preddiplomski studij politehnike izvedbeni programi

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

Preddiplomski studij politehnike

Izvedbeni programi zimskog semestra

2015./2016.

00

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Matematika 3

Studij Preddiplomski sveučilišni studij politehnike

Semestar 3.

Akademska godina: 2015./2016.

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje P+V+S 30 + 30 + 0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: 11:15 – 12:50 (utorak; soba 140) Vježbe: 12:15 – 13:50 (četvrtak; soba 140)

Nositelj kolegija dr.sc. Milena Sošić

Suradnik dr.sc. Milena Sošić

Vrijeme za konzultacije Utorak: 13 – 14 sati i četvrtak: 14 – 15 sati

Kabinet O -307

Telefon 584 – 673 (051)

E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Funkcije s više varijabli. Pojam funkcije s dvije i više varijabli: limes i neprekidnost funkcije. Parcijalne derivacije,

geometrijska interpretacija diferencijala, totalni diferencijal funkcije. Derivacije i diferencijali višega reda. Teorem srednje

vrijednosti. Taylorov teorem. Ekstremne vrijednosti funkcije. Dvostruki integrali: izračunavanje i primjena. Trostruki

integrali: izračunavanje i primjena. Krivuljni integral prve i druge vrste i njegova primjena. Plošni integral prve i druge

vrste. Teoremi integralnog računa. Veza između krivuljnog integrala prve i druge vrste. Veza između plošnog integrala prve

i druge vrste. Greenov teorem. Teorem Green Gauss Ostrogratskog. Stoksova formula. Skalarno i vektorsko polje: osnovni

operatori, izvedeni operatori i njihova svojstva. Primjena vektorske analize. Redovi funkcija. Fourierov red. Taylorov red.

Diferencijalne jednadžbe. Egzaktn diferencijalne jednadžbe. Parcijalne diferencijalne jednadžbe.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni raspolagati i argumentirano primijeniti osnovna znanja iz matematike, te

će pomoću njih dalje razvijati sposobnost logičkog zaključivanja.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo: vježbe

X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,24 -

Kontinuirana provjera znanja 2.56 70

ZAVRŠNI ISPIT 1,20 30

UKUPNO 100

Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja studenata:

Pohađanje nastave (10 boda)

Student je obvezan prisustvovati na najmanje 18 sati predavanja i 18 sati vježbi, (što korenspondira 9 radnih tjedana i čini 60% od ukupnog broja sati predavanja, tj. po semestru).

Od 10 boda predviđenih za ovu kategoriju najviše 5 boda se dodjeljuje za prisustvovanje predavanjima i najviše 5 boda za prisustvovanje vježbama.

Dodjela bodova

Zbrajaju se radni tjedni u semestru za koje student nije izostao s nastave (predavanja / vježbe) te se dodjeljuju bodovi prema sljedećem kriteriju:

bodovi radni tjedni

1 9 - 10, 2 11, 3 12, 4 13, 5 14 - 15.

mailto:[email protected]

Aktivnost u nastavi (15 boda)

U ovoj kategoriji će se ocjenjivati aktivnost sudjelovanja studenta na vježbama, čime će se ocjenjivati njegova pripremljenost i motiviranost za nastavu.

Aktivnost studenta na vježbama se ocjenjuje kroz kratke testove znanja. Testovi znanja se ocjenjuju postotkom u rasponu od 0% do 100% - mogu se provoditi svaki radni tjedan i maksimalno mogu trajati do 15 minuta.

Dodjela bodova

Na kraju semestra izračunati će se aritmetička sredina postignutih postotaka te će dodjeljivati bodovi tako da se dobivena aritmetička sredina pomnoži sa 15 (maksimalni broj bodova ove kategorije) i dijeli sa 100.

Kontinuirana provjera znanja (15 bodova)

Kontinuirana provjera znanja se provodi na predavanjima kroz kratke testove znanja, kojima se ocjenjuje kontinuirana pripremljenost studenta za nastavu.

Testovi znanja se ocjenjuje postotkom u rasponu od 0% do 100% - mogu se provoditi svaki radni tjedan i maksimalno mogu trajati do 20 minuta.

Dodjela bodova

Na kraju semestra izračunati će se aritmetička sredina postignutih postotaka te će dodjeljivati bodovi tako da se dobivena aritmetička sredina pomnoži sa 15 (maksimalni broj bodova ove kategorije) i dijeli sa 100.

Pismeni ispit (kolokviji) (30 bodova)

Tijekom semestra u sklopu vježbi će se održati dva kolokvija, koji se ocjenjuju postotkom u rasponu od 0% do 100%. Termin održavanja kolokvija biti će prethodno najavljen.

Studenti su obavezni pristupiti kolokvijima - neće se održavati popravni kolokviji.

Ako student ne pristupi kolokviju, onda će se tretirati da je na tom kolokviju postigao postotak od 0%.

Dodjela bodova

Izračunava se aritmetička sredina (postignutih postotaka iz ove kategorije) koja se množi sa 30 (maksimalni broj bodova te kategorije) i dijeli sa 100.

Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju

kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave i obuhvaća gore navedene kategorije (pohađanje nastave: predavanja i vježbi; provjere znanja predavanja i vježbi i kolokviji).

Pristup popravku međuispita

Studenti su obavezni pisati svaku provjeru znanja na predavanjima i vježbama (koje se prethodno ne moraju najavljivati) kao i kolokvije (koji će biti prethodno najavljeni). Tijekom semestra provjere znanja i kolokviji neće se ponavljati niti će se imati mogućnost njihovih popravaka. Ako student ne pristupi nekoj provjeri znanja ili kolokviju, onda će se tretirati da je na toj provjeri znanja (kolokviju) postignut postotak od 0 %.

Popravni ispit

sastoji se od pismenog i usmenog dijela i obuhvaća cjelokupno gradivo iz kolegija Matematika 3. Uvjet izlaska na usmeni dio popravnog ispita je da se na pismenom dijelu popravnog ispita ostvari prolaznost od barem 50 %.

Završni ispit

Završni (usmeni) ispit (30 bodova)

Završni ispit je usmeni ispit. Student odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje može dobiti najviše 10 bodova prema sljedećem kriteriju:

bodovi: kriterij:

4 zadovoljava minimalne kriterije 6 prosječan sa primjetnim greškama 8 iznad prosjeka sa ponekom greškom 10 izuzetan odgovor

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij: Diplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A

70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B

60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C

50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D

40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E

30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX

0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B

70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C

60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D

50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E

40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX

0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. S. Kurepa, Matematička analiza II i III, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

Izborna literatura:

1. B.P: Demidovič i ostali., Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike: s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003.

2. V.P. Minorski, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE

Student je obvezan prisustvovati na najmanje 18 sati predavanja i 18 sati vježbi, (što korenspondira 9 radnih tjedana i čini 60% od ukupnog broja sati predavanja, tj. po semestru).

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Na nastavi ili pomoću web stranica.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Na nastavi, pomoću e-maila ili telefonom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Redoviti završni ispitni rokovi iz kolegija Matematika 3 održati će se na Odjelu za matematiku u sobi O-307:

9. veljače 2016. god. u 1230

sati. 23. veljače 2016. god. u 1230

sati.

Izvanredni ispitni rok iz kolegija Matematika 3 održati će se:

29. ožujka 2016. god. u 14 sati.

Termini održavanja popravnih ispita (Odjel za matematiku)

pismeni dio ispita: usmeni dio ispita:

9. veljače 2016. god. u 1030

sati 10. veljače 2016. god. u 1030

sati

23. veljače 2016. god. u 1030

sati 24. veljače 2016. god. u 1030

sati

29. ožujka 2016. god. u 14 sati 30. ožujka 2016. god. u 14 sati

Najveća moguća ocjena za studente koji pristupaju popravnom ispitu je dovoljan (2) E.

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Ponavljanje gradiva; upoznavanje studenata s izvedbenim planom i programom i načinom prikupljanja bodova. Pojam funkcije s više varijabli

2. Područje definicije funkcije: nivo-linije i nivo-plohe. Otvoreni skupovi

3. Neprekidnost funkcije

4. Limes funkcije. Parcijalne derivacije

5. Geometrijska interpretacija diferencijala. Totalni diferencijal funkcije. Derivacija i diferencijali višeg reda.

6. Teorem srednje vrijednosti. Taylorov teorem.

7. Ekstremne vrijednosti funkcije. Uvjetni ekstremi. Najveća i najmanja vrijednost funkcije.

8. Tangencijalna ravnina i normala.

9. Vektorska analiza: skalarno i vektorsko polje. Parametrizacija Jordanovog luka.

10. Derivacija skalarnog i vektorskog polja u smjeru vektora.

11. Krivuljni integral 1. i 2. vrste i njihova primjena.

12. Plošni integral 1. i 2. vrste i njihova primjena.

13. Greenov teorem. Teorem Green Gauss Ostrogratskog. Stoksova formula.

14. Redovi funkcija. Taylorov red. Fourierov red.

15. Diferencijalne jednadžbe. Egzaktne diferencijalne jednadžbe.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Elementi strojeva 1

Studij Sveučilišni preddiplomski studij politehnike

Semestar 3.

