BESPLATNI PRIMJERAKBROJ 240 GODINA VI 15. SVIBNJA 2009. www.hrvatski-vojnik.hr

EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA 2,00 / CHF 3,50 / SLO EUR 1,80 / SEK 17,00 / NOK 17,00 / DKK 15,50 / GBP 1,30

ISS

N 1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROAT

IA

RAZGOVOR

PUKOVNIKSØREN KNUDSENVOJNI IZASLANIK KRALJEVINE DANSKE

S N A J P E R I

Konferencija za medije u MORH-u

REALIZACIJA PROJEKATA OPREMANJA I

MODERNIZACIJE NIJE UPITNA

HRVATSKA DANASIZVOZI SIGURNOST

GLOBALNA FINANCIJSKA KRIZA

Glavni tajnik NATO-a u Hrvatskoj

VOJNA TEHNIKA / MORH / OSRH / MAGAZIN

HRVATSKI VOJNIK

GOMBR

TIGROVITIGROVITIGROVITIGROVITIGROVITIGROVITIGROVITIGROVI

BOJNAPROTUZRAČNE OBRANE

NASLOVNICA besplatna.indd 7 2/1/07 9:06:02 PM

2

Pripremio Domagoj VLAHOVIĆ

NOVOSTI IZ SVIJETA

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

US D

oD

Rusija je 9. svibnja proslavila 64. go-dišnjicu pobjede u II. svjetskom ratu, i to drugim velikim vojničkim mimohodom od raspada SSSR-a. Poprište je, dakako, bio moskovski Crveni trg. Pred mno-gobrojno gledateljstvo izišlo je 9000

ruskih vojnika s pripadajućim vrstama naoružanja, od pištolja do zrakoplova, a osobitu pozornost privukao je novi raketni sustav S-400. Najviše pozornosti privukao je govor ruskog predsjednika i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Dmitrija Medvedeva, popraćen gromo-glasnim “hura“, u kojem je naglašeno da će “svaka agresija protiv naših gra�ana biti dočekana odgovarajućim otporom, i budućnost Rusije će biti mirna, uspješna i sretna“.

Novi vrhovni vojni zapovjednik NA-TO-ovih Savezničkih snaga i istodobno prvi časnik američkog Zapovjedništva za Europu jest admiral James G. Stavri-dis, koji zamjenjuje generala Bantza J. Craddocka. Na funkcije su ga imenovali NATO-ov Odbor za obrambeno planira-nje i predsjednik SAD-a Barack Obama. Stavridis je prvi mornar na toj poziciji. U 55 godina dužnost je obavljalo 12 ge-nerala kopnene vojske, dvojica pripad-nika zrakoplovstva i jedan marinac. Za-nimljivo je da je krajem 2006. Stavridis

tako�er zamijenio Craddocka, tada na mjestu zapovjednika američkoga Juž-nog zapovjedništva.

RUSKA PROSLAVA

PRVI MORNAR NA MJESTU SAVEZNIČKOG ZAPOVJEDNIKA

MOSKVA

BRUXELLES

Američki analitičar iz konzultantske tvrtke AMI International, Bob Nugent, uoči mornaričkog izložbenog sajma IMDEX Asia 2009, procijenio je da će azijske zemlje u sljedećih pet godina potrošiti oko 60 milijardi dolara na ojačavanje ratne mornarice. Ta svota nadmašuje onu koju će potrošiti sve pripadnice NA-TO-a zajedno, isključivši SAD, jer SAD ostaje najveći svjetski ula-gač. Zemlje koje predvode Kina, Japan i Južna Koreja najradije kupuju i ulažu u podmornice, fregate i desantne brodove. Azij-ske mornarice idu dalje od patroliranja u svojim teritorijalnim vodama i šire operacije na me�unarodne, zaključio je Nugent u Singapuru, koji je bio domaćin IMDEX-a od 12. do 14. svibnja.

ŠIRENJE NA MEĐUNARODNE VODESINGAPUR

Na web-stranicama američkog ministarstva obrane objavlje-na je priča o vojnom bolničaru inicijala K.C., koji svoja vojnička i životna iskustva očituje preko tetovaža. Dosad je dvaput bio u Iraku, a trenutačno se sprema u Afganistan. Na rukama je do-sad istetovirao svašta, od oznaka postrojbi u kojima je radio, preko lica koja simboliziraju pacijente, suborce i prijatelje koje je izgubio, pa sve do počasti precima koji su tako�er bili ame-rički vojnici. Na tetovaže je već potrošio prilično novca, za neke platio i po nekoliko stotina dolara.

Uoči polaska u Afganistan, dočasnik K.C. želi samo jedno: da više ne mora tetovirati ničija lica na rukama, jer to bi značilo da je opet nekoga izgubio...

IZRAŽAVANJE TETOVAŽAMADENVER

Nakon više od 48 godina službe, američka ratna mornarica je 12. svibnja u bro-dogradilištu u Bremertonu, u državi Washington, službeno povukla iz uporabe nosač zrakoplova USS Kitty Hawk, najstariji američki ratni brod u aktivnoj službi. Tijekom dugih godina na njegovoj se palubi izmijenilo oko 100 tisuća mornara i pilota, a zabilježeno je čak 407 507 slijetanja. Ime Kitty Hawk ta je morska grdo-sija dobila po gradiću u Sjevernoj Karolini u kojemu su 1903. braća Wright izvela svoj prvi let.

MIROVINA ZA NAJSTARIJEGA

BREMERTON

US N

avy

str 02 Svijet.indd 2 2/1/07 9:10:03 PM

sadržaj

Realizacija projekata opremanja i modernizacije nije upitna

Zasad pripadnici Bojne pojedinačno sudjeluju u misiji ISAF, a u 2010. godini u misiju UNDOF na Golanskoj visoravni trebali bi poslati jedan vod.

Pripreme i obuka za to već se provodi

6 GLAVNI TAJNIK NATO-a U HRVATSKOJ Hrvatska danas izvozi sigurnost 8 VOJARNA “PLESO” Francuska iskustva u opskrbi gorivom

9 VJEŽBA U SIMULACIJSKOM SREDIŠTU CAX ‘09

10 RAZGOVOR - MICHAEL D. MIGGINS Strateški doprinos dosizanju sigurnosnih ciljeva Saveza

14 PREDSTAVLJAMO Bonton iz vojničke prakse

15 NOVOSTI IZ OSRH-a Prijam Republike Hrvatske u CHENS

16 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

20 FINANCIJSKA KRIZA Globalna financijska kriza (I. dio)

23 ZRAKOPLOVSTVO Razvoj bespilotnih i besposadnih letjelica

24 MORNARICA Bespilotne iznad mora (I. dio)

25 VOJNA POVIJEST Laki tenk Panzerkampfwagen I

26 PODLISTAK Pakistan 1958.

28 DOMOVINSKI RAT Iz JNA o doga�ajima u Borovu Selu - 2. svibnja 1991. (II. dio)

29 DUHOVNOST Kao loza i trs

31 IZ ZBIRKI VOJNOG MUZEJA Za Hrvatsku kao Tigar

MO

RH

I O

SR

H

Do kraja 2009. proizvo�ači će isporučiti 8400 kompleta nove “prikrivne zelene“ borbene

odore u digitalnom tisku i 1000 kompleta tzv. pustinjske odore. Ugovorena je i isporuka 3800

kompleta sportske opreme. Do kraja godine Oružane snage RH trebale bi biti opremljene i s

prvih tisuću primjeraka hrvatske puške

“Danska nastavlja davati jaku potporu ambicija-ma Hrvatske za ulazak u euroatlantske strukture.

Zapravo, danski ministar obrane Søren Gade imenovao me je prvim danskim vojnim izaslani-kom u Hrvatskoj, radi olakšanja vojnog dijela te

potpore“, rekao je pukovnik Knudsen, zaključivši: “Zato sam vrlo sretan što je Hrvatska ušla tamo

kamo i pripada - u NATO, a uskoro, nadamo se, i u Europsku uniju“

Danska podupire Hrvatsku za ulazak u euroatlantske strukture

12

7

4

VO

JN

A T

EH

NIK

AM

AG

AZ

IN

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

BOJNA PROTUZRAČNE OBRANE

RAZGOVOR Pukovnik

Søren Knudsen vojni izaslanik

Kraljevine Danske

str 03 SADRZAJ.indd 3 2/1/07 9:21:07 PM

“4

Marija ALVIR, snimio Davor KIRIN

RAZGOVOR - PUKOVNIK SØREN KNUDSEN

“Danska nastavlja davati jaku potporu ambicijama Hrvatske za ulazak u euroa-

tlantske strukture. Zapravo, danski ministar obrane Søren Gade imenovao me je prvim

danskim vojnim izaslanikom u Hrvatskoj, radi olakšanja vojnog dijela te potpore“, rekao je pukovnik Knudsen, zaključivši:

“Zato sam vrlo sretan što je Hrvatska ušla tamo kamo i pripada - u NATO, a uskoro,

nadamo se, i u Europsku uniju“

ma u kolovozu ove godine. A kako našu zemlju vidi jedan od najviših dužnosnika Veleposlanstva Kraljevine Danske u Hr-vatskoj, saznali smo u razgovoru s vojnim izaslanikom, pukovnikom Sørenom Knud-senom.

U Hrvatskoj ste oko dvije godine, da-kle polovicu vašeg mandata. Koji su vaši dojmovi o radu i boravku u našoj zemlji?

Otkako je Hrvatska postala puno-pravnom članicom Sjevernoatlantskog saveza, veza s ostalim zemljama člani-cama NATO-a dodatno je ojačana, a među njima je i Danska. Zemlja približno slične veličine našoj dodatnu je pozornost privukla kad je za novog glavnog tajnika Saveza izabran danski premijer Anders Fogh Rasmussen, koji tu dužnost preuzi-

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

Danska nastavlja davati jaku potporu ambicijama Hrvatske za ulazak u eu-roatlantske strukture. Zapravo, danski ministar obrane Søren Gade imenovao me je prvim danskim vojnim izaslanikom u Hrvatskoj, radi olakšanja vojnog dijela te potpore. Zato sam vrlo sretan što je Hrvatska ušla tamo kamo i pripada - u NATO, a uskoro, nadamo se, i u Europsku

Pukovnik Søren Knudsen,vojni izaslanik Kraljevine Danske

Danska podupire Hrvatsku za ulazak u euroatlantske strukture

str 04,05.indd 4 5/13/09 1:19:49 PM

5

uniju. Želio bih iskoristiti ovu prigodu i zahvaliti se svojim kolegama iz OSRH-a, kao i svima onima koje sam upoznao tijekom svog boravka i rada u Hrvatskoj. Za mene je ovaj posao važno iskustvo i svi znaju da uživam biti ovdje.

Osim za Hrvatsku, kao vojni iza-slanik zaduženi ste i za Srbiju. Kako usklađujete te dvije dužnosti?

Kad sam bio poslan u Hrvatsku, mi-nistar obrane povjerio mi je jednu spe-cifičnu, težišnu zadaću - raditi za mir i stabilnost u jugoistočnoj europskoj regiji kao cjelini i otad sam akreditiran i u Be-ogradu. Ne trebam posebno isticati da je regionalni napredak treći glavni prio-ritet vanjskopolitičke strategije Hrvatske. Trudim se pridonijeti euroatlantskom napretku u Srbiji, unaprijediti nastojanja i inicijative u cijeloj regiji i moje zadaće su usklađene. Modernom tehnologijom uspio sam smanjiti nešto birokracije i time dobio mnogo vremena. Moj ured je između ostaloga i u mojoj naprtnjači i svoje dužnosti obavljam na različitim mjestima.

Bili ste i u Bosni i Hercegovini. Možete li se osvrnuti na to razdoblje te usporediti iskustva što ste ih stekli tijekom obnašanja dužnosti na različi-tim područjima ove regije?

Bosna i Hercegovina ima vrlo specifične probleme. U reformi obrane je mnogo napravljeno, no ona sama ne može postići učinak. Ključ za stvarni napredak i euro-atlantske integracije su, više nego bilo što

drugo, reforma i transformacija ne samo ukupne centralne uprave, nego i svih državnih službi. Hrvatska i Danska dobro surađuju kao zemlje članice Obučnog središta za potporu mirovnim operacijama u Sarajevu te time aktivno podupiru ovo važno regionalno nastojanje.

Kako ocjenjujete obrambenu i vojnu suradnju Danske i Hrvatske, ima li

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

prostora za njezino proširenja i što bi se evenutalno moglo poboljšati?

Nedavno je ministar obrane Branko Vukelić izjavio za Hrvatski vojnik da će hrvatska obrana, između ostaloga, mo-rati definirati poslovne procese prema standardima NATO-a, finalizirati re-forme, biti otvorena i transparentna za javnost, te također nastaviti sudjelovati u zahtjevnim međunarodnim misija-ma. Ulažemo napore da bilateralna vojna suradnja ispuni te ciljeve.

Zajednički plan za 2009. godinu sadrži više od dvadeset aktivnosti u sklopu logističke, zrakoplovne i mornaričke suradnje te upravljanja osobljem i odnosa s javnošću. Što se tiče naše buduće suradnje, prilično sam siguran da će se već za nekoliko godina unutar NATO-a uspostaviti izmijenjena, sveobuhvatnija suradnja. Ona će također biti proizvod aktivno-sti zapovjedništava NATO-a i operativ-nog osoblja u našim zemljama.

Sudjelovali ste kao predavač na tečaju u Obučnom središtu za me-đunarodne vojne operacije Hrvatske kopnene vojske. Vaši dojmovi?

Saveznici NATO-a iznimno cijene doprinos Hrvatske, ne samo Savezu, nego i Europskoj uniji, kao i misijama UN-a, od kojih su neke u vrlo ne-povoljnim uvjetima. Sudjelovanje u različitim misijama, uz stalno razvijanje i unapređenje obuke, traži modernu instituciju za obuku poput hrvatskog

Obučnog središta za MVO. Stekao sam dojam da Središte dobro i profesional-no priprema ne samo vojnike, nego i predstavnike drugih ministarstava i institucija za međunarodne operacije. Taj sveobuhvatan pristup ključ je uspje-ha, posebice u misiji ISAF, a i u Središtu su svjesni izazova te u skladu s njima i postupaju.

