poremećaji metabolizma vode fak.sestre

POREMEĆAJI PROMETA VODE I ELEKTROLITA

Tina Tičinović Kurir

METABOLIZAM VODE

� Tjelesne tekućine otopine su elektrolita i neelektrolita u vodi– Organizam sadržava 60% 60% tjelesne mase tekućine

(42 L) i to:

– 2/3 stanična tekućina (ICT)

– 1/3 izvanstanična (ECT), od toga 1/4 intravaskularno

– Stanična Stanična (osmotička brana)

– Kapilarni zid Kapilarni zid (onkotička brana)

33%–66.6%

Osnovna pravila u prometu vode

� Manjak ili višak vode nastao u bilo kojem prostoru raspodjeljuje se 1/3 ECT, a 2/3 ICT

� Gubitak natrija iz ECT smanjuje njenu osmolalnost i pomiče vodu iz ECT u ICT

Volumen ECT ~ sadržaj natrija u tijelu

Koncentracija natrija u ECT ~ sadržaj vode u tijelu

� Isključivanje vode iz lipofilnih tvorevina � Raspodjela vode u tjelesnim prostorima određena

je osmotičkim ili onkotičkim silama

OsmolalnostOsmolalnost plazme = 2x (Na+ +K+) +GUK +urea

� Broj osmotski aktivnih čestica otopljenih u kg otapala; � Najveći doprinos osmolalnosti plazme – natrij,

klor, bikarbonati, glukoza, urea.� OOsmolalnost seruma u granicama odsmolalnost seruma u granicama od

285 do 290 285 do 290 mOsm/kgmOsm/kg!!! � Promjene osmolalnosti od 1-2 % pokreću mehanizme kontrole osmolalnosti

� Promet, sadržaj i koncentracija osmolita usko su povezane s prometom i regulacijom sadržaja vode (hidracija) organizma.

� Regulacija prometa vode i osmolita se nadopunjuju

� Tjelesna bilanca vode (razlika unosa i gubitka vode) u zdravom organizmu je blizu nule

- Pozitivna bilanca vode

- Negativna bilanca vode

Regulacija sadržaja vode

� Centra za žeđ� Antidiuretički hormon (ADH) � ADH djeluje putem V2 receptora u bubregu

( povećan broj akvaporinskih receptora na staničnim membranama) - povećava premeabilnost za vodu.

Žeđ u večoj mjeri od promjene osmolalnosti plazme dovode do sekrecije ADH

Vrlo mali porast ADH dovodi do velikih promjena u volumenu urina

Osmotička regulacija sadržaja tjelesne vodegubitak “čiste “vode

osmolalnost ECT

stanična dehidracija

osmoreceptori ostalih stanica

neurohipofiza centar za žeđ

ADH

bubreg resorpcija vode pijenje vode

Hemodinamička regulacija sadržaja tjelesne vode

gubitak natrija i vode

hipovolemija ili hipotenzija

volumni receptori baroreceptori JGS

SŽSNEUROHIPOFIZA -ADH CENTAR ZA ŽEĐ

SIMPATIKUS bubreg

renin angiotenzin II

Poremećaji osmolalnosti

� Primarni poremećaji Primarni poremećaji prometa vodeprometa vode

� Primarni poremećaji Primarni poremećaji osmolitaosmolita

Primarni poremećaji prometa vodeprometa vode

� HipohidracijeHipohidracije (negativna bilanca vode) (negativna bilanca vode)

- Smanjen unos vode

- Povećano izdavanje/gubitak vode

Sklonost razvoju Sklonost razvoju hiperosmolarne hipohidracijehiperosmolarne hipohidracije� HiperhidracijeHiperhidracije ( pozitivna bilanca vode) ( pozitivna bilanca vode)

- Povećan unos vode

- Smanjeno izlučivanje vode

Sklonost razvoju Sklonost razvoju hipoosmolarne hiperhidracijehipoosmolarne hiperhidracije

Primarni poremećaji osmolita

� Izoosmolarni poremećaji hidracije

� Hiperosomolarni poremećaji hidracije

� Hipoosmolarni poremećaji hidracije

Patogenetski učinci anizoosmolarnosti i Patogenetski učinci anizoosmolarnosti i poremećaja hidracijeporemećaja hidracije

� Hipoosmolalni otok (edem) stanice� Hiperosomolalna dehidracija (skvrčavanje)

stanice� Regulacijski odgovori funkcijskih sustava:

na poremećaja hidracije i osmolalnosti:

hemodinamički, bubrežni, SŽS, koža i sluznice, termoregulacija

Poremećaji raspodjele izvanstanične tekućine

� Edem je nakupljanje tekućine u međustaničnom prostoru

lokalni

generalizirani (anasarka)� Nakupljanje tekućine u tjelesnim

šupljinama: ascites, hemiperikard, plućni edem, hidrocefalus

Edemi – poremećaji prometa tekućine kroz kapilarnu membranu

� Hemodinamički edemi� Onkodinamički edemi� Limfatički edemi� Angiomurani edemi

Edemi

Pitting edeQWSDSBAc

ma

Pitting edeQWSDSBAc

ma

Non-pitting edemaNon-pitting edema

Edema: Lymphatic Obstruction

Edemi pri poremećajima pojedinih funkcijskih sustava

� Edemi kod zatajivanja srca� Edemi u cirozi jetre� Edemi zbog poremećaja funkcije bubrega:

