materijali za pripremu usmenog dijela ispita · pdf fileveć od pobjede nad turcima pod...
TRANSCRIPT
Grad Velika Gorica
MATERIJALI ZA PRIPREMU USMENOG DIJELA ISPITA
ZA AUTOTAKSI VOZAČA
[Lipanj 2011.]
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 1
Sadržaj:
O VELIKOJ GORICI ............................................................................................................................................. 3
Grad Velika Gorica ............................................................................................................................................ 3
Zračna luka Zagreb na velikogoričkom Plesu ........................................................................................ 3
Velika Gorica – Grad prijatelj djece ............................................................................................................ 4
Općina Orle .......................................................................................................................................................... 4
Općina Kravarsko .............................................................................................................................................. 4
Općina Pokupsko ……………………………………………………………………………………………………….5
Borba za Lukavec .............................................................................................................................................. 6
Novi statut, pečat i grb .................................................................................................................................... 6
Turopoljci protiv Ilirizma, a za Horvatstvo ............................................................................................ 7
Prirodna bogatstva Turopolja ...................................................................................................................... 7
Obnova POT – a 1991. godine ...................................................................................................................... 8
Tradicijska turopoljska obilježja ................................................................................................................ 8
Grb grada Velike Gorice .................................................................................................................................. 8
Grb Plemenite općine Turopoljske ............................................................................................................ 8
Pečat Plemenite općine turopoljske .......................................................................................................... 8
Nošnje .................................................................................................................................................................... 8
Ženska nošnja ..................................................................................................................................................... 9
Muška nošnja ...................................................................................................................................................... 9
ZNAMENITOSTI ................................................................................................................................................. 9
Muzej Turopolja ................................................................................................................................................. 9
Vrata od krča ....................................................................................................................................................... 9
Andautonija ...................................................................................................................................................... 10
Stari grad Lukavec ......................................................................................................................................... 10
Drveno graditeljstvo Turopolja ................................................................................................................ 11
Drvene kapele .................................................................................................................................................. 11
Kurije ................................................................................................................................................................... 14
Čardaci ................................................................................................................................................................ 14
SAKRALNI SPOMENICI ................................................................................................................................ 15
KULTURNE INSTITUCIJE ............................................................................................................................ 16
PUČKO OTVORENO UČILIŠTE ................................................................................................................... 16
GRADSKA KNJIŽNICA VELIKA GORICA ................................................................................................. 16
GALERIJA GALŽENICA.................................................................................................................................. 17
JAVNI SPOMENICI .......................................................................................................................................... 17
GOLUBICA – spomenik poginulim braniteljima u domovinskom ratu .................................... 18
MANIFESTACIJE: ............................................................................................................................................ 19
Važne informacije za putnike koji koriste usluge Zračne luke Zagreb ................................... 19
NOVE MJERE ZAŠTITE NA AERODROMIMA EU ................................................................................ 21
TURISTIČKA PONUDA .................................................................................................................................. 22
SMJEŠTAJ ........................................................................................................................................................... 22
HOTEL ................................................................................................................................................................. 22
PRENOĆIŠTA .................................................................................................................................................... 22
RESTORANI: ..................................................................................................................................................... 24
PIZZERIA: .......................................................................................................................................................... 25
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 2
Suvenirnice ....................................................................................................................................................... 26
Korisne informacije ....................................................................................................................................... 26
LJEKARNE ......................................................................................................................................................... 27
POŠTE ................................................................................................................................................................. 27
BANKE ................................................................................................................................................................ 28
Stanovništvo ..................................................................................................................................................... 30
Kretanje broja stanovnika .......................................................................................................................... 30
Struktura stanovništva prema starosnoj dobi ................................................................................... 30
Zaposlenost....................................................................................................................................................... 31
Prometni položaj Grada Velike Gorice .................................................................................................. 32
Cestovna infrastruktura .............................................................................................................................. 39
Prometni tokovi .............................................................................................................................................. 40
Cestovni prometni tokovi ........................................................................................................................... 41
Tranzitni, ulazno izlazni i urbani prometni tokovi .......................................................................... 42
Ostale značajke prometnih tokova ......................................................................................................... 44
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 3
O VELIKOJ GORICI
Grad Velika Gorica
Grad Velika Gorica nalazi se 16 km južno od Zagreba i središte je područja od 552 kvadratna
kilometra. Do 1990. Velika Gorica je bila općina, a od tada je u sastavu Zagreba. Status grada
Velika Gorica je dobila 1995. godine. Na području nekadašnje Općine Velika Gorica danas su i tri
novoosnovane općine - Kravarsko, Orle i Pokupsko.
Naselje Velika Gorica prvi se put spominje 1228. godine kao sjedište župe. Riječ gorica označava
šumu ili vinograd. Arheološka nalazišta govore da je na njezinu području bilo života i u pradav-
no vrijeme. Primjer za to je rimsko nalazište Andautonija. Spomenimo i kamenu sjekiru u Mrac-
linu te grobna polja sa žarama iz doba prapovijesti u središtu Velike Gorice.
Zračna luka Zagreb na velikogoričkom Plesu
Svojom tradicijom i neprestanim razvitkom Zračna luka Zagreb najznačajnija je zračna luka ne
samo u Hrvatskoj, već u široj regiji. Brojnim stranim posjetiteljima upravo Zračna luka Zagreb
prvi je doticaj s Hrvatskom, njezinom kulturom i folklornim koloritom.
Interakcija Velike Gorice i Zračne luke Pleso proizlazi iz same lokacije. Blizina našeg grada jed-
nostavno mami mnoge putnike, bili oni turisti, poslovni ljudi, političari, umjetnici, sportaši ili
naši sunarodnjaci koji žive ili rade u inozemstvu, da u stanci između leta svrate u Veliku Goricu i
isprobaju neke od naših autohtonih turopoljskih "oblizeka" koje nude velikogorički restorani,
potraže osvježenje u kafiću ili pak posjete neko događanje u našem gradu.
Zračna luka Zagreb
Pleso bb
Tel: 4562-222
www.zagreb-airport.hr
Grad Velika Gorica, u konkurenciji 5300 europskih gradova, osvojila je Srebrni cvijet Europe,
renomiranu nagradu europske Asocijacije za cvijeće i okoliš Entente Florale koja je dodijeljena 9.
rujna 2004. godine u Francuskoj.
Na europskoj svečanosti u nazočnosti 500 uzvanika iz svih zemalja Europe, Hrvatska je osvojila
dvije srebrne medalje. Grad Velika Gorica osvojio je srebrnu medalju Entente Florale (Srebrni
cvijet) za očuvanje svojih turopoljskih šuma, rimskih termi u Šćitarjevu (arheološko nalazište
Andautonia), obnove turopoljske tradicijske arhitekture te zbog toga što je kao legislativno mlad
grad izvrsno isplanirala svoje parkove, travnjake,organizirala natjecanja svih svojih stanovnika
u ljepoti privatnih vrtova i okućnica.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 4
Entente Florale je prestižno europsko natjecanje koje organizira Europska asocijacija za cvijeće i
okoliš. Natjecanje je prvi put održano 1975. g. između Francuske i Velike Britanije kojima se
sljedeće godine pridružila Belgija. Danas u natjecanju sudjeluje 11 zemalja. Hrvatska je u član-
stvo primljena 8. ožujka 2003. godine. Temeljni cilj je unapređenje kvalitete života za stanovniš-
tvo u gradovima i naseljima. Promovira se zeleniji okoliš, ekološki razvoj i radi se na edukaciji i
komunikaciji.
Velika Gorica – Grad prijatelj djece
Grad Velika Gorica dobio je službenu titulu Grada – prijatelja djece 2006. godine. Svake godine
obilježimo Tjedan djece i Dan djece Grada Velike Gorice – 11. listopada. Toga dana u školama ne
zvoni zvono i ne daju se ocjene – to je Dan bez zvona i ocjena. Cijeli taj tjedan posvećujemo djeci,
njihovim pravima, a odabire se i neka tema o kojoj djeca pišu, govore i raspravljaju.
Općina Orle
"Da bih stigao u Posavinu, krećem iz Velike Gorice prema istoku. Skrećem lijevo prema Novom
Čiču, prolazim uz jezero Čiče, pa potom kroz Novo Čiče, Jagodno, Ribnicu, Želin... Prelazim preko
nekoliko manjih mostova ispod kojih teku veći potoci stvoreni od niza izvora i manih potočića i
svi zajedno tvore rijeku Odru. Iza desnog odvojka za Čičku Poljanu čeka nas tabla s grbom opći-
ne Orle..."
Današnje upravno područje općine Orle obuhvaća 10 naselja s ukupno 2.071 stanovnikom. Naj-
veće naselje je Veleševec s 493 stanovnika, a zatim slijede Bukevje koje ima 398, Drnek 297,
Ruča 246, Vrbovo Posavsko 159, Suša 158, Čret Posavski 98, Orle 89, Stružec Posavski 68 i Obed
65 stanovnika.
Općina Kravarsko
Kravarsko - općina na pola puta između Velike Gorice i Pokupskog. Putujući prema jugozapadu
općina počinje na mjestu gdje se spajaju ceste iz Velike Gorice i Buševca. Od buševske strane
počinje iza Novog Sela i obuhvaća dio šume i selo Barbarići. Prva cesta lijevo vodi u Pustike, jed-
no od sela te općine. Uspon prema Kravarskom.Uz cestu livada, pa udolje s manjom šumicom,pa
bregovi s vinogradima i šljivicima, a na vrhu kuće poredane kao iz dječje igre iznad kojih domi-
nira crkva uz koju je smješteno i groblje. Nedaleko općine je i školska zgrada koja odolijeva kli-
zištu na kojem je izgrađena. Nasuprot škole na brijegu je župni dvor.Brijeg iznad župnog dvora
jedan je od najviših vrhova Vukomeričkih gorica, preko dvije stotine četrdeset metara. Pogled na
brižno uređene vinograde, pokoju vikendicu,šume koje izgledaju kao da čitave cvatu kada cvate
pitomi kesten. Put prema jugu vodi u općinu Pokupsko. Na samoj granici dviju općina nalazi se
škola Hruševec Gornji, koja nosi ime Slavka Kolara,pisca čija djela najčešće obrađuju ljude i obi-
čaje Vukomeričkih gorica,žitelje današnjih općina Kravarsko i Pokupsko.
Općina Kravarsko broji 2.069 stanovnika. Središte općine Kravarsko ima 519 stanovnika, Donji
Hruševec 389, Gornji Hruševec 261, Gladovec Kravarski 199, Barbarić Kravarski 151, Pustike
151, Novo Brdo 133, Čakanec 98, Podvornica 89 i Žitkovčica 79 stanovnika.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 5
Općina Pokupsko
Susret s općinom Pokupsko počinje kod škole u Hruševcu Gornjem, gdje je granica s općinom
Kravarsko. Vijugava cesta u usponu, nekoliko starih jabuka sa sitnim plodovima, koje nitko ne
bere. Školska jednokatna zgrada poznata po tome što je u njoj svojevrsno službovao Slavko Ko-
lar, autor proslavljenih romana "Breza" i "Svoga tela gospodar". Pored nje ostaci nekad, očito
bogatog gospodarstva, velika drvena katnica i dio gospodarskih zgrada, sve u ruševnom stanju -
nijemi svjedoci prohujalog vremena.
Upravno područje općine Pokupsko obuhvaća 14 naselja i broji ukupno 3.245 stanovnika. Naj-
naseljenije Lukinić Brdo ima 482, Lijevi Štefanki 402, Roženica 388, Pokupsko 347, Hotnja 312,
Auguštanovec 232, Opatija 229, Gladovec Pokupski 220, Strezojevo 188, Cerje Pokupsko 142,
Šestak Brdo 113, Lijevi Degoj 107, Zgurić Brdo 53 i Cvetnić Brdo 30 stanovnika.
Povijest Velike Gorice i Turopolja
Ime Turopolje, češće Turovo polje, nadjenuli su slavenski prastanovnici po divljem govedu tur
koje im je poznato već iz prethodne domovine. Ono ujedno svjedoči i o postojanju dubokih nap-
lavnih hrastovih šuma koje su do najnovijeg doba pokrivale veći dio Turopolja. U dokumentima
se do 17. st. turopoljski prostor naziva Zagrebačkim poljem ( Campus Zagrabiensis). Njihovim
krčenjem i lovom uzrokovan je nestanak tura u 17. stoljeću. Njegovi srodnici žive još u Poljskoj.
Prvi spomen na Turopolje, kao Campus Turou, je u listini iz 1334. godine.
