A N A LI GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE Knjiga ll-III Sonje.." 1974. 2 REOAKClONl ODBOR: Or Muhamed Mehmed Mahmud GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Dr Muhamed urednik Mehmed Naslovna strana: Ismet Kali grafska dekoracija na naslovnoj st rani kopi ja je na tpisa Osman Schdine biblioteke u Sarajevu (sada na zidu Gazi Husrev-begove biblioteke) IZDAVAC: Gazi Hus rev-begova biblioteka, Sarajevo, Obala Pari ke komune 8 Sttmpl : NISP .. ... Sarajevo Besim .. ALIJA BElTIC PJESNIK SABIT ALAUDDIN U21CANIN KAQ SARAJ EVSKI KADIJA I BOSANSKI MULLA I. O SABITU OPCENITO Ime Sabita Alauddina ULiCanina kao knjievnika, upravo pjesnika na turskom iz druge polovine' 17. i pocetka 18. poznato je u turskoj, pa i evrop'skoi literaturi. Kod nas je prvi skrenuo na njega patnju nauke Safvetbeg u djelU 1Jollljaci i Hercegovci u islamskoj knjilcvnosri, Glasnik Zema.ljskog mU: zeja 1912,333- 345. je O Sabitu pisao i kasnije biogra fiju u drugom svom djelu Z"amen;ti Hn'ari Hofnjaci i HercegOVCi u Turskoj oorevini, Zagreb, 1931. Drugi znaeajniji priqos izuCavanju i poznavanju Sabita i njegovih djela dao je kod nas Mehmed prijevodom Sabitove pozamaJne poeme M.irad1ijja ("POt u nebo"), koji je objavljen pod naslovom Miradtija Sabita U'tit1anina najprije u Glasniku Islamske vjerske zajed"ice, VIII /l940, a onda i posebno iste, 1940. godine. U tome radu podjednako je vrijedna i uvodna studija, jer je u njoj dao pogled na Uice u turskom p'Criodu kao Sabit6v ukazao na niz knjievnika na-vedenog perioda i, donio prikaz Sabitova ivota i njegovih djela i u ana lizu sadraja i jezika Sabitove poezije. Od radova '(anjsk.ih, evropskih pisa'ca koji se od nose na Sabita navodim doktorsku dise rt aciju Ceha Jana Rypke Beitrage zur Biographie, Charakteristik ulld Interpretation des. turkischen"i Dichters Sabit" 1924: Taj rad panju i po tome, Uo je prvo zasebno qjelo o Sabitu, i, drugo, !to je bilo povod da se kod nas pojavi jedan osobit prinos o Sabitovim radovima iz pera, pono-vo, Safvetbega Naime, Rypk.in jednostran prilaz u ana1iz.i jezika i iz raza Sabitovih pjesama, u kojima Sabit kao knj ievnik ide svojim putem i uvodi u poe' ziju i izraze iz pa i one f.ivolne, u se Rypka poveo za ocjenom puritanskog pisca Ferida, koj! iza bedema ,?rtodoksne etike svoje sredine i svog doba ni , je ni vidio, ni nazirao, niti'odobrio slo&odu pjesnikova izraza, bio-je povod, da je uskoro iza pojave Rypkina rada napisao prikaz to.lta djela, koji, u. stvari, predstavlja novu 3 slUdiju o SabilU i o poetskom izrazu II ilirskoj knjievnosti , pri se veoma mislim i s pravom, okomio i na Rypku i na njegova uzora Ferida S3hita II smisl u neprikosnovenosti njegove slobode II izraa-vanju. rad o loj lemi iziao je II li stu Gajre/, X/ 1926, II nas-ta.ka(I09, 158,207 ;_250). ' Pored navedenih pisaca, kojim je J. Rypka II vremenu 1927- 1952. jo puta pisao o Sabitu njegove radove, o ovome pjesniku su pisali naj- J. pa Gibb . i Th. II Ev!opi le vie pisaca II Turskoj, kojih su -avoJlea dali. posebne priloge: MuaUtm Nocl pod naslovom Sabit II reviji MecIfIIIO- ; Mllol/im. 1303, 13, 51 i dalje. te Omer ranik Akun pod jednakim naslovom u Islam Ansik/opedisi, 10. C. 1966, 10- 14. Taj posljednji koji predstavlja, koliko znam, i naj noviji rad o Sabitu, a u koj em. su na veliku prostoru izloeni tivot, rad i djela Sabitova, je posebno po tome, ho donosi popis njegovih rao dova ci naslova) sa naznakommjesta gdje se rukopisi nalaze te relativno obimnu biblia grafiju i rukopisnih radova o ovome knjievniku. Ipak u taj ' bibliografiji ne dostaju dva rada _. prikaza Rypkioa prvog djela o Sabitu, u' Cujre/u 1926. te K. Treimera na u Arhivu za arbonasku s/arinu, jezik i em%giju, Ill , Bed grad 1926, 243-46, gdje ima lijepih, novih misU o ovom pjesniku . Po izraenom sudu o Sabitu od je i F. Na!i muslimani u Turskoj drtavnoj up rov; i lIauc;, Poli/ika, Beograd, broj od 2.XI 1940. Iz onoga, je dosad napisano vidi se da je Sabit bio ploda.n, talentiran i ose bujan pisac- pjesnik. Iznad toliko drugih turskih pjesnika uzdie ga originalnost u obra-di i srazmjerna jezika {izostavljanje arapskih i perzijskih Osim glavnog djela Dh'alla, kompletnog zbornika pjesama sadraja i poetSke forme (tu je i 45 kronograma koji se odnose na vrijeme 1091 '" 1680 - 1124'" 1712), koji je u brojnim rukopisima (u samom Istanbulu ima ih blizu 40) , Ua samo po sebi .oovari koliko je ovaj pjesnik bio .raen, ostavio je i zasebne spjevove: Zafer-name ( Pjesma o pobjedi) , Edhem 1/ Huma (pripovijetka u pjesmi) , Berber- n'ame (Pjesma o berberu) , imena Hikayej Hoca Fesad i Donlu- Dere) te itnlTj Lays. Ostavio je i cjelo iz znanslvenog Hadisij erba 'in , terC/ji. le vt-/efsir; ( "Cetrdeset hadisa, prijevod i jedino djelo 'koje je pisano u prozC i to samo Na glas su Sabita iznijele dvije poeme! u Diva1lu.Miradtijja i te ZJ!,fCFl1anla Taj posljednji Sabitov spjev zasebnu panju. To je, utvrdio sam na osnovi sadri ne Zafername i savremenih komparativnih obavjehenja (Silahdar Tarili;, 11 , 440-45, i Tarilli Ra!id, ill , 67), ep o pbbjedi krimskog Gi raja (i krim skih Rusima i Poljacim.a na Krimu maja j juna 1689. Ima za historiju narodne knjievnosti srpskohrvatskog po tome UO je spjevan po uzoru muslimanske narodne epske pjesme i to, prema tome, pred stavlja nov, a starij i trag narodne epike u naoj zem1ji. Takav mogao sam iz vesti po pojavi ukrasQ.ih pridjeva, upravnih govora, epa (852 stiha) i.hladnog izlaganja u spjevu , a nadasve po na dlaku istom Wag.anju i gotovo kompoziciji cjeline, od uvoda (koji ni ovdje nema veze sa samim do zametka pjesme. Ep je,jo da nave dem valln podatak , Sabit i Podnio sultanu Selimu Giraju u Edreni u februaru 1690, ka.d tu se Selimove jedinice k!imskih Tatara vratile iz Makedonije i sa Kosova , 4 gdje su pobjede protiv jedinica generala Veteranija (bitka kod 1690. i dr) , koje su bile prodrle dolinom Morave i Vardara sve do Skoplja. U Bosni i Hercegovini. kao i II dubini TUrSke (pokazao sam) naj vie je bio iren njegov Divan. Na to ukazuju tri rukopisa toga djela i na ovom jedan se nalazio II biblioteci (vidi kasnije), a dva Su II Orijentalnoj zbirci JAZU II Zagrebu, rukopisi hr. 285 i 1060. Svi ti Sabitovi radovi , osim to Unaju vrijednost knjievnog spome-nika svoga doba, predstavljaju solidnu i zanimljivu kako za daljnja sa me Sabitove i vremena II kojem je on ivio i radio, tako, posebnO,"Za analizu kretanja turske knji evnosti. Sabitova poezija nastala je samog preporoda turske knjitevnosti i po svome dosta novih, proranih ne , predstavlja samo uvod u period moderne turske knjievnosti ( 1700- 1850) , nego slll ion korak u .nQv izraavanja, koji jc, .po.mjerilima e.tike, oye savremene, oza konjen tek u naSe vrijeme. Uza sva obiJja izljeva njegova duha, o njegovu ivot u znamo veoma malo, i svaki prilog u tome smislu predstavlja, mislim, kori st kako za bolje upozo navanje autora velikog opusa, tako i za samo osvjetljavanje kult urne historije naih naroda pod turskom upravom. Ono i glavno, Sto govori o Sabitu u ovom drugom pogledu , kazuje da je Sabit bio po struci i sluio kao muderis, mu/tija, kadIja i mulla, i to u viSe mjesta Rumelije i Anadola, pa i na Krimu, i da je zakJopio 3. evala 11 24 = 5. se ptembra 1712. godine u Istanbulu . je po turskim biografmla Sa/aiji i Sejltiji (a po i u uvodu u prijevod Mirad.ijjc) dao i podatak o Sabitovoj slubi u Sarajevu: naveo je, da je Sabit doao u Sarajevo za bosanskog muUu muharema II1 2=18- 27.VI 1700. i da je nakon godine premjeten u istome svojstvu u Konju , a je po tome, shvatio i napisao da je godine proveo na slubi u Sarajevu. I u naJno vljem radu o Sabitu , Uo ga je dao Omer Faruk Akun na navedenom mjestu, imaju krat kt a1i podaci o slubi ovoga il Sarajevu. Tu stoji da je Sabita imenovao za sarajevskog mullu ejhul- islam Seyyid Feyzullah umuharemu 1112 = juni/juJi 1700, to se priblino slae ,s na1azom, a u pogledu vremena njegove slube u Sarajevu navedeno je , da Sabit nije bio zadovoljan tekim prilikama u kojim se Saraie-vo nalo poslije razaranja u austrijsko- turskom ratu 1683- 1699. i daje umuharemu 111 3 = juni/juli 170 I , tek poslije godinu dana slubovanj a u Sarajevu, otiao s toga po-loaja i iz 'Bosne. sama da se nijedan od tih autora ne poziva na arhivaine izvore, ne daje uvjerenj e da su ti podaci pouzdani. Drugo, pisci se razilaze u pitanju koliko je Sabit bio u Sarajevu, i to mnogo, a to po Sebi predstavlja j' nepouzdanost i golu neodre u tome pitanju. 2. NOVI PODACI O SABlTOVQJ SLU1:BI U SARAJEVU U priliCi sam da unesem ndlO vie svjetla u vrijeme boravka i rada znamenitog pjesnika u Sarajevu. Osnovu za to predstavljaju novi izvori , i to jedan kaligrafski sti lizira-ni kronogram iz medl1lue u orijenta1noj .zbirci moje bibliOlCkc, zatim nekoliko doku-menata iz Zbornika bosanskih memorijala 1672- 1719. Abdullaha Drnilije (original TU-5 kopisa u biblioteci Turskog historijskog drutva II Ankari. a fotokopije u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine) te jedan dokumenat iz jednog sak- sidila u Gazi Husrevbegovoj (GH) biblioteci u Sarajevu. brojnim memorijalima Porti u Drnilijinu Zborniku naao sam i Ce tiri predstavke .