integrativna neurofiziol 17 · • afazija = poreme ćaji govora uzrokovani ošte ćenjem...

INTEGRATIVNA NEUROFIZIOLOGIJA

1

•refleks vs. ponašanje

•refleksni odgovor vs. kompleksni odgovor na podražaj

Monosinaptički refleks istezanja

4

projekcije osjeta u primarnoj

somatosenzoričkoj regiji

kortikospinalni (primamidni) trakt:

voljna kontrola motorike

7 8

9

Vidni evocirani potencijali - VEP

okcipitalni korteks

10

Slušni evocirani potencijali – BAEP (Brainstem Audiotory Evoked Potentials)

11 12

Primarne i asocijativne regije kore mozga

Funkcionalna integracija vidnog, vestibularnog i senzomotornog sustava pri održavanju ravnoteže

GNOSTIČKE FUNKCIJE= sposobnost prepoznavanja različitih osjetnih

podražaja (taktilnih, vidnih, slušnih i dr.)

agnozija

15

Agnozija: oštećenje asocijativnog korteksa

Vidna agnozija

PRAKSIJA-EUPRAKSIJA

• apraksija = otežano izvođenje uvježbanih pokreta koje nije uzrokovano motoričkom slabošću

• nemogućnost planiranja, konstrukcije i realizacije voljne radnje

motorički korteks je očuvan, nema poremećaja motorike

“VIŠE KORTIKALNE FUNKCIJE”

• GOVOR

• GNOSTIČKE FUNKCIJE

• PRAKSIJA-EUPRAKSIJA

• PAŽNJA

• PAMĆENJE

• UČENJE

GOVOR

= kortikalni centri govora :• motorički ( Broca )• senzorički (Wernicke)

• afazija = poremećaji govora uzrokovani oštećenjem kortikalnihcentara govor u dominantnoj hemisferi mozga i njihovih međusobnih subkortikalnih sveza

(motorička, senzorna, globalna, nominalna, konduktivna)

•

PAŽNJAomogućuju je:• kortikalne regije (prefrontalne, posteriorne parijetalne

i prednje temporalne)• talamičke jezgre

• retikularna formacija moždanog debla

PAMĆENJE (MEMORIJA)

= predstavlja ukupnu količinu pohranjenih iskustava neke osobe

povezano s :• UČENJEM = pohranjivanje ili engramiranje novog

iskustva • SJEĆANJEM = dovođenje k svijesti ranije

zapamćenog iskustva

PAMĆENJE (MEMORIJA)

PAMĆENJE

DUGOTRAJNO

DEKLERATIVNO

ILI EKSPLICITNO

EPIZODIČKO

SEMANTIČKO

PROCEDURALNO

ILI IMPLICITNOKRATKOTRAJNO

DUGOTRAJNO PAMĆENJE (MEMORIJA)

• DEKLERATIVNA ILI EKSPLICITNA MEMORIJA = naučeno znanjeEPIZODIČKA = osobno iskustvo, specifični doživljaji ili doživljene životne

epizodeSEMANTIČKA = održavanje i korištenje spremljenih informacija i rječnika

• IMPLICITNA ILI PROCEDURALNA MEMORIJA = kondicionirana i nesvjesna

MOTORIČKE VJEŠTINEKONDICIONIRANJE (PAVLOVLJEVI REFLEKSI)

PAMĆENJE (MEMORIJA)

važna uloga struktura :• prednjeg dijela temporalnog područja• prefrontalnog područja• limbičkog sustava

POREMEĆAJI PAMĆENJA

AMNEZIJA:• retrogradna• anterogradna

ATP

toplo Pritisak

H+

kapsaicin

H+hladno ATP

periferni završetak nociceptivnog neurona

Fosforilacija

ATP

toplo Pritisak

H+

kapsaicin

H+hladno ATP

periferna senzitizacija zbog

upale

periferni završetak nociceptivnog neurona

Th:

inhibitori

COX

hiperalgezija

alodinija

Memorija i neuroplastičnost:

promjene svojstava i

organizacije neurona

PAŽNJA

omogućuju je:

• kortikalne regije (prefrontalne, posteriorne parijetalne i prednje temporalne)

• talamičke jezgre

• retikularna formacija moždanog debla

28

Neurološka dijagnostika:

• Klinički pregled - anamneza, status

• Laboratorijske pretrage

• Neuroslikovne pretrage

• Neurosonološke pretrage

• Neurofiziološke pretrage

•Funkcionalna magnetna rezonancija (fMR)

•Pozitronska emisijska tomografija (PET)

