se na vaše ŽELJENO zaposlenje i radno mjesto.

26. Kad razmislite o svom budućem radnom mjestu i zanimanju, upišite što biste najradije htjeli raditi?*


28. Navedite neke ključne radne zadatke ŽELJENOG zanimanja/radnog mjesta?

vrlo niskapotreba

vrlo visokapotreba

Kolika je trenutno potreba za tim zanimanjem na tržištu rada uHrvatskoj?

Kolika će biti potreba u narednom desetogodišnjem razdobljuza tim zanimanjem na tržištu rada u Hrvatskoj?

Kolika je trenutno potreba za tim zanimanjem na tržištu rada uEU?

Kolika će biti potreba u narednom desetogodišnjem razdoblju zatim zanimanjem na tržištu rada u EU?

29. Za vaše ŽELJENO zanimanje, procijenite na ljestvici od 1 (vrlo niska potreba) do 5 (vrlo visokapotreba):*


30. Procijenite kolike su šanse da ćete se Vi zaposliti na ŽELJENOM radnom mjestu, u narednih godinudana u Hrvatskoj?*

8






31. Molimo Vas da navedete do pet kompetencija i vještina ključnih za ŽELJENO zanimanje:*

Koliko su navedene kompetencije i vještine ključne

za ŽELJENO zanimanje:Koliko ste zadovoljni razvojem svake od tih

kompetencija i vještina tijekom studija?






32. Za svaku od gore navedenih kompetencija procjenite odabirom odgovora iz padajućeg izbornika:*


33. Procijenite koliko ste zadovoljni znanjem kojeg ste stekli na studiju za obavljanje ŽELJENOGzanimanja?*

34. Odaberite tvrdnju koja se odnosi na vas (moguće je više odgovora):

Za vrijeme studija pohađao sam kolegije na TVZ-u izvan svog studijskog programa

Za vrijeme studija pohađao sam kolegije iz politehničkog područja na drugim fakultetima

Za vrijeme studija pohađao sam kolegije izvan politehničkog područja na drugim fakultetima

Za vrijeme studija nisam pohađao kolegije izvan svog studijskog programa

9

uopće se ne






36. Jeste li (nakon diplome), ili namjeravate li ubrzo, nastaviti svoje stručno usavršavanje?

DA

NE


nastavak školovanja na specijalističkom studiju





10

Zahvaljujemo!

Istraživački tim Politehnika 2025

11

analiza i projekcija potreba realnog i javnog sektora · politehnike u skladu s ciljevima hko-a,...

Documents