Stanovnici i rimska civilizacija
Do 5. st. prije Krista Turopolje su nastanjivali Iliri, koje tada pokoravaju Kelti, prodrijevši iz Gali-
je (današnja Francuska). Kelte pobjeđuje prvi rimski imperator Oktavijan August 39. godine
stare ere. Rimljani na mjestu današnjeg Ščitarjeva, uz Savu, izgrađuju Andautoniju kao visokoci-
vilizirani grad. Hrvati dolaze u Turopolje na prijelazu iz 6. u 7. stoljeće. U neposrednoj blizini, u
Sisku, tada stoluje hrvatski knez. Najpoznatiji je ustanički Ljudevit Posavski, kojeg nakon više-
godišnjih vojni ipak pobjeđuju Franci. Nakon franačke vlasti u 8. i 9. st. ponovno se uspostavlja
hrvatska vlast, a onda u 10. i 11. st. Turopoljem prolaze Tomislavove i mađarske čete. Pod Arpa-
dovićima, nakon Pacta convente s Kolomanom, uspostavlja se državni sustav «sistema castri» s
kraljevskim županijama i sjedištima kraljevske vlasti u županijskim gradovima. Turopoljci ob-
našaju dužnost «čuvara grada» Zagreba, kao sjedišta kraljeve županijske uprave.
Turopoljci postaju plemići
Godine 1225. hrvatski kralj Bela III., izuzimlje nekolicinu Turopoljaca iz služnosti gradu Zagre-
bu, prevodeći ih tako iz statusa slobodnih građana u stalež plemića. Ustrojstvo, samoupravu i
svakogodišnji izbor župana, kao njihovo prastaro pravo, priznaje im i utvrđuje Slavonsko – hr-
vatski sabor u Zagrebu 1278. godine. O tom im ban Nikola sljedeće godine dodjeljuje ispravu,
koja onda služi kao poznati statut. Kralj Ladislav IV. 1279. godine potvrđuje statut Plemenite
općine Turopoljske, prema kojem turopoljski župan može postati samo onaj plemić kojeg zajed-
nički izaberu turopoljski plemići, pa se to može smatrati prvim spomenom spravišča. Spravišče
je bilo sastanak turopoljskih plemića na kojem su oni birali svog župana i donosili važne odluke.
To spravišče se održavalo na dan sv. Jurja sve do početka 17. st. kada se spravišča počinju odr-
žavati na dan sv. Lucije 13. prosinca. Prvi poznati župan je Vojislav iz 1257. godine. Među mno-
gobrojnim poveljama kraljeva i banova, najznačajnija je ona poznatog kralja Matije Korvina iz
1225. godine. Time joj daje kraljevski odlučujuću snagu i vjerodostojnost pri sudskom otporu
Turopoljaca medvedgradskim gospodarima, u njihovom svojatanju Lukavca grada i nastojanju
pokmećivanja Turopoljaca. Kraljevskim sudom 1524. godine dosuđuje se Turopoljcima status
pravih plemića kraljevstva u političkom, upravnom, vojnom, gospodarskom i poreznom smislu.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 6
Borba za Lukavec
Prve provale Turaka u Turopolje bile su 1422. godine. Plemići, Turopoljci bili su dužni ratovati i
za rat se pripremati. Stoga grade drvenu utvrdu u Lukavcu Donjem 1479. godine. Vojno im po-
maže i medvedgradski vlastelin Tuz. Nakon neposredne opasnosti on odbija povući svoje vojni-
ke iz utvrde i povratiti je Turopoljcima. Iako je Tuz zbog prevrtljivosti prognan, Lukavec grad
nije povraćen. Slijedom osobitih feudalnih pravno – političkih i vlasničko – posjedovnih odnosa,
prodaja, darovanja i dugovanja, Lukavec grad je dolazio u posjed banova i velikaša Ivaniša Kor-
vina, njegove udovice Beatrice, pa njezinog supruga Jurja Branderbuškog, Ivana Torkvata Karlo-
vića te konačno Nikole Zrinskog. Konačno je 1553. godine uspjela sudska nagodba s Nikolom
Zrinskim Sigetskim. On je predao Lukavec grad, a Turopoljci su mu oprostili ubojstva, otimačinu
i svakovrsna nasilništva.
Obnova turopoljskog bratstva 1560. godine
Turopoljci su odoljeli raznolikom sustavu pokmećivanja u 6. st. te su odlučili da bratstvo još više
učvrste obnovom i razradom unutarnjih odnosa. To je učinjeno 1560. godine. Ovim statutom
utvrdiše bratsku povezanost «kao da proističu svi iz jedne košnice» tako da je valjano nasljeđi-
vanje jedino unutar njih, pa je zajednička imovina neotuđiva i ne može pripasti ni državi dok je
ijedan Turopoljac živ. Utvrdiše i žensko nasljedno pravo na četvrtinu, a ako je jedinica na cijeli
imetak. Utvrđen je postupak biranja župana, a podrobno i cjelokupna sudbenost po kojem je
župan obvezatni sudac u prvoj molbi. Sve su odredbe dobile provedbenu i zakonsku snagu po-
tvrdom kralja Rudolfa 1582. godine. Time je Plemanita općina turopoljska zadobila status pose-
bnosti i osobitosti, koju su kasnije vojne zasluge samo povećale.
Gospodarski oporavak i kulturni razvitak
Već od pobjede nad Turcima pod Siskom 1593. godine, a pogotovo nakon zadnjeg poraza Tura-
ka pod Bečom 1683. godine, bitno su umanjene neposredne opasnosti od njihovih provala. Stoga
su mnoga sela obnovljena i nanovo naseljena. Velikaši na turopoljske posjede dovode kmetove.
Započela se razvijati i trgovina pa POT u Velikoj Gorici 1602. god. dobiva sajmišno pravo, a
1614. god. u Velikoj Gorici se gradi općinska kuća koja je ujedno i utvrda. Godine 1617. prvi put
se spominje škola. Gospodarski oporavak je omogućio da se početkom 18. st. gradi zidani Luka-
vec grad, a 1765. god. turopoljski grad (vijećnica) u Velikoj Gorici. Od tada se Velika Gorica osim
kao trgovačko – prometno središte razvija i kao obrtničko, upravno i kulturno središte Turopo-
lja. Tijekom 17. i 18. st. gradi se širom Turopolja i većina drvenih crkava. Razvojem pismenosti i
školstva postaju Turopoljci sve češće značajnim kulturnim radnicima i javnim djelatnicima Hr-
vatske. Spomenimo samo Jurja Habdelića u 16. st., braću Petra i Nikolu Škrleca u 18. st., te Zden-
čaje, Mikšiće, Poglediće i Josipoviće u 19. st. Ban Josip Jelačić isto je tako iz kurilovečke loze Jela-
čić.
Novi statut, pečat i grb
U 18. stoljeću Plemenita opčina turopoljska je na vrhuncu svoje neosporne vojne i javnopravne
važnosti u Hrvatskoj. Turopoljskim je dužnosnicima priznavana visoka čast, pa su i svakogodiš-
nji izbori dobili na žestini. To je ban Josip Esterhazy morao spriječiti te je 1736. god. donio novi
izborni red po kojem se na 22 sučijska izborna spravišča obavljaju kandidature, a na Lucijskom
izbornom spravišču POT – a sudjeluju samo suci i dužnosnici. Ovom se odlukom ujedno Turo-
poljci obvezuju da u miru drže četu od 120, a u ratu do 33 vojnika. U to vrijeme to je bila respek-
tabilna vojna sila. Viši javno – pravni značaj dobio je POT 1737. godine kada mu kralj Karlo VI.
dodjeljuje pečat i grb.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 7
Turopoljci protiv Ilirizma, a za Horvatstvo
Potpadanjem pod Napoleonovu Iliriju 1809. god., Turopoljci gube autonomiju, te politički, sud-
beni i gospodarski status. Nakon Napoleonova pada, sada austrijanska, Ilirija sa službenim nje-
mačkim jezikom i sa sjedištem u Ljubljani do 1822. god. Razvija se podozrivost spram Bečkog
dvora i njemačkog jezika. U početku su Turopoljci bili blagonakloni prema preporodnim ideja-
ma, družili se s Gajem koji o njima pohvalno piše. No, nakon inzistiranja na ilirskom imenu i
štokavici, oni se usprotiviše. Postali su udarnom snagom horvatsko – ugarske stranke. Tek nas-
tupom bana Josipa Jelačića i otvorenim ratnim sukobom s Mađarima 1848. godine, ogromna se
većina Turopoljaca uključuje u banske redove. Ipak, Turopoljcima je ostao pogrdni biljeg mađa-
ronstva.
Prirodna bogatstva Turopolja
Jugoistočno područje Zagreba između rijeka Save i Kupe zapremaju plodna ravnica Turopolja ili
Zagrebačko polje i blago uzdignuto nisko gorje - Vukomeričke gorice ili Vrhovlje. Nizinsko pod-
ručje Turopolja bilo je močvarno, obraslo gustim šumama, u kojima je živjelo pragovedo tur po
kojemu je Turopolje dobilo ime. U nizinskim predjelima uspijeva odlična hrastovina, dok su Vu-
komeričke gorice prekrivene bukovim i brezovim šumama, te lijepim vinogradima. Za svoje
potrebe uzgajali su ljudi voće i povrće, bavili se pčelarstvom, a uz rijeke ribarstvom. Ogromni
predjeli prekrasnih hrastovih šuma dali su karakteristiku cijelom ovom kraju, a kroz povijest su
bile osnovni materijal u graditeljstvu. Turopoljci su svoje prostrane domove gradili od odlične
hrastovine; visoka stabla obarana su i od njih je tesana građa za gradnju kuća.
U 13. st. u Turopolju se razvilo svinjogojstvo u osnovnu granu poljoprivrede. Iako se smatra da
je već u razdoblju neolita pripitomljena vrsta krškodolske svinje, kao i pragovedo tur, vjerojatno
je upravo u srednjem vijeku uzgojena lokalna rasa svinja „turopoljka“, šarena, bijelo – crna svi-
nja i to križanjem sjevernoeuropske svinje s postojećom krškodolskom svinjom, čiji je izvorni
oblik bio mediteranska svinja. Pripitomljeno dugorogo govedo tur izumrlo je do 16. stoljeća.
Ono je, inače, bilo tijesno vezano s ratarstvom.
Turopoljsko svinjogojstvo dio je jedne šire posavsko – pokupske zone. Kako je isključivi preduv-
jet razvoja ekstenzivnoga svinjogojstva bio šumska ispaša, razumljivo je da su turopoljske šume
pružale izvanredne uvjete za njegov razvoj. Svinje su se žirile u prostranom, gotovo kontinuira-
nom šumskom kompleksu od Stupničke, Brezovičke, Hrašćanske šume, Šiljakovačke dubrave do
Turopoljskog luga. Izvori svjedoče da su se žirili čopori do 160 svinja. Turopoljske svinje danas
se ponovo uzgajaju u Turopoljskom lugu.
Jedno od bogatstava Turopolja svakako je i izrada tkanine. Za potrebe izrade tkanine uzgajali su
u Turopolju većinom konoplju, a u Posavini lan. Obrada lana i konoplja bila je na visokom stup-
nju razvoja jer su sve uporabne predmete od tkanine proizvodili sami.
Od zakona o uređenju POT – a 1895. do oduzimanja imovine
Nakon ukinuća feudalnih odnosa, POT je izgubio pravo sudovanja i umanjen mu je politički zna-
čaj. Zajednička imovina ostaje nedjeljivom i neotuđivom, a župan se bira na deset godina. Izra-
đuju se pravilnici za sve sučije (sela) i Općinu i utemeljuju zemljišne knjige. Uspostavom Nezavi-
sne Države Hrvatske uvedena je prinudna uprava u Općinu i sučije. Nemilice su haračene šume.
Godine 1945. vraća se stara uprava POT – a, ali bez stvarne samoupravne samostalnosti.
U travnju 1947. godine POT je prestao djelovati. Od tada su ovlaštenici mogli samo s tugom gle-
dati neprimjereno upravljanje njihovom imovinom.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 8
Obnova POT – a 1991. godine
Uspostavom politički slobodnijeg ozračja krajem 80 – ih godina, započelo se promišljati i na
obnovu turopoljske tradicije. Začetnik ideje, organizator i provoditelj obnove je Zdravko pl. Lu-
čić. Lučić je na osnovu arhivskih dokumenata i zapisa rekonstruirao «Turopoljsko spravišče»
koje je kao pučki običaj i kazališna predstava izvedena 15. prosinca 1989. godine u Galeriji Gal-
ženica, prvi put poslije 1947. godine. Spravišče je ponovo izvedeno 14. prosinca 1990. godine.
