istraivanja u klinikoj psihologiji

Istraživanja u kliničkoj psihologiji

Kolegij: Uvod u kliničku psihologiju

Metode i nacrti istraživanja

Opći cilj istraživanja u kliničkoj psihologiji je stjecanje znanja o ljudskom ponašanju te

upotreba tih znanja za unaprjeđenje života pojedinaca, njegovih obitelji i grupa.

1. Eksperiment2. Studija slučaja3. Korelacijska istraživanja4. Epidemiološka istraživanja

Metode i nacrti istraživanja

1. Eksperiment Npr. ukoliko želimo vidjeti da li su relaksacija ili aerobno

vježbanje uspješne intervencije za smanjenje ispitne anksioznosti prije ispita.

Potrebno je paziti na dobru operacionalizaciju zavisnih i nezavisnih varijabli, vanjsku i unutarnju valjanost,

Razne su vrste eksperimenata Studija slučaja

dubinsko ispitivanje i opažanje te opis jedne osobe ili situacije

Iako imaju brojne nedostatke, velika je prednost što mogu dati nove spoznaje o novim ili rijetkim fenomenima

Najpoznatija prva studija slučaja je Studija slučaja Anna O. (Joseph Breuer i Sigmund

Freud, 1895/1957). Nacrt s jednim ispitanikom Višestruki nacrt

Nacrt s jednim ispitanikom Koristi metodologiju vremenskih serija ABAB (A=opažanje, B=uvođenje NV) - case study

eksperiment početak-tretman-obrat-tretman kada se na jednom ispitaniku izmjenjuje primjena

i ne primjena intervencija. Npr. dijete s elektivnim mutizmom s kojim se u jednoj seansi primjenjuje razdoblja kada se ništa ne radi i kada se rade intervencije usmjerene na problem (mr.sc.Nada Anić)

Višestruki nacrt Koristi se za dvije ili više situacija, osoba,

ponašanja

Metode i nacrti istraživanja

Korelacijska istraživanja Vrlo česta jer je istraživanja eksperimentalnog

tipa teško provesti u kliničkoj psihologiji Povezanost varijabli (nikako ne uzročno

posljedični odnos) npr. što su osobe više depresivne to imaju

izraženiji osjećaj bespomoćnosti

Metode i nacrti istraživanja

Epidemiološka istraživanja Vrlo važna u kliničkoj psihologiji Epidemiologija - istraživanje učestalosti i rasprostranjenosti

poremećaja u populaciji. Koliko ljudi ima problem s alkoholom?; Koliko je novih

depresivnih poremećaja dijagnosticirano prošle godine? Prevalencija (zastupljenost)= dio populacije koja ima ispitivani

poremećaj u određenoj točki ili razdoblju vremenaIncidencija (pojavljivanje) = broj novih slučajeva poremećaja

koji se pojave u nekom razdoblju, obično u godinu dana. Odgovori:

1% populacije boluje od shizofrenije Između 0,5-1% adolescentica razvije anoreksiju nervosu.

Zbog zahtjevnosti ta su istraživanja vođena i financirana od strane države.

Metode i nacrti istraživanja

Epidemiološka istraživanja može doprinijeti i razumijevanju uzroka bolesti,

npr. epidemija kolere-većina žrtava je pila vodu na istom izvoru. Pretpostavljeno je da se širi putem zagađene vode.

U području psihičkih poremećaja nema primjera istraživanja koje bi ponudilo uvjerljivu etiološku teoriju.

Istraživanja efikasnosti tretmana

90-ih godina prošlog stoljeća bilježimo dominaciju istraživanja koji empirijski provjeravaju efikasnost tretmana evidence based practice (EBP) empirically supported treatments (EST).

najzastupljeniji metodološki pristupi provjere efikasnosti tretmana: Slučajne kontrolirane studije (RCT, eng.

randomize controlled trial) : eksperiment kojim se testira efikasnost raznih ciljanih intervencija.

Neslučajne kontrolirane studije (NRCT eng. non-randomised controlled trials): ne svrstavaju pacijente u skupine po slučaju

Nekontrolirane studije: ne postoji raspodjela pacijanata po slučaju niti skupina izložena placebo tretmanu

Istraživanja efikasnosti tretmana

Osim slučajnosti (slučajnog rasporeda) i kontrole (korištenje placebo skupine), važno je u istraživanjima osigurati i druge elemente kontrole.

