gimnazija metkovićgimnazija-metkovic.skole.hr/.../predmet_njemacki_jezik_u...jezik.pdf_… · broj...

Gimnazija Metković

Kralja Zvonimira 12

20350 Metković

PREDMET NJEMAČKI JEZIK U OČIMA NASTAVNIKA NJEMAČKOG JEZIKA

ČIME SMO (NE)ZADOVOLJNI?

Metković, 16.03.2020, Svjetlana Bebić, prof. njemačkog jezika

UVOD

“U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za

aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenom životu. Pritom je za Republiku

Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkog

govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno

istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji,

Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji je

jezik u Europi. Hrvatska uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima

tijekom obveznoga obrazovanja osim materinskoga jezika omogući ovladavanje dvama

stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikom

broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na

domaćem i međunarodnom tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu.” (Narodne

novine, “Kurikulum nastavnog predmeta Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije”, 2019,

“A Svrha i opis predmeta”,”Svrha učenja i poučavanja”)

Već godinama se nastavnici njemačkog jezika bore za bolji status ovog školskog predmeta u

odnosu na ostale školske predmete, ali ispred njih stoje mnoge zapreke koje im

onemogućavaju normalan i nesmetan rad, te im na taj način slabe njihov entuzijazam i

motivaciju koja je itekako potrebna u njihovom radu. Samo neke od zapreka su:

● u osnovnoj školi nastava ovog predmeta kao izbornog predmeta se uglavnom odvija

u drugoj smjeni ili 7. i 8. sat

● budući da je ovaj predmet izborni predmet u osnovnoj školi nastavnici često učenike

nagrađuju i boljim ocjenama nego što to zaista zaslužuju kako bi zadržali pristojan

broj učenika u svojim skupinama

● učenici više ne dobivaju dodatan bod prilikom upisa u srednje obrazovanje na

pohađanje njemačkog jezika kroz osnovnu školu

● u mnogim srednjim školama se uči od početka ne uzimajući u obzir to jesu li učenici

kroz osnovnu školu učili ili nisu, na taj se način učenici u startu demotiviraju za

daljnje učenje

● se rijetko može čuti na različitim medijima, te je iz tog razloga učenicima vrlo stran i

“nepamtljiv”

1

● na natjecanjima iz njemačkog jezika zadaci su često neprilagođeni razinama učenja,

tako da i motivirani učenici nakon što svoje jezične vještine okušaju na istima,

izgube motivaciju.

Sve to utječe i na nastavnikovu motivaciju, jer ako je učenik nezadovoljan i nastavnik je i

obrnuto. Zatvoreni krug.

U lipnju 2017. godine pokrenuta je inicijativa Njemački otvara mnoga vrata / Deutsch öffnet

viele Türen.

Ovu inicijativu ili projekt popularizacije (ranog) učenja njemačkog jezika je pokrenulo

Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika u suradnji s Veleposlanstvom

Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj, uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje i

Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Inicijativa je imala za zadatak motivirati i osvijestiti učenike i njihove roditelje o važnosti

ranog učenja i uopće njemačkog jezika, o prednostima koje to učenje sa sobom donosi bilo

za vrijeme školovanja bilo nakon istog.

U sklopu ovih projektnih aktivnosti održani su skupovi za ravnatelje osnovnih škola, skupovi

za nastavnike njemačkog jezika u osnovnim školama, roditeljski sastanci u vrtićima prije

upisa u osnovnu školu, udruge roditelja su također bile upoznavane s ovim nastojanjima

jačanja svijesti o važnosti učenja i poznavanja njemačkog jezika. U projekt su se zdušno

uključili i sami učitelji njemačkog jezika dogovarajući sastanke s roditeljima, razgovarajući s

ravnateljima svojih škola, radeći na promociji njemačkog jezika, osmišljavajući i provodeći

nastavne i izvannastavne aktivnosti.

PROBLEM

Nakon nepune tri godine i nakon prilično lošijih rezultata na školskom natjecanju iz

njemačkog jezika posljednje tri godine i uopće manjeg odaziva natjecatelja na isto, pojavila

se potreba ispitati i provjeriti je li i koliko je ovaj projekt urodio plodom. Jesu li nastavnici

radili po preporukama projekta? Kakve su rezultate polučili dodatnim aktivnostima i

zalaganjem? Je li se osim nastavnički pokušaja još išta poduzimalo u smjeru odrednica

projekta? Jesu li učenici i njihovi nastavnici i dalje motivirani u učenju i poučavanju? Zašto i

što bi rado mijenjali kod postojećeg stanja? Postoji li još područja gdje bi se moglo i moralo

još potruditi?