(arza) !iCno Sabita II svojstvu saraj evskog kadije. Tri su datirane . od istoga lica kao sarajevskog kadije ima jedan arz j u saK-sidilu br. 131 u GH bibliote ci, datiran. Ti podnesci , koji se kasnij e posebno razmotriti , sadre ove da tu me kao vrijeme pisanja : reb. II 1112= 15- 24. IX 1700. - 8. zulhidel! 12 = '16. V 170l. - 16. ramazana 1113 = 14. II 1702. - 19. ramazana 1113= 17. 111 702. U svih pet dokumenata Sabit se potpisuje kao a/- kadi bi medine- i Bostla Saray. Samo ime u 'imzi (potpisu) u isprave glasi Sabit Alauddill. a u jednoj obrnu-to, Alauddi" Sabit. to ima da je kadija i pjesnik pisati svoje ime na dvojak Ni u jednom dokumentu nije njegov priimenak ali to ne dm'odi u sumnju identitet jer je Sabitovo dvojno ime dosta a, s druge strane, o slubovanju Sabita Alauddina u Sarajevu u ovo vrijeme govore i drugi, navedeni literarni navodi , nastali sasvim drugi.m osnovama. Uosta lom, i Abdulah Drnilija donio je jedan podalak iL.Tavno i u lome pogledu: uz jedan mahlar od ll. evala 111 2 = 2 1. III 1701.dao je na margini II Zbonriku pod svojim datu mom 13. Sevala J 112 = III 170 l . ovakfl.v svoj dopisak : ,.u vrijeme Sab,ita Alaudin-efendije. kadije u medini Saraj - Bosna, i potovanog vezira Halil - pae, muha-fiza Bosne" S,rollo 47 a. Tih pet novih dokumenata. koji predstavljaju i jedine poznale isprave to ih je Sabit pisao i. izdao kao saraje,vski kadija. osim to nedvosmisleno da je Sabit bio u slubi u Sarajevu. pokazuju sad i odredenije vrijeme nj egova slubovanja u ovome mjestu. u obzir samo ove izvore proizlazi sasvim odredeno da je Sa . bit slubovao u Sarajevu najmanje od 24. septembra 1700. do 17. februara 1702. , ukup no 16 mjeseci i 24 dana. Samo se po sebi razumije da izloeni dalurni ne moraju predstavljati pr vu donju i kraj nju gornju vremensku granku, jer je 10 samo ono vrijeme koje u ovoj prilici izvori. je. odrediti i ono u ko-jem je Sabit mogao raditi kao kadija u Sarajevu, a u tome pogledu daju nam putokaz sasvim spomeni Sabi tova prethodnika i sljednika na poloaju sarajevskog je. Neposredni prethodnik. na ovome poloaju bio je Ibrahim HaI/efi Vizevi. javlja sc u nekoliko prilika, a krajnj i dat um kad se spominje i I?otpisuje u Drnilijinu Zbornikuje. ste !abana l J J l = 22.1 - 1.11 1700.S1r.23. a. S druge strane, njegov sljednik iinenom Abdullah javlja se u vie isprava. a prvi put sredinom muharema 1114 = 7- 16.VJ 1702. Str. 23 b. Prema tome. Sabit bio je sarajevski kadija 1700-1702. u maksimalno .vremenu od 22. januara 1700. do 16. juna 1702. to bi ukupno iznosil o 2 godine, 4 mjeseca i 26 dana . prvi nalazi sa dati rani m spomenima Sabita kao sarajl:vJkog kadije Pokazu. ju da ne stoji navod turskog piscaO. F. Akuna(la.ie Sabif sluio u Sarajevu samogodj 6 nu dallo. Po sasvim dokumentarnom spomenu Sabitova prethodnika i sljednika pak proizlazi da se ne mote prihvatiti ni odnosno pisa-nje da je ovaj kadija bio na sl ubi II Sarajevu godine. Pokazano je i dokazano. da je Sabit bio kadija II Sarajevu noj mafIje 16 mjeseci i 24 dana , a Ilajvie 2 godine, 4 mjese-ca i 26 dana. U normalnim prilikama j okolnostima slubovanja. ako su onc bile takve, Sabit nije mogao sjediti II Sarajevu ni kroz navedeno vrijeme od 2 godine, 4 mjeseca i 26 dana. f':Saime . redovan i mandat jednog kadije trajao je dvije godine. a mogao se produiti po odluci $ejhut - islama samo iznimno. i to na zahtjev naroda, koji sc morao i obraz.loiti . Da je 10 tako bi valo ba II Sabitovo doha i II samome Sarajevu ima jedan primjer u Drnilijinu Zborniku, Krajem safe ra 1118 = 3- 12. juna 1706. saraj. Illuderis Abdullah (to je' autor Zbornika. Abdullah smijenjeni kadija Jusuf te ugledni sarajevski gradani Iejh HadU Hasan , Iejh Hasib i kjlt seyyid Abdulfeuah. mevlevija. napisali su mahzar Porti da se.tadanji sarajevski ka-dija Muhamed- Emin ostavi na Svom sadanjem poloaju jo due vrijeme (muddet i medid) . U predstavci se navodi da su poslije provale dumanina ( misli se na proval u i poharu Sarajeva Eugena Savoj skog 1697) saraj eVSke kadij e, koj e ovdje borave po dvije godine. ostajali bez prihoda, jer je narod osiromaio. i lada se zbog loga i navedeni kadija ovdje jako zaduio (pa je potrebno vrijeme da popravi svoju situaciju) . Sir. 27 b. Analogno pokazanoj praksi ni Sabil nije boravio u Sarajevu vie od dvije godi U svjetlu takvih postavki dobi va na navedeni podatak . da je Sabit doao u Sarajevo nmharema 111 2 = 18- 27. juna 1700, jer se otada do prvog poznatog spomena njegova sljednika Abdullaha. a to je Sred . muharema 111 4 = 7- 16. juna 1702. namiruj u dvije godi ne, dakako po bukvainom I dr t im da se taj dalum moe uleli kao osnovan i Njega na posredan na i O. F. Akun.koji je naveo. pokazao sam, da je Sabit imenovan sarajevskim kadijom u muharernu I t 12. U tome smislu' govori i jedan drugi zapis u kaligrafskoj medmui, Sabitu savremenog kaligrafa Mellmed- efe"dije. poznatog i pod imenom DeflerdaT koji je svoju medmuu , zapravo zbirku kaligrafije izradio reb. evela 1112 = 16. VIII _ 14.IX 1700. Zapis predstavlja kronogram upravo Sabitova dolaska u Sarajevo. dal je u kaligra'fskom izrazu, a glasi u prijevodu doslovno ovako : " Dolazak anina u medinu Sarajevo radi propisa naeg uvaenog gospodina (pao je) polovinom mjeseca safera hiljadu SlO dvanaeste godine od hid t reta Vjerqvjesnika' . MedimIla II orij. zbirci moje biblioteke. br. 242. Polovina mjeseca safe ra obuhvata drugu dekadu toga mjeseca i pada u vrijeme od 28. VI I do 6.VII I 1700. go dine. Zapis o vremenu nastupa Sabita na slubu u Sarajevu je vjerodostojan, jer je savre-men, a dao ga je koji je. cijenio Sabita kao knjievnika pa, po tome. smatrao potrebnim i kori snim da zabiljei njegov dolazak na slubu u Sarajevo, i to na jedan zaseban, gotovo Navedena dva datuma o Sabitovoj slubi u Sarajevu, muharema 11 12 - 18- 27. juna 1700. i ovaj iz savremene medtmue 28. VI I-6.VII I 1700, ne protive se jedan drugome, naprotiv. slau se i datum predstavlja, naime, vrijeme imenovanja (nasb). koje je izvdeno na Porti , u Istanbulu, to i O. F. Akun a zapis u Mehmed- efendijinoj mcdmui je datum njegova nastupa na dut nosI u Sarajevu, kako 10 doslovno i stoji u zapiSU (murur) Takva pOSlavka je, uzimaju 7 Spomen- upis o Sabitovd dolasku Sarajevo u medmui kallgnfa Mehmed - efcndije iz 1700. god. (faksi mil) u obzir potrebno vrijeme putovanja u ono doba, jedino i Treba, naime, znati da je u ono doba put od Istanbula do Sarajeva iznosio u hodu putnika ok6 trideset konaka , a to je i vrijeme koje popunjava onu daliranu od Sabilova imenova-nja do samog dolaska u Sarajevo. Sabit je neposredno prije nastupa na dunost u Saraje-vu bio na slubi mudcrisa i muftije u Tekirdagu (Rodoslo, u edrenskom vilajelu). pa i po tome je sasvim realno vrijeme od mitksimalno raspoloivih 48 dana od donoknja berata O imenovanju do stvarnog dolaska Sabitova u Sarajevo iz oblasti Edrene. To je vrijeme tim prihvatljivije ako se uzme u obzir, da se Sabil morao i spremiti za dug put i da je. moda, putovao i s porodicom, koja nije niukom mOgla biti pokretljiva onoliko koliko drugi putnici, pogotovo glasonoe. Te iste vremenske zakonitosti putovanja putnika i poUe Istanbula i Sa-raj eva moramo primijeniti i na razrjdenje Sabita sa poloaja sarajevskog kadije. II vidu to, a i da je kadija' Abdulah kao Sabitov sljednik najdalje u prvoj polovini (7- 16) juna 1702. preuzeo dunost od Sabita, proizlazi , daje u Istanbulu izvr-ena Sabitova smjena najdalje do maja J 702. taj datum sa sasvim datumom Imenovanja, uzimam ga zaokrueno, 6.VIII. 1700, proizilazi da je Sabit sarajevskog kadije mal/je od dvije godine, upravo maksimalno 22 mjeseca. Do loga istoga stava moe se i putem podataka o njegovu stvarnom boravku u Sara-jevu: ako se, po zapisu u medmui, uzme I . avgusta 1700. kao zaokruen datum Sabito-va preuzimanja dunosti II Sarajevu, a imamo poznal datum kad se javlja novi sar. kadija odnosno kad je sasvim sigumo-5abit bio ostavio taj poloaj , a to je, uzev!i datum zauk.ruteno sa 7. junom 1702, Opel vrijeme od dva mjeseca do namirenja pune dvije go. dine. Iz date analize proizlazi siguran podatak da je Sabit Alauddin imeno-van sarajevskiml::adijom u dekadi.juna 1700, a razrije!en najkasnije do maja 1702, zatim da je stvarno boravio u Sarajevu i vrio dutnost sarajevskog kadije na licu mjesta 8 .. od krajajuJa 1700. pa najdalje do 1702, u svakome najvie 22 mje-seca, ili, jo vrijeme koje je manje od 22 mjeseca, a vie od 18 i po mjeseci. pred sobom iznesene podatke, da je Sabit i teoretski i bio saraje vski kadija manje od 24 mjeseca. a i navedenu praksu , daje mandat kadije u nor-mal nom hodu slubovanja, barem II 10 doba, iznosio 24 mjeseca, sasvim opravdano je misliti da postoji osnov navoda turskog knjievnog O. F. Akuna. da Sabit ni je bio zadovoljan prilikama u Sarajevu i da je, po tome, bio razrijeSe n dunosti sarajev-skog kadije prije isteka normalnog mandata, a to pogolOvo moe bili po lome, Akun navodi kao razloge lome posljedice ratnih razaranja, koje su, stvarno, postoja-le jo u Sabitovo doba i u Sarajevu i u Bosnj 1 bile veoma teke. slubu saraj evskog kadije Sabit je obnaao i bosomkog millie. jer je te dvije funkcije ovdje obavljala jedna Kompetencije sarajevskog kadije kao bo-sanskog mulc nisu uopte i5traene , kao, uostalom, ni samo sudsko junosla-venskih oblasti pod turskorll vladavinom, za to ide ozbiljan prigovor naoj nauci , i za sad se moe na osnovu podataka kojim raspolaem, samo lo, da je poloaj sarajevskog kadije kao bosanskog mulle predstavljao najvii rang (prvi i drugi razred) cjelokupnog korpusa sudaca. Iz raspoloivih dokumenata u Drnilijinu Zborniku vidi se , da su rang l11ulaluka imali nJf junoslave nskom kom 18. jo samo Beograd. a u evropskom dijelu Turske Carevine, upra-vo u orta-kalli Rumelije jo Edrefla. Ploviv (FWbe) i Sofija (raspiS .ej hul - islama o dis-ciplini u mullamaEdrene , Plovdiva, Sofije , Beograda i Sarajeva iz god . 