Jedan ste od promotora Nordijskog sporazuma o koordinaciji za vojnu potporu miru (NORDCAPS) na području Jugoistočne Europe i inicijator imple-mentacije tog koncepta u našoj regiji. Možete li pojasniti o čemu je riječ?

Nordijske zemlje su odabrale različite putove za njihovu sigurnosnu politi-ku, ali također traže načine kako da se sporazumiju i podijele odgovornosti te ekspertizu i resurse, kako �nancijske tako i ljudske. Stoga NORDCAPS ne podrazu-mijeva stalne snage ili stalne zapovjedne strukture. To je prije svega regionalna, prekogranična suradnja u sklopu vojne potpore mirovnim operacijama kroz zajedničku obuku, izobrazbu i razvoj sposobnosti u tu svrhu. Razvoj sposob-nosti u područjima što su povezana s reformama sigurnosnog sektora uvijek je bio prioritet u nastojanjima kojima se želi pomoći i drugim, nenordijskim zemlja-ma. Nordijske zemlje su se specijalizirale za određena područja: primjerice, Danska nudi tečajeve za vojnu policiju i civilno-vojnu koordinaciju, Norveška logističke tečajeve, Švedska tečajeve za stožerne časnike, a Finska za vojne promatrače. Nije iznenađujuće da nordijski ministri obrane zajednički vode NORDCAPS te zajedno s podacima dobivenim od ravna-telja nordijske obrambene politike izdaju smjernice različitim vojnim grupacija-ma za koordinaciju na nižim razinama. Prema Memorandumu o razumijevanju, Element planiranja (PLE) čini osoblje iz zemalja koje sudjeluju i jedino je stalno tijelo NORDCAPS-a. PLE osigurava stožer-ne funkcije i druge resurse za planiranje, koordinaciju i svakodnevna pitanja. Nekoliko nedavno održanih sastanaka

među zemljama Jugoistočne Europe daje mi optimizam da mogu i hoće nastaviti razvijati vlastiti model za prekograničnu suradnju u regiji. Očekujem da će biti sa-stavljen Memorandum o razumijevanju, koji će poslije potpisati zemlje regije. Taj Memorandum traži otvorenost i specija-lizaciju, dobro koordinirane i provedene aktivnosti, te je potreban malen, ali stalan i učinkovit element planiranja.

Danska podupire Hrvatsku za ulazak u euroatlantske strukture

str 04,05.indd 5 5/13/09 1:20:09 PM

6

Marija ALVIR, snimio Davor KIRIN

GLAVNI TAJNIK NATO-a U HRVATSKOJ

“Prošli smo dug i zavojit put zajedno, Hrvatska i NATO, ali i vi i ja, premijeru“, rekao je Scheffer, izražavajući zadovoljstvo uspjehom koji je naša zemlja ostvarila na tom putu, te dodao: “Vidio sam vaše ponosne vojnike, muškarce i žene, u Afganistanu i na Kosovu, i smatram da Hrvatska kao proaktivna članica NATO-a danas izvozi sigurnost“

potpredsjednice Vlade Jadranka Kosor i Đurđa Adlešič, ministri obrane, unutar-njih i vanjskih poslova Branko Vukelić, Tomislav Karamarko i Gordan Jandroko-vić, šef Misije RH pri NATO-u Igor Pokaz te zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH-a general-pukovnik Slavko Barić.

Hrvatska zasluženo u NATO-uNa svečanosti koja je uslijedila hrvatski

je premijer podsjetio na dug i težak put koji je naša zemlja prošla od osamostalje-nja do ostvarenja strateškog cilja, puno-pravnog članstva u NATO-u, zaključivši da je to uspjeh kojem su težili mnogi hrvatski naraštaji. “Ulaskom u NATO, Hrvatska se doista pridružila toj zajednici zapadnih demokracija. Hrvatska se vratila u krug zemalja kojemu je oduvijek pripadala“, re-kao je Sanader. I ovom prigodom podsje-tio je na uspješnu transformaciju Hrvatske od primateljice međunarodne pomoći do

“Svojim odlučnim vodstvom, svojom otvorenošću za suradnju i svojim snažnim zauzimanjem za proširenje Sjevernoa-tlantskog saveza na one demokracije koje ispunjavaju sve potrebne uvjete, Jaap de Hoop Scheffer je značajno pridonio ispunjavanju hrvatskog strateškog cilja, punopravnog članstva u NATO-u“, rekao je predsjednik Vlade Ivo Sanader na ce-remoniji uručivanja Velereda kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom glavnom tajniku NATO-a prilikom njegova nedav-na posjeta Hrvatskoj.

Jedno od najviših odličja koje hrvatska država dodjeljuje čelnicima međunarod-nih organizacija koji su svojim iznimnim zauzimanjem pridonijeli međunarodnom ugledu i položaju Republike Hrvatske, na prijedlog Vlade i odlukom Predsjednika Republike, Schefferu je uručio premijer Sanader. Ceremoniji održanoj 7. svibnja u zgradi Vlade među ostalima su nazočili

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

Hrvatska danas izvozi sigurnostaktivne sudionice u promicanju svjetskog mira i sigurnosti, rekavši: “Zajedno s ostalim zapadnim demokracijama, danas Hrvatska pridonosi stabilizaciji i razvoju Afganistana, ali i drugih kriznih žarišta u svijetu gdje hrvatski vojnici, redarstvenici i diplomati, pod zastavom NATO-a, UN-a ili EU-a, stvaraju uvjete za bolju budućnost, za svijet tolerancije, suradnje i napretka. Kao članica NATO-a, te vrijednosti Hrvat-ska na poseban način promiče u susjednoj regiji te podupire sve zemlje jugoistoka Europe u ostvarivanju njihove euroatlant-ske perspektive“. Ističući potporu koju je Scheffer pružao Hrvatskoj na tom putu, kao i njegov doprinos u ostvarenju jednog od najvažnijih hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva, zahvalio mu je uime hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana, izrazivši pritom uvjerenje da će surađivati i na izgradnji zajedničke europske budućnosti.

Nakon što je primio visoko hrvatsko odličje, riječi zahvale uputio je i glavni tajnik NATO-a, poručivši da je to velika čast za NATO i sve članice Saveza, kao i za njega osobno. “Prošli smo dug i zavojit put zajedno, Hrvatska i NATO, ali i vi i ja, premijeru“, rekao je Scheffer, izražavajući zadovoljstvo uspjehom koji je naša zemlja ostvarila na tom putu, te dodao: “Vidio sam vaše ponosne vojnike, muškarce i žene, u Afganistanu i na Kosovu, i sma-tram da Hrvatska kao proaktivna članica NATO-a danas izvozi sigurnost“. Istaknuv-ši da je euroatlantska integracija jedina perspektiva za dugoročnu održivost mira i sigurnosti na ovom području, izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska zasluženo primljena u NATO te je ujedno iskazao potporu hrvatskim nastojanjima za član-stvom i u Europskoj uniji.

Marija Alvir, snimio Davor Kirin

str 06.indd 6 5/13/09 1:20:41 PM

7

Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT

KONFERENCIJA ZA MEDIJE U MORH-u

Unatoč smanjenju proračuna, MORH i OSRH uspjeli su održati i razvijati sve glavne strateške projekte, osnovna je poruka ministra obrane RH Branka Vukelića, koju je uputio predstavnicima medija na konferenciji održanoj 12. svibnja u MORH-u. Glavna tema konferencije bili su projekti oprema-nja i modernizacije OSRH, koji se provode u duhu rebalansa proračuna, smanjenog u sektoru obrane za oko 579 milijuna kuna. Ukratko, neki projekti sada imaju dulju dinamiku i drukčije tijekove realizacije, no ona nije upitna.

Osim ministra obrane, uime MORH-a i OSRH-a konferen-ciji su nazočili državni tajnik Mate Raboteg, načelnik GSO-SRH-a general zbora Josip Lucić, ravnatelj Uprave za mate-rijalne resurse MORH-a Darko Polanec, ravnatelj Uprave za financije i proračun Ivan Brković, načelnik Službe za razvoj, opremanje i modernizaciju brigadni general Milan Knežević, načelnik Uprave za logistiku GSOSRH general-bojnik Josip Stojković i načelnik Uprave za planiranje brigadni general Dragutin Repinc.

Prvi projekt koji je bio u žarištu pozornosti na konferenciji jest nabava borbeno-oklopnih vozila. Taj projekt i ovogodišnja isporuka vozila odvijat će se po planu. Najviše se govorilo o projektu razvoja i nabave jurišne puške VHS, koju zajednički razvijaju tvrtka HS produkt i MORH. Prema riječima ravna-telja Polaneca, ispitivanjem puške u ekstremnim uvjetima završena je prva faza projekta. Nakon sklapanja Okvirnog sporazuma između MORH-a i tvrtke HS produkt uslijedit će

druga faza, pokretanje proizvodnje jurišne puške za potrebe opremanja OSRH-a. Do kraja ove godine Oružane snage RH trebale bi biti opremljene s prvih tisuću primjeraka hrvatske puške.

General-bojnik Stojković imao je dvije prezentacije: Prva je “Opremanje vojnika u 2009. godini“. Riječ je o borbenim odorama i sportskim kompletima. Do kraja 2009. proizvođači će isporučiti 8400 kompleta nove “prikrivne zelene“ borbe-ne odore u digitalnom tisku i 1000 kompleta tzv. pustinjske odore. Svojevrsnu premijeru nove će zelene odore imati na svečanosti povodom Dana OSRH. Ugovorena je i isporuka 3800 kompleta sportske opreme.

Druga je prezentacija imala naslov “Projektiranja, izgrad-nja i rekonstrukcije u 2009. godini - kapitalni projekti“. Najbitniji radovi obavit će se u vojarni “Pukovnik Predrag Matanović“ u Petrinji, gdje će, kao dio projekta “Vojarna za 21. stoljeće“, do kraja 2009. biti sagrađen moderni smještaj-ni objekt za vojnike i niže dočasnike. Izrađeno je i arhi-tektonsko-urbanističko rješenje te vojarne, a prikazana je i računalna 3D-prezentacija.

Ministar Vukelić je nakon prezentacija rekao da su navede-ni strateški projekti ponajprije “usmjereni prema hrvatskom vojniku“, njegovoj opremljenosti, obučenosti te radnim i životnim uvjetima. “U MORH-u smo zadovoljni svime što smo rebalansom proračuna uspjeli napraviti“, zaključio je ministar.

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

Do kraja 2009. proizvo-đači će isporučiti 8400

kompleta nove “prikrivne zelene“ borbene odore

u digitalnom tisku i 1000 kompleta tzv. pustinjske

odore. Ugovorena je i isporuka 3800 kompleta

sportske opreme. Do kraja godine Oružane snage RH trebale bi biti opremljene i s prvih tisuću primjeraka

hrvatske puške

Realizacija projekata opremanja i modernizacije nije upitna

str 07.indd 7 5/13/09 1:21:09 PM

8

Napisao i snimio Toma VLAŠIĆ

VOJARNA “PLESO”

i maziva za potrebe francuske vojske. Ta francuska sposobnost je prepoznata i vrlo tražena u međunarodnim misijama diljem svijeta, tako da organiziraju opskrbu gorivom u misijama na Kosovu, u Libanonu, Obali Bjelokosti…

Pojašnjavajući ulogu i ustroj francuske Uprave za opskrbu gorivom pukovnik Noviant ukratko je prikazao povijest razvoja opskrbe gorivom. Pojašnjavajući francuski primjer, možemo pojasniti opću povijest međuovisno-sti moderne vojske i goriva jer su uvjeti slični bez obzira na zemlju. Sve do I. svjetskog rata vojske, i to one najmodernije, gotovo da i nisu trošile tekuća goriva. I to zato što nije ni bilo potrošača, temeljni “moderni” energent bio je ugljen važan za pokretanje željeznice i brodova.

No, pojava aviona, tenka i kamiona sve je to iz temelja preokrenulo. Uskoro je “najtra-ženija roba” postala nafta i njezini derivati. Korijeni francuske službe sežu u I. svjetski rat, a iskustvo koje je tijekom godina akumulirano rezultiralo je ustrojem službe SEA. Spome-nimo kako je riječ o organizaciji s oko 2000 zaposlenika, od toga su oko 23 vojne osobe, a ostatak su civilni zaposlenici.

Važnost kvalitetne i pravodobne opskrbe snaga gorivom pukovnik Noviant je slikovi-to opisao usporedivši gorivo s hranom. Ako goriva ima, nitko to ne smatra nečim osobitim već samorazumljivim. Ako nastupe problemi u opskrbi, odmah zvone telefoni, a ako ga nema, nastupa katastrofa.

Hrvatski sudionici sastanka su iskoristili prigodu saznati od pukovnika Novianta o svim tajnama uspješnog ustrojavanja sustava te svladavanja brojnih problema koji se na terenu javljaju. Upoznali su ga i s hrvatskim iskustvima, koja će tijekom vremena rasti, za-hvaljujući i ovakvim sastancima stručnjaka.

U vojarni “Pleso” je 7. i 8. svibnja održan radni sastanak na temu Francuska POL potpo-ra u ekspedicijskim operacijama. Sastanak je organiziralo Zapovjedništvo za potporu (ZzP), a provela Bojna za opću logističku potporu (BoLP). Gost koji je podijelio svoje iskustvo s područja osiguranja goriva (kratica na engle-skom je POL - Petrolium-Oil-Lubricants, od-nosno gorivo, ulje i mazivo) bio je pukovnik Jean Nicolas Noviant iz Uprave za opskrbu gorivom francuske vojske. U francuskom je izaslanstvu bio i francuski vojni izaslanik u RH pukovnik Olivier Rouanet. Domaćin radnog sastanka je bio pukovnik Zvonko Jurasović, zamjenik zapovjednika Bojne za opću logi-stičku potporu. Sastanku su, osim pripadnika ZzP-a, nazočili i predstavnici grana te uprava J4 i M3.