2

HIPOTEZA

Broj zainteresiranih učenika za učenje njemačkog jezika u osnovnoj školi, za natjecanje iz

njemačkog jezika, te broj pozvanih učenika na županijskoj i državnoj razini govori o tome da

još uvijek postoji nešto što koči putanju razvoja ovog školskog predmeta u redovnom

obrazovanju u Republici Hrvatskoj.

METODOLOGIJA

Za provođenje ovog ispitivanja koristila sam se google obrascima. Dakle na google obrasce

sam kreirala dvije ankete s ukupno 51 pitanjem. Ankete sam podijelila na e-mail adrese, do

kojih sam došla, budući da imam ulogu admina, preko stranica obrazovne platforme

Agencije za odgoj i obrazovanje.

ISPITANICI

Jednu anketu sam provela među nastavnicima njemačkog jezika u Dubrovačko-

neretvanskoj županiji, a drugu s identičnim pitanjima među nastavnicima njemačkog jezika

ostalih djelova Republike Hrvatske. U anketi za DNŽ bilo je uključeno 18 nastavnika

njemačkog jezika, od toga 15 žena i 3 muškarca (sl.1), u dobi od 30 do 60 godina (sl.2), s

godinama radnog staža d0 31. god.i više (sl.3), od nastavnika do savjetnika (sl.4). U anketu

su uključeni nastavnici njemačkog jezika kako u osnovnim školama tako i u srednjim

školama (sl.5).

sl.1

sl.2

3

sl.3

sl.4

sl.5

U anketu za ostali dio RH uključilo se 35 nastavnika iz različitih županija, od toga 31 žena i 4

muškarca (sl.6),

sl.6 Vi ste

4

u dobi od 25 do 60 godina (sl.7),

sl.7

s godinama radnog staža do 31. god.(sl.8),

sl.8

stručnog profila (sl.9).

sl.9

5

I u ovu anketu su uključeni nastavnici njemačkog jezika kako u osnovnim školama tako i u

srednjim školama (sl.10)

sl.10

POSTUPAK

Prilikom izbora i oblikovanja anketnih pitanja vodila sam se motivom koji me je ponukao na

ovo istraživanje, a motiv je bio kao što sam već gore spomenula istražiti koliko su nastavnici

njemačkog jezika nakon pokrenute inicijative pridonijeli svojim aktivnostima samoj

inicijativi, s čime ipak još nisu zadovoljni i što bi se trebalo još učiniti po tom pitanju.

Dakle ciljevi istraživanja su:

1. ispitati položaj predmeta Njemački jezik kao stranog jezika u osnovnoškolskom i

srednjoškolskom obrazovanju u Dubrovačko- neretvanskoj županiji i Republici Hrvatskoj

2. upoznati se s aktivnostima nastavnika Njemačkog jezika u nastavi i izvan nastave

3. otkriti koliko su učenici motivirani za učenje Njemačkog jezika

4. otkriti koliko su nastavnici predmeta Njemačkog jezika zadovoljni uvjetima rada koji su

im omogućeni i što ih (de)motivira, što bi se trebalo mijenjati.

Kreirala sam dvije ankete na google obrascima; jednu za nastavnike Njemačkog jezika u

Dubrovačko- neretvanskoj županiji, a drugu za nastavnike Njemačkog jezika u cijeloj

Republici Hrvatskoj. Ankete su sadržavale po 50 istih pitanja. Gotove ankete sam podijelila

putem e-mailova kolegicama i kolegama koji predaju . Ankete su bile anonimne. Čekanje na

odgovore trajalo je jedan puni mjesec. U anketi su sudjelovali nastavnici njemačkog jezika iz

svih županija Republike Hrvatske uključujući i Grad Zagreb.