Ovoga puta umjesto profesionalnih i amaterskih glumaca, nastupili su isključivo nasljednici tu-
ropoljskih plemića. Nakon dugih priprema i rekonstrukcije ovlaštenika Plemenite općine turo-
poljske, obavljen je veliki posao vjerodostojnog popisivanja ovlaštenika i pravovaljane obnove
22 sučije Plemenite općine turopoljske. Sročena je i na pergamentu potpisana Povelja bratstva
turopoljskoga kao i moralna obnova ponovne uspostave Turopoljskog bratstva. Obnoviteljsko
spravišče POT - a održano je 7. srpnja 1991. godine.
Tradicijska turopoljska obilježja
Grb grada Velike Gorice
U nazivu Turopolje i u grbu grada Velike Gorice nalazi se «tur», ime i lik dugorogoga goveda.
Postoji mišljenje da se naziv Turovo polje, odnosno Turopolje izvodi od staroslavenske riječi
«tur» koja je označavala dugorogo govedo, a imala je značenje»oploditelja» i «Boga Sunca».
Grb Plemenite općine Turopoljske
Na zamolbu turopoljskog župana Škrlca kralj Karlo III. je u Beču 1737. godine dodijelio općini
turopoljskoj autentičan pečat i grb. Na grbu se nalazi kula grada Lukavca iz koje vire dva topa, a
sa svake strane stoji vojnik u crvenoj odjeći. Na kuli je ruka s isukanom sabljom, s lijeve strane
nalaze se tri šesterokratke zvijezde, a s desne polumjesec. Štit je modre boje i na njemu se nalazi
okrunjena kaciga na kojoj stoji okrunjeni orao koji drži zastave Hrvatske i Slavonije.
Pečat Plemenite općine turopoljske
Čuva se u Muzeju Turopolja.
Nošnje
Nošnja, odnosno odjeća seoskog stanovništva, po svojim najbitnijim sastavnim dijelovima, kao i
materijalu ne izlazi iz okvira ostalih nošnji sjeverozapadnog dijela Panonije. Glavne su joj karak-
teristike:
načinjena je od platna tkanog na tkalačkom stanu
to je nekrojeno ruho sastavljeno od pravokutnih komada i tada nabirano
načinjena je od mnogo materijala
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 9
Ženska nošnja
Obavezni dijelovi ženskog ruha bile su suknja rubača, pregača fertun i bluza sa širokim ruka-
vima oplečje ili košulja s uskim rukavima švabica. Poculica je oglavlje koje su nosile udate
žene u Turopolju.
Muška nošnja
Osnovna muška odjeća sastoji se od košulje zvane rubača i hlača zvanih gaće ili pantalone.
Košulja seže do polovine bedra, a nosi se preko hlača. Gaće imaju široke nogavice, u struku su
skupljene i vežu se. Na završetku nogavica su vrlo tanke rese, a iznad je uski red ažura. Panta-
lone su nošene za svečane prigode, od debljeg su konopljinog platna. Svečani izgled Turopo-
ljaca upotpunila je podgutnica, ukras od kupovne šarene vrpce složen u dva ili četiri pera
i ukrašen perlicama, koji se smatra pretečom današnje kravate.
ZNAMENITOSTI
Muzej Turopolja
Već pedeset godina Muzej Turopolja nezaobilazna je točka svakome tko želi nešto više saznati o
povijesti ovog kraja. Lijepo obnovljena zgrada muzeja smještena u središtu Velike Gorice na
istočnom dijelu gradskog parka i sama je dio burne povijesti ovog kraja jer je bila nekadašnja
vijećnica Plemenite općine turopoljske. Jednokatna kuća s arkadama u prizemlju sagrađena je
1765. godine i u njoj su se od 1848. godine održavala «spravišća» (skupštine) u velikoj dvorani
na prvom katu. Prostorije uz dvoranu bile su "arkiv" gdje su se čuvale važne isprave Plemenite
općine. U prizemlju su nekoć bili zatvori, a kasnije je prostor iznajmljivan. Muzej Turopolja je
osnovan 1960. godine. U njemu se čuva arheološka, etnografska i kulturno-povijesna građa veli-
kogoričkog područja.
Trg kralja Tomislava 1
Tel: 6221-325
www.muzej-turopolja.hr
Vrata od krča
Jedinstveni su spomenik ljudskom radu, podignut u šumi zvanoj Turopoljski lug. Bogatstvo veli-
kogoričkog kraja – šume, naročito hrasta danas su ostatak samo nepreglednih šuma što su prije
više stoljeća bile glavno obilježje ovog područja. Šume su donosile veliki prihod Plemenitoj op-
ćini turopoljskoj, tako da su bile brižno čuvane i održavane. Ali Turopoljci su bili prisiljeni krčiti
šumu kako bi stvorili više obradive površine i prostora za livade. Nakon jednog takvog krčenja u
Turopoljskom lugu koje je trajalo od 1774. do 1779. godine, zemlja je podijeljena na 1600 jed-
nakih parcela prema ovlaštenim pravima. U čast ovom zajedničkom uspjehu na granici krčevine
i ostatka šume Turopoljci su podigli tzv. «vrata od krča» - dva drvena stupa preko kojih je pru-
žena velika greda. Za vrijeme velike poplave 1914. godine vrata su srušena. Ponovo su obnov-
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 10
ljena i postavljena 1916. godine. Tako i danas stoje zanimljiva i lijepa kao spomenik stare slave
turopoljske.
Andautonija
U posavskom selu Šćitarjevu koje se nalazi na desnoj obali Save, 12 km jugoistočno od Zagreba i
8 km od Velike Gorice, iskopine su rimskoga grada Andautonije. Andautonija je izgrađena na
rimskoj državnoj cesti Siscia - Poetovio (Sisak - Ptuj) u neposrednoj blizini tzv. Savske magistra-
le, druge rimske državne ceste koja je od Emone (Ljubljane) vodila do Siska i dalje na istok.
Andautonija je bila sagrađena u obliku izduženih šesterokuta s vodovodom i kupalištem u gradu
te riječnom lukom na Savi. Propala je nakon seobe naroda. Za svog vremena, od I. do IV. stoljeća,
bila je upravni, politički i kulturni centar područja između Medvednice na sjeveru, Vukomerič-
kih gorica na jugu, Stenjevca na zapadu te rijeke Save na istoku.
Andautonija je bila sjedište ilirskog plemena Andautonijaca i rimski municipij Gornje Panonije.
Smatra se da su odbjegli Andautonijci osnivači današnjeg Zagreba.
Prva arheološka istraživanja započeo je Ivan pl. Bojničić sjeverno od današnje crkve sv. Martina
u Šćitarjevu na području tzv. Gradišća još 1880 - tih godina. U međuvremenu su vidljivi arhitek-
tonski ostaci nestali jer je kamen služio kao građevni materijal. Pronađena su dva dijela nekada-
šnjeg grada - sjeverni dio Gradišće i južni dio - Savišće.
Od 1969. godine Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Muzejom Turopolja iz Velike Gorice
provodi sondažna istraživanja, a od 1981. sustavno se istražuje dvorište i vrt župnog ureda.
Dugogodišnja arheološka istraživanja pružila su uvid u izgled i organizaciju rimskog grada. Ot-
krivene su ceste, gradske ulice, sistem kanalizacije te javne i stambene zgrade. Kanalizacija je
bila provedena na cijelom području gradskog središta. Od javne arhitekture najpotpunije je po-
znato gradsko kupalište (terme) s polukružnim bazenom, nizom četverokutnih prostorija, hod-
nicima, kanalima za dovod vode te sustavom zagrijavanja prostorija. Prilikom istraživanja pro-
nađen je raznovrstan arheološki materijal – zidne slikarije, kockice mozaika, mramorna zidna
oplata, žrvnjevi keramičke i staklene posude, brončani nakit, rimski novac i razni drugi predme-
ti za svakodnevnu uporabu. Unutar prostora grada pronađeni su i rimski grobovi, npr. ostaci
gradskog groblja ispod zgrade gradskog kupališta. Dosadašnjim istraživanjima otkriven je tek
dio rimskog grada, odnosno pojedini njegovi elementi, pa se istraživanja nastavljaju radi potpu-
nijeg sagledavanja gradskog života sa svim njegovim sadržajima. Arheološki park «Andautonija»
u Ščitarjevu, otvoren je 1994. godine.
Stari grad Lukavec
Kad uđete preko praga ulaznih vratiju na kojima dva lava drže grb Plemenite općine turopljske,
naći ćete se u starom gradu u kojem se branila i pisala povijest ovoga kraja. Prvi put se spominje
1256. godine kao "caput Lukavez", no točna godina kao ni mjesto izgradnje nisu poznati. Prvobi-
tna građevina bila je od drveta sa svrhom utvrde za obranu od Turaka. Godine 1481. utvrda do-
lazi u ruke medvedgradskog gospodara Ivana Tusza.
Tek 1553. godine Turopoljci su ponovo došli u posjed svog grada koji je tada već bio ruševina.
Plemenita općina turopoljska darovala je lukavečku razvalinu Matiji Slatinskom, tadašnjem tu-
ropoljskom županu. Nakon njega i sina mu Đore grad Lukavec dolazi u ruke Turopoljaca koji su
ga 1612. godine ponovo podigli u drvetu. Na svetu Luciju 13. prosinca 1613. godine tamo je
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 11
odžano prvo turopoljsko spravišće. Zidani grad kakav danas poznajemo podignut je u 18. stolje-
ću i jedina je zidana utvrda u Turopolju.
Dvorac je sagrađen u obliku nepravilnog kvadrata s četiri kvadratične kule. Nad ulaznim vrati-
ma dvorca uklesan je grb Plemenite općine turopoljske s postranim lavovima i natpisom Insig-
nia Universitatis nobilium campi Turopolya 1752.
U prizemlju su bile prostorije za zatvorenike, stan gradskog čuvara te staje. Na I. katu bila je
kapelica sv. Lucije, zatim puškarnice i velika dvorana u kojoj su se održavala plemenitaška
"spravišča" - skupštine.
Dvorac pripada tipu ravničarskog kaštela opkoljenog vodom s kulama za bočnu obranu.
Od 1749. godine u dvorcu se čuvaju turopoljske povlastice i pečat, opkopi oko grada uređeni su
1762. godine, a odranski župnici služe mise u kapelici sv. Lucije na I. katu.
Drveno graditeljstvo Turopolja
Drvene kapele
KAPELA SV. BARBARE – Velika Mlaka
Kapela sv. Barbare, kao usidrena korablja u turopoljskoj ravnici stoji ne ostavljajući nikoga rav-
nodušnim svojom ljepotom koju je u drvetu stvorila ruka domaćih majstora. Predstavlja najat-
raktivniji primjerak barokne drvene sakralne arhitekture u Hrvatskoj. Brojkama urezanim na
«pristašeku», 1642. (gradnja kapele) i 1912. (dogradnja trijema), urezana je 270 godišnja tradi-
cija turopoljskog tesanja i gradnje u drvu. U unutrašnjosti je sačuvano oko 150 oslikanih ploha
na tabulatu i stijenama. Pozornost privlači i mala drvena komora za čuvanje žita, ostatak neka-
dašnjeg crkvenog gospodarstva. Kad je 1976. godine u Velikoj Mlaki osnovana župa, kapela sv.
Barbare postaje župnom crkvom. Pokraj kapele prenesen je turopoljski čardak koji služi kao
župni dvor.
Adresa : Velika Mlaka 10 408, Školska 33, ( Župni ured sv. Barbare )
Telefon : 01 6234 761
web adresa : www.tzvg.hr
KAPELA RANJENOG ISUSA – Pleško polje
Kapela Ranjenog Isusa smjestila se na osami polja. Podigla ju je i opremila udovica plemića Ladi-
slava Plepelića 1757. godine. Od hrastovih je greda s tri oltara posvećena Ranjenom Isusu, Žalo-
snoj Majci Božjoj i Isusovom krunjenju trnovom krunom. Današnja kapelica izuzetna je zbog
dekoracije pročelja na kojem je bojom bila ispisana godina gradnje, 1896. I danas stoji na osami
i svojom ljepotom i skladom plijeni pažnju mnogobrojnih putnika koji dolaze i odlaze iz zračne
luke Zagreb.
