Ana Sopina25) INDUSTRIJA KAO (PROSTOR) iz kojeg nastaje, ... „ Petrova gora bila je poprište borbe i otpora, zajedništva i solidarnosti, života i smrti, bezbroj

Download Ana Sopina25) INDUSTRIJA KAO (PROSTOR)   iz kojeg nastaje, ... „ Petrova gora bila je poprište borbe i otpora, zajedništva i solidarnosti, života i smrti, bezbroj

Post on 06-Feb-2018

224 views

Category:

Documents

4 download

TRANSCRIPT

<ul><li><p>16</p><p> rijei temabrojatem</p><p>abrojatemabrojatem</p><p>abroja</p><p>Ana Sopina 25) </p><p>INDUSTRIJA KAO (PROSTOR) INSTALACIJAINDUSTRIJSKA BATINA KAO UMJETNOST JAVNOG PROSTORA- STVARANJE KULTURNOG PEJSAA I RAZVIJANJE KULTURE IVLJENJA</p><p>Industrijska batinaUmjetnost javnog prostoraHrvatska kulturna batinaKulturni pejsaKultura ivljenja</p><p>Umjetnost javnog prostora i industrijska batina ne smiju se gledati iskljuivo kao umjetnika forma javne skulpture, odnosno iskljuivo kroz formu tvornica. Sukladno nainu ivljenja suvremenog ovjeka, definiranje umjet-nosti javnog prostora i industrijske batine treba proizlaziti iz slobodnog i pluralistikog djelovanja ovjeka u cjelok-upnoj ivotnoj okolini. Umjetnost javnog prostora i industrijska batina dio su kulturne batine drutva, a njihov doprinos i vrijednost mogu se iitati prvenstveno u stvaranju kulturnog pejsaa i razvijanju kulture ivljenja</p><p>Uvod</p><p>Definiranje arhitektonsko-urbanistikog pogledana industriju kao (prostor) instalacija</p><p>Industrija kao (prostor) instalacija moe se gledati prvenstveno kao intervencija u javnom prostoru. Javni prostor je tema koja bi prvenstveno trebala biti oblikovana sferom arhitekture i urbanizma, potujui i povezujui kontekst prostora i vremena, kulturno nasljee, umjetnike i graanske intervencije u cjelokupnom prostoru ivota suvremenog ovjeka. </p><p>to rije arhitektura treba znaiti? Ograniiti je na umjetnost graenja moglo bi se initi pasivnim, ili jo restrikt-nije, ograniiti je samo na konstrukciju. Ali arhitektura je skoro implicitno sve to je struktura i reprezentacija, od kamenja, kostura, od strukture atoma, do sfera kao dijelova planetarnih sustava. ovjek je uloio trud, koristei elemente koje mu je priroda dala, sa svrhom da promijeni i reorganizira tu istu prirodu, da stvori arhitekturu koja se razvijala diljem svi-jeta, postavljajui temelje novim arhitekturama, od kamena do satelita u svemiru, od peine do nebodera, od klatna do katedrale. 26)</p><p>Istraujui industriju kao (prostor) instalacija i njen poloaj u suvremenom gradskom i prirodnom okruenju, </p><p>25 Ana Sopina, diplomirala 2011. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Za vrijeme studija demonstrator na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsanu arhitekturu. Surauje na znanstvenim projektima katedre, sudjeluje na kongresima i radionicama. Trenutno honorarni asistent Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsanu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta.</p><p>26 Lina Bo Bardi, Declarations, What was said, Contribuio Propedutica ao Ensino da Teoria da Arquitetura, 1957. </p></li><li><p>tem</p><p>abro</p><p>jate</p><p>mab</p><p>roja</p><p>tem</p><p>abro</p><p>jate</p><p>mab</p><p>roja</p><p> r</p><p>ijei</p><p> 1</p><p>7</p><p>javljaju se dvije teme tema umjetnosti javnog prostora i tema industrijske batine. Dvije teme, njihove emanacije, forme i odnosi prema okolini, gledane su prvenstveno kroz arhitektonsko-urbanistiki aspekt, kao sastavni dio javnog prostora koji ne obuhvaa samo urbani prostor, ve i prirodni krajolik cjelokupni kulturni pejsa.</p><p> Umjetnost javnog prostoraOdmak od tradicionalnog</p><p>Umjetnost javnog prostora nemogue je gledati iskljuivo kroz prizmu umjetnosti. Njen raspon obuhvaa svaku vrstu umjetnikih intervencija koje su stvarane s namjerom postavljanja i odvijanja u cjelokupnom fizikom javnom prostoru. Umjetnost javnog prostora iri svoj djelokrug izvan tradicionalnih poimanja umjetnike forme i prakse, te izvan prostora u kojima se tradicionalno oekivalo postavljanje umjetnikih djela.</p><p>... umjetnost javnog prostora nalazi se izmeu sfera umjetnosti i arhitekture. Granii ak i zanimljivije s podrujima arhitekture, urbanih studija, socijalne geografije i prostorne teorije, nego to se vee na suvremenu umjetnost, analiziranu u vakuumu kao objekt u kontekstu povijesti umjetnosti. </p><p>Postoji irok spektar radova u rasponu od trajnih do privremenih radova; earthworks-a i landart-a; do radova koji su postavljeni na privatnim posjedima ili unutar javnog prostora; uline umjetnosti i grafita; radova koji su samo privremeno postavljeni a kasnije re-prezentirani umjetnikom svijetu kroz formu dokumentacije; ili radova koji ne postoje kao objekt, ve ive u formi akcije... 27)</p><p>Transformacija suvremene umjetnosti i njen odmak od tradicionalne forme umjetnikog objekta postavljenog u bijelom kubusu galerije, prati i transformacija forme umjetnosti javnog prostora i irenje njene prakse u cjelokupni ivotni prostor suvremenog ovjeka. Stoga, suvremenu umjetnost javnog prostora ne moemo vie gledati iskljuivo kroz prizmu monumentalne, memorijalne ili civilne skulpture kao objekta prezentacije postavljenog u javnom grad-skom prostoru. Ona izlazi iz uobiajenog okvira javnog urbanog prostora i izlazi u prirodni pejsa, ruralne prostore, naputene gradske i industrijske prostore, prostore u kojima je donedavno bilo teko zamisliti da bi umjetnost mogla pronai svoje mjesto.</p><p>Emanacije Umjetnosti javnog prostora</p><p>Emanacija, kao ishodite, izviranje i proizlaenje umjetnosti javnog prostora, moe se pronai u odnosu pluralistinkog umjetnikog djelovanja i prostornog konteksta u kojemu se umjetnika forma i praksa postavljaju, odnosno odvijaju. No, ono to pojedino umjetniko djelo javnog prostora ini dijelom kulturne batine, je njegov doprinos razvijanju kulturnog pejsaa i kulture ivjljenja. Stoga je pregled emanacija umjetnosti javnog prostora usmjeren na konkretne primjere koji stvaraju novu vrijednost unutar prostornog, vremenskog, drutvenog i kulturnog konteksta, te predstavljaju umjetnost javnog prostora kao dio kulturne batine Hrvatske.</p><p>Istraivanje emanacija samo je poetak i pokuaj prikazivanja / sistematizacije suvremene hrvatske umjetnosti javnog prostora. To je tema koja jo uvijek otvara vie pitanja nego to daje zaokruenu sliku suvremene prakse i odnosa prema javnom prostoru u Hrvatskoj.