sveuÈili te u rijecifree-ri.t-com.hr/gdjurovic/dokumenti/preddiplomski.pdf · 3 1.2. dosadašnja...

SVEUČILIŠTE U RIJECIFILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK ZA POLITEHNIKU

PLAN I PROGRAM SVEUČILIŠNOGPREDDIPLOMSKOG STUDIJA

POLITEHNIKE

Rijeka, listopad 2007.

Filozofski fakultet u RijeciOdsjek za politehniku

Predstojnik odsjeka: mr. sc. Luka Majetićtel.: 345-056kabinet 203 (gornja zgrada)e-mail: [email protected]

Tajnica odsjeka: Fedora Vranićtel.: 345-056kabinet 203 (gornja zgrada)e-mail: [email protected]

ECTS koordinator odsjeka: mr. sc. Gordan Đurović, predavačtel.: 345-046 (int. 144)kabinet 206 (gornja zgrada)e-mail: [email protected]

SADRŽAJ

1. UVOD1.1. Razlozi za pokretanje studija ...............................................................................................11.2. Dosadašnja iskustva predlagača...........................................................................................31.3. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama .............................................31.4. Usporedivost studija s programima inozemnih visokih učilišta ..........................................31.5. Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava ...................................................................31.6. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata...............................................................4

2. OPĆI DIO2.1. Naziv studija ........................................................................................................................52.2. Nositelj studija .....................................................................................................................52.3. Trajanje studija.....................................................................................................................52.4. Uvjeti upisa na studij ...........................................................................................................52.5. Preddiplomski studij - kompetencije studenata ...................................................................52.6. Diplomski studiji - kompetencije studenata.........................................................................62.7. Akademski nazivi koji se stječu završetkom studija............................................................6

3. OPIS PROGRAMA3.1. Popis obveznih i izbornih kolegija.......................................................................................7

3.1.1. Preddiplomski studij Politehnike (dvopredmetni)...................................................73.1.2. Izborni kolegiji ......................................................................................................10

3.2. Detaljan opis obveznih i izbornih kolegija ........................................................................113.3. Struktura studija, ritam studiranja i uvjeti upisa u višu godinu .........................................593.6. Kriterij i uvjeti prijenosa ECTS bodova ............................................................................603.7. Način završetka studija ......................................................................................................603.8. Uvjeti za nastavak studija ..................................................................................................61

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa ..............................................................................624.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija.............................................624.5. Popis nastavnih radilišta ....................................................................................................634.6. Upisna kvota (broj studenata) ............................................................................................634.7. Procjena troškova studija po studentu................................................................................634.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa.................................63

1

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Sve izraženija potreba za dugotrajnim i kvalitetnim obrazovanjem stručnjaka u područjupolitehnike kao primijenjene znanosti kojoj je zadatak upoznavanje više tehnika i tehnologija terazvijanje tehničkog mišljenja i elementarnih vještina rada osnovni su razlozi za predlaganjeprograma preddiplomskog studija politehnike na koji se nastavlja predloženi diplomski studijpolitehnike i informatike.

Organizacija institucionalne prosvjetne djelatnosti polazi od spoznaje da čovjek živi u triokruženja: prirodnom, društvenom i tehničkom. Sukladno tome nastala je potreba da se mladiizobražavaju i odgajaju, odnosno razvijaju u tri segmenta cjelovite osobe: kognitivnom, afektivnomi psihomotoričkom. Preddiplomski studij politehnike zajedno s predloženim diplomskim studijempolitehnike i informatike treba zadovoljiti potrebe nastave kognitivnog i psihomotoričkog segmenta.

Polazeći od činjenice da je danas napredak u području tehničkih znanosti nemoguće zamislitibez dobra poznavanja informatike, nametnuo se je zaključak da navedeni sadržaji čine skladnustudijsku i djelatnu cjelinu.

Iz takva su ishodišta proizišli sadržaj studija i potrebna određenja sljedećih elemenata: za štose studenti osposobljavaju, uže područje rada, šira profesionalna djelatnost te utvrđivanjeznanstvene vertikale daljnjeg razvoja diplomanata.

Primarna namjena predloženih studija jest izobrazba i osposobljavanje nastavnika politehnikei informatike u osnovnim i srednjim školama, tj. nastavnika koji će izvoditi nastavu tih sadržaja upredmetima odgovarajućih naziva. U trenutno važećem nastavnom planu i programu osnovnih školau Republici Hrvatskoj učenici stječu teorijska i praktična znanja iz tehničkih disciplina tijekomcijelog svojeg školovanja. Predloženi bi studiji izobražavali nastavnike koji su pripremljeni zaprenošenje tehničkih znanja na učenike u osnovnim školama kako kroz teorijske tehničke predmetetako i kroz organiziranje i provođenje praktičnih vježbi. Ti bi nastavnici bili osposobljeni zamentorstvo i vođenje tehnički naprednih učenika tijekom njihova usavršavanja u tehničkimdisciplinama.

Srednje škole u Republici Hrvatskoj danas su podijeljene u nekoliko skupina, ovisno o tomeza što izobražavaju svoje učenike. Predloženi studiji prvenstveno izobražavaju nastavnike za rad ustrukovnim i tehničkim srednjim školama, gdje su ti nastavnici nositelji i teorijskog i izraženogpraktičnog rada koji je nastavnim planovima i programima predviđen za obradu. Osim strukovnih itehničkih srednjih škola nastavnici koji završe predložene diplomske studije mogli bi se zapošljavatii u ostalim srednjim školama u kojima se izvodi nastava iz informatike te iz različitih tehničkihdisciplina.

Većina studija na današnjim Sveučilištima u Republici Hrvatskoj za cilj ima izobrazbustručnjaka u pojedinim znanstvenim granama. Kroz takve se studije izobražavaju stručnjaci kojinajčešće, tijekom svojeg školovanja na matičnim fakultetima, nemaju nikakva dodira s odgojno--obrazovnim sadržajima, pa su unatoč svojem znanju iz pojedinih područja nepripremljeni za rad sučenicima u osnovnim i srednjim školama. Upravo taj nedostatak odgojno-obrazovnih sadržajaučinio je prijeko potrebnim organiziranje studija kojima je osnovni cilj upravo izobrazba nastavnikaza rad u osnovnim i srednjim školama.

Kroz svoje trogodišnje, odnosno petogodišnje školovanje studenti stječu široko znanje osadržajima znanstvenih grana politehnike i informatike, ali i metodička i odgojno-obrazovna znanjanužna za uspješno prenošenje tih sadržaja na učenike u osnovnim i srednjim školama. Također,studenti se tijekom studija, zahvaljujući vrlo veliku udjelu praktičnog rada u praktikumima,

2

pripremaju za organiziranje i vođenje laboratorija i praktikuma te za izvođenje praktičnih vježbi izpodručja politehnike i informatike u osnovnim i srednjim školama. Upravo to znanje iorganizacijska sposobnost čini ih nezamjenjivim u današnjem školskom sustavu u RepubliciHrvatskoj. Također, predloženi studiji za cilj imaju izobrazbu tehnološki sposobnih znalaca koji ćekroz svoj svakodnevni rad razvijati i usavršavati svoje nastavničko zvanje. Kroz program studiranjastudenti stječu prirodoslovno-matematička, pedagoško-psihološka, informatička, tehnološka iorganizacijska znanja koja im osiguravaju pronalaženje zaposlenja ne samo kao nastavnika uosnovnim i srednjim školama već i u računarskim centrima, u državnoj upravi i gospodarskimpoduzećima.

Uže područje njihova rada jest razrada programa, pripremanje i izvođenje teoretske ipraktikumske nastave te dopunskih aktivnosti u sljedećim sadržajima:

• tehnička kultura, u osnovnim školama s fondom od 4 sata nastave tjedno,

• izborna nastava tehničke kulture, u osnovnim školama s fondom od 2 sata nastavetjedno,

• informatika, u osnovnim i srednjim školama i odabrani predmeti strojarstva ielektrotehnike u srednjim školama.

Šira profesionalna djelatnost obuhvaća sljedeće:

• organizacija i vođenje slobodnih tehničkih aktivnosti (informatika, elektronika,radiotehnika, prometna tehnika, modelarstvo, itd.),

• rad u klubovima tehničke kulture,

• organizacija, pripremanje učenika i vođenje smotri nadarenih fizičara u pokretu"znanost mladima" i tehničkog stvaralaštva mladih na razini Županije i Republike,

• obavljanje niza drugih odgojno-obrazovnih poslova suradnje s drugim nastavnicima,roditeljima i institucijama.

Godine 1993. Sabor je Republike Hrvatske donio Zakon o tehničkoj kulturi (Narodne novinebr. 76/93.) kojim se uređuje djelatnost tehničke kulture koju obavljaju udruge tehničke kulture,poduzeća i druge pravne osobe te samostalno pojedini građani. Prema članku 10. Zakona otehničkoj kulturi pravo na obavljanje djelatnosti tehničke kulture imaju osobe s odgovarajućomstručnom spremom te su stručno osposobljene za obavljanje poslova u odgojno-obrazovnoj djelat-nosti tehničke kulture. Predloženi preddiplomski i diplomski studiji osposobljavaju upravonastavnike koji udovoljavaju tim zakonskim obvezama, te je stoga nezamjenjiv element u daljnjemrazvoju i unapređivanju tehničke kulture u Republici Hrvatskoj.

Pri Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa Republike Hrvatske djeluje Odjel za šport itehničku kulturu. Osnovna namjena tog Odjela jest praćenje trenutnog stanja, te razvoj i unapre-đenje športa i tehničke kulture u Republici Hrvatskoj u skladu sa Zakonom o tehničkoj kulturi. Usklopu svojeg rada taj Odjel organizira natjecanja mladih tehničara iz područja robotike, strojarstva,graditeljstva, elektrotehnike, prometne tehnike i sličnih tehničkih disciplina. Potreba za razvojemdjelatnosti tehničke kulture na svim nivoima društva (od državnog, preko županijskih do gradskihnivoa) uvjetuje povećanje potražnje za nastavničkim kadrom izobražena za obavljanje upravotakvih djelatnosti. Profesori politehnike i informatike osposobljeni su za rad u udrugama vezanim zaobavljanje djelatnosti razvoja i unapređivanja tehničke kulture određenih Zakonom o tehničkojkulturi.

Daljnji poslijediplomski znanstveni razvoj diplomanata ostvaruje se, uz polaganje dopunskihispita, u području strojarstva i pedagogije s usmjerenjem na politehnički odgoj i obrazovanje.

3

1.2. Dosadašnja iskustva predlagača

Predloženi preddiplomski studij politehnike te diplomski studij politehnike i informatike naFilozofskom fakultetu u Rijeci svoje korijene vuku od 1953. godine kada je u Rijeci osnovana Višastručna pedagoška škola, preteča današnjeg Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Viša stručna pedagoška škola u Rijeci osnovana je s ciljem izobražavanja nastavnika zastručno-teorijsku i praktičnu nastavu u tadašnjim stručnim školama. U okviru obrazovnog programaViše stručne pedagoške škole u Rijeci organiziran je i dvogodišnji stručni studij praktične nastavena metalskom i elektrotehničkom odsjeku, koji je začetak današnjeg studija fizike i politehnike.

Kroz sveukupni razvoj školstva na prostoru Republike Hrvatske tijekom proteklih jetridesetak godina došlo do niza reformi školstva. Te su reforme uvjetovale potrebu za stalnimrazvojem i unapređivanjem sveukupne fakultetske izobrazbe, s posebnim naglaskom na studije kojisu izobražavali nastavnički kadar za osnovne i srednje škole. Tijekom tih evolutivnih promjenaškolskog sustava došlo je i do preustroja početnog dvogodišnjeg stručnog studija praktične nastaveprvo na jednopredmetni, a zatim dvopredmetni četverogodišnji studij fizike i politehnike.

Sveučilišni studij fizike i politehnike, koji se danas održava na Filozofskom fakultetu u Rijeci,u svom se sadašnjem obliku izvodi od školske godine 1989./90. Taj je sveučilišni studij polaznatočka prilikom provedbe Bolonjskog procesa te predlaganja ovdje navedenih studija.

1.3. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama

Preddiplomski studij politehnike predstavlja osnovu za nastavak i praćenje diplomskih studijaza koje je potrebno široka tehnička naobrazba. U predloženim programima kako preddiplomskogtako i diplomskog studija studenti kroz obvezne kolegije stječu široko osnovno znanje iz područjapolitehnike i informatike, dok kroz veliki broj izbornih kolegija koji im stoje na raspolaganju imajui mogućnost slušanja bogatih sadržaja o najsuvremenijim znanstvenim spoznajama iz navedenihpodručja.

1.4. Usporedivost studija s programima inozemnih visokih učilišta

U Republici Hrvatskoj danas ne postoji ni jedan studij identične programske strukture ukombinaciji politehnike i informatike. Međutim, u Europskoj uniji postoje slični tehnički studijinamijenjeni pedagoškoj izobrazbi nastavnika:

• Tehnički s pedagoškim obrazovanjem (Universitat fur Bildungswissenschaften,Klagenfurt),

• Politehnički studij za obrazovanje kadrova za politehničku nastavu (Ecole polytechni-que federale de Lausanne, Švicarska),

• Visokoškolski dvopredmetni studij proizvodno-tehničkog odgoja (Maribor, Slovenija).Osim navedenih primjera, niz drugih sveučilišta u inozemstvu kroz svoje obrazovne programe

osposobljava i stručnjake za nastavu politehničkog odgoja i obrazovanja (Sveučilišta u Milanu,Bruxellesu, Parizu, ...)

1.5. Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava

Potrebu i interes za pokretanje preddiplomskog studija politehnike te diplomskog studijapolitehnike i informatike izvan visokoškolskog sustava u Republici Hrvatskoj imaju sve osnovne isrednje škole u čijim se programima predaju nastavni predmeti iz tih područja.

4

Također, interes za pokretanje predloženih studija pokazuju i gospodarski subjekti koji odsvojih zaposlenika očekuju široko teorijsko znanje iz područja politehnike i informatike, ali iosposobljenost za praktičnu primjenu tih znanja.

1.6. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Predloženi preddiplomski studij politehnike kao i predloženi diplomski studij politehnike iinformatike u skladu su s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju("Narodne novine" br. 123/03., 198/03., 105/04. i 174/04.), Statutom Sveučilišta u Rijeci te sBolonjskom deklaracijom i ECTS-kriterijima koji iz nje proizlaze.

Svi su kolegiji na predloženom preddiplomskom i diplomskim studijima jednosemestralni, štostudentima tijekom studiranja omogućava da se, nakon što polože sve do tada odslušane predmete,uključuju u razmjene studenata s drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj te u zemljamaEuropske unije.

Također, koncepcija predloženih studija omogućava jednostavnu promjenu programastudiranja nakon završetka preddiplomskog studija i prelaska na diplomski studij.

5

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija

Preddiplomski studij politehnike.

Diplomski studij politehnike i informatike.

2.2. Nositelj studija

Nositelj je studija Filozofski fakultet u Rijeci. Međutim kako je u tijeku preustroj Sveučilištau Rijeci kroz izgradnju sveučilišnog kampusa i osnivanja sveučilišnih odjela, planirano je osnivanjesveučilišnog odjela za politehniku koji će u budućnosti biti nositelj navedenih studija.

Organizacijski poslovi studija unutar Filozofskog fakulteta u Rijeci obavljaju se na Odsjekuza politehniku, a nakon ustroja sveučilišnih odjela organizirat će se u okviru sveučilišnog odjela zapolitehniku Sveučilišta u Rijeci.

2.3. Trajanje studija

Predloženi se program izvodi kao trogodišnji sveučilišni preddiplomski studij politehnike(6 semestara), te diplomski studij politehnike i informatike koji traje dvije godine (4 semestra).Ukupno trajanje predloženog diplomskog studija jest pet godina (model studiranja 3 + 2), odnosno10 semestara.

2.4. Uvjeti upisa na studij

Na trogodišnji preddiplomski studij politehnike mogu se upisati pristupnici koji ispunjavajusljedeće uvjete:

• završena četverogodišnja srednja škola u skladu s odredbama Zakona o visokim učiliš-tima,

• uspješno položen razredbeni postupak (ispit se sastoji od pismenog dijela iz područjamatematike i fizike te intervjua).

Na diplomski studij politehnike i informatike mogu se upisati pristupnici koji su završilipreddiplomski studij politehnike te time stekli titulu prvostupnika/prvostupnice politehnike, te sutijekom preddiplomskog studija prikupili najmanje 40 ECTS-bodova iz područja informatike.Potreban broj ECTS-bodova iz područja informatike studenti će prikupiti u dva dijela: 36ECTS-bodova kroz obvezne kolegije te najmanje 4 ECTS-boda kroz izborne kolegije.

U slučaju da student nije tijekom preddiplomskog studija prikupio dovoljan brojECTS-bodova iz područja informatike, može mu se omogućiti upis na željeni diplomski studij uzpolaganje diferencijalnih ispita kroz koje će prikupiti potreban broj ECTS-bodova. Diferencijalni seispiti upisuju u prvom semestru diplomskog studija i studenti ih moraju položiti prije početkadrugog semestra odabranog diplomskog studija.

2.5. Preddiplomski studij – kompetencije studenata

Nakon završena preddiplomskog studija politehnike studenti stječu akademski nazivprvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) politehnike te su osposobljeni za obavljanjeposlova u laboratorijima i praktikumima te izvođenje praktičnih vježbi iz područja politehnike u

6

osnovnim i srednjim školama. Također, nakon završena preddiplomskog studija politehnikestudenti mogu osnivati zajednice tehničke kulture u Republici Hrvatskoj te sudjelovati u njihovuradu.

Ako student nakon stjecanja titule prvostupnika/prvostupnice politehnike želi nastavitistudiranje, na Sveučilištu u Rijeci može upisati diplomski studij politehnike i informatike.

2.6. Diplomski studiji – kompetencije studenata

Nakon završena diplomskog studija politehnike i informatike studenti stječu akademski nazivmagistar/magistra edukacije politehnike i informatike, te su osposobljeni za obavljanje poslovanastavnika odgovarajućih predmeta u svim osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj.

2.7. Akademski nazivi koji se stječu završetkom studija

Nakon završena preddiplomskog studija politehnike studenti stječu akademski nazivprvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) politehnike.