111 8:; 1706/ 07) SIr. 32 O. Cini se, da sc kompetencija sarajevskog kadije kao bosanskog mulle, tj . vrhov-nog kadije Bos. ajaleta protezala u prvome redu na davanje milj enja, arzova Porti u onim potrebama koje su se odnosile na cio aj alet i podnosil e ispred naroda ze m-lje. U Drniliji nu Zbomiku bosanskih memorijala upadljive su preds tavke , upravo obav-jetenja takvog obima, a i onog, gdje se radi o inter1!sima pojedinih krajeva koji nisu spa-dali u sarajevski ostaje nerazumljiva pojava u dokumentima u Drnilijinu Zbomiku. to se javlja sarajevski kadija odnosno bosanski mulla kao brojnih' rjeenja koj a se odnose na sa teritorija drugih kadiluka.u Dosn i i Hercegovini. Ima indicija. da se u ovome teritorijalnom okviru nadlenost sarajevskog kadije odnos no bos. mulle odnosila i na prijedloge Porti o izmjenama na poloaj ima kadija pojedinih kadiluka u Bos. ajaletu , iako su, vidi se sasvim odredeno, takve prijedloge davali jo sami bosanski veziri il i uglednici zemlje neovisno od sarajevskog kaJije kao bos. mune. Jedan takav primjer postoji u samome Drnilij inu Zbomikll upravo u Sabitovo Sire vrijeme . a odnosi se na mjesto kadije kadiluka Nevesinje sa Stocem: saraj. kadija Mehmed reb. I 1107 = IO- 19.X 1695 .. izvjehava Par tu. da je umro dt>tadanji "mutesarif' kadiluka Nevesinje sa Stocem Mostarac Kotlo (Mostari Kotl evi) J-1 asan-cfendija i predla2.e da se na to mjesto postavi muderis Sulejman (Isa-zade) , razrijdeni (infisal) muderi s sa 40 dnevne Str. 19 b. Sarajevski kadija nije se potpisivao, barem u meni poznatim izvorima, i kao muli a ajalela. A da je to ipak bilo tako, kao i to. da je sarajeVSki kadija. odnosno muli a jednog vilajeta morao i[llati najvie obrazovanje u Carstvu , pokazuju sli- primjeri : arzom (prijedlogom) od abana IIII = krajem januara 1700. sara-jevski kadija Ibrahitv lianefi , se iz potpisa, dao je Porti prijedlog da se Abdullah Drniljja (autor Zbornika bos. memorijala) postavi za muderisa na med resi u Sarajevu, a sam Abdullah Drnilija kao autor Zbornika stavio je dopisak na 9 l vrhu akta, da mu je taj arz blagoizvolio napisati i poslati bosanski milila ( Bosl1'l mllli(J.\i J umrli i Bogom oproteni Ibrahim- efendija Vizevi. SIr. 23 a. Godine 1119'" 1707 / ti. beogradska ulema i napisaJi su i poslaJi Porti mahzar. i ovoga pUl:.! lJ ko rist Abdullaha Omilije: predlau, da se mjesto sadanjeg beogradskog kadije zade Mehmedefendije, kad on ode, ustupi muderisu Abdullahu Drniliji i da mu se na taj dade beogradski mullaluk (Beligrati.mclllelli),ycli). SIr. 29 Q. U jednom drugom mahzaru iz 112 J = 1709/ 10. ili oko toga doba sc, da je Abdullah zavrSio med resu sahna (sa/m i'libar;"da medresesij i da ima stepen mulle (mevlcviyyet pay es;) te se predlae da mu . se dadne gdje sl uba u loj Sir. 32 o. J sam Ab dullah Drnili ja kao sarajevski muderis ll . dum. II. 11 25 = 5. VII 17 13. moli Portu da mu ' se dodijeli sluba sarajevskog kadije i pri tom daje zavrio medresu sa stepenom salma. Foto strana 129. I beogradsk.i muhafiz Ahmed - paa je 8 zilkade 11 28 = 24 .X 17 16. predloio Porti da se Abdullah Dr:nilija postavi na I>oloaj sarajevskog ili beogradskog mulle, koje od tih mjesta bude upranjeno, i pri tOllle istakao. da Abdullah Drnglija ima medresu ranfla. Fato strat/o 148. ekskurs u primjere sudskih prilika u l1usni dat je s posebnom namje rom da se posredno osvijetli i Status samoga velikog duhovnog stvaraoca Sabita kao kadi je i muHe. Proizlazi . prvo, da je poloaj svi h kadija. pa tako i samoga Sabita kao sluhe-nika te vrste bio gotovo jadan i prvo, nigdje i nikad. dok su bili II toj slu bi, nisu imali ni morali su se se ljakati. a time i svake dvije godine, i to pod llYjetom, ako je gdje bilo slobodno mjesto, jer je bilo dos ta i obr-nutih te, drugo, da prihodi kadijski nikad nisu bili stah'i i sigu rni, ovisili Su od kadiluka (broja materijalne moci, i razvijenosti odnosa u kadiluku. ukratko od broja i vrste sudskih intervencija. Usljed toga su, pojedine kad ije bilo bilo otvoreno dolazili u priliku. da ru-ke u d2ep odnosno da uzimaju viSe od onoga to je Se riat i ferman propisao. I iz Sabitova vreme na i onog kasnijeg doba mi je vic narodnih tubi Porti kako kadija jednog kadiluka uzima za rasprave na sudu taksu od propisane. ili hoda po selu. tjera da se raspravlja o diobi ostavine umrlog i kad to nasljednici ne trae, ili prosto izmilja i trai posebne u svoju korist , za koje nema osnova ni po kOkJn fermanu. I jedan o samoga Sabi ta: iz dokumenata je vidljivo da je mjesto kadije II rangu mune moglo dobi.t i samo lice koje je zavrSilo najvie nJuke II drtavi. pa posredno tome. da je i sam Sabit diplomirao na Fatihovol1l ili Sulej .fa/mu ili na njihovim depandansi ma (ml/sile; sa/m) ti Istanbulu . S obzirom na visok stepen Sabitovih duhovnih vrjednota tn se moglo samo po sebi i a sada se. evo. i dokumentarniIll puteni. barem, po sredno, i 3. SABIT O PRILIKAMA U SARAJEVU I nOSNI Ako su poloaj i egzistencija kadija bili , kao UA sam naveo. nezavidni, ondaje sam Sabit u toj nezavidnosti, u Sarajevu. bio, sigurno, jo u slabijim prilikama . Bilo je tO veOma nestalno vrijeme. prve godine poslije st ranog bet ko- turskog rata 1683- 1699, i dani kad su sc uvijek i vidjela i u samom Sarajevu koja je ostavio princ Eugen Savojski 1697. godine ivim og. 10 nj em doslovno cio ovaj grad . Sabi t je ovdj e zatekao stanovnil tvo uasno rao tom. kugom, gladu i drugim vrstama neimatine i koje sc. makar i takvo. tck na i zgarina i ih kako tako obnavljati. Zatekao je i nenormalne odnose u sa mom dru$tvu bilo da se grijele o norme zakona ili o ponabnje prema komlija ma. Upravo takve prilike ogledaju se i u dokumentima koje je Sabit pisao i potpisivao. Evo i sadrtaja tih dokumenata. iz navedenog nedatiranog njegovog arza vidi se nenormalno stanj e u drut-vu. nad 'kojim se Sabit i kao kadija i kao nosilac knj ievnih vizija sigurno snebivao, U nedavnoj provali kaura. veli se u predstavci , izgorjela je i damija II hadt.i-Nesuhovoj mahali Ina periferiji grada. na a i sama mahala. pa sc stanovni Uvo .,nalazil o. kako je ko znao. mogao i umi o, Imam te damije i, ujedno. dema tski muh tar hadU Ahmed Pokro (Pokro- zade)poslije katastrofalnog potara nalao je u Mokrom kraj Sarajeva, Primio je imamsktl dunos t dlemala Mokro i. zbog tdkih prilika u Sarajevu nije se na pogorj ela ognjilte. ako je i bio i Clan i mulu ar mahale. U se stanovniltvo mahale kako- tako snalio i do dvij e i pol godine poslije katastrofe uspjelo nanovo izgradi ti. ostalim. popaljeni mahalski mescl id, Tada su mahalja ni, sasvim korektno. zatraili da sc njihov stari imam vrati na dunost . jer je bila oskudi ca i u toj vrsti ljudi. Pokro je ponudu i poziv odbio. pa su predstavnici mal\3Je odnosno damijskog dema tadolli na Sabitu Alauddinu . izloili mu sve to i tako i jo optu.ili Pokru. da je I nepoUen i (fasik ve fadi r) i da je demat nekoli ko puta teglio ltetu zbog njega, U takvoj prilici Ij u di nisu ir.l ali drugog rjeenja. nego zatraili da sc mijenja berat. odnosno da se h3d2i Ahmed Pokro smijeni , jer je jol uvijek bio formalno imam beratlija tc damije. a na njegovo mjesto da sc postavi drugi njihov mahaljanin Salill - Itallfo. sili Mllstaj1l1. za ko jegjoi istakoe, da zadovoljava njihove elje i potrebe, Kadija Sabi t regis trirao je taj prihvatio zahtj ev mahaljana i dao svoj arz Porti da se stvar rijdi kako je predlol.eno. Drni!lijin zbornik. 24 a. U drugom dokumentu. a to je an pisan reb. II 111 2 = 15- 24 .1X 1700, Sabit kao sarajevski kadija intervenira za defterdara Bosanskog vil ajeta efendiju ovako: defterdar je. sc najprije. u zajednici sa ca rskim komesarom (veki!) I.a pit anja Ibraltim- c!clldijom ispred turskih vlasti i drave u preuzimanju gradova i palanki II Bosanskom vilajetu koje su Nijemci vratili caru. a taj rad trajao je od sredine zilkade IIII = J O. IV - 9. V 1700. do sredine reb. 111 2 = 26. VIII - 4 . IX 1700. 0 0 zavric tka poslova ut vrdi va nj a dravne granice defterdar je. prema spisku koji je i muhurlejisan . imao trolkova l to za sebe. l to la svoju pratnju u iznosu od 945 esedi groa. Te trokove podmirio je iz svoj ih sredstava nije dobi o od svoje redovne slube nijedne zrna, paje na taj potpu no obmanut , prevaren (kull i magdur olmagil e). Kadija Sabi t Alauddin, izrazivi i pOlvr- navedeno, daje prijedlog Porti , da se nadoknade tro$kovi teft etdaru, Str. 22 a. Dana 8. ziUtide 111 2 = 16. maja 1701. Sabi t je rjeiavao pitanje formiranja vojnog garnizona u rangu oga/u faJ u kao prevent ive za sigurnos t putnika i obranu onih strana od eventualnog novog napada naprijatelja. Pred Sabitolll , sigurno kao II bos. mullom, dao je izjavu Bajramaga, sin Ibrahimov, da se prima poloaja age novog odjela (farisan-i dedid) u gradu (ka]'a) i obaveze da izgradi kove te iskopa rovove (hendeke) du Save od skele do uta Tolisc. Sabit je, re- tu izjavu, dao i svoj potpis na vrh u teksta: Sabit Alauddin . kadija u Sarajevu. Spk s/dM II CH biblioteci br. I JI. 194- 95. 