RADNIČKA CESTA

TRG ŽRTAVA FAŠIZMA

CENTAR ZA KULTURUPEŠČENICA

Privatizacija društvenog vlasništva dovela je do deindustrijalizacije na cijelom području Zagreba, a naročito na Peščenici, nekoć industrijskom srcu grada, koje je upošljavalo preko 60.000 ljudi. Proces otimanja sredstava proizvodnje pratilo je gašenje radnih mjesta i golem rast nezaposlen-osti. Prerađivačka industrija je ili propala (Prvomajska, Jedinstvo, Naprijed, Zagrepčanka, Šavrić, TDZ...) ili je nastavila raditi sa znatno smanjenim kapacitetima (Končar, Tesla, RIZ...). Proces je bio razoran, a u većini privatiziranih, kao i novoosnovanih poduzeća, radnička prava i utjecaj radnika na politiku firme svedeni su na minimum. Bilo je i organiziranog otpora: izdvojimo radnike Komercijalne banke koji su 1999. mjesec dana držali pod kontrolom centralni trezor banke u Frankopanskoj, ili radnike TDZ-a koji su 2006. četiri mjeseca odolijevali naporima uprave da izmjesti tvornicu. Ne zaboravimo otpor radnica Kamenskog političko-građevinskoj mafiji tijekom 2010. ili nedavne borbe radnika Diokija, RIZ-a, Gredelja i drugih.

Međutim, privatizacija ni nakon 20 godina nije završena. Sad je na redu udar na energetski sektor te špekulacija nekadašnjim privrednim zemljištem. Socijalni status bivših radnika pri tom je zanemaren, društveno tkivo zajednica formiranih oko pogona planski je razgrađivano, a solidarnost među radnicima sustavno slabljena.

PETI MARŠ SOLIDARNOSTI:

ZAUZMI, OBRANI PROIZVODI!

SUBOTA/17/11/2012

TRG ŽRTAVA FAŠIZMA 13h /

RADNIČKA CESTA/

CENTAR ZA KULTURU PEŠČENICA 15h /

TRIBINA “DEINDUSTRALIZACIJA I RADNIČKI OTPOR”/

DRUŽENJE UZ GRAH, CUGU I MUZIKU

Marš i tribinu organiziraju Mladi antifašisti Zagreba i Muzej kvarta udruge Kontraakcija. Događaj će ugostiti Kulturni centar Peščenica kroz

platformu Kvartura.

Ove godine marširamo solidarno, radnici i nezaposleni, obilazeći nekadašnja žarišta industrijske proizvodnje, danas poprišta pljačke rada i izvlaštenja grada.Subota / 17.11.2012. / 13h /Trga Žrtava Fašizma / Radnička / Centar za kulturu Peščenica

MAPA OTUĐENOG (G)RADA

Privatiziran i ugašen pogon / 0 radnih mjesta

Privatiziran pogon / u procesu gašenja

Izmješten pogon / privatizirano zemljište

Privatiziran pogon / desetkovana radna mjesta

Uništena infrastruktura

Marš solidarnosti “Zauzmi, obrani, proizvodi”

SUBOTA / 17/11/2012/13h PETI MARŠ SOLIDARNOSTI: “ZAUZMI, OBRANI, PROIZVODI!”

Kamensko

Končar E.-Tesla

Franck

Jadran

Ciglana

Vesna

Vjesnik

Jedinstvo

Gredelj

N. Dimić Plinara

UljaraTv Papira

Polet Furnir

TLOS

Katran

NaprijedUnijapapir

Chromos

ATM

ZagrepčankaA.Hrvatska

CroatiaBus

Chromos

Poljoopskrba

ZgPekare

TEŽ

Veletržnica Dukat

Badel

Prvomajska

Ghetaldus

INA

Auto Zagreb

Tehnika

Auto Hrvatska

Novogradnja

IndustrogradnjaViadukt

Končar

TPK

Prvomajska

I.LovinčićSlavija promet

Rudar

TKŽ- predionica

Lim

Biserka

Cedevita

Krzno

Gorica

RiZ

I. KolodvorTDZ

TLOS – Tvornica laboratorijske opreme i stakla

Osnovana: 1948.Broj radnika 1991: 268Broj radnika 2012: 28Vrijednost 1991: 8,1 milijun DEMStanje: u stečaju od 2011.