Nakon završena diplomskog studija politehnike i informatike studenti stječu akademski nazivmagistar/magistra edukacije politehnike i informatike.

7

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obveznih i izbornih kolegija

Popis obveznih i izbornih kolegija s brojem sati aktivne nastave te brojem ECTS bodova kojipripadaju pojedinom kolegiju prikazan je kroz godine studija.

3.1.1. Preddiplomski studij Politehnike

Preddiplomski studij Politehnike - 1. godina

I. semestar(oblik nastave i

broj sati)

II. semestar(oblik nastave i

broj sati)R.br. Naziv kolegija

P S V P S V

ECTS

1. Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 2 12. Matematika 1 3 0 2 63. Osnove informatike 1 2 0 2 54. Fizikalne osnove tehnike 1 2 0 1 45. Mehanika 3 0 2 66. Tehničko crtanje 1 2 0 2 57. Uvod u politehniku 2 0 0 3

Ukupno: 23 sata 301. Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 2 12. Matematika 2 3 0 2 63. Osnove informatike 2 2 0 2 54. Fizikalne osnove tehnike 2 2 0 1 45. Tehničko crtanje 2 2 0 2 56. Materijali 2 0 1 47. Čvrstoća materijala 2 0 2 5

Ukupno: 23 sata 30

Tijekom prve godine preddiplomskog studija politehnike studenti slušaju samo obveznepredmete prikazane u tablici. Kolegij Tjelesna i zdravstvena kultura s fondom sati 0+0+2 nijeuračunat u opterećenje ukupnog broja sati nastave tjedno.

8


III. semestar(oblik nastave i

broj sati)

IV. semestar(oblik nastave i


P S V P S V

ECTS

1. Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 2 12. Matematika 3 2 0 2 43. Elementi i mehanizmi strojeva 1 2 0 1 44. Termodinamika 2 0 1 55. Elektrotehnika 1 2 0 1 46. Kemijske osnove tehnologije 1 2 1 0 47. Programiranje 1 2 0 2 68. Izborni kolegij najviše 4 sata 2

Ukupno: 20 + izb. 301. Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 2 12. Elementi i mehanizmi strojeva 2 2 0 1 43. Energetika 1 2 1 0 54. Praktikum elektrotehnike 0 0 2 45. Elektrotehnika 2 2 0 2 46. Kemijske osnove tehnologije 2 2 1 0 47. Programiranje 2 2 0 2 68. Izborni kolegij najviše 5 sati 2

Ukupno: 19 + izb. 30

Također, studentima se, počevši s drugom godinom studija nude i izborni kolegiji koje moguslobodno birati.

9


V. semestar(oblik nastave i

broj sati)

VI. semestar(oblik nastave i


P S V P S V

ECTS

1. Programski jezici 2 1 0 42. Elektronika 1 2 0 1 53. Praktikum ručne obrade materijala 0 0 3 34. Strojarska tehnologija 1 2 0 2 55. Energetika 2 2 1 0 56. Osnove digitalne tehnike 2 0 1 67. Izborni kolegij najviše 5 sati 2

Ukupno: 19 + izb. 301. Elektronika 2 2 0 1 42. Praktikum elektronike 0 0 2 23. Mikroračunala 2 1 0 34. Praktikum strojne obrade materijala 0 0 2 35. Strojarska tehnologija 2 2 0 1 56. Automatika 2 0 1 57. Arhitektura i org. računala 2 0 1 68. Izborni kolegij najviše 5 sati 2

Ukupno: 19 + izb. 30

10

3.1.2. Izborni kolegiji

U okviru preddiplomskog studija politehnike studentima se nude izborni kolegiji koji seizvode u organizaciji Odsjeka za politehniku i Odsjeka za informatiku (nakon preustroja Sveučilištau Rijeci ovi će Odsjeci postati Sveučilišni odjeli).

Izborni kolegiji su podijeljeni na kolegije koji se održavaju u zimskom i kolegije koji seodržavaju u ljetnom semestru. Na ovaj način omogućeno je studentima da prema vlastitimsklonostima odabiru izborne predmete onda kada oni smatraju da im je to najzgodnije. Naravno,prilikom izbora studenti moraju voditi računa o tome da li je upis pojedinog kolegija uvjetovanslušanjem i polaganjem nekog drugog obveznog ili izbornog kolegija, te o broju ECTS bodova kojetijekom pojedinog semestra trebaju, upisujući izborne kolegije, prikupiti. Upis izbornih kolegijasvakom studentu ovjerava ECTS koordinator odsjeka za politehniku. Ovdje prikazan popis izbornihkolegija će se s vremenom mijenjati i nadopunjavati u skladu sa svjetskim trendovima temogućnostima organizacije.

Izborni kolegiji

Zimski semestar(oblik nastave i

broj sati)

Ljetni semestar(oblik nastave i


P S V P S V

ECTS

Odsjek za politehniku1. Programski jezik C++ 2 0 0 2

2. Organizacija poduzetništva, kvalitetei zaštite na radu 3 0 0 2

3. Osnove umjetne inteligencije 2 0 0 2

4. Organizacija poduzetništva, kvalitetei zaštite na radu - seminar 0 2 0 2

5. Ekologija 2 0 0 2Odsjek za informatiku1. Formalni jezici i jezični procesori 2 0 1 42. Teorija sustava 2 0 1 43. Operacijska istraživanja 2 0 2 44. Digitalna obrada signala 2 0 2 4

11

3.2. Detaljan opis obveznih i izbornih kolegija

Na stranicama koje slijede dani su detaljni opisi sadržaja svih obveznih i izbornih kolegija uokviru kojih su definirani znanja i vještine koje se stječu kroz svaki pojedini kolegij, obliciprovođenja nastave te način provjere znanja i polaganja ispita, popis obvezne i dopunske literaturepotrebne za studij i polaganje ispita, ECTS bodovna vrijednost svakog kolegija te način praćenjakvalitete i uspješnosti izvedbe svih navedenih kolegija.

12

Kod kolegija 91TZK01ONaziv kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura

Opći podaciStudijski program Preddiplomski studij Politehnike Godina 1.-2.Status kolegija x Obvezatan IzborniBodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar

ECTS koeficijent opterećenja studenta 1 1

Broj sati po semestru 0 + 0 + 30 0 + 0 + 30Ciljevi kolegija

Redovitom primjenom kinezioloških aktivnosti kvalitetno održavati i nadgraditi zdravstveni status studenata(pozitivno utjecati na antropološka obilježja). Programski usavršiti i povećati fond motoričkih informacija s jedinstvenimciljem očuvanja i unapređenja zdravlja (motoričkih i funkcionalnih sposobnosti). Razviti kod studenata trajne navike ipotrebu bavljenja kineziološkim aktivnostima u svakodnevnom životu i radu, čime bi se utjecalo na lakše svladavanjeintelektualnog napora studenata.

Korespodentnost i korelativnost programaTjelesna i zdravstvena kultura neposredno korespondira s kvalitetom življenja i uspješnošću studiranja. Programski je

u direktnoj korelaciji s kineziološkim disciplinama, ekologijom, pedagogijom i srodnim društvenim djelatnostima.Upotpunjuje stručnu cjelovi-tost studenata u procesu suvremenih promjena i potreba u programu nastavničkih studija.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti će razvijati svoje tjelesne sposobnosti, te spoznati važnost zdravog i aktivnog pristupa tjelesnim i umnimaspektima svakodnevnog života.Sadržaj kolegija

Opće pripremne i specifične vježbe kroz različite organizacijske oblike rada (sa i bez pomagala, sa i bez glazbe).Sadržaji atletike: trčanje (trčanje na kratke, srednje i duge dionice), skokovi. Sadržaji plivanja: obuka neplivača, tehnikeplivanja - prsno, kraul, leđno. Sportske igre: odbojka, košarka, mali nogomet (usavršavanje tehnike i igre). Fitness: aerobic,step aerobic, rad na spravama, joga. Planinarenje i pješačke ture.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija iinternet

Obrazovanje nadaljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Obveze studenataObveze studenata obuhvaćaju redovito i aktivno sudjelovanje u odabranim oblicima nastave, te tranzitivno

provjeravanje.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave 0,6 Aktivnost u nastavi0,3

Seminarski radØ

Eksperimentalni radØ

Pismeni ispitØ

Usmeni ispitØ

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ

Kontinuirana provjera znanja0,1

ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literaturaLiteratura nije obvezatna.Izborna literaturaU dogovoru s nastavnikom.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija

Anketiranjem studenata, te inicijalnim tranzitivnim i finalnim provjeravanjima antropoloških obilježja (motoričkih ifunkcionalnih sposobnosti) ustanoviti kvalitetu i uspješnost kolegija Tjelesne i zdravstvene kulture.

13

Kod kolegija 91PT001ONaziv kolegija Matematika 1

Opći podaciStudijski program Preddiplomski studij Politehnike Godina 1.Status kolegija x Obvezatan IzborniBodovna vrijednost i način izvođenja nastave


ECTS koeficijent opterećenja studenta 6

Broj sati po semestru 45 + 0 + 30Ciljevi kolegija

Usvajanje osnovnih znanja iz matematike, potrebnih u ostalim kolegijima struke i praktičnoj primjeni. Razvijanjesposobnosti izvođenja logičkog zaključivanja i preciznosti u istraživanju.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim sveučilišnim studijima.Korelativnost: Za upis kolegija nema preduvjeta. Kolegij je u korelaciji sa kolegijima Matematika 2, Matematika 3,

Matematičke metode fizike 1 i Matematičke metode fizike 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Po završetku kolegija od studenata se očekuje da raspolažu osnovnim znanjima iz matematike, da ih znaju primijenitite da razviju sposobnost logičkog zaključivanja.Sadržaj kolegija

Skupovi brojeva N, Z, Q, R i C. Koordinatni sustav u ravnini i prostoru. Kompleksni brojevi, trigonometrijski oblik.Opći pojam funkcije, zadavanje funkcije, graf, primjeri funkcija u geometriji, fizici itd. Pojam niza i konvergencija niza.Realna funkcija realne varijable, parna, neparna, monotona, periodična, kompozicija funkcija, inverzna. Polinomi, racionalnefunkcije, eksponencijalne i logaritamske, trigonometrijske i arcus funkcije, hiperbolne i area funkcije. Limes niza, svojstvalimesa, limes funkcije. Neprekidnost funkcije, vrste točaka prekida. Derivacija funkcije, svojstva derivacije, geometrijskoznačenje, tangenta i normalna krivulja. Derivacija elementarnih funkcija, derivacija složene i inverzne funkcije, derivacijaparametarskih zadanih funkcija. Diferencijal funkcije. Derivacija i diferencijal višeg reda. Osnovni teoremi diferencijalnogračuna. Pojam reda i brojeva i reda funkcija. Svojstva konvergentnih redova. Taylorova formula i Taylorov red. Ekstremifunkcija, ispitivanje toka funkcija. Vektori, vektor kao orijentirana dužina, linearne operacije s vektorima, kut između vektorana os. Linearna (ne)zavisnost vektora, komplanarnost i kolinearnost vektora, Dekartov koordinatni sustav. Skalarni, vektorskii mješoviti produkt vektora. Analitička geometrija pravca i ravnine. Analitička geometrija krivulja i ploha.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obvezni pratiti predavanja, sudjelovati u vježbama i polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni.

Praćenje i ocjenjivanje studenataPohađanje nastave

1Aktivnost u nastavi

1Seminarski rad

ØEksperimentalni rad

ØPismeni ispit

2Usmeni ispit

2Esej

ØIstraživanje

ØProjekt

Ø Kontinuirana provjera znanja Ø ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. S. Kurepa, Matematička analiza, Školska knjiga d.d., Zagreb, 1997.2. I. Mardešić, Matematička analiza 1, Školska knjiga d.d., Zagreb, 1991.3. M. Radić, Uvod u linearnu algebru, ŠK, Zagreb, 1985.4. V. Devide, Riješeni zadaci iz više matematike, ŠK, Zagreb, 1990.

Izborna literatura1. V.P. Minorski, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.2. Erwin Kreyszig, Advanced engineering mathematics, New York : Wiley, 1999.3. Bernard Kolman, David R. Hill, Introductory linear algebra, Sudbury, Mass.: Jones and Bartlett Publ, ISBN: 0-

86720-498-2, 2005.4. Géza Schay, Introduction to linear algebra, Sudbury, Mass.: Jones and Bartlett Publ, ISBN: 0-86720-498-2, 1997.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaU zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu

održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnostistudenata na održanim ispitima u tom semestru.

14

Kod kolegija 91PT002ONaziv kolegija Osnove informatike 1





Upoznati studente s temeljnim pojmovima, značenjem, razvojem i primjenom informacijskih znanosti i informatike.Upoznati studente s osnovama teorije informacija i primjenom računala u dokumentaciji. Upoznati studente s načelima rada,arhitekturom i jedinicama digitalnog računala, te nosiocima podataka. Upoznati studente s organizacijom podataka, te svrstama baza podataka. Upoznati i uvježbati rad u Windows okruženju (Word, Excel, PowerPoint).Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima (npr.psihologije, pedagogoje, filozofije i sl.). Korelativnost: Kolegij je u korelaciji i sa slijedećim kolegijem: Grafičkokomuniciranje 1.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje osnovnih teorija informacija. Svladavanje osnovnih vještina neophodnih za rad na računalu.Sadržaj kolegija

Pojam, područje i predmet izučavanja Informatike. Osnovi Teorije informacija. Obrada dokumenata. Digitalnaračunala (pojam i arhitektura). Povjesni razvoj računala. Matematička osnovica rada digitalnih računala (brojevni sustavi).Osnovni logički sklopovi. Memorija računala. Nosioci podataka - eksterne memorije. Ulazno - izlazne jedinice. Softwerračunala (pojam i vrste). Načini obrade podataka. Organizacija podataka. Pojam i tipovi podataka. Vrste baza podataka. PCosnovna i proširena konfiguracija. Osnovne naredbe, njihovo pojavljivanje i uporaba u Windows okruženju. Pregledprogramskih aplikacija (alata) i njihova primjena. Osnovi elementi i tehnike rada. Izbornici. Dijalog korisnika i programa.Help izbornik. Nove verzije Worda, Excela i PowerPointa, te rad sa njima.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su dužni prisustvovati nastavi i vježbama, obaviti sve predviđene vježbe, izraditi dva seminarska rada po

zadanoj temi te izaći na kolokvij. Nakon kolokviranja obvezni su položiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastaveØ

Aktivnost u nastaviØ

Seminarski rad0,5


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

Kolokvij0,5

IstraživanjeØ

ProjektØ

Kontinuirana provjera znanja 1 ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Mrakovčić, Osnove informatike, Skripta Filozofskog fakulteta u Rijeci, 2003.2. L. Budin, Informatika 1, Element, Zagreb, 1997.3. Schaum's Introduction to computer science, McGraww - Hill comp., USA, 1999.4. S. Muštra, Osnove korištenja osobnog računala, Poslovna knjiga, Zagreb, 1993.5. S. Šavle, Windows me (Millenium Edittion), Adamić, Rijeka, 2001.6. S. Šavle, Word 2002, Adamić, Rijeka, 2002.7. S. Šavle, Excel 2003, Adamić, Rijeka, 2004.8. J. Habraken (prijevod K. Čordaš), Microsoft PowerPoint 2002, Miš, Zagreb, 2002.

Izborna literatura1. D. Stanković, Informatički priručnik: Windows XP, Word 2002, Excel 2002, Adamić, Rijeka, 2003.2. Set literature firme Pentium d. d. Vinkovci - Windows, Word, Excel.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaPraćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra pri samostalnoj izradi zadataka. Statističko praćenje

prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

15

Kod kolegija 91FZ101ONaziv kolegija Fizikalne osnove tehnike 1





Stjecanje osnovnih znanja iz područja fizike neophodnih za bolje razumijevanje načina primjene fizikalnih zakonitostiu tehnici.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim sveučilišnim studijima.Korelativnost: Nema preduvijeta za upis kolegija.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za kolegij

Očekuje se da studenti kroz stjecanje osnovnih znanja iz područja fizike razvijaju logičko mišljenje te sposobnostplaniranja rješavanja problema pred kojim se nalaze.Sadržaj kolegija

Uvod (Newtonovi zakoni, relativnost gibanja). Titranje (harmonički oscilator, matematičko njihalo, rotirajući vektor -fazor, energija titranja, prigušeno titranje, prisilno titranje, zbrajanje harmoničkih titraja). Valovi (brzina valova, jednadžbaharmoničkog vala, superpozicija valova, refleksija valova, stojni valovi, energija valova, Dopplerov efekt). Elektromagnetskititraji. Elektromagnetski valovi (harminički elektromagnetski valovi, refleksija i lom elektromagnetskih valova, disperzija iapsorpcija, Dopplerov efekt za elektromagnetske valove).Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pratiti i aktivno sudjelovati u predavanjima i vježbama, te polagati ispit. Ispit se sastoji od

pismenog i usmenog dijela.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave1


Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ Kontinuirana provjera znanja Ø Referat

ØPraktični rad

ØObvezna literatura

1. J. Dobrinić: Fizika (valovi, optika, struktura tvari), TFRi, Udžbenik Sveučilišta u Rijeci, ISBN 953-6326-14-0,Rijeka, 1998.

Dopunska literatura1. P. Kulišić: Mehanika i toplina, ISBN: 953-0-30627-X, Školska knjiga d.d. Zagreb, 2002.2. V. Henč-Bartolić, P. Kulišić: Valovi i optika, ISBN: 953-0-30803-5, Školska knjiga d.d. Zagreb, 2005.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaU zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu


16

Kod kolegija 91PT011ONaziv kolegija Mehanika





Upoznati studente s odabranim sadržajima statike apsolutno krutog tijela koji čine neposrednu osnovu tehničkihkolegija politehničkog studija. Rješavanjem numeričkih zadataka, u sklopu vježbi, uvesti studente u prvu primjenuizučavanih sadržaja.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na studijima strojarstva,brodogradnje, pomorstva i građevine.

Korelativnost: kolegij je u korelaciji i s kolegijima: Matematika 1, 2 i 3, Čvrstoća materijala.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razviti sposobnost razumijevanja osnovnih područja mehanike te razvijanje sposob-nosti neophodnih za rješavanjenumeričkih problema.Sadržaj kolegija

Temeljni pojmovi statike: pojam, vrste i grafički prikaz sila. Aksiomi statike. Komplanarni sustavi sila. Sastavljanjesila. Rastavljanje sila. Moment sile i par sila.