16. ramazana 111 3 = 14.11 1702. Sabit je pisao i poslao Porti arL u vezi neuobi poslovanja mutevelije Skender- paina vakufa u Sarajevu. kao posljedice prilika koje je donio rat i provala princa Eugena Savojskog 1697: Ahmed, sin Salihov, poznat i pod imenom RedtebboIa- oglu damadi. u svojstvu mutevelIije navedenog vaku-fa. s od 5 dnevno, podig:i.O je zakupninu poslovnih objekata ovoga vakuf! preko iznosa zapisanih u carskim defterima. Pored toga all vakufsku imovinu koristi i za svoje osobne potrebe i na laj vakuf potkrada upropa! lava Tako su na sudu pred Sabitom Alauddinorn iznijeli pouzdani ljudi pa i sami zakupnici vakufskih objekata i do dali , da je 'lluteveIlija upravo !lezasit u navedenoj raboti. Zatraili su, da sc on skine s poloaja i na taj zauStavi narodu, a da se na to mjesto po sagl asnosti postavi kao novi mutevelija Ali- italiJa. sin Ahmedov. Sabit Alaudd in je uvaio taj iskaz i prijedlog. iznio ga doslovno POrli i predloio da se Ahmed sa dunosti ski ne, a novi berat da se dadne Ali- halifi. Dmiflijin Zbornik, 2J b. U petom. posljednjem dokumentu. Sabitovu iJumIl i anll od 19. ramazana 1113 = -17 . 111 702. vide se teke druU\'ene prilike i kriminalitet. koji je u svoju mreu uvukao i ljude od vlasti. i muko i ensko s mah.zarom Sa.bitu na sud i zatrailo ferman da se izvri potjera i uhvate dvojica tekih varalica: bivSi kadija MIIS/afa jer je od naroda izmfdio 1551 i pol esedigr, U 10111 dodatku sadrana je progresivna ideja o potrebi pisanja i prenoknja duhovnog blaga na narodnom jeziku, podupr ta uvjerenjem da i evlije Kur' an na narodni m jezicima, Uovic, da je vje rovjesnik Muhamed prenosio prethoonih Boj ih poslanika na Svom (arapskom) jeziku tc da jc naredio Sejhi- Ekberu da napiI! Fusus i iznese ga narodu II je implicirana zapovijesl.da se Fusus li ri na narodnom jeziku. Stvar jc utoliko ako se zna da se II vrijeme kada je Bonj ak ivio (umro 1644.) nije pisalo na naem maternjem jeziku nego su si novi Il a tl u nj e Jugoslavije pisali jezikom na kome su stj ecali obrazovanje : latinskom. arapskom, staroslavenskom i turskom. Uo se odral o do dana s obzi rom na dok-torske disertacije koje se uvijek na jeziku Katedri na koj ima sc brane, npr. engleski. francuski . ruskj i st. Sto se Kaside ( poeme) , kako se naz iva pjesma po jednom od 16 mctrova s rimom mi kraju st iha , je spjevao u metru Hezed, s rimom Ila slovo " i" a broj i J05 st ihova (210 distih- bej tova) i je u pohvalu Fususa, u obranu 'sejhi -Ekbcra, o stupnjevima duhovnog uzdizanja koje vodi spoznaj i Boga, da njeno razumijevanje pretpostavlj a stanovito tesavvu fsko- tari katsko predznanje i za osobe koje znaj u ilirski jezik, neophodno je ukazati bar na neke karak-teri stike tog znanja. U kasidu vrl o vjeSto su utka ne vrli nske odlike , da rova-ne Bojim poslanicima, iskazane u jednoj mudrosti) i to tenninima koje je teko doslovno prevesti. Stoga je u cilju boljeg razumijevanja prijevoda kaside neophodno upozoriti na Men- aref dersi i Sej ri suluk, literarna t)Kairo, E1 - Amirc, 1873-4. 2 1 . I :t. MEN- AREF DER$I Men- aref dersi (predavanj e o spoznaji) odnosi se na poznato tesavvufsko na- hadis ranijih pejgambera, koje glasi: Men arefe nefsehu fekad arefe rabbehu. to - Ko je spoznao svoju duu (sebe), spoznao je i svoga Gospodara (80ga). Doiv-ljavanj e i proivljavanje tih spoznaja , te uitak koji se u tome odvijaju se kroz proces Sedam mekama (boravita) , odnOSilO Sedam faza (Alvar). kroz koje prolazi dua na putu (tarik) spoznaje Boga (mari fetu ll ah) i priblizavanja Bogu (tekarrub ilallah) . Kroz spoznaju , dua se pribliava i zalj ubljeno sve blie i bli e Bogu. Ruh - duh. Ners - dusa. Ka1b - srce i Akl - in telekt. su subjekti u spoz naji Boga unu tranj i lik oni su nae JA. I koliko spozna svoje JA toliko si spoznao i Gospodara 130ga. Duh i Dua nije posve iSlo. Duh je bil u a dua je poj ava biti pred um nom spoznajom. nevidljive spoznaje idu preko srca i duhovnih organa Srca, a vidljive spoznaje mogu se ostvari ti i preko osjelila. U obadva prisutan je i Akl (intelek t, razum. svij est). Za Sedam mekama, odnosno faza. postoje imena. s razlikama u kao IO su npr. duh i dua. ' Mekamati- seb' aje ranija tabela mekama , a Alv\j.ri seb'aje kasni-ja tabela faza . Mekamal i se b'a I. Tevhid- uI - eral 2. Tevhid- us- sirat 3. Tevhid- uz- Zat 4. El- Dem'u 5. Hadretul - De m' i 6. De m'-ul-Dem'j 7. Ehadijjct- ul- Dem'i Atvari seb 'a Nef si emmare, Nefsi [evvame. Nef si mulliime, Nef si mUI meinne, Nefsi radijje, Nef si merdijje, Nefsi safije Arapsko prednjih imena prelo je u perzijski i turski jezik kao arebizmi , pa se i ne prevodi , aji je u konstrukciji pravilima perzij-skog jezika (l zafet) to su primili i Turci. .U prvoj tabeli, u tri prva mekama, zajednit:ka je "Tevhid" , a u poslj ednj a mekama, je " Dem' '' . U drogoj tabeli "Nefs" vidimo u svih sedam mekama. Tevhid. de m' (at) i nefs su turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Nazive mekama (faza) prevoditi , nego ih kazati, na kratak opis-no. L nestajanje tvoga djelovanja u Bojem djelu , 2, nestajanje tvojih atributa u Bojim atributima, 3. nestajanje tvog u Bojem 4. vi dj eti postojanje Boga prije nego sebe, 5. vi dj eti pos toj anj e sebe pa onda Boga, 6. vidjet j postoj anj e i 130ga i sebe zajedno, 7. vidjeti pos tojanj e Boga iza nestanka sebe. Prva tri mekama predstavljaj u Fena- fiJlah , a posljednja Beka-billah . Prvi se temelje na 19. ajetu 96. kur'anske sure, posljednja glasi " VAKTERIB" , to " I priblii se {Bogu)". Poslj ednja me kanl a temelje se 22 na 8. i 9. ajelU S3. sure koji glase: "Summe dena, fe-tedella, fe kane kabe kavsejni. ev edna", IO " A onda sc pribliio (4) , i spustio (S). paje bio kolik dva luka (blizu kao dvije trepavice (6), ili joo blie (7). Prijelaz iz mckama u mekam nije po naobrazbi ili stau II tarikatu, ne-go po spoznaji o Bogu, o blizini Bogu, o milosti Bojoj i Ij l! bavi , u krugovima: c ri at. tarikat , hakikat , marifet. U mekamu zavrlava se period pribliavanja Bogu, to je Devriakre bijjet. Cetiri mckama pribliavanja zovu se i ovim imenima: K urbi feraid (Obavezno pribliavanje), Meratib (Basamaci i Dtenani- Erbe'a (Cetiri srca), , Ce lvrti mekam u mikatu ie kao sedda II namazu, jer kad sc izvrli sedda. zavden je jedan reka t namaza. pa se stupa na drugI rekat. Kad se u tankatu zavrSI pribli tavanje. onda nastupa usavravanje: Devri - ekmelijjet . ili Kurbi - Nevafi1 (Neobavezno pribli avanje), Za prelaz u peli mekam treba .ejh, zbog dezbe koja ljude moe i zavesti. Kad Srce pos tane za prijem duhovnih spoznaja. ono postaj e kao magneti zirano od Bogu. Oezba moe biti o tvorena i zatvorena. Oezbe, (ot varena dtezba) je poeljnija, Preko dezbe se prejjvljava kur'anski aje t : Ve ma remejte iz remejte velakinnaUahe rema, Muhamedu A.S. povodom Hidret3 u Medinu. Na estom mekamu postie se osposobljenj e za irSad (mudid) i zadatak slube ej ha. Sejh je i u tarikatu, Sedmi mekam je dar od Boga odabranim robovi ma i istinsko nasljedstvo Starjdinstva u vjeri. Samo osobe koje su u volji Muhammedu postignu kao dar ovaj mekam. To su stvarni nasljednici pejgambera u pitanjima vjere i istina. Menaref deni je kao more, a ili pe ro su kao iglene uice, I koli ko moe zahvat iti morske vode od igle, toliko i moe kazati ili napisati o moru znanja i spoznaja o Bogu. Na ovom putu, je ljubav a je utnja. Poljubi u ruku ljubavi i budi nijem. ali se trudi da i da se odgoj i!. Ne dopusti da vrijeme trom u beskorisnom. U razradivanju teme o SpOznaj i sebe i Boga sl ue nam za primjere: Sunce i dan, duh i tij elo, usijano eljezo i od t eljeza, more i morski valovi, jedan i nula ( 1-0) i Znati . i biti (bil mek, gormek i olmak) predstavlja putanju tarikata koju objdnjava cj h. (Iz poeme " Tuhfa" od Sejh- Selim- Sami- efe ndije. Ruko piS na kod Sejh- Hadti- Haf'iz- Fahri efcndije Ilyaza u Uvjeti Za i znakovi !ejha Kod izbora treba pazitI na ove uvj cte: I. da poznaje vjeru. 2. dD je spoznao Uzviknog Doga, 3. da poznaje me todiku duhovnog uzgajanja (inad) i 4. da je ovlaten od svog ej ha na inad. Znakovi po kojima se poznaj e ejh koji slijedi Pejgambera jesu: - da osje tiS zadovoljstvo i mir kad s nj im razgovara. 