</p><p>EARTHWORKS / LANDARTNerazdvojna umjetnost i prirodaUmjetnost javnih prostora ne treba obuhvaati samo umjetnost urbanih prostora, izvedenu u trajnim materi-</p><p>jalima, postavljenu kao prezentaciju, ve moe u potpunosti izrastati iz prirodnog konteksta. Umjetnost earthworks-a i landart-a izranja iz prirode i pejsaa. Elementi pronaeni u prirodi, priroda sama i prirodni pejsa postaju materijal i pozornica, iz kojeg nastaje, odnosno u kojemu se odvija, postavlja i doivljava umjetnost.</p><p>Zdenac ivota, mladog umjetnika Konana Ognjena, idealan je primjer nerazdvojne cjeline umjetnosti i prirode. Kontekst je prirodni pejsa, materijali su naeni u neposrednoj okolini a jedini koriteni alat jesu vlastite ruke autora, koji je svojim radom promiljao o realnosti recentne skulpture i korelaciji izmeu ideje i procesa, kroz osnovne principe koje primjenjuje na vlastiti nain ivljenja. Zakljuuje: Princip razmiljanja + ideja + materijal + proces + svrha + kon-tekst = fanatizam, ili moda dosljednost, jer poanta ivota nije u tome kako ga ivite ve o nainu na koji razmiljate. Njegova ljepota ovisi o tome koliko ga razumijete! 28)</p><p>27 Rebecca Hackemann, Stuck between disciplines - Notes on public art discourse,, 2002. </p><p>28 ... Zdenac ivota (Well of life), http://www.youtube.com/watch?v=na-9wqNDD4Q , 2012.</p></li><li><p>18</p><p> rijei temabrojatem</p><p>abrojatemabrojatem</p><p>abroja</p><p>SAMOSTALNA INSTALACIJA U PRIRODNOM PEJSAUSlobodna postava u pejsa</p><p>Samostalne instalacije ne podrazumijevaju samo skulpturu kao umjetniku formu, ve arhitekturu, graevine i svaku vrst trajne intervencije, koja postavljena u slobodni, prirodni pejsa, zajedno s njim (ne)odolijeva zubu vremena i konstantnoj transformaciji.</p><p>Slika 1. 1. Spomen-park vatrogascima stradalim na Kornatu Nikola Bai, Veliki Kornat; 2. Slobodite Bogdan Bogdanovi, Kruevac; 3., 5. Mirila narodna umjetnost, Juni Velebit; 4. Srcolovka Boica Dea Matasi, Maksimir; 6., 7. No content Darko Fritz, pustinja Fuerteventura; 8. Zdenac ivota Konan Ognjen, nepoznata lokacija</p><p>Slika 2. Zdenac ivota, Konan Ognjen, nepoznata lokacija</p><p>Slika 3. 1. Spomenik pobjede naroda Slavonije Vojin Baki, Kamenska; 2. Stepenice Milena Lah, Maksimir; 3. Crkva Gospe od Karmela Nikola Bai, Okit; 4. Kameni cvijet - Bogdan Bogdanovi, Jasenovac; 5. Mjeseari Boica Dea Matasi, Maksimir; 6., 7. Spomenik ustanka narodu Banije i Korduna Vojin Baki, Petrovac, Petrova gora; 8. Spomenik palom pomorcu - Ivan Cari, Budimir Prvan, Branko Franievi i Pako Kuzmani, Andrija Krstulovi, Katalinia brijeg</p><p>Slika 4. Spomenik ustanka narodu Banije i Korduna Vojin Baki, Petrovac, Petrova gora</p></li><li><p>tem</p><p>abro</p><p>jate</p><p>mab</p><p>roja</p><p>tem</p><p>abro</p><p>jate</p><p>mab</p><p>roja</p><p> r</p><p>ijei</p><p> 1</p><p>9</p><p>Danas ve gotovo zaboravljen, potpuno naputen i preputen na milost i nemilost prirodi, jest Spomenik ustanka narodu Banije i Korduna, autora Vojina Bakia, na Petrovcu, Petrova gora. Spomenik je utjelovljena memorija prostora u formi arhitekture, koji je svojom formom i funkcijom trebao biti samo jedan dio cjelovite ideje memorijal-nog kulturnog pejsaa. Petrova gora bila je poprite borbe i otpora, zajednitva i