Statički uvjeti ravnoteže tijela. Prostorni sustavi sila. Težišta linija, površina i tijela. Stabilnost.Rešetkasti i gredni nosači. Trenje klizanja. Otpor pri kotrljanju.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati vježbe i izraditi seminarski rad.


ØAktivnost u nastavi

ØSeminarski rad

1Eksperimentalni rad

ØPismeni ispit

1Usmeni ispit

2Esej

ØIstraživanje

ØProjekt

ØKontinuirana provjera znanja 1 Referat

ØPraktični rad


1. Muftić,O.: Statika, ŠK, Zagreb, 1989.2. Brnić,J.: Mehanika i elementi konstrukcija, Tehnički fakultet u Rijeci, Rijeka, 1995.

Izborna literatura1. Marin, F.: Zbirka zadataka iz mehanike I, FGZ, Rijeka, 1985.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaAnonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko

praćenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

17

Kod kolegija 91PT005ONaziv kolegija Tehničko crtanje 1





Da se studenti osposobe za grafičko rješavanje tehničkih problema iz geometrije prostora pomoću crteža u ravnini iobrnuto, te primjenu stečenih znanja i vještina u osnovnim i srednjim školama.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je korespondentan s nastavnim programima referentnih sveučilišta. Kolegij je u korelaciji snastavnim sadržajima strojnih elemenata i motora.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje grafičkog rješavanja tehničkih problema. Svladavanje osnovnih vještina za uporabu CAD aplikacija.Sadržaj kolegija

Pravila i preporuke ISO i DIN normi za oblikovanja tehničkog crteža (crte, formati i mjerila). Ortogonalnoprojiciranje na dvije i tri ravnine (točke, dužine, ravnine i tijela). Prostorno predočavanje oblika (izometrijska, imetrijska ikosa projekcija). Crtanje presjeka i kotiranje. Tolerancije i površinska hrapavost.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataObavezno pohađanje predavanja i vježbi.Stupanj obveznosti (Predavanja-vježbe-izrada programa-pismeni ispit-usmeni ispit)Program(I – ortogonalna projekcija, II – prostorna projekcija i III – crtanje sklopnog i radioničkog crteža (tolerancije,

dosjedi i znakovi za obradu)Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave0,5

Aktivnost u nastavi0,5

Program1


Pismeni ispit2

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Ć. Koludrović, Tehničko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Zagreb, 1994.2. A. Bukša, Grafičke komunikacije – Zbirka zadataka, Rijeka, Pomorski fakultet, 2001.

Izborna literatura1. MICROSTATION, Osnove CAD projektiranja, INA – INFO, Zagreb, 1994.2. B. Burchard, D. Pitzer, Od ideje do projekta – AutoCAD 2000, Zagreb, Algoritam 2000.3. Parker M.- Pickup F., Engineering drawing with worked examples 1, Cheltenhan, Stanley Thornes, 1990.4. Hercigonja, Eduard, Tehnička grafika, Zagreb, Školska knjiga, 1996.5. Kovač, Branko, Tehničko crtanje, Zagreb, Školska knjiga, 1975.



18

Kod kolegija 91PT004ONaziv kolegija Uvod u politehniku





Upoznati studente s temeljnim metodološkim pristupom izučavanju povijesti tehnike. Da studentima omogućirazumijevanje određenih zavisnosti u razvoju znanosti. Da se studenti osposobe za samostalno izučavanje povijesti tehnike.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim tehničkim studijima.Korelativnost: Za ovaj kolegij nema preduvjeta.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje osnova današnje tehnike.Sadržaj kolegija

Okruženja čovjeka u prostoru biosfere i njihova svojstva: priroda, društvo, tehnika. Troslojnost razvoja osobe:kognitivni, afektivni i psihomotorički. Razvoj, diferencijacija i specifična sistematizacija znanosti. Značenje i zadaćaspecifičnih znanosti. Zadaća i povijesni razvoj tehničkih znanosti. Pojam i određenje tehnike i tehnologije u suvremenomznačenju. Zakonitost razvoja tehnike: od elemenata, preko stroja, do proizvodnog sustava. Temeljne tehničke tvorevine injihova funkcija. alat, mehanizam, aparat, stroj i agregat. Načela periodizacije i glavne tehničke tvorevine razvojnih perioda.Uzajamni odnosi tehničkih i ostalih znanosti. Faktori koji utječu na razvoj tehnike. Proizvodni odnosi i razvoj tehnike.Tehničko tehnološki progres i granice razvoja. Pravci daljeg razvoja i zadaća tehnike u društvu.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pratiti predavanja i položiti ispit. Ispit je pismeni i usmeni.


0,5Aktivnost u nastavi

ØSeminarski rad


ØPismeni ispit

1Usmeni ispit

1Esej

ØIstraživanje

ØProjekt

ØKontinuirana provjera znanja

0,5Referat

ØPraktični rad


1. V. Bazala, Pregled povijesti znanosti, ŠK, Zagreb, 1980.2. H. Burger, Filozofija tehnike, Naprijed, 1989.

Izborna literatura1. P. Naville, U susret automatiziranom društvu, ŠK, Zagreb, 1979.



19

Kod predmeta 91PT007ONaziv predmeta Matematika 2




Broj sati po semestru 45 + 0 + 30Ciljevi predmeta

Da studenti steknu osnovna znanja iz područja matematike nužnih za praćenje ostalih kolegija struke i praktičnuprimjenu. Razvijanje sposobnosti izvođenja logičkog zaključivanja i preciznosti u radu.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim sveučilišnim studijima.Korelativnost: Preduvjeti za upis kolegija je odslušani kolegiji Matematika 1. Kolegij je u korelaciji sa kolegijemMatematika 3.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da studenti steknu osnovna znanja iz područja matematike i da razviju logičko razmišljanje. Studenti bitrebali znati primjenjivati stečeno znanje.Sadržaj predmeta

Osnovne algebarske strukture. Matrice i algebarske operacije s matricama. Definicija i osnovna svojstva determinanti.Inverzna matrica i neke specijalne matrice. Elementarne transformacije i rang matrice. Sustavi linearnih jednadžbi. Vektorskiprostori i linearni operatori. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori matrice. Integralni račun. Primitivna funkcija ineodređeni integrali: osnovna svojstva neodređenog integrala i tablični integrali. Integriranje: osnovne metode integriranja.Integriranje elementarnih funkcija: racionalnih, iracionalnih, trigonometrijskih i hiperbolnih. Određeni integrali: svojstva,veza između određenog i neodređenog integrala te izračunavanje određenog integrala. Nepravi integrali. Neke metodepribližnog izračunavanja određenog integrala. Primjeri primjene određenih integrala. Linearne diferencijalne jednadžbe prvogreda: temeljne metode rješavanjaNačin izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)






1Seminarski rad


ØPismeni ispit

2Usmeni ispit

2Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


Praktični radØ

Obvezna literatura1. N. Elezović, Linearna algebra, Element, Zagreb, 2001.2. N. Elezović, A. Aglić, Linearna algebra - zbirka zadataka, Element, Zagreb, 2001.3. S. Kurepa, Matematička analiza I i II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.4. P.P. Demidović, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura1. V.P. Minorski, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modulaU zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu


20

Kod kolegija 91PT008ONaziv kolegija Osnove informatike 2





Upoznati studente s organizacijom podataka pri kreiranju baza podataka. Upoznati i uvježbati rad s bazama podatakau Wordu, Excelu i Accessu. Uvesti studente u principe programiranja. Osposobiti studente za samostalno programiranje uprogramskom jeziku Quick Basic i njegovim korištenjem na PC računalima. Osposobiti studente za samostalno korištenje PCračunara u struci. Uvesti studente u samostalan rad i učenje u području primjene računala (Word, Excel, PowerPoint, Internets e-mailom, Access ...). Ukazati na značaj informatizacije društva, posebno obrazovanja.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima (npr.psihologije, pedagogije, filozofije i sl.). Korelativnost: Preduvjeti za ovaj kolegij su: Osnove Informatike 1, u korelaciji je sakolegijem: Grafičko komuniciranje 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje principa na kojima su zasnovane baze podataka. Svladavanje naprednih vještina za rad na računalu.Sadržaj kolegija

Softwer računala - programski jezici i prevodioci. Organizacija podataka pri kreiranju baze podataka. Baze podataka -Word - Excel - Access (DBASE III informativno). Pojam i faze programiranja. Algoritam - načini prikaza. Dijagram tijeka ialgoritamske strukture. Programski jezik Quick Basic (kristi se radi jednostavnosti prikaza algoritama i osnova programiranja- ne uči se sam programski jezik). Leksička, sintaktička i semantička struktura. Pregled naredbi. Jednostavni linijskiprogrami. Programi s iteracijama. Potprogrami. Matrice. Datoteke podataka. Primjena računala u dokumentaciji. Mrežeračunala. Informacijski sustavi (pojam, odrednice i struktura). Internet. E-mail. Razvoj informacijske djelatnosti.Informatizacija i socio kulturni razvoj. Primjena informatike u obrazovanju. Pravci razvoja informatike, novi uređaji i mediji.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su dužni prisustvovati nastavi i vježbama, obaviti sve predviđene vježbe, izraditi dva seminarska rada i

položiti kolokvij. Nakon kolokviranja obvezni su položiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad0,5


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

Kolokvij0,5

IstraživanjeØ

ProjektØ

Kontinuirana provjera znanja 1 ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. S. Šavle, Internet, Adamić, Rijeka, 2001.2. S. Šavle, Access 2003, Adamić, Rijeka, 2004.3. I. Mrakovčić, Excel baze podataka, Skripta Filozofskog fakulteta u Rijeci, 2003.4. I. Mrakovčić, Internet, Skripta Filozofskog fakulteta u Rijeci, 2002.5. I. Mrakovčić, Elektronička pošta, Skripta Filozofskog fakulteta u Rijeci, 2001.6. I. Mrakovčić, Informacijski sustavi i baze podataka, Skripta Filozofskog fakulteta u Rijeci, 2004.7. I. Mrakovčić, Excel baze podataka, Skripta Filozofskog fakulteta u Rijeci, 2003.

Izborna literatura1. Set literature firme Pentium d. d. Vinkovci - Access, QBasic, Internet.2. A. Pulić, D. Dragičević, DBASE III, Organizacija i korištenje informacijskih baza, Informator, Zagreb, 1987

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaPraćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra pri samostalnoj izradi zadataka. Statističko praćenje

prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

21

Kod kolegija 91PT009ONaziv kolegija Fizikalne osnove tehnike 2





Stjecanje osnovnih znanja iz područja fizike neophodnih za bolje razumijevanje načina primjene fizikalnih zakonitostiu tehnici.Korespodentnost i korelativnost programa


Očekuje se da studenti kroz stjecanje osnovnih znanja iz područja fizike razvijaju logičko mišljenje te sposobnostplaniranja rješavanja problema pred kojim se nalaze.Sadržaj kolegija

Geometrijska optika (Fermatov princip, totalna refleksija, prolaz svjetlosti kroz optička stakla). Fizkalna optika(interferencija valova svjetlosti, ogib svjetlosti na pukotinama, polarizacija svjetlosnih valova). Elementi kvantne fizike(Planckov zakon zračenja, valna priroda čestica, Heisenbergove relacije neodređenosti). Struktura tvari (Bohrov modelatoma, kvantni brojevi, energetske vrpce u kristalu). Emisija i apsorpcija (spontani procesi, stimulirani procesi, rendgenskezrake, lasersko zračenje). Elementi fizike jezgre (energija vezanja jezgre, radioaktivnost, zakon radioaktivnog raspadanja,nuklearne reakcije). Interakcija zračenja i materije (slabljenje snopa zračenja, fotoelektrični efekt, Comptonov efekt, tvorbaparova).Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pratiti i aktivno sudjelovati u predavanjima i vježbama, te polagati ispit. Ispit se sastoji od

pismenog i usmenog dijela.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave1


Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. J. Dobrinić: Fizika (valovi, optika, struktura tvari), TFRi, Udžbenik Sveučilišta u Rijeci, ISBN 953-6326-14-0,Rijeka, 1998.

Dopunska literatura1. V. Henč-Bartolić, P. Kulišić: Valovi i optika, ISBN: 953-0-30803-5, Školska knjiga d.d. Zagreb, 2005.2. V. Knapp, P. Colić: Uvod u električna i magnetska svojstva materijala, ISBN 953-0-30802-7, Školska knjiga d.d.

Zagreb, 1997.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija

U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetuodržane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnostistudenata na održanim ispitima u tom semestru.

22

Kod kolegija 91PT010ONaziv kolegija Tehničko crtanje 2





Da se studenti osposobe za grafičko rješavanje tehničkih problema iz geometrije prostora pomoću crteža u ravnini iobrnuto, te primjenu stečenih znanja i vještina u osnovnim i srednjim školama.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je korespondentan s nastavnim programima referentnih sveučilišta. Kolegij je u korelaciji snastavnim sadržajima strojnih elemenata i motora.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje grafičkog rješavanja tehničkih problema. Svladavanje osnovnih vještina za uporabu CAD aplikacija.Sadržaj kolegija

Skiciranje predmeta u ortogonalnoj i aksonometrijskoj projekciji. Simboli u strojarstvu, elektrotehnici, arhitekturi istrojarstva. Crtanja u AutoCAD (podešavanje parametara, koordinatni sustav, upravljanje crtežom, osnovne naredbe zacrtanje, osnovne naredbe za mijenjanje crteža, pisanje teksta, blokovi, kotiranje, šrafiranje i osnove crtanja u tri dimenzije).Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataObavezno pohađanje predavanja i vježbi.Stupanj obveznosti (Predavanja-vježbe-izrada programa-pismeni ispit-usmeni ispit)Program(I – ortogonalna projekcija, II – prostorna projekcija i III – crtanje sklopnog i radioničkog crteža (tolerancije,

dosjedi i znakovi za obradu)Praćenje i ocjenjivanje studenata



Program1


Pismeni ispit2

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Ć. Koludrović, Tehničko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Zagreb, 1994.2. A. Bukša, Grafičke komunikacije – Zbirka zadataka, Rijeka, Pomorski fakultet, 2001.

Izborna literatura1. MICROSTATION, Osnove CAD projektiranja, INA – INFO, Zagreb, 1994.2. B. Burchard, D. Pitzer, Od ideje do projekta – AutoCAD 2000, Zagreb, Algoritam 2000.3. Parker M.- Pickup F., Engineering drawing with worked examples 1, Cheltenhan, Stanley Thornes, 1990.4. Hercigonja, Eduard, Tehnička grafika, Zagreb, Školska knjiga, 1996.5. Kovač, Branko, Tehničko crtanje, Zagreb, Školska knjiga, 1975.



23

Kod kolegija 91PT023ONaziv kolegija Materijali





Cilj je ovog kolegija pobuditi u studenata zanimanje za materijale i pomoći im u usvajanju znanja potrebnih zarazumijevanje suvremenog računalno podržanog izbora optimalnog materijala za izradu aktualnog dijela ili sustava.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je korespondentan kolegijima Materijali na tehničkim fakultetima (strojarski, elektrotehnički,građevinski), s tim što je šireg i sažetijeg sadržaja. Za upis kolegija nema preduvjeta. Kolegij je u korelaciji i sa slijedećimkolegijima: Kemijske osnove tehnologije 1 i 2, Strojarska tehnologija 1 i 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Shvaćanje principa uporabe različitih materijala u današnjoj industriji. Rad na računalnim aplikacijama.Sadržaj kolegija

Kolegij obuhvaća jedanaest dijelova. Prva četiri dijela obrađuju teme potrebne za razumijevanje biti materijala: Uvodu materijale i njihove primjene, Struktura supstancija – građa materijala, Fizikalno-kemijski temelji materijala, Svojstva,karakteristike i izbor materijala. Slijedi pet dijelova koji obuhvaćaju: (a) definicije, osnovna svojstva i klasifikacije, (b)najčešće korištene predstavnike s postupcima oblikovanja proizvoda, te (c) promjene svojstava tijekom uporabe, zakonstrukcijske materijale svrstane po sastavu u grupe: Prirodni materijali, Metali, Keramike, Polimeri, Kompoziti. Poredtoga, kolegij obuhvaća i Pogonske materijale.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija iInternet


Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u nastavi i izraditi seminarski rad. Kontinuirano se provjerava znanje

studenata, a na usmenom ispitu brani seminarski rad.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad1


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Z. Kolumbić, N. Tomac: Materijali – podloge za diskusiju, Filozofski fakultet, Rijeka, 2005.2. T. Filetin, F. Kovačiček, J. Indof: Svojstva i primjena materijala, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i

brodogradnje, Zagreb, 2002.3. T. Filetin: Pregled razvoja i primjene suvremenih materijala, Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju, Zagreb, 2000.Izborna literatura1. T. Filetin, F. Kovačiček, J. Indof: Svojstva i primjena materijala; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i

brodogradnje, Zagreb, 2002.2. T. Filetin: Pregled razvoja i primjene suvremenih materijala, Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju, Zagreb, 2000.3. Inženjerski priručnik ip4, uredništvo sveska: A. Mulc, D. Taboršak, I. Budin: Proizvodno strojarstvo, prvi svezak –

Materijali, 1. izdanje; Školska knjiga, Zagreb, 1998.4. M. F. Ashby: Materials Selection in Mechanical Design, 3rd Edition, Butterworth Heinemann, 2005.5. W. D. Callister, Jr.: Materials Science and Engineering – An Introduction, Fifth Edition; John Wiley & Sons, New York,

2000.6. M. Schwartz: Encyclopedia of Materials, Parts, and Finishes, Second Edition, CRC Press LLC, 2002.7. W. Alexander, J. Shackelford: CRC Materials Science and Engineering Handbook, Third Edition, CRC Press LLC,

2002.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija

Kontinuirano praćenje rada studenata tijekom semestra. Anonimna anketa na kraju svakog semestra.

24

Kod kolegija 91PT017ONaziv kolegija Čvrstoća materijala





Upoznati studente s temeljnim pojmovima čvrstoće materijala i vrstama naprezanja opterećenih tijela. Pokazatiosnovne postupke i kriterije dimenzioniranja konstrukcija. Rješavanjem praktičnih primjera uputiti studente u načinkorištenja potrebnih tehničkih podataka.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima strojarstva,brodogradnje, pomorstva i građevine.