Akademska godina 2015./2016.

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15

Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom od 14,15 – 17,00, predavaonica F-141

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail

Suradnik na kolegiju Goran Salopek, prof.

Kabinet F-136

Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 12,00 – 14,00

Telefon 098 / 945 4649

e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod u strojarske elemente Usvajane strojarskih elemenata Nerastavljivi spojevi Zavareni i zalemljeni spojevi Rastavljivi spojevi Vijčani spojevi Brtvljeni spojevi

Elementi cjevovoda


Naučeno nazivlje potrebno za komuniciranje te razumijevanje i sposobnost opisa konstrukcijskih oblika svojstava i funkcioniranja obuhvaćenih elemenata strojeva. Usvajanje osnovnih znanja potrebnih za proračune odabranih elemenata strojeva uz korištenje literature

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0 0

6 zadataka 1 30

2 kolokvija 1 30

ZAVRŠNI ISPIT 2 40

UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi

se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:


OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Decker K.-H.: Elementi strojeva, Tehnička knjiga, 2006 (1987).

2. Jelaska D.: Elementi strojeva – skripta za studente Industrijskog inženjerstva; Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, 2005. http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf

3. Kolumbić Z., Dunđer M.: Materijali; Alfa, Zagreb, 2013.

4. Kolumbić Z., Dundjer M., Salopek G.: Elementi strojeva 1; https://www.ffri.hr/~zvonimir/ElementiStrojeva1/index.html – u radu

5. Pandžić J., Pasanović B.: Elementi strojeva – udžbenik s DVD-om za 2. razred tehničkih škola u području strojarstva i brodogradnje; Neodidacta, 2008.

IZBORNA LITERATURA : (obratiti se nastavniku)

1. Križan B.: Osnove proračuna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, Školska knjiga, 2008. 2. Haberhauer H., Bodenstein F.: Maschinenelemente – Gestaltung, Berechnung, Anwendung, 16. Auflage;

Springer, 2011. 3. Wittel H., Muhs D., Jannasch D., Voßiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente – Lehrbuch und Tabellenbuch

– Normung, Berechnung, Gestaltung, 19. Auflage; Vieweg + Teubner, 2009. 4. Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Becker M., Voßiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente – Interaktive

Formelsammlung auf CD ROM, 8. Auflage; Vieweg, 2006. 5. Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Voßiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente – Aufgabensammlung –

Aufgaben, Lösungshinweise, Ergebnisse, 14. Auflage; Vieweg, 2007. 6. Messler R. W.: Joining of Materials and Structures From Pragmatic Process to Enabling Technology;

Elsevier Butterworth– Heinemann, 2004. 7. Läpple V.: Einführung in die Festigkeitslehre – Lehr- und Ubungsbuch; Viewegs Fachbücher der Technik,

2006. 8. Läpple V.: Lösungsbuch zur Einführung in die Festigkeitslehre – Ausführliche Lösungen und

Formelsammlung; Viewegs Fachbücher der Technik, 2007. 9. Hahn B. D., Valentine D. T.: Essential MATLAB for Engineers and Scientists 3rd Edition; Butterworth-

Heinemann, 2007. 10. Lombard M.: SolidWorks 2007 Bible; Wiley 2007. 11. McFarlane B.: Beginning AutoCAD 2004; Elsevier-Newnes, 2004.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno i o tome se vodi evidencija


Studenti se informiraju preko oglasne ploče i tajnice Odsjeka za politehniku te internet stranice

https://www.ffri.hr/~zvonimir/ElementiStrojeva1/index.html


Predstavnik studenata kontaktira nastavnika preko fiksnog ili mobilnog telefona. Svi studenti razmjenjuju informacije putem e-maila sa profesorom ([email protected]) ili asistentom ([email protected])

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Student ima obvezu napravit 6 zadataka te jedan od njih prezentirati i objasniti na ispitnom roku



http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf

http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf

https://www.ffri.hr/~zvonimir/ElementiStrojeva1/index.html



ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni

Jesenski izvanredni

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

Tjedan NAZIV TEME

1. Značaj elemenata strojeva, dogovor o pravilima rada i popunjavanje Kartona.

2. Uvod 1 (Strojarski sustavi i elementi strojeva, Proizvodnja elemenata strojeva).

3. Uvod 2 (Podloge iz fizike i matematike; Korištenje računala).

4. Čvrstoća materijala 1 (Opterećenja, naprezanja i deformacije).

5. Čvrstoća materijala 2 (Konstrukcijski materijali; Proračuni elemenata).

6. Usvajanje elemenata 1 (Norme; Geometrija elemenata).

7. Usvajanje elemenata 2 (Tehničko crtanje; Računalno podržano oblikovanje).

8. Nerastavljivi spojevi.

9. Zavareni spojevi.

10. Rastavljivi spojevi.

11. Vijčani spojevi.

12. Posebni spojevi.

13. Statički brtvljeni spojevi.

14. Elementi cjevovoda.

15. Pregled gradiva i zaključak.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Energetika 1


Semestar III.


Broj ECTS-a 5


Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom od 10,15 do 13,00 sati, predavaonica F-140

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija Mr.sc. Luka Majetić, v. pred.

Kabinet 137

Vrijeme za konzultacije iza predavanja

Telefon 265-723

e-mail

Suradnik na kolegiju

Kabinet


Telefon

e-mail


Opća definicija energije i energetike. Značaj mehaničkoga rada u procesima pretvaranja energije. Temeljni oblici energije. Pojavna stanja temeljnih oblika energije: potencijalno i kinetičko stanje. Opći model pretvorbe energije u mehanički rad i električnu energiju. Kvantiteta i kvaliteta pretvorbe energije. Primarni i iskoristivi, prirodni izvori energije. Zalihe izvora energije. Stanje izvora energije u Hrvatskoj. Struktura i udio energetskih izvora u Hrvatskoj i njihov utjecaj na okoliš. Mehanička energija: voda rijeka, plima i oseka i valovi mora, energija vjetra, stlačeni zrak, energija pokretnih čvrstih tijela. Struktura hidroelektrane. Mehanički rad turbostrojeva. Stupnjevi pretvorbe energije u mehanički rad. Konstrukcijske specifičnosti vodnih turbina: specifični broj okretaja, reguliranje broja okretaja, izvedba aspiratora, pojava kavitacije. Pelton, Francis i Kaplan vodne turbine. Izbor tipa vodne turbine u funkciji vodenog pada, količine protoka vode i specifičnog broja okretaja. Postrojenje za korištenje energije plime i oseke i valova mora. Vjetrene elektrane. Energija stečenog zraka. Energija čvrstih tijela.


Steći sustavna znanja o temeljnim pojmovima energije i načinu pretvorbe izvora mehaničke energije u mehanički rad. Moći izraditi bilancu potrošnje energije jednostavnijeg energetskog sustava.



X X X




Seminarski rad 1 20

Kontinuirana provjera znanja 2 50

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 5 100

Opće napomene:

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i

imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti se ne provode.

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita nema.

Završni ispit se izvodi u obliku testa znanja. UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. P. Stojić, Hidroenergetika, Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 1995. 2. H. Požar, Osnove energetike 1, ŠK, Zagreb, 1992.

IZBORNA LITERATURA

1. B. Udovičić, Elektroenergija, ŠK, Zagreb, 1993.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obvezno. Nastavnik vodi evidenciju nazočnosti na predavanjima.


Pisane obavijesti na oglasnoj ploči Odsjeka.


Nakon predavanja


-


Uvjet za pristupanje završnom ispitu je predaja projektnog zadatka samostalnog rada studenta.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 12. i 26. 02. 2016. u 9,00


1. 4. 2016. u 9,00

Ljetni -

Jesenski izvanredni

2. i 9. 09. 2016. u 9,00


Tjedan NAZIV TEME

1. Uvod: globalni problemi, energija, energetika, mehanički rad, mjerne jedinice

2. Oblici i pojavna stanja energije

3. Pretvorba energije u mehanički rad i prirodni izvori energije

4. Zalihe energije na Zemlji i u Hrvatskoj

5. Pretvorba energije vode u mehanički rad i rad hidroelektrane

6. Eulerova jednadžba turbostrojeva

7. Stupanj pretvorbe energije vode u mehanički rad u vodnim turbinama

8. Specifični broj okretaja vodnih turbiba

9. Aspirator, reguliranje broja okretaja i kavitacija vodnih turbina

10. Pelton, Kaplan i Francis vodna turbina

11. Izbor vodne turbine

12. Energija plime i oseke i valova mora

13. Energija stlačenog zraka i čvrstih tijela

14. Energija vjetra

Tjedan Tema (Vježbe)

1. Primjeri proračuna potencijalne i kinetičke energije tijela

2. Proračun cijene koštanja grijanja prostorija korištenjem drva

3. Proračun cijene koštanja grijanja prostorija korištenjem lož - ulja

4. Proračun cijene koštanja grijanja prostorija električnom energijom

5. Proračun zalihe energije

6. Proračun kontinuiteta protoka tekućine

7. Eksperimentalna potvrda jednadžbe kontinuiteta protoka tekućine

8. Primjeri proračuna snage vodnog toka i stupnja pretvorbe energije

9. Proračun specifičnog i stvarnog broja okretaja vodne turbine

10. Primjer proračuna parametara Pelton turbine

11. Primjer proračuna izbora vrste vodne turbine

12. Primjer proračuna snage i stupnja djelovanja vjetrenjače




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Elektrotehnika 1


Semestar zimski


Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30 + 0 + 15

Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom od 815

do 1100

sati, F-140

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE

Nositelj kolegija mr. sc. Gordan Đurović, v. pred.

