prirodna i kulturna baŠtina primorske hrvatske

PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA PRIMORSKE HRVATSKE

Inga Panza,8.b

Dio Hrvatske najbogatiji prirodnom baštinom

Ima 5 nacionalnih parkova,a to su:

N.P. Paklenica N.P. Krka N.P. Mljet N.P. Kornati N.P. Brijuni

Nacionalni parkovi Primorske Hrvatske

Proglašena nacionalnim parkom 19.10.1949. Ime je dobila po smoli crnog bora, paklini Nalazi se na gotovo nešumskom dijelu Velebita Izrazito bogata šumska zajednica Stanište je endemske biljke pljeskarice (Arenaria Orbicularis) Najviši vrhovi su Vaganski vrh(1757m) i Sveto brdo(1753m)

N.P. Paklenica

N.P. Krka

Proglašen nacionalnim parkom 1985. Najljepši slapovi su Skradinski buk i Roški slap

Proglašen nacionalnim parkom 11.11.1960. Nalazi se na zapadnoj strani otoka Mljeta Čine ga dva duboka zaljeva s vrlo uskom vezom s

otvorenim morem i otočićem na sredini jednog zaljeva na kojemu se nalazi samostan

N.P. Mljet

Proglašen nacionalnim parkom 1980. Najrazvedenija skupina otoka u Sredozemlju Sastoji se od 140 nenaseljenih otočića, hridi i otoka

N.P. Kornati

Proglašeni nacionalnim parkom 27.10.1983. Očuvana sredozemna vegetacija, zoološki vrt u

prirodi te bogato kulturno nasljeđe iz doba Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije

N.P. Brijuni

Parkovi prirode u Primorskoj Hrvatskoj Ima 6 parkova prirode,

a to su: P.P. Biokovo P.P. Telašćica P.P. Učka P.P. Vransko jezero P.P. Lastovsko otočje P.P. Velebit

Proglašen parkom prirode 16.6.1981. Najviši vrh je Sveti Jure (1762m) Stanište više od 40 biljnih endemičnih vrsta, npr.

biokovsko zvonce

P.P. Biokovo

Zaljev na Dugom otoku Najsigurnija i najveća prirodna jadranska luka Najviši hrvatski klifovi

P.P Telašćica

Proglašen parkom prirode u travnju 1999. Najviši vrhovi su Vojak (1401m) i Veli Planik (1272 m)

P.P Učka

P.P Vransko jezero

Najveće jezero u Hrvatskoj, rijedak primjer kriptodepresije, krško polje ispunjeno vodom

KRIPTODEPRESIJA= jezero čija se površina nalazi iznad, a dno ispod razine mora

P.P. Lastovsko otočje

Proglašen parkom prirode 29.9.2006. Park obuhvaća 44 otočića, hridi i grebena, najveći od

njih su Lastovo i Sušac

Najveće zaštićeno područje u Hrvatskoj U njemu se nalaze dva nacionalna parka- Sjeverni

Velebit i Paklenica

P.P. Velebit

Kulturna baština Primorske Hrvatske

Najvrijedniji dijelovi kulturne baštine Primorske Hrvatske su:

Stari grad Dubrovnik Dioklecijanova palača u Splitu Povijesni Trogir Eufrazijeva bazilika u Poreču Šibenska katedrala sv. Jakova

Svi su pod zaštitom UNESCO-a

Stari grad Dubrovnik Gradske zidine su građene od 13.

do 17. stoljeća Kula Minčeta-na sjeveru dovršena

1464.,gradio ju Juraj Dalmatinac Kula Bokar-na zapadu građena

prema nacrtima firentinskog graditelja Michelozza Michelozzija

Utvrda sv.Ivan-na jugoistoku, gradio ju Paskoj Miličević

Tvrđava Lovrijenac-na zapadu povijesni simbol otpora Mletačkoj republici, Gibraltar Dubrovnika

Tvrđava Revelin-na istoku građena je 1462.

Gradska vrata od Pila-zapadna vrata,sagrađena 1537.,na njima je bio pokretni most

Gradska vrata od Ploča-istočna gradska vrata iz 15. stoljeća

Stari grad Dubrovnik

Dioklecijanova palača

Građena je od bijelog vapnenca dopremanog s Brača i Trogira, sedra koji se vadio iz korita obližnjih rijeka i opeke koja je izrađivana u radionicama smještenim u blizini

Ne zna se kad je počela izgradnja palače, pretpostavlja se da je to bilo oko 295. godine

Dioklecijanova palača

Trogir

Osnovali su ga Grci s otoka Visa u 3.st. prije Krista

Najznačajniji spomenik je trogirska katedrala čiji je portal zapadnih vrata izradio majstor Radovan

Trogir

Eufrazijeva bazilika

Nastala u 6.st za vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana 1.

Bazilika, zapravo katedrala Uznesenja Marijina počela se graditi 553. godine

Do danas je doživjela niz promjena, pa na izvornom izdanju ranokršćanske crkve stoji crkva u gotičkom izdanju

Eufrazijeva bazilika

Šibenska katedrala

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku građena je od 1431. do 1536 .

U njezinoj izgradnji su sudjelovali Juraj Dalmatinac, Nikola Ivan Firentinac, Francesco di Giacomoiz, Antonio di Pierpaolo Busato i Lorenzo Pincino

Šibenska katedrala