Korelativnost: Preduvjet za ovaj kolegij je poznavanje mehanike, a kolegij je u korelaciji i s matematikom.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Sposobnost shvaćanja osnovnih područja kolegija te razvijanje sposobnosti neophodnih za rješavanje numeričkihproblema.Sadržaj kolegija

Temeljni pojmovi o otpornosti materijala: pojam naprezanja i deformacije. Aksijalno naprezanje. Hooke-ov zakon.Dozvoljeno naprezanje. Stanje naprezanja. Statički neodređene strukture. Smicanje. Uvijanje. Savijanje. Elastične linije.Izvijanje.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati vježbe te polagati ispit nakon što odslušaju kolegij. Ispit je pismeni i usmeni.



ØSeminarski rad


ØPismeni ispit

2Usmeni ispit

2Esej

ØIstraživanje

ØProjekt

Ø Kontinuirana provjera znanja 1 ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Brnić,J.: Nauka o čvrstoći, ŠK, Zagreb, 1991.

Izborna literatura1. Sapunar, Z.: Zbirka zadataka iz čvrstoće materijala, Viša pomorska škola u Rijeci, Rijeka, 1986.



25

Kod predmeta 91PT013ONaziv predmeta Matematika 3





Da studenti steknu osnovna znanja iz područja matematike nužnih za praćenje ostalih kolegija struke i praktičnuprimjenu. Razvijanje sposobnosti izvođenja logičkog zaključivanja i preciznosti u radu.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim sveučilišnim studijima.Korelativnost: Preduvjeti za upis kolegija je odslušani kolegiji Matematika 2. Kolegij je u korelaciji sa kolegijemMatematika 1.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da studenti steknu osnovno znanje iz područja matematika, sposobnost za samostalno rješavanjematematičkih problema te primjenu matematičkog aparata u stručnim kolegijima.Sadržaj predmeta

Funkcije s više varijabli. Pojam funkcije s dvije i više varijabli: limes i neprekidnost funkcije. Parcijalne derivacije,geometrijska interpretacija diferencijala, totalni diferencijal funkcije. Derivacije i diferencijali višega reda. Teorem srednjevrijednosti. Taylorov teorem. Ekstremne vrijednosti funkcije. Dvostruki integrali: izračunavanje i primjena. Trostrukiintegrali: izračunavanje i primjena. Krivuljni integral prve i druge vrste i njegova primjena. Plošni integral prve i druge vrste.Teoremi integralnog računa. Veza između krivuljnog integrala prve i druge vrste. Veza između plošnog integrala prve i drugevrste. Greenov teorem. Green GaussOstrogratskog teorem. Stoksova formula. Skalarno i vektorsko polje: osnovni operatori,izvedeni operatori i njihova svojstva. Primjena vektorske analize.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)




Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi0,5

Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. S. Kurepa, Matematička analiza II i III, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.Dopunska literatura

1. B.P: Demidovič i ostali., Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike: s primjenom na tehničke nauke, Tehničkaknjiga, Zagreb, 2003.

2. V.P. Minorski, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula


26

Kod kolegija 91PT014ONaziv kolegija Elementi i mehanizmi strojeva 1





Upoznati studente s vrstama, funkcijom, konstrukcijskim oblicima, materijalom za izradu i proračunom elemenatastrojeva.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na studijima strojarstva, elektrotehnike i brodogradnje.Preduvjeti za ovaj kolegij su odslušani kolegiji: Grafičko komuniciranje 1, Grafičko komuniciranje 2 i Mehanika.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modulUsvajanje osnovnog znanja o elementima strojeva te o načinima dizajniranja i proračuna dijelova strojeva.

Sadržaj kolegijaVrste opterećenja. Naprezanja i deformacije konstrukcijskih elemenata. Vrste opterećenja s obzirom na promjenljivost

tijekom vremena. Karakteristike materijala. Dopuštena naprezanja pri statičkom i dinamičkom opterećenju. Koncentracijanaprezanja. Toplinska naprezanja. Vrste elemenata strojeva. Zavareni spojevi. Lemljeni, lijepljeni i zakovični spojevi.Spojevi dobiveni savijanjem limova. Snap-spojevi. Vijčani spojevi, pričvrsni vijci, pokretni vijci. Zatici, svornjaci. Spojeviosovina i vratila s glavinama. Opruge, zavojne torzijske opruge. Osovine, vratila, kritična brzina vrtnje. Maziva, trenje,podmazivanje.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati auditorne numeričke vježbe, izraditi konstrukcijski zadatak te pristupiti ispitu. Ispit je

pismeni i usmeni.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad1


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ Kontinuirana provjera znanja 1 Referat

ØPraktični rad


1. B. Križan: Osnove proračuna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 1999.2. H. Decker: Elementi strojeva, Tehnička knjiga, Zagreb, 1985.

Izborna literatura1. M. Opalić, M. Kljajin, S. Sebastijanović: Tehničko crtanje, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište J.J. Strossmayer u

Osijeku, Čakovec 2003.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija

Anonimna anketa na kraju semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Analiza prolaznostiispita.

27

Kod kolegija 91PT020ONaziv kolegija Termodinamika





Upoznati studente s temeljnim pojmovima toplinskih procesa. Navesti studente na prvu primjenu usvojenih znanja,rješavanjem praktičnih zadataka.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim tehničkim studijima.Korelativnost: Preduvjeti za ovaj kolegij je Fizika 1, a kolegij je u korelaciji i sa slijedećim kolegijima: Energetika 1 iEnergetika 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje teorije termalnih procesa. Razvoj sposobnosti primjene usvojenog znanja.Sadržaj kolegija

Veličine fizikalnog stanja materije: tlak, temperatura i volumen. Instrumenti za mjerenje tlaka, temperature i protokafluida. Prvi zakon termodinamike. Specifične topline. Izmjene topline miješanjem i dodirom materije. Drugi zakontermodinamike. Vođenje, prijenos, zračenje i prijelaz topline.

Promjene stanja radne materije: izobara, izohora, izoterma, adijabata, politropa. Kružni procesi motora s unutrašnjimizgaranjem i plinske turbine.

Vodena para. Toplinski dijagrami vodene pare. Kružni procesi parnog postrojenja. Adijabatsko strujanje plinova ipara. Strujanje kroz sapnice.

Hladne pare. Dijagrami hladnih para. Kružni procesi kompresorskog rashladnog uređaja. Vlažni zrak. Mjerenjerelativne vlage. Mollierov (i – x) – dijagram vlažnog zraka. Osnove centralnog grijanja i klimatizacije prostorija.

Izgaranje fosilnih goriva: sastav goriva, količina zraka, količina dimnog plina, toplinska vrijednost goriva,temperatura izgaranja, kontrola izgaranja.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati numeričke vježbe i, kao domaći rad, izraditi jedan veći termodinamički proračun

odabranog toplinskog procesa (proračun kružnog procesa toplinskog stroja, pojednostavljeni proračun centralnog grijanjaobiteljske kuće i slično). Nakon izvršenih obveza studenti polažu ispit. Ispit je pismeni i usmeni.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad0,5


Pismeni ispit2

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ

Projekt0,5 Kontinuirana provjera znanja Ø Referat

ØPraktični rad


1. L. Majetić, “200 zadataka iz termodinamike”, Pedagoški fakultet u Rijeci, Rijeka, 1998.2. M. Jurjević, Termodinamika 1 i 2, Viša pomorska škola u Rijeci, Rijeka, 1985.

Izborna literatura1. A. Bejan, Advanced Engineering therkodynamics, John Wisley & sons, inc., New York, 1997.



28

Kod kolegija 91PT016ONaziv kolegija Elektrotehnika 1





Upoznati studente s temeljnim zakonima elektrostatike, električne struje, magnetizma, izmjenične struje te izvorimaelektrične struje. Osposobiti studente da stečena teoretska znanja, rješavanjem numeričkih zadataka, primjene na konkretnimpraktičnim primjerima.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim tehničkim studijima.Korelativnost: Preduvjeti za ovaj kolegij su: Matematika 1 i 2, Fizika 1 i 2, a kolegij je u korelaciji i sa slijedećimkolegijima: Elektrotehnika 2, Elektronika 1 i 2, Automatika.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Shvaćanje osnovnih zakona u elektrotehnici. Razvijanje sposobnosti neophodnih za rješavanje praktičnih problema.Sadržaj kolegija

Elektricitet i struktura tvari. Columbov zakon. Električno polje. Gaussov zakon. Potencijal. Napon. Rad uelektričnom polju. Polje između ravnih ploča. Permitivnost. Električni kapacitet. Spojevi kondenzatora. Materija uelektričnom polju. Energija nabijenog kondenzatora. Gubici u dielektriku. Vodiči i izolatori. Struja. Elektromotorna sila iotpor. Ohmov zakon. Otpornost i vodljivost. Ovisnost otpornosti o temperaturi. Strujni krug: primjena Ohmovog zakona,tipovi strujnih krugova. Specifična električna vodljivost. Električna vodljivost i električni otpor. Ohmov zakon. Izračunavanjeelektričnog otpora. Spajevi električnih otpora. I. Kirchhoffov zakon. Spojevi izvora. II. Kirchhoffov zakon. Snaga i energijaelektrične struje. Rješavanje mreža istosmjerne struje. Theveninov i Nortonov teorem. Transformacija trokut-zvijezda izvijezda trokut. Energija i snaga. Magnetizam i magnetsko polje. Biot-Savartov zakon. Elektromagnetska indukcija imagnetski krugovi. Energija u magnetskom polju.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati vježbe i polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni.



0,5Seminarski rad


ØPismeni ispit

1Usmeni ispit

1,5Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


0,5Referat

ØPraktični rad

0,5Obvezna literatura

1. V. Pinter: Osnove elektrotehnike I, Tehnička knjiga, Zagreb, 1994.2. G. Đurović: Elektrotehnika 1 - zbirka zadataka, ŠK d.d., Zagreb, 2004.

Izborna literatura1. M. Essert i Z. Valter, Osnove elektrotehnike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.



29

Kod kolegija 91PT006ONaziv kolegija Kemijske osnove tehnologije 1





Upoznavanje promjena stanja pojedinih tvari u različitim fizičkim i kemijskim uvjetima. Uočavanje međusobnepovezanosti i uzročno – posljedičnih veza u prirodi kroz računske i laboratorijske praktične zadatke. Stjecanje ručnespretnosti u laboratorijskom radu i upoznavanje s laboratorijskim i proizvodnim radom u praksi.Korespodentnost i korelativnost programa

Program je osmišljen u skladu s programima sličnih kolegija na srodnim studijima na europskim sveučilištima.Nastavni sadržaj je prilagođen potrebama studijskog programa i usmjeren prema kolegijima koje studenti tijekom studijaslušaju kao obvezne kolegije.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Naučiti studente vizualizaciji te izgraditi veze između promatranja i imaginacije tako da studenti mogu shvatitifenomene vezane za atome, molekule i energiju.Sadržaj kolegija

Osnovne mjerne jedinice u kemiji i osnovni zakoni stehiometrije. Zakon o očuvanju mase. Mol. Računanja na temeljukemijskih reakcija. Povezanost kemijskih i fizikalnih veličina. Struktura tvari: osnove kristalografije s elementima simetrije,građa atoma, atomi, molekule, smjese, kemijska veza (kovalentna veza i ionska veza), reaktivnost tvari, periodni sustavelemenata, značajke tvari kao poslijedica strukturnih svojstava i kemijske veze, vodikova veza. Kemijska kinetika: brzinakemijske reakcije, red reakcije, kataliza (homogena i heterogena kataliza), katalizatori i inhibitori, enzimatska kataliza,primjena u tehnologiji. Kemijska ravnoteža: konstante kemijske ravnoteže, Le Chatelierov princip, primjena u tehnologiji(Haber – Boschov postupak sinteze amonijaka). Ravnoteža faza: pojam faze, fazno pravilo, fazni dijagram, anomalija vode,tehnološki postupci na osnovi ravnoteže faza (destilacija, rektifikacija, kristalizacija). Otopine: pojam otopina, vodeneotopine, koncentracije otopina, elektroliti i neelektroliti, koligativna svojstva otopina (lak para, sniženje ledišta, povišenjevrelišta, osmotski tlak), difuzija i osmoza, elektrolitska disocijacija, kiseline i baze, pH, ravnoteže u vodenim otopinama,konstanta disocijacije, ionski produkt vode, reakcije neutralizacije, hidroliza, produkt topljivosti. Koloidni sustavi: svojstva,dobivanje i vrste, koagulacija, peptizacija, Tyndallov fenomen, primjeri iz svakodnevnog života, primjena koloidne kemije utehnološkoj praksi (pigmenti, boje, fotografski film, emulzije, aerosoli, prehrambena industrija itd.).Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u procesu predavanja, uspješno obaviti laboratorijske vježbe i polagati ispit.

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ

Projekt0,5


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Filipović i S. Lipanović: Opća i anorganska kemija, I. i II. dio, VIII. izdanje, Školska knjiga Zagreb, 1991.2. D. Grdenić, Molekule i kristali, ŠK, Zagreb, 1989.3. M. Sikirica: Stehiometrija, VI. izdanje, Školska knjiga Zagreb, 1981.

Izborna literatura1. Filipović, P. Sabioncello, Laboratorijski priručnik, Tehnička knjiga, Zagreb, 1988.2. R.H. Petrucci, W.S. Harwood and F.G. Herring: General Chemistry - Principles and Modern aplications, 8th

edition, Prentice Hall, Upper Saddle River, New Yersey, 2002.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija

Anonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističkopraćenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

30

Kod kolegija 91I4ONaziv kolegija Programiranje 1





Kolegij osigurava temeljno razumijevanje pristupa, koncepata i postupaka programi-ranja te daje uvod u modularnukonstrukciju programa. Kolegij upoznaje studente sa često korištenim algoritmima uporabom jezika C++.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je u korelaciji sa programima kolegija: Programiranje 2, Algoritmi i strukture podataka i Objektnoorijentirano modeliranje. Kolegij osigurava potrebno predznanje za navedene kolegije.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti bi trebali usvojiti: osnovne operacije programerskog okruženja i računalnu pismenost, te logičke izraze,tipove varijabli i pohranu u memorijski prostor. Studenti trebaju naučiti: kako razviti algoritam i oblikovati izvedbu zaizračunavanje matematičkih funkcija, konvertirati skup matematičkih tvrdnji u logičke izraze C++-a, razviti algoritamuporabom konstrukata programskog jezika za odabir, razviti algoritam i oblikovati izvedbu za ponavljanje niza koraka,testirati jednostavni program i ispraviti sve sintaktičke i logičke greške, koristiti standardne funkcije u izvedbi algoritma,primijeniti hijerarhijski dizajn uporabom funkcija, pravilno dokumentirati kod prema danom standardu, razviti i napisatiprogram koji koristi jedno ili više polja za pohranu podataka, razviti i napisati program koji koristi jednostavnije datoteke zapohranu i traženje podataka.Sadržaj kolegija

Povijesni pregled programskih jezika. Proceduralni i objektno orijentirani jezici. Opći ili višenamjenski jezici.Specijalizirani jezici. Proces razvoja softvera. Interaktivni razvoj programa. Koncepti imperativnog, strukturiranogprogramiranja. Pojam algoritma. Sintaksa i semantika C++-a. Tipovi, vrijednosti i deklaracije: Imena. Deklaracije. Definicijetipa. Numerički tipovi podataka. Logički tip. Znakovni tip. Enumeracijski tip. Izrazi i naredbe: Izrazi. Naredbe. Slijed ikontrola. Iterativne naredbe. Struktura programa: Proceduralna arhitektura. Alternativne arhitekture programa. Jednostavnialgoritmi za pretraživanje i sortiranje. Parametri. Funkcije. Odvojeno prevođenje. Moduli. Rukovanje memorijom. Rekurzija.Strukturirani podaci: Polja. Slogovi. Nizovi. Datoteke. Pokazivači. Dinamičke strukture podataka.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataOd studenata se očekuje: da redovno prisustvuju nastavi, naprave potrebne pripreme se za nastavu, naprave praktičan

rad, izlože seminarski rad te da polože dva kolokvija i konačni ispit.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave0.25

Aktivnost u nastavi0.5

Seminarski radØ


Pismeni ispit1.5

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad

0.75Obvezna literatura

1. Julijan Šribar, Boris Motik: Demistificirani C++, Dobro upoznajte protivnika da biste njime ovladali, Element,Zagreb, 2001.

Izborna literatura1. Jesse Liberty, Teach Yourself C++ in 24 Hours, SAMS, 1999.2. 2. Leslie B.Wilson and Robert G.Clark: Comparative Programming Languages, Third Edition, Addison-Wesley,

2001.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula

Kvaliteta kolegija će se pratiti i mjeriti kroz uspjeh na ispitima i putem anonimnih anketa koje odražavaju mišljenjastudenata o kolegiju.

31

Kod kolegija 91PT019ONaziv kolegija Elementi i mehanizmi strojeva 2





Upoznati studente s vrstama, funkcijom, konstrukcijskim oblicima, materijalom za izradu i proračunom elemenatastrojeva. Upoznati studente s temeljnim vrstama mehanizama.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na studijima strojarstva, elektrotehnike i brodogradnje.Preduvjeti za ovaj kolegij su odslušani kolegiji: Grafičko komuniciranje 1, Grafičko komuniciranje 2, Mehanika, Čvrstoćamaterijala i Elementi i mehanizmi strojeva 1.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Usvajanje osnovnog znanja o elementima strojeva te o načinima dizajniranja i proračuna dijelova strojeva.Sadržaj kolegija

Valjni ležajevi. Klizni ležajevi. Podmazivanje ležajeva. Brtvljenje ležajeva, osovina i vratila. Mehanički prijenosnici.Zupčani prijenosnici. Cilindrični zupčanici. Pužni prijenosnici. Remenski prijenosnici. Lančani prijenosnici. Spojke. Cijevnivodovi. Drugi osnovni tipovi mehanizama.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i internetObrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati auditorne numeričke vježbe, izraditi konstrukcijski zadatak te pristupiti ispitu. Ispit je

pismeni i usmeni.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad1


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. B. Križan: Osnove proračuna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 1999.2. H. Decker: Elementi strojeva, Tehnička knjiga, Zagreb, 1985.