Jedna od njih je poznatost vrste tretmana kojoj je osoba izložena kako od strane pacijenta tako i od strane istraživača. otvorene studije (open trials) slijepe studije (blind trials).

Uzorak

Uzorak uvelike ovisi o tipu kliničkog istraživanja

Uzorak mogu sačinjavati: “zdravi” pojedinci osobe s dijagnozom

Tko je zdrav pojedinac? Osoba koja nema klinički relevantnu bolest ili poremećaj.

Tko su osobe sa dijagnozom? To su osobe koje prema definiciji zadovoljavaju kriterije za neki poremećaj .

Uzorak

Iako se čini jednostavnim dijagnoza je načelno kategorija, ali u realitetu čini se da se poremećaji kreću na kontinuumu

Problem broja ispitanika: Rijetki poremećaji (npr. OCD) mala prevalencija Pravilna dijagnoza Razni kriteriji uključivanja koji smanje broj

sudionika Otpad ispitanika

Nimalo depresivan

Jako depresivan

Dijagnoza depresije -bolesni

Bez dijagnoze depresije -zdravi

Uzorak

Studija ima dodatne zahtjeve za isključivanje ili uključivanje u studiju Npr. ne smije postojati komorbiditet s nekim

drugim poremećajem Ispitanici ne smiju biti mlađi od... ili stariji od.... Ovo im mora biti prvo javljanje po pomoć...

Sve to smanjuje broj sudionika u istraživanju!

Dodatne teškoće: Istraživanje na djeci i adolescentima Informirani pristanak na istraživanje odraslih, a za

djecu roditelja Etičke dileme

Neka istraživanja iz područja kliničke psihologije

1. Anksiozna osjetljivost u cjeloživotnoj perspektivi (Jurin, Lauri Korajlija, 2007):

ispitati promjene u anksioznoj osjetljivosti u funkciji dobi i spola

1075 odraslih (18-55) , 1420 djece (10-17)

Instrumentarij: CASI - Children Anxiety Sensitivity Index ASI - Anxiety Sensitivity Index

1. Anksiozna osjetljivost u cjeloživotnoj perspektivi (Jurin, Lauri Korajlija, 2007):

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

10 11 12 13 14 15 16 17 18-25 26-35 36-45 46-55

ženemuškarci

1. Anksiozna osjetljivost u cjeloživotnoj perspektivi (Jurin, Lauri Korajlija, 2007):

Zaključno: Rezultati ukazuju na stabilnost anksiozne

osjetljivost kroz dob od djetinjstva do dobi od 55 godina starosti

Djevojčice se pokazuju anksiozno osjetljivijima u odnosu na dječake

Razlika po spolu uočava se i u odrasloj dobi nakon 36 godina starosti (žene anksiozno osjetljivije)

2. CORE-OM: Mogućnost korištenja u diferencijalnoj dijagnostici psihičkih poremećaja (Jokić-Begić, Jurin, Lauri Korajlija, 2008)

Cilj: Ispitati koliko je CORE-OM upitnik, u našoj populaciji, dobar u razlikovanju zdravih u odnosu na bolesne sudionike

Uzorak: istraživanje je provedeno na kliničkom (N=196) i nekliničkom uzorku (N=263)

Instrumentarij: CORE-OM (Clinical Outcome in Routine

Evaluation – Outcome Measure, 1998)

rezultati - senzitivnost i specifičnost

zdravi klnicki

zdravi i bolesni - zdravi - 1, bolesni 2

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

core

_m

452

20

19845

MUŠKARCI

zdravi klnicki

zdravi i bolesni - zdravi - 1, bolesni 2

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

core

_m

201

445

75160

144194

141

ŽENE

82%

73%

88%

70%

2. CORE-OM: Mogućnost korištenja u diferencijalnoj dijagnostici psihičkih poremećaja (Jokić-Begić, Jurin, Lauri Korajlija, 2008)

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

CORE_OM

psihijatrijska bolnica

savjetovalište

kontrolna skupina

0

5

10

15

20

25

30

35

40

problemi

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

5

rizik0

2

4

6

8

10

12

14

16

pozitivnofunkcioniranje

2. CORE-OM: Mogućnost korištenja u diferencijalnoj dijagnostici psihičkih poremećaja (Jokić-Begić, Jurin, Lauri Korajlija, 2008)

Razlike u CORE-OM s obzirom na različitu vrstu patologije

3. Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i akademskim uspjehom (Jurin, Bratko, Lauri Korajlija, 2007):