solidarnosti, ivota i smrti, bezbroj individualnih tragedija ugraenih u konanu pobjedu nad faizmom. Sve te slojeve nastojalo se predstaviti ukupnim konceptom memorijalne sredine, a Bakiev spomenik samo je njen dio. No kad je rije o funkciji, eminentnu vanost ima memorijalna funkcija: Petrova gora zamiljena je kao jedno od sredita kulta sjeanja, kojem je sve podreeno. I ne samo kao mjesto ritualnih pohoda, povremenih ili redovitih okupljanja, nego i muzeoloke prezentacije povijesti Petrove gore, znanstvenih skupova, informacije i komunikacije. Potonje naalost nije dobilo ansu realizacije. 29)</p><p>PERIVOJI SKULPTURA / ALEJE SKULPTURAVie od ispreplitanja perivojno ureenih prostora i instalacija</p><p>Perivoj skulptura ne smije biti ogranien definicijom iskljuivog odnosa izmeu perivoja i skulpture, ve suklad-no nainu ivljenja suvremenog ovjeka treba obuhvatiti slobodno i pluralistiko umjetniko djelovanje u cjelokupnoj ljudskoj ivotnoj okolini.</p><p>U sklopu Mediteranskog kiparskog simpozija, kao meunarodne kiparkse manifestacije koja se odvija od 1970. godine, razvija se Park skulptura Dubrova, u Dubrovi pored Labina. U sklopu zbirke monumentalne parkovne skulp-ture u kamenu, razvija se i projekt Bijele ceste, kao zajednikog rada domaih i stranih umjetnika. Trinaestu dionicu pod nazivom U iekivanju kie, izradio je Studio Rai, u formi 1245 kvadratnih modula. Od tih 1245 izdubljeno je 806 kvadratnih modula kamena koji zajedno ine naziv cjelokupnog projekta Bijela cesta. Drugi sloj iitavanja rada ukljuuje prirodu i vremenske prilike kao sastavni dio izgleda. U izdubljenim krugovima - rupama skupljaju se darovi prirode (voda, lie, zemlja...) te povrina prati sve mijene prirode ukljuujui odraze, reflekse, svjetlost i sjene koje mijen-jaju izgled rada ovisno o poloaju sunca tijekom dana. Dra projektu podarit e i prirodno starenje kamena rafiniranom patinom i duh i dah zemlje. 30) </p><p>Dionica U isekivanju kie, i cjelokupni projekt Bijele ceste, izlaze izvan uobiajenih okvira odnosa skulpture i perivoja, te stvaraju jedinstveni odnos prirodnog pejsaa i umjetnosti, razvijajui novi kulturni pejsa.</p><p>29 Snjeka Kneevi, Iritantni simboli sruenih vrijednosti, Novine 12, lipanj 2007.</p><p>30 ... Studio Rai dobio je nagradu na SEGD-u, Pogledaj.to, 2011.</p><p>Slika 5. 1. Perivoj skulptura Tvornice batine eljezare Sisak, Sisak; 2. Perivoj skulptura Jakovlje, Jakovlje; 3. Perivoj skulptura Zbirke Vjenceslava Richtera i Nade Kare-Richter, Zagreb; 4., 7. Perivoj skulptura Dubova, Labin; 5. Aleja skulptura na Savi, Zagreb; 6. Perivoj skulptura Duana Damonje, Vrsar; 8. Park skulptura u drvetu, Marija Bistrica</p><p>Slika 6. Dionica U isekivanju kie Bijela cesta, Perivoj skulptura Dubova, Labin</p></li><li><p>20</p><p> rijei temabrojatem</p><p>abrojatemabrojatem</p><p>abroja</p><p>SUVREMENE SKULPTURESamostalne instalacije u javnom urbanom prostoru</p><p>Javne skulpture obuhvaaju iroki spektar formi - od vrijednih arhitektonskih ostvarenja gledanih u irem urbanistikom kontekstu, spomen obiljeja koja stvaraju novu arhitektonsko-urbanistiku cjelinu javnog prostora, do suvremenih skulptura koje gledane u neposrednom prostornom kontekstu izlaze izvan okvira tradi-cionalnih spomenikih formi. Suvremene skulpture kao samostalne umjetnike instalacije, predstavljaju umjet-nost postavljenu u javni prostor, koja zajedno s njegovim mnogobrojnim fizikim i nefizikim sastavnicama stvara novu, nerazdvojnu cjelinu kulturnog, urbanog pejsaa.