Izborna literatura1. M. Opalić, M. Kljajin, S. Sebastijanović: Tehničko crtanje, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište J.J. Strossmayer u

Osijeku, Čakovec 2003.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija

Anonimna anketa na kraju semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Analiza prolaznostiispita.

32

Kod kolegija 91PT015ONaziv kolegija Energetika 1





Ukazati na značaj energije za ukupni razvoj društva u interakciji: energija, sirovine i okoliš, Upoznavanje studenata svrstama izvora, zalihama i postupcima pretvaranja temeljnih oblika energije u mehanički rad i električnu energiju,Upućivanje u racionalnu uporabu neobnovljivih izvora i pravce daljeg razvoja teh. iskorištavanja obnovljivih izvora energije.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim tehničkim studijima.Korelativnost: Preduvjet za kolegij je odslušan kolegij Termodinamika, a kolegij je u korelaciji i sa slijedećim kolegijima:Elementi i mehanizmi strojeva 1 i Elementi i mehanizmi strojeva 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje važnosti energije u današnjem društvu.Sadržaj kolegija

Energija u procesu promjena mikrosvijeta, makrosvijeta i svijeta živih bića u prostoru biosfere. Opća definicijaenergije i energetike. Praktično značenje Eisteinovog zakona o energiji. Značaj mehaničkoga rada u procesima pretvaranjaenergije. Temeljni oblici energije: mehanička, toplinska, kemijska, električna, nuklearna, elementarnih čestica i biološka.Pojavna stanja temeljnih oblika energije: potencijalno i kinetičko stanje. Opći model pretvaranja energije u mehanički rad ielektričnu energiju. Kvantiteta i kvaliteta pretvaranja energije. Polja djelovanja sila i problem izvora energije. Primarni iiskoristivi, prirodni izvori energije. Procijenjene zalihe izvora energije u svijetu. Stanje izvora energije u Hrvatskoj iusporedba s drugim državama. Struktura i udio energetskih izvora u Hrvatskoj i njihov utjecaj na okoliš. Mehanička energija:voda rijeka, plima i oseka i valovi mora, energija vjetra, stlačeni zrak, energija pokretnih čvrstih tijela. Strukturahidroelektrane. Eulerova jednadžba turbostrojeva. Stupnjevi pretvaranja energije u mehanički rad. Konstrukcijskespecifičnosti vodnih turbina: specifični broj okretaja, reguliranje broja okretaja, izvedba aspiratora, pojava kavitacije. Pelton,Francis i Kaplan vodne turbine: struktura i način rada, proračun glavih parametara, regulacija, pogonska i konstrukcijskasvojstva (Ho , nq , η, umax). Izbor tipa vodne turbine u funkciji vodenog pada, količine protoka vode i specifičnog brojaokretaja. Postrojenje za korištenje energije plime i oseke i valova mora. Vjetrena elektrana: prirodne osnove, struktura iproračun snage i stupnjeva djelovanja. Energija stlačenog zraka: potencijalno i kinetičko stanje izvora, način korištenja ipodručja primjene. Vrste izvora i primjeri primjene energije čvrstih tijela.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati numeričke vježbe, izraditi projektni zadatak, napisati prikaz praktikumskih vježbi i

polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni. Uvjet za pristupanje ispitu je prihvaćanje izrađene vježbe projektnog zadatka iprikaza praktikumskih vježbi.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad0,5


Pismeni ispit2

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. P. Stojić, Hidroenergetika, Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 1995.2. D. Feretić, Nuklearne elektrane, FER, Zagreb, 1984.3. V. Knap i P. Kulušić, Novi izvori energije, TK, Zagreb, 1991.

Izborna literatura1. D.Y. Goswami, et. al., Energy conversion, mechanical engineering handbook, Ed. Frank Kreith, Boca Raton, CRC

Press LLC, 1999.2. B. Udovičić, Elektroenergija, Školska knjiga d.d., Zagreb, 1993.3. H. Požar, Osnove energetike I, II, ŠK, Zagreb, 1992.



33

Kod kolegija 91PT029ONaziv kolegija Praktikum elektrotehnike





Da studente osposobi za rukovanje i primjenu osnovnih električnih instrumenata. Naučiti studente postupke mjerenjaglavnih električnih veličina. Upoznati studente sa opasnostima i zaštitom od strujnih udara.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim tehničkim studijima (npr.Studij elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišni i Stručni studijielektrotehnike na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i sl.).

Korelativnost: Preduvjeti za upis kolegija je odslušani kolegiji Elektrotehnika 1. Kolegij je u korelaciji sakolegijima: Elektrotehnika 2, Automatika, Elektronika 1, Elektronika 2 i Praktikum elektromehanike.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje osnovnih elektrotehničkih veličina i njihove međusobne povezanosti. Razvijanje sposobnostirješavanja problema prilikom izgradnje jednostavnih električnih krugova.Sadržaj kolegija

Upoznavanje osnovnih i izvedenih mjernih jedinica SI – sustava primijenjenih u elektrotehnici. Pogreške mjerenja:slučajne pogreške, mijerna nesigurnost, granice pogrešaka, pogreške posredno mjerenih veličina, složene pogreške.

Mjerenje univerzalnim analognim i digitalnim instrumentima u strujnim krugovima mješovitog spoja otpora.Sastavljanje strujnog kruga za mjerenje rada, snage i struje.

Izmjenični strujni krugovi sa R, L i C otporima; mjerenje i podešavanje rezonancije. Trofazni sustavi: spojevi uzvijezdu i trokut te mjerenje faznih i linijskih napona i struje.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni izvesti sve predviđene vježbe prema programu kolegija, izraditi pisano izvješće o izvršenim

mjerenjima te položiti kolokvij. Kolokvij je usmeni i sastoji se od obrazloženja pisanog izvješća izvedenih vježbi.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ

Eksperimentalni rad2

Pismeni ispitØ

Usmeni ispitØ

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. G. Đurović: Praktikum elektrotehnike, skripta, FFR, Rijeka, 2004.Izborna literatura

2. V. Pinter: Osnove elektrotehnike I, Tehnička knjiga, Zagreb, 1994.3. V. Pinter: Osnove elektrotehnike II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1994.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaAnonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra.

34

Kod kolegija 91PT022ONaziv kolegija Elektrotehnika 2





Upoznati studente s temeljnim zakonima izmjenične struje. Osposobiti studente da ste-čena teoretska znanja,rješavanjem numeričkih zadataka, primjene na praktičnim primjerima.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima.Korelativnost: Preduvjeti za ovaj kolegij su: Elektrotehnika 1, a kolegij je u korelaciji i sa slijedećim kolegijima:

Elektronika 1 i 2, Automatika.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Shvaćanje osnovnih zakona u elektrotehnici. Razvijanje sposobnosti neophodnih za rješavanje praktičnih problema.Sadržaj kolegija

Prijelazne pojave. Periodične električne veličine. Izmjenične struje: definicija, karakteristične vrijednosti i nastajanjeizmjeničnog napona. Grafičko prikazivanje izmjeničnih veličina u kompleksnoj ravni, vektorski dijagram. Trenutna snaga.Efektivna vrijednost izmjenične struje. Pasivni strujni krugovi: kompleksna algebra, kompleksna snaga izmjenične struje.Kombinacija elemenata: R-L-C u strujnom krugu izmjenične struje. Rezonancija u strujnim krugovima izmjenične struje.Djelatna, jalova i prividna snaga izmjenične struje. Metode rješavanja izmjeničnih mreža. Trofazni sustavi. Snaga trofaznogsustava. Transformatori. Nadomjesna shema transformatora.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja






0,5Seminarski rad


ØPismeni ispit

1Usmeni ispit

1,5Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


0,5Referat

ØPraktični rad


1. V. Pinter: Osnove elektrotehnike II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1994.2. G. Đurović: Elektrotehnika 2 - zbirka zadataka, ŠK d.d., Zagreb, 2004.

Izborna literatura1. M. Essert i Z. Valter, Osnove elektrotehnike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.



35

Kod kolegija 91PT012ONaziv kolegija Kemijske osnove tehnologije 2





Upoznavanje promjena stanja pojedinih tvari u različitim fizičkim i kemijskim uvjetima. Uočavanje međusobnepovezanosti i uzročno – posljedičnih veza u prirodi kroz računske i laboratorijske praktične zadatke. Stjecanje ručnespretnosti u laboratorijskom radu i upoznavanje s laboratorijskim i proizvodnim radom u praksi.Korespodentnost i korelativnost programa

Program je osmišljen u skladu s programima sličnih kolegija na srodnim studijima na europskim sveučilištima.Nastavni sadržaj je prilagođen potrebama studijskog programa i usmjeren prema kolegijima koje studenti slušaju tijekomstudija.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Naučiti studente vizualizaciji te izgraditi veze između promatranja i imaginacije tako da studenti mogu shvatitifenomene vezane za atome, molekule i energiju.Sadržaj kolegija

Oksidacija i redukcija: redoks potencijali, standardni potencijal elektrode, Nernstova jednadžba, galvanski ielektrolitski članci, baterije i akumulatori, elektrokemijski postupci u tehnologiji (rafinacija bakra, dobivanje aluminija,natrija, klora, natrij – hidroksida itd.). Tehnološki zanimljive tvari: željezo, čelik, osnovni metalurški postupci, građevnimaterijali, (vapno, gips, keramički materijali, staklo, cement), goriva (nafta, ugljen, ugljikovodici), kemijski proizvodi upoljoprivredi (umjetna gnojiva, pesticidi, herbicidi). Osnove organske kemije: ugljikovodici (alkani, alkeni, alkini), organskispojevi s kisikom (alkoholi, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline i derivati – soli, esteri), primjena u praksi (sapuni, arome,opasnosti alkohola), nomenklatura organskih spojeva. Polimeri: polimerizacija, prirodni i sintetski polimeri, celuloza, škrob,šećer, polipeptidi, najlon, guma, vinilpolimeri. Transportne pojave: prijenos topline i tvari, reaktori, eksplozije, mjere zaštitezdravlja i okoline. Kemijski štetne tvari: zagađivanje čovjekove okoline, bojni otrovi, detekcija, mjere zaštite,dekontaminacija, ekološki prihvatljive tehnologije.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u procesu predavanja, uspješno obaviti laboratorijske vježbe i polagati ispit.

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Filipović i S. Lipanović: Opća i anorganska kemija, I. i II. dio, VIII. izdanje, Školska knjiga Zagreb, 1991.2. D. Grdenić, Molekule i kristali, ŠK, Zagreb, 1989.3. M. Sikirica: Stehiometrija, VI. izdanje, Školska knjiga Zagreb, 1981.

Izborna literatura1. Filipović, P. Sabioncello, Laboratorijski priručnik, Tehnička knjiga, Zagreb, 1988.2. R.H. Petrucci, W.S. Harwood and F.G. Herring: General Chemistry - Principles and Modern aplications, 8th

edition, Prentice Hall, Upper Saddle River, New Yersey, 2002.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija


36

Kod kolegija 91I8ONaziv kolegija Programiranje 2





Kolegij uključuje sadržaje vezane uz napredne tehnike programiranja koje uključuju odvojeno prevođenje,oblikovanje i kodiranje sučelja/izvedbe, dinamičko alociranje memorije, rukovanje pokazivačima i rekurziju. Cilj kolegija jeosposobljavanje za razvoj složenijih i sofisticiranijih programa.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je u korelaciji sa programima kolegija: Programiranje 1, Algoritmi i strukture podataka i Objektnoorijentirano modeliranje. Kolegij osigurava potrebno predznanje za kolegije Algoritmi i strukture podataka i Objektnoorijentirano modeliranje.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti bi trebali naučiti oblikovati, kodirati, testirati, ispraviti, čitati i analizirati složenije programe, naprednetehnike programiranja uključujući odvojeno prevođenje, oblikovanje i kodiranje sučelja/izvedbe, dinamičku alokacijumemorije, manipulaciju pokazivačima i rekurziju, koristiti standardnu biblioteku i pretprocesor, kakav je odnos izmeđuoperacijskog sustava i programa koji se izvodi, posebno što se tiče podrške operacijskog sustava za vrijeme izvođenjaprograma, koristiti komponente tipičnog okruženja za razvoj programa uključujući ljuske, uređivače teksta, pretprocesore,prevoditelje, povezivanje i upravljanje programom/projektom, razlikovati algoritam i program i razumjeti što čini dobarprogram. Student treba razviti koherentan stil programiranja.Sadržaj kolegija

Naprene tehnike programiranja: odvojeno prevođenje, oblikovanje i kodiranje sučelja/izvedbe, dinamička alokacijamemorije, manipulacija pokazivačima i rekurzija. Standardne biblioteke. Pretprocesor. Veza između operacijskog sustava iizvođenja programa. Podrška operacijskog sustava izvođenju programa. Komponente tipične okoline za razvoj programa:ljuske, uređivači teksta, pretprocesori, prevoditelji, povezivanje i upravljanje programom/projektom. Razvoj koherentnogstila programiranja.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataOd studenata se očekuje da redovno prisustvuju nastavi, naprave potrebne pripreme se za nastavu, naprave praktičan

rad te da polože konačni ispit.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave0.25


Seminarski rad1.5


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad

0.75Obvezna literatura

1. Julijan Šribar, Boris Motik: Demistificirani C++, Dobro upoznajte protivnika da biste njime ovladali, Element,Zagreb, 2001.

Izborna literatura1. Jesse Liberty, Teach Yourself C++ in 24 Hours, SAMS, 1999.2. Leslie B.Wilson and Robert G.Clark: Comparative Programming Languages, Third Edition, Addison-Wesley,

2001.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula

Kvaliteta kolegija će se pratiti i mjeriti kroz uspjeh na ispitima i putem anonimnih anketa koje odražavaju mišljenjastudenata o kolegiju.

37

Kod kolegija 91PT025ONaziv kolegija Programski jezici





Upoznati načela rada i podjelu programskih jezika, načela programiranja općenito, načela objektnoga programiranjate postići vještinu programiranja u najčešće upotrebljava-nom, objektno orjentiranom, programskom jeziku C++.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima (npr.psihologije, pedagogije, filozofije i sl.)

Korelativnost: Preduvjeti za ovaj kolegij su: Osnove Informatike 1 i 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje osnova programiranja. Razvijanje sposobnosti otkrivanja grešaka u programimaprilikomprogramiranja pomoću programskog jezika C++.Sadržaj kolegija

Kratka povjest programskih jezika. Podjela programskih jezika. Principi rada u različitim programskim jezicima.Programiranje: izrada algoritma, kodiranje, testiranja, primjeri u različitim programskim jezicima, pomoćne tehnike i metodeprogramiranja. Proceduralno i objektno orijentirano razmišljanje i programiranje. Povjesni razvoj objektnih jezika. C++,Oberon, Beta. Apstrakcija podataka. Klase. Nasljeđivanje. Dinamički “binding”. Tipične aplikacije. Korisne tehnike.Objektno orijentirani dizajn.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su dužni pohađati predavanja i seminar te izraditi većeg broj programa, a nakon toga pristupiti ispitu. Ispit

je pismeni i usmeni.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1,5

EsejØ

IstraživanjeØ

Projekt0,5 Kontinuirana provjera znanja 1 Referat

ØPraktični rad


1. B. Motik, Demistificirani C++, Zagreb, ELEMENT, 1997.2. B.Stroustrup, The C++Programming Language, Addison - Wesley, Reading MA, 1986.

Izborna literatura1. Mrakovčić, Standardizacija programiranja u elektroničkom računskom centru, Ljubljana, Partizanska knjiga,

1984.2. H. Mösenböck, Object oriented programing in Oberon, Springer Verlag, 1993.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaPraćenje rezultata rada. Statističko praćenje prolaznosti ispita na ispitnim rokovima.

38

Kod kolegija 91PT026ONaziv kolegija Elektronika 1





Cilj kolegija je upoznati studente s principima rada, karakteristikama, funkcijama i načinima uporabe poluvodičkihelementima i sklopova.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima.Korelativnost: Preduvjeti za ovaj kolegij su: Elektrotehnika 1 i 2, a kolegij je u korelaciji i sa slijedećim kolegijima:

Elektronika 2, Arhitektura i organizacija računala, Mikroračunala.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Svladavanje osnova teorije o poluvodičkim elementima. Razvijanje sposobnosti rješavanja uočenih problema.Sadržaj kolegija

Teorija poluvodiča. Princip rada, karakteristike, funkcije, statička i dinamička analiza – diode i tranzistora (bipolarni is efektom polja-FET i MOSFET). Pn spoj – solarne baterije. Tiristor i triak. Primjena diode: Poluvalni ispravljač, AC-DCkonverzija, Poluvalni ispravljač s kondenzatorom, Punovalni ispravljači, Regulatori napona - Zener diodni regulatori.Pojačala s povratnom vezom. Pojačala snage. Operacijska pojačala. Pojačala za posebne primjene.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja






0,5Seminarski rad

0,5Eksperimentalni rad

ØPismeni ispit

1,5Usmeni ispit

2Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


0,5Referat

ØPraktični rad


1. P. Biljanović, Elektronički sklopovi, ŠK, Zagreb, 1997.2. P. Biljanović, Poluvodički elektronički elementi, ŠK, Zagreb, 2001.3. I. Zulim, P. Biljanović, Elektronički sklopovi - zbirka zadataka, ŠK, Zagreb, 1994.

Izborna literatura1. J. Grilec, D. Zorc, Osnove elektronike, ŠK, Zagreb, 1993.2. O. Limann, Elektronika na lak način, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980.



39

Kod kolegija 91PT027ONaziv kolegija Praktikum ručne obrade materijala





Upoznati studente s osnovnim informacijama o alatima za ručnu obradu, pravilima rada u radionici i mjerama zaštitena radu zbog sigurnog korištenja radionice. Izraditi, elaborirati i praktičko izvesti sustav vježbi koji se odnosi na ručnuobradu kovina i nekovina.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na studiju FIZIKA I TEHNIČKAKULTURA i INFORMATIKA I TEHNIČKA KULTURA pri FPMZiOP Sveučilišta u Splitu Korelativnost: Kolegij je ukorelaciji s kolegijem Strojarska tehnologija 1.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Stjecanje osnovnih vještina potrebnih za ručnu obradu materijala. Povezivanje teoretskih znanja s praksom priprocesu rada na konkretnim primjerima njihove primjene.Sadržaj predmeta

Uvod u praktikum ručne obrade materijala: značaj i vrste ručnog rada u suvremenoj proizvodnji. Vježbe ručne obradenekovina: papira, kartona, stakla, keramike i umjetnih plastičnih masa. Obrada drva ručnim i mehaniziranim alatom.Opasnosti rada mehaniziranim alatom. Vježbe ručne obrade kovina: piljenje, bušenje, rezanje navoja, lijepljenje kovina,spajanje vijcima, zakivanje, meko i tvrdo lemljenje i elektrolučno zavarivanje. Toplinska obrada kovina: cementiranje ikaljenje. Površinska zaštita nekovina i kovina od vanjskih utjecaja: čišćenje, bojenje i lakiranje.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i internetObrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Obveze studenataStudenti su obvezni izvesti sedam praktikumskih vježbi i izraditi njihovu dokumentaciju te položiti kolokvij.

