sjecanje na srebrenicki genocid na trgu het plein u … bosna/nasa bosna 30.pdf · gouda 15. juli...
Post on 27-Dec-2019
69 Views
Preview:
TRANSCRIPT
www.bihplatform.nl GOUDA 15. juli 2012.
1
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
NASABOSNA List gradjana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj broj 30
NAMA VALJA ICI DALJE, PREKO BRDA I DOLINA, I PO SUNCU I PO KISI, PREKO VODE DO SLOBODE!
Almir Dervisevic
SJECANJE NA SREBRENICKI GENOCID NA TRGU HET PLEIN U DEN HAAGU
1995 - 2012
Almedina Ademovic, predstavnica organizacije Mladi-BiH je zajedno sa Dionom van den Bergom iz IKVPaxChristi-a otvorila centralnu komemoraciju za Srebrenicu na poznatom trgu Het Plein u Den Hagu. “Mi smo danas ovdje da bi obiljezili dan opsade i pada Srebrenice, koji se desio tacno prije 17 godina. Od mnogo hiljada ljudi koji su tad zatrazili utociste kod holandskog bataljona Dutchbat III, srpski estremisti su – s predumisljajem - poubijali 8.373 osobe. Danas se u Potocarima ukopavaju posmrtni ostaci 520 osoba, zrtava genocida. Kao sto vidite, nazalost, Holandska zastava se u potpunosti vihori na zgradi Ministarstva odbrane. Iako smo mi, kao organizatori komemoracije, od vlade zatrazili da zastavu spuste na pola koplja u znak postovanja prema zrtvama, nasa molba nije usvojena. Veoma nam je zao da vlada na ovaj nacin nije htjela pokazati svoje suosjecanje.
www.bihplatform.nl GOUDA 15. juli 2012.
2
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Svaki balon simbolise jednu of 520 zrtava sahranjenih 11. jula 2012. u Potocarima a
na svakom balonu je kartica sa imenom zrtve
U povezanosti sa Potocarima i svim drugim mjestima sirom svijeta, gdje se ovaj dan danas obiljezava, zelim nam svima dostojnu komemoraciju. Program, koji je podijeljen prisutnima, omogucava pracenje na Holandskom i Bosanskom jeziku”, kaze Almedina Ademovic.
POZIV HOLANDSKOJ VLADI DA KONACNO PREUZME ODGOVORNOST PREMA PREZIVJELIM SREBRENICE
Ab de Buck: Polazni principi centralne komemoracije žrtava genocida u
Srebrenici - godina 2012. Holandijo, priznaj istinu!
Sastali smo se ovdje da se podsjetimo Srebrenice koja je prije 17 godina pala u ruke srbijanskih trupa i trupa Bosanskih Srba, nakon cega je za svega nekoliko dana ubijeno vise od 8.000 ljudi. Ovdje stojimo zajedno, kako ljudi koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, tako i Holandjani. Mnogi medju nama su tesko pogodjeni tim masovnim ubistvom-genocidom, mnogima je ‘Srebrenica’ unistila zivot. Izgubili ste oceve, bracu, rodjake, daidze i amidze, djecu, djedove, prijatelje. Stotine mrtvih ce se danas ukopati u Potocarima. Mi ovdje zajedno dijelimo tugu i osjecamo se povezanim sa komemoracijom u Potocarima, mezarjem i Memorijalnim centrom kod Srebrenice. Prezivjeli su zbog ‘Srebrenice’ izgubili svoje porijeklo, svoje posjede, svoju zemlju, svoju istoriju. Mnoge familije izbjegle iz Bosne su rasute po cijelom svijetu. Dayton je okoncao rat ali ovaj sporazum je legitimirao ‘etnicko ciscenje’. Ovaj sporazum cini barijeru bezbrojnim neophodnim reformama. U Republici Srpskoj i u Srbiji – koja je u medjuvremenu postala kandidat za clanstvo u Evropskoj Uniji – mnogi poricu svoju ulogu u ratu i u genocidu u Srebrenici. Novi predsjednik Srbije, Tomislav Nikolic, nedavno je rekao da ubistvo vise od osam hiljada ljudi u Srebrenici nije genocid i da on ne zeli saradjivati sa Haskim tribulanom. Prije 17 godina Srebrenicu su preuzeli Srbi, unatoc obecanoj zastiti od strane holandskog bataljona Ujedinjenih Nacija, Dutchbata. Bataljon se jedva odupirao srpskim trupama. Poslije pada ljudi su trazili skroviste na bazi u Potocarima. Holandski vojnici su – cesto samoinicijativno – usred velike zbunjenosti pokusali pruziti pomoc ali su takodje pomagali prilikom odvajanja muskaraca od zena. Mnogi Dutchbatteri su izjavali da su bili svjesni da ce ti muskarci najvjerovatnije biti ubijeni. Po naredbi holdanskog vojnog rukovodstva, neki bosanski muskarci su protiv svoje volje otjerani iz baze u srpske ruke, u sigurnu smrt. Strah, potisnutost i naivnost su igrali fatalnu ulogu – u Hagu i u Srebrenici! Nedavno je Vrhovni Sud u Hagu u procesu nekolicine prezivjelih protiv Holandske drzave presudio da je Holandija u svakom slucaju odgovorna za smrt trojice muskaraca koji su radili za Dutchbat i unatoc tome predati Srbima. Njihova tijela su proteklih godina pronadjena u masovnim grobnicama. Mi smo misljenja da ova pravna presuda vrijedi i za mnoge ostale muskarce. Koliko je njih koji su spas trazili kod Holandjana ali ih nisu zastitili od Mladica i njegovih ljudi.
www.bihplatform.nl GOUDA 15. juli 2012.
3
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
I dan danas primjecujemo kako holandska vlada izbjegava eticku i politicku diskusiju o nasoj ulozi prilikom genocida u Srebrenici. Holandija se ne odaziva na poziv Evropskog Parlamenta da 11. juli oznaci kao nacionalni dan sjecanja. Holandska vlada nikad nije jasnim i snaznim rijecima priznala da nasa drzava snosi direktnu suodgovornost za smrt vise od 8.000 ljudi u Srebrenici. Prezivjelima nikad nije receno da smo posustali u kriticnim momentima. Nikad se nismo usudili da otvoreno razgovaramo o tome. Holandija nikad nije udovoljila zelje prezivjelih da svoju pricu ispricaju u holandskom parlamentu. Nikad nisu izrazili svoje žaljenje. Nikad nije ponudjeno izvinjenje. Ovo poricanje nanosi bol, nepotrebno puno bola. Nakon sudske presude ne postoje nikakvi argumenti za podupiranje izbjegavanja nase nacionalne odgovornosti. Mi danas pozivamo holandsku vladu da konacno preuzme svoju odgovornost prema prezivjelima u Srebrenici.
NEMA MJESTA SRBIJI U EVROPSKOJ ZAJEDNICI DEMOKRATSKIH NARODA
DOK NE PRIZNA ISTINU O SVOJOJ ULOZI U RATU U BiH I SREBRENICI Ovome prilici takodjer mnogo jasnije odricanje izjava srbijanskog predsjednika o Srebrenici. Srbija mora glasno priznati istinu o svojoj ulozi u ratu u Bosni i Hercegovini i u Srebrenici. Mi smatramo da drugacije ne smije biti mjesta za Srbiju u Evropskoj Uniji. Priznavanje istine o Srebrenici je neophodno, kako se tragedije poput ove nikad vise ne bi ponovile. Danas odajemo pocast njima koji su prije 17 godina ubijeni, posebno stotinama onih koji ce danas biti sahranjeni u Potocarima. Danas ce njihova imena i ovdje odzvanjati. Pozivamo vas sve da ih se dostojno sjecamo. GOVOR BIRZADA HASANOVICA - TRAZI SE ODGOVOR MEDJUNARODNE ZAJEDNICE
I HOLANDIJE
Birzad Hasanovic, jedan od prezivjelih Genocida Srebrenice
Postovani prijatelji, moji Bosanci i Hercegovci, dragi Holandjani i ostali prisutni! Na danasnji dan prije 17 godina na tlu Europe je pocinjen najtezi zlocin nakon drugog svjetskog rata , zlocin Genocida. Okupili smo se danas ovdje da podsjetimo svijet na
www.bihplatform.nl GOUDA 15. juli 2012.
4
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
taj zlocin i da odamo duznu postu svim zrtvama tog zlocina a posebno onima koji ce danas biti pokopani u Memorijalnom centru u Potocarima , 520 zrtava. Srbijasko-Crnogorska agresija na jednu medjunarodno priznatu drzavu-Republiku Bosnu i Hercegovinu je vec pocetkom maja '92. godine dobijala na svojoj zestini. Bosnjacka sela i gradovi dolinom rijeke Drine su vec gorjeli, ubijani su ugledni Bosnjaci-Muslimani i drugo nesrpsko stanovnistvo. Njihova imovina je pljackana i odvozena za Srbiju, mnoge Bosnjakine su vec tada bile silovane. U to vrijeme bio sam djecak od 11 godina, neshvatajuci i nepoimajuci sta se to dogadja u mom okruzenju. Sa velikim strahom i cudjenjem sam posmatrao moje komsije, obicne seljane , golobrade mladice kako se okupljaju i pripremaju za nesto meni sasvim nepoznato i nejasno. Cesto su se okupljali u selu i po kucama i razgovarali o tome kako se trebaju odbraniti, zastititi svoje kuce, porodice i gole zivote. Posmatrao sam ih i slusao njihove razgovore sa nevjericom i neznanjem u ono sto nam tek predstoji, iskreno zaleci sto im licno nemogu pomoci. Pocetkom '93. godine na podrucje Srebrenice, Konjevic Polja i Cerske se srucilo nekoliko korpusa bivse Jugoslovenske Narodne Armije (JNA) iz susjedne Srbije. Zbog nemogucnosti da se sami zastitimo, Srebrenica je rezolucijom Ujedinjenih Naroda proglasena “zasticenom zonom”, a nakon toga i demilitarizovanom zonom u aprilu '93. godine. Kako bi zastitili lokalno civilno stanovnistvo u Srebrenicu su poslate medjunarodne kopnene snage “Plavi sljemovi” - Canadski bataljon, koji je u proljece '94.godine zamjenjen Holandskim bataljonom “Duchbat”. Uz gromoglasne aplauze i uzvike “zivjela nova vojska”- mogli su se cuti povici mnogih stanovnika Srebrenica. Mislili smo da je za nas rat zavrsen, da smo sigurni i zasticeni od tih plavih sljemova i “tako ozbiljne medjunarodne zajednice”. Da smo se grdno prevarili pokazalo se u julu 1995. godine kada je na ocigled te iste medjunarodne zajednice i holandskih plavih sljemova na najmonstruozniji nacin likvidirano vise od 8.000 muskaraca i djecaka “zasticene zone’’. U prisustvu plavih sljemova, neposredno uz samu bazu Duchbata u Potocarima su odvajani muskarci od zena , djecaci moje generacije pa cak i mladji. Vec tada su savrseno dobro znali ili su trebali znati kakva je dalja sudbina odvojenih u Potocarima a i onih koji su zarobljeni na putu od Srebrenice do Tuzle. Nisu poduzeli nista kako bi neduzne i obicne ljude zastitili. Nekim svojim pogresnim potezima i necinjenjem isli su cak na ruku ubicama, zlocincima koji su u ocima Srpskog naroda postajali sve veci i odvazniji sto su bili okrutniji i drskiji u likvidacijama Bosnjaka-Muslimana. Danas smo se okupili ovdje, na platou ispred Holandskog parlamenta, da trazimo pravdu za moje neduzne komsije, mog oca, golobrade mladice koji danas nisu medju zivima i za sve zrtve Genocida. Pitam se, a i Vi se vjerovatno pitate: Zar pred kraj drugog mileniuma je postojao ljudski um i shvatanje da ljude treba ubijati samo zato sto su druge etnicke ili vjerske pripadnosti? Hoce li i kada odgovarati svi oni koji su odgovorni za ovaj genocid? Vjerovatno da nece! Neki su jos uvjek u ocima Srpskog naroda junaci i nalaze se na jako odgovornim funkcijama u institucijama Genocidne Republike Srpske. Predstavnike Medjunarodne zajednice pitamo: Zasto su nijemo posmatrali genocid koji se dogadjao? Jesu li pripadnici Holandskog bataljona ”Duchbat” bili instruirani iz Den Haga i od koga? Zasto Holandska vlada ni do dan-danas
www.bihplatform.nl GOUDA 15. juli 2012.
5
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
nije prihvatila rezoluciju Europskog parlamenta da se 11. juli proglasi nacionalnim danom zalosti u Holandiji? Neka se konacno obrate prezivjelima, zrtvama genocida i kazu pravu istinu, bice nam tada bar donekle lakse. Nemojte nas ponovo izdavati, produbljivati stare i nanositi nam nove rane! Nasa Srebrenica i teritorij na kojem su vrsene likvidacije i genocid je jos uvjek u sastavu zlocinacke tvorevine, koja se zove “Republika Srpska”. Nase strpljenje je vec odavno oslabilo i pitamo se do kada cemo svu ovu nepravdu izdrzati.
Da se Srebrenica vise nikada i nikome ne dogodi ! Hvala Vam na strpljenju i paznji !
Abdulah eff. Pivic u svecanoj povorci iza borca Armije BiH
Grabusa iz Travnika koji sa kolegom nosi zastavu RBiH sa ljiljanima
Imam Abdulah Pivic iz IKC Roermond je odrzao veoma snazan govor sa univerzalnim vrijednostima razvoja, dostojanstva zivota i ponosa ljudi koji su prezivjeli srebrenicku kataklizmu. Na kraju je proucio Fatihu stradalim cija je dzenaza u isto vrijeme bila u Potocarima. Adekvatan govor o zrtvama genocida sa akcentom na teska iskustva prezivjelih imala je i Holandjanka teolog Jacobine Geel.
www.bihplatform.nl GOUDA 15. juli 2012.
6
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Dejtonskih zastava ovog puta nije bilo. Samo su se nosile zastave Republike BiH
Sjecanje na zivot i smrt 520 zrtava koji se danas sahranjuju u Potočarima (Srebrenica): 1 Abdurahmanović (Junuz) Izet 1961
2 Ademović (Adem) Husein 1953
3 Ademović (Bećir) Bešir 1964
4 Ademović (Huso) Munib 1929
5 Ademović (Ramo) Sead 1967
6 Ahmetović (Bajro) Hajro 1978
7 Ahmetović (Bego) Zulkif 1962
8 Ahmetović (Jusuf) Nijaz 1972
9 Ahmetović (Mujo) Zijad 1978
10 Ahmetović (Ramiz) Suad 1976
11 Ahmetović (Ramo) Samir 1978
12 Ahmetović (Salko) Enver 1977
13 Ahmetović (Selim) Selman 1938
14 Ahmić (Jusuf) Ahmo 1957
15 Alibašić (Ćamil) Ćazim 1952
16 Alić (Ahmo) Mevludin 1962
17 Alić (Avdo) Nedžib 1958
18 Alić (Daut) Adil 1960
19 Alić (Daut) Ramo 1963
20 Alić (Dulan) Dahmo 1958
21 Alić (Dulan) Mujo 1970
22 Alić (Hakija) Mujo 1945
23 Alić (Hasib) Sadik 1969
24 Alić (Ismet) Izet 1962
25 Alić (Jusuf) Senahid 1977
26 Alić (Mahmut) Smajil 1937
27 Alić (Mevludin) Nisvad 1977
28 Alić (Mujo) Fadil 1965
29 Alić (Mujo) Munir 1965
30 Alić (Mujo) Nazif 1979
31 Alić (Nezir) Šefik 1949
32 Alić (Suljo) Šemso 1934
33 Alić (Šemso) Sabahudin 1969
34 Aliefendić (Hakija) Habib 1958
35 Alihodžić (Šaban) Samir 1972
36 Alispahić (Avdija) Armin 1979
37 Alispahić (Rasim) Nedžad 1974
38 Aljić (Ahmo) Nurija 1959
39 Aljić (Ibrahim) Hariz 1970
40 Aljkanović (Osman) Sead 1963
41 Aljkanović (Šerif) Mali 1963
42 Aljkanović (Šerif) Rifet 1959
43 Atić (Osman) Mirsad 1967
44 Avdić (Abdurahman) Mehmedalija 1954
www.bihplatform.nl GOUDA 15. juli 2012.