6

REZULTATI

NAPOMENA: Kartice s oznakom 18 odgovora pripadaju anketi provedenoj među

nastavnicima Njemačkog jezika u školama Dubrovačko- neretvanske županije, dok kartice s

oznakom 35 odgovora pripadaju odgovorima nastavnika Njemačkoga jezika iz ostalih

županija Republike Hrvatske.

sl.11 sl.12

sl.13 sl.14

sl.15 sl.16

sl.17 sl.18

7

sl.19 sl.20

sl.21 sl.22

sl.23 sl.24

sl.25 sl.26

8

sl.27 sl.28

sl.29 sl.30

sl.31 sl.32

sl. 33 sl. 34

9

sl.35

10

sl.36

11

sl.37 sl.38

sl.39 sl.40

sl.41 sl.42

sl.43 sl.44

sl. 45 sl.46

12

sl.47 sl.48

sl.49 sl.50

sl.51 sl.52

sl. 53 sl.54

sl.55 sl.56

13

sl.57 sl.58

sl.59 sl.60

sl.61 sl.62

sl. 63 sl 64

sl.65 sl. 66

14

sl.67 sl.68

sl.69 sl.70

sl.71 sl.72

sl.73 sl.74

sl.75 sl.76

15

sl.77 sl.78

sl.79 sl.80

sl.81 sl.82

sl.83 sl.84

sl.85 sl.86

16

sl.87 sl.88

sl.89 sl.90

sl.91 sl.92

17

sl.93

sl.94

18

sl.95 sl.96

sl.97 sl.98

sl.99

19

sl.100

20

21

22

RASPRAVA

Prvi dio ankete se odnosi na ustroj predmeta Njemački jezik kao strani jezik u

osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju u Dubrovačko- neretvanskoj županiji ( u

daljnjem tekstu DNŽ) te u ostalim županijama u Republici Hrvatskoj( u daljnjem tekstu RH) .

“Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu

Njemački se jezik u Republici Hrvatskoj u osnovnoj školi poučava od 1. razreda osnovne škole kao obvezni predmet, a od 4. razreda kao izborni predmet. U svim osnovnim školama učenicima je potrebno zajamčiti pravo na izbor učenja njemačkoga kao 1. stranoga jezika već od 1. razreda kao i pravo na kvalitetno poučavanje.

U srednjoj školi njemački se jezik uči kao obvezni 1. strani jezik (5., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole – nastavljači u 1. stranom jeziku) ili obvezni 2. strani jezik (1. godina učenja – početnici u 2. stranom jeziku i 5. ili 6. godina učenja u 1. razredu srednje škole – nastavljači u 2. stranom jeziku). Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja od razine koju su dostigli. Osim kao obvezni, njemački se jezik u

srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole.”(Narodne novine, “Kurikulum nastavnog predmeta Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije”, 2019,”A Svrha i opis predmeta”,”Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu”)

Najveći postotak na pitanje koliko se sati tjedno sluša Njemački jezik u školi u obje ankete (sl.11 i sl.12, str.7) odnosi se na dva sata tjedno, gdje je postotak u DNŽ 66,7%, a u RH 71,4%. Možemo reći da su i ostale vrijednosti prilično približne, pa otprilike 30% je onih koji Njemački jezik predaju 3 sata tjedno, oko 15% je onih koji moraju držati jedanput tjedno blok sat i to u suprotnoj smjeni, a vrlo mali je broj onih koji mogu držati blok sat jedanput tjedno u istoj smjeni.

Oko 60 % učenika u DNŽ sluša Njemački jezik kao izborni predmet, dok je ostalima to obvezni predmet( sl.13, str.7), a svima je taj jezik po programu drugi strani jezik( sl.15, str.7).

U RH ta je slika nešto drugačija, pa prednost ima Njemački jezik kao obvezni predmet s postotkom oko 50%,oko 3% učenika uči Njemački jezik kao fakultativni predmet, a ostatak učenika ima u rasporedu Njemački jezik kao izborni predmet( sl.14, str.7). Ovdje također postoji priličan broj učenika, oko 30%, koji sluša ovaj predmet kao prvi strani jezik, a skoro 70% kao drugi strani jezik ( sl.16, str.7).

Drugi dio istraživanja se odnosi na zadovoljstvo nastavnika njemačkog jezika s organizacijom i provedbom natjecanja iz njemačkog jezika u organizaciji AZOO-a.

Iz odgovora na pitanje kako je pojedina škola uredila i organizirala nastavu Njemačkoga jezika u kojoj će biti svim učenicima omogućeno učenje tog jezika od razine na kojoj su stali po završetku pohađanja osnovne škole(Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik

23

nastavak učenja od razine koju su dostigli.) vidljivo je da se ta organizacija provodi na više 1

načina, te da se u mnogim školama preporuka iz Kurikuluma nastavnog predmeta Njemački jezik zapravo i ne poštiva. (sl.17, sl.18,str.7 sl.19. i sl.20, str.8)Ova situacija se preslikava također na organizaciju i provođenje natjecanja iz predmeta Njemački jezik što jasno uvelike demotivira i nas i naše učenike za sudjelovanje na istom, a učenike dodatno i uopće u učenju tog jezika.