TLOS se bavio izradom staklenih laboratorijskih aparata, toplomjera i aerometara, laboratorijske opreme, laboratorijskog namještaja, ampula, epruveta, bočica i srodnih proizvoda za potrebe farmaceutske industrije i laboratorija.U trenutku propasti poduzeće, koje je u većinskom vlasništvu obitelji Peričić, izvozi gotovo cijeli proizvodni asortiman, a narudžbe su unaprijed plaćene. Nije jasno kamo odlaze novci budući se radnicima ne isplaćuju plaće više od pola godine. TLOS se nalazi na atraktivnoj lokaciji u Radničkoj 21 pa je izgledno da je namjerno uništen radi preprodaje 10 601 m2 zemljišta čija je vrijednost 1991. procijenjena na 1,4 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.Stečaj koji još uvijek nije okončan pokreću radnici početkom 2011.

Croatia bus

Poduzeće osnovano: 1990.Broj radnika 1993. godine: 429Vrijednost 1994. godine: 23,8 milijun DEMBroj radnika 2012. godine: 142Stanje: u stečaju od 2009.

Croatia bus nastaje cijepanjem holdinga Croatiatrans-grup 1994. na 18 poduzeća. Poduzeće se bavi uslugama u cestovnom prometu, od kojih su posebno značajne:prijevoz putnika u gradskom, prigradskom i međunarodnom cestovnom prometu,iznajmljivanje vozila, pregledi, popravak i održavanje motornih vozila, proizvodno-remontniposlovi, pranje i podmazivanje, posredovanje i pružanje usluga u putničkom prometu. Godine 2001. poduzeće zamjenjuje svoje zemljište u Heinzelovoj bb za gradsko zemljište u Heinzelovoj 61 pri čemu se tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandićaoptužuje za sklapanje po grad štetnog ugovora. Sudskog epiloga nema.Dio radnika blokira ulaz u poduzeće od studenog 2002. do ožujka 2003. tražeći smjenu tadašnje i postavljanje nove krizne uprave do okončanja sudskog postupka protiv bivšeg direktora Leona Sulića koji će kasnije biti osuđen na sedam godina zatvora zbog pljačke firme. Poduzeće je u stečaju od 2009.

Unijapapir

Poduzeće osnovano: 1953.Vrijednost 2007. godine: 35,6 milijuna knBroj radnika 2012. godine: 206 .

Unijapapir se bavi preradom i prometom sekundarnih sirovina te je najveći sakupljač starog papira u Hrvatskoj. Sjedište firme je na Radničkoj 22, a od 1995. se nalazi u sastavu Belišće grupe.

TŽV Gredelj

Poduzeće osnovano: 1894Broj radnika u proljeće 2012: 1465Broj radnika u jesen 2012: 970 (pod ugovorom od mjesec dana)Stanje: u stečaju od listopada 2012.

Gredelj je tvornica za projektiranje, proizvodnju, modernizaciju, obnovu i održavanje željezničkih vozila u stopostotnom vlasništvu države. Kao glavna radionica Jugoslavenskih željeznica zapošljava oko 3300 radnika u gradu i državi i predstavlja strateški i gospodarski jedno od najvažnijih industrijskih postrojenja u Zagrebu. Trenutno svedena na jedan pogon na Žitnjaku. Nakon preseljenja iz centra grada na Vukomerečku cestu, Gredelj prodaje 12 000 m2 površine starog pogona gradu Zagrebu. 2007 godine grad Zagreb ovo zemljište prodaje Zagrebačkom holdingu. U jesen 2012 uprava Gredelja pokreće stečajni postupak pod izgovorom akumuliranog duga od pola milijarde kuna. Vrijednost nekretnina tvrtke procjenjuje se na oko 1.5 milijardi kuna. Do sada je, tijekom stečajnog postupka, otpušteno 380 radnika, a njih preostalih 970 dobilo je ugovore na mjesec dana. Stečajni upravitelj, Pero Hrkač, izjavio je kako namjerava raskinuti sve ugovore o radu i početkom slijedeće godine zaposliti samo one radnike koje ocjeni potrebnima. Kao jedan od mogućih kupaca Gredelja navodi se američka tvrtka NERC koja je zainteresirana tek za dio Gredeljevog poslovanja, tj oko 300 radnih mjesta. Stečajni postupak koincidira sa planom privatizacije cjelokupne mreže Hrvatskih Željeznica.05.11.2012. nakon niza prosvjeda, radnici Gredelja blokiraju ulaz u u upravnu zgradu i ne dozvoljavaju stečajnom upravitelju ulazak. Stečajni postupak se nastavlja kao i borba radnika.