7
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
45 Avdić (Daut) Daut 1951
46 Avdić (Halid) Esad 1966
47 Avdić (Halid) Nihad 1974
48 Avdić (Halid) Samid 1964
49 Avdić (Hasan) Ševko 1961
50 Avdić (Idriz) Hajrudin 1963
51 Avdić (Ismet) Kemal 1971
52 Avdić (Malćo) Sadik 1966
53 Avdić (Mehmed) Mehmedalija 1964
54 Avdić (Reuf) Fuad 1974
55 Avdić (Suljo) Senad 1977
56 Avdić (Ševko) Ahmedin 1959
57 Avdić (Zajko) Avdulah 1940
58 Avdić (Zajko) Osman 1952
59 Bajramović (Suljo) Šefik 1950
60 Bajramović (Šefik) Almir 1974
61 Bajramović (Šemso) Šemsudin 1976
62 Baščelić (Hakija) Osman ef. 1954
63 Bašić (Osman) Šaban 1958
64 Bečirović (Hasan) Redžo 1972
65 Bećarević (Salko) Rašid 1948
66 Bećirović (Besim) Esad 1960
67 Bećirović (Dalija) Nermin 1978
68 Bećirović (Hasan) Ismail 1954
69 Bećirović (Osmo) Adil 1957
70 Bećirović (Safet) Kadrija 1972
71 Beganović (Ahmet) Mehmedalija 1967
72 Beganović (Muharem) Izet 1949
73 Begić (Alija) Sejdalija 1961
74 Begić (Ismet) Fahid 1973
75 Begić (Mehmedalija) Dževad 1974
76 Begić (Salih) Huso 1926
77 Begović (Hurem) Husein 1947
78 Begzadić (Zuhdija) Ekrem 1975
79 Bektić (Adem) Ibrahim 1969
80 Bektić (Emin) Enver 1969
81 Bektić (Ibro) Fikret 1956
82 Bektić (Mehmed) Ibrahim 1934
83 Buhić (Osman) Razim 1978
84 Buljubašić (Alija) Durmo 1947
85 Buljubašić (Durmo) Fahrudin 1972
86 Buljubašić (Ismet) Bajro 1948
87 Buljubašić (Vehbija) Avdija 1952
88 Bumbulović (Idriz) Izet 1979
89 Bumbulović (Salih) Šukrija 1964
90 Burić (Smajo) Juso 1958
91 Burić (Smajo) Mustafa 1964
92 Cvrk (Ćamil) Izet 1945
93 Cvrk (Ćamil) Selim 1938
94 Cvrk (Hasan) Meho 1962
95 Cvrk (Ibrahim) Dževad 1973
96 Cvrk (Izet) Mensur 1974
97 Cvrk (Munib) Munir 1975
98 Cvrk (Nurija) Nurif 1969
99 Čakar (Ćamil) Ramiz 1945
100 Čamdžić (Juho) Samir 1976
101 Čamdžić (Mustafa) Rešid 1971
102 Čano (Bajro) Nermin 1975
103 Čelebić (Rizvo) Ibiš 1938
104 Čelik (Hasan) Huso 1941
105 Čikarić (Zeir) Rifet 1962
106 Čivić (Husnija) Azem 1978
107 Čivić (Suljo) Senusija 1961
108 Čokerović (Mujo) Nijaz 1963
109 Ćatić (Ahmo) Bekir 1939
110 Ćatić (Mustafa) Mefail 1969
111 Dedić (Suljo) Ramiz 1974
112 Dedić (Šaban) Šaćir 1960
113 Delić (Alija) Ermin 1978
114 Delić (Džafer) Ohran 1955
115 Delić (Nurija) Ismet 1949
116 Delić (Ohran) Zijad 1961
117 Delić (Omer) Nurija 1951
118 Delić (Ramo) Ohran 1931
119 Delić (Ramo) Safet 1974
120 Delić (Selman) Jusuf 1935
121 Dizdarević (Mehmed) Mujo 1942
122 Dudić (Mujo) Mehmedalija 1963
123 Dugonjić (Hajrudin) Šefik 1971
124 Duraković (Huso) Alija 1933
125 Duraković (Meho) Zulfo 1942
126 Džananović (Huso) Ibrišim 1961
127 Džanić (Đano) Ramiz 1946
128 Džebo (Ibro) Nusret 1933
129 Đelić (Omer) Fejzo 1933
130 Đozić (majka Paša) Ramiz 1957
www.bihplatform.nl GOUDA 15. juli 2012.
8
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
131 Efendić (Refik) Azem 1977
132 Efendić (Refik) Šefik 1975
133 Efendić (Rešid) Salih 1940
134 Gabeljić (Hašim) Edin 1973
135 Gabeljić (Nezir) Nijaz 1974
136 Garaljević (Ifet) Nermin 1978
137 Gobeljić (Haso) Mehmedalija 1945
138 Golić (Ahmo) Alija 1928
139 Golić (Alija) Sadik 1971
140 Grbić (Ramiz) Safet 1976
141 Gušić (Meho) Meharis 1978
142 Gušić (Nedžib) Mirsad 1956
143 Gutić (Hamed) Muhidin 1958
144 Gutić (Meho) Mehmed 1953
145 Hadžić (Rifet) Salih 1938
146 Hadžić (Salko) Hasan 1940
147 Hadžić (Salko) Ibro 1938
148 Hadžimujagić (Mustafa) Sakib 1938
149 Hafizović (Ibrahim) Mustafa 1977
150 Hajdarević (Adem) Mehmedalija 1949
151 Hajdarević (Junuz) Sabajet 1961
152 Hajdarević (Numo) Edhem 1952
153 Hajdarević (Osman) Nezir 1940
154 Hajdarević (Salko) Zuhdo 1953
155 Hajdarević (Suljo) Omer 1946
156 Hakić (Hamdija) Fahrudin 1969
157 Hakić (Hamdija) Nurdin 1973
158 Halilović (Asim) Mesud 1960
159 Halilović (Hakija) Kadrija 1957
160 Halilović (Hasib) Safet 1948
161 Halilović (Husein) Džemaludin 1957
162 Halilović (Huso) Bajro 1934
163 Halilović (Idriz) Šaban 1951
164 Halilović (Nazif) Hanumka 1921
165 Halilović (Nurija) Enver 1949
166 Halilović (Redžo) Muhamed 1969
167 Halilović (Salih) Ramiz 1962
168 Halilović (Selim) Husejin 1957
169 Halilović (Šaban) Sado 1955
170 Hamzić (Aljo) Mevlid 1972
171 Hamzić (Mujo) Aljo 1942
172 Hasanković (Hasan) Vekaz 1960
173 Hasanković (Ibro) Zaim 1928
174 Hasanović (Adem) Abid 1969
175 Hasanović (Atif) Šećan 1941
176 Hasanović (Hašim) Mumin 1977
177 Hasanović (Hašim) Nihad 1979
178 Hasanović (Ibiš) Munib 1935
179 Hasanović (Mehan) Avdo 1935
180 Hasanović (Meho) Hajrudin 1952
181 Hasanović (Nusret) Nijaz 1980
182 Hasanović (Rasim) Redžo 1959
183 Hasanović (Salih) Behadil 1957
184 Hasanović (Vehbija) Azmir 1979
185 Hasić (Ismet) Nusret 1976
186 Hasić (Mehmed) Dževad 1970
187 Hasić (Mehmed) Ševal 1972
188 Hasić (Mehmed) Zijad 1974
189 Hirkić (Adem) Ismet 1959
190 Hirkić (Mahmut) Husein 1949
191 Hodžić (Avdo) Bekir 1969
192 Hodžić (Ibrahim) Alija 1971
193 Hodžić (Juso) Ibrahim 1949
194 Hodžić (Mehmed) Nedžad 1974
195 Hodžić (Osman) Hazim 1959
196 Hodžić (Sejfo) Bećir 1940
197 Hrnjić (Ramiz) Razim 1976
198 Hrustanović (Huso) Ibro 1959
199 Hrustanović (Ismet) Hajrudin 1967
200 Hrustanović (Ismet) Hazim 1972
201 Hrustanović (Ismet) Rifet 1964
202 Huremović (Mehmed) Ferid 1975
203 Huremović (Mehmed) Hasib 1973
204 Husejnović (Ibro) Berhem 1939
205 Husejnović (Meho) Mehmed 1924
206 Husejnović (Osman) Senaid 1977
207 Husić (Abaz) Bahrija 1940
208 Husić (Abaz) Osman 1942
209 Husić (Abdurahman) Ramo 1952
210 Husić (Behadil) Bećir 1970
211 Husić (Latif) Muradif 1949
212 Husić (Mahmut) Fahrudin 1975
213 Husić (Osman) Mirhat 1975
214 Husić (Šaban) Meho 1955
215 Ibišević (Ibrahim) Salih 1959
216 Ibrahimović (Adem) Muhamed 1965
www.bihplatform.nl GOUDA 15. juli 2012.
9
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
217 Ibrahimović (Atif) Abid 1948
218 Ibrahimović (Atif) Daut 1941
219 Ibrahimović (Hašim) Rašid 1952
220 Ibrahimović (Mujo) Enez 1966
221 Ibrahimović (Mustafa) Rašid 1951
222 Ibrahimović (Ramo) Hamid 1936
223 Ikanović (Nazif) Rifet 1941
224 Ikanović (Rifet) Refik 1967
225 Ikanović (Salih) Avdurahman 1951
226 Isaković (Mehmed) Mehmedalija 1975
227 Isaković (Meho) Mevludin 1973
228 Izmirlić (Salih) Šaha 1901
229 Jahić (Ahmo) Sejad 1961
230 Jahić (Mehmed) Ekrem 1964
231 Jahić (Omer) Omo 1933
232 Jahić (Ramo) Osman 1973
233 Jahić (Ramo) Sejdalija 1966
234 Jakubović (Esed) Enver 1973
235 Jašarević (Fejzo) Asim 1959
236 Jašarević (Ibro) Izudin 1977
237 Jašić (Osman) Nusret 1967
238 Jelkić (Bahrija) Ibrahim 1936
239 Junuzović (Alija) Mehmed 1932
240 Jusić (Nurija) Azem 1957
241 Jusić (Zahir) Avdo 1958
242 Jusić (Zaim) Džemail 1964
243 Jusufović (Abdulkadir) Suvad 1950
244 Jusufović (Hašim) Jusuf 1946
245 Jusufović (Rahman) Fadil 1957
246 Jusufović (Rahman) Meho 1948
247 Jusufović (Sado) Nurija 1958
248 Kabilović (Hajro) Ismet 1969
249 Kabilović (Mustafa) Ibro 1962
250 Kadrić (Bego) Jusuf 1929
251 Kamenica (Munib) Sejdalija 1975
252 Kapetanović (Hasan) Hamdo 1974
253 Kapetanović (Ibro) Hasan 1939
254 Kardašević (Hasan) Bekto 1923
255 Kiverić (Ismet) Hasan 1976
256 Klančević (Edhem) Nedžad 1960
257 Klempić (Nezir) Selim 1952
258 Klempić (Suljo) Suad 1980
259 Klinčević (Ahmo) Husein 1955
260 Korkutović (Huso) Zuhdija 1956
261 Krdžić (Ejub) Vehbija 1954
262 Kremić (Asim) Fadil 1971
263 Kremić (Asim) Mehmedalija 1966
264 Kremić (Ibrišim) Ramo 1972
265 Kuljančić (Mehmed) Salko 1929
266 Kunić (Omer) Fikret 1963
267 Lolić (Hajrudin) Fahrudin 1965
268 Mahmutović (Durmo) Mehmed 1978
269 Malagić (Salko) Elvir 1973
270 Malić (Avdo) Hamdija 1952
271 Malović (Hurem) Hajrudin 1952
272 Mandžić (Ahmet) Emir 1980
273 Mandžić (Ismet) Izet 1962
274 Mandžić (Juso) Idriz 1931
275 Marković (Marinko) Marko 1963
276 Mašić (Džemal) Dževad 1962
277 Mašić (Mustafa) Mujo 1941
278 Mašić (Omer) Hajro 1946
279 Međuseljac (Vahid) Ahmet 1967
280 Mehić (Alija) Hedib 1977
281 Mehić (Osmo) Aziz 1962
282 Mehić (Ševko) Ahmo 1973
283 Mehić (Ševko) Kemal 1975
284 Mehmedović (Abdulah) Almedin 1978
285 Mehmedović (Almo) Mirsad 1961
286 Mehmedović (Avdo) Avdija 1967
287 Mehmedović (Huso) Ramo 1977
288 Mehmedović (Ibrahim) Halil 1962
289 Mehmedović (Ibro) Mehmed 1957
290 Mehmedović (Mahmut) Bego 1937
291 Mehmedović (Mustafa) Džemail 1936
292 Mehmedović (Smajo) Ibrahim 1924
293 Mehmedović (Sulejman) Husein 1935
294 Mehmeti (Hasan) Enver 1967
295 Mekanić (Fadil) Adem 1980
296 Memić (Huso) Zurijet 1960
297 Memić (Šaban) Šemsudin 1973
298 Memišević (Aljo) Sabit 1960
299 Memišević (Hamed) Jusuf 1968
300 Memišević (Mehmed) Hajrudin 1973
301 Memišević (Meho) Zijad 1972
302 Memišević (Mujo) Mustafa 1960
www.bihplatform.nl GOUDA 15. juli 2012.