Kolokvij se sastoji u usmenom obrazloženju radne dokumentacije i objašnjenju ključnih točaka radnih vježbi.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad0,5


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ Kontinuirana provjera znanja 0,5 Referat

ØPraktični rad


1. N. Staničić, Drvodjelska tehnologija obrade I, II i III, ŠK, Zagreb, 1984.2. A. Čevra, Obrada metala II, ŠK, Zagreb, 1985.3. F. Bendix, Osnove obrade metala, ZZIUS, Sarajevo, 1978.4. L. Majetić, Ergometodika, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1997.

Izborna literatura1. M. Sviluppo, Tecnologia meccanica I, II, III, Milano, 1988.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modulaAnonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko

praćenje razine kakvoće uradaka nakon izvođenja vježbi.

40

Kod kolegija 91PT028ONaziv kolegija Strojarska tehnologija 1





Upoznati studente s prirodnim osnovama i postupcima obrade materijala. Upoznati studente sa suvremenimstrojevima obrade materijala upravljanih elektroničkim računalima.Korespodentnost i korelativnost programa


Korelativnost: Preduvjeti za upis kolegija su odslušani kolegij Materijali. Kolegij je u korelaciji sa kolegijimaMaterijali, Strojarska tehnologija 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Stjecanje znanja o načinima strojne obrade različitih materijala. Razvijanje sposobnosti uporabe CNC strojeva.Sadržaj kolegija

Obrada materijala rezanjem. Prirodoznanstvene osnove obrade rezanjem. Stvaranje strugotine. Standardni alati istrojevi za obradu. Režim rada. Kvaliteta obrade. Pregled vrsta alatnih strojeva i glavni postupci obrade. Nove tehnologijeobrade na CNC strojevima. Elementi numerički upravljanih alatnih strojeva. CNCupravljanje. Struktura upravljačke jedinice.Dijagnoza pogrešaka. Fleksibilni tehnološki sustavi. CNC strojevi za obradu lima, savijanje i izvlačenje. Tehnološkapriprema za programiranje CNC alatnih strojeva. Primjeri ručnog programiranja tokarilice, brusilice. Pitanje obradnog centra.Obrada materijala plastičnom deformacijom. Prirodoznanstvena načela obrade. Postupci obrade: valjanje, savijanje,izvlačenje i drugi postupci. Obrada materijala spajanjem. Prirodo-znanstvene osnove spajanja. Zavarivanje. Lemljenje.Lijepljenje. Presani i stezni spojevi. Alati, strojevi i pribor za izvedbu spojeva.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati numeričke vježbe i izraditi ukupno pet praktičnih vježbi obrade materijala za koje

izrađuju tehnološku dokumentaciju. Nakon obavljenih vježbi studenti polažu ispit u pismenom i usmenom obliku.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1,5

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad

1Obvezna literatura

1. H. Muren, Alatni strojevi, FSB, Zagreb, 1981.2. R. Zdenković, Obrada metala skidanjem čestica, FSB, Zagreb, 1985.

Izborna literatura1. Manfred Weck, Handbook of Machine Tools, John Wiley & sons, 19842. G.F. Boothroyd and W. Knight, Fundamentals of Metal Machining and Machine Tools, 2nd Edition, McGraw Hill

Book Co., 1989Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija


41

Kod kolegija 91PT021ONaziv kolegija Energetika 2





Ukazati na značaj energije za ukupni razvoj društva u interakciji: energija, sirovine i okoliš, Upoznavanje studenata svrstama izvora, zalihama i postupcima pretvaranja temeljnih oblika energije u mehanički rad i električnu energiju,Upućivanje u racionalnu uporabu neobnovljivih izvora i pravce daljeg razvoja tehnologije iskorištavanja obnovljivih izvoraenergije.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim tehničkim studijima.Korelativnost: Preduvjeti za ovaj kolegij suodslušani kolegiji Termodinamika i Energetika 1, a kolegij je u korelaciji i saslijedećim kolegijima: Elementi i mehanizmi strojeva 1, Elementi i mehanizmi strojeva 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje važnosti energije u današnjem društvu.Sadržaj kolegija

Toplinska energija fosilnih goriva: čvrsta, tekuća i plinovita prirodna goriva, geotermička toplina, otpaci i njihoveprerađevine, otpadni i bio-plin, toplinska pumpa. Statika izgaranja goriva. Pretvaranje topline u mehanički rad: p,v-dijagramkružnog procesa, mehanički rad i stupanj pretvaranja. Razvoj i specifičnosti Otto i Diesel motora. Proračun i mjerenje snagemotora. Stupanj pretvaranja topline u mehanički rad. Radni dijagram motora (P, M, b, n). Diesel elektrana. Termoelektrana sparnom turbinom. Kružni proces, mehanički rad i stupanj pretvaranja energije u mehanički rad. Opis suvremenog parnogkotla termoelektrane. Parne turbine: načelo rada i vrste, snaga i stupnjevi djelovanja. Konstrukcijske izvedbe parnih turbina.Termoelektrana s plinskom turbinom: struktura, kružni proces i način rada postrojenja. Primjeri korištenja geotermičkeenergije. Toplinska pumpa. Struktura i rad postrojenja za proizvodnju bio-plina. Nuklearna energija. Proces fisije nuklearnihgoriva te razvoj i vrste nuklearnih reaktora. Struktura energetskog reaktora i opis sastavnih dijelova. Nuklearna goriva. Faktormultiplikacije. Vodotlačni, vodoisparavajući i plinom hlađeni nuklearni reaktori. NE Krško. Pravilo rada fuzijskih naprava.Daljnji pravac razvoja fuzijskih procesa i generatora plazme. Sunčana energija. Priroda i zakoni zračenja energije Sunca.Neposredno i difuzno zračenje. Četiri stupnja degradacije sunčane energije. Tehnika korištenja sunčane energije. Ravni iparabolični kolektori. Primjeri primjene sunčane energije u proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Električna energija: izvorii elementi elektroenergetskog sustava. Racionalna uporaba primjenjivih formi energije. Produktivnost energije. Primjeriracionalnog korištenja električne energije u domaćinstvu.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati numeričke vježbe, izraditi projektni zadatak, napisati prikaz praktikumskih vježbi i

polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni. Uvjet za pristupanje ispitu je položen ispit iz Termodinamike i prihvaćanje izrađenevježbe projektnog zadatka i prikaza praktikumskih vježbi.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad0,5


Pismeni ispit2

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. V. Knap i P. Kulušić, Novi izvori energije, TK, Zagreb, 1991.2. D. Feretić, Nuklearne elektrane, FER, Zagreb, 1984.

Izborna literatura1. D.Y. Goswami, et. al., Energy conversion, mechanical engineering handbook, Ed. Frank Kreith, Boca Raton,

CRC Press LLC, 1999.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija


42

Kod kolegija 91I5ONaziv kolegija Osnove digitalne tehnike





Cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim pojmovima digitalne tehnike i građe računala, koji su potrebni zarazumijevanje rada računalnih sustava.Korespodentnost i korelativnost programa

Kolegij Osnove digitalne tehnike preduvjet je za kolegija Arhitektura i organizacija računala.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti trebaju steći temeljna znanja o digitalnim sustavima. Studenti trebaju upoznati tehnološke osnove i načelarada digitalnih sklopova.Sadržaj kolegija

Kodiranje informacije i brojni sustavi. Logička algebra. Potpun sustav logičkih funkcija. Minimizacija logičkihfunkcija. Kombinacijski logički sklopovi: Aritmetički logički sklopovi, Dekodiranje i kodiranje binarnih brojeva,Multipleksiranje i demultipleksiranje. Ispisna memorija.Sekvencijski logički sklopovi: Bistabili, Analiza sekvencijskihsklopova, Sinteza sekvencijskih sklopova, Pomični registri, Brojači, Turingov stroj. Programabilna logička polja. A/D i D/Apretvornici. Građa jednostavnog mikroprocesora: Upravljačka jedinica, Aritmetičko – logička jedinica. Izvršavanjeinstrukcija zamišljenog mikroprocesora.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataRedovito pohađanje nastave, te polaganje pismenog i usmenog ispita.



1Seminarski rad


ØPismeni ispit

2Usmeni ispit

2Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


Praktični radØ

Obvezna literatura1. J. Župan, M. Tkalić, M. Kunštić. Logičko projektiranje digitalnih sustava. Školska knjiga Zagreb, 1995.2. U. Peruško: Digitalna elektronika, Školska knjiga Zagreb, 1996.

Izborna literatura1. J.E. Palmer, D.E. Perlman. Introduction to Digital Systems. McGraw-Hill, 1993

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaPredviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja

kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studentievaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima

43

Kod kolegija 91PT031ONaziv kolegija Elektronika 2





Upoznati studente s elektroničkim krugovima i sklopovima. Upoznati studente s elektroničkim tehnologijama(razvojem, značajem i primjenom).Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima.Korelativnost: Preduvjeti za ovaj kolegij su: Elektronika 1, a kolegij je u korelaciji i sa slijedećim kolegijima:

Arhitektura i org. računala, Mikroračunala.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje osnova teorije o strujnim krugovima. Razvijanje sposobnosti rješavanja uočenih problema.Sadržaj kolegija

Regulatori napona. Sklopovi s povratnom vezom: Servo pojačala i regulacijski krugovi, Oscilatori. Impulsnisklopovi: multivibratori i okidački sklopovi, impulsna pojačala, genaratori valnih oblika i vremenske baze. Linearniintegrirani sklopovi - građa i karakteristike. Integrirani sklopovi u digitalnim sustavima. Sustavi i sklopovi za napajanje.Filozofija komunikacijskih sustava.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja






0,5Seminarski rad

0,5Eksperimentalni rad

ØPismeni ispit

1Usmeni ispit

1,5Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


0,5Referat

ØPraktični rad


1. P. Biljanović, Elektronički sklopovi, ŠK, Zagreb, 1997.2. P. Biljanović, Poluvodički elektronički elementi, ŠK, Zagreb, 2001.3. I. Zulim, P. Biljanović, Elektronički sklopovi - zbirka zadataka, ŠK, Zagreb, 1994.

Izborna literatura1. J. Grilec, D. Zorc, Osnove elektronike, ŠK, Zagreb, 1993.2. O. Limann, Elektronika na lak način, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980.



44

Kod kolegija 91PT032ONaziv kolegija Praktikum elektronike





Osposobiti studente za čitanje i razumijevanje električnih shema. Upoznati studente s mjernim instrumentima, alatimai priborom koji se koristi u elektronici. Osposobiti studente za sastavljanje jednostavnih električnih sklopova ulaboratorijskim uvjetima prema elektrotehničkoj shemi. Razviti vještinu rukovanja mjernim instrumentima i uvesti studente umetode mjerenja u elektronici.Korespodentnost i korelativnost programa


Korelativnost: Preduvjeti za upis kolegija su odslušani kolegiji Elektrotehnika 1, Elektrotehnika 2 i Elektronika 1.Kolegij je u korelaciji sa kolegijima Praktikum elektromeha-nike, Automatika.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Shvaćanje međusobnih odnosa između različitih parametara u električnim krugovima. Razvijanje sposobnostiuočavanja i uklanjanja problema u električnim krugovima.Sadržaj kolegija

Mjerni instrumenti i pribor u elektronici: osciloskopi, generatori signala, mjerači kapaciteta, mjerači induktiviteta,izvori napajanja te ostali instrumenti i pribor. Sastavljanje jednostavnih elektroničkih sklopova na eksperimentalnoj pločici temjerenje i ispitivanje sklopova: relejni sklopovi, stabilizirani ispravljači, pojačala, oscilatori i multivibratori. Mjerenja napojačalu snage: frekvencijska karakteristika i karakteristika pojačanja. Sastavljanje i ispitivanje digitalnih sklopova:diskretnih i integriranih. Ispitivanje osnovnih svojstava operacijskih pojačala mjerenjima na sklopu. Sastavljanje jednostavnihmjernih i regulacijskih sklopova na eksperimentalnoj pločici prema shemi te analiza rada sklopa. Sastavljanje sklopa za faznuregulaciju tiristorom. Praćenje signala i ispitivanje sklopova radiopredajnika i radioprijemnika.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni, na temelju pisanih i usmnih uputa, izraditi sve planirane vježbe, voditi bilješke o mjerenjima te

samostalno, na temelju zabilješki i uz pomoć literature, izraditi i predati tipizirano pismeno izvješće.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ

Eksperimentalni rad1

Pismeni ispitØ

Usmeni ispitØ

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. G. Đurović: Praktikum iz elektronike, laboratorijske vježbe, skripta FFR, Rijeka, 2002.Izborna literatura

1. P. Biljanović, Poluvodički elektronički elementi, ŠK, Zagreb, 1996.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija

Anonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra.

45

Kod kolegija 91PT033ONaziv kolegija Mikroračunala





Upoznati studente s razvojem i generacijama računala. Upoznati i naučiti arhitekturu mikroračunala, mikroprocesore,poluvodičke memorije i povezivanje računala. Upoznati studente s izradom programske podrške u asembleru. Upoznatistudente s vođenjem procesa računalom (mjerni lanac, A/D i D/A pretvornici). Osposobiti studente za vrednovanjeparametara računala i ulazno – izlaznih jedinica. Pobuditi u studentima interes, uputiti ih, osposobiti za samostalno učenje iprimjenu računala u struci.Korespodentnost i korelativnost programa


Korelativnost: Preduvjeti za ovaj kolegij su: Osnove Informatike 1 i 2., a kolegij je u korelaciji i sa slijedećimkolegijem: Praktikum strojne obrade materijala.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje principa rada mikroračunala te arhitekture mikroprocesora.Sadržaj kolegija

Povijesni razvoj i generacije računala. Pojam, značajke i primjena mikroračunala. Matematička osnovica digitalnihračunala. Boole – ova algebra. Logički sklopovi. Memorijski sklopovi. Arhitektura mikroračunala. Mikroprocesor.Poluvodičke memorije. Sabirnice. Ulazno – izlazni međusklopovi. “Školsko mikroračunalo”, ustrojstvo, programiranje uasembleru i izvođenje instrukcija. Mikroprocesorske skupine. Konkretna arhitektura tipičnog mikroprocesora. Vanjskememorije (magnetske i optičke). Vođenje procesa računalom. Mjerni lanac. D/A i A/D pretvornici. Ustrojstvo PC ATračunala. Osnovna i proširena konfiguracija. Principi rada ulazno – izlaznih uređaja. Nove tendencije u razvoju i primjenimikroračunala.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati predavanja te izraditi dva seminarska rada (jedan iz područja matematičke osnove rada

digitalnih računala, a drugi iz ostalog gradiva prema zadatku) i polagati ispit iz navedenog kolegija. Ispit je pismeni i usmeni.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad0,5


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. S. Ribarić, Naprednije arhitekture mikroprocesora, Element, Zagreb, 2002.2. I. Mrakovčić, Microračunala, Skripta Filozofskog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 2003.3. M. Žagar, M. Kovač, D. Basch, Uvod u mikroračunala, Školska knjiga, Zagreb 1993.4. L. Budin, Mikroračunala i mikroupravljači, Element, Zagreb, 1997.5. B. Souček, Mala računala, Zagreb, 1986.6. G. Smiljanić, Računala i procesi, ŠK, Zagreb, 1991.

Izborna literatura1. W. Stallings, Computer organization and architecture: designing for performance, Prantice Hall, USA, 2003.2. S. Ribarić, Naprednije arhitekture mikroprocesora, ŠK, Zagreb, 1990.3. S. Ribarić, Arhitektura mikroprocesora, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaPraćenje rezultata koje studenti postižu na seminaru tijekom semestra. Statističko praćenje prolaznosti ispita na kraju

ispitnih rokova.

46

Kod kolegija 91PT034ONaziv kolegija Praktikum strojne obrade materijala





Razviti kod studenata vještine rukovanja i operacija obrade materijala na univerzalnim alatnim strojevima. Osposobitistudenta za samostalno programiranje odabranih radnih operacija i izvođenje obrade materijala na CNC tokarilici.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima (npr.psihologije, filozofije i sl.)

Korelativnost: Preduvjeti za ovaj kolegij su: Osnove Informatike 1 i 2, Programski jezici, a kolegij je u korelaciji isa slijedećim kolegijem: Mikroračunala.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje strojne obrade materijala. Razvijanje sposobnosti rješavanja problema prilikom uporabe CNCstrojeva.Sadržaj kolegija

Priprema alata za rad na univerzalnom tokarskom stroju i bušilici. Izvođenje vježbi tokarenja i bušenja metala.Pripremanje alata, stroja i programa za operacije tokarenja metala na EMCO COMPACT 5 (informativno - EMCO

COMPACT 8 i EMCO CNC).Izrada vježbi (obični izradci, šahovske figure) na EMCO COMPACT 5 CNC tokarilici.




Obveze studenataStudenti su obvezni izraditi tri vježbe obrade metala na tokarskim strojevima i izraditi potrebnu tehnološku

dokumentaciju. Nakon izvedenih vježbi studenti polažu kolokvij.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad2


Pismeni ispitØ

Kolokvij1

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Upute za EMCO COMPACT 5, Upute za EMCO COMPACT 8, Upute za EMCO CNCIzborna literatura

1. B. Pioletti, E. Zaccara, Sistemi programmabili per macchine utensili CN, Giiunti Industrie Grafiche S.p.A.Stabilimento di Proto, Firenza, 1996.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaPraćenje rezultata koje studenti postižu na vježbama tijekom semestra. Statističko praćenje prolaznosti ispita na

kraju ispitnih rokova.