23 - da mu je razgovor O spoznaji Boga i dobrim djelima (hajr) i - da jedno govori i pred tobom i za tobom. (Iz knjige " Istine o tesavvufu" od Sej h- Abdul- Kadir-efendije- 1sa. Haleb (Sirija) 1964), b. SEYRt- SUlUK Scyr- putovanje, sefer - pohod i slova kao tcsavvufsko tari -katski termini Ila putu pribliavanja Bogu i spoznaji Boga. Svaki ovaj termin ima svoju nijansu razlike u a onda prirodno i u U teoriji tesavvufa to je gru-pa (bab) pod imenom "Slova i Termin Seyci suluk je sintagma Seyr iSuluk (Seyrisuluk) i slovi danas kao najadekvatniji naziv za tasavvufsko-tarikatske pojmove pribliavanja Bogu (Te-karrub i1ellah) i spoznaja Boga (Marifemllah) . Sejrisuluk ima stupnja ili dionice puta, i to: I. Seyr i1al1ah - put do (spoznaje) Boga, 2. Seyr fi1lah - put u (spoznaji) Boga, 3. Seyr meallah - put sa (spoznajom) Boga i 4. ani1lah - put od (spoznaje) Boga. - Seyr iloUa". Covjek kao da se budi iz sna utonulosti i neznanja, te eli i trai da se priblii Bogu i da spozna Boga . On u Srcu lj ubav prema Bogu i spoznaj e da je on samo silni atom u odnosu na postojanje Apsolutnog Gospodara Stvo-ritelja Boga, d. S. Covjckovo postojanje se utapa i nestaje ga u Bojem postojanju. To je individualno nestajanje u Apsolutnom postojanju. - Seyr fillah Kroz to utapanje i nestajanje srce postaje i odbacu-je negativna svojstva, a kili se samo lijepim svojstvima i postaje stvarno dobar. Pod dje-lovanjem lijepih Bojih imena posmatra svijet i ulazi u kosmos s ve- o Bogu i se blie Bogu. - Seyr meallah U svemu to ga okruuje zapaa i prisutnos t Boga i Jedinstvo Boje. U srcu nit koja ga povezuje s Bogom. utapa se i nestaje u postojanju Boga, svjesno i zadovoljno. - Seyr anilIa". Kad je spoznao Boga i kroz tu spoznaju pribliio se Bo-gu, on sad i u Mnotvu vidi Jedinstvo. Postao je podoban i sposoban, usavren je da dje-luje ljudima kao mUl'id i ukazuje im pravi put. Sree je toliko da slu-i kao ogledalo Ila kojem se pokazuju refleksi i odbljesci slika iz duhovnog t ivota. To je ujedno i manifestacija blizine Bogu. (Osmanli Tarih Dcyimleri ve Terimleri Sozlugu. Meluned Zeki Pakalin. istan-bul 1955. Maarif Basimevi). U sej ri suluku arapske ila,'fi. mea i an, po svojoj upot rebi pred imenom Allah, obuhvataju sve mekame (faze) iz Men- aref dersa. 24 e) PRIJEVOD POEME Iz "' def/ti/No ", ''Daholli Milosti mg" pustiJe jedall dajak, ' jlfore Slavlja ", izbaci na obaill jedon dragulj munia, Divan li je Oceall dubina /l ema dila, DiVilO fi je morc ''Oil je [ SI;1I0 ,. bez i kraja. Iz rose morskih talasa .H'e dobi svo; dar. Kud valovi Ocealla zopljusl/ule morsku obalu. Ako le telja za "Jedinsll'om" iz "MIloItra ", poslu/aj. da fi kalem stazu toga puta. Radi ''Skrivene Riznice ", kad Bog o/vari kapiju, 011 prvo stvori SVIJct, a poslije lOga Od ljudskog roda odabra poslollik.e - Pejgambere, i svakom /Iapose pokl olli dar. Dar svakog pejgambera je iz Mllhammedol'o dul/a, ali floziv; tih dorOI'o iziskuju" pravce. PosijedlIji ,'cliki el/lija. Anka ptica zapada. Se;"" Ekber, svjetlo tarkog SUlica, I Slilla sa I stoka. Donese u Fususu mudre izreke u!itaka, darova pejgamben'ma, koj; iz (Muilammedova) izvora uzimaju vOOu ( bitak, postanak). Pojedi"i pejgamberi predstavljaju snage iz Mllltammedol'a duhovnog lika, kao flO IIj'el o okuplja ljudske ljel esne snage. Ta svaka duhovIla s"aga predstavlja jednu savrleIlasl, a le sl'e sovrlellosli iz "Skupa jedi lIica " ( Dtem 'i- Ferdalli). Sili pejgamberi Sit pojedine pojave savrlellSn'a iz ''Skupo ", oll i slllJOPur stepellica koje su povczalle u "Skupu razlika" ( Dtem 'i- Fllrka"i j. Za savrfelIsrva "Skupa Bica " ,JOtpun; model je MI/hammed, lIjegoI' je. dakle, pokazi valIje slllplljeva fih Sal'f'$cllstal'a. Mul/amll/edova dufa okuplja due svih pejgambera, 011 je OSI/OI'lIi i kamel/ temeljac poslojal/ja. "Skup skupova" " ''SlIIpfJl/j od dva fil ko "je laj lik, te lIIiet i dio visokilt pejgamberskih utitaka. Sa savnel/oslima pejgambera treba i sebe Ilsovrlavati. pa da iz skupa Ilspije! dobit; od Boga dal'. Eto, kao prvo, otac Adem Zllao je sva imena, a li s; si", pa budi "osijedI/ik, duo A zalim, ako II l ebi imadIIc itol'a ura"ja, bez sumnje "ada/lIljivati duhov1JO zamrla srca. 25 26 lj slavljcnju Boga. Mu sve nedostatke. ako bude! kao Nuit, Ile mote fi lIofkoditi fli potop. od ollih koji Bogu prispodabJjaj u lik. U blafellSfV;ltw. ako se uzdigl/d do neba, kao Idris, bice! IUl vrhu svelosti i sjati kOD tarko SUlice. Kao Halila (I brahim) ako le svjer/o Jedinstva pripremi (odgoji), da s; imam, stavice I; se IUl glavu krotio od slIjeIla. Ako budef pokoran /slini/om. olloko is/inski kao I shuk. fi I'r/O jasIlo lajIID kurbana. II sow; priblitavQlljo Bogll . Uzdigli; se Ila visok stupanj kao Ismail, da pred Bot j im prijesto/jem lladei pocasl i zadovolje"je. U duhovnosti. kad Ivoje oko Ile bllde vidjel o drugo (osim Njega), osjetite! vjctar Milostivog kao starac iz Ken 'oI/a (Jakub). l uadi srce iz jame prirode kao Jusuf, M mis/rskog raptera li poSlati su/tall svjctla. Ako ti bude jedilIStvo Ollako kao fludu, vidjece! da su i sve,tivotinje no pravom pI/fil, Na stupnju otvaralIjo (osvajanja)" u tebe kao kod Saliha. ako budu ongoiol'one i tnld, Sile karavane. Kao kod Suajba. oko ti budu spoznaje. Ilaganje poslova ti pruvit!" o i po i po Zbog da ti sprijeb! zlo, oko se obrati! Bogu. Bite! kao Lur. nosilac slike i izvor spoznaje. A ko o sudbini budei Upolllot kao Uzejr. (jelesnu smrt sam htjet; j gl edf/t; je s ulitkom. A ko se u tvom srcu pojavi Mesihova (I sa-pejgamber) (ajIlo ,. dahovi. se '10 nebo i zvijezdu Vellero. Ako u n'om srcu zablista mudrost milosti, pokorni biti tvojim zapoIIijedimo i carevi kao Sulejmall. U sudova o postojanju. ako Lude sudrog svakog ti Ila uho dopirati pjev ptica stvumih ist ina. U jOl urri" i ri be pn'rode, ako bude! disao kao JUlIUS, zanosan uitak i sve crne brige ti otpasti. Ako f udi! za skrivenosti (gujb). posmatraj h/jubovlI strplj i vost. jer so strpljelljem bolna srca Ilalaze sebi lijek. Do ve/ibne oko se uspll ef kao Jahja. zrake lj epot e sve niti sputavanja. Ako do stupI/ja odakle se upravlja. kao Zekerijo. vidjde! Ila karti ovozemaljske prolaurosti. U ako bude! drog II Josu, i ljudi dulla i ljudi tijela drugovanje s l obom. (j I stini ljepole jedinslva utilak dobrotilIstva, Ako imadne! Lukmallov ut irak mudrog predot(1lJanja, U tajI/ama starjeIinsH'a ako budd skrivelli flaruf/ , tvoje zaslupst vo ljudima kao dul a, Srce se utopiti i IJestat; II pojavi sl'jetlo, oko mu mage bude paslir kao Musa, Ako tf srce bude prazno od drugog kao kod Halida, tebi te se ljudi i im svako dobro, Na stupnju " FerdiJiet " (Jedan jedilli) trebo do ulopiI svoje postojo" je, li se iz AJuhommedovo duha jedno skrivelIo taj ila, Zbri/i konture lick i h Il emD, nek ne OStDIlI! bitDk, iz IdelIIiIera do se pokaie Diem 'i - Hak kon; (Srvomi skup), suvrSelli model za sile slike imenima i arn'butima, "Houet-ulDiem'" ( Uzviseni skupJ 110 kome nema odlIojolIja, brano koja sl oji izmedu dva skupa i Si1kupfja i h (DIem itl - Dtem 'jj , jedan je skup gospodarski, a drugi skup je robovsk;. Sa prizorom lakvog skupa Ilastaje s{J;ar spoUlaje (mari/et ), da iz Jedinst va iZllim i teku daTOIIi spoznaja iZllollja. Motemo da je po em; ovih skupova sastalIljetI ; Fusus, da se prikoie proces. kako je Isti"it; st vorio svemir. Iz Mora Milosti izlijevaju se rijeke dragulja (Fess), i svakog dal/ose biserje njegallill istilIo. Srce evlija su bazeni darova iz lih mora, a iz prel eko le vode napajaju se tedilO srca. Srce t ija j e "utri lIO kao sode/ podobno je da iz oblaka darol'O primi II sebe ta Ulanja i spoznaie. Na svaki dragulj ugravi rono ic njegovo s oznakom da pripada StupIIju skupa Ova zf/ania ne mogu pojmit i misli ljudi od prohtieva, a do I/jih Ile dO(Jint ni poimanio teoretika, Nego alla zablistaiu u srcima kOia su oSI,ijerljello. {XJjovljuju se neposredno, dobivaniem botanskih Njima odgoJ'ora srce kOj e bude praUlO od drugih slika, ove pamcti do niih ne dopiru. bio taj jJi obrazOlIan, I z oblaka Botie dobrote padaiu kao kiJa Iljegov; darovi, Ali, gdje su srco. kao sade/. do i h prime?! Uzdigrri se II visoki sl'iier. stanio savdeni". nemoj stanio mutel:a sa stanjima teno. Da vidi! i do soZllaI. lebe je Bog zalO stvorio, svoj vid bistrim da vidi! u sreu Dr.agog Boga, 27 28 Ostav; ljubov za dntgim stvarima i trati samo Njega. SIrasti i treba izbaciti ;z srca. gdje treba da sc pojalI; On Svako stvorenje koje sluti za vezu /slinito",. predstavlja za stl /orenja dokazani dokumenat I stinirog. Njihove glave spOI'aju Ila stran; Boiamn'o. ako Ila njih baci! komen, l ofe ,. IlcprijolcJjsrvo. Slike ovog pro/azt/og svijeta l e oholim. pa ljudima pripisuj'e nevjerstvo i nepokorol1onje. OI/ima koji su u SIIije11l Jedinstva postigli bliz il/u Istin i, rekli su: raskoinik. bezvjerac ili krivovjerac. O"om srCII koje je za dar Bot j; dobilo boju JedimllY1, ako mil popije! krv;, zlIbi ti oSjelili. da je 10 meso OlrOVIIO. Ako se {Jovede! za dn/gima" potI/e! /lapadati o(/abr(JlI;ke. :.Jm sebe baciti II vafru, flO se IlolIjih nabacuje!. S 101im mislima, zar mate srce IstilIu ? Ne. to je daleko. s takvim otima tJ'oja duto Ile mate vidjeti lice Drage (8 0ga). srce kako i Irag ljubavi Hotje. kad ga sa svih strana okm t llje neprijateljstvo strosli. SIalIjo $OvrJe,ii/t Ile IJOstitu se preko igrarija. Ilije 10 ni tel/sko igranje a lli djetja igra. Osim pribli!avol/jo Bogu olli nemaju dn/ge telje flO ovom svijeIII. oIlasvjeISke JlIlrije im i ne prolaze kroz glavu. telja za solufimo.