Inače, Uprava za opskrbu gorivom fran-cuske vojske nosi oznaku SAE (Service des essences des Armee). Riječ je o organizaciji zaduženoj za nabavu, skladištenje, nadzor, dostavu i raspodjelu svih vrsta goriva, ulja

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

Pukovnik Jean Nicolas NoviantNa naše pitanje kako bi OSRH trebao iskoristiti

bogata francuska iskustva u opskrbi gorivom snaga u mirovnim misijama, pukovnik Noviant je

odgovorio: “Mislim da se sustav opskrbe gorivom OSRH može usmjeriti

na određene sposobno-sti, npr. usredotočiti se na manje skladište za

opskrbu specijaliziranih snaga, recimo helikopte-ra. Ostvariti, za početak,

jednostavniju sposob-nost, specijaliziranu, a

ne odmah razvijati punu sposobnost, čini mi se

učinkovitim pristupom”

Hrvatska se, da bi što bolje svladala logistič-ku potporu u zahtjevnim međunarodnim misijama, služi i stranim iskustvima. Ovaj put je riječ o razmjeni iskustava s francuskim stručnjakom za opskrbu gorivom

Francuska iskustvau opskrbi gorivom

str 08.indd 8 5/13/09 1:21:44 PM

9

Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT

VJEŽBA U SIMULACIJSKOM SREDIŠTU

Na Hrvatskom vojnom učilištu približava se završetak još jednog ciklusa izobrazbe na raznim razinama vojnog ško-lovanja. Već tradicionalno, osim završnim ispitima, to je razdoblje obilježeno i raču-nalno poduprtom vježbom CAX, koja se održava u Simulacijskom središtu. Vježba je dio nastavnog plana i programa HVU-a “Petar Zrinski“, u skladu s NATO-ovim smjernicama.

U vježbi CAX ‘09 ove su godine, od 4. do 8. svibnja, sudjelovali nastavnici i polaznici Ratne škole, Zapovjedno-stožer-ne škole, Napredne časničke škole, Visoke dočasničke škole te drugi djelatnici Učilišta i Simulacijskog središta. Glavni cilj bio je os-pobljavanje polaznika škola za sudjelovanje u pripremi i provedbi operacija strategijske, operativne i taktičke razine na nacionalnoj i međunarodnoj razini, na zapovjednim i stožernim dužnostima uz primjenu Savezničke združene doktrine AJP 01 (C). Prema riječima upravitelja vježbe i ravnate-lja HVU-a, general-bojnika Mirka Šundova, praktičnim i timskim radom sistematizirala su se i usavršavala stečena znanja iz proce-

sa donošenja odluke u skladu sa smjernica-ma za operativno planiranje Savezničkog zapovjedništva za operacije.

Sudionici vježbe su uvježbavali i djelo-vanje u sastavu združenih vojnih komi-sija i djelovanje prema pravilima NATO postupanja, a velika pozornost je posve-ćena i aktivnostima vezanim uz odnose s javnošću i civilno-vojne odnose. Dakle, po svim tim karakteristikama vidljivo je da je vježba u potpunosti protekla u skladu s NATO standardima, što je za zemlju člani-cu i potpuno logično. Naravno, sudionici vježbe nisu u punom smislu riječi trebali funkcionirati kao operativna postrojba, nego je težište bilo na standardima i postupcima.

Kao što je i uobičajeno za CAX vjež-be, ona je tekla u skladu sa zamišljenim scenarijem, koji se odnosio na izmišljenu državu Stoneland u kojoj NATO provodi operaciju odgovora na krizu pod manda-tom UN-a. U Simulacijskom središtu je za ovu priliku rabljen simulacijski model Janus. Vježbom je zapovijedao brigadni general Slaven Zdilar.

Pretposljednji dan vježbe, 7. svibnja, bio je i Dan uvaženih gostiju. Središte je posjetilo više visokopozicioniranih djelat-nika MORH-a i OSRH-a, a između ostalih zamjenik načelnika GS OSRH za ope-racije kontraadmiral Zdenko Simičić, te generali Drago Matanović, Mato Ostović i Zdravko Jakop. Predstavljajući vježbu na prigodnoj prezentaciji, njezin upravitelj general-bojnik Šundov je osobito istaknuo zalaganje, trud i motivaciju svih njezinih sudionika, a spomenuo je i značajan doprinos stranih polaznika izobrazbi na HVU. Detaljniji uvid u vježbu dao je direktor CAX-a ‘09 brigadir Mirko Čolić.

Uime Glavnog stožera, kontraadmiral Simičić je tijekom svog obraćanja istaknuo važnost ovakve vježbe, ali i obuke općeni-to. Naime, s ulaskom u NATO naši savezni-ci i dalje cijene naš doprinos u mirovnim operacijama, ali obuka je u NATO-u još važnija. To je Hrvatsko vojno učilište davno prepoznalo, rekao je Simičić. Posjet visokih gostiju završio je obilaskom Središta i pobližim upoznavanjem s odvijanjem i poprištem računalno poduprte vježbe.

CAX ‘09Glavni cilj bio je ospobljavanje polaznika škola za su-djelovanje u pripremi i provedbi operacija strategijske, operativne i taktičke razine na nacionalnoj i međuna-rodnoj razini, na zapovjednim i stožernim dužnostima uz primjenu Savezničke združene doktrine...

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

str 09.indd 9 5/13/09 1:22:10 PM

10

Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT

RAZGOVOR - MICHAEL D. MIGGINS

“Pristup Savezu znači da ste prihvatili odgo-vornosti kolektivne obrane i načela “jedan za sve, svi za jednoga“. Primjerice, pri nadzoru

naoružanja potrebno je koordinirati svoje ak-tivnosti s aktivnostima ostalih članica. Nadzor naoružanja tradicionalni je strateški doprinos

dosizanju sigurnosnih ciljeva Saveza, vrlo bitan dio ukupne sigurnosne slike...

jedinstvenu NATO-ovu politiku nadzora naoružanja. Prošloga tjedna Michael D. Miggins boravio je u Hrvatskoj, a nakon posjeta Službi za nadzor naoružanja (Verifikacijsko središte), dao je intervju za Hrvatski vojnik.

Možete li opisati NATO-ovu politiku nadzora naoružanja u nekoliko rečenica?

Svakako. Mislim da je najbolje obratiti pozornost na paragraf 55 Deklaracije s NATO-ova samita u Strasbourgu i Kehlu. Razgovarali smo o NATO-ovu profiliranju

Michael D. Miggins vjerojatno se može opisati kao vodeći NATO-ov struč-njak za nadzor naoružanja. Iskustvo toga bivšeg brigadira OS SAD vrlo je bogato, a NATO-u ga daje već četrnaest godina. Posljednjih deset godina na čelu je Od-sjeka za koordinaciju nadzora naoružanja (ACCS), a obavlja i funkciju predsjedava-jućeg NATO-ova Odbora za koordinaciju verifikacijskih aktivnosti (VCC), tijela u kojemu djeluju predstavnici svih zema-lja članica. Te dvije cjeline bitne su za

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

na području nadzora naoružanja i dobili izravne sugestije od državnih čelnika da nastavimo s tim procesima. Nadzor nao-ružanja tradicionalni je strateški doprinos dosizanju sigurnosnih ciljeva Saveza, vrlo bitan dio ukupne sigurnosne slike. Mislim da će na tom području doći do još inten-zivnijih aktivnosti.

Kao čelnik Odsjeka za koordinaciju nadzora naoružanja, povezujete vojne i političke strukture i različite države unutar Saveza. Kakav je to posao?

Michael D. Miggins, čelnik Odsjeka za koordinaciju nadzora naoružanja (ACCS) i predsjeda-

vajući NATO-ova Odbora za koordinaciju verifikacijskih aktivnosti (VCC)

Strateški doprinos dosizanju SIGURNOSNIH CILJEVA SAVEZA

str 10,11.indd 10 5/13/09 1:39:10 PM

11

Ne bih rekao da je težak, prije složen. Obavljamo ga od 1991. i s vreme-nom smo razvili procedure te došli do određenih odluka, koje nam pomažu da koordiniramo predmete i idemo na-prijed. Tome se više ne moramo vraćati. No, kad dolazi do usklađivanja različitih nacionalnih inspekcijskih planova i dru-gih aktivnosti u nadzoru naoružanja, to uvijek zahtijeva pregovore. Po Washing-tonskom ugovoru, članice su obvezne konzultirati se i postići dogovor. Tijekom 60 godina NATO-a, bez obzira na to je li riječ o Odboru za koordinaciju veri-fikacijskih aktivnosti (VCC), Sjevernoa-tlantskom vijeću ili bilo kojem drugom tijelu, uvijek smo uspijevali postići kon-senzus. Dakle, rad VCC-a ponekad je težak ili kompleksan, ali na kraju uvijek smo uspijevali pomiriti različite raspore-de i koordinirati inspekcijske planove.

Hrvatska je nova članica NATO-a. Znači li to i nove obveze u kontroli naoružanja?

Kad ste već postavili to pitanje, iskoristit ću priliku čestitati Hrvatskoj na njezinu potpisivanju Washingtonskog ugovora i punopravnom članstvu u NATO-u. Veselimo se što će naša otprije izvrsna suradnja otići još dalje. Mislim da je odgovor na vaše pitanje “da“, iako neke stvari ostaju iste. Pristup Savezu znači da ste prihvatili odgovornosti kolektivne obrane i načela “jedan za sve, svi za jednoga“. Primjerice, pri nadzoru naoružanja potrebno je koordinirati svoje aktivnosti s aktivno-stima ostalih članica.

Prvi službeni kontakt ACCS-a i hrvatske Služ-be za nadzor naoruža-nja dogodio se prije hr-vatskog članstva, potkraj prošle godine u Bruxellesu. Što je tada inicirano?

Ono što u posljednjih de-set godina pokušavamo sa svim novim članicama jest pomoći im da razumiju svoje obveze u Savezu te da u svezi s tim poduz-mu potrebne korake. O

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

Michael D. Miggins, čelnik Odsjeka za koordinaciju nadzora naoružanja (ACCS) i predsjeda-

vajući NATO-ova Odbora za koordinaciju verifikacijskih aktivnosti (VCC)

tome smo i tada razgovarali. Dopustite da vam kažem nešto o međunarodnom osoblju u NATO-u: mi nismo stožerno osoblje Saveza nego nešto što bih nazvao osobljem za usluge. Pokušavamo pomoći članicama da postignu konsenzus. Na to ih ne možemo prisiliti, odluka je na njima. Mi radimo za različite države, a sada i za Hrvatsku. To je i objašnjenje našeg odnosa sa zemljama članicama, što se ogleda ponajprije u radu VCC-a.

Može li Hrvatska svojim posebnim iskustvom u nadzoru naoružanja po-moći Savezu?

Apsolutno! I radosni smo zbog toga. Kao što sam rekao, u deklaraciji s posljed-

njeg samita vidi se da

nas

sljedećih godina čekaju mnoge nove i intenzivne aktivnosti. Potražit ćemo i pomoć članica. Za pitanja Balkana, za savjete ćemo se obraćati stručnjacima iz Slovenije i Hrvatske. Vaše iskustvo neće samo dobro doći za intenziviranje naših aktivnosti nego i za druga, još složenija pitanja. Sigurno je da ćemo često poziva-ti Hrvatsko verifikacijsko središte. Razina stručnosti onih koji se bave nadzorom naoružanja mora biti vrlo visoka. To vrijedi i za hrvatsko Verifikacijsko središte i za sva ostala. Ako ne obavljaju posao dobro, imat ćete međunarodni incident. Osjetljivost njihova posla i profesional-nost možda nije općeprepoznata i javno razglašena kako bi trebala biti.

Koordinator ste aktivnosti nadzora naoružanja između NATO-a i Rusije. Kakva je tu situacija?

U sklopu Vijeća NATO-Rusija postoji skupina eksperata za nadzor naoružanja. Sastavljena je od članova NATO-ova međunarodnog osoblja i ruske misije u Savezu. Od prošloga kolovoza sastali smo se samo jedanput, i to nedavno. Mislim da skupina može obavljati svoje zadaće kad je riječ o nadzoru naoružanja i raditi na spornim pitanjima bez obzira na to što nema funkciju odlučivanja. Hoće li biti tako? Vidjet ćemo.

Za kraj, jedno osobno pitanje. Bili ste aktivni časnik vojske SAD-a,

sad ste godinama u NATO-u. Nedostaje li vam odora?

Da, mislim da svi bivši vojnici osjećaju određenu nostalgiju za dani-ma kad su bili u aktivnoj službi. No, mislim da je rad u NATO-u vrlo izazovan, a preko suradnje s verifikacij-skim središtima i dalje sam u kontaktu s vojnicima u

aktivnoj službi, i to smatram vrlo

vrijednim.

Vaše iskustvo neće samo dobro doći za intenziviranje naših aktivnosti nego i za druga, još složenija pitanja. Sigurno je da ćemo često pozivati hrvatsko Verifikacijsko središte. Razina stručnosti onih koji se bave nadzorom naoružanja mora biti vrlo visoka

S čelnikom Službe za nadzor naoružanja brigadnim generalom Zdravkom Jakopom

str 10,11.indd 11 5/13/09 1:23:13 PM

12

Leida Parlov, snimio Davor Kirin, arhiva Bojne PZO

GOMBR

sastoji od dvije samohodne topničke bitnice, samohodne raketne bitnice, te raketne i zapo-vjedne bitnice i logističkog voda jest borbena potpora GOMBR-a. No uz tu njihovu temeljnu operativnu namjenu Bojna obavlja brojne druge zadaće i redovito sudjeluje u svim aktiv-nostima GOMBR-a. Popunjeni su više od 90 posto a uz “starije“ pripadnike Bojne kontinui-rano se provodi i pomlađivanje postrojbe. Spoj starijih i mlađih pripadnika postrojbe izvrsno je izbalansiran, istaknuli su naši sugovornici. Glav-na zadaća Bojne PZO u mirnodopskom razdo-blju jest obuka koju provode na više lokacija. Osim na vojnom poligonu Gašinci obučavaju se i u zrakoplovnoj bazi Zemunik a i u vojarni u Vinkovcima imaju trenažni kabinet. Glavna provjera njihove obučenosti kao i ostalih PZO

postrojbi jest vježba Štit koja se redovito provodi već dugi niz godina. Riječ je o intergranskoj taktičkoj vježbi s bojnim ga-đanjem koja će i ove godine biti njihova

glavna obučna aktivnost. Doktrina obuke i SOP-ovi usklađeni su s NATO standardi-ma, a postupno se provodi i modernizacija

tehnike kojom raspolažu.