Kabinet F-135

Vrijeme za konzultacije utorak 1100

h do 1300

h

Telefon 051/265-606


Suradnik na kolegiju -

Kabinet -

Vrijeme za konzultacije -

Telefon -

e-mail -


Elektricitet i struktura tvari. Električno polje. Gaussov zakon. Električni potencijal. Materija u električnom polju. Kondenzatori. Osnovni elementi strujnih krugova. Osnovni zakoni strujnih mreža. Izvori napona i izvori struje. Metode analize istosmjernih stujnih mreža. Snaga i energija istosmjerne struje. Osnove elektromagnetizma. Osnovni zakoni elektromagnetizma. Elektromagnetska indukcija.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano definirati i primijeniti osnovne zakone u elektrotehnici, te će usavršiti sposobnost rješavanje praktičnih problema.


Predavanja Vježbe Konzultacije Laboratorij

x x x x



Pohađanje nastave 0,3 0

Uspjeh na 1. kolokviju 1 23




UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. G. Đurović: Elektrotehnika 1 - udžbenik, FFRi, 2008. (rukopis - dostupan na MudRi)

2. V. Pinter: Osnove elektrotehnike 1, Tehnička knjiga, Zagreb, 1994.

G. Đurović: Elektrotehnika 1 - zbirka zadataka, ŠK d.d., Zagreb, 2004

IZBORNA LITERATURA

1. M. Essert i Z. Valter, Osnove elektrotehnike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni pohađati nastavu u najmanjem iznosu od 70% ukupnog broja sati direktne nastave.


Sve informacije studentima nalaze se na službenim stranicama predmeta na mudri.uniri.hr.


Predmetni se nastavnik može kontaktirati putem e-maila: [email protected].


Na temelju postignutih rezultata tijekom semestra određuju se individualni zadaci za usmeni dio ispita iz područja koja su slabije riješena na kolokvijima.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 01. 02. i 15. 02. u 900

sati


29. 03. u 900

sati

Ljetni -

Jesenski izvanredni

01. 09. i 08. 09. u 900

sati


DATUM NAZIV TEME

06.10.2015. Uvodno predavanje. Elektricitet i struktura tvari. Električno polje.

13.10.2015. Gaussov zakon. Električni potencijal.

20.10.2015. Materija u električnom polju. Kondenzatori.

27.10.2015. 1. kolokvij – (elektrostatika)

03.11.2015. Osnovni elementi i osnovni zakoni strujnih krugova. Rješavanje složenih otporničkih mreža.

10.11.2015. Izvori napona i struje, dijelovi strujnih mreža. Metode analize strujnih mreža (izravna primjena Kirchhoffovih zakona).

17.11.2015. Metode analize strujnih mreža (metoda struja petlji).

24.11.2015. Metode analize strujnih mreža (Theveninov teorem).

01.12.2015. Metode analize strujnih mreža (Theveninov teorem).

08.12.2015. 2. kolokvij – (elektrodinamika)

15.12.2015. Magnetizam i magnetsko polje. Osnovni zakoni elektromagnetizma.

12.01.2016. Biot-Savartov zakon. Elektromagnetska indukcija.

19.01.2016. Energija magnetskog polja. Magnetski krugovi.

26.01.2016. 3. kolokvij – (elektromagnetizam)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kemijske osnove tehnologije 1 Studij Sveučilišni preddiplomski studij politehnike Semestar 3. Akademska godina 2015./2016.

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 9,15 – 12,00, predavaonica F-141


Nositelj kolegija

Kabinet


Telefon

e-mail


Kabinet


Telefon

e-mail


Povezanost kemijskih i fizikalnih veličina. Osnovne mjerne jedinice u kemiji i osnovni zakoni stehiometrije. Zakon o očuvanju mase. Mol. Računanja na temelju kemijskih reakcija. Struktura tvari: građa atoma, atomi, molekule. Kemijske veze (kovalentna, vodikova, ionska, metalna). Periodni sustav elemenata. Značajke tvari kao posljedica strukturnih svojstava i kemijske veze. Kemijska kinetika: brzina kemijske reakcije, katalizatori i inhibitori, enzimatska kataliza, primjena u tehnologiji. Kemijska ravnoteža: konstante kemijske ravnoteže, Le Chatelierov princip, primjena u tehnologiji (Haber – Boschov postupak sinteze amonijaka). Ravnoteža faza: pojam faze, fazno pravilo, fazni dijagram, anomalija vode. Otopine: pojam otopina, vodene otopine, koncentracije otopina, elektroliti i neelektroliti, koligativna svojstva otopina (sniženje ledišta, povišenje vrelišta, osmotski tlak), difuzija i osmoza, elektrolitska disocijacija, kiseline i baze, pH, ravnoteže u vodenim otopinama, konstanta disocijacije, ionski produkt vode, reakcije neutralizacije.


Sposobnost uočavanja međusobne povezanosti i uzročno-posljedičnih veza prirodnih procesa kroz računske i praktične zadatke. Upoznavanje s laboratorijskim i proizvodnim radom u tehnologiji.



x x x x


x



Pohađanje nastave 0,5 -

Kontinuirana provjera znanja 1 1 25

Kontinuirana provjera znanja 2 1 25

Seminari - 20


UKUPNO 4 100












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Filipović, I. i S. Lipanović: Opća i anorganska kemija, I. i II. dio, Školska knjiga Zagreb, 1991.

2. Sikirica, M.: Stehiometrija, Školska knjiga Zagreb, 1981. 3. Fanuko, N.: Kemijske osnove tehnologije I, elektronička skripta FFRI, 2007.

IZBORNA LITERATURA

1. Silberberg, M. S.: Chemistry. The molecular nature of matter and change. McGraw Hill Higher Education Boston. 2006.


POHAĐANJE NASTAVE

obvezno


usmeno, elektroničkom poštom


usmeno, elektroničkom poštom


pismeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni

Jesenski izvanredni


Tjedan NAZIV TEME

1. Uvod u kolegij. Tvari

2. Mjerne jedinice u kemiji 3. Struktura tvari. Građa atoma

4. Periodni sustav elemenata

5. Kemijske veze. Kovalentna i vodikova veza

6. Ionska veza. Metalna veza 7. 1. kolokvij. Osnovni zakoni stehiometrije

8. Kinetika kemijskih reakcija

9. Ravnoteža kemijskih reakcija 10. Tekućine

11 . Otopine

12. 2. kolokvij. Difuzija, osmoza

13. Kvantitativni sastav otopina 14. Kiseline i baze

15. Soli

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto

održavanja nastave

Programiranje 1 5 30+0+30 P: Ponedjeljak, učionica o-028 V: srijeda, učionica 359

Nositelj kolegija Vrijeme za

konzultacije Kabinet Telefon E-mail

Izv. prof. dr. sc. Ana Meštrović

Ponedjeljak u 14 sati Soba 511 [email protected]

Asistent Vrijeme za

konzultacije Kabinet Telefon E-mail

Dr. sc. Miran Pobar Soba 521 [email protected]


Uvod. Osnove C++-a (varijable i dodjela, ulaz i izlaz, tipovi podataka i izrazi). Kontrola tijeka izvođenja programa: Naredba if-else, jednostavnija uporaba petlji: while, do-while, stil programa). Višestruko grananje u programu (logički izrazi, ugnježdena IF naredba, naredba switch). Složenija uporaba petlji: while, do-while, for. Oblikovanje petlji (izlaz iz petlje, ugnježdene petlje, traženje greške u petlji) Polje (array), Strukture, Niz (string). Funkcije (funkcije koje vraćaju vrijednost, pretvorba tipa, funkcije koje definira programer, proceduralna apstrakcija, lokalne varijable). Funkcije tipa void. Proslijeđivanje vrijednosti referencom. Testiranje funkcija. Tehnike traženja grešaka. Nadjačavanje funkcija. Datoteke. Imenici.


Izvoditi osnovne operacije programskog okruženja Koristiti logičke izraze, tipove varijabli i pohranu u memorijski prostor. Razviti algoritam i oblikovati izvedbu za izračunavanje matematičkih funkcija. Konvertirati skup matematičkih tvrdnji u logičke izraze C++-a. Razviti algoritam uporabom konstrukata programskog jezika za odabir. Razviti algoritam i oblikovati izvedbu za ponavljanje niza koraka. Testirati jednostavni program i ispraviti sve sintaktičke i logičke greške. Koristiti standardne funkcije u izvedbi algoritma. Primijeniti hijerarhijski dizajn uporabom funkcija. Pravilno dokumentirati kod prema danom standardu. Razviti i napisati program koji koristi jedno ili više polja za pohranu podataka. Razviti i napisati program koji koristi jednostavnije datoteke za pohranu i traženje podataka.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)


x


x


AKTIVNOST K JA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA


Aktivnost u nastavi 0,75 20

Kontinuirana provjera znanja (praktični rad) 2,5 50

Završni ispit 1,5 30

UKUPNO 5 100

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Julijan Šribar, Boris Motik: Demistificirani C++, Dobro upoznajte protivnika, Element, Zagreb, 2001.