10
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
303 Merdžić (Mustafa) Mujo 1965
304 Mešanović (Hamdija) Mirza 1979
305 Mešanović (Mustafa) Arif 1941
306 Mešanović (Mustafa) Ibrahim 1946
307 Mešanović (Nazif) Hamdija 1955
308 Mešanović (Nezir) Ćamil 1963
309 Mešanović (Zulfer) Azem 1961
310 Muharemović (Ohran) Abdulah 1967
311 Muhić (Alija) Šaban 1945
312 Muhić (Asim) Hajdin 1972
313 Muhić (Asim) Hajrudin 1967
314 Muhić (Hasib) Sado 1949
315 Muhić (Hašim) Bekto 1942
316 Muhić (Ibran) Osman 1944
317 Muhić (Mujo) Fadil 1963
318 Mujanović (Sumbul) Rasim 1962
319 Mujčić (Avdulah) Hasib 1972
320 Mujčinović (Mehmed) Mešan 1971
321 Mujić (Abid) Ramo 1947
322 Mujić (Abid) Zahid 1961
323 Mujić (Hamed) Hamdija 1963
324 Mujić (Ibrahim) Huso 1962
325 Mujić (Idriz) Azem 1964
326 Mujić (Miralem) Muharem 1977
327 Mujić (Miralem) Nusret 1975
328 Mujić (Omer) Ševko 1933
329 Mujić (Ramo) Mehmed 1974
330 Mujić (Suljo) Samir 1976
331 Mujić (Ševko) Ramiz 1970
332 Mujkanović (Idriz) Senad 1972
333 Mujkić (Fehim) Almir 1974
334 Mujkić (Fejzo) Sejfulah 1930
335 Muminović (Adem) Mustafa 1940
336 Muminović (Alija) Dalija 1966
337 Muminović (Fehim) Mesud 1978
338 Muminović (Hakija) Vahdet 1977
339 Muminović (Hasib) Mehmedalija 1958
340 Muminović (Mehmed) Mustafa 1977
341 Muminović (Mujo) Hajrudin 1956
342 Muminović (Murat) Ibrahim 1931
343 Muminović (Nurija) Salko 1933
344 Muminović (Rasim) Redžo 1959
345 Muminović (Sušan) Suljo 1929
346 Muratović (Ejub) Muamer 1977
347 Muratović (Mustafa) Nezir 1965
348 Muratović (Osman) Meho 1968
349 Muratović (Salih) Mujo 1975
350 Muratović (Salko) Mumin 1965
351 Musić (Beg) Ismet 1950
352 Musić (Mujo) Mirsad 1969
353 Mustafić (Aljo) Šaban 1928
354 Mustafić (Behadil) Osman 1979
355 Mustafić (Daut) Redžo 1949
356 Mustafić (Ibrahim) Mustafa 1928
357 Mustafić (Ibran) Ramo 1935
358 Mustafić (Ibro) Enez 1947
359 Mustafić (Omer) Ibiš 1908
360 Mustafić (Ramo) Ibran 1961
361 Mustafić (Ramo) Zijad 1972
362 Mustafić (Safet) Samed 1975
363 Mustafić (Salkan) Šukrija 1944
364 Mustafić (Salko) Emin 1935
365 Mustafić (Salko) Hasan 1940
366 Mustafić (Selim) Mirsad 1974
367 Muškić (Mujo) Bego 1953
368 Muškić (Šabo) Beriz 1977
369 Nukić (Džanan) Asim 1937
370 Nukić (Ramo) Ismet 1954
371 Nukić (Rašid) Huso 1932
372 Nukić (Salko) Bajro 1950
373 Okanović (Hajro) Edin 1969
374 Omerović (Alija) Enez 1958
375 Omerović (Fazlija) Kadrija 1920
376 Omerović (Hamid) Suljo 1936
377 Omerović (Hasan) Mirsad 1974
378 Omerović (Juso) Osman 1960
379 Omerović (Kadrija) Aljo 1945
380 Omerović (Meho) Muharem 1944
381 Omerović (Mešan) Mirfet 1970
382 Omerović (Miralem) Abid 1961
383 Omerović (Mujo) Jasmin 1969
384 Omerović (Omer) Emir 1973
385 Omerović (Sejdalija) Mihad 1974
386 Omerović (Selim) Fehim 1954
387 Omerović (Selim) Ibrahim 1945
388 Omerović (Šahin) Senad 1964
www.bihplatform.nl GOUDA 15. juli 2012.
11
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
389 Omerović (Šemso) Ševko 1960
390 Omerović (Tahir) Galib 1967
391 Orić (Mevludin) Mensur 1976
392 Osmanović (Nurif) Rifet 1936
393 Osmanović (Nurif) Uzeir 1944
394 Osmanović (Osman) Rifet 1963
395 Parić (Rizo) Alem 1978
396 Pašić (Ibrahim) Beriz 1966
397 Pašić (Mesud) Ahmed 1980
398 Pašić (Mujo) Mevludin 1950
399 Pejmanović (Alija) Teufik 1966
400 Pirić (Hajrudin) Salim 1973
401 Pirić (Tale) Hajrudin 1949
402 Pitarević (Sulejman) Selmo 1929
403 Planić (Mehmed) Mirsad 1971
404 Porobić (Bego) Bekir 1961
405 Porobić (Dedo) Elvir 1978
406 Porobić (Smajo) Bego 1933
407 Pudilović (Ahmo) Abdulah 1956
408 Ramić (Ibrahim) Selman 1955
409 Ramić (Mustafa) Abid 1977
410 Ramić (Mustafa) Sadet 1974
411 Ramić (Nezir) Nazif 1954
412 Ramić (Nezir) Sead 1968
413 Ramić (Ramo) Ibrahim 1975
414 Ramić (Selim) Admir 1971
415 Ramić (Selman) Nijaz 1978
416 Riđić (Abdurahman) Alija 1948
417 Riđić (Adil) Osman 1978
418 Riđić (Jahija) Rifet 1934
419 Riđić (Rašid) Jakub 1963
420 Rizvanović (Bego) Behadil 1977
421 Rizvanović (Nurija) Huso 1951
422 Rizvanović (Salčin) Salih 1959
423 Rizvanović (Salih) Bego 1941
424 Rizvić (Mustafa) Abdurahman 1957
425 Salčinović (Bešir) Ejub 1975
426 Salić (Hakija) Aziz 1967
427 Salić (Hakija) Ramiz 1957
428 Salihović (Aljo) Uzejir 1940
429 Salihović (Bekto) Nevzet 1961
430 Salihović (Daut) Osman 1965
431 Salihović (Hakija) Fikret 1956
432 Salihović (Halil) Halid 1967
433 Salihović (Hasan) Hajrudin 1960
434 Salihović (Husejin) Adil 1969
435 Salihović (Huso) Husejin 1945
436 Salihović (Huso) Safet 1953
437 Salihović (Kemal) Rizah 1975
438 Salihović (Mehmed) Kadir 1970
439 Salihović (Muharem) Safet 1951
440 Salihović (Mujo) Halil 1945
441 Salihović (Osman) Mešan 1936
442 Salihović (Ragib) Meho 1953
443 Salihović (Uzeir) Aljo 1972
444 Salkić (Alija) Hajro 1965
445 Salkić (Alija) Mehmedalija 1977
446 Salkić (Alija) Šukrija 1942
447 Salkić (Durmo) Ismet 1941
448 Salkić (Mešan) Mustafa 1965
449 Salkić (Mujo) Alija 1949
450 Sejdinović (Jusuf) Nezir 1950
451 Sejmenović (Nusret) Hasan 1954
452 Selimović (Abid) Hašim 1968
453 Selimović (Ahmo) Alija 1965
454 Selimović (Atif) Džemal 1938
455 Selimović (Bajro) Adem 1931
456 Selimović (Enez) Eniz 1971
457 Selimović (Hasib) Rizo 1965
458 Selimović (Mahmut) Mujo 1976
459 Sendo (Mehemed) Mehmed 1934
460 Sinanović (Rasim) Hasan 1975
461 Sinanović (Salčin) Sadik 1976
462 Sinanović (Salčin) Senad 1969
463 Sinanović (Sead) Edin 1976
464 Sinanović (Šemso) Rasim 1935
465 Skeledžić (Ibrahim) Sakib 1968
466 Skeledžić (Meho) Mehmedalija 1938
467 Smajić (Smail) Salčin 1945
468 Smajlović (Alija) Nurija 1978
469 Smajlović (Asim) Mensur 1964
470 Smajlović (Atif) Mustafa 1974
471 Smajlović (Atif) Senahid 1971
472 Smajlović (Bajro) Hasan 1972
473 Smajlović (Habib) Ohran 1961
474 Smajlović (Hasan) Omer 1940
www.bihplatform.nl GOUDA 15. juli 2012.
12
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
475 Smajlović (Idriz) Elvir 1971
476 Smajlović (Mehan) Alija 1935
477 Smajlović (Mehmedalija) Nedžad 1976
478 Smajlović (Rašid) Hajro 1980
479 Spahić (Alija) Mensur 1952
480 Subašić (Fehim) Mesud 1975
481 Sulejmanović (Ibrahim) Suad 1978
482 Sulejmanović (Jakub) Muhamed 1959
483 Sulejmanović (Kadrija) Sadik 1967
484 Sulejmanović (Salkan) Kadrija 1935
485 Sulejmanović (Šaban) Zijad 1964
486 Sulejmanović (Ševko) Dahmo 1958
487 Suljić (Ahmet) Juso 1966
488 Suljić (Ahmo) Ramo 1966
489 Suljić (Avdo) Ismet 1937
490 Suljić (Bekto) Ragib 1938
491 Suljić (Dahmo) Fahrudin 1973
492 Suljić (Dahmo) Hajrudin 1971
493 Suljić (Džemail) Ismail 1963
494 Suljić (Idriz) Sakib 1964
495 Suljić (Ismet) Hazim 1971
496 Suljić (Salko) Bekto 1957
497 Suljić (Zaim) Meho 1947
498 Šabanović (Osman) Mujo 1956
499 Šabić (Asim) Ejub 1978
500 Šabić (Idriz) Ibiš 1972
501 Šabić (Sabit) Suljo 1945
502 Šečić (Himzo) Kemal 1969
503 Šečić (Salih) Mehmed 1935
504 Tabaković (Nurija) Ibrahim 1955
505 Talović (Muharem) Mustafa 1953
506 Talović (Mušan) Hašim 1932
507 Tihić (Hamid) Hajrudin 1975
508 Uzunović (Halid) Bahrudin 1972
509 Varnica (Ibro) Mensur 1971
510 Varnica (Ibro) Samir 1975
511 Vejzović (Ibrahim) Sadudin 1953
512 Verlašević (Suljo) Ševko 1930
513 Vranjkovina (Avdo) Mehmed 1938
514 Zildžić (Šemso) Ekrem 1962
515 Zuhrić (Mehmed) Nazif 1969
516 Zukić (Bego) Ibrahim 1948
517 Zukić (Ibrahim) Dževad 1970
518 Zukić (Jusuf) Fahrudin 1975
519 Zukić (Nedžib) Šursib 1955
520 Zukić (Sulejman) Fahrudin 1976
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
1
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Na kraju je pusteno 520 balona sa imenima ljudi, zena i djece koji su prije 17 godina ubijeni i koji su danas u Potocarima dobili svoje mjesto smiraja. Poruka organizatora ove jedinstvene manifestacije sjecanja na Genocid Srebrenice je da ne zaboravimo njih i sve druge zrtve pada Srebrenice. Da ostanemo, svako na svoj nacin, s njima vezani i nosimo ih u nasim srcima. Da ostanimo oprezni i ne dozvolimo da se ikada vise ponovi genocid kao u Srebrenici.
Nikad vise ‘Srebrenica’!
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
2
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Satko Mujagic, prezivjeli konc. logora Omarska, Dr. Harry van Bommel,
predsjednik Parlamentarne komisije za EU i teolog Jacobine Geel
Na pitanje kako Holandija gleda na postojecu tesku situaciju u BiH iskusni parlamentarac Socijalisticke partije Holandije i potpredsjednik stalne Parlamentarne komisije za Evropske poslove dr. Harry Bommel kaze da je postalo jasno da je Daytonski ustav postao osnovna prepreka reformama i integraciji BiH u Evropsku Uniju i to treba da se rjesava sto prije. Pritisak izvana ne izostaje ali postojeci problem a priori treba da rjese politicke snage u zemlji.
Organizatori i ove manifestacije sjecanja na Genocid Srebrenice ’95 su: Platforma BiH, Politicki Komitet “Stari Most”, IKV Pax Christi, Prezivjeli Srebrenickog genocida ’95, IZBN i Mladi-BiH. Organizator zahvaljuje svim dobrovoljcima koji su omogucili da se ovaj dan odrzi dostojanstveno i u najboljem redu, kao i firmi koja je isporucila balone. Posebna zahvalnost upucena je gudackom kvartetu: Marijan Bijleveld, prva violina, Maud van den Broek, druga violina, Marjolein Pijpers–van Esch, altviolina i Mathilde Vlie, cello, koji je izveo fragmente G. (Giacomo) Puccinia - Crisantemi i A. (Antonin) Dvorak - 12e violinski kvartet (op.96), ‘Americki’, drugi dio. Den Haag – Het Plein, 11. juli 2012. www.srebrenica-herdenking.nl
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
3
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
GENOCID SREBRENICE – NIKAD ZABORAVITI
U poznatom ProDemosu – Kuci demokratije i pravne drzave u Den Hagu odrzano je 4. jula
2012. informisanje o toku otkopavanja masovnih grobnica i identifikacija posmrtnih ostataka zrtava
genocida u podrucju Srebrenice. Tacno prije 17 godina je u Srebrenici izvrsen stravican genocid.
Veliki broj clanova porodice, uglavnom zena, jos uvijek traga za svojim najblizim. Tim povodom je
o toku otkopavanja i broju identifikovanih zrtava genocida do sada govorio Murat Hurtic,
rukovodilac Instituta za nestale iz Tuzle. Hurtic je govorio o teskocama u otkrivanju lokacije
masovnih grobnica, otkopavanju i identifikaciji zrtava jer su Srbi zbog maskiranja genocida vrsili
prekopavanja masovnih grobnica pa su tijela iz primarnih grobnica prebacivana u druge -
sekundarne grobnice a iz ovih opet u trece – tercijalne grobnice. Tako se cesto dogadja da se
ostaci jedne osobe nalaze na dvije ili tri lokacije. To sve jako otezava i usporava proces
identifikacije i kompletiranja svih dijelova zrtve. Njaveci broj nestalih pronadjen je do sada u
masovnim grobnicama na podrucju Srebrenice, Bratunca, Zvornika i Vlasenice. Ove godine ce 11.
jula biti ukopano 520 identifikovanih zrtava Srebrenickog genocida u Memorijalnom centru u
Potocarima. Time je do sada je DNK analizom utvrdjen preliminrni identitet za vise od 6.700
ekshumiranih zrtava stradalih 1995.godine a jos uvijek se traga za oko 1500 nestalih osoba na
ovom prostoru. Na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine se traga za oko 8 do 10 hiljada nestalih.
Na pitanje koji su mu momenti najtezi Hurtic sa uzbudjenjem odgovara da mu najteze pada
pronalazak ubijene djece razlicite dobi, od nerodjenih, beba pa dalje. U jednoj od najvecih grobnica
na Crnom vrhu sa preko 600 zrtava bio je veliki broj djece. U grobnici Suha kod Brckog od 36
pronadjenih osoba identifikovano je 10 djece. Naveo je niz drugih uzasnih primjera.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
4
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Murat Hurtic, rukovodilac Instituta za nestale (prvi s lijeva) sa dijelom prisutnih u ProDemosu
Takodjer je prikazan kraci dokumentarac Hasimova jama – Pecat vremena o Hurticevom otkrivanju
i istrazivanju Hasimove jame iz 2009. godine, duboke 50 m, velicina otvora 2 sa 1,2 metra, u koju
je u julu 95. baceno 25 zivih ljudi vezanih ruku. Oni koji su se protivili dobili su metak u glavu i
bacani u jamu. Prezivjeli su trazili pomoc a zauzvrat su dobijali metke i rucne bombe, prethodno
osvijetljeni sa baterijama koje je koristila JNA. Skeleti dvije zrtve bacene u jamu su nadjene
desetine metara iznad dna jame u bezuspjesnom pokusaju da se spase i izadju iz iste.
Murat Hurtic radi u Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine od 1996. i rukovodi
iskopavanjima u Sjeveroistocnoj Bosni. U toku rata je radio u Komisiji za razmjenu zarobljenika.
Prije toga je bio zarobljenik i u hrvatskom i srpskom logoru (Grapska kod Doboja).