Cilj: ispitati povezanost različitih dimenzija perfekcionizma s depresivnošću i akademskim uspjehom

Uzorak 300 studenata (Pravog i Medicinskog fakulteta)

depresivnost akademski uspjeh

beta (β) t beta (β) t

visoki standardi

-.017 -0.292 .383 6.263***

red -.105 -1.797 -.016 -0.273

diskrepanca .457 7.845*** -.316 -5.252***

sažetakR= .469; korigiraniR²=.210F(3,239) =22.420***

R=.444; korigirani R²=.187F(3,231) =18.950***

3. Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i akademskim uspjehom (Jurin, Bratko, Lauri Korajlija, 2007):

Postavljanje visokih standarda – pozitivni aspekt

perfekcionizma

Urednost i organizacija – neutralni aspekt

perfekcionizma

Nezadovoljstvo postignutim – negativni aspekt

perfekcionizma

4. Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i anksioznošću (Lauri Korajlija, 2004.)

Cilj: procijeniti način na koji je perfekcionizam (pozitivan i negativan) povezan s depresivnošću i anksioznošću.

Uzorak: Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 124 sudionika 3 skupine:

skupina klinički depresivnih sudionika skupina klinički anksioznih sudionika usporedna skupina.

Instrumentarij: Beckova ljestvica depresivnosti Upitnik stanja-osobine anksioznosti Upitnik atribucijskog stila Ljestvica pozitivnog i negativnog perfekcionizma.

5. Diferencijalno-dijagnostičku valjanost u MMPI-2 (Grgičević, Jokić-Begić, 2004)

359 ispitanika podijeljenih u četiri skupine (ne-psihotičnu, psihotičnu, PTSP i usporednu)

profili zdravih sudionika su i klinički neznačajni na svim kliničkim ljestvicama u odnosu na kliničke skupine

MMPI-2 ima diferencijalno-dijagnostičku valjanost u razlikovanju gore spomenutih skupina na osnovi razlika u pojedinim kliničkim ljestvicama

nije potvrđen smjer tih razlika prema kojem se očekivalo da će viši rezultati na kliničkim ljestvicama odražavati teži stupanj psihopatologije, odnosno da će psihotični ispitanici imati više profile od ostalih skupina.

MMPI-2 (N=359)MMPI-2 (N=359)

30

40

50

60

70

80

90

100

110

L F K Hs D Hy Pd Mf Pa Pt Sc Ma Si

PTSD (N=73) psihoze (N=89)

nepsihotocni (N=105) usporedna (N=100)

4. Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i anksioznošću (Lauri Korajlija, 2004.)

Rezultati: negativni perfekcionizma izravno je povezan

s anksioznošću, a neizravno (preko anksioznosti kao moderator varijablom) s depresivnošću.

negativni perfekcionizam može se smatrati dobrim prediktorom izraženosti anksioznosti, dok se kao dobar prediktor izraženosti depresivnosti može koristiti samo u kombinaciji s izraženom anksioznosti kao crtom ličnosti

Budući da pozitivan perfekcionizam nije povezan s anksioznošću ni s depresivnošću on se može smatrati poželjnom osobinom.

5. Mijenja li KB grupna terapija izraženost perfekcionizma kod osoba s paničnim poremećajem? (Jokić-Begić, Lauri-Korajlija, Begić, Kamenov, 2003): Cilj: utvrditi mijenja li se uslijed grupne

kognitivno-bihevioralne terapije razina perfekcionizma, depresije i anksioznosti kod oboljelih od paničnog poremećaja.

Uzorak: tri skupine ispitanika:

skupinu uključenu u grupnu kognitivno-bihevioralnu terapiju (n=8)

skupinu oboljelih koja je bila u standardnom psihijatrijskom tretmanu koju je uključivao anksiolitike i suport (n=14)

skupinu zdravih ispitanika (n=40).

5. Mijenja li KB grupna terapija izraženost perfekcionizma kod osoba s paničnim poremećajem? (Jokić-Begić, Lauri-Korajlija, Begić, Kamenov, 2003): Rezultati:

Nakon 12 tjedana terapije skupina uključena u grupni KB tretman pokazivala je viši stupanj pozitivnog perfekcionizma u odnosu na skupinu oboljelih koja je primala anksiolitike, a nije se statistički značajno razlikovala od skupine zdravih.

utvrđena je i znatno niža razina depresivnosti grupni KB tretman povezan je s promjenom u

strukturi perfekcionizma te ublažavanjem depresivnih simptoma