-benol'imo i '"InJama, sofiji i u ',olvetu (osami) jadnik on. kad uspjeti da se sabere i sko" cetllriJe. Savne"i su proJIi Jure"i svijet i sligli u predjel Jedinstva, smirenost i bliskost / stilli. iz domovine l>jetnost;, 011; su zaposjeli. Oui izgaraju u valri ljubavi. prazIIi od svega dmgog, u tom denu, Ila godille. prolijevaju krvaI'e s/lz e. Sebe i svoje postojanje u(Opili S/ll/ postojalIje /stil1ilog. Ne. " ema njihova postojanja. la je samo viZIJa - Hejula. Pogledi im ne fJOdaju /la dmgo. Iti srcem ui dltIom. u postojanju ISlillitog olli ll emaju lli imella lli vatllosti. Daju glavu i duJu da stigIIII Ila teljella mjesto. }o'eliki frg Jedillsfl'a IstiIIc. krco{pulI raznih lajlli. Na puru istilIe jedan tovjek je Iljima obadva svijeta. ako gouit kOlija prema ollom Trgu. blldi s ujim, jer 011; Su koujal/ici. (? ) O"i postitu znanja (ket!) ; (tedte/Ji), leorelici to ne mogu dobili jer ollj samo pretpostavljajll i $Qnjare. Srca sovne,,;h okrenUla su i streme prema tom I/ zviteno m zualljll. le tajue im se otknju kad stigne za to od IstiIritog. Prema gospodovalIjo (Rubub;jjet ) oni stoje strogo pokorno( UbudljjeJj iskazuju svoje robovanje. jer tako je potpisano u Bot joj odluci. Ko se u Dvorcu Jedinstva o Slasl/' uliIka, laj jedan ne bi dao za sve ovozemaljsko carsn'o. Iza zavjese Mllofna. ko bude gledao ljepotu Jedinstva. njegove vidjeti ni likove lli boje. Zapanji se i zanese. Ilo pamel ne mote ni da shvali, to molef i ti dOlivjeli, kod se od.baci ova; zatvorski mrak. Ovako ovim stvorenim ne moe se. na kraju. ni vidjeti Istina. kad Njegov uzvifell; blijesak spali sve Jto je stvoreno (postalo na zemlji). Suf tinu ollog pnjestolja ne mogu da pojme ove kratke pameti. krila im sagore zrake iz svjetla kojim slavimo Boga. Bog 6sto srce. da tamo bude l arifte zna1lja. gdje se pojaviti Ijepola. koja prema!iti svemir i vrijeme. Ako lelif da svoje srce napoji! ferbelOm ;z Jedinsiva. 10 se pije iz rnke !erbe ut ilka i za1l osa. Ako du!om bude! gledao ljepotu Jedinstva, lt pojav; Multammeda to lijepo lice. Jer 011 je prizor za sve. i za pojave iz Skupa i Skupa Imena Botansko svjetlo pada Ila zemlju i prosipa se preko Multammeda. Preko darova od Multammeda poslite se t il'ot dallas. a ne da tral i! drngovanje s Hidrom i napitke Abi- lIajat vode. Sv; savnen; svoje glave SlI polotili Ila njegov prog. a 10 su jo! rallije pejgamberi ; njegovi carevi. Ako si se zaista du!om za predjele Jedinstva. izbaci iz srca kojekobe slike i ne OSIov; lli troga svome postojanju. Putnik Ila ovom PUlU ne treba da baca sl'oj pogled nikamo drugdje. zIIa kuda ide da dobije bolansko i pridrtava se dal;h obaveza. Ako teli! visoki svijel. uspinj; se sa prijatnim odmaranjima, ostavi sredifte tvari i odbaci slotere. Srce da se usp"e u lIevidlj;ve predjele i sfere, gdje Sll dvorci za ljude visokih spomaja. Elo tako. iz rizIlice Boljeg zlIanja izafao je jedan dragulj. ali to Ilije bio ni morski biser"i drogi kamen iz Bedahfana. Taj dragulj je vrijedan da bude ukovan u carske ikad bi ga prqdao za svadbu. bio bi IlIJ velikom gubitku, jer I'rijedi i vite. Ako sa dragulja srce iskopa! gravure. olle dntge. osim Boga. u srcu zasjati na SIOl ille dragulja i t arko blistali. Idi llaprijed s odricanjem woga postojalIjo da bude! s Istinitim, da stigne! u dvorac odakle oku nema.rastanka. 29 Neka je Bolji blagoslov i mir Ila ogledalo pojava iz Skupa (Muhammed). On je prva pojava sovriellSl ava i On je drugi cilj (poslije Boga). Onda, na njegove dnigove, rodbinu. ahbabe; pristate. kod kojih su vjera i nauka IIa1l; podrlku i osl oll. I zmedunj;h je prvi Ebu Bekir. grad istine i t antlja svjetl a. a oI/da Omer. grad pravde i tuvar vjere. Svojom mi/oUu obaspi Bote i OSmallOll/l dU! Il , On je drug pejgamberov i Stida i zI/anja. Svojim selamom Bote i prvaka AIi- A be. vi/ajeta. Duldula, cara junaka- Alij u. HaSiJIIQ, Husejna ; Fatimu. i du!e svijul/jih. prica Tvoje dobrote EhU- Bejta ; sve dntge koj; su Sa svojom ljepotom oblIeseJi i du!e slIih klUbova. a da II srcima odabranika provre voda susrela s Tobom. d) KRATKO OBJASNJ ENJE STIlI OVA Bonjakove kaside vodilo bi nas u njegov komentar Fususa. a to nam ovdje nije zadalak. se ukratko samo na neke koje zadiru u akaid (islamsku apologetiku). Slutbeno islamsko o hronologij i pejgambera je ovako: I. Adem, 2. Idris, 3. Nuh. 4. Hud, 5. Salih. 6. Ibrahi m. 7. Lut , 8. Ismail . 9. Ishak, 10. Jakub, l l. Jusuf, 12. Ejjub, 13 . .suajb, 14. Musa, 15. Harun, 16. Davud, 17. Sulejman, 18. Ilyas, 19. Elyesca, 20. ZulkW, 21. J unus. 22. Zeken.ua , 23. Jahja. 24. Isa i 25 . Muhammed, alejhimus- selam. Si t, Uzejr i Zulkarnejn su znamenite evlije, ali nisu pejgamben. Ibni Arebi u Fususu, a i Bonjak u Kasidi , kao satetku Fususa, ne idu po redu hi storijske hronologije nego po mudrost ima pejgambera, na Ijest vici duhovnog rasta ljudskog roda. Po nj ima, zamiljeno, svaki peJgamber ima svoj pnten s dragim kamenom, U koji je urezan njegov (muhur) osob me kOjom ga je Bog ob-dario i odlikovao_ Taj redoslijed je ovakav: J . Adem- boanstvenosl. 2. 3. Nuh- slavljenJe, 4. IdrIS- sve-tost. S. Ibrahim (Halil}- podobnost , 6. Ishak- istina (pokornost), 7. Ismail- duhovna visina, 8_ Jakub-duhovnost , 9. Jusuf- svjetl o, 10. Hud- jedinstvo, I I . Salih-osvajanje, 12. 13. Lut- vlasnost , 14. 15. Isa-misija , 16. Sulej-man- milostivost, 17. Davud- postojanost . 18. Junus"':prijat nost (disanje), 19. EiJub-nevidljivost (pokrivenost), 20. Jahja- uzvienost , 21. Zekerija-vlas t, 22. l1yas- blate nost , 23. 24. Harun- zastl!pstvo u starjeinstvu, 25. Musa- 26. Halid- povezanost (ovisnost) i 27. Muhammed- jedinost. gore nabrojenih na liniji talcoje no u Fususu, da postaje zapanjen. Svaka navedena je kao for -mula koju na tabli. a onda prema toj formuli zadatak koji mu je 30 dao profesor. (Imao sam da sam dese tak prvih poglavlja iz FUSUS3 kod prof. dra Koliko znam, Fusus je svojevremeno prevodio i Irav ulemi Sejh Hadi hafiz HU$ni ef. muftija, ali ga nisu zavr- r euah ef. Reuf. muderris Fettah medrese II Skoplju. a kasniji slubenik Ins Ii tuta za nacionaJnu historiju Makedonije, pravio je ispise o FU$u-sa i Marksov3 materijalizma . Vjerovatno Su ti ispisi Kavli muteber (priznato je, da je Ibrahim htio rtvovati (zaklati II kurban) svog starijeg sina Ismaila. dok ima pojedinih da je to bio Ibrahimav sin Ishak . Ibni Archi, a i prihvataju ovo d rugo miljenje . Detaljnija obra-da ovoga pi tanja prelazi okvi re ovoga rada_ Ibni Arebi, a i BoSnjak , ubrajaju Halid ibni Sinana u pejgambere. Halid je ivio u hidaskoj pustinji prije Muhammeda. Bio je hanif- jednobotac. Po jednom narodnom u pjesmi u Ha1i dovo doba pOj avil a-se je u pust inji vat ra(vul kan,moda nafta) koj a je da se i sve ljudima je zavladao strah i panika. Ha1id je utrnuo va tru i u drijelo (og vulkana. Njegovi si novi i suplemenici pres l- su se i ga zvati i dovikivat i. On je izaao iz idrijela i ukorio ih Io su ga zva-li. Rekao im je da tog umrijet i. pa da ga zakopaju u grob i poslije 40 dana ot ko-paju. On lada iz groba i kazati im sve potanko o zagrobnom ivotu. Iz st raha od sramo te, da ih ne prozovu " Djcca iz groba iskopanog" Sinovi nisu post upili po uputi . Jednom prilikom jc jedna cna Muhammedu iz t-I alidova plemena i pred-stavila mu se. Na to je Muhammed rekao: "Merhaba. pejgambcra kojeg je nje-gov narod upropastio". Kad je ova ena da Pejgamber " Kul huvellahu chad, A1Jahus-samed" rekla je: I moj otac (djed) je to isto Na Halidova usta (bni Arebi je "Samedun" (AlJahus- Samed): vezanost i ovisnost o Bogu, istinu o smrti i zagrobnog tivot a. U skladu s ehli-sunnetskim vjerovanjem, na zavretku poeme BO$njak priziva Boj i blagoslov i mir, prvo na Muhammeda, onda na Ebu Bekra. Omera, Osmana i Aliju prvih hal iCa). zatim na Fat imu, Hasana i 'Husejna rod Pej-gamberov) i sve ashabe (drugove), koj i su te kutbove tarika ta), sa e-lj om i u .srcima zablista lj ubav susreta s Bogom. 31 ( SUMMARY ABDULLAH BOSNJAK'S TESAVVUF- TARI KAT POEM Abdulah Bonjak (born in Livno, died in Konj a 1643) , the famous scholar in tesavvuf (mislicily) is one of the most important commentators of the wellknown work of Muhjuddjn Ibn Arebi " Fusus ul hikjem" , At the end ofhi s anna tation to this work he added a rather long poem (kasida) of 105 verSCs (2 10 distichs- bej t). The poom is stated in the praise of the work " Fusus ul hikjem" and in defe nse of Ibn Arebi Sheik ul Ekber, about degrees of the spirilUal elevati on lead ing 10 the cognition orthe God . The author of this aetkle gave a !iteral translation of thc poem wit h necessary explic3ti ons, because the regular concepl ion of the poom assumes a cen ain knowledge. 32 TRAKTAT O IZRAZU CHEBI OD HASANA KAPIJ E PRUSCAKA I KASNilA UPOTREBA TE RIJ ECI Jedan od i pisaca na orijental nim jezicima u krao jevima je l'lasan Rafi Ak.hisari Hasan Kaft je u svom vremenu. koncem XVI I XVII bio poznat ne samo u Bosni nego je utlvao ugled u krugovi tIla u dijelu osmanske imperije kao vrstan filozof. teolog, biogra f I lustorl- I u Evropi su nj egova djela dosta rano postala prcdmetom pa Jc 1824 godine njegovo najznamcnitije ' djelo Usui al- rukam fi IlIzam al-'alam preveo na fran-cuskJ jezi k francuski orijcntalist Garcin de Tassy l l . Osnovne podatke o ivotu i radu Hasana Ka fije nalazimo u njegovu d/'elu Ni -zam al-'ulama ..... ali podatke o njemu daju i Ata'i2l, Hadti HalifaJ , Ev1ija Celebi4) i drugi. U vijcku o Kafiji su pisali. uglavnom na osnovu Kafij ina auto, biografskog djela i zapisa prethodnika, Babinger5),

u najnovije vrijeme veoma isc rpnu studiju o Kanji i njegovim djelima napisao je Iiazull