Prisutni ambasador Internacionalne komisije za ljudska prava Khalid Ahmed Chaudry je pitao
zasto UN i Holandija, koje snose odgovornost prema zrtvama genocida u « zasticenoj » enklavi
Srebrenica, ne pomognu u efikasnijem otkrivanju, istrazivanju masovnih grobnica i identifikaciji
zrtava sa savremenom i efikasnijom tehnoloskom opremom koja vec postoji u svijetu. Hurtic je
rekao da su Britanci ranije koristili specijalnu opremu za otkrivanje masovnih grobnica koja
funkcionise na bazi utvrdjivanja strukture i eventualnog pomjeranja zemljista. Koristeni su i
satelitski snimci ali je ostao problem otkrivanja masovnih grobnica iz 1992. godine. Jedna od
preostalih mogucnosti je takodjer koristenje obucenih pasa.
Hurticevo izlaganje je praceno sa izuzetnom paznjom i povecanim emocijama. U publici je bilo
dosta Srebrenicana ali i Krajisnika medju kojima i poznati Kozarcanin Satko Mujagic, prezivjeli
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
5
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
koncentracionog logora Omarska kod Prijedora. Na kraju je Hurtic rekao da radi na pripremi knjige
o istrazivanju nestalih i da ima prikupljenu ogromnu gradju za istu. Apelovao je na prisutni da ne
stede napora na cuvanju sjecanja na zrtve genocida jer se jedino na taj nacin odaje pravi respekt
palim zrtvama i cuva sudbina Bosnjaka i drzave Bosne i Hercegovine.
Jehanne van Woerkom, autor umjetnickih fotomontaza
i ambasador IHRC Khalid Chaudry
Za vrijeme odrzavanja ovog znacajnog informacionog skupa postavljena je i izlozba slika -
fotomontaza Jehanne van Woerkom o masovnim sahranama, kao njen impresivni likovni izvjestaj
sa masovnih dzenaza koje se svake godine na 11. juli obavljaju na mezarju u Potocarima kod
Srebrenice. Hiljade zrtava genocida Srebrenice, koje su pronadjene u masovnim grobnicama i
identificirane, u Potocarima nalaze svoj posljednji smiraj, poruka je ove godinama aktivne
umjetnice, holandske humanistkinje najviseg ranga i neumornog borca za istinu i prava zrtvava
genocida u Srebrenici.
Na pocetku je prikazan dokumentarni film “Zemlja nestalih” ('Land der Vermisten') Mustafe
Hadziibrahimovica koji u detalje prati na srceparajuci nacin traganje Sabahete Fejzic, koja od 13.
jula 1995., dva dana nakon pada Srebrenice, pokusava skoro svakog dana da sazna nesto o
sudbini svoga jedinca sina i supruga. Duze od trinaest godina je Sabaheta, kao i mnogi drugi
srodnici stradalih u genocidu u Bosni i Hercegovini, svoju nadu vezala za eksperta za otkopavanje
grobnica Murata Hurtica. On cijelu godinu istrazuje masovne grobnice i vrsi otkopavanja.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
6
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Mustafa Hadziibrahimovic, autor dokumentarca „Zemlja nestalih“,
Mirela Kahrimanovic i Murat Hurtic
U uvodnoj rijeci Dion van den Berg (IKV Pax Christi) je obavijestio skup o upucenom pismu
predsjedniku vlade i ministru Odbrane Holandije i Parlamentarnoj komisiji za odbranu i Evropske
poslove u kojem se trazi da se u toku obiljezavanja Dana sjecanja na genocid u Srebrenici 11. jula
2012. na trgu het Plein u Den Hagu na zgradi Ministrastva odbrane spusti drzavna zastava na pola
koplja u znak postovanja prema zrtvama genocida i razumijevanja da je Genocid Srebrenice dio
opsteg nacionalne svijesti Holandije. Pismo je upuceno u ime IKV Pax Christi, Mladi BiH,
Udruzenja prezivjelih Genocida-Srebrenice ’95 i Platforme BiH.
Skup je organizovao Organizacioni komitet Nacionalnog sjecanja na Srebrenicu 2012, koji cine: Politicki Komitet Stari Most, Platforma Bosne i Hercegovine u Holandiji, Islamska zajednica BiH u Holandiji, Udruzenje prezivjelih Srebrenica-Genocida 1995, Organizacija Mladi BiH i IKV Pax Christi. Dzevad Kuric
FOTO IZLOZBA – “TRAJNA SREBRENICA” OTVORENA U CENTRU SJECANJA KAMPA
WESTERBORK Fotoizlozba Claudie Heinermann pod nazivom “Trajna Srebrenica” (“Enduring Srebrenica”) svecano je otvorena 7. jula u Kampu Westerbork u Holandiji u prisustvu brojnih zvanica.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
7
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Eksponat sa foto izlozbe “Trajna Srebrenica” (“Endurin Srebrenica”)
u Kampu Westerbork
Od 8. jula do 2. septembra 2012. godine u Centru sjecanja na stradanja Jevreja Kamp Westerbork moze se vidjeti jedna dirljiva fotoizlozba o nesreci pada zasticene zone UN-a Srebrenice. Proslo je 17 godina od zauzimanja Srebrenice od strane Srba sto je imalo posljedicu genocida nad preko 8000 odraslih Bosnjaka i djece. Tragovi koje je ova drama ostavila na sve involvirane su ogromni. Radi se o traumama koje se veoma tesko prevazilaze. Fotografkinja Claudia Heinermann je putovala od 2009. godine nekoliko puta za Bosnu da bi ove tragove u rijeci i slici fiksirala. Heinermannova je njen materijal uvezala u jednu fotoknjigu pod naslovom “Trajna Srebrenica” - “Enduring Srebrenica”. U prikazanom fotopojektu Claudie Heinermann biva jasno da je drama prije 17 godina jos uvijek prisutna. Bivsi ministar za razvoj i saradnju Jan Pronk je napisao predgovor a novinarka Sonya Winterberg je napisala tekst sa uvjerljivim porukama i objasnjenjima razlicitih dogadjaja. Izlozba “TRAJNA SREBRENICA” (“ENDURING SREBRENICA”) je otvorena 7. jula kada je prezentirana i istoimena knjiga. Knjiga se moze dobiti u (web) prodavnici (info@kampwesterbork.nl ) Centra za sjecanje u Kampu Westerbork. Na pitanje sta su bili neposredni motivi za ovako opsezan i dugotrajan rad na fotodokumentaciji posljedica genocida nad Bosnjacima u Srebrenici Claudia Heinermann kaze da se za ovaj projekat odlucila kada je 2009. godine upoznala jednu grupu zena koje su bile u posjeti Kampu Westerbork i kada je cula kolko su te napacene zene bile odlucne da se bore za istinu i pravdu prisustvujuci i sudjenju na Tribunalu u Den Hagu. Bert Baker, predsjednik Parlamentarne anketne komisije za Srebrenicu 2002-2003 je naglasio da se Srebrenicom bavio Parlament Holandije, UN, Tribunal za bivsu Jugoslaviju, mnogi sudovi u svijetu i Sud BiH ali je zalosna cinjenica da se jos uvijek mnogi ljudi nalaze u izbjeglickim kampovima u BiH bez nade za buducnost i sve siromasniji. Na ovu sramotnu situaciju stradalnika genocida upozorava Claudia Heinermann sa svojom izlozbom i knjigom fotografija “Enduring Srebrenica”.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
8
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Claudia Heinermann, autor knjige “Enduring Srebrenica”
sa Sefkijom Hadziarapovicem iz Srebrenice Knjiga “Enduring Srebrenica” sadrzi mnoge fotografske i tekstualne istine i ispovijesti stradalnika, prezivjelih i svjedoka. Izdvajamo rijeci jednog iskrenog i objektivnog posmatraca dogadjaja Holandjanina Gerry Kremera: “Nisam imao tako mnogo problema sa samom misijom zastite ali jesam sa posljedicama iste. Nevjerovatno skrivanje stvari i laziranje onoga sta se desilo i istorije strasno me muci. Prvo razocaranje nakon zavrsetka misije bilo je informisanje. Mnoge stvari su bile tuzne ali su u izvjestaju mnoge stavri presucene. To je zavaravanje jer se isto nastavlja i u izvjestaju NIOD-a - Holandskog Instituta za ratove, Holokaust i Genocid. To je falsifikovanje nacionalne istorije”.
Bert Baker, predsjednik Parlamentarne anketne Komisije za Srebrenicu
Satko Mujagic, prezivjeli koncentracionog logora Omarska, govorio je veoma upecatljivo o i porodicnom i svom zivotu i iskustvu u Kozarcu i Prijedoru prije i u toku zatocenistva u logorima Omarska i Manjaca. Naglasio znacaj kritickog prihvatanja zlocina i genocida koji je izvrsen a i
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
9
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
obiljezavanja istog, kako za prezivjele, tako i za buducnost i suzivot u BiH. Mujagic je takdjer govorio o inicijativi za izgradnju Memorijalnog centra Omarska kao i nedavnoj preskonferenciji u Londonu na kojoj su ucestvovali: grupa „4 Lica Omarske“ i grupa „Spomenik“ iz Londona, „Goldsmiths Univerzitet“ iz Londona i „Cuvari Omarske“. Tom prilikom su iznijeti zahtjevi kompaniji Arcelor Mittal da se dopusti ulaz u bivsi logor Omarska, da se cijeli bivsi logor pretvori u memorijalni centar, a da se ispod spomenika „Orbit“ koji je Mittal napravio za Olimpijadu u Londonu napravi replika zloglasne „Bijele Kuce“ iz Omarske. Istu inicijativu ce „Cuvari Omarske“ pokrenuti i u Amsterdamu, a direktor Kampa Westerbork Dirk Mulder je naglasio da ce podrzati ovu inicijativu. Satko Mujagic je na kraju pozvao sviju da se na Fejsbuku uclane u Grupu „Cuvari Omarske“ i podrze rad te grupe.
Satku Mujagicu je direktor Kampa Westerbork Dirk Mulder poklonio knjigu Anne Frank
Nakon otvaranja fotoizlozbe „Enduring Srebrenica“ Satku Mujagicu je direktor Kampa Westerbork Mulder poklonio knjigu Anne Frank, a Satko je Mulderu poklonio DVD sa prilogom iz emsijije Netwerk „Povratak u Omarsku“ ("Terug naar Omarska“). U programu svecanog otvorenja fotoekspozicije o Srebrenici „Enduring Srebrenica“ nastupao je zenski hor Mrs. Johnson iz Groningena i na visokom umjetnickom nivou izveo bosanske sevdalinkei: „Mujo kuje konja po Mjesecu“ i „Istom legoh“, sto je publika nagradila dugotrajnim aplauzom.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
10
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Zenski hor Mrs. Johnson iz Groningena pjeva sevdalinke
Bivsi vojnik Dutchbata III Wim Dijkema je ozivio svoja iskustva za vrijeme pada zasticene zone UN-a Srebrenice u monologu “Srecno, drzite se” (“Good Luck, hold on”).
Monolog Wima Dijkema, veterana Holandskog bataljona
Wim Dijkema je uspjesno demonstrirao igru gluhih telefona i “cvrstog” obecanja komande UN iz Zagreba da ce se narednog dana -11. jula u rano jutro izvrsiti vazdusni napad i pruziti podrska snagama odbrane enklave, da bi ista izostala sa objasnjenjem da su navodno “poslali pogresno ispunjen formular” u kojem je zapravo trebalo stajati da nece biti vazdusnih udara. U medjuvremenu je Mladic zarobio 30 vojnika Holandskog bataljona i prijetio da ce ih pobiti ako se izvrsi vazdusni napad po njegovim snagama, zbog cega je i vlada Holandije bila prisiljena da trazi obustavu napada... U predgovoru knjige “Enduring Srebrenica” Jan Pronk, bivsi Ministar za razvoj i saradnju u vladi Holandije kaze: “Knjiga o Srebrenici ne moze biti zatvorena. Nedavno su pokrenuta pitanja politicke i zakonske odgovornosti i imuniteta akcija mirovnih snaga UN. Jesu li Plavi sljemovi iskljucivo odgovorni UN ili su odgovorne i clanice UN tj. zemlje koje cine snage UN. Prezivjeli i njihove porodice nam postavljaju s pravom iznova pitanja: Zasto niste odrzali vasa obecanja? Zasto ste odustali od garancija nase sigurnosti? Zasto smo morali predati nase naoruzanje, lisavajuci nas tako jedine mogucnosti nase zastite? Zasto ste nas odvojili od muzeva, oceva i sinova? Kako su oni ubijeni i gdje su njihovoi ostaci?
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
11
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Zrtve nece nikad zaboraviti sta im se desilo, cak ni kad zlocinci budu osudjeni. Prica o stradanju treba da bude ispricana i ponovljena, govorom ili pisanom rijecju i slikom, za vrijeme komemoracija mrtvih, u ucionicama, sve dotle dok to prezivjeli i njihovi potomci zahtijevaju, kaze ovaj politicar visokog moralnog statusa, do sada sto puta potvrdjeni prijatelj istine i pravde. D. Kuric
PISMO PLATFORME BiH PREDSJEDNIKU EVROPSKE KOMISIJE JOSE MANUEL BARROSO
U pismu se trazi hitna podrska i pomoc EU u ostvarivanju prava zrtava i prezivjelih genocida na teritoriji RS, od Srebrenice, Prijedora, Omarske do Visegrada i Foce, da slobodno i sigurno zive i obiljezavaju mjesta dokazanih zlocina. U nastavku je original pisma na engleskom jeziku.