Izborna literatura:

1. Nina Lipljin: Programiranje/1, TIVA Tiskara Varaždin, 2004. 2. Vulin, R.: Zbirka riješenih zadataka iz C-a, Školska knjiga, Zgb, 2003. 3. Walter Savitch: Problem Solving in C++, Pearson Publishing, 2006.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave (predavanja, praktikum) je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave kao i o redovitom izvršavanju obveza dobivenih tijekom nastave, za svakog studenta. Studenti su dužni pravovremeno izvršavati obveze dobivene tijekom nastave kao i aktivno sudjelovati u nastavi.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Od studenata se očekuje da se pridržavaju dogovorenih rokova jer se određene aktivnosti mogu odvijati jedino u vremenskom periodu koji je za njih predviđen.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije relevantne za kolegij kao i materijale korisne za nastavu, studenti će dobiti putem sustava za e-učenje MudRi (http://mudri.uniri.hr/). Za pristup sustavi studenti moraju koristiti svoj AAI@Edu identitet koji je osiguran svim članovima akademske zajednice. Osim toga sve obavijesti studenti mogu pročitati na oglasnim pločama Odjela za informatiku ili Odsjeka za politehniku.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem gore navedenih e-mail adresa nastavnika, nakon nastave ili tijekom redovnih konzultacija.


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2015. / 2016. Datum/tjedan Tema Nastava Napomena

5.10. Uvod u programiranje. Osnove C++-a (varijable i dodjela, ulaz i izlaz, tipovi podataka i izrazi)

P Ana Meštrović

7.10. Uvodne vježbe. Razvojno okruženje Pisanje, prevođenje i pokretanje programa

V Miran Pobar

12.10. Logički operatori, logički izrazi, funkcije, Naredbe za grananje toka programa (if naredba, switch naredba).

P Ana Meštrović

14.10.

Tipovi podataka, operatori i izrazi. Funkcije Naredbe grananja. Kviz 1

V Miran Pobar

19.10.

Petlje (for petlja, while petlja, do-while petlja) Složenija uporaba petlji: while, do-while, for. Oblikovanje petlji (izlaz iz petlje, ugniježđene petlje, traženje greške u petlji)

P Ana Meštrović

21.10.

Petlje (for petlja, while petlja, do-while petlja) 1. Domaća zadaća - zadavanje zadataka Kviz 2

V Miran Pobar

26.10. Uvod u polja. (array).

P Ana Meštrović

28.10.

Složenija uporaba petlji: while, do-while, for. Oblikovanje petlji (izlaz iz petlje, ugniježđene petlje, traženje greške u petlji) 1. Domaća zadaća - rok za predaju zadataka Kviz 3

V Miran Pobar

2.11. 1. kolokvij iz teorije P Ana Meštrović

4.11. Uvod u polja. Kviz 4

V Miran Pobar

9.11. Dvodimenzionalno polje . Strukture, znakovni nizovi (string) P Ana Meštrović

11.11. Dvodimenzionalna polja. V Miran Pobar

http://mudri.uniri.hr/

http://www.aaiedu.hr/

Kviz 5

16.11. Funkcije. Bibliotečne funkcije. Prosljeđivanje vrijednosti referencom, testiranje funkcija.

P Ana Meštrović

18.11. Strukture, znakovni nizovi (string) Kviz 6

V Miran Pobar

23.11.

Datoteke. Standardni ulaz izlaz. Pregled programskih paradigmi. Zastupljenost programskih jezika. Ponavljanje.

P

Ana Meštrović

25.11.

Kolokvij iz praktičnog dijela

V

Miran Pobar

30.11. 2. kolokvij iz teorije P Ana Meštrović

2.12. Funkcije. Bibliotečne funkcije. Kviz 7

V Miran Pobar

7.12. Preuzimanje projektnog zadatka P Ana Meštrović

9.12.

Prosljeđivanje vrijednosti referencom, testiranje funkcija 2. Domaća zadaća - zadavanje zadataka Kviz 8

V Miran Pobar

14.12. Rad na projektnom zadatku P Ana Meštrović

16.12.

Uvod u objektno programiranje. Klase 2. Domaća zadaća - rok za predaju zadataka Kviz 9

V Miran Pobar

21.11. Rad na projektnom zadatku P Ana Meštrović

23.12.

Datoteke Kviz 10

V Miran Pobar

11.1.2016. Analiza i prezentacija projektnih zadataka

13.1.2016. Rješavanje problemskih zadataka. V Miran Pobar


20.1.2016. Rješavanje problemskih zadataka: simulacije pomoću slučajnih brojeva

V Miran Pobar


27.1.2016. Ponavljanje i priprema za ispit V Miran Pobar

Ispitni rokovi

Redoviti:

5.2.2016.

19.2.2016.

Izvanredni:

18.3.2016.

2.9.2016.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Informacijski sustavi (izborni kolegij) Studij Preddiplomski studij politehnike Semestar 3. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+0+2

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 8.30 – 10.00 (O-028) i 10.15 – 11.45 (O-359 ili online – MudRi)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Mile Pavlić

Kabinet Radmile Matejčić 2, O-518

Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom

Telefon 051/584-719

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet


Telefon

e-mail


Teorija sustava, teorija organizacije, poslovni sustav, informacijski sustav, informacijska tehnologija, upravljanje i odlučivanje, modeli, utjecaj informatizacije na organizaciju i pojedinca, centralizacija-decentralizacija, dijalog čovjek-program, baza podataka, planiranje IS, problemi razvoja IS, korisnici, programski jezici, informatički inženjering, 4GL, standardizacija programiranja, dokumentiranje. Uloga IS i informacijske tehnologije u organizacijama, poslovne strategije i njihov utjecaj na IS i informacijsku tehnologiju, razumijevanje trenutne situacije, strategije poslovnog informacijskog sustava, upravljanje aplikacijama, tehnološka infrastruktura i planiranje ulaganja, zaštita IS. Kvaliteta, ISO 9000, Dokumentacija upravljanja kvalitetom, poslovnik kvalitete, kvaliteta programskog proizvoda, upravljanje konfiguracijom, verifikacija, validacija, testiranje programskog proizvoda. Modeli, faze životnog ciklusa, metodike, metode, metodologija razvoja IS, Metode, ISAC, HIPO, SADT, SDM, prototip, intervju, SEI-CMM, ESPRIT-BOOTSTRAP. Informatički centar, informatički djelatnici, korisnici, vođenje informatičkih projekata, osobine menadžera, upravljanje i kontrola rada tima, komuniciranje. Problemi IS. Definiranje ankete za istraživanje stanja IS.


– Usvojiti osnovne pojmove – Analizirati poslovanje poduzeća – Odrediti aplikacijske podsustave i njihove veze.



x x x x




Pohađanje nastave i aktivnost 0.5 5

Seminar 1.5 20


Razni zadaci tijekom nastave 1 15

UKUPNO 5 100


Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

1. Pohađanje nastave

Nastava se odvija prema mješovitom modelu (kombinacija klasične nastave u učionici i online nastave uz pomoć sustava za učenje – LMS). Pohađanje nastave je obavezno i nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakoga studenta.

Na nastavu je obavezno donijeti pribor za pisanje i radne materijale. Student koji nije donio bilježnicu u koju će rješavati zadatke, smatra se da taj dan nije prisutan na nastavi.

Studenti aktivni u rješavanju zadataka i raspravi te korištenjem sustava Mudri mogu na temelju ove aktivnosti tijekom semestra skupiti maksimalno 5 bodova. Samo prisutnost na nastavi, bez aktivnosti, ne nosi ocjenske bodove.

Studenti na nastavu trebaju stići na vrijeme, u protivnom neće moći prisustvovati nastavi.

Ometanje nastave se kažnjava negativnim bodovima iz ove aktivnosti.

2. Seminar

U okviru kolegija studenti izrađuju seminarski rad. Rad podrazumijeva prikupljanje i analizu dokumenata zadanog poslovnog sustava. Bodovat će se kvaliteta, ispravnost i potpunost analize.

Izradom seminara studenti mogu sakupiti maksimalno 20 bodova, a minimalan broj bodova koji predstavlja bodovni prag je 8 bodova. Student koji izradi seminar ocijenjen s manje od 8 bodova ne može dobiti pozitivnu ocjenu iz ovog kolegija.

Izrada seminara je obavezna i bez njega student bez obzira na uspjeh na ostalim aktivnostima neće dobiti prolaznu ocjenu. Za izradu seminara bit će na početku semestra određen rok kojeg se studenti moraju pridržavati. Seminar neće biti moguće predati izvan predviđenog roka.

3. Kontinuirana provjera znanja

Tijekom semestra pisat će se tri kontrolne zadaće (kolokviji), a na svakoj kontrolnoj zadaći student će moći skupiti maksimalnih 20 bodova. Na svakoj zadaći potrebno je ostvariti minimalno 40% kako bi ovi bodovi bili pribrojeni sumi ocjenskih bodova.

