organizacijski oblici: iznad fordizma

• Birokracija prestaje biti najšire prihvaćeni i efektivni način za organiziranje aktivnosti.

Kakva organizacija će zamijeniti takvu strukturu?

• Kakva organizacija može efektivno postići ciljeve

vlasnika organizacija?

• Predstavlja važan i efektivan organizacijski model i

postavlja standard prema kojem organizacijske

strukture mogu biti:

• Mjerene

• Uspoređivane

• Predstavlja industrijski organizacijski sistem

ZNAČAJKE: Kruta podjela rada:

Horizontalno (radnici podijeljeni prema specijalizaciji )

Vertikalno (jasna razlika između „manualnih” i „menatlnih” radnika)

Serijska proizvodnja i maksimizacija outputa

Fiksni kapital i strojevi

Povezanost s menadžmentom rada

• Zaključak menadžera i vlasnika da je sistem nekompetitivan i neprofitabilan

• ARGUMENT PROTIV FORDOVOG MODELA:

„Kada je potražnja postala nepredvidiva, u količini i kvaliteti, kada su tržišta raznolika u svijetu i time teško kontrolirana, a tempo tehnoloških promjena učinio masovnu proizvodnju zastarjelom, sistemska masovna proizvodnja je postala previše kruta i preskupa.”

• DVA FAKTORA PROPASTI:

1) Sposobnost novo industrijaliziranih zemalja, pa čak i manje razvijenih zemalja, sa svojim znatno nižim plaćama, da se uspješno natječu u cijeni standardiziranih proizvoda, narušila je i rast realnih plaća koje su poticale dinamiku potrošnje u industrijskim zemljama i visoke kapacitete iskorištenost koji podržavaju ulaganja

2) Povećani kapacitet za prilagodbu i različitost koja postoji u tehnoligiji temeljenoj na mikro-procesorima čime je smanjen

trošak masovne proizvodnje i povećana konkurencija na tržištima koja zahtjevaju kvalitetu.

• Njemački proizvođači automobila su poznati po zaobilaženju plaćanja velikih troškova u zemlji, krutim pravilima rada, i teškim poreznim nametima.

• Usvojili su Japanski stil mršavih tehnika proizvodnje ( fleksiblinija pravila rada, smanjenje troškova te pojednostavljenje dizajna automobila )

• Drugi slučaj...

• TOSHIBA; japanska tvrtka i svjetski lider u digitalnoj

elektronici

• Nisu bili u mogućnosti pokrenuti potrebne organizacijske promjene zbog raznih ograničenja.

• Osvajaju svijet visokom kvalitetom i pristupačnim automobilima.

• Uspjeh se zahvaljuje menadžmentu japanskih korporacija

• Model za kvalitetu i produktivnost.

Lean, eng. Vitak ( manje pogona , manje strojeva, vremena,

rada..)

• Široku lepezu organizacijskih tehnika

• Zahtjeva prebacivanje posla, cross-trening, više vještina i timski

rad.

• Poboljšava komunikaciju između članova tima , pridonosi širenju znanja..

• Primarni prijedlozi:

- poboljšanja u proizvodnim metodama

- opipljiva ušteda rada materijala i ppribora i

- neopipljiva nadogradnja produktivnosti, kvalitete,

sigurnosti ili radnog okruženja

• Nepotpuni prijelazi na Lean proizvodnju

- Mnoge američke „fordističke” tvrtke radile su zaobilaske prije prihvaćanja načela japanske lean proizvodnje

- Početni odgovor na krizu fordizma nije bio restrukturiranje i redizajniranje proizvodnog procesa, nego jednostavno

smanjiti troškove proizvodnje

Lean proizvodnji sustav ne prestaje raditi s proizvodnom

linijom!

• Tehnička kontrola je i dalje ključna značajka sustava

• Radnici zaposleni na poslovima koji zahtjevaju malo

kontrole

• Dokazi prije i poslje japanske gospodarske krize

sugeriraju da je mnogo veći značaj trebalo posvetiti

pojedinim strukturnim faktorima unutar japanske industrije.

• Pozornost na japanske proizvođače

• Iznenađujuća potražnja tvrtke ostavlja u „škripcu”

• Moraju trošiti da ispune narudžbe ali ne mogu podizati cijene jer im konkurencija to ne dopušta.

• Ako se ne mogu držati u korak sa poboljšavanjem produktivnosti :

- imaju dodatne troškove prekovremenog rada

- česte promjene radnika...

• Proizašao je iz studiranja organizacijski proizvođača odjeće (Benetton)

• Predstavljajući to kao vrstu alternative na fordističkog modela, ističe se 5 značajki:

1) postojanje malih i srednjih poduzeća

2) primjena visoko kvalificirane radne snage ostvaruje znatnu kontrolu i oprez u procesu rada

3) uporaba procesa i informacijske tehnologije

4) unutarnja suradnja

5) proizvodnja širokog spektra proizvoda za diferencirana tržišta

• Fleksibilnost je sada najpopularnija osobina novog

organizacijskog oblika

• Fleksibilnost podrazumijeva sposobnost restrukturiranja,

regeneriranja, bržeg učenja i prilagođavanja promjenjivim

okolnostima.