Pored ovoga, veoma obimna djelo o napisao je mr Omer Naki 1) Garcin de Tassy, Principes dc Sagcssc, touchant !'art dc gouvemer par Rizwan- ben ::Ibd'oul' Ac- hisa. ri . Journal Asi::alique IV, 1824" 213- 226, 283- 290. 2) At ::a'1 Ncw'j - ud'::a At3ullah, H:ld:liq al- haqaiq fi lakmibt al- bq::aiq, Istanbuj ' 1268, s. 584. 3) Mustafa b. AbdulJ:lh Hagg Halifa, Kalf al - zunun i Faz]ak::a ,j Tarih, Istanbul 1286 /87. I , 380--381. 4) Evli ya Celebi, Scyah::atnome V, 446: Evl,iia CcJcbi, Putopis. Odlomci o jugoslavenski m zemljom::a. Preveo, Ilvod I komentar napisao HlZim Saba Sarajevo 1967. s. 131- 134, 5) Franz Babinger. Die Geschlcht schrc!bcr der Osmanen und Ihre Werke. Lei pzig, 1927. s, 144 -t45. 6) Safvet- beg BoSnjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnost i, Sarajevo, 1912, 7) M. Tajib Hasan Kjan - nu mislilac XVI vijek:J, Gaj ret (Sara,ievo) br. 21. 1927. $tl. 327- 329. 8) Muh::ammad al - Hangi al - Bosnawl. AJ- gawhar al - una fl taragim ubma'wa Su :JJ::a' Bosna. KaIro, 1930, 50- 59. 9) Haz.im Hasa.n Kafi Prilozi za orij entalnu nJologiju XIV- XV, Sarajevo 1969, si r, 5- 31. 3 - Anali 33 I. cevic L Obranio ga kao magistarski rad na Univerzitetu u Kairu , ali ovo dje lo na arap-skom jeziku. naalost. nije objavljeno. l'lasan Kati je napisao filoloke rasprave: Risala fi tahqiq lafz ( Rasprava O Tamhis al - Ial his ti 'ilm al - balaga (Djelo O arap-skoj poetici. stilisti ci i retorici). Iz oblasti tikha su njegova djela: Hadiqat fl !arh muhlasar as- sala I i Ri sala fi ha!iiyat kitab ad- da'wa li Sadr ali mu je naj-znamenit ije filozofsko djelo Usui al - hil'mm fi nizam al- 'alam (Temelji mudrosti o ure- svijeta) koje je prevedeno Tla francuski (1824) , mall arski ( 1909), ( 19 11 ) i na na jczik (19 19). Prevod na jczik jc od dra Safvct- bcga tl Glasniku Zemaljskog muzeja XXXI. (165- 181). Ka ko saznajemo iz njegova biografskog djela Nizam al - ulama prvo njegovo pi. djelo jest filoloka rasprava o izraza CRisala fi lahqiq lafz i 10 iZLlledu 983 i 988 ( 1575- 1580), Ovu raspravu Kati je napi sao zato jer je da izraz gubi u upotrebi svoje osnovno koje jc imao do njegova vrcmena. ulazit i II to koliko je Kafi II svojim djelima, pa i II ovoj raspravi , bio origi nalan. Kao islamski pripadao. je ort odoksiji pa je ukazivao na sve one pojave koje su moglc nje&?vu panju. U tom smislu napisao je i ovu risalu. Ovdje nas zanima \Iasan Kafiji na ri sala , kao njegovo prvo napis:lIlo dj elo. a posebno zala jer je u pitanju filoloka rasprava napisana od stranc Ri s.'l l:l (traktat) je pisana arapski. a mi smo se koristili prepisom koji se nalazi u rukopisu br. 946 (fol 51 r- 52 r) Gazj- Husrevbcgove biblioteke u Sarajevu II kome, izmedu oSlalih djela. ima jo jedna ri sala H3san- Kafijina iz fikha. Ova risala nel113 naslova. Drugi primjerak ri sale nali smo II rukopisu fa 746/ X- L 123b - 1243 ORIJENTALNE zbirke JAZU u Zagre bu. Ovdje risa la ima potpuno iSli tekst. a to je posebno vano ima i naslov: Hadihi Ri sa1atun fi tahqiq.i alga lab i li Mawlana Kali al- Aqhisari. Kako je risala o izrazu tc/cbi kratka donosimo fotokopiju raden u prema ruko-pisu iz Gazi- Husrevbegove bibiioleke. 34 J' ., . . . e I; kf; J;;ilj J (YI; 35 'I I . I 36 JltV[; IfJ'J "':" 'I. JU'J",:" "'JJ..:iJJ Ji ... II, &[1011 .! - ':fJ'; J,7 j ;Ju'ct, II; Az-'.>{;:..; I --'f(j ... .. \ .. )P.:( j' .' . . .J ..;:., U . RISALA FI TAHQjQ LAFZ U/I1:IIO je .llIedu! im. kol il..o Seri:t tsko pr:l\o uaje ,aSt Ite ta].. \ 0111 '!raua ninu II iSI:II11S\...Oj drL:I\i. i IlInil..ad ni\...o \iSe nije ndto od sebe proil\oljno llodali ill odu/cli ]>o\...r:rj Illi 11:rI:lIiIllO llhamijll1e II 10111 pIIanju u njego-\U gla\l1ol1l djdu 011 sc' lu 0\ og pitanj:r. o t!os toj.mslnl i pra\i11l:t 1..:1 uopte: ('arst\"o i Illudrosti O\'a\...o je S:lldalo i i/gr'1'1 ) .;; .s.:.ll ;;, .J- 1 ,. )lj,\; J) ' .JJI .:..\: J'-:"; .:.. rJ.IJ. r)\.JIJ ;)' . lI J ':t,.:J1 J ;,I.uI J ;,1.....11 cr rJ pf ;,u:1 , .l.-IJ ;,UI J. J , rl;l:UJ cf. ->:,"1' )oJ pt;.;..J ) J::' ,ji r ,..11.:,' VJ .. .I.iJ..1 )1 .;';;.:r t:'!)lJ J'\ f..:.. .,'\:JI ':'.;1 j Jr j,lI J li> !II pl j ...,-,#.j\; j tJ.. IVI J" .A.! jo J j_)1 )L;.I J .sJ)!1 j J,JI r}o:ll ;IJ) , '":" VI ,lo 1.t.". r":'C .::I-':'J r"J.. ,::If? j . j r-JLf;l J-'\A; )4: iJ.uJ, .JI r)\-.JJJ ;)\-11 .,1.. J; .,1.. J J.. . r J \ .r-i .:,YI .:r .:; 1 J . ,o)\JI, ,..:I IJ";.,..JI, ;.;. u. ,,".JJI J,-'\Illi.1 .:"J .".'>1'1 , Iy.:.-'IJI .sJ. yl .... !!J ..; j4:JlJ .!-: )II.,.:).:. p:y J 'J.ill ...; j,l,--i JI J)I.A:.IJ r)'6J1 'i-j r)IS:J1 l'Iy.:.-'-IJ -1 ..... ljl...;1 0 . .r-;lI.J J ; J ... .:..)'I J:" )\l..1 j ) j)'10. e;il:l .,.1...1 L.;. .... ) .,-Lo0. .J'..r-ill rt.l I':"" J' J IJ JW ;, 1 j JIJ:- ...i I. ':" JW ;,1 ..... )./ jil J .,.:..Ij;).r.;.. -,J_I J ..,.:s:JI .J f.., j ;WI.1' )\:;..11;1 .:,L> '\II ,:Ii ,;,.. j ':ls.)"IJ J..:.II;IJ)J .t;,. Ju. " ,jIJ ':'" ......,!.I 7rd"u \SUI .. (..:., .... - Lijepo i ugodno drue-nj e i razgovor u komentaru na pjesme Pejgamberove druine . I, tako mi moje vjere, on je svoje djelo lijep i krasan i do krajnjih granica originalan izbor kada je odabrao umotvorina onih najboljih i najodabranij ih one koje bi bilo nazvati ..) \ \: t . .;s -ashabi pjesama. jega u toj noj knjievnoj disciplini nije niko pretekao, AJlah mu to dulji ivol poklonio! i drugog knjievnog blaga i znalci arapske knji evnosti iako su sakupili , sredili i napisali zbirke pjesama pred islamskih pjesnika; pa pjesnika koji su ivjeli u predislamsko doba te doivjeli pojavu islama i prdU na islam, zatim islam-skih pjesnika prve islamske ere kao i onih pjesnika iz poznijih epoha; Ul to jo zbirkI!! odabranih duljih i pjesama kao to su zbirke koje je sakupio i sredio El Mufeddal ibn Muhammed- EI Mufedda1ijjat - pa one zbirke pjesama koje su svojedobno bile ob jeene o Kja'bu - El Muallakat-. i zbirke pjesama - El Hamasa i druge, pa o njima napisali i koment are, ali ni jednom od njih nije paia na pamet n'eto ovoj umotvorini. Ta umotvorina je dar, koji je uzvieni Allah pripremio i njemu , uputio. S toga, o vi koji elite da znanje i nauku i koji teite da ste knj ievno obrazovanje, ja vam toplo i pojavu tih riznica, ispunje-nih nanizanim najkrasnijim i najskupocjenijim bisefjerrr! Ujedno vas obveseljujem rados-nom da su ugledali svjetlo dana ti blistavi dragulji , koji prije toga' OlIahu u rizni-cama skriveni i pohranjeni. . eka AUah oDuJem l zadovoljstva nagradi trud tog darovitog, dubokoumnog i pronicljivog njihova, uglednog i potovanog A1i - Fehmiju. Mostarea, muf tiju za Hercegovinu a sada profesora za arapsku knjievnost na Darul - tununu u Istanbulu! On u Svome djelu sakupi- Bog nam udijelio koristi njegovim dugim tivo tom, a studentima dao da u obiliu iscroe riznjce njegova znanja! - mnogo 88 dragocjeno biserje. U to biserje spada: donoenje ivotopisa drui ne Bojeg poslanika (a kada se spominju dobri i vrli ljudi , tada na sviiet silazi Boja milost i blagoslov) ; udubJjivanje u arapsku fLiologiju; s3ivljavanje s fi nesama arapskog nj ego vim metrima i rimama, te svikavanje s kako se pjevaju pjesme; crpljenje poje. detaljnih eriatskih propisa iz svakodnevnog ivota uz njihovih pjes. umotvora i dokazivanje principijelnih i normi uz njihovih izreka ; upoznavanje ivotnih prilika arapskog naroda, njegove i rodoslovlja; stjecanje kniievnog ukusa i sposobnosti; uivljenje u puteve i kako da se zarone u bit knjievnog duha te lj epota i finesa; i napokon poprimanje i nazora, te morala i druine Bojeg poslanika, tih uzora u svim ljudskim vrli-nama. Neka je hvala Allahu, gospodaru i uzdrtavatelju svih svjetova! Neka je slavno ime i trajan spomen Njegovu poslaniku Muhammedu i njegovoj porodici te svoj njegovoj drutini! Ovu recenziju napisao je Muhamed Halis, sin Muhamedov, Sirvanija (rodom iz Kavkaza), koji priznaje svoju i manjkavost, ilkoiem je potreban opros t i milost svoga uzvienoga Gospodara. Drugu recenziju je napisao Muhamed Mekkji , sin Azuz-efendije , istaknuti is lamski znalac. rodom Tunitanin. Svojedobno imadoh priliku razgovarati s jednim od nekadanjih studenata Darul- fununa u Istanbulu, mojim prijateljem. sada preminulim, Hadti hafiz Hamid-ef. muderrisom, rodom iz on mi Taj koga su zvali "Azuz-efendija", bijae profesor na Darul- fununu u Istanbulu. Predavao je nauku o hadisu. Nije se pri tome sluio pisanim knjigama. je onako iz glave dr2.ao predavanja. Po Muf Azuz-efendija je imao u glavi " Kjutubi sitIu", to jest est velikih i najpriznatijih zbirki Pejgamberovih izreka. iskazu- prema svome profesoru. on se sprijateljio s njime paje i profesor uzvra- patnju prema nj emu kao svome s)ubocu, te ga Je u njegovoj sobi u Hamidi.iji medresi. I tako se je jednom prilikom otvorio razgovor o profesoru Azuz efendija tada " Vallahi , ja sam evo dvadeset godina u Istanbulu. Kroz to.vrije. me sam mnogo u njemu vidio i s njima razgovarao ;ali, va1lahi! . kao Ali Fehmi -efendiju ni jednog do sada ne vidjeh!,,3) recenzij u je dao Alusi Ahmed Sakir EI- Husejni, Velikog prosvjetnog; savjeta u Istanbulu. Datirana je mjeseca redeba 1327. hidret ske godine tj . 