U sklopu preustroja Gardijske oklopno mehanizirane brigade ustrojena je i Bojna protuzračne obrane, od PZO bitnica legen-darnih Kuna i Sokolova, te većeg dijela 201. brigade Protuzračne obrane. Smješteni su u vojarni “Bosut“ u Vinkovcima gdje je i zapo-vjedništvo GOMBR-a, no prema Dugoročnom planu razvoja njihova krajnja lokacija trebao bi biti vojni poligon Gašinci. Zapovjednik Bojne PZO je bojnik Damir Jugović, a u njegovoj odsutnosti nešto više o ovoj postrojbi rekao nam je voditelj pododsjeka S3, satnik Miroslav Bago i prvi dočasnik Bojne, nadnarednik Mile Opačak. Osnovna zadaća Bojne PZO, koja se

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

Bojna protu zračne obrane

Zasad pripadnici Bojne pojedinačno

sudjeluju u misiji ISAF, a u 2010. godi-ni u misiju UNDOF

na Golanskoj visorav-ni trebali bi poslati

jedan vod. Pripreme i obuka za to već se

provodi

str 12,13.indd 12 5/13/09 1:23:48 PM

13

Satnik Bago je istaknuo više nego dobru suradnju s drugim postrojbama Oružanih snaga a kad je o njihovu rodu riječ posebno je istaknuo suradnju s pukovnijom PZO iz Zemunika. Osim vježbe Štit, što je vrhunac njihove obuke, Bojna PZO sudjeluje i u svim drugim aktivnosti GOMBR-a, podupire vojne vježbe, njezine snage angažirane su i u protupožarnoj sezoni, pripremaju se i za sudjelovanje u međunarodnim mirovnim operacijama, a sudjeluju i u jednom od par-tnerskih ciljeva GOMBR-a i to onom vezanom uz kopnene operacije i obuku. Nadnarednik Opačak bio je u misiji ISAF u Afganistanu i to u sastavu operativnog mentorskog tima pa je posebno istaknuo važ-nost obuke i motoričke pripremljenosti pripadnika postrojbe za uspješan rad kako u toj, tako i ostalim međunarodnim misi-jama u kojima sudjeluju pripadnici Hrvatske vojske. Osim obuke u zemlji, naši su sugovor-nici istaknuli i kako velik broj pripadnika Bojne sudjeluje i na različitim oblicima obuke i izobrazbe u

inozemstvu. Veliku pozornost pridaju i učenju stranih jezika što je jedan od bitnih preduvje-ta za odlazak u mirovne operacije te sudjelo-vanje u drugim oblicima međunarodne vojne suradnje. Zasad pripadnici Bojne pojedinačno sudjeluju u misiji ISAF, a u 2010. godini u mi-siju UNDOF na Golanskoj visoravni trebali bi poslati jedan vod. Pripreme i obuka za to već se provodi. S obzirom na dobre rezultate koje ova postrojba postiže, entuzijazam, znanje, iskustvo i obučenost njezinih pripadnika to će biti još samo jedna u nizu zadaća što će je Bojna PZO uspješno provesti.

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

Bojna protu zračne obrane

Voditelj pododsjeka S3,satnik Miroslav Bago

str 12,13.indd 13 5/13/09 1:24:10 PM

14

Leida PARLOV, snimio Tomislav BRANDT

PREDSTAVLJAMO

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

Svi bismo se trebali pridržavati pravi-la ili uputa o lijepom ponašanju koja su nam poznata pod nazivom bonton, i to kako na radnom mjestu tako i u javnosti. Uz ona općenita koja vrijede za sve, svaka struka ipak ima i neka posebna, specifična pravila ponašanja. Tako je i s vojskom. Vojni poziv je čast, ali i obveza, te pripadnici vojske u svakom trenutku, bilo gdje da se nalaze, predstavljaju ne samo oružane snage nego i zemlju iz koje dolaze. Iako mislimo da o tome sve znamo, ipak se uvijek nađe nešto što smo “usput negdje zaboravili”, a i bonton je podložan promjenama, tako da pokoje predavanje o lijepom pona-šanju uvijek dobro dođe. Predavanja iz bontona sastavni su dio nastavnog plana i programa Visoke dočasničke izobrazbe, a predavač je časnički namjesnik Goran Jadrić, prvi dočasnik Počasno-zaštitne bojne. Jadrić je pripremio i svojevrsni priručnik o bontonu, koji je, još nije objavljen, ali je itekako primjenjiv u praksi. U njemu je na zanimljiv način obradio niz tema vezanih uz ponašanje na radnom i javnom mjestu, pravila ponašanja u restoranu, predstavljanje, oslovljavanje, izgled, a cijelo jedno po-glavlje posvetio je kravati.

Iako su, napominje Jadrić, pravila lijepog ponašanja univerzalna, ipak ima detalja koji su specifični za vojni poziv. To se ponajprije odnosi na izgled, pozdravljanje i oslovljavanje. Bitno je, naime, da vojnici, osim po profesional-nom obavljanju svojih zadaća, budu pre-poznati i po lijepom ponašanju, o čemu govori već naš prvi kontakt, odnosno

Bonton iz vojničke prakse

Časnički namjesnik Goran Jadrić, prvi dočasnik Počasno-zaštitne bojne, pripremio je svojevrsni priručnik o bontonu, koji još nije objavljen ali je itekako primjenjiv u praksi. U njemu je na zanimljiv način obradio niz tema vezanih uz ponašanje na radnom i javnom mjestu, pravila ponašanja u restoranu, predstavljanje, oslovljavanje, izgled…

pozdravljanje s nekim. “Čim netko uđe u prostoriju, treba osjetiti finu komuni-kaciju”, napominje Jadrić. O mnogim detaljima specifičnima za ponašanje i

izgled u vojsci Jadrić govori i iz vlastitog iskustva jer se postrojba u kojoj radi bavi protokolarnim ceremonijama te se na njima primijeti baš svaka pojedinost. Spomenut ćemo samo neke. Djelatnici oružanih snaga trebali bi nositi samo vjenčani, odnosno zaručnički prsten ili prsten škole. Može se nositi samo sat, ali ne i narukvica, a lančić ispod odore. Nakit na djelatnicama oružanih snaga trebao bi biti decentan, a umjetni nokti i odora ne idu zajedno. Na službene sastanke treba doći ranije jer kad dođe glavni gost vrata se zatvaraju, dok je na primanja bolje malo, 5 do 15 minuta, zakasniti. Jadrić je u priručniku donio i niz korisnih savjeta koji se odnose na način nošenja odore, kao i pravila kojih bi se trebalo pridržavati na radnom mjestu. Tako bi se, stoji u bontonu, pohvale trebale iznositi javno, a prigo-vori i negodovanje u četiri oka. Odnos prema nadređenima treba biti korektan, a u ophođenju s podređenima starije životne dobi koji imaju bogato životno i specifično stručno iskustvo treba se od-nositi s poštovanjem... Ovo su tek neki od detalja kojih bi se u svakodnevnom ophođenju s ljudima trebalo pridržavati, i to ne samo na radnom mjestu nego i u javnosti. Osim na Visokoj dočasničkoj školi, časnički namjesnik Jadrić predaje i na dočasničkom kampu, a predavanja o bontonu održao je i u nekim drugim ustrojbenim cjelinama Oružanih snaga. Njegova predavanja nailaze na veliko zanimanje, a još mu je draže kad vidi da se savjeti i upute o lijepom ponašanju primjenjuju u praksi.

Djelatnici oružanih snaga tre-bali bi nositi samo vjenčani

odnosno zaručnički prsten ili prsten škole. Može se nositi

samo sat, ali ne i narukvica, a lančić ispod odore. Nakit na djelatnicama oružanih snaga

trebao bi biti decentan, a umjetni nokti i odora ne idu

zajedno

str 14.indd 14 5/13/09 1:24:32 PM

15

OSRH NOVOSTI

Republika Hrvatska postala je 8. svibnja na Cipru punoprav-nom članicom CHENS-a (CHiefs of European NavieS). CHENS je neformalan, nezavisan i nepolitički forum u čije članstvo ulaze zapovjednici ratnih mornarica europskih zemalja koje su članice NATO saveza ili Europske unije. S obzirom na to da je Republi-ka Hrvatska članica NATO saveza, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice kontraadmiral Ante Urlić zatražio je na ovogodišnjem

susretu da Hrvatska bude primljena u CHENS, što su ostali zapo-vjednici mornarica oduševljeno prihvatili.

CHENS promiče uzajamno razumijevanje među ratnim mor-naricama država članica CHENS-a, razmatra teme od zajed-ničkog interesa i upozorava na važnost pomorstva u državama članicama. Prvi susret zapovjednika europskih mornarica održan je 1990. na poticaj prvog lorda mora, odnosno zapovjednika ratne mornarice Velike Britanije. Na susretu su sudjelovali kao promatrači zapovjednici RM SAD-a, Rusije, Ukrajine, Albanije i Hrvatske, zapovjednik Pomorskih snaga SAD-a za Europu i zapovjednik Vojnog stožera Europske unije.

Ovogodišnji susret, na kojemu je Hrvatska postala punoprav-nom članicom, održan je u ciparskoj luci Limassolu. Glavne teme o kojima se raspravljalo bile su tijek operacije Atalanta u Aden-skom zaljevu i somalskim vodama, suradnja s afričkim mornari-cama s naglaskom na stanje u Gvinejskom zaljevu, uloga morna-rica u očvršćivanju suradnje svih institucija koje djeluju na moru, dijalog i suradnja među mornaricama kao čimbenik pomorske si-gurnosti u širem području Mediterana, doprinos Cipra pomorskoj sigurnosti kao otočke mediteranske zemlje na raskrižju važnih pomorskih putova, pomorska sigurnost u očima Europske unije, kao i izvješća o jednogodišnjem radu svih radnih tijela CHENS-a o izradi pomorske strategije Europske unije i odvijanju pomorskih operacija. OJI HRM

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

Prijam Republike Hrvatske u CHENS

str 15.indd 15 5/13/09 1:24:58 PM

16

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

Američka tvrtka Radiation Shield Technologies iz Miamija proizvodi materijal Devron namijenjen kvali-tetnoj zaštiti od radijacije, kemijskih i bioloških agensa. Devron je protu-radijacijski nanopolimerni materijal. Sastoji se od naprednoga nanopoli-mernog materijala s proturadijacij-skim svojstvom koji se umeće izme-đu slojeva tkanine. Od te se tkanine rade NKB zaštitna odijela, prekriva-či, zaštitne pregače za zaštitu medi-cinskog osoblja od X-zraka i slično. NKB zaštitni kombinezon omoguća-va unaprijeđenu zaštitu od radijaci-je, kemijskih i bioloških sredstava te vatre. Kombinezon je lagan, dobro odvodi toplinu s tijela i omogućuje ugodniji boravak. Materijal ne sadrži olovo ili PVC, savitljiv je i omoguću-je produženu otpornost na prodor kemikalija te mehanička oštećenja. O kvaliteti materijala Devron govori i to da se razmatra kao jedna od op-cija za izradu nove generacjie odije-la za svemirske misije.

M. PETROVIĆ

BOLJA NKB ZAŠTITA

VOJNA TEHNIKA NOVOSTI

Foto

: Bus

ines

s W

ire

Američki proizvođač aviona nedavno se pohvalio s dva važna događaja, vezana uz razvoj novoga mornaričkog patrolnog aviona P-8A Poseidon. Prvi prototip koji nosi oznaku T-1, od ukupno proizvede-nih pet, 25. travnja je uspješno obavio prvi probni let, dok je nekoliko dana po-slije, 5. svibnja, Boeing prvi put javnosti predstavio drugi prototip T-2, obojan u službenu shemu Američke ratne morna-rice. Američka ratna mornarica naručila je 108 aviona P-8A Poseidon, koji treba-ju biti zamjena za zastarjelu flotu aviona P-3 Orion, i koje kani upotrebljavati za zadaće dugotrajnog izviđanja i nadzora

iz zraka, zadaće protupodmorničke bor-be te traganja i spašavanja.

Uz Sjedinjene Američke Države, i In-dija je naručila od Boeinga osam Posei-dona (uz mogućnost narudžbe dodatnih osam aviona), koji će nositi oznaku P-8I. Boeing se obvezao na to da tijekom 2013. Americi i Indiji isporuči prve avi-one.

I. SKENDEROVIĆ

POLETIO P-8A POSEIDON

str 16-19.indd 16 2/1/07 8:45:56 PM

17

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

GRČKA NABAVLJA DVIJE AIP PODMORNICE TYPE 209Grčka ratna mornarica odlučila je naručiti dvije nove podmornice Type 209 sa

zračno-neovisnom (AIP) propulzijom nakon odluke da se napusti planirana moder-nizacije dviju podmornica Type 209, koje se nalaze u operativnom sastavu mornari-ce. Vijesti o novoj akviziciji objavljene su uoči ponovnog porinuća podmornice HS Okeanos, koja je okončala program srednjoživotne modernizacije pod programom Neptune II. Okeanos je prva, a trenutačno i jedina od tri podmornice kojoj je pro-duljen trup za 6,5 m u svrhu ugrađivanja Siemens PEM gorivih ćelija koji čine srž AIP pogona i ISUS 90-46 integriranog borbenog sustava tvrtke Atlas Elektronik.