Student treba na barem dvije od tri kontrolne zadaće ostvariti minimalno 40% (ocjenske bodove nije moguće prikupiti samo na temelju drugih aktivnosti, već u sumi ocjenskih bodova kolegija trebaju sudjelovati barem dvije kontrolne zadaće).

Popravni kolokvij ne postoji.

Studentima koji su zbog opravdanih razloga (pravdano liječničkom ispričnicom) izostali s pisanja kolokvija, na kraju semestra omogućit će se jedan termin nadoknade kolokvija za sva tri kolokvija. Opravdani izostanak potrebno je prijaviti na dan pisanja kolokvija e-mailom. Studenti koji su opravdano izostali s kolokvija dužni su dostaviti valjanu ispričnicu najkasnije 10 dana od datuma pisanja kolokvija kako bi ostvarili mogućnost naknadnog pisanja kolokvija. Studenti koji to ne učine neće biti u mogućnosti naknadno pisati kolokvij.

4. Razni zadaci tijekom nastave

Tijekom semestra, pisat će se provjere za samoevaluaciju. Svaku od provjera bit će moguće pisati samo jednom u točno predviđenom vremenu u učionici O-359 u terminu vježbi. Na svakoj provjeri student će moći sakupiti do 3 boda. Na svakoj provjeri potrebno je ostvariti minimalno 40% kako bi ovi bodovi bili pribrojeni sumi ocjenskih bodova.

Za izradu pojedinih zadataka bit će definiran rok i procedura koje je potrebno poštivati kako bi se pojedini zadaci smatrali izvršenima.

Izrada zadataka i rješavanje provjera nije obavezno.











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Pavlić, M.: Informacijski sustavi, Školska knjiga, Zagreb, 2011. 2. Pavlić, M.: Informacijski sustavi, Odjel za informatiku, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2009.

IZBORNA LITERATURA

1. Strahonja,V., Varga, M., Pavlić, M.: Projektiranje informacijskih sustava, INA-INFO, Zagreb, 1992.

2. Srića, V., Treven, S., Pavlić, M.: Menedžer i informacijski sustavi, Poslovna knjiga, Zagreb, 1994. 3. Tudor, G., Srića, V.: Menedžer i pobjednički tim, MEP Consult&CROMAN, Zagreb, 1996. 4. Avison D.E., Fitzgerald, G.: Information System Development: Methodologies, Techniques and Tools, McGraw-Hill,

London, 1995.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno i nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakoga studenta.


Uz pomoć LMS-a Mudri.


E-mailom, MudRi


Na prethodno opisani način (pohađanje nastave i aktivnost, zadaci tijekom semestra, seminar i kontinuirane provjere znanja) studenti mogu skupiti najviše 100 ocjenskih bodova.

Studenti koji su skupili manje od 40 ocjenskih bodova tijekom semestra, ili nisu na vrijeme predali ispravan seminar, ili nisu na (barem) dva kolokvija ostvarili barem 40% ili imaju više od 30% izostanaka s nastave moraju ponovno upisati kolegij.

Studentima koji su prikupili između 40 i 100 ocjenskih bodova kontinuiranim radom na nastavnim aktivnostima, konačna ocjena se formira.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 2.2.2016. 26.2.2016.


11.3.2016.

Ljetni -

Jesenski izvanredni

9.9.2016.


DATUM NAZIV TEME

1 Sustav, informacija, informacijski sustav; Položaj IS u poslovnoj organizaciji

2 Klasifikacija IS; Korisnici IS; Organizacijski aspekti

3 Upravljanje razvojem IS, Alati za projektiranje IS…

4 Kvaliteta; Problemi s IS; Budućnost IS

5 Modeli i faze razvoja / 1. kolokvij

6 Metodologija razvoja IS

7 Specijalizirane metodologije, MIRIS

8 Analiza procesa sustava; Dijagram toka podataka

9 Oblikovanje; Metoda entiteta i veza

10 Relacijska metoda / 2. kolokvij

11 Aktivnosti proizvodnje softvera

12 Programiranje softvera i testiranje. Primjena i održavanje IS

13 3. kolokvij

14 Rok za predaju seminara

15 Analiza studentskih rezultata




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove umjetne inteligencije (izborni kolegij)


Semestar 3.


Broj ECTS-a 2


Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom od 12,00 do 14,00 sati, F-140



Kabinet F-135


h do 1300

h

Telefon 051/265-606



Kabinet -


Telefon -

e-mail -


Povijesni razvoj umjetne inteligencije. Ekspertni sustavi (zasnovani na pravilima i na okvirima). Upravljanje nepouzdanošću (Bayesianovo pravilo, faktori pouzdanosti). Neizrazito zaključivanje. Neizraziti ekspertni sustavi. Umjetne neuronske mreže (jednoslojne i višeslojne mreže, principi učenja neuronskih mreža). Evolucijsko računanje i genetički algoritmi. Hibridni inteligentni sustavi. Novi trendovi u razvoju umjetne inteligencije.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano opisati različite pristupe izgradnji sustava s umjetnom inteligencijom, te će razviti logičko mišljenje i sposobnost planiranja rješavanja problema pred kojim se nalaze.


Predavanja Vježbe Konzultacije Samostalni rad

x - x x



SZ – izrada ekspertnog sustava 0,2 10

SZ – dorada ekspertnog sustava 0,2 10

Kolokvij 1 - Ekspertni sustavi 0,5 15

SZ – opis podataka neizrazitim skupovima 0,2 10

SZ – izrada topografije neuronske mreže 0,2 10

Kolokvij 2 - Fuzzy logika i neuronske mreže 0,5 15


UKUPNO 2 100












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. G. Đurović: PowerPoint prezentacije s predavanja, materijali na stranici predmeta na mudri.uniri.hr

IZBORNA LITERATURA

1. M. Negnevitsky: Artificial intelligence, a guide to intelligent systems, Addison Wesley, UK, 2002.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni pohađati nastavu u najmanjem iznosu od 70% ukupnog broja sati direktne nastave.






Na temelju postignutih rezultata tijekom semestra određuju se individualni zadaci za usmeni dio ispita iz područja gradiva koja su slabije riješena na kolokvijima.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 01. 02. i 15. 02. u 900

sati


29. 03. u 900

sati

Ljetni -

Jesenski izvanredni

01. 09. i 08. 09. u 900

sati


DATUM NAZIV TEME

16.10.2015. Uvodno predavanje. Povijesni razvoj umjetne inteligencije.

23.10.2015. Ekspertni sustavi – osnove ekspertnih sustava.

30.10.2015. Ekspertni sustavi – modeliranje vjerojatnosti.

06.11.2015. 1. kolokvij – Ekspertni sustavi

13.11.2015. Fuzzy logika (opis neizrazitim skupovima).

20.11.2015. Neuronske mreže (osnove neuronskih mreža, principi učenja).

27.11.2015. 2. kolokvij – Fuzzy logika i neuronske mreže

04.12.2015. Evolucijsko računanje.

11.12.2015. HTM – Hierarchical temporal memory.

18.12.2015. 3. kolokvij - Evolucijsko računanje i HTM

15.01.2016. Predaja nepredanih samostalnih zadataka s konzultacijama

22.01.2016. Nadoknada 1. kolokvija

29.01.2016. Nadoknada 2. kolokvija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Elektronika 1

Studij Preddiplomski studij politehnike

Semestar 5.

Akademska godina 2015/2016.

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom od 14,15 - 17,00, F - 140


Nositelj kolegija

Kabinet


Telefon

e-mail


Kabinet


Telefon

e-mail


Teorija poluvodiča. Princip rada, karakteristike, funkcije, statička i dinamička analiza – diode i tranzistora. Pn spoj – solarne baterije. Tranzistori (bipolarni i s efektom polja). Tiristor i triak. Primjena diode. Poluvodička osjetila.


Nakon završetka predmeta studenti će usvojiti znanja o principima rada, karakteristikama, funkcijama i načinima uporabe poluvodičkih elemenata i sklopova.



x x x X




Pismeni ispit (kolokviji) 1 20+20

Seminarski rad 1 20

ZAVRŠNI ISPIT 2 40

UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. 1. J. Grilec, D. Zorc, Osnove elektronike, ŠK, Zagreb, 1993. 2. P. Biljanović, Poluvodički elektronički elementi, ŠK, Zagreb, 1996. 3. P. Biljanović, Elektronički sklopovi, zbirka zadataka, ŠK, Zagreb, 1989.

IZBORNA LITERATURA

1 O. Limann, Elektronika na lak način, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave te o redovitom izvršavanju obveza za svakog studenta.


Sve informacije relevantne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče pri Odsjeku za politehniku ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Osim toga sve relevantne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište.