Jose Manuel Barroso President of the European Commission Archimède 73 rue Archimède, 73 1000 - Bruxelles June 12, 2012 Your Excellency, We are writing to inform you about the painful battle the survivors and families of the victims of ethnic cleansing, mass atrocities, and genocide in Bosnia and Herzegovina (BiH) are fighting to secure the rights to remember and commemorate the dead and to seek your support. The International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) over the years has shown through its work the importance of bringing to justice those guilty of war crimes committed during the 1990s. It has accentuated the need for providing a legal platform where victims have an opportunity to voice the horrors which they have witnessed and experienced, as well as to have a secured path for the return of refugees. While our right to justice is being addressed by the ICTY and the Court of BiH, our right to memory and commemoration, as enshrined in the principles of successful models for dealing with the past, is being blatantly denied. The denial of our right to commemorate our dead and access the site of former concentration camps as well as sites of mass atrocities has reached a pivotal point this year. We are reaching out to you to and ask you to take concrete steps against the appalling conduct of the authorities in the Republika Srpska (RS), the smaller entity. Omarska, a notorious death camp near Prijedor, whose discovery in August 1992 by British journalists Ed Vulliamy and Penny Marshal caused widespread outrage, was one of the key triggers for the international community’s reaction
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
12
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
which, culminated in the establishment of the ICTY. Omarska has featured, and still features, prominently in numerous trials before the ICTY including the trials of wartime leaders Radovan Karadzic and Ratko Mladic. In March 2012, Arcelor Mittal denied access to a group of students from Munich and on 14 April 2012, a delegation of former detainees, Four Faces of Omarska, art/theory group based in Belgrade, Banja Luka, Prijedor, and Graz, and researchers from Goldsmiths University of London. In this statement, he called on local authorities in Prijedor, Srebrenica and elsewhere in the RS to publicly deny genocide and prevent any events of remembrance through the use of police. We find the politicization of a similar issue deeply troubling. The survivors of war crimes in Visegrad have recently come under pressure for the use of the word "genocide" on a monument commemorating Bosniak civilian victims. The counter initiative underway in Visegrad is being carried out by numerous political parties. We also feel that the recent election of Mr. Tomislav Nikolic as President of the Republic of Serbia and his stated positions about the genocide in Srebrenica has further entrenched the outright denial of the right to remembrance in Prijedor, Visegrad and a number of other municipalities throughout Republika Srpska. The right to freedom of speech is being denied across the Republika Srpska and its consequences are keenly felt by survivors. Annex 7 of the Dayton Peace Agreement guarantees that minority returnees be protected against hostile verbal or written incitement. However, it is becoming increasingly clear that the situation on the ground differs markedly from the General Framework. The survivors and the families of the victims feel that the threat to their safety and freedom is more credible than ever since the war. President Barroso, we are writing this letter to ask for your support and assistance. We are aware and supportive of your initiative for the establishment of a prosperous and peaceful Europe. As you are aware, this assistance does not have to be of monetary nature in relations to European Union enlargement but also of symbolical acts or projects of value to the community. The plight of survivors in general throughout BiH, falls in category genocide and we ask for your help and support in our continued struggle to secure the right to remember our dead and to visit the site of our suffering. As the President of the European Commission, your voice resonates throughout the international community. Due to the current situation of denial, 20 years after the war, we, survivors of genocide in Srebrenica, Prijedor, Omarska, Visegrad, Foca ……. We need recognition in order to be able to close this episode in our lives properly. Recognizing the crimes that were carried out against us and finding an appropriate way to remember these crimes is one of the most important conditions for reconciliation and tolerance between different ethnic groups in BiH. We would like your help in ensuring this injustice is righted for the victims and survivors and appeal that you mention during your meeting on June 14, 2012 with new President from Serbia, Mr. Tomislav Nikolic. He was also one of the men of honor fascist, chetniks movement in Bosnia during the war and now he ignores genocide in Srebrenica and other areas in Bosnia and Herzegovina. President of Serbia was loyal to Milosevic, Seselj and Ratko Mladic all these years and now as President of Serbia performs their politics again. Finally, we would like to invite you to join us on 11-07-2012 in Hague at the official commemoration of Srebrenica genocide. In the name of the Bosnian people in Netherlands, it is our duty as well as responsibility to make sure that fundamental human rights are upheld. I would be happy to meet with you to discuss this further or provide any additional information needed. Sincerely, BH Platform, Netherlands Dr. E. Sendijarevic Chairman
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
13
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
KOMEMORACIJA - 20 GODINA GENOCIDA U PRIJEDORU
Satko Mujagic, prezivjeli Omarske, Emine Bozkurt, EU parlamentarka
U nedjelju 27. maja 2012. je u poznatom debatnom klubu ''De Balie'' u Amsterdamu odrzana komemoracija pod nazivom " 20 godina genocida u Prijedoru''. Organizator i domacin skupa je bilo Udruzenje ''Sedra. Velika sala kluba je primila oko 150 gostiju koji su se okupili na centralnoj komemoraciji za Holandiju. U toku komemoracije odrzan je i forum u kojem su ucestvovali: Emine Bozkurt-poslanica PvdA (Holandska radnicka partija) u Parlamentu Evrope Alfred van Cleef - pisac prve knjige na holandskom o konc. logorima u Prijedoru. Hamdija Draganovic - bivsi zatvorenik logora Omarska i Manjaca Satko Mujagic - bivsi zatvorenik logora Omarska i Manjaca Chris Keulemans - pisac i moderator veceri.
Elvira Kapo otvorila Komemoraciju i debatu
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
14
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Komemoraciju je otvorila Elvira Kapo, predsjednica Udruzenja “Sedra”, pozvavsi goste da sa dvije minute sutnje odaju pocast zrtvama genocida u Bosni i Hercegovini. Nakon Elvire za govornicu je stao Chris Keulemans konstatujuci da u Prijedoru nema dovoljno spomenika koji obiljezavaju stradanja ne-Srba u ovom gradu. Chris je najavio i goscu Seidu Karabasic, predsjednicu Udruzenja Prijedorcanki ‘’Izvor”. Seida je svoje izlaganje pocela poredjenjem broja stanovnika u Prijedoru iz 1991. godine i procjene broja stanovnika 2011. godine. Zanimljivo je bilo pogledati nacionalnu zastupljenost Bosnjaka i Srba: God. Bosnjaci Srbi 1991 49.351 (43.83%) 42.581 (42.58%) 2011 8-10.000 90.000 Od prijeratnih 6.316 prijedorackih Hrvata ostalo ih je svega 800-1000. Seida je svoje izlaganje nastavila prikazom situacije u Prijedoru u samo predvecerje rata, njegov pocetak te osnivanje logora. U Prijedoru je ubijeno 3.173 ljudi cija su tijela zakopana u 59 masovnih grobnica a 11% ubijenih su zene i djeca. Osudjeni za ova ubistva su dobili ukupno 381 godinu zatvora, a Prijedor je grad sa najvise ratnih zlocinaca na svijetu. Za prijevod Seidinog izlaganja na holandski jezik pobrinuo se Satko Mujagic koji je, nakon spominjanja njegove rahm. majke(ebe), kao najstarije zrtve, vidno potresen na nekoliko trenutaka zastao sa prevodjenjem.
Seida je svoje izlaganje zavrsila kratkom promocijom knjige ‘’Ni krivi ni duzni’’ u kojoj su slikom i tekstom prikazane zrtve zlocina u Prijedoru. Nakon kratke pauze Chris je najavio forum sa gore vec navedenim ucesnicima. Nakon Satkovog i Hamdijinog vidjenja pocetka rata u Prijedoru u diskusiju se ukljucio i Alfred van Cleef , tadasnji dopisnik holanskog lista ‘’NRC’’ za podrucje bivse Jugoslavije. Alfred je govorio o motivima po kojima je napisao knjigu ‘’Izgubljeni svijet porodice Berberovic’’. Knjiga govori o porodici Hamdije Draganovica. Ime Berberovic je zapravo izabrano kao sinonim za sve bosanske porodice pogodjene ratom. Sam autor knjige potice iz naroda nad kojim je u 2. Svjetskom ratu izvrsen genocid. Autorova namjera je da svoju knjigu izda u BiH ali i da radi na njenom nastavku. Emine Bozkurt, clanica Evropskog parlamenta i osnivac Grupe prijatelja BiH u EP, se ukljucila u diskusiju govoreci o opravdanosti upotrebe rijeci ‘’genocid’’ za sve ono sto se desavalo u Prijedoru.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
15
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Na pitanje moderatora diskusije ‘’da li Bosnjaci, mozda, previse gledaju na proslost’’ Emine je odgovorila da za Bosnu nema napretka sve dok se tacno ne analiziraju ratna desavanja u BiH i krivci osude za svoja nedjela. Hamdija Draganovic je govorio o problemima obiljezavanja zlocina u logoru Omarska, a Satko Mujagic je dodao da su vec poslana pisma na adrese Mittal-a ali i na adrese potvrdjenih prijatelja BiH u vezi izgradnje Memorijanlog centra u Omarskoj. Emine je naglasila potrebu internacionalizacije ovog problema. Moderator veceri je par puta davao rijec i publici koja je takodje uzela ucesca u diskusiji. U jednom momentu za rijec se javio i Senad Trnjanin, bivsi logoras iz Omarske, koji je dirljivo objasnio situaciju u kojoj su logorasi slusali izvjestaj sa Olimpijskih igara koje su se odrzavale 1992. godine, zakljucivsi da ni logor ni njegovi cuvari nisu uspjeli ubiti dusu bosansku. Ove rijeci su izazvale buran aplauz a ni iskusni moderator Chris Keulemans nije mogao sakriti suzu. Emine je na kraju pozvala na vecu angazovanost Bosnjaka u politickom zivotu i jacu ulogu Bosnjackog lobija. Hamdija je najavio osnivanje udruzenja BiH logorasa u Holandiji. U maloj sali kluba je priredjena izlozba fotografija Samira Sinanovica, gosta iz Sanskog Mosta, na kojima su prikazane strahote rata u BiH. Pored fotografija mogle su se vidjeti i kartice Crvenog kriza sa imenima logorasa, njihova pisma i poruke iz logora te mnostvo knjiga sa tematikom rata u Bosni.
Na kraju komemoracije gostima se obratila jos jednom Elvira Kapo koja se u ime ‘’Sedre’’ zahvalila svima na ucescu. Ono sto je svakako vrijedno pomenuti jeste cinjenica da jedan ovakav skup sa tematikom genocida jos uvijek nije moguce odrzati u Prijedoru. Sedra
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
16
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
POCETAK SUDJENJA RATNOM ZLOCINCU RATKU MLADICU
Suđjenje Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba vojske bosanskih Srba počelo je na
Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) 16. maja 2012. po optužnici za
genocid i brojne druge zločine počinjene nad Bosnjacima, bosanskim Hrvatima i drugim nesrpskim
civilima u Bosni i Hercegovini od maja 1992. do kraja 1995. godine.
Mladić, zvani “Kasapin Bosne”, se tereti po 11 tačaka optužnice za djela ratnih zločina, zločina
protiv čovječnosti i genocid po dvije tačke optužnice, posebno za masakr u Srebrenici oko 8000
muskaraca i dječaka, progone Bošnjaka i bosanskih Hrvata iz 16 opština u BiH, istrijebljenje i
ubistva, deportacije i nehumana djela, teroriziranje i napad na civile te uzimanje vojnih posmatrača
i pripadnika UN za taoce.
Zahtjev za povratak Republike Bosne i Hercegovine u ime hiljada žrtava genocida
podiže preživjeli Srebreničanin Galib Klempić pred Tribunalom na početku suđenja Mladiću
Tokom iznošenja uvodne riječi Tužilaštva za Mladića žrtve kažu da je “klimanjem glave potvrđivao
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
17
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
da je uradio sve ono što je uradio”. Pri tom nije pokazao nimalo kajanja, naprotiv, u jednom
trenutku se okrenuo publici i rukom prešao preko vrata čime je izazvao žestoko negodovanje
prisutnih žrtava u sudnici, a i predsjedavajuceg sudije Alphonsa Oriea. Zrtve su razočarane što
optužnica Tužilaštva ne obuhvata i ostale zločine za koje je Mladić odgovoran širom BiH.
Ono što sada želi Satko Mujagić, preživjeli koncentracionog logora Omarska, predstavnice
Udruzenja Majke Srebrenice i ostale žrtve iz BiH kada je u pitanju Ratko Mladić, jeste da on
dočeka živ kraj suđenja i da bude maksimalno osuđen po svim tačkama optužnice.
Satko Mujagić, preživjeli logoras Omarske, revoltiran provokacijom Mladića
prema žrtvama u sudnici Tribunala, razgovara sa Nick Robertsonom iz CNN
Predstavnici žrtava iz Srebrenice su rekli kako se nadaju da će Mladić biti osuđen za genocid u
Srebrenici, jer u suprotnom nebi imali podstreka da dalje tragaju za pravdom i istinom.
- Mladić je najveći zločinac prošlog stoljeća, rekao je bivsi logoras Saćir Srebrenica. - Ako se
suđenje završi kako treba, nama će to biti velika satisfakcija. Osjećanja su nam pomiješana - od
velike nade pa možda i do razočarenja. Ljuti nas kada vidimo da se on ponaša kao da je normalno
to što je on uradio,
I drugi predstavnici žrtva su rekli kako im niko ne može nadoknaditi gubitak članova porodice i
najbližih, ali se nadaju da će optuženi živ dočekati izricanja presude jer to smatraju veoma bitnim iz
vise razloga. Nije riječ samo o njemu kao individui nego o cijelom projektu RS iza kojeg je stajao
srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, a čiji su izvršioci Karadžić i Mladić. Ovo treba da bude
suđenje i tom projektu jer genocid ne moze izvršiti pojedinac kao sto nam se to stalno nameće.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
18
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Izvrsioci genocida u Srebrenici su u ovom slučaju već poznati jer je Međunarodni sud pravde
2007., pored odgovornosti Srbije, utvrdio da su počinioci Vojska i Policija RS.
Ratko Mladić je nakon 16 godina skrivanja uhapšen u selu Lazarevu kod Zrenjanina 26. maja
2011. od strane specijalne policije Srbije i isporučen Haškom Tribunalu.
Za vrijeme suđenja, pred zgradom Tribunala u Haagu održani su mirni protesti.
Na transparetima koje su ispred Tribunala u Haagu nosili predstavnici žrtava genocida u Srebrenici
95. pisalo je: “Vratite nam Republiku BiH”, “Republika Srpska – genocidna tvorevina”, “Mladić
– najveći ubica nedužnih ljudi i djece”, te slike nestalih mnogobrojnih clanova porodica.
Fahrudin Alić, predsjednik Udruženja preživjelih genocida Srebrenice 95
i Majke Srebrenice “udruženi” sa fotografijama mrtvih
Osim prezivjelih i žrtava iz BiH i Holandije protestima su prisustvovali i predstavnici Društvo za
ugrožene narode iz Njemačke na celu sa osnivacem i predsjednikom Tilmanom Zülchom, koji
smatraju da je za agresiju počinjenu u BiH direktno odgovorna Srbija sa predsjednikom
Slobodanom Miloševićem, zajedno sa svojim saradnicima iz samoproglašene Republike Srpske,
uključujući Karadžica i Ratka Mladića. Oni su blizu Tribunala izlozili svoje velike transparente na
kojima optuzuju velike evropske sile: Francusku, Rusiju, Veliku Britaniju i Njemacku da su
suodgovorne za zlocine u BiH od 1992. do 1995. i genocid i zahtijevaju hitno ujedinjenje
Bosne i Hercegovine.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
19
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Društvo za ugrožene narode pred Tribunalom zahtjeva hitno ujedinjenje BiH
Društvo za ugrožene narode optužuje za genocid
Francusku, Rusiju, Veliku Britaniju i Njemačku
Društvo za ugrožene narode podsjeća da "dok su Srbija i bosansko-srpske postrojbe raspolagale cjelokupnom vojnom industrijom Jugoslavije, a napadnuti branitelji gradova kao što su Sarajevo, Bihać, Goražde, Srebrenica i Žepa morali se braniti izrazito slabim naoružanjem, evropske velike sile su insistirale na odluci o embargu na oružje koja je pogađala samo žrtve, a ne i počinioce. Samo tako se i mogla dogoditi Srebrenica.“
Mladić se tereti za genocid za zločine koje su njegove snage počinile u istočnoj i sjeverozapadnoj BiH. U optužnici se navodi preko 70 ubitstava u 20 opstina. Optužnica navodi da su te snage mučile i fizički i psihički zlostavljale i vrsile seksualno nasilje nad civilima zatočenim u 58 objekata u 22 opstine. Mladic se takodjer tereti za 44-mjesecnu opsadu Sarajeva i granatiranje i snajpersko djelovanje po dijelovima Sarajeva, u kojima je poginulo 11.541 gradjanin i ranjeno na hiljade civila i djece.
Prema optužnici Mladić je počinio ova i druga krivična djela u sklopu udruzenog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio da se sa velikih podrucja Bosne i Hercegovine
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
20
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
eliminišu ili trajno uklone stanovnici Bošnjaci, Bosanski Hrvati i drugi nesrbi.
Međutim, nakon kraćeg izlaganja optužnice drugog dana suđenja, u kojem je tužilac Dermot
Groome opisao horor masakra u Srebrenici 1995., najgoreg zločina u Evropi nakon Drugog
svjetskog rata, koji je orkestrirao Mladić , isto neće biti nastavljeno 29. maja izvođenjem prvog
svjedoka, kako je to bilo predviđeno. Tužilaštvo je, prema riječima predsjedavajućeg sudije
Alphonsa Oriea, počinilo "ozbiljne greške u objelodanjivanju dokaznog materijala odbrani", pa
je Vijeće MKSJ prinuđeno da odloži početak dokaznog postupka za nekoliko nedjelja.