Naprijed

Broj radnika 1991.: 1000 Broj radnika 2012: 0Stanje: tvrtka ne postoji

1992. Ante Gucić postaje većinski vlasnik tvrtke,koji radnike, bez njihova znanja, prebacuje ne sestrinsku novoosnovanu trvtku NIK Naprijed. Radnici su, bez njohovog znanja, odjavljeni sa Mirovinskog osiguranja i od kada prestaje radni staž. Uz to potpisuju nepovoljne ugovore na određeno na sugestiju matičnog sindikata tekstila, obuće, kože, i gume.Prilikom pokretanja stečajnog postupka 2000. g. na sugestiju sindikata tekstila, obuće, kože i gume (SSSH) većinu radnika raskida ugovore na neodređeno sa sestrinskom likvidnom tvrtkom i potpisuje ugovore na određeno sa tvrtkom u stečaju.Stečajni postupak započet je 2000.g. kada je oko 1000 radnika radilo preko ugovora na određeno iz mjeseca u mjesec,a 2002.g. stečajni upravitelj gasi proizvdnju. Uslijed rješenja o odbijanju zahtjeva za isplatu otpremnine, radnici u velikom broju zauzimaju pogon. Radnicima je na poslijetku priznata otpremnina nakon koje tek primjećuju da su zakinuti za poslijednjih 10 godina staža.Naprijed je rijedak primjer radničke akcije zauzimanja pogona sa relativno pozitivnim ishodom. Bivšim radnicima Naprijeda isplaćeno je 12milijuna kuna otpremnine.

Zagrepčanka

Poduzeće osnovano: 1981Broj radnika 1992: 1200Vrijednost poduzeća 1992: 29 milijuna DEMBroj radnika 2000: 0

Osnovana spajanjem nekoliko srodnih poduzeća u poduzeće za veleprodaju i maloprodaju prehrambenih proizvoda (uzgoj ribe, klanje stoke, prerada i konzerviranje mesa) te ugostiteljstvo. U vlasništvu poduzeća nalazile su se brojne nekretnine, poput kompleksa stare Gradske klaonice iz 30-tih godina prošlog stoljeća ili ribogojilišta kraj Otočca, najvećeg u Hrvatskoj.Postupak privatizacije počinje 1992, a završava 1995 godine. U periodu od tri godine iz imovine poduzeća isisano je i opljačkano 27 milijuna kuna. Propadanje poduzeća završava otvaranjem stečajnog postupka 2000. godine, koji još traje. Bivši radnici imaju još nenaplaćenih potraživanja. Iskorištavanjem prava na prvokup zbog preventivne zaštite vrijedne industri-jske arhitekture i povijesnog dobra, Grad Zagreb 2001. godine kupuje zemljište tvornice u Heinzelovoj za 118 milijuna kuna. Nakon šest godina zapostavljanja zemljišta, 2007. godine, Grad lokaciju prodaje Zagrebačkom holdingu za 251 milijun kuna. Holding nastavlja s nebrigom za postrojenja stare tvornice. Konačno, u 2012., daje oglas za zemljište tvornice koje se nudi investitorima kao lokacija za izgradnju novog zagrebačkog poslovno-stambenog centra s neboderom od 36 katova, tri tisuće stanova, hotelom te ''lifestyle trgovačkim centrom'', unatoč tome što je zemljište opterećeno nerješenim vlasničkim pravima. U krugu nekadašnje tvornice djeluje kolektiv 'reciKlaonica' osnovan 2010. godine. Početkom listopada 2012. Holding je organizirao neuspješan pokušaj deložacije stanara kolektiva.