•Single-photon emission tomography (SPECT)

Funkcionalne neuroslikovne pretrage fMR- područja koja se aktiviraju pri procesu pamćenja

osoba zamoljena da:

1. zapamti lice

2. razmišlja o tom licu

3. i 4. uspoređuje zapamćeno lice

s novim licem

fMR – regije koje se aktiviraju za vrijeme govora

Zdravi: aktivacija korteksa ipsilateralno nakon kalori čke stimulacije vestibularnog osjetila:

Dieterich M , Brandt T Brain 2008

•ipsilateralno

•dominantnost hemisfere

•smjer nistagmusa

Walenbergov sindrom lijevo: infarkt om su oštećene medijalni i gornji dijelovi vestibularne jezgre koje sudjeluju u formiranju puteva kontraleteralno

Dieterich M , Brandt T Brain 2008

NEUROFIZIOLOŠKE PRETRAGE:

ELEKTROENCEFALOGRAFIJA I EVOCIRANI POTENCIJALI

34

elektroencefalografija - EEG

EEG zuapis

nastanak EKG-a

nastanak EEG-a:talamokortikalna interakcija

neokorteks

piramidna stanica kao dipol u nastanku EEGa

40

ELEKTROENCEFALOGRAFIJA

• Korelat pretežno neokortikalnih bioelektričnih procesa

Klinička primjena EEGa i drugih neurofizioloških metoda izvedenih iz EEGa je u praćenju fizioloških i patofizioloških procesa:

• epilepsija• kognitivni status• detekcija subkliničkih

neurol. poremećaja • praćenje subkliničkih

promjena tijekom neurorehabilitacije

41

• cirkadijani ciklusi –budnost/spavanje

42

Neuroslikovne vs. neurofiziološke tehnike

43

• Visoka temporalna rezolucija

• Specifičnost nalaza: epilesija

Neuroslikovne vs. neurofiziološke tehnike

44

• Paradigmatična uloga u fiziologiji i patofiziologiji cirkadijanih ritmova

NREM i REM spavanje

45

spavanje: glavna manifestacija cirkadijanog ritmausnivanje je aktivan biološki proces

46

EVOCIRANI POTENCIJALI

podražaj na periferiji

korteks

latencija (t)

47

“Uprosječivanje”

48

faze “uprosječivanja”

49

postupak pri snimanju evociranih potncijala

50

Vidni evocirani potencijali - VEP

okcipitalni korteks

51

Vidni evocirani potencijali - VEP

normalna latenicja evociranog potencijala 52

multipla skleroza: produžena latencija

lijevo oko desno oko

53

VEP – retinokortikalna kondukcija

• retinopatije i makulopatije

• bolesti očnog živca

• oštećanja u području kijazme

• retrokijazmatska oštećenja

• multipla skleroza

dijagnoza i praćenje tijeka bolesti54

multipla skleroza

55

SEP: stimulacija n. medianusa

plexus brachialis

medulla oblongata

cortex

56

cortex

cauda equina

SEP: stimulacija n. tibialisa

57

SEP• oštećenja perifernih živaca, pleksusa, radiksa

• oštećenja aferentnih puteva kroz SŽS: MS, spinalni tumori, vaskularne malformacije, heredodegenerativne bolesti, trauma leđne moždine

• praćenje stanja tijekom neurorehabilitacije

• dijagnostika smrti mozga

dijagnoza i praćenje tijeka bolesti58

Smrt mozga je smrt čovjeka.

EP u dijagnostici smrti mozga

Ireverzibilini gubitak funkcije mozga, uključujući i moždano deblo.

59

• etiologija ireverzibilnog oštećenja mozga jest poznata i dokumentirana CT nalazom

• isključeni su reverzibilni uzroci koji mogu oponašati moždanu smrt

• osoba ima kliničku sliku apneične kome

60

Za utvrđivanje smrti mozga obvezno je nakon kliničkog pregleda izvršiti i jedan od sljedećih parakliničkih potvrdnih testova:

1. selektivna panangiografija mozga,2. transkranijska Doppler sonografija,3. perfuzijska radionuklearna scintigrafija,4. evocirani moždani potencijali,5. EEG,6. CT multislice kontrastna panangiografija.

61

Slušni evocirani potencijali moždanog debla (BAEP) u dijagnostici smrti mozga.

A1/2-Cz

62

ELEKTROMIONEUROGRAFIJA - EMNG

63

ELEKTROMIOGRAFIJA - EMG

64

ELEKTRONEUROGRAFIJA