Grčka je već zatražila od njemačkog izvođača TKMS da obustavi program mo-dernizacije i dostavi dvije nove podmornice Type 209/1400, pri čemu bi se već naručeni materijal i oprema namijenjeni modernizaciji utrošili na nove podmornice te bi se time maksimalno povećala korisnost za obje strane.

U međuvremenu, program akvizicije podmornica Type 214 izuzetno kasni. Pri-mopredaja prve podmornice u klasi Papanikolis i sestrinske podmornice Pipinos odgođena je do daljnjega te se očekuje razrješenje spora između TKMS-a i grčkog ministarstva obrane oko navodnih tehničkih nedostataka na prvoj podmornici.

M. PTIĆ GRŽELJ

Britanska tvrtka BAE Systems dostavila je američkoj vojsci prototip vozila nove generacije. Riječ je o vozilima kategorije MRAP (otporno na mine i zasjede) oznake M-ATV. Kratica znači MRAP-All Terrain Vehicle. M-ATV je načinjen na temelju opažanja američkih vojnika i marinaca koji su rabili standardna MRAP vozila u Afganistanu. Za-ključili su da su preteška i prevelika za uske putove slabe nosivosti kakvi ondje prevladavaju. U osnovi je riječ o lakšoj i mobilnijoj ina-čici starih vozila MRAP. Unatoč smanjenoj masi vozilo je dizajnirano i načinjeno da vojnicima pruži istu razinu zaštite kao i teži i veći prethodnici. Oklopna je zaštita modularna i može se prilagođavati trenutačnim taktičkim potrebama.

M. PETROVIĆ

NOVA GENERACIJA VOZILA MRAP

Foto

: Bus

ines

s W

ire

str 16-19.indd 17 2/1/07 8:45:58 PM

18

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

VOJNA TEHNIKA NOVOSTI

Konzorcij EADS najavio je da u suradnji s američkom tvrtkom Nor-throp Grumman kani u listopadu ove godine svečano predstaviti pro-totip svoje HALE (High Altitude Long Endurance) bespilotne letjelice EuroHawk, što se treba dogoditi u Palmdaleu u sklopu tvorničkog postrojenja Northrop Grummana. Najavljuje i to da bi se prvi probni let prototipa EuroHawka, koji nosi naziv SDD EuroHawk (system, de-sign and development), trebao obaviti u siječnju 2010. iznad područja Kalifornije, a sredinom iduće godine trebao bi se obaviti prelet letjelice do njemačkog Manchinga. EuroHawk je “europska” inačica američkoga bespilotnog sustava RQ-4 Global Hawk Block 20, koji Njemačka razvija kao zamjenu za svoju SIGINT (Signal Intelligence) platformu Breguet Atlantic, koji su u operativnoj uporabi od 1972. i u zasluženu mirovinu počinju odlaziti 2010. EuroHawk bi se u svom radu trebao nadopu-njavati s drugim bespilotnim sustavom Euromale te s pet SAR-Lupe satelitskih radara. U svrhu razvoja EuroHawka, njemačko ministarstvo je osnovalo tvrtku EuroHawk GmbH i poduprlo je iznosom od 430 milijuna eura. Prema novim planovima i očekivanjima EADS-a, serijska proizvodnja EuroHawka trebala bi započeti 2011. godine.

I. SKENDEROVIĆ

EUROHAWK SE SPREMA NA PRVI LET

Prema izvješću Naval Spyglassa, francuska rat-na mornarica razmatra dugoročan projekt no-vog nosača zrakoplova s Brazilom dok istodobno projekt budućeg francuskog no-sača zrakoplova PA2 nije prioritet za francusku mornaricu. Francuski predsjednik odgodio je donošenje svih odluka vezanih uz program PA2 do 2011./12. zbog nemogućnosti pronalaska 3,5 milijarde eura bez ugrožavanja drugih vojnih projekata. Posljedica je da je francuska mornarica odlučila razmotriti dugoročni projekt podmornice na nuklearni pogon predviđene istisnine 60 000 t. Zamisao o novome projektu uslijedila je nakon nedavnog sporazuma s Brazilom, koji uključuje francusku potporu u procesu gradnje i opremanja prve nuklearne brazilske podmor-nice, pri čemu francuska mornarica razmatra trilateralni program nosača zrakoplova s Brazilom, koji bi se temeljio na njihovu predloženom projektu nosača zrakoplova isti-snine 60 000 t. Francuski dužnosnici također su razmatrali ostvarivanje trilateralnog programa s Velikom Britanijom, a platforma bi bio britanski CVF projekt. Službeni London je odbacio mogućnost takve suradnje iz straha da se ne ometa gradnja CVF nosača.

M. PTIĆ GRŽELJ

FRANCUSKA I BRAZIL GRADE NOSAČZRAKOPLOVA?

Bespilotne letjelice uglavnom su ma-lih dimenzija, većim dijelom načinjene od radioprozračnih materijala, malog toplinskog odraza i drugih značajki koje ih čine teškima za otkrivanje, praćenje i gađanje. Američka tvrtka Raytheon Missile Systems, tražeći rješenja za svoje proizvode, predlaže poboljšanje njiho-ve PZO rakete Stinger za gađanje bes-pilotnih letjelica ugradnjom blizinskog upaljača. Razlog je jednostavan: bojna glava od jednog kilograma koja bi ek-splodirala u blizini cilja, a ne na samom cilju, vjerojatno bi prouzročila mnogo manja oštećenja gađanog zrakoplovnog cilja. Pojavom i sve češćom uporabom bespilotnih letjelica situacija se drama-tično mijenja. Bespilotne letjelice su do-

voljno ranjive i na eksploziju bojne gla-ve u svojoj blizini. Stoga tvrtka Raytheon predlaže moderniziranje rakete Stinger ugradnjom već postojećeg i provjere-nog blizinskog upaljača poznatog pod nazivom Active Optical Target Detector (AOTD). Upaljač ima mogućnosti upo-rabe protiv bespilotnih letjelica.

Tvrtka Raytheon svoj prijedlog temelji na činjenici da je raketa Stinger uspješ-no presretala malu bespilotnu letjelicu tijekom vježbe Black Dart, provedene prošle godine, u kojoj je temeljna zada-ća bila ispitati mogućnosti borbe protiv bespilotnih letjelica. Time je PZO sustav Stinger pokazao da su mu ostali pod-sustavi, posebno podsustav samonavo-đenja na tako mali cilj, dovoljno dobri

za borbu protiv bespilotnih letjelica. Zaključak vježbe bio je da bi blizinski upaljač poboljšao ubojitost prema bes-pilotnim letjelicama, a sustav pri tome ne bi gubio ubojitost prema ostalim vr-stama ciljeva koje može gađati.

Ako prijedlog modernizacije bude prihvaćen i dobije potporu, sveuku-pni projekt bi, za manje od tri godine, znatno poboljšao PZO sposobnosti brigadnih borbenih timova postrojbi kopnene vojske SAD-a u borbi protiv bespilotnih letjelica. Osobito bi dobio na vrijednosti samovozni PZO raketni sustav Avenger, koji rabi raketu Stinger i masovno se upotrebljava u kopnenoj vojsci SAD-a.

V. SUPERINA

POBOLJŠANJE PZO RAKETE STINGER UGRADNJOM BLIZINSKOG UPALJAČA

str 16-19.indd 18 2/1/07 8:46:00 PM

19

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

Indijska obalna straža uvela je u operativnu službu novi veliki odobalni patrolni brod (Offshore Patrol Vessel - OPV) ICGS Samrat krajem siječnja ove godine. Brod duljine 105 m i mak-simalne istisnine 2250 t izgrađen je u domaćem brodogradilištu Goa Shipyard Ltd (GSL) te je uz ICGS Sankapl drugi takav brod u sastavu obalne straže.

Najveću brzinu od 23,5 čvorova postiže propulzijskim sustavom koji se sastoji od dva Pilestick-20PA6B STC motora, svaki snage 8100 kW pri 1050 okretaja u minuti, i vijka s prekretnim krilima. Doplov broda iznosi 6500 Nm, a ukupno će imati 126 članova posade. Odobalni patrolni brodovi klase Sankalp projektirani su kako bi mogli nositi laki mornarički višena-

mjenski helikopter, a letna paluba se nalazi na krmi broda.

U skladu s posljednjim pojačanjem, flota indijske obalne straže čini 41 brod, 18 malih brodova i brodica u aktivnom sastavu, 16 manjih brodova i brodica koji još nisu u operativnom sastavu te 45 zrakoplova i helikoptera odnosno letjelica.

M. PTIĆ GRŽELJ

INDIJSKA OBALNA STRAŽA DOBILA NOVE OPV-e

Španjolsko ministarstvo obrane sklopilo je s domaćom tvrtkom Tecnobit ugovor vrjiedan 15 milijuna eura o isporuci 90 besposadnih oružnih stanica Rafael RCWS-127 Mini Samson. Tim će stanicama biti opremljena nova oklopna vozila RG-31 Mk5E 4x4. Naručeno je 100 vozila RG-31, od toga 85 oklopnih transportera, 10 ambulantnih vozila i pet zapovjednih vozila. Vozila će ponajprije biti namijenjena španjolskim vojnicima u misijama izvan matičnog teritorija. Naručena su od španjolske podružnice američke tvrtke General Dynamics po cijeni od 64,6 milijuna eura. Načinit će ih južnoafrička podružnica tvrtke BAE Systems, a integraciju izraelskih stanica obavit će General Dynamics u Španjolskoj. Dio Mini Samsona bit će opremljen teškom strojnicom kalibra 12,7 mm, a dio univerzalnom strojnicom kalibra 7,62 mm.

M. PETROVIĆ

MINI SAMSON ZA ŠPANJOLSKU

str 16-19.indd 19 2/1/07 8:46:02 PM

20

FINANCIJSKA KRIZA

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

Hrvoje BARBERIĆ

kompanija i stvorio masu nezaposlenih, koji će u konačnici ponijeti najveći teret krize. Samo je u Sjedinjenim Državama od početka krize otpušteno 5,1 milijuna radnika, što je najveći broj otkaza u nekoj poratnoj krizi. Sada se sa sigurnošću može konstatirati da je svjetsko gospodarstvo potonulo u stanje koje ekonomisti nazivaju “global-nom recesijom”. Osim posljedica po globalno gospodarstvo, kriza bi mogla dovesti u pitanje i političku stabilnost niza država u svijetu i izazvati ozbiljne socijalne potrese.

Po mišljenju nekih ekonomista, ova gospodarska kriza svojim konačnim po-

Nakon nekoliko godina nezabilježe-nog rasta svjetskog financijskog sektora, u ljeto 2007. u američkim hipotekar-nim bankama počela je tinjati kriza, koja se u jesen 2008. proširila na cijeli financijski sektor, a proteklih mjeseci preselila u realne ekonomije diljem svi-jeta. Za većinu zemalja svijeta u 2009. godini predviđa se negativna stopa BDP-a, rast nezaposlenosti i pad cijena nekretnina. Neki od najvećih divova svjetskih financija, koji su još do jučer držani neuništivim stupovima globalnog kapitalizma bankrotirali su, burzovni indeksi diljem svijeta u drastičnom su padu, a pad narudžbi srušio je profite

Globalna financijska kriza (I. dio)sljedicama neće biti daleko od velikog burzovnog sloma iz 1929. No ono što već sada razlikuje ovu krizu od prijašnjih jest to da nije krenula iz tvorničkih po-gona i skladišta s neprodanom robom, kao što je to bio slučaj u velikim krizama koje su u periodičkim razmacima pro-teklih desetljeća tutnjale svijetom, već je potekla iz financijskog sektora. Kriza je najprije zahvatila segment američ-koga financijskog sustava - kreditiranje nekretnina - te se postupno proširila na cjelokupan bankarski sustav, osiguranje, investicijske fondove i burze. (Tekst u cijelosti pročitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr)

Ekonomska kriza koja je u ljeto 2007. počela tinjati u američkom financijskom sektoru proširila se 2008. na cijeli financijski sektor, a proteklih mjeseci preselila u realnu ekonomiju.

Prema nekim ekonomistima, ova će kriza po svojim razmjerima biti blizu velikom slomu iz 1929. godine, no ono što je razlikuje od prijašnjih jest to da nije potekla iz realnog

gospodarstva već iz financijskog sektora

str 20,21.indd 20 2/1/07 8:44:27 PM

21

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

Ivan GUBERINA

GLOBALNA SIGURNOST

svoje novo oružje. Kad je u listopadu 2002. godine uhvaćen šef operacija Al-Qaide za Je-men i Perzijski zaljev, Abd al-Rahim al-Nashiri, izišao je na vidjelo pun raspon planiranih ope-racija Al-Qaide. Al-Nashiri je bio odgovoran za pripremanje napada na američki razarač USS Cole u listopadu 2002. godine kao i za neu-spjeli napad, devet mjeseci prije, na razarač USS Sullivans (gliser su pretovarili eksplozivima pa je potonuo prije nego je stigao do mete). Al-Nashiri je priznao planiranje napada na tankere gliserima punim eksploziva, te dodao kako Al-Qaida istražuje mogućnosti napada manjim avionima napunjenima eksplozivom i roniocima koji bi postavljali podvodne mine na tankere u zapadnom vlasništvu. Al-Nashiri je u istrazi priznao da će Al-Qaida, ako ratnim brodovima bude preteško prići, usmjeriti na-pade na turističke brodove koji svake godine prenose milijune putnika i koji su idealna meta za napade jer je mnogo ljudi skučeno na malom prostoru. (Tekst u cijelosti pročitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr)

Al-Qaida pomiče fokus s vojnih meta prema okosnici zapadne moći - jakom gospo-darstvu. Cilj dugoročne Al-Qaidine strategije postaje udar na svjetsko gospodarstvo, i to preko ranjivog sustava globalnog transporta. Naime, znamo da je Zapad najveći potrošač nafte, a Srednji istok njezin najveći izvoznik, i da se oko 2/3 svjetske nafte prevozi pomor-skim putem. Prekid opskrbe naftom imao bi za svjetsko gospodarstvo katastrofalne poslje-dice. Svjetska trgovina i tranzit energenata na moru najviše su ugroženi u uskim morskim prolazima jer tuda tankeri plove po fiksnim i lako predvidljivim rutama što ih čini lakim metama. Primjerice, Malajskim tjesnacem prolazi oko trećine svjetske trgovine ili 80% nafte što je uvozi Kina. Iako u Jugoistočnoj Aziji djeluje nekoliko terorističkih organizacija koje se sumnjiče za veze s Al-Qaidom, mnogo je izgledniji napad u Hormuškom tjesnacu, Su-eskom kanalu, Gibraltarskom ili tjesnacu Bab-el-Mandeb, koji čine ključne rute za prijevoz nafte sa Srednjeg istoka prema Zapadu. Postoji niz dokaza da Al-Qaida preferira brodove kao

Napadi od 11. rujna 2001. na New York i Washington pokazali su kakose transportna sredstva mogu upotrijebiti u terorističkim napadima i upozorili na probleme koji se javljaju u sprečavanju takvih nekonven-cionalnih prijetnji

TIHA PRIJETNJA - POMORSKI TERORIZAM

str 20,21.indd 21 2/1/07 8:44:32 PM

Fot

o: U

S Ar

my

22

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

VOJNA TEHNIKAPripremio Igor SKENDEROVIĆ

standardnoj jurišnoj puški M16A4 i skraćenoj inačici (označavaju je kao karabin) M4A1.