D. Kuric
SAOPSTENJE STRANKE DIJASPORE O LOKALNIM IZBORIMA U SREBRENICI
Stranka dijaspore BiH izrazava svoje duboko nezadovoljstvo zbog politizacije i spekulacija vezanih za lokalne izbore u Srebrenici te podrske pojednih zvanicnika odluci po kojoj ce se naredni lokalni izbori u Srebrenici sprovesti po novom izbornom zakonu. Kao bivsa zasticena zona UN i mjesto gdje se desio zadnji genocid i etnicko ciscenje, Srebrenica je grad od strategijskog interesa kako za BiH tako i za Evropu. U Srebrenici se brani identitet i multietnicnost drzave BiH kao i ocuvanje moralnog integriteta zrtve genocida. Podrskom odrzavanju izbora u Srebrenici, medjunarodni zvanicnici ponovo pokazuju nedostatak empatije i razumjevanja gdje se birokratskom tehnokratijom rijesavaju pitanja od zivotnog znacaja za gradjane nase zemlje te nastavlja politika silovanja prema zrtvama genocida. Kako Aneks VII Dejtonskog ugovora nije sproveden, odrzavanjem lokalnih izbora po novom izbornom zakonu se krse ljudska prava prognanih i izgnanih, te se stvaraju uslovi u kojima ce etnicko ciscenje i agresija biti legitimni cin osvajanja zivotnog prostora. Sigurni smo da se Donatorskom konferencijom odrzatom u aprilu u Sarajevu po kojoj je BiH dobila 101 milion Eura, Evropa pere ruke od Bosne i Hercegovine, svjesno izbjegavajuci obavezu sprovodjenja Aneksa VII Dejtosnkog ugovora.
Zadatak svih probosanskih i hercegovačkih patriotskih stranaka je stvaranje minimalne platforme na očuvanju bosanskog i multietničkog identiteta države, sa jasnom crvenom linijom ispod koje se ne može ići. Negiranje genocida i podrška onima koji ga negiraju pokazuje svu dvoličnost onih koji se zaklinju u integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine te nas upozorava kakva nas budućnost očekuje.
Vrijeme je da se okrenemo sebi i vlastitim snagama, ne očekujući pomoć od naših "prijatelja", jer ta pomoć nam nije došla ni 1992.
Predsjednistvo Stranke dijaspore BiH
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
21
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
OSPORAVANJE I NEGIRANJE ZLOCINA GENOCIDA SPRIJECAVA KAZNJAVANJE NAREDBODAVACA I EGZEKUTORA GENOCIDA I POVRATAK IZBJEGLICA I
DIJASPORE NA SVOJA OGNJISTA
Povodom izjave predsjednika RS Milorada Dodika od 28. juna 2012. u kojoj se navodi da
“odlukom Haškog tribunala da se oslobodi optuženik Radovan Karadžić po jednoj tački
optužnice za genocid, se potvrđuju da u RS se nije dogodio genocid”, Stranka dijaspora
Bosne i Hercegovine daje sljedeće sapćenje:
Osporavanje i negiranje ratnih zločina i genocida u BiH je sredstvo i metod nacionalističkih i velikosrpskih, separatističkih grupa koje je u službi revizije historije. Cilj negiranja genocida je prije svega dezinformisanje kako domaće tako i inostrane javnosti kako bi se zločin vojske RS i vojske bivše Jugoslavije opravdao a značaj zločina umanjio. S druge strane negiranjem genocida gospodin Dodik i njemu slični negatori genocida nastoje da destabilizacijom unutrašnjih prilika u zemlji pokažu da je država BiH neodrživa. Cilj ovakvih izjava je između ostalog da se omete pronalaženje žrtava genocida i zločina, spriječi kažnjavanje egzekutora genocida te spriječi povratak izbjeglica i dijaspore na svoja prijeratna ognjišta. Želimo da ponovo podsjetimo javnost da već postoje pravosnažne presude međunarodnih i nacionalnih sudskih tijela za genocid u Bosni i Hercegovini: 1. Sud Bosne i Hercegovine: Milorad Trbić iz 2011. za genocid u Srebrenici. 2. Međunarodni krivični tribunal za područije bivše Jugoslavije: Radislav Krstić iz 2004. za genocid u Srebrenici. 3. Savezni Vrhovni sud Njemačke: Maksim Sokolović iz 2001. za genocid u Osmacima – općina Kalesija. 4. Savezni Vrhovni sud Njemačke: Nikola Jorgić iz 1999. za genocid u Doboju. 5. Bavarski žalbeni sud u Njemačkoj: Novislav Đajić iz 1997. (za Foču) gdje je sud oslobodio Đajića optužbi za genocid ali je utvrdio da je zločin genocida kao takav počinjen u Foči. 6. Međunarodni sud pravde UN: Tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid: presuda iz 2007. utvrdila da je Srbija prekršila čl. 1. i čl. 4. UN Konvencije o genocidu iz 1948. (kršenje obaveze sprečavanja genocida i kršenje obaveze nekaznjavanja počinitelja genocida u BiH). 7. Nepravosnažna presuda Međunarodnog krivični tribunala za područije bivše Jugoslavije: Vujadin Popović, Ljubiša Beara, Drago Nikolić iz 2010. za genocid u Srebrenici – predmet u žalbenom postupku. Pozadina negiranja poslednjeg genocida nad bosanskim civilnim stanovništvom predstavlja projekat trajnog ukidanja jedne evropske države i državnog razbaštinjavanja njenog legalnog i legitimnog vlasnika, bosansko-hercegovačkog naroda od strane Dodika i drugih negatora genocida. Predsjedništvo Stranke dijaspore BiH www.strankadijaspore.com
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
22
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
TOMISLAV NIKOLIĆ – DEMASKIRANA IKONA SRBIJE
Pise: Marjan Hajnal
Datum i vrijeme: 22.6.2012. u 19:48h
Dijalektika makijavelističke doktrine ponižavanja susjeda nikada u povijesti nije dobila ružniju, vulgarniju i podrugljiviju masku. Ono što je pod tom maskom ipak nije teško demistificirati. Zar je to predstavnik pretendenata na nebestvo? Pa i sama izanđala sintagma „nebeski narod“ nije više do zveket prazne konzerve u mrkloj noći. Koji to narod nije nebeski? Koje je to izobraženo oličenje transcendencije, osim krivoslavno-crkveno, koje, da sadrži imalo smjelosti da se zagleda u pravcu humanosti, ne bi poželjelo ni dušmanu svog dušmana da ima za predvodnika među brojnim stadima takvu anti-karizmu bez elementarne finoće. Kao i svaki konzument Raškovićeve teze o „ludom narodu“, u dosljednom dosluhu s trivijalnim populizmom, karikaturalna kreatura nastala photoshop-montažom likova Felixa Dzierzinskog, generalisimusa Franka, Pol-Pota i Roberta Mugabea, mogla bi se podičiti da je u stanju spustiti i najviše sfere neba do prizemlja, kad se već u svom narodu osjeća toliko srećno prispjelom nebestvu. A kakav je narod, takav i vođa: iznikao kukolj iz gomile ogrezle u krv, buku, kriminal i bijes, bez morala, reda i poretka. No, izbor Nikolića za predsjednika Srbije bar dokida dilemu o plagiranoj unikatnosti dojučerašnjeg četnika, potom štrajkača glađu koji je prizvao u pomoć nikoga drugoga do mirotvorca Mahatmu Ghandija da njegovim metodom isposničkog gladovanja prizove samilost sve brojnije populacije pale u defetizam i totalno beznađe. Tim je istovremeno na najperfidniji način anulirana ionako sporna teza o rehabilitaciji četničkog nadvojvode Dragoljuba Mihailovića. Čak i da pravno ne uslijedi, ona je s militantnim predznakom formalno-režimski finalizirana.
Vraćena je ratnohuškačka retorika s akcentima na Prištini, Vukovaru, Višegradu, Banjoj Luci, a uz Nikolićevo nesramežljivo osvrtanje prema Moskvi sigurno je da ni Podgorica nije van njegovog ekspanzionističkog kerberovskog vidokruga. I zarad dobre predstave, sve to olako dopušta zluradi hor europskih vještica. Preko Nikolića one krešte i razmahuju se metlama kojima nisu u stanju pomesti klice rađanja građanske pobune u podrumima i parterima vlastitih pozorišta-nazovi-parlamenata, tih kamufliranih javnih kuća s redovnim promiskuitetnim pedofilski nastrojenim posjetiocima napuhanih pedigrea, kao dovoljnim motivima za Aristofanove „Žabe“. Jedan Anders Breivik je čedo njihove „kulture“. Njihove face svakodnevno defiluju u medijima i niko da prozre u njima samo bolesne makroe. Oponašajući ih, ni po čemu se ne razlikuju klonirani, ne bardi, već bastardi tog smeća koje zovu politikom i koju financira zaulareni proleter kom su rekli da je Bog mrtav, ili čija je božanska blagonaklonost rezervirana samo za majstore verbalnog žonglerstva, s obaveznim frakovima, bijelim mašnama i uvijek istom frekvencijom namještenom frankeštajnsko-tuđmanovskom groteskno ukrivljenom facio-ekspresijom, koju treba zakonom zabraniti za gledanje mlađima od trideset godina.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
23
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Definitivno, gledano s aspekta većinskog dijela populacije, Srbija je postala četnička zemlja, samim tim i fašistička, a može se postaviti i pitanje, kada to nije bila? Tito je to znao, ali je morao mudro trpjeti, inače bi bio prisiljen napuniti sve otoke Jadrana neistomišljenicima i prikrivenim simpatizerima De Golovog i Hitlerovog kolaboranta. JNA ih je bila puna, pa i ne treba čuditi njena prekonoćna preobrazba iz ličinke nedozrelog i neosviješćenog bastiona lažnog komunizma u prešajkačenu razularenu soldatesku vampira koji su iz opanaka po prvi put uskočili u utrobu tenka i počeli s njegovim zmajevskim bljuvanjem vatre po domaćim „Turcima“, krivima za sve pa i za pad Konstantinopolisa. A ne vide da su bosanski Muslimani, čuvajući Bosnu od Turske, čuvali i Srbiju. Da su bili malo dalekovidiji, zbog svojih pradavnih bioloških i diplomatskih veza, Srbijanci su trebali oživjeti trgovinske i političke odnose sa Turskom, a ne sa umišljeno bratskom Rusijom kojoj Srbija vrijedi koliko upaljeno slijepo crijevo od kojeg je sama Rusija itekako bila životno ugrožena tokom dva svjetskog rata.
Nikolićevijansku dogmu o uništenju susjeda bezrezervno je začela SPC, u sprezi sa nacističkim ideologijama. Ustoličenje ubice baranjskih staraca za predsjednika države s pro-europskim tendencijama predstavlja najveći posthumni „trijumf“ Hitlerovog miljenika Nikolaja Velimirovića i predsmrtni trijumf balkanskog katila Benita Ćosića. Cinizam krstaške Europe vrhuni u činjenici da joj upravo takvi pijuni nikad nisu suvišni na njenoj horor-pozornici, te iz zamračenih loža antibosanski orijentirani konjušari s maskama na licima frenetično aplaudiraju novopridošlom ikonoscu. Nema razlike između Miloševića i Tonya Blaira.
Pod maskom sadašnje Srbije krije se stvarno lice europske „civilizacije“ dokazane na djelu u Omarskoj, Foči, Srebrenici, Mostaru, Sarajevu...
Ako je Šešeljevom posilnom Nikoliću kao i njegovim „duhovnim“ mentorima Amfilohiju, Kačavendi, Filaretu, logično da svi Srbi trebaju živjeti u jednoj državi, onda bi i svi Bosanci mogli reći da žele živjeti u jednoj državi, koja bi se protezala od Đerdapa do Triglava, pa zašto ne i u svojoj autonomnoj Republici Bosanskoj u Austriji, Švicarskoj, Holandiji, Švedskoj ili u SAD? Bosna ne plače za Kusturicom. Neka idu svi, nalik tom rovcu-pljačkašu austrougarskih ruina, na poklonjenje inauguriranom dražinisti. Problem je samo što će čisteći sve ruine morati paziti da ne raskameni i mentalitet raje-gradilaca po cijeloj EU koja tolerišući papazjaniju relikta velikosrpstva zaboravlja da je srce Europe u Bosni. Snobovski primitivno diveći se kamen-kulama, napumpani Dodik ne vidi da ga to opljačkano kamenje neće zaustaviti da odleti i rasprsne se po šumadijskim međama. I usput, razgrađujući po svojoj žabljoj republici sve što je austrijsko, morao bi porušiti i temelje škole u kojoj je učio, kao i temelje vlastite kuće. Mrzeći sve bosansko, a imajući u vidu što Friedrich Engels zapisa u „Novim rajnskim novinama“, na kraju bi zidari starih-novih kamenih gradova morali za svoj opstanak biti zahvalni upravo Austriji. Iz Aristofanove napuhane žablje publike, sa svilenim mašnama i skrivenim kamama pod pojasom, ne vide toliko daleko iz svojih žabljih perspektiva. A kada ti napuhani politizirani mjehuri prsnu, ostaće čist prostor da se pomete i sve što je donijela pedofilna daytonska narko-demokracija.
Oslobođeno od svih Nemanja, zaživjeće Ujedinjeno Kraljevstvo buduće bogumilske Velike Bosne!
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
24
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
SASTANAK PREDSTAVNIKA ZAJEDNICE BiH U NIZOZEMSKOJ SA AMBASAOROM AHMETOM HALILOVICEM
Na poziv novog ambasadora BiH u Nizozemskoj Ahmeta Halilovica odrzan je sastanak sa predstavnicima Zajednice BiH u Nizozemskoj u u Ambasadi BiH u Den Hagu u nedjelju 24. juna 2012. U uvodnoj rijeci, nakon uobicajenog licnog predstavljanja i izlaganja predstojecih aktivnosti Ambasade, ambasador Halilovic se zahvalio na relativno dobrom odzivu u prkos losim vremenskim a i saobracajnim okolnostima i izrazio nadu za dobru i uspjesnu buducu saradnju sa predstavnicima klubova i udruzenja BiH u Nizozemskoj. Pored kurtoaznog predstavljanja i upoznavanja cilj sastanka je bio informisanje o registraciji biraca za lokalne izbore na nivou Nizozemske i mogucnost glasanja gradjana BiH u ambasadi BiH u Hagu na predstojecim Lokalnim izborima u BiH u oktobru. Naime, prema odluci Centralne izborne komisije (CIK) za drzavljane BiH koji privremeno zive u inostranstvu i imaju biracko pravo planira se organizovanje glasanja za Lokalne izbore u BiH 2012. u odredjenim diplomatsko-konzularnim predstavnistvima BiH (DKP BiH). Medju tim DKP je i Ambasada BiH u Den Hagu. Istaknut je znacaj blagovremene registracije biraca za glasanje do predvidjenog roka 24. jula. CIK ce nakon isteka roka za registraciju biraca koji se registruju za glasanje u DKP donijeti konacnu odluku o DKP u kojima ce biti organizirano glasanje. Vodic za prijavu biraca koji borave izvan BiH nalazi se na stranici www.izbori.ba.