47

Kod kolegija 91PT035ONaziv kolegija Strojarska tehnologija 2





Upoznati studente sa sredstvima i metodama mjerenja i kontrole kvalitete proizvoda Uvesti studente u samostalnuprimjenu znanja izradom tehničko- tehnološke dokumentacije obrade materijala.Korespodentnost i korelativnost programa


Korelativnost: Preduvjeti za upis kolegija su odslušani kolegij: Strojarska tehnologija 1. Kolegij je u korelaciji sakolegijima Strojarska tehnologija 1, Materijali.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Stjecanje znanja o tome kako se različiti materijali mogu obrađivati uporabom strojeva te znanja o zaštiti površinerazličitih materijala.Sadržaj kolegija

Mjerenje i kontrola. Mjerenje dužina. Mjerenje kutova. Alat i pribor za mjerenje. Kontrola dimenzija proizvoda.Specijalni postupci obrade materijala. Prirodoznanstvene osnove obradnih postupaka. Obrada ultrazvukom, elektroničkimmlazom, elektroerozijom i laserom. Korozija i površinska zaštita metala. Vrste i znanstvene osnove korozije. Elektronički nizpotencijala metala. Stupnjevi razvoja korozije i SIS standard čistoće površine. Vrste zaštitnih premaza. Alati i postupcikorozijske zaštite metala.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati numeričke vježbe i izraditi ukupno pet praktičnih vježbi obrade materijala za koje

izrađuju tehnološku dokumentaciju. Nakon obavljenih vježbi studenti polažu ispit u pismenom i usmenom obliku.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični rad1

Obvezna literatura1. H. Muren, Alatni strojevi, FSB, Zagreb, 1981.2. R. Zdenković, Obrada metala skidanjem čestica, FSB, Zagreb, 1985.

Izborna literatura1. Manfred Weck, Handbook of Machine Tools, John Wiley & sons, 1984.2. G.F. Boothroyd and W. Knight, Fundamentals of Metal Machining and Machine Tools, 2nd Edition, McGraw Hill

Book Co., 1989.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija


48

Kod kolegija 91PT036ONaziv kolegija Automatika





Da studente uvede u interdisciplinarno područje tehničkih znanosti automatike i automatizacije. Cilj kolegija jeupoznati studente s principima automatskog upravljanja i regulacijskim uređajima.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima. Korelativnost:Kolegij je u korelaciji sa slijedećim kolegijima: Elektrotehnika 1 i 2, Elektronika 1 i 2, Mikroračunala.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Shvaćanje teorije automatskog upravljanja. Razvijanje sposobnosti rješavanja problema.Sadržaj kolegija

Uvod u automatizaciju. Strategije upravljanja: upravljanje, regulacija. Matematički alati za analizu sistemaupravljanja. Prijenosna funkcija i blok dijagram. Struktura sustava uprav-ljanja. Vladanje regulacijskih uređaja, regulacijskiuređaji (osjetila, pretvornici, pojačala, usporednici, regulatori, postavni pogoni i postavni članovi). Djelovanja regulacijskihuređaja. Projektiranje sustava automatske regulacije. Stabilnost sustava automatske regulacije. Računalni sustavi upravljanja.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudent koji nije prisutan predavanjima i vježbama više od 70% od ukupnih sati ne može pristupiti ispitu. Studenti su

dužni pohađati predavanja te položiti ispit. Ispit je pismeni i usmeni.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad1


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1,5

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. T. Šurina, Automatska regulacija, Školska knjiga Zagreb,1996.2. J. Božičević, Temelji automatike 1 i 2, ŠK, Zagreb, 1988.3. J. Božičević, Temelji automatike 2, ŠK, Zagreb, 1988

Izborna literatura1. C. A. Smith and A. B. Corripio, Principles and Practice of Automatic Process Control, John Wiley&Sons, Inc.,

New York 1997.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija


49

Kod kolegija 91I40ODNaziv kolegija Arhitektura i organizacija računala





Cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim pojmovima arhitekture računala i principima rada računalnih sustava.Korespodentnost i korelativnost programa

Kolegij Arhitektura i organizacija računala je nastavak kolegija Osnove digitalne tehnike, koji predstavlja uvod ugrađu računala.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti trebaju steći temeljna znanja o arhitekturi i organizaciji računalnih sustava. Studenti trebaju upoznati načelarada računalnihsustava, kako je to navedeno u "Sadržaju kolegija".Sadržaj kolegija

Klasifikacija arhitektura računala. Građa jednostavnog mikroprocesora: Upravljačka jedinica, Aritmetičko – logičkajedinica. Mikroprogramirana upravljačka jedinica. Izvršavanje instrukcija zamišljenog mikroprocesora. Model vonNeumannova računala. Ulazno-izlazni sustavi računala. Obrada prekida i iznimaka. Memorijski sustavi. Virtualna memorija.Priručna memorija. Arhitektura 8-, 16-, 32-, 64-bitnih mikroprocesora. Arhitekture RISC i CISC. Programiranje i primjeri za8- i 16-bitne mikroprocesore.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)






1Seminarski rad


ØPismeni ispit

2Usmeni ispit

2Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


Praktični radØ

Obvezna literatura1. S. Ribarić. Naprednije arhitekture mikroprocesora, Element Zagreb, 1997.2. S. Ribarić. Arhitekture računala RISC i CISC, Školska knjiga Zagreb, 1996.3. W. Stallings. Computer Organization and Architecture, Prentice Hall, 2000.

Izborna literatura1. A.S. Tannenbaum, J. Goodman: Structured Computer Organisation, Prentice Hall, 1999.


kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studentievaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima

50

Kod kolegija 912PT01INaziv kolegija Programski jezik C++

Opći podaciStudijski program Preddiplomski studij politehnike Godina 2.-3.Status kolegija Obvezatan x IzborniBodovna vrijednost i način izvođenja nastave




Upoznati pravila objektnog programiranja. Postići vještinu programiranja u najčešće upotrebljavanom objektnomjeziku C ++.Korespodentnost i korelativnost programa


Korelativnost: Preduvjeti za ovaj kolegij su: Osnove Informatike 1 i 2, a kolegij je u korelaciji i sa slijedećimkolegijem: Programski jezici.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje objektnog programiranja. Usvajanje programskog jezika C++.Sadržaj kolegija

Proceduralno i objektno orijentirano razmišljanje i programiranje. Povijesni razvoj objektnih jezika. Smalltalk C++.Apstrakcija podataka. Klase. Nasljeđivanje. Dinamički “binding”. Tipične aplikacije. Korisne tehnike.Objektno-orijentirani dizajn. Analiza troška i dobiti. Složeniji primjer - analiza slučaja.




Obveze studenataIzrada većeg broja programa i polaganje ispita. Ispit je pismeni i usmeni.



ØSeminarski rad


ØPismeni ispit

1Usmeni ispit

1Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


Praktični radØ

Obvezna literatura1. B. Motik, Demistificirani C++, Zagreb, ELEMENT, 1997.2. B. Stroustrup, The C++ Programming Language, Addison – Wesley, MA, 1986.

Izborna literatura1. H. Mosenbock, Object oriented programming in Oberon, Springer Verlag, 1993.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaPraćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko praćenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih

rokova.

51

Kod kolegija 912PT03INaziv kolegija Organizacija poduzetništva, kvalitete i zaštite na radu





Upoznati studente s elementarnim ekonomskim pojmovima i procesom organizacije poduzetništva. Dati pregledsadržaja standarda organizacije kvalitete rada prema ISO 9000. Ukazati na zakonske propise zaštite na radu s posebnimnaglaskom na zaštitu pri rukovanju ručnim alatima i strojevima za obradu materijala.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima (npr.ekonomiji i sl.)

Korelativnost: Nema preduvjeta za upis ovog kolegija.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje osnova ekonomije te procesa organizacije poduzeća.Sadržaj kolegija

Temeljni ekonomski pojmovi. Ideja, tržište, početni kapital, proizvodnja, prodaja. Osobine poduzetnika: inventivnost,razumno preuzimanje rizika, samouvjerenost, uporni rad, postavljanje ciljeva, odgovornost. Izrada poslovnog plana. Osoblje,vođenje i rukovođenje. Ekonomija obrtničke djelatnosti: nabava, zalihe, prodaja. Financijska ekonomija: procjenjivanjenovčanih potreba, imovina poduzeća, izvori i vrste financiranja. Povijest razvoja i određenje značenja kvalitete proizvoda iusluga. Normizacija kvalitete: ISO 9000, EN 29000, hrvatski propisi o kvaliteti. Organizacija kvalitete rada prema propisimaISO 9000. Postupci poboljšanja stanja kvalitete rada i smjernice za uvođenje propisa standarda niza ISO 9000. Sadržaj radaauditora kvalitete. Postupak postizanja certifikata kvalitete rada. Kvaliteta u području proizvodnje, energetike, zaštite okolišai obrazovanja. Opći propisi zaštite na radu. Zaštita na radnim mjestima metalske, električarske, drvodjelske i graditeljskestruke. Zaštita od električne struje. Postupci pružanja prve pomoći pri ozljedi na radu.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni sudjelovati u vježbama, izraditi stručni rad organizacije poduzetništva i nakon toga polagati ispit.

Ispit je pismeni i usmeni.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ


Pismeni ispit2

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. R. Campbell: Suvremena organizacija rada, ŠK, Zagreb, 1994.2. M. Dujanić, J. Deželjan: Menadžment u privatnom poduzetništvu, Opatija, 1998.3. K. Ishikawa: Kako celovito obvladovati kakovost, Mladinska knjiga, Ljubljana, 1987.4. J. Valentić, Zaštita na radu, Ekspert d.o.o., Zagreb, 1990.5. I. Mrakovčić: Organizacija poduzetništva, kvalitete i zaštite na radu, skripta Filozofskog fakulteta u Rijeci, Rijeka,

2004.Izborna literatura

1. Ključ kvalitete su ljudi, metode mogu pomoći, INA, Rijeka, 1995.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija

Statističko praćenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

52

Kod kolegija 912PT02INaziv kolegija Osnove umjetne inteligencije

Opći podaciStudijski program Preddiplomski studij Politehnike (C-segment) Godina 2. -3.Status kolegija Obvezatan x IzborniBodovna vrijednost i način izvođenja nastave




Stjecanje osnovnih znanja iz područja umjetne inteligencije. Razvijanje sposobnosti planiranja i izrade jednostavnihsustava koji uporabljuju različite algoritme umjetne inteligencije u svojem radu.Korespodentnost i korelativnost programa


Očekuje se da studenti kroz stjecanje osnovnih znanja iz područja umjetne inteligencije razvijaju logičko mišljenje tesposobnost planiranja rješavanja problema pred kojim se nalaze.Sadržaj kolegija

Povijesni razvoj umjetne inteligencije. Ekspertni sustavi (zasnovani na pravilima i na okvirima). Upravljanjenepouzdanošću (Bayesianovo pravilo, faktori pouzdanosti). Neizrazito zaključivanje. Neizraziti ekspertni sustavi. Umjetneneuronske mreže (jednoslojne i višeslojne mreže, principi učenja neuronskih mreža). Evolucijsko računanje i genetičkialgoritmi. Hibridni inteligentni sustavi.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pratiti i aktivno sudjelovati u predavanjima izraditi program iz odabranog dijela kolegija i

polagati usmeni ispit.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad1


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. G. Đurović: Umjetna inteligencija, skripta, FFRi, Rijeka, 2007.Dopunska literatura

1. M. Negnevitsky: Artificial intelligence, a guide to intelligent systems, Addison Wesley, UK, 2002.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija


53

Kod kolegija 912PT04INaziv kolegija Organizacija poduzetništva, kvalitete i zaštite na radu - seminar





Upoznati studente s elementarnim ekonomskim pojmovima i procesom organizacije poduzetništva. Dati pregledsadržaja standarda organizacije kvalitete rada prema ISO 9000. Ukazati na zakonske propise zaštite na radu s posebnimnaglaskom na zaštitu pri rukovanju ručnim alatima i strojevima za obradu materijala.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima (npr.ekonomiji i sl.). Korelativnost: Preduvjet za upis kolegija je odslušan kolegij Organizacija poduzetništva, kvalitet i zaštite naradu.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razvijanje poduzetničkih sposobnosti.Sadržaj kolegija

Temeljni ekonomski pojmovi. Izrada poslovnog plana. Osoblje, vođenje i rukovođenje. Financijska ekonomija.Povijest razvoja i određenje značenja kvalitete proizvoda i usluga. Normizacija kvalitete.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni izraditi stručni rad organizacije poduzetništva.



ØSeminarski rad


ØPismeni ispit

ØUsmeni ispit

ØEsej

ØIstraživanje

ØProjekt


Praktični radØ

Obvezna literatura1. R. Campbell: Suvremena organizacija rada, ŠK, Zagreb, 1994.2. M. Dujanić, J. Deželjan: Menadžment u privatnom poduzetništvu, Opatija, 1998.3. K. Ishikawa: Kako celovito obvladovati kakovost, Mladinska knjiga, Ljubljana, 1987.4. J. Valentić, Zaštita na radu, Ekspert d.o.o., Zagreb, 1990.5. I. Mrakovčić: Organizacija poduzetništva, kvalitete i zaštite na radu, skripta Filozofskog fakulteta u Rijeci, Rijeka,

2004.Izborna literatura

1. Ključ kvalitete su ljudi, metode mogu pomoći, INA, Rijeka, 1995.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija

Statističko praćenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

54

Kod kolegija 912PT06INaziv kolegija Ekologija





Da objasni studentima intencije ekologije kao znanosti. Da upozna studente s osnovnim elementima zdravog životana Zemlji. Da razmotri izvore zagađivanja i metode za otklanjanje narušenih ravnoteža.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima.Korelativnost: Za ovaj kolegij nema preduvjeta, a kolegij je u korelaciji i sa slijedećim kolegijima: Kemijske osnovetehnologije 1 i Kemijske osnove tehnologije 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje osnova o području kojim se bavi ekologija.Sadržaj kolegija

Pojam, zadaća i metode ekologije. Makro i mikro ekološki prostori. Povratna sprega u ekologiji. Kruženje tvari i tijekenergije. Metabolizam ekosustava odnosi ishrane, hranidbeni lanac. Elementi zdravog života: prirodni i civilizirani. Glavniizvori zagađivanja i poremećaja ekosustava. Zagađivanje zraka, tla, kopnenih voda i mora anorganskim, organskim,radioaktivnim tvarima, bukom i toplinom. Modeliranje ekoloških sustava. Konceptualni, fizički i matematički modeli.Metode i sredstva zaštite zdravih životnih prostora čovjeka u prirodi. Zakonodavstvo o zaštiti prirode u svijetu i u nas.Održivi razvoj. Uloga pojedinca i društva. Stručna i društvena organiziranost u djelovanju zaštite i očuvanja prirode.Odgojno-obrazovno djelovanje. Tehničko-tehnološke metode djelovanja. Limiti i moguće posljedice zagađivanja životnihprostora.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataPraćenje predavanja i polaganje ispita. Ispit je pismeni i usmeni.



ØSeminarski rad


ØPismeni ispit

1Usmeni ispit

2Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


Praktični radØ

Obvezna literatura1. S. Croall, W. Rankin: Ekologija za početnike, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.2. J. Gaarder & co.: Ekologija - korak bliže djetetu, Adamić, Rijeka, 2002.3. D. Đikić: Ekološki leksikon, Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske,

Zagreb, 2001.4. R. Klepac, Osnove ekologije, JUMENA, Zagreb, 1980.

Izborna literatura1. Molles, M.C., Ecology, 2th edition.McGraw Hill, 2002.2. John Vogler and Mark F. Imber, eds. The Environment and International Relations. Routledge 1996.3. Ken Konca and Geoffrey D. Dabelko. Green Planet Blues: Environmental Politics from Stockholm to Kyoto, 2nd ed,

Westview 1998.Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegija


55

Kod kolegija 91I33INaziv kolegija Formalni jezici i jezični procesori





Cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim pojmovima formalnih jezika, automata i gramatika, te principima radajezičnih procesora.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim sveučilišnim studijima. Nema preduvjeta zaupis kolegija.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti trebaju steći temeljna znanja o. osnovnim pojmovima formalnih jezika, automata i gramatika, te principimarada jezičnih procesora Studenti trebaju upoznati načela rada jezičnih procesora, kako je to navedeno u "Sadržaju kolegija".Sadržaj kolegija

Osnovni pojmovi: Nizovi znakova, abecede, jezici. Modeli simboličkih zapisa: graf, usmjereni graf, stablo. Relacije.Regularni izrazi, jezici i gramatike. Konačni automati: DKA. NKA. Epsilon-NKA, automati s izlazom. Postupci minimizacijeautomata. Transformacije automata. Kontekstno neovisni jezici i gramatike: Nejednoznačnost gramatike. Pojednostav-ljenjegramatike. Potisni automat. Svojstva kontekstno neovisnih jezika. Rekurzivno prebrojivi jezici. Turingov stroj. RadTuringova stroja. Rješivi i nerješivi postupci. Izračunljivost jezika. Churchov teorem. Kontekstno ovisni jezici. Linearnoograničeni automati. Chomskyeva klasifikacija jezika. Rad i izgradnja jezičnih procesora. Osnovne faze prevođenjaprograma. Analiza izvornog programa. Leksička analiza. Podatkovne strukture leksičke analize. Nejednoznačnosti i postupcioporavka kod pogreške. LEX i FLEX. Sintaksna analiza. Podatkovne strukture sintaksne analize. Sintaksna pravila.Parsiranje (od vrha prema dnu i od dna prema vrhu). YACC. Semantička analiza. Gradnja sintaksnog stabla. Prevođenje odvrha prema dnu. Rekurzivno prevođenje. Sinteza ciljnog programa. Dodjela memorije. Pristup nelokalnim imenima.Razmjena parametara. Generiranje međukoda. Generiranje ciljnog programa. Priprema izvođenja ciljnog programa.Optimiranje.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)






0,5Seminarski rad


ØPismeni ispit

1Usmeni ispit

2Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


Praktični radØ

Obvezna literatura1. S. Srbljić. Jezični procesori 2, Element, Zagreb, 2002.2. A.V. Aho, R. Sethi, J.D. Ullman. Compilers: Principles, Techniques and Tools. Addison-Wesley, 1988.