Adresa : Velika Gorica 10 410, Jurja Dobrile 70, ( Župni ured Blaženog Alojzija Stepinca )
Telefon : 01 6222 170
web adresa : www.tzvg.hr
KAPELA SV. IVANA KRSTITELJA – Buševec
Kapela sv. Ivana Krstitelja prvi put se spominje 1668. godine, ali se pretpostavlja da je postojala
i ranije. Sačuvani su srebrni kalež iz 1635. godine, zvono iz 1662. godine i glavni klasicistički
oltar posvećen sv. Ivanu Krstitelju iz 1696. godine koji je nakon obnove premješten te se čuva u
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 12
novoj zidanoj kapeli koja je također posvećena sv. Ivanu Krstitelju. Uz Kapelu sv. Barbare, naj-
vrednija je drvena sakralna građevina. Barokna kapela je do danas više puta obnavljana, pa je na
njoj vidljivo nekoliko slojeva izvornog građenja drvom.
Adresa : 10 419 Vukovina, Juraja Habdelića 14, Staro Čiče, ( Župni ured Pohoda
Blažene Djevice Marije )
Ključ : Katarina Detelić, Tel.: 01 6255 822
Telefon : 01 6230 300
web adresa : www.tzvg.hr
KAPELA DUHA SVETOGA – Lučelnica
Kapela Duha svetoga izgrađena je 1935. godine, na osam profiliranih hrastovih stupova, s tornji-
ćem sa šindrom i ulaznim trijemom. Pisani izvori spominju ovu kapelu još 1678. godine. U iz-
vornom obliku postojala je do 1704. godine kada je srušena, a na njezinom mjestu podignuta je
nova, veća i prostranija s predvorjem i zvonikom. Kapela nosi prepoznatljiv stil turopoljskog
drvenog graditeljstva. U kapeli se nalaze kipovi sv. Florijana i sv. Jurja, omiljenih svetaca zaštit-
nika u Turopolju, te Križni put naivnog kipara iz Turopolja Mate Mihinice.
Adresa : 10 418 Dubranec, Dubranec 3, ( Župni ured Majke Božje Snježne )
Ključ : Caffe bar Sunčev zračak, Lučelnica 39, 10 451 Pisarovina, Tel.: 01 6277 541
Telefon : 01 6267 407
web adresa : www.tzvg.hr
KAPELA SV. ANTUNA PADOVANSKOG – Gustelnica
Kapela s. Antuna Padovanskog smjestila se na šumovitom brežuljku. Neobična je drvena kapela
posve različita od ostalih budući da je nisu gradili domaći majstori, a razlikuje se od tradicional-
nih drvenih kapela lakšom konstrukcijom. Građena je, kako narod kaže, «na žale», a između njih
su složene «platnice» - daske. Na mjestu kapele koja se prvi put spominje 1678. godine sada se
nalazi kapela podignuta 1888. godine. Od inventara je sačuvan žrtvenik iz 1723. godine.
Adresa : 10 418 Dubranec, Dubranec 3, ( Župni ured Majke Božje Snježne )
Ključ : Tomo Feljan, Tel.: 01 6267 509
Telefon : 01 6267 407
web adresa : www.tzvg.hr
KAPELA SV. ROKA – Cvetković Brdo
Kapela sv. Roka, na malenom brežuljku, sakrivena je borovima i brezama. Posvećena je sv. Roku.
Prema pisanim izvorima postojala je već 1678. godine, a budući da je bila premalena, 1720. go-
dine je srušena, a umjesto nje je podignuta nova i veća. Zbog dotrajalosti i ta je srušena, a na
njenim temeljima započeta je gradnja nove kapele koja je trajala do 1888. godine. Uz glavni oltar
sv. Roka, tu je i bočni rezbareni oltar posvećen sv. Vidu, djelo samoukog kipara Josipa Markusa
iz Roženice.
Adresa : 10 418 Dubranec, Dubranec 3, ( Župni ured Majke Božje Snježne )
Ključ : Magečić Stjepan, Tel.: 01 6264 769
Telefon : 01 6267 407
web adresa : www.tzvg.hr
KAPELA SV. IVANA KRSTITELJA – Lukinić Brdo
Kapela sv. Ivana Krstitelja okružena je hrastovima i borovima. Podignuta je na mjestu gdje je još
1660. godine stajala stara drvena kapela o čemu svjedoči natpis na zvoniku. Današnju crkvu
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 13
sagradili su 1908. godine majstori tesarske družbe Marka i Jure Jankovića iz Čičke Poljane. Unu-
trašnjost i pročelje kapele krase mnogobrojne rezbarije. Nedavno je uređena unutrašnjost kape-
le, a ispred, u borovoj sjeni, postavljena je drvena klupica sa koje možete uživati u predivnom
vidikovcu.
Adresa : 10 418 Dubranec, Dubranec 3, ( Župni ured Majke Božje Snježne )
Ključ : Mijo Lukinić, Tel.: 01 6264 564
Telefon : 01 6267 407
web adresa : www.tzvg.hr
KAPELA SV. JURJA – Lijevi Štefanki
Kapela sv. Jurja jedna je od najstarijih i najvrednijih kapela Turopolja. Mala rustična crkva, sag-
rađena je 1677. godine. 1704. godine je rastavljena, preseljena i iznova podignuta na pogodni-
jem mjestu u Lijevim Štefankima, na kojem stoji i danas. Zbog očuvanosti svog izvornog oblika
zauzima posebno mjesto među drvenim crkvama. Njezine masivne temeljne grede, vezane sta-
rinskim hrvaškim vuglom, položene su na podnožje od nabijene zemlje i kamena.
Adresa : 10 414 Pokupsko, Pokupsko bb, ( Župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije )
Ključ : Božica Hrvojić, Tel.: 01 6264 768
Telefon : 01 6266 046
web adresa : www.tzvg.hr
KAPELA SV. PETRA I PAVLA – Cerje Pokupsko
Kapela sv. Petra i Pavla smještena na širokom travnatom brežuljku, izgrađena je 1932. godine u
tradicionalnom stilu, s ulaznim trijemom na četiri stupa s urezanim ukrasima i inicijalima te
godinom gradnje. Prerađivani oltarić iz 17. st. svjedoči o mnogo starijem podrijetlu ove kapele.
Od inventara posebno je vrijedno ulje na platnu Krist predaje ključeve sv. Petru nepoznatog
pučkog slikara.
Adresa : 10 414 Pokupsko, Pokupsko bb, ( Župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije )
Ključ : Zdravko i Ana Sučec, Tel.: 01 6266 150
Telefon : 01 6266 046
web adresa : www.tzvg.hr
KAPELA SV. ILIJE – Auguštanovec
Kapela sv. Ilije minijaturna je crkvica, sagrađena kao zvonara oko 1926. godine. Proširena je i
popravljana 1975. godine, a ponovno obnovljena 2004. godine. Za jedne vremenske nepogode
1953. godine u zvonaru je udario grom i usmrtio zvonara koji je zvonio na uzbunu. Nakon te
nesreće zvonaru su posvetili sv. Iliji, zaštitniku od groma, pa od tada mještanima služi kao kape-
lica.
Adresa : 10 414 Pokupsko, Pokupsko bb, ( Župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije )
Ključ : Nikola Crnolatec, Tel.: 01 6227 833
Telefon : 01 6266 046
web adresa : www.tzvg.hr
KAPELA SV. TROJSTVA – Gladovec Pokupski
Kapela sv. Trojstva smještena na brežuljku obraslom šumom, podignuta je 1874. godine i naj-
starija je u nizu drvenih kapela koja je sačuvana u izvornom obliku. Građena je od hrastovih
planki, a temeljito je obnovljena 2001. godine. Na stijenama vise četiri slike na platnu: Krunjenje
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 14
Bogorodice, Bičevanje Kristovo, Bogorodica s djetetom i sv. Trojstvo. Pogodna je za odmor, oko-
liš je opremljen klupicama, istovremeno lijep vidikovac.
Adresa : 10 414 Pokupsko, Pokupsko bb, , ( Župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije )
Ključ : Banić Ivan, Tel.: 01 6266 348
Telefon : 01 6266 046
web adresa : www.tzvg.hr
Kurije
Kurije ili dvorovi primjer su autohtone stambene gradnje bogatijih ljudi u Turopolju i nekad ih
je bilo dosta po turopoljskim naseljima. Ti objekti na kat pretežno su građeni od drveta, ali ih je
bilo i djelomično zidanih. U prizemlju kurije bile su gospodarske prostorije, a na katu su se nala-
zile sobe. Tek ih je nekoliko ostalo sačuvano do danas - kurija obitelji Alapić u Vukovini, župni
dvor u Starom Čiču i najbolje sačuvana kurija Modić - Bedeković u Donjoj Lomnici.
KurijaModić-Bedeković, Donja Lomnica
Modići su stara plemenitaška obitelj čiji je potomak turopoljski asesor Petar Modić 1806. godine
dao sagraditi danas najsačuvaniju kuriju u Turopolju.Kurija je u privatnom vlasništvu nasljedni-
ka, ali je data na upravljanje Muzeju Turopolje. Tranutno je u fazi detaljne obnove unutarnjeg
prostora, pa je zatvorena za javnost.
Kurija Alapić, Vukovina
Alapićeva kurija pripadala je obitelji Alapić koja je u naše krajeve došla iz Mađarske. Imanje u
Vukovini kupio je Baltazar Alapić od hercega Ivaniša Korvina 1496. godine. Prema povijesnim
podacima u njoj su sve do smrti boravili Baltazar Alapić (umro u Vukovini 1520. godine) i Gaš-
par Alapić (umro 1584. godine također u Vukovini).
Budući da je kurija uništena nebrigom i neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, u novije
vrijeme Konzervatorski zavod provodi zaštitne radove i sanaciju na očuvanju ovog objekta. U
dijelu kurije nalazi se atelje kipara Mladena Mikulina čiji radovi krase i veliko dvorište i park
ispred kuće.
Čardaci
Čardaci su drvene kuće građene na kat s prekrasno izrezbarenim trijemovima i vanjskim stubiš-
tima. U prostorijama u prizemlju obično su se nalazile gospodarske prostorije, a na katu, do ko-
jeg se dolazilo vanjskim stubištem, nalazile su se prostorije za boravak članova obitelji.
Preostali primjerci ovog graditeljstva koji se nalaze po selima Turopolja govore o vječnoj čovje-
kovoj težnji da ukrasi svoj dom i učini ga udobnim, a turopoljski majstori kao da su se nadmetali
tko će u tome biti uspješniji. Odolijevaju godinama, bore se s crvotočinama, ali stoje kao spome-
nici ljudskoga rada i mašte. Oni su drvene čipke muških ruku.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 15
SAKRALNI SPOMENICI Crkva navještenja blažene djevice Marije, Velika Gorica
Kad iz bilo kojeg pravca dolazite u Veliku Goricu, iznad svih krovova uvijek će vam se pogled
prvo zaustaviti na tornju župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije.
Stoljeća prolaze, a ona uspravno stoji, čuvajući povijest u svojim zidovima, upirući s vrha svog
tornja zaštitnički pogled po ravnom Turopolju. Povijest župne crkve usko je povezana s poviješ-
ću ljudi koji su tu živjeli. Velika Gorica kao naselje spominje se 1288. g., a župna crkva 1334.
godine u popisu župa Zagrebačke biskupije, iako je postojala i ranije. Bila je to mala drvena ka-
pela koja je u 16. st. stradala za vrijeme turskih provala. Kad je opasnost minula, bila je obnov-
ljena, ali je ubrzo postala premalena za potrebe župljana. Godine 1679. sagrađeno joj je predvor-
je. Nova crkva sagrađena je do 1700. godine. Kad je brigu o uzdržavanju župne crkve preuzela
Plemenita općina turopoljska, ona je 1757. godine donijela odluku da se crkva proširi dograd-
njom dviju bočnih kapela sv. Antuna Padovanskog i Srca Isusova. Radovi su završeni 1781. go-
dine. Kad je 1800. godine Zagreb i okolicu pogodio potres, stradala je i velikogorička crkva. Ob-
nova je povjerena zagrebačkom arhitektu Hermanu Bolleu koji joj je podario novi izgled unutra-
šnjosti. On je tada barokni zvonik zamijenio osmerokutnim s piramidalnim tornjem koji se vit-
košću uzdizao iznad turopoljske ravnice. Velika obnova crkve učinjena je nakon 2. svjetskog
rata, ali se nije poštivala izvornost u obnovi. Temeljito uređenje uz vraćanje prvobitnog izgleda
sa svim detaljima završeno je 1997. godine kada je zablistala u svoj svojoj ljepoti.
Crkva svetog Petra i Pavla, Velika Gorica
Adresa: Kneza Porina 50, Velika Gorica
Crkva blaženog Alojzija Stepinca
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić 10. listopada 2003, godine posveti je novu župnu
crkvu i oltar u naselju Cibljanica u Velikoj Gorici, te dosadašnju crkvu Ranjenog Isusa preimeno-
vao u župu blaženog Alojzija Stepinca.