Ambasador Halilovic (u sredini) u krugu predstavnika dijaspore BiH
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
25
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
O mogucnostima konkretnije saradnje Amabasade BiH i BH. udruzenja ambasador je najavio potrebu konkretnijih dogovora po pojedinim oblastima, kao sto je ekonomska i poslovna saradnja BiH i Nizozemske, turizam i promocija BiH. Takodje je zajednicki konstatovana potreba iskoristavanja ogromnih strucnih potencijala ljudi van BiH. Predstavnici nizozemske dijaspore su istakli cinjenicu da je krovna organizacija udruzenja, klubova i istaknutih pojedinaca Platforma BiH u proteklim godinama stvorila dobru infrastrukturu u poslovnom i naucnom dijelu preko Naucnog kluba i Biznis kluba tako da inicijatori poslovanja i naucne saradnje iz BiH a i Nizozemske imaju adresu na koju se mogu uvijek obratiti. Dr. Ervin Sendijarevic, predsednik Platforme BiH, je pozelio dobrodoslicu ambasadoru Halilovicu i izrazio spremnost za saradnju po pitanjima od opsteg interesa za nase gradjane i drzavu BiH i naglasio potrebu brzog rjesavanja pitanja dvojnog drzavljanstva od strane drzavnih organa BiH, zastite imovinskih i drugih interesa gradjana BiH koji privremeno zive u Nizozemskoj. Takodjer je istaknut zahtjev za formiranje Ministarstva za dijasporu koje ce istinski predstavljati i stiti interese gradjana BiH koji privremeno zive u inostranstvu a cine vise od jedne trecine stanovnistva BiH. Na kraju je aktivistkinja Udruzenja “Sedra” iz Roterdama Enisa Karagic ambasadoru Halilovicu poklonila knjigu “Ni krivi ni duzni” koja govori o nestalima i izvrsenom genocidu na podrucju opstine Prijedor.
Knjigu nestalih opstine Prijedor “Ni krivi ni duzni” urucila je Enisa Karagic ambasadoru Halilovicu
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
26
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
NA POMOLU KONACNO RJESENJE PRAVA NA DRZAVLJANSTVO BOSNE I HERCEGOVINE U IZMIJENJENOM ZAKONU O DRZAVLJANSTVU BiH
Uskoro se mora ukinuti odredba Zakona o državljanstvu BiH koja predviđa automatski gubitak državljanstva BiH građanima iz Dijaspore BiH koji su uzeli državljanstvo neke druge zemlje a sa kojom drzava BiH nije potpisala bilateralni sporazum. Vijeće ministara je uputilo Parlamentarnoj skupstini BiH prijedlog izmjena postojećeg Zakona o državljanstvu koji, između ostalog, predviđa i brisanje ove odredbe koju je Ustavni sud BiH u septembru 2011. proglasio neustavnom. Osim toga, izmjenom Zakona olakšava se vraćanje državljanstva BiH za one koji su ga se iz različitih razloga odrekli u proteklom periodu. Naime, za takva lica biće dovoljno da imaju prijavljen privremeni ili stalni boravak u BiH, godinu dana prije podnošenja zahtjeva za ponovno dobijanje državljanstva. U dopisu Ustavnog suda BiH Ministarstvu vanjskih poslova od 23. aprila o.g. obavjestava se da ukoliko Parlamentarna skupstina BiH u roku odredjenom u Odluci Ustavnog suda broj U-9/11 od 23. septembra 2011. ne otkloni utvrdjenu nesaglasnost Ustavni sud ce u skladu sa postojecim nadleznostima svojom odlukom utvrditi da nesaglasne odredbe prestaju vaziti Ovim ce prestati decenijska igra iscrpljivanja od strane Dejtonskih vlasti i politicara sa pravima svakog gradjanina BiH da nosi svoje neotudjivo pravo na drzavljanstvo BiH bez obzira je li zbog prisilnog odlaska iz svoje zemlje uzeo drzavljanstvo neke druge zemlje ili ne.
D. Kuric
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
27
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
K U L T U R A
PREMIJERA FILMA NAIDE RIBIC I MUSTAFE HADZIIBRAHIMOVICA
“NEKI DRUGI SVIJET” NA SFF
Dokumentarni film "Neki Drugi Svijet" je zamišljen kao intiman filmski portret sela Halilbeyli i njegovih stanovnika. Halilbeyli je udaljen tridesetak kilometara od turskog primorskog grada Izmira. Većina stanovnika ovog sela, koji broji oko 2300 mještana, govori pored turskog i izvornim bosanskim jezikom. Halilbeyli su osnovali Bosnjaci koji su se krajem 19. stoljeca doselili uglavnom iz Hercegovine (Trebinja, Mostara, Capljine i dr. mjesta). Potomci ovih doseljenika su i poslije više od 120 godina uspjeli da sačuvaju jezik, kulturu i običaje svojih predaka. Oni predstavljaju jedan istinski fenomen, jedno vrijeme koje je nestalo ili polako nestaje. "Neki Drugi Svijet" je autentična slika života gradjanja Republike Turske koji svoje porijeklo vode iz Bosne i Hercegovine. Ekipa filma: scenarij: Mustafa Hadžiibrahimović, Naida Ribić; direktor fotografije: Özgür Mert; montaža: Bülent Moran; muzika: Nerko Hadžiarapović, Dženan Selmanagić; zvuk: Serçan Türk, Kivanç Sarikus ; Trajanje filma: 59 minuta.
Selo Halilbeyli kod Izmira u kojem zive Bosnjaci
Premijera filma je odrzana 10. jula u Sarajevu na Sarajevo Film Festivalu. Naida Ribic nam o filmu kaze: “Dokumentarni film sam napravila zajedno sa kolegom Mustafom Hadziibrahimovicem. Na filmu smo radili dugo i zove se “NEKI DRUGI SVIJET”. Snimljen je u malom selu Halilbeyli kod Izmira. U filmu je opisan zivot nasih Bosnjaka koji su dosli u to selo prije vise od 120 godina”. Nakon zavrsene premijere Naida puna odusevljenja nam prenosi:
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
28
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
“Na premijeri je bilo zaista velicanstveno. Sala puna. Skupila se rodbina, prijatelji, nepoznate osobe, ucesnici SFF. Ujutro u 8 sati sam bila uzivo gost jutarnjeg programa SFF. Sati do premijere su tekli sporo i sa velikim uzbudjenjem. Za premijeru sam se spremala sa paznjom i vec davno sam odlucila da cu obuci salvare sto su mi sile Fata i Rabija iz Halilbeylia. Jedino u tome cu se osjecati kompletno. Prije premijernog prikazivanja filma kratka najava i moje predstavljanje a poslije filma je pruzena mogucnost postavljanja pitanja publike. Kulminacija je bila kad su stigli Mujo i Ramiz, akteri filma, direktno sa aerodroma. Dugi aplauz publike nakon zavrsetka filma mi je bio najveca nagrada. Kod mnogih su bile i suze u ocima. Tad sam ponovo izasla na podijum i poslije kraceg govora prisla sam svome Muji i Ramizu , uzela ih za ruke i na podijumu ih predstavila publici. Ne znam ko je bio sretniji - publika, njih dvojica ili ja. Tad sam jos jednom rekla kako mi je zao sto moj prijatelj i kolega Mustafa Hadziibrahimovic, koji je drugi autor filma, nije mogao doci i da mi jako nedostaje. Na filmu smo od samog pocetka radili skupa i moj osjecaj ljubavi i ponosa nije nista veci nego kod njega. JAKO BIH VOLJELA DA SMO SKUPA PODIJELILI OVE MOMENTE. Odgovarali smo na pitanja...U ocima publike se vidjelo zadovoljstvo, a ja sam imala osjecaj da sam usla u svoj san ... Sve je izgledalo tako nestvarno, a ipak stvarno (Hvala Bogu). Onda su pocela cestitanja, prilasci onih koje nisam poznavala, porodice i prijatelja. Buketi cvijeca nisu izostali. Osmijeh i sreca da su svi zadovoljni filmom mi mnogo znace“, kaze na kraju Naida Ribic. Isjecak filma se moze vidjeti na linku: http://www.youtube.com/watch?v=7DOk4Ds6GR4
Serijal fotografija Naide Ribic iz sela Hailibeyli na prezentaciji projekta "Neki drugi svijet" u Zenici u augustu 2011.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
29
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Amsterdam
MUZIKOM ZBLIZAVAJU HOLANDIJU I TURSKU
Pise: Mujo Midzic U organizaciji udruzenja Philomela 23. juna u Amsterdamu je odrzano vrlo zanimljivo umjetnicko vece klasicne i folk muzike pod nazivom “Tulipani iz Istanbula”. Umjetnicka predstava je odrzana u teatru “Podium mozaik”, gdje se, inace, prezentiraju raznovrsni multietnicki umjetnicki programi. U brizljivo odabranom repertoaru za ovo vece nastupili su turski bariton Sanan Varal, klarinetista Emirhan Tuga, solo pjevac i svirac na tradicionalnim instrumentima Alper Kekec, pijanistica Kanako Inoue, sopran Meril Huzinga, a predstavio se i zenski hor “Bos en Lommer Voices” sa 16 clanica i dirigentom Titia Bloemhot. Hor je nastupio samostalno, ali i uz pratnju muzicara, kako uz klavirsku pratnju tako i uz pratnju tradicionalnih narodnih instrumenata. Skoro dvocasovni program, izveden pred mnogobrojnom publikom, bio je muzicko podsjecanje na medjusobne utjecaje koje su vrsile zapadna Evropa i istocne zemlje - u ovom slucaju Turska i Holandija. U najavi muzickih tacki je posebno podsjecano na veze izmedju Holandije i Turske. To je ovdje posebno obiljezavano i na visokom drzavnom nivou jer su drzavnicke veze uspostavljene prije 400 godina.
Zenski hor “Bos & Lommer Voices” na predstavi “Tulipani iz Istanbula”
U nastupu zenskog hora “Bos en Lommer Voices”, koji djeluje od 2005.godine, nasle su se i tri kompozicije sa prostora Balkana. Medju njima i pjesma “Bosno moja” koju je uz pratnju koleginica iz hora izvela Danica Tokmadzic, porijeklom iz okoline Prijedora. Ovim nastupom Turskih i Holandskih umjetnika, a medju njima bilo je izvodjaca i iz Japana, Bosne
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
30
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
i Hercegovine, Rusije, nije bilo tesko uociti koliko je prezentirana muzicka bastina prozeta medjusobim utjecajima i bogatstvom tih utjecaja. I tri izvedene kompozicije sa prostora Balkana su to pokazale, a da i ne govorimo o klasicnoj muzici. I zaista naziv koji je nosio program, “Tulipani iz Istanbula”, opravdao je u potpunosti to ime. Tome su svoj puni doprinos dale i clanice hora, a medju njima i dvije koje vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine - vec pomenuta Danica Tokmadzic i Danica Olujic. U horu nastupaju vec trecu godinu i ne misle da uskoro prekinu sa angazovanjem. U tome ih iskreno podrzava publika, medju kojima ima i dosta onih iz dijaspore BiH.
IZLOZBA SLIKA I FOTOGRAFIJA O GENOCIDU U SREBRENICI I PROMOCIJA
KNJIGE “SUZA NA MEZARU” MUGDIMA GALIJASEVICA U BELGIJI
Autor “Suze na mezaru” Galijasevic i organizatori promocije knjige
Slike sa izlozbe u Belgiji, Liège( Luik) u pripremi prve izlozbe o genocidu u Srebrenici.
Pod pokroviteljstvom Bosnjacke kulturne zajednice u Belgiji (BKZ-Belgium) odrzano je knjizevno vece u Liege 27. maja 2012, na kojoj je promovirana knjiga ,,SUZA NA MEZARU " Mugdima Galijasevica.
Autori slika i fotografija su poznati akademski slikar Mirso Bajramovic iz Holandije i Sadik Salimovic, journalista iz Srebrenice.
Nedzad Cvrk, koji zivi u Francuskoj, poznat je kao uporni i vjerni borac za prava i pravdu Srebrenice i izlozbom fotografija o genocidu u Srebrenici zeli da u Francuskoj, Belgiji i Luksemburgu upozna sto siri broj ljudi sa zlocinima genocida i masovnom stradanju u Srebrenici i Podrinju.
Od strane rukovodstva BKZ Belgije urucena je i donacija Cvrku na ime troskova izrade i pripreme portreta o Srebrenickom genocidu koji ce biti izlozeni i u gradskim galerijama pojedinih
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
31
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
francuskih gradova. Bilo je to jedno izvanredno knjizevno vecer i druzenje u kojem je dominirala razmjene misljenja bosnjackih intelektualaca.
Fotografije otkopavanja zrtava Genocida iz masovnih grobnica
Nedzad Cvrk sa slikama Mirse Bajramovica “Glave”
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
32
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Dario Džamonja: Most zvani čežnja
Dario Džamonja Daco, sarajevski boem i majstor kratke priče za sebe je napisao: "Rodio sam se 1955. godine u Sarajevu. U Sarajevu sam i umro 1993. kada sam ga napustio. Godine 1998. sam opet umro kada sam napuštao Ameriku i svoju djecu. Sada opet pokušavam živjeti u Sarajevu od pisanja." Nažalost, nije mu uspjelo da živi još dugo. Po treći i posljednji put, umro je 15. novembra 2001. Ostat će upamćen kao ikona Sarajeva - grada kojeg je toliko volio, bez kojeg je umirao i u kojem je umro. Izdvajamo jednu Dacinu priču o Sarajevu, možda ne njegovu najljepšu ali sigurno onu koju treba pročitati.