1. Pismeni ispit (kolokviji)

Provjere usvojenih znanja obavljaju se kroz dva kolokvija (pitanja iz teorije i rješavanju zadataka s elektroničkim elementima i sklopovima). Kolokvij se boduje u rasponu od 0-20 bodova. Student na ovaj način može skupiti najviše 40 bodova. 2. Seminarski rad

Seminarski rad je kraća obrada zadane teme, koji studenti izrađuju samostalno. Izvodi se kao domaća zadaća, a predaje se u papirnatom obliku (umetanjem u omot vježbi) i u elektroničkom obliku (putem elektroničke pošte). Najveći ukupni broj bodova je 20, a seminarski rad se procjenjuje kroz dvije metode procjenjivanja: a) razina kakvoće seminarskog rada – u rasponu od 0-20 bodova procjenjuju se slijedeći elementi: primjerenost sadržaja odabranoj temi, kakvoća strukturiranja i sistematizacije sadržaja, formalno pridržavanje pravilima za izradu rada, terminološka i jezična korektnost. Svaka podkategorija može nositi 0-5 boda; b) prezentacija rada u metodičkom smislu – u rasponu od 0-5 boda. U ocjenjivanju, preko obrazaca za praćenje i ocjenjivanje nastave, sudjeluju i studenti. 3. Završni ispit

Na završnom ispitu student može postići najviše 40 bodova.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

Rokove za kolokvije zajednički dogovaramo u tjednu kada nemate druge kolokvije. Završni ispit održava se prema rasporedu rokova (vidi oglasnu ploču) u vremenskom periodu predviđenom za završne ispite.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni

Jesenski izvanredni


Tjedan NAZIV TEME

1. Uvodno predavanje. Sistematizacija

2. Statičke i dinamičke karakteristike elektroničkih elemenata. Parametri statičkih karakteristika. Dinamičko ponašanje.

3. Strujni krug s nelinearnim elementom. Iskaz temperaturne ovisnosti parametara. Odvod topline s elektroničkih komponenata. Granične i tipične vrijednosti.

4. Osnovna svojstva poluvodiča, svojstva dopiranog poluvodiča, pn-spoj

5. Spoj p-n u strujnome krugu.

6. Poluvodičke diode. Statička karakteristika diode. Karakteristika idealne diode, diode u strujnome krugu. Tehnička svojstva.

7. Osnovne primjene diode. Zenerova dioda. Fotodioda i fotoelement. Svjetleća dioda.

Prvi kolokvij (provjera znanja prethodnih tema – piše se dva školska sata)

8. Bipolarni tranzistor. Princip djelovanja bipolarnog tranzistora. Karakteristike bipolarnog tranzistora.

9. Tranzistor u strujnome krugu. Temperaturna ovisnost. Tehnička svojstva i sistematizacija. Fototranzistor.

10. Unipolarni tranzistor, spojni FET, MOSFET

11. Tiristori, građa i princip rada. Diodni tiristor, dvosmjerni diodni tiristor, triodni tiristor, dvosmjerni triodni tiristor.

12. Drugi kolokvij (provjera znanja, teorijskih znanja o bipolarnim i unipolarnim tranzistorima i tiristorima)

13. Poluvodička osjetila, termistor, Hallov generator. Magnetootpornik.

14. Zaključno predavanje.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Praktikum električnih mjerenja


Semestar 5.


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom od 12,15 do 15,00 sati, F-101



Kabinet F-135


h do 1300

h

Telefon 051/265-606



Kabinet -


Telefon -

e-mail -


Upoznavanje s instrumentima i uređajima u praktikumu (laboratorijski promjenjivi otpornici, analogni i digitalni univerzalni mjerni instrumenti, regulacijski transformatori, laboratorijski promjenjivi kondenzatori, zavojnice s promjenjivim brojem zavoja). Ispitivanje osnovnih zakona istosmjernih strujnih mreža (Ohmov zakon, 1. i 2. Kirchhoffov zakon). Praktična primjena metoda analize mreža istosmjerne struje (metoda struja petlji, Millmanov teorem, Theveninov teorem). Grafička analiza izmjeničnih strujnih mreža (izrada vektorskog dijagrama). Mjerenje snage u mrežama izmjenične struje.

Upoznavanje s oznakama i parametrima osnovnih elektroničkih elemenata (otpornici, kondenzatori, diode, tranzistori). Upoznavanje principa rada na projektnoj ploči GL-11. Upotreba bipolarnog tranzistora kao sklopke i kao pojačala signala (niskofrekventni oscilator). Izvedba astabila pomoću bipolarnih tranzistora i pomoću integriranog sklopa NE555. Upotreba integriranog sklopa NE555 kao timera. Povezivanje integriranih sklopova u složenijim mrežama.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano definirati međusobne odnose između različitih parametara u električnim krugovima, te će razviti sposobnost uočavanja i uklanjanja problema u električnim krugovima.


Predavanja Vježbe Samostalni rad Laboratorij

x - x x




Uspjeh na 1. kolokviju 0,5 15

Uspjeh na 2. kolokviju 0,5 15

Svaka uspješno odrađena vježba (0,1 x 7) 0,7 (7 x 10) 70

UKUPNO 4 100












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. G. Đurović: Praktikum električnih mjerenja, FFRi, Rijeka, 2012.

IZBORNA LITERATURA

1. P. Biljanović, Poluvodički elektronički elementi, ŠK, Zagreb, 1996.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni, na temelju pisanih i usmnih uputa, izraditi sve planirane vježbe, voditi bilješke o mjerenjima te samostalno, na temelju zabilješki i uz pomoć literature, izraditi i predati tipizirano pismeno izvješće.






Nema..



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni -

Jesenski izvanredni

-


DATUM NAZIV TEME

06.10.2015. Uvodni sat

13.10.2015. Upoznavanje s instrumentima i uređajima u praktikumu

20.10.2015. 1. Kolokvij - korištenje osnovne laboratorijske opreme

27.10.2015. Osnovni zakoni istosmjernih strujnih krugova (Ohmov zakon, Kirchhoffovi zakoni)

03.11.2015. Metode analize mreža istosmjerne struje

10.11.2015. Grafička analiza izmjeničnih strujnih krugova

17.11.2015. Snaga u mrežama izmjenične struje

24.11.2015. Upoznavanje s osnovnim elektroničkim elementima

01.12.2015. 2. Kolokvij - poznavanje osnovnih elektroničkih elemenata

08.12.2015. Bipolarni tranzistor kao sklopka

15.12.2015. Bipolarni tranzistori kao pojačalo ulaznog signala

12.01.2016. Bistabil - izvedba pomoću bipolarnih tranzistora

19.01.2016. Bistabil - izvedba pomoću integriranog sklopa (NE 555)

26.01.2016. Sirena - izvedba pomoću dva integrirana sklopa (NE 555)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Strojarska tehnologija 1

Studij Preddiplomski studij politehnike

Semestar 5.


Broj ECTS-a 5


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 13,15-17,00 sati, Predavaonica 140

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne

Nositelj kolegija Dr.sc.Marko Dunđer, dipl.ing., redoviti profesor

Kabinet

Vrijeme za konzultacije Srijeda, 11,30-13,00

Telefon 051/265 725


Suradnik na kolegiju Goran Salopek, prof.

Kabinet 136

Vrijeme za konzultacije iza nastave

Telefon 098/9454649



Predmet obuhvaća sedam dijelova. U prvom dijelu su obrađene podloge potrebne za razradu postupaka strojarske tehnologije - dopunske informacije o materijalima, analiza geometrija strojarskih proizvoda, računalna podrška. Drugi dio obuhvaća postupke lijevanja (skrućivanje taline, postupci s jednokratnim kalupom, postupci s trajnim kalupom), treći postupke plastične deformacije (napetosti i deformacije pri plastičnom deformiranju, postupci 2D i 3D oblikovanja, te posebni postupci) i četvrti dio postupke odvajanja čestica (odvajanje strugotine, postupci s jednom i s više oštrica). U petom dijelu su obrađeni postupci toplinske obrade (promjene građe materijala, toplinski, termokemijski i termomehanički postupci), a u šestom postupci spajanja (mehaničko spajanje, zavarivanje, lemljenje i lijepljenje). U sedmom dijelu se obrađuje sigurnost na radu: opasnosti i zaštita radnika od strojeva i zaštita okoliša.

OČEKIVANI ISHODI

Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni odabirati pogodne postupke strojarske tehnologije (obrada odvajanjem čestica, obrada plastičnom deformacijom, toplinska obada i tehnologije spajanja materijala) za izradu strojarskih proizvoda.



x x x x


x



Pohađanje nastave - 5

Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 10


Seminarski rad 1 15

ZAVRŠNI ISPIT 3 60

UKUPNO 5 100

Opće napomene: Ukupna ocjena uspjeha:










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Z. Kolumbić, M. Dunđer, I. Samardžić, Strojarska tehnologija https://www.ffri.hr/~mdundjer 2. Cukor G., Proizvodne tehnologije, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci. 3. Grizelj, B.: "Oblikovanje metala deformiranjem", Strojarski fakultet Slavonski Brod 2002.