Američka je vojska rabila M14 tijekom 50-ih i 60-ih godina XX. stoljeća, ali je nakon uvođenja modernije i lakše M16 povučena iz naoružanja. Opera-cija u Afganistanu pokazala je potrebu za puškom jačeg kalibra od današnjeg 5,56x45 mm pa se M14 koja rabi jači metak 7,62x51 mm nametnula kao logičan izbor. Preživjeli modeli su povu-čeni iz skladišta, a mnogi su opremljeni optičkim ciljnicima da bi se povećala preciznost. Tako je učinkovit domet sa 400 metara (koliko prosječno ostvaruje metak 5,56 mm) povećan na 800 me-tara, koliko je domet metka 7,62 mm. Američka je kopnena vojska potrošila

Moderni gerilci i pobunjenici trude se što bolje prikriti u civilno okružje, među nedužne građane. Otkrivanje potencijalnih ciljeva i izbjegavanje kolateralnih žrtava jedan je od važnijih zadataka koji se postavlja pred vojnike, osobito u mirovnim misijama.

Zato važnost optičkih ciljnika raste, a sve se više vojnika oprema oružjem s optičkim ciljnikom. Američka je vojska zbog veličine i tehnološke napred-nosti uzor mnogim drugim manjim i siromašnijim vojskama. Trenutač-no vodeći program nabave optičkih ciljnika provodi američka kopnena vojska (US Army). Riječ je o opremanju pušaka M14 koje dobavlja tvrtka Smith Enterprise. Te bi puške trebale doći kao vrijedna taktička dopuna postojećoj

više od 10 milijuna dolara na modifika-cije i prilagodbu na danas prevladava-jući NATO-ov standardni metak kalibra 7,62x51 mm.

Obavljene su i druge nužne prilagod-be, tako su brojne puške opremljene sklopivim nožicama, univerzalnim šinama za montažu dodatne opreme, prigušivačima i sličnom opremom. Istodobno, neki su proizvođači pokre-nuli projekte modernizacije postojećih M14. Tako su drveni dijelovi zamijenjeni kompozitnim, dodavani su napredniji ergonomski prilagodljivi kundaci, bolji rukohvati pištoljskog tipa, nove cijevi, a neke su puške modificirane ugradnjom sklopivog kundaka. (Tekst u cijelosti pročitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr)

SNAJPERI

Protupobunjeničke i protuterorističke operacije diljem svijeta dale su novi poticaj razvoju optičkih ciljnika. Korisnici traže moderne, lagane dnevne i noćne ciljnike koji se mogu rabiti u najtežim uvjetima

str 22,23.indd 22 2/1/07 8:40:26 PM

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

23

Napisao i snimio Danijel VUKOVIĆ

VOJNA TEHNIKA ZRAKOPLOVSTVO

na modernoj bojišnici prisutni su sve sofisti-ciraniji protuzrakoplovni sustavi, zemaljski i zrakoplovni aktivni i pasivni sustavi za ot-krivanje prijetnji iz zraka. U takvim uvjetima ratovanja tijekom vremena je postalo jasno da gubitak borbenog zrakoplova i njegove posade predstavlja udarac čije se negativne posljedice uvelike osjećaju u cjelokupnom zrakoplovnom sustavu. Ovo posebno dolazi do izražaja u manjim zemljama s ograniče-nim mogućnostima vojne industrije i manjim flotama borbenih aviona, kao i u zemljama izvrgnutim stalnim prijetnjama i borbenim provokacijama neprijatelja koje nerijetko mogu dovesti do lokalnih sukoba i na kraju ratova. Zbog navedenih posljedica, a s ciljem zadovoljenja taktičkih potreba u zračnom prostoru, započelo se s prvim idejama o osnivanju letjelica bez pilota i posade. (Tekst u cijelosti pročitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr)

Od prvih početaka čovjekova leta zra-koplovom težim od istisnutog zraka (koji nastaje upravo njegovom prisutnošću - Arhi-medov zakon) pa do današnjih dana prošlo je tek sto i koja godina. Svima je jasno kako se zrakoplovna tehnika razvijala po ekspo-nentnom zakonu u ovisnosti o vremenu te je danas često mjerilo tehničko-tehnološke ra-zvijenosti pojedine države. Zbog prepoznate učinkovitosti za vojne namjene, razvijen je veliki broj namjenskih zrakoplova (aviona i helikoptera) da bi se učinkovito provodili definirani taktički postupci. Svi namjenski vojni zrakoplovi predstavljaju zahtjevne borbene sustave čije se mogućnosti poboljša-vaju i povećavaju pojavom novih generacija. Jednako tako vrtoglavo rastu cijene samih zrakoplova, a obuka pilotskog i zrakoplov-no-tehničkog osoblja je sve jednostavnija i istodobno sofisticiranija pa je zaključak da je i obuka u konačnici skuplja. S druge strane,

RAZVOJ BESPILOTNIH I BESPOSADNIH LETJELICA

Bespilotna letje-lica je progra-mirana letjelica, čije djelovanje u potpunosti ovisi o njezinim senzori-ma i programima koji se nalaze u memoriji njezinih sustava, dok je besposadna le-tjelica mali avion kojim upravlja pilot koji sjedi u određenom ma-tičnom avionu

str 22,23.indd 23 2/1/07 8:40:31 PM

24

VOJNA TEHNIKA MORNARICA

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

Unatoč mnogim prednostima uporaba bespilotnih letjelica s ratnih brodova još uvijek nije razu-mljiva sama po sebi. Možda nove specijalizirane bespilotne letjelice donesu promjenu?

Pripremio Siniša RADAKOVIĆ

letne palube, kao najpraktičnije rješenje pokazala se uporaba helikopterskih bespilotnih letjelica.

Uporaba bespilotnih letjelica na bro-dovima donedavno je bila ograničena na leteće mete. Međutim, već je sada jasno da se postojeće bespilotne letjeli-ce mogu rabiti za širok raspon zadaća. Osnovna zadaća je izviđanje na malim i srednjim udaljenostima te navođenje projektila na ciljeve. Posebno dobri rezultati ostvaruju se ako se bespilotne letjelice rabe zajedno s izvidničkim sustavima smještenim u svemiru i/ili na zemlji. Osim toga bespilotne se letjeli-ce mogu rabiti kao relejne postaje, za

Osim ponekih iznimaka ratne mornarice tek otkrivaju prednosti uporabe bespilotnih letjelica. Uz mnoge prednosti uporaba malih izvidničkih bespilotnih letjelica omogućava malim ratnim brodovima nadzor iza radarskog obzora, što pak omogućava učinko-vitu uporabu protubrodskih vođenih projektila velikog dometa bez potrebe oslanjanja na druge izvidničke plat-forme. Istodobno izvidničke letjelice smanjuju i mogućnost iznenadnog na-pada protivničkih plovila, protubrodskih vođenih projektila, pa čak i helikoptera u niskom letu. Kako svi ratni brodovi osim nosača zrakoplova imaju male

procjenu učinka borbenih djelovanja. U današnje vrijeme povećanja desan-tnih operacija posebno je zanimljiva i mogućnost navođenja topničke paljbe za potporu desantnih snaga. Ubrzo će se na nosačima zrakoplova naći i posebno razvijene borbene bespilotne letjelice (Unmanned Combat Air Vehic-les – UCAVS) koje će moći samostal-no obavljati širok spektar zadaća, od napada na brodove, udara po ciljevima na zemlji (posebno u prvim satima djelovanja) pa sve do protuzračne obrane flote. (Tekst u cijelosti pročitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

BESPILOTNE IZNAD MORA (I. DIO)

str 24,25.indd 24 2/1/07 8:39:19 PM

LAKI TENKPANZERKAMPFWAGEN I

25

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

Srećko RADOVIĆ

VOJNA POVIJEST

posada. Zbog toga ne čudi da su zahtjevi za dostavu ponuda poslani u Rheinmetall, Krupp, Henschel, MAN i Daimler Benz. Sve su tvrtke u vrlo kratkom vremenu odgovorile na zahtjev, tako da se odabir mogao obaviti već u srpnju iste godine. Najboljim prijedlogom proglašen je Kruppov Landswerk Krupp A (LKA), koji se u dijelu literature spo minje i pod imenom Krupp-Traktor. LKA je svojom konstrukcijom jako podsjećao na britansku tanketu Carden Loyd. Naoruža nje se sastojalo od samo dvije strojnice MG-13 Dreyse kalibra 7,92 mm. Iako je upo raba strojnica tako malog kalibra bila ograničena samo na protupješačko djelovanje, to nije bio problem jer je glavna zadaća LKA trebala biti obuka posada. S obzirom na to da je imao dvočlanu posadu sastavljenu od zapovjednika/strojničara i vozača, nije se mo-gao rabiti za obuku topnika i drugih članova posade. Za razliku od VK-31, LKA je imao motor straga. (Tekst u cijelosti pročitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

Početkom 1932. konačno je postalo jasno da projekt razvoja lakog tenka Leichte Traktor VK-31 nije donio očekivane rezultate te da njemačka vojska (Reichswehr) hitno mora pokrenuti novi projekt. Zapravo je Reichswehr 1931. naručila 289 VK-31, ali je ta narudžba ubrzo poništena. Naime, iste je godine na mjesto inspektora (zapovjednika) motornih transportnih snaga došao general-bojnik Oswald Lutz, koji je za načelnika svog stožera postavio pukovnika Heinza Guderiana. Ova će dva časnika postati najodgovorniji za razvoj njemačkih oklopnih snaga prije početka II. svjetskog rata. Uvidjevši neperspektivnost VK-31, zaustavili su narudžbu te već 1932. pokrenuli razvoj novog, daleko naprednijeg lakog tenka. Projekt su nazvali Landswirtschaf-tlicher Schlepper (oklopno borbeno vozilo), a vozilo nije smjelo imati masu veću od pet tona. Namjena vozila bila je dvojaka – ubrzati razvoj njemačkih kapaciteta za proizvodnju oklopnih vozila, te njemačkim oklopnim po-strojbama osigurati jeftino vozilo za obuku

Iako je trebao biti tek vozilo za obuku, Panzerkampfwa-gen I se silom prilika našao i u bitkama pa je tako nemali broj završio na sjeveru Afrike, pa čak i u Sovjetskom Savezu

str 24,25.indd 25 2/1/07 8:39:22 PM

Ayub Khan je vojni udar u javnosti opravdao nepovjerenjem u “nesposobne i korumpirane političare”

26

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

Hrvoje BARBERIĆ

PODLISTAK VOJNI UDARI

novi je ustav doveo do razdoblja poli-tičke nestabilnosti u parlamentu, ali i u cijeloj zemlji. Istodobno su i ekonomsko nazadovanje i rast korupcije u drugoj polovici pedesetih pridonijeli rastu ne-popularnosti Iskandera Mirze. Nemoćan pred destabilizacijom zemlje, Mirza je suspendirao ustav te 7. listopada 1958. proglasio izvanredno stanje. Za glavnog administratora i osobu zaduženu za

Prvi vođa nezavisnog Pakistana Muhamed Ali Jinnah umire već 1948., te nakon mandata generalnih guverne-ra (koji su de facto bili politički lideri Pakistana, jer je u to vrijeme kao članici Commonwealtha poglavar bila britanska kraljica) Hwaje i Ghulama, u listopadu 1955. na mjesto generalnog guvernera dolazi bivši prvi ministar obrane Iskan-der Mirza. Mirza je bio profesionalni vojnik koji se u trenutku podjele Indije nalazio na mjestu ministra obrane te bio najviše rangirani dužnosnik islamske vjeroispovijesti. On je istodobno bio po-sljednji lider Pakistana koji se zalagao za sekularnost pakistanskog društva i čvrstu razdvojenost države i religije, što njegovi nasljednici više neće poštovati.

Iskanderov režimU prosincu 1951. na mjesto načelnika

glavnog stožera, nakon generala Gra-ceya, imenovan je general Muhamed Ayub Khan, koji je bio etnički Paštun te se, kao i Mirza, razlikovao od ostatka pakistanske političke i vojne elite koja uglavnom dolazi iz Punjaba. Presud-nu ulogu u Khanovu usponu imao je upravo Mirza, koji je podrijetlom iz Bengala. Ayub Khan je svoje imeno-vanje na čelo glavnog stožera postigao unatoč senioritetu viših časnika. Naime, u političkim krugovima smatran je pouz-danim i najmanje ambicioznim visokim časnikom te je kao takav predstavljao najmanju prijetnju da će uzurpirati vlast. Već 1954. imenovan je ministrom obra-ne. Sljedećih godina ostao je jedna od najmoćnijih osoba u zemlji i konstanta u vrhu vlasti, unatoč različitim kabinetskim

kratka povijest od 1945. do 2009.

položajima i sedam različitih premijera.U ožujku 1956. pakistanski je

parlament donio novi ustav, temeljem kojega je Pakistan službeno postao prva islamska republika na svijetu, a instituci-ja generalnog guvernera prevedena je u položaj predsjednika republike. Zemlja je podijeljena u dvije administrativne jedinice – bogatiji Zapadni Pakistan i siromašniji Istočni Pakistan (Bengal). No,

Nakon desetak godina polustabilne demokracije, u Pakistanu je 1958. civilni režim Iskandera Mirze svrgnut vojnim udarom generala Ayuba Khana. Ayub je islamizirao pakistansko

društvo te zemlju približio Sjedinjenim Državama, no njegov vojni udar istodobno je trasirao put drugim pučevima...