Dario Džamonja Dok ovo pišem, pred oči mi izlazi jedna karikatura koju sam davno vidio u nekim davnašnjim novinama: dvojica staraca stoje na suprotnim stranama ulice, između njih nepregledna rijeka automobila, a oni se dovikuju: “Prijatelju, kako si ti prešao ulicu?” “Nikako. Rodio sam se na ovoj strani.” Ova karikatura je tužna stvarnost u Sarajevu, gdje je Vrbanja most podijelio grad i postao živa ilustracija čudovišnog i, normalnim ljudima, nezamislivog projekta, da se cijela Bosna i Hercegovina podijeli po “etničkim granicama” u “etnički čiste cjeline”. Ljudi koji su imali prijatelje na Grbavici, sarajevskom naselju na lijevoj strani rijeke Miljacke, koje se od početka rata našlo u četničkim rukama, lake duše su mogli zaboraviti na njih; ljudi koji su imali rodbinu u Americi, Australiji ili na Grbavici, mogli su se nadati da će prije i lakše vidjeti one iz Amerike i Australije nego one s Grbavice; ljudi koji su jednog (kao i svakog dotadašnjeg) dana otišli na posao na desnu stranu rijeke ili su se taj dan malo duže zadržali s prijateljima u kafani, ostali su gdje jesu – odvojeni od porodica, bez prebijene pare u džepu, u jednim pantalonama i košulji – izbjeglice u gradu u kojem su rođeni. Nije da nismo imali nikakvu sliku o životu na “suprotnoj strani”. SRNA – nacionalistička srpska televizija s Pala, svakodnevno je emitovala emisije o “idiličnom životu” u srpskom Sarajevu. Dok su hiljade i hiljade Sarajlija, u pauzama između teškog granatiranja i prolaza kroz “snajperske aleje”, pretraživale parkove u potrazi za bilo čim što bi moglo poslužiti kao hrana: brezovim lišćem, koprivom, maslačkom, lipovim cvatovima ili puževima, SRNA je prikazivala prepune pijace na
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
33
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Grbavici (što i nije bila lažna slika, jer je devedeset posto pomoći namijenjene zatočenim Sarajlijama završavalo u četničkim rukama) i “srdačne” dočeke “oslobodilaca” iz Crne Gore i Srbije, s šubarama i kokardama na glavi, s kamama za pojasom, koji su, ko biva, došli da brane ono što je “njihovo”. (Koliko je to bilo “njihovo”, najbolje govori podatak da ih je desetine zarobljeno kada bi pijani, ne poznajući grad, zalutali u naše linije.) Sredinom ljeta su započele prve razmjene građana. Podvlačim građana, jer se nije radilo ni o kakvim ratnim zarobljenicima, nego o običnim ljudima. A koji su se zatekli (ili rodili!?) na “pogrešnoj strani”. Sve koji su prešli Vrbanju, taj “most zvani čežnja”, dočekivali smo kao da su ustali iz mrtvih i nestrpljivo propitkivali o sudbini drugih, rodbine ili prijatelja. Tako je bilo i kad se Mahir jedno jutro pojavio u prostorijama fudbalskog kluba Sarajevo. Iako je vladala teška oskudica i svaka njemačka marka (koja je već postala uobičajeno i jedino sredstvo plaćanja) bi se dvaput okrenula u ruci prije nego bi se potrošila, Mahirov sto je u času bio pretrpan pićem. Mahir se smijao: “Stanite malo, raja. Daj piće svima na moj račun!” To je bilo krajnje čudno, jer smo znali da “sretnicima” koji su prelazili nije bilo dozvoljeno da iznesu bilo šta od vrijednosti – čak su i žene svih dobi bile izvrgnute “ginekološkim pregledima”. Onda je Mahir ispričao svoju priču… Stanovao je preko puta Majmunovićeve mesare na Grbavici. (Majmunović je bio najpoznatiji i najbogatiji mesar u gradu, Srbin). Muslimanima, tako i Mahiru, bilo je zabranjeno kretanje po ulici i nisu bili na spisku za prehranu, ali je Majmunović, sada u maskirnoj uniformi umjesto mesarske kecelje, i sa kalašnjikovim u rukama, skoro svako jutro nogom lupao na Mahirova vrata i “prijetio”: “Otvaraj balijo, dok ti nisam razvalio vrata!” Mahir bi otvorio, a Majmunović bi ušao i dalje psujući na sav glas. Onda bi Majmunović iz ranca izvadio hranu, ponekad flašu rakije, cigarete, kafu… Sjedili bi i pričali o ludilu oko njih, pušili i pili, ka što je i red, samo što bi Majmunović povremeno dreknuo: “Vadi pare ili ću te zaklati! Pička ti materina balijska, znam da si ih negdje sakrio i neću se smiriti dok ih ne nađem!” Tek toliko da komšije, četnički doušnici, mogu čuti kako revno obavlja svoju dužnost maltretiranja i ponižavanja Muslimana. Sve tako do jednog jutra kada je mesar, kao i obično, zalupao na vrata, ali ovaj put u pratnji orijaški građenog mladića u uniformi opasnog izgleda. Mahir, koji je bio košarkaški sudija, prepoznao je mladića kao igrača lokalnog košarkaškog tima Ilidža, a i mladić je prepoznao njega. “Sudija, daj pare, zlato, sve – da ni slučajno nisi šta zašlepao!” Bio je smrtno-ledeno ozbiljan i Mahir je izvadio svu svoju ušteđevinu (par hiljada njemačkih maraka) i ženin nakit, pa čak skinuo i burmu s prsta. Mladić se malo premišljao nad burmom, a onda je i nju strpao u plastičnu kesu, naglasivši: “Vidjećemo se mi još, sudija…”, što nije zvučalo nimalo ohrabrujuće za Mahira. Nedugo poslije toga, na mostu Bratstva-jedinstva (koje li ironije!), Mahir se našao u grupi za
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
34
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
razmjenu, koju je vodio onaj isti mladić. Kad je na Mahira došao red, prišao mu je i predao mu onu istu plastičnu kesu: “Sve je tu, ne moraš brojati, sudija. Neka ti je Bog na pomoći.” Mahirova priča nas je sviju duboko dirnula i obradovala, jer nam je dao nadu da će u ovome što se dešava ipak čovjek pobijediti životinju u sebi i da će život, uprkos svemu, teći dalje. Nažalost, ovo nije jedina priča koju nam je Mahir ispričao… Svi smo znali ili sjećali se Iris. Bila je jedna od najljepših djevojaka u gimnaziji. Završila je stomatologiju, neko vrijeme radila u bolnici, a onda se udala, pa kako joj je muž bio iz jedne od najbogatijih i najpoznatijih sarajevskih porodica, uskoro je otvorila privatnu zubarsku ordinaciju, imala predivnu djecu i nesreću da je Srpkinja udata za Muslimana. Već prvi dan rata muž (kao i mnogi drugi ugledni i bogati Muslimani) uhapšen je zbog “zločina” što je Musliman i odveden u jedan od logora, a da nesreća ne dolazi sama, potvrdio je sticaj okolnosti da je “komandant” kvarta u kojem je Iris živjela bio Božo Debelnogić, kreatura koja je prije rata imala podebeo policijski dosje i, između ostalog, četiri godine provedene u zatvoru u rodnoj Zenici, zbog silovanja. Mahir je pričao da je Božo prvo pokušao kod Iris “milom”: obećao je da će joj osloboditi muža iz logora i da će nju i djecu pustiti da idu gdje hoće. Bio je odbijen s gnušanjem. Nije mu puno i dugo trebalo da promijeni ćud – flaša rakije. Prvi ju je on silovao, a onda njegovi “vojnici”. S tim što im je on naredio da pored kreveta svaki od njih ostavi sto njemačkih maraka za silovanje. Nije mu bilo dovoljno što se sve to dešava pred očima Irisine užasnute djece, nego je okupio i sve komšije Muslimane da gledaju tu životinjsku orgiju. Urlao je: “Gledajte, balije! Onda ne pričajte da srpski vojnik ne plaća sve što uzme!” Pare je, naravno, poslije pokupio, a šta je dalje bilo s Iris i njenom djecom… neka im je Bog na pomoći! Znam da ima ljudi koji sumnjaju u vjerodostojnost svjedočenja iz ratnog pakla Bosne i Sarajeva, ali ja s njima nemam šta da pričam, samo ih stavljam pred ispit savjesti: ako su povjerovali prvoj priči, zašto ne i drugoj? Ako su spremni vjerovati samo jednoj od priča – nisu položili ispit.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
35
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
TRADICIONALNI FUDBALSKI TURNIR U ARNCHEMU
Ekipa Picassa – pobjednik turnira
Tradicionalni trinaesti po redu fudbalski turnir u organizaciji kluba Bosna Arnhem-Rheden je protekao u izuzetnoj atmostferi sa oko 1000 prisutnih posjetilaca i ucesce 20 seniorskih ekipa i 4 juniorske. U kategoriji juniora pobjedila je ekipa iz Amsterdama a kod seniora ekipa Turaka Picassa iz Arnhema. Ova ekipa je imala i najboljeg golmana i najboljeg strijelca. Nagrade su dobile najbolje 3 ekipe i najbolji pojednci. Turnir se igrao u 4 grupe sa po 5 timova. Nakon grupnog takmicenja dalje su isli prvo i drugoplasirani u grupi. Na kraju su u finalu ostali ekipa Picassa i ekipa Ervanbouw. Ekipa Picassa je osvojila turnir, a drugo mjesto je pripalo ekipi Ervanbouw iz Limburga. Veliki broj posjetilaca turnira mogao je uzivati u ferplay igri i dobrom nogometu ali i u dobroj zabavi u toku cijelog dana prateci nastupe vise muzicara iz BiH. Prisutne je na organizovanom tefericu svojom pjesmom posebno odusevio estradni umjetik Nihad Alibegovic.
Igrac ekipe Izobouw u napadu
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
36
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
MLADI VISOCANI POBJEDNICI NA INTERNACIONALNOM FUDBLSKOM TURNIRU U HOLANDIJI
Trofej za visocke sampione
Internacionalni juniorski fudbalski turnir odrzan je 26. i 27. maja 2012. u Almere-Haven na stadionu Sport Park de Marken FC Almere. Na turniru su i ove godine ucestvovali najtalentovaniji juniori Fudbalske skole “Napad je najbolja odbrana” NK Bosna iz Donjeg Mostra, Visoko. Mladi Visocani su bez vecih problema ovog puta osvojili prvo mjesto takmicenja sa 32 boda. Igrali su u C grupi sa 6 ekipa (Wiven Hoe Town, Engleska - 28 bodova; FC Almere C1, Holandija - 20; Hardinxveld-Giesendam, Holandija - 17; Rendsburg, Njemacka - 9; FC Almere C2, Holandija - 7 i Quints, Holandija - 5 bodova). Pet ekipa su pobijedili, a sa jednom (Engleskom) igrali su nerijeseno. Gol razlika je 32 : 1. Talentovani i ocigledno dobro pripremljeni juniori iz Visokog su pokazali svoju fudbalsku vjestinu prikazavsi mnogobrojnim gledaocima zanimljivu i lijepu igru kao i sposobnost pobjedjivanja protivnika u dvodnevnom takmicenju. Ekipu iz Visokog je i ove godine vodio poznati fudbalski strucnjak Fuad Lepic. Uoci takmicenja mladi Visocani su posjetili zabavni park Walibi u pratnji volontera iz Almera. Posjeta ekipe iz BiH je omogucena zahvaljujuci velikom broju sponzora koji su se odazvali na poziv organizatora Udruzenja “Sana” iz Almera. Sponzori su: Fikret Miskić i Irena Šabić, Senail Sivro, Mersid Ribic, Suada Pasic, Udruzenje “Sedra” Rotterdam, Vloer Sevdah, Hamko i Aida Alikadić, Beriz i Alma Šehomerović, Ibro Medin, Goran Tomić, Jan Vletter, HW Koenen, Elvir Puzić, Fadrudin Sabic, Mujkanovic Aziz Kiko, Garage Munier en Zn, Senad Krajinovic i firma NSN.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
37
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
Zastava RBiH se s pravom uzdize visoko
Predsjednik « Sane », jednog od najaktivnijih bh. udruzenja u Holandiji, Elvedin Kodzaga na kraju turnira kaze: “Bilo je veliko zadovoljstvo biti Bosanac i Hercegovac u trenutku proglasenja prvaka turnira i kada su se na pobjednickom tronu ZAVIHORILI LJILJANI!!! Mi kao domacini iz Udurzenja “Sana” zelimo da se zahvalimo mladim fudbalerima ŠF "Napad je najbolja odbrana" na ovom predivnom poklonu – pobjedi koju su nam priustili”.
NTV Hayat je u vise navrata izvjestavao o ovom internacionalnom takmicenju i uspjehu mladih fudbalera iz Visokog. Kamerman je bio Edin Vatres.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
38
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
NOVOSTI IZ BOSANSKE DOLINE PIRAMIDA
POČETAK MRAV-a: U Visokom je 3. juna 2012. započela Međunarodna radna akcija volontera “MRAV Bosanske piramide 2012”. U prvu smjenu (3.-17. juni) su došli voloneri iz Australije, Argentine, Kanade, Velike Britanije, Italije, Francuske, Poljske, Makedonije, Hrvatske, Irske, Sjedinjenih Američkih Država, Srbije, Bosne i Hercegovine, Južne Koreje, Španije, Srbije, Mađarske, Njemačke, Kipra, Slovenije i Austrije. Do kraja sezone očekuju se volonteri iz 50 zemalja sa šest kontinenata.
NAJPOSJEĆENIJE NAUČNO PREDAVANJE U REGIONU: U velikoj dvorani sarajevskog BKC-a pronalazač bosanskih piramida dr. Semir Osmanagić održao je 8. juna predavanje na temu “Otkrivena tajna bosanskih piramida”. Više od hiljadu posjetilaca postavilo je apsolutni rekord prisustvu jednom naučnom predavanju ne samo u Sarajevu već u regionu.
Promocija projekta u poslednjih šest mjeseci obuhvatila je 15 zemalja i 52 predavanja, a kulminaciju je doživjela predavanjem u Sarajevu (http://semirosmanagic.com/ba/dogadjaji.html
STAROST PIRAMIDA: Italijanski arheolozi i volonteri prve smjene MRAV-a su, proširujući arheološku sondu na sjevernoj strani Bosanske piramide Sunca, pronašli organski materijal na betonskim blokovima piramide, a ispod nanosa zemlje i gline. Uzorci će biti poslani na radiokarbonsku analizu i oni će pokazati minimalnu starost piramide. Kao što je poznato, federalni Institut za agropedologiju je 2006. potvrdio da su nanosi zemlje koji prekrivaju piramidu stari između 12.000-15.000 godina, a organski materijal u vezivnom materijalu na blokovima Bosanske piramide Mjeseca je pokazao starost od 12.350 godina. Novi rezultati datiranja se očekuju ove jeseni.
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
39
Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA: Fondacija će 8. septembra 2012. organizirati mini konferenciju u Visokom pod nazivom: “ICBP 2012 – Skrivena historija”. Učesnici jednodnevne konferencije su austrijski istraživač Klaus Dona koji će predstaviti georadarske snimke svih piramida u Visokom, italijanski antropolog Paolo DeBertolis koji će analizirati ultrazvučne i elektromagnetne fenomene snimljene na vrhu Bosanske piramide Sunca i u Podzemnom labirintu, nizozemski istraživač piramida Phillip Coppens, sarajevski magistrant Senad Bahor koji će prestaviti četverodimenzionalni model Bosanske doline piramida u proteklih 15.000 godina i Semir Osmanagić, koji će govoriti o osnovama Nauke o piramidama (http://icbp.ba/)
MEDIJSKI INTERES: Dva najveća svjetska medija koji prikazuju naučno-dokumentarne filmove National Geographic Channel i History Channel su snimili jednosatne episode o bosanskim piramidama koje će se emitirati u ljeto 2012. Nakon dugogodišnjeg odbijanja da snime ovu temu zbog pritiska, sada već smjenjenog egiptologa dr. Zahi Hawassa, popustio je međunarodni medijski bojkot. Ovog ljeta i austrijska TV snima novi dokumentarac o Bosanskoj dolini piramida kojeg će plasirati u čitavom svijetu kao najpozitivniju vijest iz BiH.
LJETNI SOLSTICIJ: Na vrhu Bosanske piramide Sunca, na dan ljetnog solsticija 21. juna, održana je centralna svjetska manifestacija sviranja na kristalnim zdjelama. Riječ je o tradicionalnoj svečanosti koja istovremeno ide u 35 zemalja svijeta, od Tibeta do Teotihuacana u Meksiku, Argentine do Stonehenga, Italije do Novog Zelanda. Na vrhu najveće svjetske piramide okupili su se volonteri i gosti iz nekoliko desetina zemalja koji su slali u svijet poruke Ljubavi, Harmonije, Prihvatanja, Suosjećanja i Jedinstva.
Volonteri MRAV-a otkrivaju betonske blokove na sjevernoj strani Bosanske piramide Sunca
Pronalazak organskog materijala na betonskom bloku Bosanske piramide Sunca
www.bihplatform.nl GOUDA 11. juli 2012.
40
Proslava ljetnog solsticija na vrhu Bosanske piramide Sunca
Prijave za volontiranje i pregled dnevnih vijesti: www.piramidasunca.ba Osnivač Fondacije: www.samirosmanagic.com
Nasa Bosna je list gradjana BiH u Nizozemskoj Izlazi kvartalno Glavni urednik: Dz.Kuric Clanovi redakcije: M. Midzic N. Ribic info@bihplatform.nl www.bihplatform.nl
LINKOVI KROVNE I OSTALIH ORGANIZACIJA ZAJEDNICE BiH U HOLANDIJI www.bihplatform.nl Het Platform-Krovna organizacija udruzenja i gradjana BiH u Holandiji www.nauk.nl Naucno akademski umjetnicki klub BiH-NL “NAUK” www.bihbc.nl BH Biznis klub www.mladi-bih.nl Mladi BiH www.bpn.ba Bosnian Professional Network www.srebrenica-herdenking.nl Srebrenica 1995-Nikada zaboraviti www.srebrenica95.nl Udruzenje prezivjelih Srebrenickog genocida 95.
top related