Adresa: dr. Jure Dobrile 70, Velika Gorica
Crkva pohoda Blažene Djevice Marije, Vukovina
Na mjestu današnje župne crkve nalazila se do sredine 17. stoljeća mala drvena kapela sa zvoni-
kom posvećena Blaženoj Djevici Mariji, ali se već 1630. godine spominje kao proštenjarska ka-
pela. Iz pisanih izvora poznato je da je još 1520. godine imala svog upravitelja radi znamenitosti
proštenja iako je pravno spadala pod župu Staro Čiče. Zapisano je da je 1574. godine na zagre-
bačkoj sinodi uz župnika staročičkog bio i Juraj Dalmata (svećenik glagoljaš) za kojeg se izrije-
kom kaže da je «plebanus in Vukovina». Već 1668. godine u zapisima nalazimo podatak da su
kapela i zvonik zidani. Crkva je imala puno zavjetnih darova od ljudi kojima je Majka Božja Vu-
kovinska pomogla. Crkva je tijekom vremena puno puta dograđivana. Danas je to jednobrodna
kasnobarokno – klasicistička crkva. Na brodu ima kupolu s lanternom, zaobljenu apsidu svetišta
i do njega sakristiju. Zvonik je prigrađen. Inventar je iz doba pregradnje i baroka. Temeljito je
izvana obnovljena 1988. godine, a nakon deset godina i unutrašnjost čiji vitraji i freske plijene
svojom ljepotom.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 16
Crkva Majke Božje Snježne, Dubranec
Kapela Majke Božje u Dubrancu podignuta je 1650. godine i u njoj se služilo bogoslužje u zim-
skom razdoblju kad je zbog snijega pristup župnoj crkvi sv. Katarine bio otežan. Tijekom vre-
mena dograđivana je i njezin inventar se obogaćivao, pa je kanonski vizitator 1726. godine zapi-
sao da ju je našao u lijepom stanju. Nekoliko puta je temeljito popravljana i obnavljana, da bi se
1881. godine prišlo novom uređenju pod vodstvom dr. Hermana Bollea i dr. Izidora Kršnjavoga.
Slikarije u crkvi napravio je majstor Clausen iz Austrije, oltare je po nacrtima Bollea u roman-
skom slogu napravio I. Wagmeister, slikani prozori naručeni su u Beču, a pročelje s kipom ras-
petog Spasitelja do kojeg stoje Marija i Ivan isklesao je profesor zemaljske obrtne škole Morak.
Prema njihovim nacrtima i nastojanjima župa je dobila lijepu crkvu, na lijepom humku, odakle
zvonjava zove župljane sa svih strana pod svoje okrilje.
KULTURNE INSTITUCIJE
PUČKO OTVORENO UČILIŠTE
Utemeljeno je 1960. godine, a na svoj bogat i sadržajan razvojni put krenulo je iz bivše gostioni-
ce koja se nalazila preko puta današnje domicilne zgrade ove ustanove u Zagrebačkoj 37. U go-
dini utemeljenja pripojena mu je već postojeća ustanova Narodna knjižnica, a tri godine kasnije,
1963. pridružuje im se Kino poduzeće "Prosvjeta" i svi zajedno nastavljaju djelovanje u zgradi
nekadašnjeg Zadružnog doma.
Danas se u Pučkom otvorenom učilištu odvijaju vitalne kulturne djelatnosti (kazališna, galerij-
ska, koncertna, nakladnička, kinematografska) koje uistinu svakodnevno udahnjuju dušu našem
gradu. Zgrada Pučkog otvorenog učilišta preuređena je i adekvatno tehnički opremljena. U POU
djeluje škola stranih jezika i drugi povremeni obrazovni projekti. U podrumu zrade nalazi se
disco KLUB 100.
Zagrebačka 37
Tel: 6259-800
www.pouvg.hr
GRADSKA KNJIŽNICA VELIKA GORICA
Knjižnice i čitaonice u Turopolju imaju dugu tradiciju. Skrb za knjigu i ljubav prema knjizi dubo-
ko su ukorijenjeni u ovim prostorima. Gradska knjižnica Velika Gorica tradicijska je sljednica
Čitaonice u Velikoj Gorici osnovane 1886. godine. Od listopada 1999. godine djeluje samostalno
na dvije lokacije: Središnja knjižnica Zagrebačka 37 (u zgradi POU) i Područna knjižnica Galže-
nica, Trg S. Radića 5.
Zagrebačka 37
Tel: 6253-338
www.knjiznica-vg.hr
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 17
GALERIJA GALŽENICA
S radom je počela 1980. u sklopu novog multimedijskog kompleksa Doma kulture Galženica.
Reprezentativnošću izložbenog prostora i svojom lokacijom na središnjem gradskom Trgu Stje-
pana Radića, u arhitektonski i urbanistički novoizgrađenoj gradskoj zoni Galženica, galerija je
širom otvorila vrata ne samo istaknutim imenima iz svijeta moderne i suvremene likovne umje-
tnosti, nego i likovnim umjetnicima lokalnog, regionalnog značaja. Djeluje u sklopu Pučkog otvo-
renog učilišta.
Trg S.Radića 5
Tel: 6221-122
www.galerijagalzenica.com.hr
JAVNI SPOMENICI
Usporedo s urbanističkim razvitkom i naglim bujanjem novih stambenih naselja i čitavih grads-
kih četvrti koncem sedamdesetih rasla je i svijest i potreba za likovno – estetskim uređenjem
gradskog okoliša, odnosno opremanjem javnih prostora i zelenih površina sadržajima umjetnič-
ke prirode.
Skulptura «Legenda», postavljena 1985. na travnjaku uz glavnu prometnicu u Ulici Matice hr-
vatske, reprezentativno je djelo akademskog kipara Šime Vulasa, akademika i profesora na Aka-
demiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, jednog od klasika hrvatskog modernog kiparstva druge
polovice 20. st. Skulptura je modelirana u drvu 1980. godine, apstraktne predodžbe i originalni
je primjerak po kojem je napravljen odljev u bronci postavljen u Ludbregu.
Skulptura "Razlistalo drvo" Dore Kovačević
Postavljena je 1982. u zgradi općinske uprave, danas Uprave Grada Velike Gorice. Svojim razlis-
talim apstraktno-geometrijskim formama barokne izražajnosti, prostorno odmjerena i skladno
komponirana arhitektura kipa, pretpostavlja ozbiljnost i estetsku ravnotežu dojmljivog ambi-
jentalnog iskustva dostojno javnosti mjesta i njegove društvene funkcije.
Bronačani kup Bombaš (Park dr. Franje Tuđmana)
U kontekstu memorijalne plastike svakako zaslužuje pozornost prvi spomenik palim borcima u
Velikoj Gorici, robustan i golijatski nadmoćno impostiran brončani kip Bombaš monumental-
nih pretenzija kipara Emila Bohutinskog. Postavljen je u poluklečećem položaju na visoko uzdi-
gnutom betonskom postolju u parku pored zgrade Pučkog otvorenog učilišta 1951. godine. Ovaj
umjetnik studirao je na akademiji u Zagrebu, a usavršavao se na Accademia di belle arti u Rimu.
Treba svakako spomenuti brončanu bistu, spomen obilježje velikom hrvatskom književniku
i pjesniku Vladimiru Nazoru, postavljenu 1984. godine na mramornom postolju između Kola-
reve i Magdalenićeve ulice. Čvrstom i snažnom modelacijom plastički naglašenih karakternih
crta lica i općenito misaonom karakterizacijom lika nameće se kvalitetom rad akademske kipa-
rice Marije Ujević, akademkinje i profesorice na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Brončana figura koja je formom i sadržajem bliska djeci, ukrašava vrtnu hortikulturnu površinu
dviju specijaliziranih dječjih ustanova, a također je rad kiparice Marije Ujević. Na poziv i u orga-
nizaciji Centra za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Zagrebačkoj ulici, a povodom obilježava-
nja 50 godina rada te ustanove, umjetnica je u stilski prepoznatljivoj maniri obradila temu te
odlila u bronci zanimljivu kiparsku priču «Ivana Brlić Mažuranić, Gita i Hlapić», umanjenu
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 18
grupnu kompoziciju s centralnom sjedećom figurom slavne književnice i njenim literarnim ju-
nacima.
Na drugom kraju grada u dvorištu Dječjeg vrtića «Ciciban» postavljen je 1984. godine brončani
kip «Dječak s guskom», tematski i kompozicijski djeci primjeren rad velikogoričkog akadem-
skog kipara Smiljana Holya. Djelo karakterizira iskrenost i jednostavnost mekog naturalističkog
prikaza motiva, čistih linija i oblika koji u najboljoj akademskoj maniri slikovito izražava dopad-
ljivu dječju igru.
Treba spomenuti i kiparsku intervenciju na otvorenom prostoru pored zgrade Pošte u Kolarevoj
ulici. Naime, u suradnji s djecom predškolskog uzrasta mladi velikogorički akademski kipar
Mladen Mikulin, oblikovao je u hrastovom drvu skulpturu «Ptica na zemlji» (visoka 1.80 m).
Na širem području u prigradskim naseljima i lokacijama moglo bi se istaknuti još neka vrijedna
kiparska ostvarenja kao što su: «Fontana», skulptura komponirana od geometrijski stiliziranih
drvenih ploški u formi studenca, rad poznatog akademskog kipara Zlatka Zlatića, postavljen
1981. godine u tvorničkom krugu povodom obilježavanja 70 godina poslovanja DI «Turopolje»;
zatim suvremeno kiparsko spomen – obilježje na mjestu formiranja Turopoljsko – posav-
skog odreda u Čičkoj Poljani, autorski rad istaknutog hrvatskog akademskog kipara Ante Jaki-
ća – Sonya i Mladena Pejakovića, akademskog slikara i profesora na Akademiji likovnih umjet-
nosti u Zagrebu.
GOLUBICA – spomenik poginulim braniteljima u domovinskom ratu
Lokacija: Zagrebačka ulica i Ulica Jurja Dobrile uz pristup Gradskom groblju
Autor skulpture: akademski kipar Mladen Mikulin
Oblik i veličina obuhvata: Površina pravokutnog oblika, veličine cca 2 240 m2, uređena je kao
parkovna površina.
Opis skulpture:
Spomenik je oblikovan kao skladna kompozicija simbola vrata (Krčka vrata u Turopoljskom
lugu) i simbola golubice.
Skulptura Golubice postavljena je na gredu koju nose dva stupa međusobno nagnuta jedan pre-
ma drugom. Stupovi su izvedeni od granita, paljenih i neravno obrađenih ploha, visine od 5m.
Na gredi stoji golubica raširenih krila promjera cca 590cm i ukupne visine 3,40m. Sveukupno
spomenik je visine 7,40m. Golubica i greda na kojoj stoji izvedeni su od nehrđajućeg lima.
Ispred spomenika postavljen je još jedan slobodnostojeći element, monolit s proširenjem u gor-
njem dijelu koji mu daje oblik križa. Monolit je također od granita ali ravnih ploha i pravocrtnih
bridova. Na monolitu su uklesana su imena 121 poginulog branitelja.
Autor: Mladen Mikulin, rođen 1958.g. u Velikoj Gorici. Živi i radi u naselju Vukovina. Diplomi-
rao je 1986. g. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na katedri za kiparstvo.
Dobitnik je nagrade Sedam sekretara SKOJ-a 87.g., nagrade na Salonu mladih 87.g., II. nagrade
na Trienalu hrvatskog kiparstva 88.g. te više natječajnih nagrada za izvedbu javnih spomenika.
Izlagao je u Grande Palaisu u Parizu 1992.g.. Autor je spomenika kardinalu Stepincu u Minchenu
i Melbournu te spomenika Bartolu Kašiću u Rimu. Izradio je nadgrobni spomenik s portretom
Jima Morrisona na pariškom groblju PERE LA CHAISE. Izveo je preko 30 javnih skulptura u Hr-
vatskoj.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 19
MANIFESTACIJE:
Turopoljski Fašnik veljača/ ožujak
Međunarodna turopoljska trka ožujak
Turopoljsko Jurjevo travanj
Proljetni sajam svibanj
Festival urbane kulture - FUK svibanj
Brass Festival svibanj
Ivanje u Buševcu lipanj
Međunarodni festival folklora Velika Gorica lipanj/ srpanj
Turopoljska šetnica srpanj
Goričke večeri srpanj
Žirovinsko spravišće kolovoz
Svjetski Dan turizma kolovoz
Međunarodni festival tradicijskih glazbala - Buševec rujan
Gastro Turopolja listopad
Susreti pučkih kazališta KAJ BUŠ studeni
Martinje studeni
Susret generacija prosinac
Međunarodni festival malih vokalnih sastava prosinac
VGF Festival prosinac
Božićni koncert prosinac
Dani svete Lucije – Dan Grada prosinac
Doček Nove godine – Trg S. Radića 31.12./01.01.