4. Kolumbić, Z. Dunđer, M. Materijali, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka 2013.

IZBORNA LITERATURA

1. Kalpakjian S., Schmid S.R.: Manufacturing Engineering and Technology, 5th edition - PowerPoint presentation;

http://www.nd.edu/~manufact/MPEM.html. University of Notre Dame, Notre Dame, Indiana, USA 2. Kalpakjian S., Schmid S.R.: Manufacturing Processes for Engineering Materials, 5

th edition - PowerPoint presentation;

http://www.nd.edu/~manufact/MPEM.html, University of Notre Dame, Notre Dame, Indiana, USA. 3. Groover, Mikell P.: Fundamentals of modern manufacturing, 3rd edition, Lehigh University, John Wiley & Sons, inc. Danvers, USA, 2009. 4. Krumes D., Površinske toplinske obrade i inženjerstvo površina, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2011. 5. Math, M.: "Uvod u tehnologiju oblikovanja deformiranjem", Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999. 6. Šavar, S. : Obrada metala odvajanjem čestica I , pojedina poglavlja, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1991.

Opaska: Ovisno o odabranim temama za izradu seminarskog rada i polaganje kolokvija, studenti dobivaju daljnju dopunsku literaturu


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave odnosno, praktikuma je obvezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju praktikuma te o redovitom izvršavanju obveza praktikuma, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza

praktikuma (vježbe, seminari i aktivno sudjelovanje u praktikumu) istovjetno je urednom pohađanju nastave.


Sve informacije relevantne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče pri Odsjeku za politehniku ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Osim toga sve relevantne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište.


Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke pošte i putem redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za srijedu od 11,30 – 13,00 sati i četvrtak od 11,00 do 13,00 sati ili po dogovoru.


Pismeni i usmeni



ISPITNI ROKOVI

Zimski 10. i 24.2.2016 u 12,00


30.03.2016. u 12,00

Ljetni -

Jesenski izvanredni

1. i 8.09.2016. u 12,00


DATUM NAZIV TEME

1. Razrada postupaka strojarske tehnologije - dopunske informacije o materijalima, analiza geometrija strojarskih proizvoda i računalna podrška

2. Osnove lijevanja Postupci lijevanja - postupci lijevanja s jednokratnim kalupom.

3. Postupci lijevanja - postupci s trajnim kalupom, procesi lijevanja i odljevci

4. Plastično deformiranje - kovanje, valjanje, ekstruzija i provlačenje - postupci oblikovanja limova 2D

5. Seminarski rad studenata Pismene zadaće

https://www.ffri.hr/~mdundjer/

6. Obrada odvajanjem čestica - postupci s jednom oštricom - tokarenje, blanjanje, dubljenje

7. Postupci s više oštrica - bušenje, glodanje, provlačenje, piljenje te postupci s odvajanjem čestica s ne definiranim oštricama

8. Inženjerstvo materijala - toplinska obrada

9. Inženjerstvo materijala - toplinskokemijska obrada - prevlake. Korozija i zaštita od korozije.

10. Seminarski rad Pismene zadaće

11. Spajanje materijala - mehaničko spajanje - pera i klinovi, svornjaci, vijci i navrtke

12. Zavarivanje - zavarivanje taljenjem, zavarivanje pritiskom.

13. Lemljenje - postupci lemljenja. Lijepljenje - konstruiranje lijepljenog spoja i izbor ljepila

14. Zaštita - sigurnost na radu i zaštita okoliša

15. Seminarski rad Pismene zadaće




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Praktikum ručne obrade materijala Studij Sveučilišni preddiplomski studij politehnike Semestar 5. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+0+45 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, 9.15 do 12.00h, F-101 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Predavač Damir Purković, prof.

Kabinet F-136

Vrijeme za konzultacije Četvrtak, 12.00 do 14.00h

Telefon 051/265-786

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -

Kabinet -


Telefon -

e-mail -


Uvod u praktikum ručne obrade materijala: značaj i vrste ručnog rada u suvremenoj proizvodnji i inženjerstvu. Vježbe ručne obrade nekovina: papira, kartona, stakla, keramike i umjetnih plastičnih masa. Obrada drva ručnim i mehaniziranim alatom. Opasnosti rada mehaniziranim alatom. Vježbe ručne obrade kovina: piljenje, bušenje, brušenje, rezanje navoja. Vježbe spajanja kovina: lijepljenje kovina, spajanje vijcima, zakivanje, meko i tvrdo lemljenje i elektrolučno zavarivanje. Toplinska obrada kovina: cementiranje i kaljenje. Površinska zaštita nekovina i kovina od vanjskih utjecaja: čišćenje, bojanje i lakiranje.


Razviti vještine izvođenja normiranih postupaka ručne obrade papira, drva, plastike i metala uporabom ručnih i mehaniziranih alata. Moći izvesti vježbe obrade papira, drva, plastike i metala u nastavi tehničke kulture osnovne škole i praktičnoj nastavi srednjih strukovnih škola.



X x x




Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi

1 30





ZAVRŠNI ISPIT - -

UKUPNO 3 100













IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Staničić, N. (1984). Drvodjelska tehnologija obrade I, II i III. Zagreb: ŠK.

2. Čevra, A. (1985).Obrada metala II. Zagreb: Školska knjiga.

3. Bendix, F. (1978). Osnove obrade metala. Sarajevo: ZZIUS.

4. Bolf, I. (2006). Zaštita na radu: priručnik za učenike srednjih škola. Zagreb: Školske novine.

5. Majetić, L. (1997). Ergometodika. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci.

IZBORNA LITERATURA

1. Slade, I. (2011). Obrada materijala I – skripta za učenike I. tehničke škole TESLA. /on line/.

2. Jurjević, D. (2009). Sigurnost na radu za studente. /on line/. Rijeka: Sveučilište u Rijeci.

3. NSB, SMH (2003). Zaštita na radu. /on lijne/. Split: Brodogradilište SPLIT.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik za svakog studenta vodi evidenciju o pohađanju nastave i o redovitom izvršavanju obveza vezanih uz nastavu. Pravovremeno izvršavanje obveza (pohađanje nastave, realizacija seminara, zadaća i aktivno sudjelovanje na nastavi kroz prezentaciju, evaluaciju i refleksiju vlastitog rada) istovjetno je urednom pohađanju nastave.


Sve informacije važne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče ili pri Odsjeku za politehniku. Važne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno trebaju koristiti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. Informacije o postignućima tijekom kontinuirane provjere znanja i konzultacije sa studentima u svezi s tim će se obavljati putem portala za e-učenje, elektroničkom poštom i tijekom redovitih konzultacija za studente.


Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti elektroničkom komunikacijom (e_pošta i portal za e-učenje), te putem redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za srijedu od 12.00 – 14.00 sati ili po dogovoru.


Nakon uspješne realizacije aktivnosti u nastavi, studenti dovršene uratke i zadaće prezentiraju, pri čemu se provodi evaluacija i samoevaluacija istih. Vrednovanje zadaća i uradaka predstavlja kontinuiranu provjeru znanja, a zbroj bodova postignutih putem kontinuirane provjere znanja i aktivnosti u nastavi čini ukupan broj bodova postignutih na predmetu.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 04.02. u 10.00h; 26.02. u 10.00h


30.03. u 10.00h

Ljetni -

Jesenski izvanredni

-


DATUM NAZIV TEME

01.10.

Uvod u Praktikum ručne obrade materijala

Značaj i vrste ručnog rada u suvremenoj proizvodnji

Opasnosti rada mehaniziranim alatom i pravila rada u radionici

15.10. Obrada nekovina – obrada papira i kartona (vježba 1.)

22.10. Obrada nekovina – obrada drva ručnim i mehaniziranim alatom (vježba 2.)

29.10.

05.11. Obrada nekovina – obrada plastične mase (vježba 3.)

12.11. Obrada kovina – obrada željeznog lima – piljenje, brušenje, bušenje, savijanje (vježba 4.)

19.11.

26.11 Obrada kovina – narezivanje navoja, spajanje vijcima i zakovicama (vježba 4.)

03.12. Obrada kovina – lemljenje i elektrolučno zavarivanje (vježba 4.)

10.12. Razrada ideja, planiranje, projektiranje i organizacija izvedbe tehničke tvorevine

17.12.

14.01. Površinska zaštita materijala – lakiranje i poliranje (vježba 5.)

21.01. Prezentacija i evaluacija uradaka i tehničke dokumentacije

28.01. Diskusija o aktivnostima na praktikumu i studentska refleksija rada




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Energetika 2


Semestar V.


Broj ECTS-a 5


Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom od 9,15 – 12,00, predavaonica F - 141

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Tomislav Senčić

Kabinet F-136

Vrijeme za konzultacije nakon predavanja i vježbi

Telefon e-mail [email protected]


Kabinet


Telefon

e-mail


Važnost energije i toplinskih strojeva za društvo. Fosilna goriva i izgaranje. Generatori pare. Turbine. Parnoturbinska postrojenja. Kompresori. Plinske turbine. Kombinirana plinsko-parna postrojenja. Klipni motori s unutarnjim izgaranjem.


Shvaćanje teorijskih temelja pretvorbe toplinske energije u mehanički rad. Pregled toplinskih strojeva i energetskih postrojenja te upoznavanje są njihovim sastavnim djelovima. Svladavanje osnova proračuna pretvorbe energije u toplinskim strojevima.