1909. godine. ovako: Merhum Ali Fehmi- efendija je prvi dio svog spomenutog komentara razdijel io prvo. pristupna djelu , St r. 1- 7, drugo, uvod koj i raZdjela: 3) AzI.IZ efe.ndlja nije mC?gao iako je dugo godina tivio I.IlJlanbuJu. Slabim turskim Jezikom on JC .!aJ SVoJ sud ll}u je njegov slulalac doslovce upamtio pa Ih meni, prenio) ovako Izreklo: 'Valjahi. ben JeglTffil sene ISlanbuJdc. Cok alim gordi vc garuji!. Fakat ValIahI. All Fehmi efendi gibi alim I!onnedi!" ' 89 ... a) definicija "sahabije", to jest ko sve spada u druinu Bojeg poslanika Muhammeda, str. 7- 8, b} put i se doznaje da neka osoba pripada u krug tc druine, Str. 9- 10, c) o vjerodostojnosti te druine. str. ID- II i d) Ua pjesmu i treba znati u vezi s pjesmom, s obzirom na izlaganje predmeta u ovome djelu. str. 12- 16. obrada materije djela, str. 17- 362. U pristupnoj pisac bogatim i stilom prvo izraava zahvalu Bogu , se Njegovu sveznanju. i koje ne mogu shvatiti ni opisati pera svih ma kako bili. niti pjesnika. ma kako ge nijalni bili. Zatim Mu se u ime Njegova miljenika Muhammeda, koji iz i najplemenilijeg roda od oca Abdullaha i majke Amine i koji bjee uzor i izraajne snage, i koji bi odlikovan od Allaha odlikova-njem - objavom - Kur'ana, namijenjenog cijelome ljudstvu; i jo u ime Njegove svijetle vjere islama. koja u svoje krilo primi i u njem okupi dotadanje na krv i i u idolatriju ogrezle Arape. pa ill u Svom krilu odnjiha , preporodi i zbratimi i nazva lj udima i narodom, dostojnim svoga imena , i spomena. I donoseri salat i selam, trajnu zahvalnos t i blagodarnost Bojem poslaniku Muhammedu , tc njegovoj porodici i vjernoj i odanoj druini. pisac Alija sin Sakirov, Mostarac, gost prijestolnice Istanbula. poznat pod prezimenom navodi Ua ga je ponukalo pa je da sakupi po raznim knjievnim djelima razasute umotvorine Poslanikove druine - asha-ba.u kojima se oni raz.novrsnih tema iz tadanjeg ivota islamske zajednice. Svrha bi tome bila : da pisac svojim djelom prenese u ono prvo doba ivota islamske za-jednice pa da tako uzmognu sagledati i zaimati vjernu sliku ivota, misli i djelovanja u njoj , te da iz tog crpe pouke i dobivaju za svoje misli. rad i stremljenja u t i-votu. Ali. - veli pisac - kako dosada ne vidjeh napisanu knjigu koja bi sadravala one teme koje sam telio obradi ti. su materijali bili razasuti po raznim knjievnim djelima. Sam sebe pitah, kako se smijem usuditi i uobraziti u ndto, se niko dotada ne poduhvati. niti noga na 10 polje Pa i pored toga, sjetivi se pjesnikovih "Sta i toga predanji osta vie potonjima!" i da mi je namjera bila izni-jeti djela i umotvorine Poslanikove druine, (uzdanjem u Boga i Njegovu i naputak , SC da pristupim radu. I rukave prihvatih SC posla ; ist raivati stihove te druine . Te, napokon. sakupih i zapisah od jednoga stiha pa do odulje pjesme stihove vie od dvije slatine ashaba. Tako materijali bijallu prikup-ljeni i knjiga se Bojom I ja ne zapisah sve u pojedinoj knjizi. sam se posluio djelima onih ljudi , koji su potpunoma pouzdani i vjerodostojni. upozorava pisac. On lU poimenice spominje dvadeset i pet djela i imena njihovih istak-nutih i uvaenih pisaca, da se njima i mnogim uvaenim djelima posluio pri obradi svoga djela. Pa kada sam le materijale sakupio. - veli dalje pisac, sunu mi u glavu misao, da im napiem i komentar . u kome bih iznio ivotopise pjesnika i to prije negoli navedem nj ihove stihove. te i objasnio i mjesta U tekstovima: donio vjerna rodoslovlja autora kao i sve drugo bi imalo poslutiti njenju tema, uzetih u obradu. Imam namjeru, kae pisac. da razdijelim ovaj komentar u 90 -Iri dijela , poredak u njemu na taj $10 bi redom dolazili stihovi po arapskoj abecedi. se pri tome krajnjeg slova u rimama stihovil. Prvi dio komentara bi stihove, od onih se rima ,vdava na prvo abecedno slovo "hemzc" pa do slova "r", Drugi bi dio sa slovom "r" i sezao do slova "''' ,:I od s\o-va "j" pa do slova "j", kao posljednjeg u arapskoj abecedi . na laj uspio sam zavrii!i prvi dio komentara. U njega sam unio ndlo preko sedam Slot ina i sedamdeset stihova od Sezdeselorice ashaba. njiho-va imena drao sam sc redosljed a prema prvom slovu iz njihova imena po arapskoj abe cedi. Nadalje. navodio sam iZvore odakle su stihovi uzimani. a po kraju Slihova sam i njihovemetrume po arapskoj metrici. Pisac pri kraju uvodne napominje jO$ da je ovo njegovo prvo pisano djeo lo. a svaki da je teak. Zato se pred ako u njemu nadu gre laka. Tim prije. ito on za stihova, uvntenih u djelo. nije nabo komentara ni u jednom pisanom djdu. UOStalom. ljudi. ulema. pravili su manje ili grdke u svojim pisanim djelima ; jer. koje bi djelo osim Boje knjige Kur'ana . bilo od njih. kae on. I uz molbe Allahu da mu dade naputak i prui kako bi uzmogao z.avditi i preostal a dva dijela komentara. zavr!ava uvodnu U prvom. drugom i razdjelu uvoda svoje knjige pisac je saeto donio sve Sto trcba l nati o tome ko se smatra drugom Bojeg poslanika "cssahabijju", i ko sve moe spadati u tu druinu. Nadalje, kojim se putem dolazi do saznanja da je neko sahabija. razne da se do tog saznanja. J. napokon. izloio je i podrobno obrazloio pojanl vjerodostojnosti sahabija, slono mi!ljenje "ehli sun neta" - slj edbenika izvorne islamske nauke - da su oni svi vjerodostojni -udulun. i neka kasnije islamske uleme koji prave izvjesne razlike medu sahabijama i stavljaju neke ograde u tom pogledU. Pisac se prikJanja ehli- sunnetskom sudu O njihovoj vjerodostojnosti. a odbacuje kao neosnovana nja koja prave razlike medu njima i stavljaju ograde. pa ih i kori zbog toga. U razdjelu uvoda. u kome govori o tOIll se ima sma trati pjesmom "!i'r". pisac je naveo nekoliko primjera kako se je Boji poslanik Muhanlmed odnosio prema pjesmi i kakvo je miiljenje imao o njoj. Tako on spominje predaju od Aik -ene Pejgamberove, a Ebu Bekra, koja pri Ca: - Jednom prilikom Boji poslanik svoju a ja sjedih vunu. Pogledav$i ga opazih da mu s lica znoj. a iz znoja se prosijavak svje tlo. Neo se iznenadih i tome. On me tada pogleda i 7apita: "Sta ti je pa se .. Odgovorih mu: "Boiji pogledali ti te. ti se lnoji, a znoj parada svje tl o. I da te je vidio Ebu Kjubejr El 1luzelija. shvatio bi i da si ti s najvik prava i najdostoj niji njegovim stihovima. On na to: "A haje to rekao Ebu Kjubej r EIIluze lija?" dva stiha" - odgovorih mu i reclllrah stihove: 91 Cist od gadnih enskinja, Kim se slue kad budu, l od zala i smUlnji dojilje, I bol esti telke, neprebone. Kad u crt e lica mu Svjetlom sine ko kad oblak sjajni uz svjcdice rodnu Da bi ednu zemlju natopio. dalje Tada Boji poslanik odbaci stvari koj e je drao u rukama, us tade i me medu " Allah te svakim dobrom nagradio, o Nisi st ti obveselila sa mnOm koliko ja s tobom! " Ta dva stiha Ebu Kjubejrova su iz njegove odulje pjesme, kojom je hvalio svo ga Tecbbeta Serren. veli pisac; i da je kasnije Ebu Kjubejr presao na islam i imao i sretu da se u drutvu Bojeg poslanika. On nadalje kae, da je halifa Omer ibnul Hattab bio poznavalac arap-skog pjesp. ;:; tva svoga vremena. On bi donosio primjere iz predislamskog pjesniStva te je rekao: vau djecu u plivanju i neka se vjebaju brzom uskakivanju na konje i vjcStini jahanja, i kazujte im lijepe pjesme!" Ibn Abass kae: "Kada budete neto iz Kur'ana pa to ne budete mog-li Shvatiti , traite razjanjenje u arapskom je ono kodeks blaga" . Ajih je mnoge pjesme pamtila i Ibn Ab >).\. \... l..!' r \,;,J \ .> I "':-" '-. \ \ . ' (Ovo je predstavka j promemorij, upravljen uglednoj na-rodnim poslanicima iz arapskih zemalja u turskom Parlamentu, da bi znali i razumjeli suStinsku stranu problema pokrajina Bosne i Hercegovi ne na osnovu podataka koje im ja pruam, jer gospode poslanika nisu potpuno upozna ti sa suti nskim stanjem prilika i lih zemalja, kao to .ni mi ne poznajemo pravo stanje i prilike nj iho-vih zemalja; a stvarne prilike Bosne i Hercegovine jesu ... ) Iz samoga naslova te broure se vidi i razbire to je autor njome htio i po- Red je spomenuli i to, da su merhumi .j Ahmed--efendija Dizdar napi-sal i krasan i iscrpan uvod - mukaddi mu na arapskom uz dj elo, koje je napisao poginuli muftija Karabeg. 6) 6) T3 knjiga na llTapskom jezLku ima naslov: .)",.. "ll .:.. ur c"":" cl ".. "" ..:. .r ..9-< j"..LJ\, l-Ona jc komentar glC$l n:a "Ml raf', pozn:ato i veoma uvaeno djelo t urskog Munla Husrcva o filozofiji isl:amSkog k'ri:atskog pr:av:a. Stampano je godine 1316. po H. u Ort:avnoj Stampariji u SllTajc'fu. a 532 str:anice veli kog formara. Pisac je poginuo a daje nije do- kako se to spominje u uvodu i pri kraju 'tampanog izdanja. Puna ozn:aka aut orova imena Je: Mustafa Sidkt Kaubeg, Ahmedov, muftija, Mostarac. I povrian pregled tc knjige ostavlja ut isak da je pisac vladao ne Urno arapskim knjitcvnim jezikom, i filozofijom Jerial-skog prava - u5ulul - fikh-om. 94 Merhum je stanovao II kvartu zvanom "Ahar' II Istanbulu . Njegovu ku- su mnogo ljudi , kako tako i stranci koji Su iz raz.nih islam-skih zemalja dolazili II IstanbuJ. Tako, kada je glasoviti i pisac, vlasnik i ured nik islamskog svijeta poznale i islamske revije "Elmenar" Muhamed- Rida pohodio Tursku i Istanbul, obavio je posjetu i Ali Fehmi - efendiii I se II Kairo, nap,isao je II jednom broju "Elmenara .. uz ostal o i ovo: da II islam-skom svijetu nije vidio jednog nearapa da je bolje z.nao i svestranije poznavao arapski je-zik i knjievnost od Ali Fehmi efendije. U II Istanbulu se je uz ramazan klanjao teravih namaz -[eravija. Demat su ljudi iz toga kV3r1a i poneki Redovno je u dtematu bio i gore spomenuli pisac recenzije, ders- vekil hadti Halis efendija. prolazio kao imam pred demat. Iako nije bio 'llafizi Kur'an", u svakoj teravj ji je mijenjao iz raznih poglavlja Kur'ana; a to sl uti kao dokaz daje vladao Kur' anom napamet. Iza teravije slijedili su razgovori i akademske rasprave , i tre tiranje raznih pitanja i problema. je umro u Istanbulu 12. augus ta l q 1 g I!o .j\.... 'fi L:..; eJ b t==- E:' \.: .j" \ ... \ .. /'0.(' I.)reta. 2. ,l!JIed. dOSlojans!Yo. 3. probleme, 4. Cinota dule, dulevni mir. S. Molba, Ul-f.enle, 6. (ovdje) milost, pomot. IIB Prijevod: Mjesec nakIibendijski, svjetionik u balti (arikara Nelali lejh Ali e/endi. sjaj mjeseca ... On je onaj koji prosipa svjetlo "kerameta", on je augustovska ruta medu na