PAKISTAN 1958.

str 26-27.indd 26 2/1/07 8:37:45 PM

27

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

Bila je opterećena velikim unutarnjim različitostima, a u to vrijeme i fizički podijeljena na dvije cjeline međusobno udaljene tisućama kilometara.

Ayub je legitimirao svoju vladavinu na neizravnom referendumu preko elektora (zapravo, seoskih poglavara) održanom 1960., na kojem je dobio apsolutnu većinu glasova. Na području vanjske politike, Pakistan se nastavljao čvršće oslanjati na Sjedinjene Države i na zapadne vojne saveze: Tako je 1954. ušao u SEATO, a godinu dana poslije pristupio i Bagdadskom paktu. Ayub je 1959. odlučio početi gradnju novoga glavnog grada, Islamabada, jer je Karachi bio preblizu granici s Indijom. Pakistan je 1965. zbog Kašmira ušao

obnovu stabilnosti zadužen je general Ayub Khan, no Ayub se vrlo brzo odužio svom političkom mentoru - vojnim udarom.

Udar bez žrtavaKad je preuzeo nadzor nad oružanim

snagama, Ayub Khan je 27. listopada 1958. naredio rušenje predsjednika Iskandera. Pakistanska je vojska od proglašenja izvanrednog stanja imala čvrsti nadzor nad civilnim institucijama i događajima u zemlji pa prilikom vojnog udara nije bilo žrtava. Istodobno je Ayub poslao delegaciju trojice generala, Azama, Burkija i Sheikha, da uhite Mir-zu Iskandera i pošalju ga u progonstvo u Veliku Britaniju. Ondje je Iskander i umro 1969. Ayub je vojni udar u javno-sti opravdao nepovjerenjem u “nespo-sobne i korumpirane političare“.

Većina stanovnika Pakistana pozdra-vila je vojni udar, jer je nakon razdo-blja nemira zemlja doživjela relativnu stabilnost. General Ayub je obnovio utjecaj Muslimanske lige u pakistanskom društvu, te je pretvorio u dominantnu političku snagu u zemlji. Posljedica toga bila je islamizacija svih segmenata društva, koja je potvrđena i donošenjem novog ustava 1962. No, povjesničari gledaju na val nacionalizma, religioznu obnovu i nepovjerenje u demokraciju što ih je poticao Ayubov režim kao po-kušaj da se zemlja politički konsolidira.

u drugi rat s Indijom, u kojem je, kao znatno slabiji, bio poražen. Pakistanska javnost je potpisivanje Taškentske de-klaracije između indijske i pakistanske strane promatrala kao predaju Indiji, što je znatno oslabilo Ayubovu poziciju. Naposljetku je u ožujku 1969. general Agha Mohammad Yahya Khan prisilio Ayuba na odstupanje s vlasti.

Ayubov vojni udar prvi je u nizu pučeva koji su mijenjali režime u Pakistanu. Tako je, nakon svrgavanja Iskanderova režima 1958. i Ayubo-va režima 1969., general Zia-ul-Haq 1977. svrgnuo civilnu vladu Zulfiqara Ali Bhuta (koji je poslije obješen), a 1999. general Pervez Musharaf uklonio je civilnu vladu Nawaza Sharifa.

Svrgnuti Mirza Iskander umro je u progonstvu

Ayub Khan u živopisnoj smotri

str 26-27.indd 27 2/1/07 8:37:49 PM

28

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

Ante NAZOR, ravnatelj Centra

HRVATSKI MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKI CENTAR DOMOVINSKOG RATA U SURADNJI S HRVATSKIM VOJNIKOM OBJAVLJUJE AUTENTIČNE DOKUMENTE I MEMOARSKO GRADIVO VEZANO UZ DOMOVINSKI RAT

Iz JNA o događajima u Borovu Selu - 2. svibnja 1991. (II. dio)

DOMOVINSKI RAT

Među izvorima o događajima u Borovu Selu 2. svibnja 1991. jest i Izvješće Organa bezbednosti Komande 5. korpusa RV i PVO upućeno 14. svibnja 1991. Organu bezbednosti Komande RV i PVO nakon “informativnog razgovora” s vodnikom Č.V. o stanju u Vukovaru te sukobu u Borovu Selu. U obrazloženju koje je kao dio izvješća poslano Organu bezbednosti Komande RV i PVO, između ostaloga, navedeno je:

Za vreme prvomajskog praznika putovao sam kod roditelja u Vu kovar. U Vukovaru roditelji imaju stan, a nadomak Borova Sela imaju vikendicu. U samom Borovu i Borovu Selu imam puno rodbine sa majčine strane. (…) Tih dana pred Prvi maj nismo mogli da odemo do viken-dice. To vikend naselje nalazi se pored Borova Sela i taj se deo zove Sovulje. Prvi put kada smo pokušali da odemo do vikendice, nedaleko od vikend naselja zaustavila su nas dva naoružana čoveka sa svim obeležjima četnika. Imali su duge brade, šubare na glavi sa kokardama, a od naoružanja su imali TOMPSONE 11,9 mm, bombe i kame. Ja nisam mogao da verujem kad sam ih video; mada sam pre toga čuo da u tom kraju ima četnika. Stvarno su delovali zastrašujuće. Roditeljima i meni su rekli da trenutno ne možemo do vikendica i da se ne brinemo pošto u vikendice niko neće da ulazi. Po mom mišljenju nisu nas pustili iz razloga što je jedna grupa tih četnika i dobrovo-ljaca iz Srbije bila smeštena pored Duna-va, nadomak vikend naselja. O tome su i stanovnici pričali: da su smešteni na tom mestu u šatorima.

O samim događajima od 02.05. pričao mi je ujak (ima kuću nedaleko od zgrade Mesne zajednice u Borovu Selu, op.a.), pošto je sve to gledao. To je taj ujak za ko-jeg sam rekao da: ima kuću u centru sela (ujak je po nacionalnosti Srbin - primjedba Organa bezbednosti). Rekao mi je da su

drugog, između 12.00 i 13.00 prema centru sela prošla dva prazna autobusa sa civilnim tablicama, dva Land Rovera, od toga jedan sa civilnim, a drugi sa tablicama milicije i jedan automobil Opel sa civilnim tablicama. Ta dva autobusa i jedan Land Rover su stali u centru, dok su drugi Land Rover i automobil produžili prema drugom kraju sela. Po ujakovoj priči, čim su se autobusi zaustavili počela je pucnjava iz njihovog pravca (nije baš logično pucati iz autobusa na kuće, op.a.). Vatrom je bilo uzvraćeno iz obližnjih kuća. U tom tre-nutku nastala je opšta pucnjava. U istom trenutku, iz pravca Osijeka kroz žitna polja dolazile su jedinice za specijalnu namenu MUP-a. Sa te strane, po priči ujaka i drugih meštana, sačekali su ih četnici. Na te MUP-ovce uglavnom se pucalo iz snajpera. Priča se da je bilo nekoliko četnika i po kućama u centru, ali da ih je većina čekala MUP-ovce iz pravca Osijeka. Po priči tamošnjih stanovnika poginulo je mnogo više pripadnika MUP-a od prikazanih 12. Veliki broj pripadnika MUP-a bio je zarobljen. Ovi što su bili zarobljeni govorili su kako im je bilo rečeno da idu na neku vežbu. Pojedini su na rukama imali isteto-virane brojeve, pa su među meštanima počele da kruže priče kako su zatvorenici pokupljeni iz zatvora i tu dovedeni.

Ujak o kojem sam već pričao, preko svojih prijatelja, pomogao mi je da pređem preko Dunava čamcem. Bilo je teško pronaći nekog da te prebaci pošto su prevozili samo žene i decu. Dunav sam prešao čamcem 07.05. Čamcem me je prevezao neki čovek kojeg svi tamo

zovu Žare, pravo ime i prezime mu ne znam. Za njega znam da ima kafanu u mestu Bač. Uz put mi je pričao da je i on prelazio Dunav da bi dolazio na barikade. Svakog kojeg prevezu upisuje mu se ime i prezime. Čim smo prešli Dunav na obali se nalazio onaj Komnenić iz SPO-a. Bio je tu sa svoja dva telohranitelja. Svakoga ko pređe na tu stranu pitao je kako je stanje u Borovu i okolini. Kad smo prešli Dunav taj Žare me je pozvao da odemo negde na piće. Pričao mi je kako u obližnjem selu, Karavukovu ima oko 2000 do zuba naoružanih četnika, pripadnika odreda “Dušan Silni”. Rekao je da samo čekaju naređenje svojih pretpostavljenih za prelazak preko Dunava na hrvatsku stranu. Iz razgovora sa tim Žaretom zaključio sam da se na tom prelazu prevozi oružje za tamošnje stanovnike, to je prelaz kod Borova Sela i da se odmah deli meštanima. Raduje me što je Predsedništvo sve ove zaključke donelo jednoglasno, ali i pored toga ja čisto sum-njam da će se sitacija na tom području tek tako smiriti.

OCENA I MIŠLJENJE OB (organa bezbednosti, op. a.): Mišljenja sam da je vodnik Č. bio veoma iskren u ovom razgovoru. Cenim da je dao interesantne podatke. U razgovoru je primećena njegova zabrinutost za rešenje te situacije, pogotovo zabrinutost za roditelje i brata koji tamo žive. Pored svega ovog smatram da je interesantno to što mu je njegov školski drug, sada zaposlen u miliciji, nudio da pređe u redove milicije. Sa Č. je dogovoreno ako se nečega još bude setio da dođe kod OB i dopuni ovaj razgovor. Č. se do sada u jedinici pokazao kao dobar radnik i pošten čovek. Saradnici za njega iznose da je čisto jugoslovenski orijentisan.

* U sljedećem broju bit će naveden dio izjave vod-nika V.R. “Organu bezbednosti Komande RV i PVO” o događajima u Borovu Selu 2. svibnja 1991.

Snim

io D

raga

n SA

VIĆ

Naoružani srpski ekstremisti u Borovu Selu početkom travnja 1991.

str 28-29.indd 28 2/1/07 8:36:30 PM

29

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

DUHOVNOST

VjeraKome je vjera jaka,

tko Boga u srcu nosi, Nikada usamljen nije i nikad milost ne prosi,

Nikad unatrag ne gleda i uvijek svjetlo slijedi,Vjera mu srce grije

i sjaj mu oka ne blijedi.

Kome je vjera hrana i srce toplo za svakog,Nikad ustuknuti neće

ako naleti na zlokobnog,Nikad oboriti glavu,

neće ni pogled spustit,Vjera je jača od zala

i takav se ne treba krit.

Kome je vjera dom i u njemu ima topline,

Nikada ostavit bližnjeg neće, i okrenuti se,

Nikada reći neće, ne želim ili ne mogu,Svakome savjet dati:

“Potraži sreću u Bogu“.

Kome je vjera sunce, koje ga hrani kad sine,

Nikada neće ni poći mraku u odaje tmine,

Nikada neće pokleknuti, ni kada mu najteže bude,

Vjerom će uzdići srce, jer postupci čovjeku sude.

Kome je vjera život i ljubav za vlastiti dom,

Nikad tu vjeru neće mijenjati s tuđinom,Nikada neće izdat

ni grudu ni hrvatski kamen,Čuvat će, ginut će hrabro

za svetu stopu, amen.

Stjepan SABLJARIĆ, GMTBR

POZDRAV DOMOVINI

Kao loza i trsKao kreativno biće čovjek je pozvan raditi, stvarati. Od njega se očekuje

da “ne ide malen ispod zvijezda“ već da svojim djelovanjem i radom obogati, kako sebe tako i društvo u cjelini. Od čovjeka se očekuje, nazovimo ga tako, aktivizam s dušom, plodonosno djelovanje. I Bog to od čovjeka očekuje. Između ostaloga, zato ga je i stvorio. Nije, naime, zamišljeno da čovjek bude pasivan već je, naprotiv, samo po sebi razumljivo da se čovjek ostvaruje radom i da upravo radeći stvara kvalitetnije uvjete življenja. Ako čovjek ne stvara, ako se pasivizi-ra, on sebe isključuje iz mogućnosti utjecanja na kvalitetniji život. U tom slučaju kao da nije ispunio razloge zbog kojih ga je dobri Bog stvorio. Ponuđena mu je “materia prima“, koju on treba uz Boga, od kojega sve dolazi, dalje oblikovati i tako opravdati sebe kao sustvaratelja. Koliko je više naslonjen na Stvoritelja, to-liko više može i sam stvarati. Naš poznati bibličar prof. Cifrak to ovako opisuje: “Biti stvorenje Božje, primiti sve od Boga, biti bitno i intimno dar Božji, temeljna je činjenica ljudskoga postojanja pa stoga i ljudskoga djelovanja. Kada se shvati da je cijeli svijet stvorio Bog i da je dar koji duboko i neprestano ovisi o Bogu, treba se ozbiljno dati na otkrivanje načina djelovanja koje je Bog upisao u čovjeka i cijelo svoje stvorenje.“

Zbog svega toga Isus nam u današnjem evanđelju kaže: “Otac moj – vino-gradar svaku lozu na meni koja ne donosi roda siječe, a svaku koja rod donosi čisti da više roda donese... kao što loza ne može donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni... tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa.“

Bog je svoju povezanost sa židovskim narodom oslikao slikom trsa i loze, vinograda. Vinograd bolje rađa ako je loza povezana sa svojim trsom. Ako se, pak, loza odvoji od trsa, nema nikakvu funkciju i nemoguće je da donese očeki-vane plodove, a vinogradar siječe svaku lozu koja ne donosi roda.