X X X X





Seminarski rad 1 10

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 5 100

Opće napomene:

Iz svake nastavne aktivnosti potrebno je skupiti barem 50% bodova za pristup završnom ispitu. Međuispiti

Sastoje se od teorijskih pitanja i računskih zadataka. Seminarski rad

Teorijska pitanja i zadaci. Potrebno ga je vlastoručno pisanog predati prije kraja semestra. Završni ispit

Sastoji se od teorijskih pitanja. Potrebno je postići 50%. UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena.

Ukupna ocjena uspjeha:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

IZBORNA LITERATURA

1. Giorgio Cornetti: Macchine a fluido, Edizione „Il Capitello”, Torino, 1990.


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno preko 70% predavanja i vježbi


Na predavanjima, putem sustava Mudri


Na predavanjima, putem e-maila


-


-

ISPITNI ROKOVI

Zimski 2. i 16. 02. 2016. u 9,00


29. 03. 2016. u 9,00

Ljetni -

Jesenski izvanredni

7. i 14. 09. 2016. u 9,00


Tjedan NAZIV TEME

1. Uvod u energiju i toplinske strojeve. 2. Ponavljanje temeljnih znanja iz termodinamike i mehanike fluida 3. Goriva 4. Izgaranje 5. Generatori pare 6. Turbine 7. Parnoturbinska postrojenja 8. Poboljšanje parnoturbinskog procesa 9. 1. Kolokvij

10. Plinske turbine 11. Proces u plinskoj turbini 12. Alternativna rješenja za dobivanje toplinske i mehaničke energije 13. Klipni motori s unutrašnjim izgaranjem 14. Klipni motori s unutrašnjim izgaranjem 15. 2. Kolokvij




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ergometodika (izborni kolegij) Studij Sveučilišni preddiplomski studij politehnike Semestar 5. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 9.15 do 12.00, Učionica F-404 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Predavač Damir Purković, prof.

Kabinet F-136

Vrijeme za konzultacije Četvrtak, 12.00 do 14.00

Telefon 051/265-786

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -

Kabinet -


Telefon -

e-mail -


Predavanja: Pojam i opća struktura procesa nastave. Fiziološka obilježja rada: rad i umor. Motivacija i konfliktna stanja. Prirodne osobine, znanje, vještine, navike i odgoj u procesu nastave. Sposobnost i osposobljavanje. Determinante učenja vještina rada. Oblici i sustavi učenja vještina rada. Razvoj vještina rada. Metode i postupci učenja vještina rada. Ponašanje nastavnika i ocjenjivanje učenika. Priprema nastavnika za izvođenje nastave. Radne vježbe učenika osnovne škole u nastavi Tehničke kulture. Nastavni plan i program praktične nastave u srednjim strukovnim školama metalskog i električarskog smjera. Seminar: Metode i postupci razvoja vještina rada. Ergodidaktička analiza posla u tehnici i proizvodnji. Programiranje praktičnih vježbi iz tehničke kulture. Programiranje praktičnih vježbi za srednje strukovne škole. Izrada programa osposobljavanja za radno mjesto u tehnici i proizvodnji.


Studenti će steći znanja o psihološkim i fiziološkim osnovama učenja vještina rada, te metodama i postupcima razvoja vještina rada u tehnološkom i radnom okružju. Moći će izvesti ergoanalizu odabranog posla, izraditi program za radno osposobljavanje te izraditi pripremu za izvođenje vježbe za razvoj vještina rada s popratnom dokumentacijom.



x x X x







ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100














IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Majetić, L. (1997). Ergometodika. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci.

2. Milat, J. i sur. (1997). Modeli razrade sadržaja tehničke kulture. Zagreb: HSPTK.

IZBORNA LITERATURA

1. Lui, O.,Herceg, I. (1997). Osnove radne pedagogije. Zagreb: HOK, Otvoreno sveučilište. 2. Makienko, N., I. (1992). Practical bench Work. London : Mir Publishers. 3. Mušanović, M. (2001). Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade. 4. Petričević, D. (1998). Radna pedagogija. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.

5. Turković, I. (1995). Osnove metodike praktične nastave. Zagreb: Školske novine.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave i o redovitom izvršavanju obveza vezanih uz nastavu, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza (izrada i prezentacija zadaća, te aktivno sudjelovanje na nastavi) istovjetno je urednom pohađanju nastave.


Sve informacije važne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče ili kod tajnice Odsjeka za politehniku. Važne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno trebaju koristiti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište.


Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti elektroničkom komunikacijom (e_pošta i portal za e-učenje), te putem redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za srijedu od 12.00 – 14.00 sati ili po dogovoru.


Nakon uspješno realizirane kontinuirane provjere znanja studenti pristupaju završnim ispitu koji se sastoji od online testa znanja i usmenog ispita. Prag prolaznosti na svakom dijelu završnog ispita je 50%. Zbroj bodova postignutih tijekom kontinuirane provjere znanja i završnog ispita predstavlja ukupan broj bodova postignutih na predmetu, odnosno, završnu ocjenu studenta.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 04.02. u 10.00h; 26.02. u 10.00h


30.03. u 10.00h

Ljetni -

Jesenski izvanredni

-

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

07.10. Uvod u Ergometodiku

Znanstveno određenje i osnovni pojmovi ergometodike

14.10. Psihofiziološka osnova rada, obrazovanja i osposobljavanja za rad

21.10. Cilj i zadaci praktične nastave u suvremenom obrazovnom sustavu

28.10. Suvremena tehnika i tehnologija kao determinanta učenja vještina rada

04.11. Ergoanaliza posla - ergodidaktička analiza rada u tehnici i proizvodnji

11.11. Oblici i sustavi učenja vještina rada

18.11. Predmet vježbanja i didaktički tipovi vježbi – razvoj vještina rada

25.11. Metode i metodski postupci (sustavi) učenja vještina rada

02.12. Uloga i osobine nastavnika u procesu praktičnog osposobljavanja

09.12. Evaluacija postignuća u procesu praktičnog osposobljavanja

16.12. Izrada programa za učenje vještina rada

23.12. Praktične vježbe u nastavi radno-tehničkog područja

13.01. Praktične aktivnosti u nastavi tehničke kulture u osnovnim školama

20.01. Praktična nastava u srednjim strukovnim školama

27.01. Pripremanje nastavnika za izvođenje nastave praktičnog osposobljavanja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Programski jezici (izborni kolegij) Studij Preddiplomski sveučilišni studij politehnike Semestar 5. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom od 11,15 do 14,00 sati, Predavaonica 404 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Marko Maliković

Kabinet F-342

Vrijeme za konzultacije Utorak 10:30 – 12:00

Telefon 265-765

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet


Telefon

e-mail


Uvod u računala i programiranje, povijest programskih jezika, podjela programskih jezika, principi rada u različitim programskim jezicima, tipovi, vrste i strukture podataka, osnove programiranja i programskih jezika, kontrola toka programa, primjeri u različitim programskim jezicima, polja, pokazivači, nizovi, reference, funkcije, potprogrami, moduli, objektno razmišljanje i programiranje, objektno orijentirani programski jezici.


Nakon odslušanog kolegija studenti će znati definirati i opisati osnovne pojmove programiranja, navesti najvažnije događaje iz povijesti programskih jezika, navesti kako se dijele programski jezici, opisati principe rada u različitim programskim jezicima, definirati tipove, vrste i strukture podataka, opisati kontrolu toka programa, moći će izraditi jednostavnije primjere programa u različitim programskim jezicima i složenije primjere u programskom jeziku C++ i opisati što su to polja, pokazivači, nizovi, reference, funkcije, potprogrami i moduli.



x x x x


x




Seminarski rad 1 70

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Nina Lipljin: "Programiranje/1" (Izdavač: TIVA Tiskara, Varaždin, 2004)

2. Julian Šribar, Boris Motik: "Demistificirani C++" (Izdavač: Element, Zagreb, 2010)

3. Michael Halvorson: "Microsoft Visual Basic 2013 Step by Step" (Izdavač: Microsoft Press, 2013)

IZBORNA LITERATURA

1. Odabrana stručna literatura potrebna za pisanje seminara


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi


Studenti se informiraju na nastavi, konzultacijama i putem elektronske pošte


Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom dolaskom na konzultacije i putem elektronske pošte


Završni ispit polaže se usmeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski 3. veljače 2016 u 10:00 sati i 24. veljače 2016 u 10:00 sati


30. ožujka 2016 u 10:00 sati

Ljetni -

Jesenski izvanredni

7. rujna 2016 u 10:00 sati i 14. rujna 2016 u 10:00 sati


DATUM NAZIV TEME

1. Uvod u računala i programiranje

2. Povijest programskih jezika

3. Podjela programskih jezika

4. Principi rada u različitim programskim jezicima I

5. Principi rada u različitim programskim jezicima II

6. Tipovi, vrste i strukture podataka

7. Osnove programiranja i programskih jezika

8. Kontrola toka programa

9. Primjeri u različitim programskim jezicima I

10. Primjeri u različitim programskim jezicima II

11. Primjeri u različitim programskim jezicima III

12. Polja, pokazivači, nizovi, reference

13. Funkcije, potprogrami, moduli

14. Objektno razmišljanje i programiranje

15. Objektno orijentirani programski jezici

preddiplomski studij politehnike izvedbeni programi

Documents