Važne informacije za putnike koji koriste usluge Zračne luke Zagreb
Vrijeme prijave
Šalter za registraciju putnika otvoren je na međunarodnim letovima 120 minuta, a na domaćim
letovima 90 minuta prije polijetanja zrakoplova. Molimo cijenjene putnike da se na vrijeme regi-
striraju kako bi se izbjegla eventualna kašnjenja.
Kiosci za registraciju putnika
Kiosci za registraciju putnika služe za putnike koji lete zrakoplovima Croatia Airlines-a, Luft-
hanse i Austrian Airlines-a, te su kupili elektronsku kartu, tzv. e-ticket. Putnici sa sobom smiju
imati samo osobnu prtljagu, u suprotnom trebaju se registrirati na redovnom šalteru za regis-
traciju putnika i prtljage. Identifikacija se obavlja pomoću osobne kreditne kartice.
Rezervacije i otkaz rezervacije
Mjesto za svoj let pravodobno osigurajte u putničkoj agenciji ili u poslovnici zrakoplovnog prije-
voznika. Ne iskoristi li se rezervirano mjesto, zrakoplovni prijevoznik ima pravo otkaza svih
sljedećih veza i povratnih rezervacija. Ako rezervirano mjesto ne otkažete najkasnije 24 sata u
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 20
domaćem i 48 sati u međunarodnom prometu prije leta, prijevoznik ima pravo zadržati dio nov-
ca uplaćenoga za putnu kartu.
Kako bismo osigurali odgovarajuće usluge, potrebno je prilikom rezervacije putničke karte nag-
lasiti kategoriju putnika npr.: dijete bez pratnje, osobe s posebnim potrebama, osobe kojima je
potrebna tuđa pomoć, osoba koja putuje s kućnim ljubimcem i dr.
Prtljaga
U Zračnoj luci Zagreb postoje uređaji za omatanje prtljage u zaštitnu foliju, a nalaze se ispred
šaltera za registraciju putnika. Cijena te usluge iznosi 40 kuna, odnosno 6 eura.
Predana prtljaga
To je prtljaga koju putnik predaje pri prijavi leta, a prevozi se u prtljažnom djelu zrakoplova.
Ograničenja za predanu prtljagu
Svaki odrasli putnik ili dijete koje plaća kartu s određenim popustom imaju pravo na sljedeće
količine besplatnog prijevoza prtljage:
Međunarodni letovi:
poslovni razred 30 kg (66 lbs)
ekonomski razred 20 kg (44 lbs)
Domaći letovi:
poslovni razred 20 kg (44 lbs)
ekonomski razred 15 kg (33 lbs)
Ručna prtljaga
Prtljaga koju putnik nosi sa sobom u putničku kabinu zrakoplova. Zrakoplovni prijevoznik od-
ređuje do kolike težine i kojeg opsega može biti ručna prtljaga koju putnik može unijeti u zrako-
plov.
U ručnoj prtljazi NIJE DOPUŠTENO unositi u kabinu zrakoplova:
- igračke u obliku oružja i replike oružja,
- noževe bilo koje dužine i od bilo kojeg materijala (uključujući metalne turpijice za nokte),
- škarice bilo koje veličine,
- pletaće igle,
- britvice (ulošci dvostrani) za brijaće aparate,
- pikada,
- noževe za otvaranje pisama,
- metalni pribor za jelo,
- vadičep,
- sportske baseball, golf i slične palice,
- obrtnički alat koji se može iskoristiti kao učinkovito oružje,
- bilo koji drugi predmet koji se može iskoristiti za nanošenje ozljeda
... ALI JE DOPUŠTEN njihov transport u predanoj prtljazi, stoga Vas molimo da ih spakirate u
prtljagu koja se prevozi u prtljažnom djelu zrakoplova.
U Zračnoj luci Zagreb postoje uređaji za omatanje prtljage u zaštitnu foliju, a nalaze se ispred
šaltera za registraciju putnika. Cijena te usluge iznosi 40kn, odnosno 6 eura.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 21
NOVE MJERE ZAŠTITE NA AERODROMIMA EU
Od 6. studenoga 2006. na svim aerodromima u EU, Norveškoj, Islandu i Švicarskoj, primjenjuju
se nova pravila prilikom zaštitnog pregleda putnika i njihove ručne prtljage.
U cilju zaštite putnika u zračnom prometu EU je uvela ograničenje količina tekućine koja se smi-
je unijeti u kabinu zrakoplova - kao ručna prtljaga - zbog moguće uporabe tekućina kao eksplo-
ziva. Iste mjere zaštite zračnog prometa obavezne su i u Republici Hrvatskoj.
Upozorenje putnicima
Prilikom pakiranja u ručnoj prtljazi možete ponijeti samo manju količinu tekućina. Tekućine su
dozvoljene za prijevoz u ručnoj prtljazi ukoliko pojedinačna pakiranja ne prelaze kapacitet (zap-
reminu) veći od 100 ml ili 100 g, te je spremljena u prozirnu plastičnu vrećicu sa zatvaračem.
Maksimalni kapacitet (zapremina) vrećice je 1 litra. Sadržaj plastične vrećice mora biti priklad-
no spremljen te vrećica mora biti u potpunosti zatvorena.
U tekućine se ubrajaju: gelovi, paste, losioni, mješavine tekućina i čvrstih tvari, sadržaji boca pod
tlakom, npr. paste za zube, gelovi za kosu, pića, sirupi, parfemi, pjena za brijanje, dezodoransi i
ostali predmeti sličnog
Avio-kompanije čiji zrakoplovi slijeću na pistu Zračne luke Zagreb:
AEROFLOT
AIR FRANCE / KLM
AUSTRIAN AIRLINES
CROATIA AIRLINES
ČSA
EasyJet
GERMANWINGS
LUFTHANSA
MALEV- Hungarian Airlines
Spanair
TAP Portugal Representative Croatia and Slovenia
TURKISH AIRLINES
WIZZ Air
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 22
TURISTIČKA PONUDA
SMJEŠTAJ
HOTEL
Hotel GARNI
Mikulčićeva 7a, 10 410 Velika Gorica
Tel. 6253 600. Fax:6253 601
E-mail:
Web: www.hotel-garny.hr
Kategorija: ***
(sobe: 8/2; 12/1)
PRENOĆIŠTA
PRENOĆIŠTE BIJELA RUŽA
Trg kralja Tomislava 39, 10 410 Velika Gorica
Tel. 6221 358, Fax: 6221 400
E-mail:
Web:www.hotel-gorica.hr
Kategorija: **
(sobe: 5/4; 12/2)
PRENOĆIŠTE BARBA NIKO
Pleška 125, 10 410 Velika Gorica
Tel/Fax: 6265 573
E-mail: [email protected]
Web:www.barba-niko.hr
Kategorija: prenoćište
(sobe: 4/2; 2/1, 1/3 )
PRENOĆIŠTE IKAR
Klarići 46, Rakarje, 10 410 Velika Gorica
Tel/Fax: 6223 302, Mob. 091 5672 823
E-mail: [email protected]
Web: www.ikar.com.hr
Kategorija: prenoćište
(sobe: 3/3; 1/2)
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 23
PRENOĆIŠTE-BUFFET PLEŠKA
Pleška 46, 10 410 Velika Gorica
Tel./Fax: 6265 277
E-mail: [email protected]
Web: www.pleska.hr
(sobe: 2/3; 3/2)
PHOENIX GORICA d.o.o.
Velikogorička 10b; 10419 Staro Čiče
Tel: 6230 335; 6230 442
(sobe: 3/2)
PRENOĆIŠTE SAN
Rakarska 57, Velika Gorica
Tel: 6227-089; 6223-145
(sobe:5/2; 2/3)
Iznajmljivanje soba u kućanstvu DIVNA
Zagrebačka 6, Velika Mlaka
Tel: 6234 714, 6218 825
Mob. 099/6234 714 , 091/6234 714
E-mail: [email protected]
(sobe:4/1,1/3)
Ugostiteljski obrt „IVAC“
Šandora Brešćenskog 1, Velika Gorica
Mob.091/5693-567
Web: www.ivac.hr
(sobe:4/1)
DREAM PRENOĆIŠTE
Fausta Vrančića 12, Velika Gorica
Tel: 6215-344 [email protected]
SOBE PLESO
Vladimira Nazora 8, Velika Gorica
Tel: 6265-048
Mob: 091/544-2500; 091/6265-048
IZLETIŠTE KLJUČIĆ BRDO – OBITELJI MATKOVIĆ
Izletište KLJUČIĆ BRDO (www.kljucic-brdo.hr) obitelji Matković u Kravarskom smješteno je na
prekrasnim brežuljcima Vukomeričkih gorica i jedno je od najbližih turističko rekreacijskih cen-
tara. Kompleks izletišta obuhvaća brojne brežuljke, pašnjake, šume, voćnjake,vinograde, a raz-
nolike mogućnosti za odmor i rekreaciju omogućit će i najzahtjevnijima ugodan odmor i bijeg od
stresa. U sklopu izletišta nalazi se i zoo park gdje možete pogledati uzgajališta divljih svi-
nja,konja,muflona,srna,jelena,fazana,divljih patki i domaćih životinja.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 24
Adresa: Ključićka cesta bb, Ključić Brdo
telefon: 091/9653 144 ili 098/477 660
radno vrijeme: petak: 13.00-03.00; subota: 11.00-03.00; nedjelja: 11.00-22.00
IZLETIŠTE ODRANSKI RIBIČ
Na obali rijeke Odre u stoljetnoj šumi turopoljskog kraja, samo desetak kilometara od Velike
Gorice, nalazi se izletište ODRANSKI RIBIČ – mjesto odmora i rekreacije, idealno za obiteljske
izlete. U toplom ambijentu i prekrasnoj prirodi provedite ugodne trenutke sa svojom obitelji,
prijateljima ili poslovnim partnerima.U sklopu izletišta nalazi se i dječje igralište, a uz svakod-
nevna jela s roštilja i ostale delicije, ljubazno osoblje restorana poziva vas da ih posjetite i uvjeri-
te se u njihovu ljubav prema tradiciji.
Adresa: Čička poljana bb,
telefon: 01/6236 096,
Mobitel: 098/9721 607
RESTORANI:
RESTORAN MON AMI
Adresa: Trg kralja Tomislava 26,Velika Gorica
Telefon: 6213-333,6220-710
Radno vrijeme: 8,30-23,00, nedjeljom zatvoreno
RESTORAN GROF
Adresa: Malobunska c.35,10 413 Mala buna
Telefon: 6230-830
Radno vrijeme: 7,00-23,00, vikendom 9,00 do 03,00
RESTORAN GORIČKA KLET
Adresa: Braće Radića1, Velika Gorica
Telefon: 6218-323
Radno vrijeme: 8,00-23,00, nedjeljom zatvoreno
RESTORAN CRNI GROZD
Adresa: Kurilovečka 130, Velika Gorica
Telefon: 6218-286
Radno vrijeme: pon-pet 7,00-24,00, pet 7,00-02,00,
sub 7,00-03,00, nedjeljom zatvoreno
RESTORAN PHOENIX
Adresa: Velikogorička 10b, Staro Čiče
Telefon: 6230-335
Radno vrijeme: 6,00-22,00, subotom 6,00-01,00,
nedjeljom zatvoreno
RESTORAN BABRIGA
Adresa: Josipovićeva 56, Velika Gorica
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 25
Telefon: 6217-864
Radno vrijeme: 7,00-23,00
RESTORAN REGATA
Jagodno 80a, Jagodno
Telefon: 6233-616
Radno vrijeme: 8,00 -23,00
RESTORAN ZA VAŠU DUŠU
Okuje bb, Velika Gorica
Telefon: 6226-652
Radno vrijeme: 11,00-23,00; vikendom :11,00-03,00
RESTORAN ZLATNI ZMAJ
Šetalište Franje Lučića 11, Velika Gorica
Telefon: 6227-889
Radno vrijeme: 11,00-23,00
PIVNICA TUROPOLJE
Trg kralja P. Krešimira IV 29, Velika Gorica
Telefon: 6221-321
Radno vrijeme: 9,00-23,00
KONOBA BUKARA
Adresa: Hrvatske bratske zajednice 41a, Velika Gorica
Telefon: 6224-505
Radno vrijeme: 8,00-23,00
PIZZERIA:
GAVRAN
Zagrebačka 122, Velika Gorica
GRACIJA
Trg S. Radića 2, Velika Gorica
KAKTUS
Kolodvorska 12, Velika Gorica
MODENA
Trg kralja Petra Krešimira IV br. 14, Velika Gorica
MONUMENT
Andrije Kačića Miošića 67, Velika Gorica
ZVONIMIR
Domagojeva 16a, Velika Gorica
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 26
Suvenirnice
BRIGLJEVIĆ, proizvodnja destiliranih alkoholnih pića
Braće Radića 35, Velika Gorica
Telefon: 01/6252-846; 098/9214 766
HALUGA
Kolodvorska 12, Velika Gorica
Radno vrijeme: ponedjeljak-petak 9-12 i 17-20, subota 9-14
POKLON ATELJE MAJA RADOČAJ
Hrvatske bratske zajednice 3, Velika Gorica
Telefon: 6213-464; 091/5500 432
Radno vrijeme: ponedjeljak-petak 9-12 i 15-19, subota 9-14
IVANČICA , modni salon i izrada etno suvenira
Sisačka 11, Velika Gorica
Telefon: 6225-070; 091/2535 459
MUZEJ TUROPOLJA Trg kralja Tomislava 1, Velika Gorica
Korisne informacije
GRAD VELIKA GORICA
Trg kralja Tomislava 34
6269-900
AUTOBUSNI KOLODVOR
Trg kralja P. Krešimira IV. bb
6221-307, 6221-046, 6222-143
Vozni red pogledajte na www.zet.hr
ŽELJEZNIČKI KOLODVOR
Kolodvorska 151
3782-731
Vozni red pogledajte na www.hznet.hr
ZRAČNA LUKA ZAGREB
Pleso bb, tel. 4562-222, 6265-222
TAXI SLUŽBA
970
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 27
6221-294
099 2499 906
Stajalište – Autobusni kolodvor u Velikoj Gorici
MUP
X POLICIJSKA POSTAJA VELIKA GORICA
M. Magdalenića 2
6221-144
DOM ZDRAVLJA
Matice hrvatske bb
6379-700
LJEKARNE
LJEKARNA BR. 1
Matice hrvatske b.b.