Dok je izabrani narod bio vezan uza svoga vinogradara, mogao je donositi plodove, biti produktivan, ostvarivati svoju slobodu. Čim se odvajao od vino-gradara, sušio se kao loza koja više nije priljubljena uza svoj trs. Drugi su mu narodi krojili sudbinu i određivali mu budućnost, sjekli ga kao osušenu lozu. Stoga Isus kaže: “Bez mene ne možete učiniti ništa.“

Slika trsa i loze simboličan je biblijski govor kojim se želi reći u kojoj mjeri čovjek može biti produktivan, raditi, stvarati, o čemu ovisi njegova djelotvornost i plodovi rada. Ako želi biti sustvaratelj, čovjek se ne može odvojiti od svoga Stvoritelja. Čim se odvoji, njegova se produktivnost suši. Čovjek je kao stvorenje Božje navezan na svoga Stvoritelja kao loza na svoj trs. Jedno je nezamislivo bez povezanosti s drugim. Otrgnuti čovjeka od Stvoritelja isto je kao otrgnuti lozu od trsa. Čim loza ne dobiva hranu od trsa, iz nje nestaje život i plod. Tako je i s čovjekom kao Božjim stvorenjem. Naslonjen je na svoj trs (Boga) i bez te hrane nema života. Zato Isus kaže: “Bez mene ne možete učiniti ništa.“

Vratimo se svome Stvoritelju da bismo imali život, i to da bismo ga imali “u izobilju“. S Njim zasigurno možemo postići mnogo, učiniti ovaj svijet ljepšim, unijeti u njega jednu novu dimenziju življenja, pokazati da nam je stalo do života ovdje na zemlji. Stoga dajmo sve od sebe da opravdamo razloge zbog kojih nas je Bog stvorio. Ako i ne učinimo mnogo, ne trebamo se previše brinuti. Važno je da nismo ljenčarili i da se nismo odvojili od svoga trsa. Uostalom, je-dan svetac lijepo je rekao: “Činimo ono što možemo. Više od toga Bog od nas ne traži.“ U svemu što činimo dajmo svoj maksimum, najbolje od sebe, a dalje je sve “Božja briga“, jer tko je s Bogom, tko u Njemu ostaje, taj donosi mnogo roda.

Žarko RELOTA

str 28-29.indd 29 2/1/07 8:36:32 PM

30

BROJ 240 / 15. SVIBNJA 2009.

18. svibnja 1867. Otpor Hrvatskog sabora

Nakon poraza Austrije u ratu protiv Pruske, u drugoj polovici XIX. stoljeća, car Franjo Josip morao je popustiti pred zahtjevima Mađara koji su tražili podjelu vlasti u Habsburškoj Monarhiji. Tako je 1867. sklopljena Austro-ugarska nagodba kojom je golemo carstvo podijeljeno na austrijski i ugarski dio. Svaki dio imao je svoju vla-du, dok se zajednička vlada bavila samo vanjskom politikom, vojskom i financijama nove države na-zvane Austro-Ugarska. Hrvatska je prepuštena na milost i nemilost jačoj Ugarskoj. U međuvremenu se Franjo Josip trebao pompozno okruniti krunom svetog Stjepana. Beč je pozvao hrvatsko izaslanstvo da sudjeluje u radu krunidbenog Ugarskog sabora i nazoči carevu ustoličenju za ugarsko-hrvatskog kralja u Budimpešti. No, iz Zagreba je stigao neočekivan odgovor: dana 18. svibnja 1867. Hrvatski sabor od-bio je poslati izaslanike na velebnu svečanost jer još nisu bili uređeni odnosi između Hrvatske i Ugarske. Nekoliko dana poslije Sabor je za kaznu raspušten, a krunidba Franje Josipa u Budimpešti obavljena je bez sudjelovanja hrvatskog izaslanstva. Otpušten je i tadašnji ban Josip Šokčević pa je namjesnikom banske časti imenovan osvjedočeni unionist barun Levin Rauch. On je izbornom prijevarom unionistič-koj struji osigurao većinu u novom sastavu Sabora. Već sljedeće godine Rauchovi su pristaše potpisali za Hrvatsku vrlo nepovoljnu nagodbu o odnosima s ojačalom Ugarskom. Hrvatski je ban postao običnim činovnikom kojega je postavljao mađarski ministar-predsjednik. Rijeka je prijevarom oteta Hrvatskoj, a i ozakonjeni autonomni poslovi često su bili na udaru nove mađarske hegemonističke vlasti.

16. svibnja 1798. – Napoleon u pohodu na Egipat18. svibnja 1711. – rođen Ruđer Bošković18. svibnja 1905. – bitka kod Cušime; Japanci uništili rusku �otu19. svibnja 1859. – umro ban Josip Jelačić19. svibnja 1961. – SSSR poslao raketu na Veneru21. svibnja 1991. – ubijen Rajiv Gandhi

Leon RIZMAUL

Eric Abrahamson, David H. Freedman Savršeni nered - skrivene prednosti neurednosti Algoritam, 2009.

Još otkako je Albert Einstein odgonetnuo zagonetku Brownova gibanja, znanstvenici se slažu kako malo nereda

bilo koji sustav, u stvari, može učiniti efikasnijim. No, većina će se ljudi, makar i podsvjesno, prema neredu odnositi s gnušanjem, ili barem osjećati krivnju zbog vlastite neurednosti. Do sada!

Sa spektakularnim obiljem anegdota i rezultata istraživanja o korisnosti koju nered i neurednost mogu imati, dvojica su autora napisala knjigu u kojoj će pobiti svako vaše uvjerenje kako su čvrsti rasporedi, urednost i do-sljedno pridržavanje reda ključ uspjeha. Navodeći obilje primjera iz doma, poslovnog okruženja, roditeljstva, kulinarstva, rata protiv terorizma (!), pa čak i neurednosti tzv. celebrityja (sigurno niste znali da Arnold Schwarze-negger nikad ne ugovara sastanke), “Savršeni nered” će čitatelja odvesti na putovanje u kojem će mu predstaviti nered u svom njegovu blještavilu, nje-gove najljuće neprijatelje (profesionalne organizatore i kućne potrepštine koje bi ga trebale suzbiti), ali i osobe koje se njime služe u itekako korisne svrhe (poput znanstvenika). Autori nam pokazuju i kako se moderirani ne-uredni sustavi bolje koriste izvorima, daju bolja rješenja i teže ih je slomiti nego uredne. Od vlade i društva pa do kuhinje, ureda i tavana – pravilna količina nereda poboljšat će kvalitetu života i zauvijek promijeniti način na koji gledate hrpe papira na vašem radnom stolu i razbacanu odjeću u stanu, ali i pogled na svijet općenito. Mirela MENGES

BIBLIOTEKA

• njemačka ratna drama• trajanje: 156 minuta• redatelj: Oliver Hirschbiegel• glume: Bruno Ganz (Hitler), Alexandra Maria Lara (tajnica Traundl), Corinna Harfouch (Magda Göebbels), Urlich Matthes (Joseph Göebbels)Prošlo je punih pet godina otkad sam ga gledao u kinu i ova, za mene te-

levizijska repriza, potvrdila je sve što sam i prije imao reći: Hitler – konačni pad jedan je od najboljih filmova desetljeća! Realističnim, preciznim prikazom konačnog sloma Trećeg Reicha može poslužiti kao srednjoškolska lekcija iz povijesti o posljednjim Hitlerovim danima. Zaplet filma prati posljednjih deset dana Hitlerova života u bunkeru u središtu Berlina. Nosilac projekta, produ-cent i scenarist filma Bernd Eichinger hrabro se suočio s najvećom mrljom u povijesti njemačkog naroda – ostavštinom Adolfa Hitlera i njegova pokreta. Po meni, glavna premisa filma šalje nam poruku da nitko od aktera, od Hitlera preko brojnih generala pa sve do djece i Fürerove tajnice, do zadnjeg trenutka nije posumnjao u ispravnost nacističkog poretka. Od pregršt zanimljivih detalja podsjetio bih na dva, koji nemaju veze s glavnom fabulom, ali vjerno ocrtavaju bit nacističkog pokreta. Oba pokazuju potpunu vjeru u poredak i totalitarizam. U prvome Hitler tješi liječnika koji je vršio znanstvena istraživanja na živim i zdravim ljudima govoreći mu da će se budućnost zahvalno sjećati njegovih postignuća. Druga scena odnosi se na Hitlerovo vjenčanje s Evom Braun ne-posredno pred samoubojstvo. U toj sceni, u skladu s nacističkim zakonom, matičar traži od Hitlera osobne dokumente radi potvrde čistog arijevskog po-drijetla. Ovaj osvrt na Untergang donosim kao najavu novog njemačkog filma (www.anonyma.film.de) koji nam, nadam se, uskoro stiže. I u njemu je riječ o istim danima iz 1945. u Berlinu, ali ovaj put bez visoke politike, nego s po-sebnim osvrtom na nedopuštenu ljubav između Njemice i ruskog časnika.

Leon RIZMAUL

VREMEPLOV

FILMOTEKA

U Galeriji MORH-a “Zvonimir“, Bauerova 33, otvorena je izložba Iz fundusa Galerije Ružić. Organizirana je u suradnji s Galerijom umjetnina iz Slavonskog Broda, u čijem se sastavu nalazi i Galerija Ružić. Prire�ena je po vodom 80. godišnjice ro�enja pokojnog hrvatskog kipara Branka Ružića, a obuhvaća pedesetak njegovih kasnih gva ševa i skulptura od papira. Može se razgledati do 20. svibnja, radnim danom od 11 do 18 i subotom od 10 do 12 sati.

Iz fundusa Galerije Ružić

INFOKUTAK

Hitler – konačni pad (televizija)

str 30.indd 30 2/1/07 8:35:21 PM

31

BROJ

240

/

15. S

VIBN

JA 2

009.

Od 1. do 15. svibnja 1991. Bojna Rakitje i pojedine policijske postrojbe spajaju se u brigadu specijalne policije MUP-a RH i do 25. svibnja 1991. završava potpuni ustroj Prve gardijske brigade, koju tada čine uz Bojnu Rakitje, Bojna Kumrovec, Bojna Dubrava, Bojna Tuškanac, nešto poslije Bojna Tomisla-vov dom na Sljemenu i Visnica te Oklopno- -mehanizirana bojna.

Sve raznovrsne plakete 1. gardijske brigade Tigrova u svojim središnjim prikazima ističu glavni znak postrojbe, glavu tigra. Prikaz tigrove glave bez profila, koji se može pratiti već od znaka J. Vencler iz 1992., nastavlja se prikazom tigrove glave ispred mača čiji je vrh okrenut nadolje, a sve unutar ovala obrublje-nog pleterom. Taj znak, koji se javlja na zna-kovlju 1. gardijske brigade autora E. Butjera iz 1993., prikazan je i na reljefnim izvedbama plaketa koje u svojem donjem dijelu imaju po dvije lovorove grane i natpis: 1. GARDIJSKA BRIGADA / TIGROVI.

Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE RHSLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU I INFORMIRANJE

Odjel hrvatskih vojnih glasila

Glavni urednik: Željko Stipanović (zeljko.stipanovic@morh.hr)Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintarić (vpintar@morh.hr)

Zamjenik glavnog urednika za internet: Toma Vlašić (toma.vlasic@morh.hr)Izvršni urednik: Mario Galić (mario.galic@morh.hr)

Urednici i novinari: Marija Alvir (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov (leida.parlov@morh.hr), Domagoj Vlahović

Lektorice: Gordana Jelavić, Boženka Bagarić, Milenka Pervan StipićUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotograf: Davor KirinGrafička redakcija: Zvonimir Frank (urednik), (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante Perković,

Damir Bebek, Predrag BelušićWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)

Prijevod: Jasmina PešekTajnica redakcije: Mila Badrić-Gelo, tel: 3784-937

Marketing i financije: Igor Vitanović, tel: 3786-348; fax: 3784-322Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. Krizmanić 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredništva: MORH, Služba za odnose s javnošću i informiranje,p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska

http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5400 primjeraka

U članstvu Europskog udruženja vojnih novinara (EMPA)Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraćamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2009.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu službeni stav Ministarstva obrane RH.

Stranica je svojevrsna banka podataka o plovilima koje zovemo nosačima zrakoplova. Vjerujemo da najveći vojni brodovi fasciniraju mnoge od vas, a na www.worldwideaircraft carriers.com izvjesni Jeff Head pobrinuo se da na jednom mjestu možete saznati detaljnije podatke o svim svjetskim aktualnim nosačima. Head ih je razdijelio po mornaricama kojima pripadaju, a onda i po klasama. Posebna sku-pina jesu brodovi s ravnom palubom, koji se i ne mogu zvati klasičnim nosačima.

Ne možemo reći da stranica oduševljava, ali može biti korisna. Osobito se praktičnom čini mogućnost usporedbe dvaju nosača.

D. VLAHOVIĆweb

info

ww

w.w

orl

dw

ide

airc

raft

carr

iers

.co

m

Zbirka: Plakete i medaljePlakete 1. gardijske brigade

Za Hrvatsku kao Tigar

IZ ZBIRKI VOJNOG MUZEJAHrvoje STRUKIĆ

Znak autora B. Kokana iz 1995. i 1996. na ostalim je izvedbama plaketa Tigrova na po-zlaćenoj podlozi i s tigrovom glavom u boji te natpisom na crnoj emajliranoj podlozi: gore TIGROVI i dolje 1. GARDIJSKA BRIGADA.

Prigodom Pete obljetnice utemeljenja TIGROVA 05. II. 1990. - 05. II. 1995. natpis je na pozlaćenoj pločici plakete s bijelom baršunastom podlogom, kakva je i na nešto manjoj plaketi čija također pozlaćena pločica nosi natpis ZA HRVATSKU KAO TIGAR.

str 31.indd 31 2/1/07 8:34:13 PM

str 32.indd 32 2/1/07 8:33:13 PM