</p><p>O ulozi suvremne javne skulpture dano je mnogo miljenja i pogleda, no njen doprinos razvoju i unapreenju javnog prostora i gradskog ivota trebao bi biti neupitan. Alem Korkut, autor brojnih skulptura koje postavljene u javni prostor stvaraju novu vrijednost unutar prostornog, drutvenog i kulturnog konteksta, smatra kako javna skulptura mora biti uvjetovana okolnostima u kojima nastaje: fizikim poloajem, smjetajem u odnosu na okolne objekte, specifinosti namjene, jer nije svejedno je li rije o npr. spomeniku biciklu ili palim bra-niteljima, i mnogim drugim detaljima koji stvaraju specifian kontekst. Termin urbana oprema ini mi se previe jednoznanim za ono to mislim da bi bila uloga skulpture u javnom prostoru. Kada govorimo o skulpturi moramo imati na umu da je ipak rije o nekom objektu koji prije svega svojom energijom, a ne samo formom sudjeluje u gradskom ivotu. Ukoliko i drugi sudionici tog suivota, mislim prije svega na ljude, osjete da je ta energija kom-patibilna njihovoj, dou u kontakt i komuniciraju s njim, ja kao autor vie ni ne mogu traiti. Komunikacija moe biti svakovrsna: od jednostavnog promatranja, djeje igre, izleavanja, do crtanja i pisanja po povrini skulpture, to se esto dogaa sa Koarievim radovima koji oito imaju neke neodoljive silnice koje privlae prolaznike. 31)</p><p>31 Davorka Peri, Dragi Aleme..., DAZ, 2012.</p><p>Slika 7. 1. Plavo stablo Vasko Lipovac, Split; 2. Gradska vrata / Spomen obiljeje hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata - Koraljka Brebri, Mirko Buvini, Maja Furlan Zimmermann, Sinia Gluica, Osijek; 3. HDLU / Damija / Dom likovnih umjetnosti Ivan Metrovi, Zagreb; 4. Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata - Alem Korkut, Karlovac; 5. Nazovi me kako hoe (projekt) Ivan Koari, Zagreb; 6. Damija Duan Damonja, Branko Vuinovi, Darko Vlahovi, Rijeka; 7. Morske orgulje Nikola Bai, Zadar; 8. Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 3LHD, Rijeka;</p><p>Slika 8. Spomenik biciklu Alem Korkut, Koprivnica; </p></li><li><p>tem</p><p>abro</p><p>jate</p><p>mab</p><p>roja</p><p>tem</p><p>abro</p><p>jate</p><p>mab</p><p>roja</p><p> r</p><p>ijei</p><p> 2</p><p>1</p><p>ULINA UMJETNOST / GRAFFITIUmjetnost javnog prostora u kojoj svatko moe biti umjetnik</p><p>Ulina umjetnost je umjetnost mikrointervencija (prvenstveno urbanog) javnog prostora - grada, ulica, trgova, skrivenih i zaboravljenih mjesta, kojima se pokuavaju stvoriti nove vrijednosti u svakodnevnom ovjekovom ivotnom prostoru. </p><p>Svojevrstan muzej, no muzej bez stalnog postava i fiksnog prostora, koji objedinjuje akcije intervencija u javnom prostoru i revitalizacije naputenih gradskih prostora stvaranjem barem privremenih mjesta susreta, razmjene znanja i vjetina, Muzej je uline umjetnosti. Muzej uline umjetnosti (street arta) nema fiksni prostor, radno vrijeme, stalne kustose, niti pompozna otvaranja. Vrijeme trajanja je,...</p></li></ul>