6221-312, 6256-526
dežurna od 16. do 31. u mjesecu od 0-24
LJEKARNA BR. 2
Trg kralja P. Krešimira IV bb
6221-269
dežurna od 1. do 15. u mjesecu od 0-24
LJEKARNE KENFELJ
Zagrebačka 1, 6227-587
LJEKARNE FARMAKO
A. K. Miošića 47
6225-417
POŠTE
S.Kolara 15
6222-128, 6222-148
Trg kralja Tomislava 34
6222-098
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 28
BANKE
ZAGREBAČKA BANKA
Trg kralja Tomislava 32
6221-300
ZAGREBAČKA BANKA
Trg S.Radića 5
6221-319
ZAGREBAČKA BANKA
Kralja Dmitra Zvonimira 5
6254-200
ZAGREBAČKA BANKA
Zračna luka, Pleso bb
4562-316, 4562-414
ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK
Trg kralja Tomislava 38
062/372-510
HYPO BANKA
Trg kralja P. Krešimira IV br. 3
6379-601
PRIVREDNA BANKA
Zagrebačka 12
6362-381
PRIVREDNA BANKA
Trg S. Radića 6
6228-070
CENTAR BANKA
Kurilovečka 5
6262-000
RAIFFEISEN BANK
Zagrebačka 44
6238-900
SPLITSKA BANKA
Trg kralja Tomislava 33
6304-920
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 29
VOLKSBANK
Zagrebačka 80
6228-090
HPB
Trg kralja Tomislava 37
6238-600
BANCO POPOLARE
Trg kralja Tomislava 13
062/272-727
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 30
Stanovništvo
Prema popisu iz 2001. god. u 58 samostalnih naselja Velike Gorice živi 63.517 stanovnika odno-
sno 20,5% stanovnika Zagrebačke županije.
Kretanje broja stanovnika
Broj stanovnika na području Grada Velike Gorice rastao je i između 1991. i 2001. godine te nas-
tavlja rasti stopom od cca. 2,10% godišnje te se očekuje se da će do 2015 godine Grad Velika
Gorica imati oko 74.500 stanovnika, odnosno broj žitelja biti će 17,13% veći nego u pri popisu
stanovništva 2001. godine.
Velikoj Gorici gravitiraju i okolne općine: Pokupsko, Kravarsko i Orle. Ako se u analizu uključe i
područja susjednih općina koje gravitiraju Velikoj Gorici, ukupan broj stanovnika 2001 bio je
70.137.
Struktura stanovništva prema starosnoj dobi
Prema popisu stanovništva iz 2001 struktura stanovništva Ve-
like Gorice prema starosnoj dobi povoljnija je nego u drugim
dijelovima RH, jer radno sposobno stanovništvo predstavlja
više od 2/3 odnosno više od 68% ukupnog broja stanovnika, a
dodatnih 24,52% stanovnika starosne je grupe do 19 godina i
predstavlja značajan budući potencija.
Promatrano u okvirima šire regije i uključujući Općine koje
gravitiraju Velikoj Gorici struktura stanovništva prema staros-
noj dobi nešto je nepovoljnija jer je odnos mladog i starog sta-
novništva, kao i indeks starosti nepovoljniji.
U samom naselju Velika Gorica živi najveći broj stanovnika od-
nosno 33.130 stanovnika ili 52,25% od ukupnog broja stanov-
nika administrativnog područja Grada. U 9 naselja s brojem
stanovnika većim od 1.000 živi 21,56% stanovnika Grada, a u
Struktura
stanovništva
prema dobi
Velika Gori-
ca
0-19 15.576
20-29 9.822
30-39 9.039
40-49 9.772
50-59 8.587
60-69 5.913
70 i više 4.015
Nepoznato 793
Ukupno 63.517
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 31
11 naselja sa brojem stanovnika manjim od 100 živi tek 1,13% stanovnika Grada. Prosječni broj
stanovnika prosječnog naselja (u prosjek nije uključeno naselje Velika Gorica) iznosi 531.
U samom naselju Velika Gorica živi najveći broj stanovnika odnosno 33.130 stanovnika ili
52,25% od ukupnog broja stanovnika administrativnog područja Grada. U 9 naselja s brojem
stanovnika većim od 1.000 živi 21,56% stanovnika Grada, a u 11 naselja sa brojem stanovnika
manjim od 100 živi tek 1,13% stanovnika Grada. Prosječni broj stanovnika prosječnog naselja (u
prosjek nije uključeno naselje Velika Gorica) iznosi 531.
BROJ STANOVNIKA GRADA (popis 1991.): 56.884
BROJ STANOVNIKA GRADA (popis 2001.): 63.517
POVRŠINA GRADA: 328,66 km2
GUSTOĆA STANOVANJA - 1991.: 173,1 st./km2
GUSTOĆA STANOVANJA - 2001.: 192,9 st./km2
BROJ SAMOSTALNIH NASELJA (2001.): 58 100%
GRADSKO SREDIŠTE (2001.): 1 (52,25%)*
NASELJE S VIŠE OD 3.000 STANOV-
NIKA (2001.):
1 (5,27%)*
NASELJA S 1.000 DO 2.999 STANOV-
NIKA (2001.):
8 (16,28%)*
NASELJA S 500 DO 999 STANOVNIKA
(2001.):
14 (14,51%)*
NASELJA SA 100 DO 499 STANOVNI-
KA (2001.):
23 (10,56%)*
NASELJA S MANJE OD 100 STANOV-
NIKA (2001.):
11 (1,13%)*
PROSJEČNI BROJ STANOVNIKA PO NASELJU
(2001.):
531
Zaposlenost
Poslodavci u Velikoj Gorici najviše traže radnike uslužnih i trgovačkih struka s oko 30% (čuvare,
prodavače i druge), zatim jednostavna zanimanja s oko 26% (radnici bez zanimanja, drvoprera-
đivački radnici i slični), te zaposlenike za pojedinačnu proizvodnju s oko 21% (elektroinstalate-
ri, bravari i drugi). Blizina Zagreba pruža jednostavan, logičan i brz pristup velikom tržištu rad-
ne snage u deficitarnim zanimanjima.
Broj zaposlenih i nezaposlenih *porezna uprava
Zaposleni Velika Gorica
2004 13.000
2005 13.515
2006 14.822
2007 14.663
Prosječan tjedni broj radnih sati 41,4
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 32
Prometni položaj Grada Velike Gorice
Činjenica kako su se u počecima naseljavanja stanovništva na nekom prostoru birali prostori koji su sadržavali potrebne životne resurse, ali i koji su se nalazili na postojećim prometnim
pravcima. Prometni položaj postajao je sve značajniji s razvojem trgovine. Danas prometni
položaj i razvijenost prometne infrastrukture predstavlja jedan od posebno značajnih preduvje-
ta razvoje nekog područja. Grad Velika Gorica ima izuzetno povoljan prometni položaj, imajući u
vidu činjenicu kako njegovim prostorom prolaze značajni cestovni i željeznički koridori, kao i
činjenicu da se na području Grada nalazi i najznačajnija hrvatska zračna luka. Kada se govori o
prometnom položaju nužno je analizirati položaj nekog području u odnosu na europske prome-
tne koridore, državne prometne koridore i lokalni prometni značaj u okviru postojećih prirod-
nih regija te županija. Na slici 1. prikazan je položaj Grada Velike Gorice u odnosu na postojeće
europske prometne koridore Vb i X. Iz prikaza na slici 1. i 2. očigledno je kako se područje Grada
Velike Gorice nalazi u okviru ili ga navedeni prometni koridori presijecaju. Predmetno predstav-
lja jedan od bitnih čimbenika koji garantira da će područjem Grada Velike Gorice proći najzna-
čajniji cestovni i željeznički pravci. Presijecanje prometnih koridora Vb i X na području Grada
Velika Gorica ukazuje na činjenicu kako će se na tom području (njegova neposredna blizina)
formirati i najznačajnije hrvatsko prometno čvorište – Zagreb. Pri tom treba istaknuti i činjenicu
kako još uvijek nije u cijelosti riješen problem sisačkog prometnog pravca koji od Zagreba, pre-
ko Velike Gorice i Siska vodi prema Bosni i Hercegovini i dalje prema Dalmaciji.
Slika 1. Položaj Grada Velika Gorica u odnosu na paneuropski koridor X
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 33
Slika 2. Položaj Grada Velika Gorica u odnosu na paneuropski koridor Vb
Ovakav prometni položaj Grada Velike Gorice u odnosu na paneuropske prometne koridore X i
Vb ukazuje na činjenicu da će i u okviru Hrvatske Grad Velika Gorica imati povoljan prometni
položaj. Predmetnom doprinosi pružanje E-cesta i glavnih pružnih pravaca područjem Grada
Velika Gorica, kojim se osigurava izravno povezivanje Grada Velike Gorice u hrvatski i europski
prometni sustav.
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj [5] iz 1992. godine,
ustrojena je Općina Velika Gorica koja je obuhvaćala 59 naselja. Godine 2006.
Novim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj [6], Općina Ve-
lika Gorica dobiva status grada (slika 2.1.). Iako se po prostornim značajkama i naseljima
Iz priloga na slici 3. vidi se radi o heterogenom prostoru na kojem se izdvajaju tri zemljopisne
cjeline i to:
1. Turopoljska nizina u središnjem dijelu,
2. Vukomeričke Gorice u jugozapadnom dijelu i
3. Prisavlje u sjeveroistočnom dijelu.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 34
Slika 3. Prikaz naselja Grada Velika Gorica po zemljopisnim cjelinama
Kada se govori o prometnom položaju nužno je analizirati položaj nekog području u odnosu na
europske prometne koridore, državne prometne koridore i lokalni prometni značaj u okviru
postojećih prirodnih regija te županija.
Kvalitetno uključivanje Grada Velike Gorice u hrvatski cestovni prometni sustav osigurava auto-
cesta A3 (Zagrebačka zaobilaznica) koja prolazi sjevernim dijelom Grada Velike Gorice (smjer
istok-zapad) s tim da se planiranom izgradnjom autoceste A11 (Zagreb-Sisak) osigurava prome-
tna veza sjever-jug, što područje Grada Velike Gorice u cijelosti integrira u glavnu prometnu
mrežu Republike Hrvatske.
Zračna luka Zagreb, koja se nalazi na području Grada Velike Gorice, trenutno je državnom ces-
tom 408 uključena u prometni sustav RH, s tim da se u budućnosti kvaliteta prometne poveza-
nosti Zračne luke planira osigurati spojem na autocestu A3 kao i izgradnjom suvremenog put-
ničkog terminala koji uključuje cestovnu i tračničku komponentu.