nefrotički edemi

nefrtički edemi

Edemi kod zatajivanja srcaHemodinamički edemi

Edemi u cirozi jetre

Poremećaji prometa natrija- regulacija sadržaja tjelesnog natrija

manjak natrija

intravaskularni volumen

središnji živčani sustav

IST

volumni receptori

arterijski tlakvenski priljev srcu

baroreceptori JGS

simpatički sustav renin

bubrežna hemodinamika Ang II→ aldosteron

reapsorpcija Na u prox tubulima

reapsorpcija Na u distalnim tubulima

zadržavanje natrija ISTIST

Čimbenici koji mijenjaju bubrežnu reapsorpciju natrija� Hemodinamički: arterijski tlak, glomerularna

filtracija, hidrostatički i onkotički tlak u peritubularnim kapilarama

� Hormoni: aldosteron, angiotenzin, atrijski natriuretički peptid (ANP)

� Živci: simpatički autonomni sustav

Zakon održavanja volumena !

Poremećaji prometa natrija

� Poremećaji natrijeve bilance

primarni poremećaj prometa natrija

primarni poremećaj prometa vode� Pozitivna bilanca natrijeva� Negativna bilanca natrija

Poremećaji prometa natrija

� Hipernatrijemija nastaje izravno pri pozitivnoj bilanci natrija i sekundarno u sklopu negativne bilance vode

� Hiponatrijemija nastaje izravno pri negativnoj bilanci natrija i posredno u sklopu pozitivne bilance vode

Poremećaji prometa kalija

� 98% stanična tekućina (140-150 mmmol/l)� 2% izvanstanična tekućina (3.5-5,0 mmol/l)� Raspodjela kalija utječu: inzulin

kateholamini (β- rec)� Izlučivanja kalija : unos kalija, količina natrija u

distalim tubulima, količina aniona u distalnim tubulima, acidobazna ravnoteža, mineralokortikoidi

Prilagodba bubrega na nestašicu kalija

smanjen unos kalija hranom

Na u DT aldosteronanion u DT NH3

K u DT

Izlučivanje kalija mokraćom

Prilagodba bubrega na suvišak kalija

povećan unos kalija hranom

Na u DT aldosteronanion u DT NH3

K u DT

Izlučivanje kalija mokraćom

Na/K crpka

Poremećaji koncentracije kalija u plazmi

� Hipokalijemije- Hipokalijemije zbog preraspodjele kalija

u tjelesnim tekućinama- Hipokalijemije zbog smanjenog sadržaja

kalija u organizmu:- smanjen unos- gubitak probavnim traktom- gubitak bubrežnim putem

Poremećaji koncentracije kalija u plazmi

� Hiperkalijemije- Lažna hiperkalijemija- Hiperkalijemije zbog preraspodjele kalija

u tjelesnim tekućinama- Hiperkalijemije zbog povećanog sadržaja

kalija u organizmu: povećan unos smanjeno izlučivanje:

bubrežnim putem, bolesti nadbubrežne žlijezde, primjena diuretika koji “štede” kalij

Patofiziološke posljedice poremećaja kalija

� Hipokalijemija

- Mišići –hiperpolarizacija membrane

- Srce promjene funkcije, izgled ekg-a

- Bubreg – smanjena sposobnost koncentracije mokraće

- Acidobazna ravnoteža- alkaloza

- Metabolizam ugljikohidrata- sklonost

hiperglikemije

hipokalijemija

Patofiziološke posljedice poremećaja kalija

� Hiperkalijemija

- Mišići –depolarizacija membrane

- Srce promjene funkcije, izgled ekg-a, zastoj srca

- Acidobazna ravnoteža - acidoza

- Povećanje lučenja inzulina,kateh, aldosterona

hiperkalijemija

Poremećaji prometa kalcija i fosfata

Poremećaji prometa kalcija

� Hipokalcijemija i njezini učinci < 1,8mmol/l

uzroci:� Hipokacijemija uz hipofunkciju paratireoidne

žlijezde� Hipokalcijemija uz očuvanu funkciju

paratiroeidne žlijezde –stanja nedostatka vit. D

Poremećaji prometa kalcija

� Hipokalcijemija

-pojačana živčana i mišićna podržljivost: tetanija,

gubitak osjeta i parestezija

- slabi mišićnu kontrakciju: mlohavost mišića

Poremećaji prometa kalcija

� Hiperkalcijemija

- Hiperkalcijemija u primarnom i sek.PTH - - Hiperkalcijemija u zloćudnim bolestima

- Hiperkalcijemija uzrokovane vit. D

- Hiperkalcijemija zbog povećane pregradnje kosti

- Hiperkalcijemija zbog povećanog unosa kalcija