Izborna literatura1. N. Wirth, Compiler Construction, Addison-Wesley, 2000.


kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studentievaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

56

Kod kolegija 91I15ONaziv kolegija Teorija sustava

Opći podaciStudijski program Diplomski studij Politehnike i Informatike Godina 2.-3.Status kolegija Obvezatan x IzborniBodovna vrijednost i način izvođenja nastave




Cilj ovog kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima, rezultatima i metodama teorije sustava.Korespodentnost i korelativnost programa

Teorija sustava je u korelaciji s Informacijskim sustavima.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza biti u stanju: pravilno tumačiti i analiziratiosnovne pojmove teorije sustava, te analizirati literaturu iz teorije sustava i adekvatno primjeniti stečena znanja uinformacijskim sustavima.Sadržaj kolegija

Definicije, ciljevi, područja i metode umjetne inteligencije. Inteligentni sustavi. Inteligentni agenti. Rješavanjeproblema. Znanje i zaključivanje. Planiranje i akcije. Neizvjesnosti i probabilističko zaključivanje. Učenje. Komuniciranje,percipiranje i djelovanje. Jezici za programiranje inteligentnih sustava.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataRedovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada određenog broja zadataka koja prate predavanja i

vježbe. Student treba položiti pismeni dio ispita koji se odnosi na vježbe, kao preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita nakojem se provjerava i ocjenjuje cjelokupno znanje studenta.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave1


Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ

Kontinuirana provjera znanja0.5

ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. D. Radošević, Osnove teorije sistema, FOI, Varaždin, 1980.2. D. Radošević, Osnove teorije sustava (u pripremi).

Izborna literatura1. Ludwig Bertalanffy, General Systems Theory, 1995.2. Klir, Slices in System Theory, New York,1991.


kvalitete nastave. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održanenastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

57

Kod kolegija 92I1ONaziv kolegija Operacijska istraživanja





Cilj ovog kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima, rezultatima i metodama operacijskih istraživanja te ihosposobiti za primjenu istih.Korespodentnost i korelativnost programa

Operacijska istraživanja su u korelaciji s matematičkim kolegijima.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza biti u stanju pravilno tumačiti i analiziratiosnovne pojmove operacijskih istraživanja, prije svega linearnog i dinamičkog programiranja, analizirati i adekvatnoprimjeniti matematičke modele linearnog i dinamičkog programiranja, te pravilno tumačiti i analizirati specjalne problemekao npr. načelo optimalnosti.Sadržaj kolegija

Pojam i razvitak operacijskih istraživanja. Postupak rješavanja problema opercijskih istraživanja. Linearnoprogramiranje. Definiranje problema linearnog programiranja. Postavljanje matematičkog modela linearnog programiranja.Grafička metoda rješavanja problema linearnog programiranja. Rješavanje problema linearnog programiranja pomoćusimpleksne metode. Analiza optimalnog rješenja. Dinamičko programiranje. Matematičke definicije osnovnih pojmova.Načelo optimalnosti. Problem jednostavne raspodjele. Problem složene raspodjele.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataRedovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada određenog broja zadataka koja prate predavanja i

vježbe. Student treba položiti pismeni dio ispita koji se odnosi na vježbe, kao preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita nakojem se provjerava i ocjenjuje cjelokupno znanje studenta.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad0.5


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ

Kontinuirana provjera znanja0.5

ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. D. Barković, Operacijska istraživanja, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet, Osijek,

2001.2. D. Kalpić, V. Mornar, Operacijska istraživanja, Zeus, Zagreb, 1996.

Izborna literatura1. F.S. Hillier, G.J. Lieberman, Introduction to Operations Research, 3rd edition, Holden Day, 1980.2. R.C. Larson, A.R. Odoni, Urban operations research, Prentice Hall, N J, 1981.


kvalitete nastave. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održanenastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

58

Kod kolegija 92I10INaziv kolegija Digitalna obrada signala





Cilj kolegija je opisati osnovne postupke za obradu digitalnih signala.Korespodentnost i korelativnost programa

Program je osmišljen u skladu s programima sličnih kolegija na srodnim studijima na europskim sveučilištima.Nastavni sadržaj je prilagođen potrebama studijskog programa. Nema preduvjeta za upis kolegija.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti trebaju steći temeljna znanja o postupcima digitalne obrade signala. Studenti trebaju upoznati načela radapostupaka za digitalnu obradu signala, kako je to navedeno u "Sadržaju kolegija".Sadržaj kolegija

Klasifikacija signala. Matematički modeli signala. Fourierovi redovi. Stohastični signali. Korelacija. Kovarianca.Ergodičnost. Stacionarnost. Spektar. Diskretna Fourierova transformacija. Uzorkovanje i digitalizacija signala. Digitalnifilter. Postupak FFT i primjene. Obrada govornih i slikovnih signala. Pregled osnovnih algoritama za kompresiju podataka.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)






0,5Seminarski rad


ØPismeni ispit

1Usmeni ispit

1Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


Praktični radØ

Obvezna literatura1. L.R. Rabiner. Theory and Application of Digital Signal Processing. Prentice-Hall, 1975.2. L.R. Rabiner, R. W. Schafer: Digital Processing of Speech Signals, Prentice Hall; 1 edition, 1978.3. A. V. Oppenheim, R. W.Schafer, J. R. Buck: Discrete-Time Signal Processing, Prentice Hall, Englewood Cliffs, 2

edition ,1999.Izborna literatura

1. S. K. Mitra: Digital Signal Processing: a Computer-Based Approach, McGraw-Hill Co. Inc. New York, 1998.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula

Predviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenjakvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studentievaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

59

3.3. Struktura studija, ritam studiranja i uvjeti upisa u višu godinu

Na preddiplomskom studiju politehnike kao i na diplomskom studiju politehnike i fizike tediplomskom studiju politehnike i informatike uvjet za upis ljetnih semestara na svim godinamastudija odslušani su svi kolegiji iz prethodnih zimskih semestara i ispunjene sve obveze (osimpolaganja ispita) koje su u pojedinom semestru studenti imali, što svojim potpisom potvrđujenositelj svakog kolegija.

Da bi stekli pravo redovitog upisa u višu godinu studija, studenti moraju odslušati i položitisve kolegije s niže godine te prikupiti svih 60 (30 + 30) ECTS-bodova.

Studentima koji tijekom akademske godine prikupe minimalno 45 ECTS-bodova može seodobriti uvjetni upis više godine uz uvjet da nepoložene kolegije s niže godine polože do krajauvjetno upisane više godine.

Studentima koji tijekom akademske godine prikupe manje od 45 ECTS-bodova upisuje se padgodine, a može im se, ako oni to molbom zatraže, odobriti slušanje određenog broja kolegija s višegodine (tzv. međugodina) uvažavajući korelativnost kolegija tijekom studiranja.

UVJETNI UPIS U DRUGU GODINU STUDIJA

Za uvjetni upis u drugu godinu studenti moraju tijekom prve godine studija prikupiti najmanje45 ECTS bodova.

Uvjeti upisa kolegija 2. godine za ponavljače 1. godine

Kolegiji s 2. godine preddiplomskog studija politehnikekoje mogu upisati ponavljači 1. godine ako su zadovoljili preduvjete

R.br. Kolegiji III. semestra ECTS Preduvjeti

Obvezni kolegiji

1. Matematika 3 4položen kolegij Matematika 1odslušan kolegij Matematika 2

2. Elementi i mehanizmi strojeva 1 4položen kolegij Mehanikaodslušani kolegiji: Tehničko crtanje 1 i2

3. Termodinamika 5 položen kolegij Fizikalne osnovetehnike 1

4. Elektrotehnika 1 4 nema preduvjeta5. Kemijske osnove tehnologije 1 4 nema preduvjeta

6. Programiranje 1 6položen kolegij Osnove informatike 1odslušan kolegij Osnove informatike 2

Broj ECTS bodova za upis dodatnih kolegija s 2. godine studija za ponavljače 1. godinedefiniran je na razini fakulteta što znači da moraju biti zadovoljeni i ti uvjeti i uvjeti kojislijede iz nastavnog programa (što je vidljivo u gornjoj tabeli).

60

UVJETNI UPIS U TREĆU GODINU STUDIJA

Za uvjetni upis u treću godinu studenti moraju položiti sve ispite iz prve godine studija tetijekom druge godine studija prikupiti najmanje 45 ECTS bodova.

Uvjeti upisa kolegija 3. godine za ponavljače 2. godine

Studenti koji imaju nepoložene ispite s prve godine studija ne mogu upisati kolegije iz trećegodine studija.

Kolegiji s 3. godine preddiplomskog studija politehnikekoje mogu upisati ponavljači 2. godine ako su zadovoljili preduvjete

R.br. Kolegiji V. semestra ECTS Preduvjeti

Obvezni kolegiji1. Programski jezici 4 položeni kolegiji Osnove informatike 1 i 2

2. Elektronika 1 5 položeni kolegiji: Elektrotehnika 1 i 2,kolokviran kolegij Praktikum elektrotehnike

3. Praktikum ručne obrade materijala 3 nema preduvjeta4. Strojarska tehnologija 1 5 nema preduvjeta

5. Energetika 2 5 odslušani kolegiji Termodinamika iEnergetika 1

6. Osnove digitalne tehnike 6 nema preduvjeta

Broj ECTS bodova za upis dodatnih kolegija s 3. godine studija za ponavljače 2. godinedefiniran je na razini fakulteta što znači da moraju biti zadovoljeni i ti uvjeti i uvjeti kojislijede iz nastavnog programa (što je vidljivo u gornjoj tabeli).

3.6. Kriterij i uvjeti prijenosa ECTS-bodova

Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, NN 198/03, NN105/04 i NN 174/04) članak 75. stavak 2. kriteriji će i uvjeti prijenosa ECTS-bodova izmeđurazličitih studija biti propisani općim aktom visokog učilišta, odnosno ugovorima između visokihučilišta.

3.7. Način završetka studija

U skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, NN198/03, NN 105/04 i NN 174/04) članak 83. stavak 1., 2. i 9. preddiplomski studij politehnikezavršava polaganjem svih odslušanih ispita te izradom završnog rada.

Diplomski studij politehnike i fizike i diplomski studij politehnike i informatike završavapolaganjem svih odslušanih ispita, izradom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita uskladu sa studijskim programom.

61

Završetkom preddiplomskog studija politehnike, diplomskog studija politehnike i fizike idiplomskog studij politehnike i informatike student stječe odgovarajući akademski naziv (točka2.8.) te sva prava koja mu uz taj naziv pripadaju.

3.8. Uvjeti za nastavak studija

Student koji prekine studij ili izgubi pravo studiranja na jednom od studijskih programa moženastaviti započeti studij ili se prebaciti na neki drugi studij ako ispuni uvjete koji se utvrđuju zasvakog studenta posebno, ovisno o tome zašto je prekinuo studij (osobna odluka ili gubitak pravastudiranja), koje je kolegije odslušao i položio te o odnosu tih kolegija prema kolegijima na studijuna kojem želi nastaviti studiranje ili na koji se želi prebaciti.

Odobrenje i uvjete donosi stručno povjerenstvo nositelja studija na temelju Zakona oznanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te važećih Statuta i Pravilnika o studiranju naFilozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Pokretanje postupka za izdavanje dozvole za nastavakstudiranja pokreće ECTS-koordinator nositelja studija na temelju molbe studenta.

62

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Predloženi će se studijski programi izvoditi u prostorima Filozofskog fakulteta u Rijeci.Prema planovima preustroja Sveučilišta u Rijeci u idućih se nekoliko godina planira preseljenje svihstudijskih programa u sveučilišni kampus na Trsatu, te će se nakon preseljenja studijski programizvoditi u prostorima sveučilišnog kampusa na Trsatu.

Nastavna praksa studenata iz sadržaja politehnike izvodi se u OŠ “Nikola Tesla” Rijeka, anastavna praksa fizike i informatike u Gimnaziji “Andrija Mohorovičić” Rijeka.

4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija

Odsjek za politehniku ima svoje specifične prostore i opremu u okviru Filozofskog fakulteta uRijeci. To su slijedeći prostori i sljedeća oprema:

• jedna učionica univerzalne namjene kapaciteta 36 mjesta s opremom za nastavu tehničkogcrtanja i elemenata strojeva,

• jedna učionica – praktikum za elektrotehniku i elektroniku,

• jedna učionica univerzalne namjene kapaciteta 36 mjesta i praktikum za mehaničkoispitivanje materijala te strojnu obradu metala na univerzalnim strojevima i jednomCNC-tokarskom stroju,

• jedna učionica univerzalne namjene kapaciteta 36 mjesta i opremom za praktikum ručneobrade metala i opremom za nastavu energetike,

• praktikum informatike s 12 osobnih računala,

• praktikum energetike i opremom za vježbe zavarivanja metala,

• praktikum za ručnu i strojnu obradu drva i umjetnih masa,

• jedna radna prostorija tajnice Odsjeka s potrebnom opremom (namještaj, osobno računaloitd.),

• pet kabineta nastavnika Odsjeka za politehniku s potrebnom opremom.Specifični prostori i oprema za potrebe nastave fizike nalaze se na Odsjeku za fiziku, a za

potrebe nastave informatike na Odsjeku za informatiku, pa ovdje nisu posebno navedeni.

Prema planovima za izgradnju sveučilišnog kampusa na Trsatu za potrebe se Sveučilišnogodjela za politehniku planira ukupan prostor od 1290 m2 unutar kojega će se, za potrebe izvođenjapredloženih studijskih programa, uz ostalo nalaziti:

• 8 radnih soba za profesore,

• 4 radne sobe za nastavnike u suradničkim zvanjima,

• 3 radne sobe za stručnog suradnika za računalne aplikacije, tajnicu i pročelnika Odsjeka,

• 1 prostorija za sastanke i prezentacije,

• 7 učionica za studente (6 za cca 30 studenata i 1 za cca 60 studenata),

• 2 učionice s računalima namijenjene studentima,

• 8 praktikuma predmeta struke,

63

• 1 knjižnica Odsjeka s čitaonicom.Postojanje se i uporaba standardnih nastavnih pomagala kao što su školska ploča, grafoskop,

demonstracijska sredstva, didaktički plakati i drugo podrazumijevaju.

4.5. Popis nastavnih radilišta

Nastavna praksa studenata iz sadržaja politehnike izvodi se u OŠ “Nikola Tesla” Rijeka, anastavna praksa fizike i informatike u Gimnaziji “Andrija Mohorovičić” Rijeka.

U Prilogu 1. nalaze se kopije suglasnosti rukovoditelja nastavnih baza te kopije izjava opostojanju potrebne opreme i prostora za izvođenje praktične nastave.

4.6. Upisna kvota (broj studenata)

Prostorni, materijalno-tehnički (broj i opremljenost praktikuma) i kadrovski uvjeti takvi su daomogućuju upis optimalnog broja od 30 studenata.

4.7. Procjena troškova studija po studentu

Procjena troškova studija po studentu zasnovana je na pretpostavci da bi za svaki studijtrebalo biti zaposleno najmanje osam nastavnika u zvanju docenta ili višem. Na temelju ovakvepretpostavke slijedi izračun:

• Za tri godine (Preddiplomski studij Politehnike):8 x1,90 (koef.) = 15,20 x 4.414,42 (osn.) = 67.099,19 x 1,15 (admin.-tehn. osoblje) =77.164,07 x 1,172 (dopr.na pl.) = 90. 436,41 x 12 (broj mj.) = 1.085.236,92 x 1,10 (mat.tr.) = 1.093.760,62 : 75 (broj stud.) = 15.916,79 kuna po studentu.

• Za dvije godine (Diplomski studij Politehnike i Fizike i Diplomski studij Politehnike iInformatike):

5,4 (broj nast.) x 1,90= 10,26 x 4.414,42 = 45291,95 x 1,15 = 52.085,75 x 12 =625.029,00 x 1,172 = 732. 533,99 x 1,10 = 805.787,39 : 50 = 16.115,75 kuna postudentu.

4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja predložena preddiplomskog studija politehnike tepredloženih diplomskih studija politehnike i fizike, odnosno politehnike i informatike provodit će seu skladu s Pravilnikom o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokihučilišta i studijskih programa (NN br. 9/05), posebno uvažavajući metode propisane člankom 4.stavak 7. koje su namijenjene unutarnjim mehanizmima osiguranja kvalitete na visokim učilištima.

Tijekom izvođenja predloženih studijskih programa provodit će se kontinuirana samoevalua-cija koja će se temeljiti na rezultatima dobivenim kroz:

• anonimne ankete među studentima provođene na kraju svakog semestra u okviru svakogpojedinog kolegija te studija u cjelini,

• analizu rezultata polaganja ispita tijekom zimskih, ljetnih i jesenskih ispitnih rokova,

• analizu upisa studenata na više godine studija (omjeri redovno upisanih studenata, uvjetnoupisanih studenata i studenata koji ponavljaju godinu),

64

• kontaktiranje studenata nakon završetka studija radi uočavanja postojanja eventualnih pro-blema na tržištu rada koji se mogu preduhitriti kroz korekcije u procesu studiranja te zakoje bi bilo moguće bolje pripremiti studente tijekom studiranja.

Kroz navedene će se metode samoevaluacije uočiti eventualni problemi koji mogu uzrokovatinekvalitetno, neefikasno ili predugo studiranje pojedinih studenata te će se, uz konzultiranjestudenata, identificirati uzroci takvih pojava te poduzeti nužni koraci za njihovo uklanjanje.

Također, s ciljem podizanja razine kvalitete predloženih studija, kontinuirano će se raditi nausavršavanju sveučilišnih nastavnika koji sudjeluju u izvođenju predloženih studija, te će seprovoditi i godišnja interna evaluacija nastavnog osoblja.

S ciljem poboljšanja količine i kvalitete udžbeničke literature koja bi studentima tijekomstudiranja trebala biti dostupna nastavničko će se osoblje poticati na izdavačku djelatnost te će seosiguravati nužna financijska podrška u skladu s mogućnostima Filozofskog fakulteta u Rijeci,odnosno, nakon preustroja Sveučilišta u Rijeci, u skladu s mogućnostima Sveučilišnog odjela zapolitehniku.

sveuÈili te u rijecifree-ri.t-com.hr/gdjurovic/dokumenti/preddiplomski.pdf · 3 1.2. dosadašnja...

Documents