Prostornim planom Zagrebačke županije definirani su slijedeći prometni infrastrukturni objekti
koji prolaze ili uključuju dijelove Grada Velike Gorice, a državnog su ili županijskog značaja:
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 35
a) autoceste:
- Zagrebačka zaobilaznica,
- Autocesta Zagreb-Sisak,
b) brze ceste:
- Zagreb-Velika Gorica,
c) ostale državne ceste
- Velika Gorica-Petrinja-Hrvatska Kostajnica (D30)
- Velika Gorica-Kravarsko-Pukupsko-Viduševac (D31)
- Velika Gorica-Zračna luka Zagreb (D408),
- Čvor Kosnica-Čvor Velika Gorica jug (istočna obilaznica Velike Gorice)
d) županijske ceste
- Kuče Veleševec-Pešćenica,
- Mičevec-Ščitarjevo-Strmec Bukevski-Veleševec,
- Zračna luka Zagreb,
Grad Velika Gorica smještena je uz prometni čvor Zagreb u koji je uključena izravnom željeznič-
kom vezom, kao i sa dva čvora na autocesti A3 te Zračnom lukom Zagreb koja se nalazi na pod-
ručju sjevernog dijela Grada.
Kada se govori o efektivnosti postojećeg prometnog sustava na području Grada Velike Gorice
moraju se posebno cijeniti slijedeći elementi:
- granska povezanost u prometnom sustavu,
- povezanost u kopnenom prometnom sustavu,
- rješenje prijevoza putnika u gradskom i međugradskom prijevozu,
- raspodjela tereta po granama prijevoza,
- upravljanje i vođenje prometnih tokova,
- kvaliteta prometne infrastrukture,
- kvaliteta urbanog prijevoza putnika,
- promet u mirovanju i promet osoba s poteškoćama u kretanju,
- sigurnost prometa,
- ekološki pokazatelji prometnog sustava i
- ostali čimbenici prometnog sustava.
Ne ulazeći u elemente koji su izvan utjecaja Grada Velike Gorice, odnosno Zagrebačke županije i
Zagreba, a koji utječu na razvoj prometnog sustava Grada Velike Gorice, može se konstatirati
kako težište razvoja treba usmjeriti na funkcionalni prometni sustav.
Postojećim prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice definirana je namjena površina
(slika 4.) kao osnovni preduvjet urbanizacije navedenog prostora. U prometnoj analizi
poseban značaj i ulogu ima prometna infrastruktura (slika 4.).
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 36
Slika 4. Prometna infrastruktura predviđena prostornim planom
Iz prikaza na slici 4. očigledno je kako se Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice
planira značajno funkcionalno poboljšanja postojeće mreže cesta, kao i realizacija plovnog
puta Savom do Sopa Bukevskog gdje je predviđena lokacija riječne luke.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 37
Slika 5. Generalni urbanistički plan Velike Gorice – promet
Na slici 5. prikazano je prometno rješenje Velike Gorice unutar granica GUP-a koje pretpostavlja i
ulaz gradske željeznice (laki tračnički sustav ili tramvaj ) iz smjera Domovinskog mosta u profilu
istočne obilaznice Velike Gorice te povezivanje s postojećim
željezničkim kolodvorom. Nije predviđen koridor prema Zračnoj luci.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 38
Slika 6. Prijedlog nove konfiguracije ulične mreže na području Velike Gorice
Iz prikaza na slici 6. očigledno je kako nova konfiguracija cestovne mreže na području Grada
Velika Gorica omogućuje preusmjeravanje kompletnog tranzitnog prometa, kao i prometa koji
za cilj putovanja ima odredište u Zagrebu, Zagrebačkoj županiji ili izvan tih prostora, na autoces-
te. Ostali cestovni promet ima na raspolaganju funkcionalnu mrežu državni županijskih cesta.
Produljenjem trase državne ceste 31 (istočna obilaznica Velike Gorice) dobiva se nova promet-
nica za prometovanje smjerom sjever-jug, a nova županijska cesta uz kanal Sava-Odra omogu-
ćava prometnu vezi smjerom istok-zapad.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 39
Cestovna infrastruktura
Cestovna infrastruktura predstavlja najznačajniji dio prometne infrastrukture na području Gra-
da Velike Gorice, imajući u vidu orijentaciju na cestovni promet i činjenicu kako je na lokalnoj
razini cestovni promet najznačajniji oblik prometne veze i dnevne migracije stanovništva. Obzi-
rom na činjenicu kako na cestovni promet velik utjecaj imaju interni i tranzitni prometni tokovi,
potrebno je u analitičkim postupcima sagledati probleme funkcioniranja cestovnog prometnog
sustava u cijelosti, ali i svaki segment posebno. Pri tom se polazi od činjenice kako bi, u principu,
tranzitni cestovni promet treba biti usmjeren na autoceste i državne ceste, dok se lokalni pro-
met uglavnom oslanja na županijske i lokalne ceste. Međutim, ovakav pojednostavljeni prikaz,
temeljen na funkcionalnoj podjeli razvrstane cestovne mreže, samo je uvjetno takav. Naime,
biranje itinerera kretanja u pravilo je individualno uvjetovano i uglavnom proizlazi iz kriterija
brzine putovanja, razine uslužnosti i ekonomičnosti, pri čemu su kriteriji individualno rangirani.
Kada se govori o cestovnoj infrastrukturi mora se imati u vidu činjenica kako njezino određenje
i značajke ovise o činjenici jeli ista izgrađena u urbanim i ruralnim područjima.
Postojeća klasifikacija cesta polazi od kategorije javnih cesta [18] koje se dijele na:
- razvrstane i
- nerazvrstane.
Kategorija razvrstanih cesta zastupljena je i u urbanim i ruralnim područjima s tim da
sukladno Zakonu o javnim cestama postoje slijedeće kategorije javnih cesta:
- autoceste,
- državne ceste,
- županijske ceste i
- lokalne ceste.
Prema postojećoj klasifikaciji za koju je nadležna Vlada RH, koja i donosi mjerila za razvrstava-
nje javnih cesta i obavlja razvrstavanje cesta u jednu od četiri navedene kategorije, izvan klasifi-
kacije ostaje dio cestovne mreže izvan naselja, ali i posebno značajan dio u urbanim područjima
(ulice).
Nerazvrstana cestovna mreža izvan naselja predstavljaju ceste i putovi koji se koriste za javnu
uporabu lokalnog stanovništva, bilo da se radi o poljskim putovima, šumskim putovima ili dru-
gim nerazvrstanim cestama. U ovu kategoriju cesta spadaju uglavnom zemljani neuređeni puto-
vi koji su osposobljeni samo za kretanje poljoprivredne mehanizacije, odnosno
mehanizacije koja se koristi u šumarstvu.
Nerazvrstanu cestovnu mreža u urbanim sredinama predstavljaju, u pravilu, ulice koje po svo-
jim značajkama mogu imati geometrijske parametre bilo koje od razvrstanih cesta. Za sve
javne ceste u urbanim područjima znakovito je kako bi trebale sadržavati i elemente namijenje-
ne kretanju pješaka i biciklista.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 40
Na slici 7. Prikazana je mreža razvrstanih cesta na području Grada Velike Gorice 2009. godine:
Prometni tokovi
Prometni tokovi, koji se javljaju na nekom području, indikator su i odraz određeni društvenih
aktivnosti, bilo da se radi o gospodarskim, kulturnim, sportsko-rekreativnim, obrazovnim ili
administrativno-upravnim. Naseljenost i standard stanovništva izravno utječu na karakteristike,
raspodjelu i vrstu prometnih tokova. Ukoliko se neko područje nalazi na raskrižju prometnih
putova, svemu tome treba pridodati i tranzitne prometne tokove. Područje Grada Velike Gorice,
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 41
na kojoj je locirana Zračna luka Zagreb, magistralna željeznička pruga, kao i važna cestovna
mreža, karakterizirat će zračni prijevoz i transport s
njemu pripadajućim tokovima putnika i tereta, tokovi putnika i tereta željeznicom te intenzivni
prometni tokovi u cestovnom prometu.
Cestovni prometni tokovi
Na ulogu i značaj cestovnog prometa i prometne tokove, posebno kada su u pitanju manje admi-
nistrativne cjeline, kakva je i Grad Velika Gorica, bitno utječe prometni položaj, odnosno posto-
janje prometnica velike propusne moći. U tom dijelu ne manji utjecaj ima razvijenost cestovne
mreže kao i kanaliziranje glavnih prometnih tokova uvjetovano prirodnim ili infrastrukturnim
zaprekama ili vođenjem prometnih tokova (regulacija).
Obzirom na mjesto generiranja prometnog toka isti, u odnosu na područje Grada Velike Gorice,
mogu biti:
- tranzitni,
- ulazno-izlazni i
- lokalni.
Pod tranzitnim prometnim tokom, polazeći sa stajališta Grada Velike Gorice, podrazumijevaju se
prometni tokovi koji tranzitiraju područje Grada Velike Gorice.
Ulazni prometni tok je prometni tok koji se generira izvan područja Grada Velike Gorice i zavr-
šava na području Grada. Izlazni prometni tok je prometni tok koji se generira na području Grada
Velike Gorice i odredište (cilj putovanja) ima izvan područja Grada Velike Gorice.
Lokalni prometni tok je prometni tok koji se generira na području Grada Velike Gorice i završa-
va na istom području.
Analiza prometnih tokova može se raditi i za manje cjeline, kao što su primjerice naselja na pod-
ručju Grada Velike Gorice, s tim da se u tom slučaju prometni tokovi analiziraju u odnosu na
konkretno naselje. U tom slučaju pojam lokalnog prometnog toka može se zamijeniti s urbanim
prometnim tokom.
Područjem Velike Gorice prolazi i autocesta A3 (Zagrebačka zaobilaznica) koja se u prometni
sustav Grada Velike Gorice uključuje preko čvorova Velika Kosnica i Buzin. Kako čvor Velika
Kosnica još uvijek nije u punoj funkciji, to sliku prometnog opterećenja autoceste A3 na prosto-
ru Grada Velike Gorice određuje promet na čvoru Buzin. Na slici 8. prikazano je prometno opte-
rećenje čvora Buzin temeljem kojeg se određuje prometni tok autocestom A3 u smjeru istoka i
smjeru zapada.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 42
Slika 8. Dnevni promet na Čvoru Buzin (Zagrebačka zaobilaznica – A3)
Tranzitni, ulazno izlazni i urbani prometni tokovi
Područje Grada Velike Gorice ima karakterističan oblik i cestovnu mrežu koja se uglavnom
pruža smjerom sjever-jug. Postojeća konfiguracija cestovne mreže unutra Grada Velike Gorice,
kao i razvijenost naselja uvjetuju prostornu prometnu situaciju u kojoj je svrsishodna
analiza prometnih tokova na relativno malom broju lokacija (ulazni i izlazni prometni tokovi)
kao i analiza urbanih tokova samo na području Velike Gorice (slika 8.).
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 43
Slika 9. Lokacije za analizu tranzitnih, ulaznih, izlaznih i urbanih tokova na području Grada Velike
Gorice
Temeljem obrade podataka o prometu na području Grada Velike Gorice, neupitna je činjenica
kako je državna cesta 30 na ulazu u Veliku Goricu iz smjera Zagreba prometno najopterećeniji
dio svih cesta na području Gada, pa čak i od autoceste A3 (Zagrebačka zaobilaznica) koja prolazi
područjem Grada Velike Gorice.
Relativno malo prometno opterećenje (mali do srednji intenzitet prometa) na državnoj cesti
31, županijskim cestama 1046, 3068 i 3041, kao cestama od posebnog značaja za Grad Veliku
Goricu, rezultat su činjenice kako je gravitacijsko područje tih cesta ruralnog tipa s niskim pro-
metnim potencijalom.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 44
Slika 10. Raspodjela prometnih tokova na glavnoj cestovnoj mreži Grada Velike Gorice
Ostale značajke prometnih tokova
Prometni tok cestovnih vozila predstavlja dinamički sustav vozila u pokretu za koje vrijede
zajedničke značajke koje opisuju prometni tok.
Osnovne značajke prometnog toka su:
- brzina prometnog toka,
- srednja vremenska i srednja prostorna,
- gustoća prometnog toka,
- protok.
Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 45
Pritom se mora imati u vidu činjenica kako su navedene značajke u velikoj mjeri u korelaciji s
značajkama cesta i modelima upravljanja (regulacije) prometom. Ove značajke neposrednog
okruženja u kojem se odvija promet bitno utječu na njegove temeljne značajke, kao i ostale po-
kazatelje koji opisuju prometni tok kao što su razina uslužnosti, struktura prometnog toka i
sigurnost cestovnog prometa.