U to nas mogu uvjeriti i brojke. Dakle skoro 90% ispitanika DNŽ je odgovorilo da njihovi učenici sudjeluju na natjecanjima u organizaciji AZOO-a (sl.21, str.8), dok je čak 100% nastavnika iz ostalih županija RH odgovorilo potvrdno na ovo pitanje(sl.22, str.8). Optimistično izgledaju još uvijek i brojke postotaka dobivenih odgovora na slijedeće pitanje, pa je 100% ispitanika DNŽ odgovorilo da su njihovi učenici u zadnjih 5 godina pozvani na županijsko natjecanje(sl.23, str.8), dok je potvrdno na ovo pitanje odgovorilo 74% ispitanika iz ostalih županija RH(sl.24, str.8). Veliku promjenu u postotku uočavamo u sljedećim odgovorima na pitanje jesu li učenici ispitanika u zadnjih 5 godina bili pozvani na državno natjecanje. Tu smo dobili približno iste postotke, pa je za DNŽ 83% odgovorilo negacijski(sl.25, str.8), a za ostale županije RH ovo pitanje je negiralo 86% ispitanika(sl.26, str.8).

Možda sljedeći odgovori na pitanja mogu dati donekle razlog tog poražavajućeg broja:

● 89% ispitanika DNŽ smatra da zadatci nisu prilagođeni gradivu redovite nastave(sl.27, str.9), to isto smatra 86% ispitanika ostalih županija RH (sl.28, str.9)

● njih gotovo 78% iz DNŽ smatra da kategorije ne odgovaraju godinama učenja(sl.29, str.9), nešto je manji omjer s obzirom na broj ispitanika u ostalim županijama RH koji dijele ovo mišljenje, dakle radi se o 74% ispitanika(sl.30, str.9).

O posljedicama ovakove organizacije natjecanja govore i brojke motiviranosti učenika za sudjelovanjem na istom, a to je zlatna sredina kod obe skupine ispitanika(sl.31 i sl.32, str.9), dok su u DNŽ nastavnici još uvijek motiviraniji od nastavnika u ostalim županijama RH(sl.33 i sl.34, str.9).

U odgovorima na pitanje što je dobro, a što je potrebno mijenjati kod natjecanja iz Njemačkog jezika ispitanici iz cijele RH uključujući i ispitanike iz DNŽ su složni(sl.35 str.10 i sl.36, str.11) u svojim odgovorima. Uglavnom je dobro to što se učenici imaju priliku družiti i upoznati nove krajev RH, što mogu negdje još dodatno ispitati svoje jezične vještine i kompetencije, a trebalo bi mijenjati cijelu strukturu natjecanja, od zadataka koji često nisu poticajni i valjani i koje bi svakako prije natjecanja trebalo dobro pročešljati, kategorija koje nisu odgovarajuće i gdje bi se trebalo voditi računa o vrsti škole, broju sati, gradiva s kojim se učenici često ne susreću u redovitoj nastavi, postupnosti uvođenja težine zadataka na određenoj razini natjecanja, do same pripreme za natjecanje za koju bi se mogle javno objaviti teme koje će biti uvrštene u natjecateljskim testovima kako niti učenici niti njihovi mentori ne bi lutali po raznim područjima. Dobro bi bilo također voditi računa o uputama

1 (Narodne novine, “Kurikulum nastavnog predmeta Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije”, 2019,”A Svrha i opis predmeta”,”Mjesto

predmeta u cjelokupnome kurikulumu”)

24

kurikularne reforme. Sve to demotivira i učenike i nastavnike, ali ne samo za sudjelovanje na natjecanjima, nego i za učenje Njemačkog jezika uopće, o čemu nam govore i rezultati

odgovora na pitanje koliko su učenici motivirani za učenje Njemačkog jezika. U obje ankete imamo ponovno zlatnu sredinu, gdje je oko 50% ispitanika na 3. skali(sl.37 i 38, str.12).

Treći dio istraživanja imao je zadatak ispitati koliko provođenje projekata utječe na razvijanje motivacije i vještina učenika.

Bez obzira na to nezadovoljstvo nastavnici Njemačkog jezika se trude uvijek iznova motivirati svoje učenike, a to postižu najviše korektnim,nerijetko i prijateljskim odnosom, osmišljavanjem svoje nastave u kojoj će učenici doći igrama do boljih rezultata, u novije vrijeme češćom primjenom IKT-a u nastavi, projektnom nastavom, te sklapanjem partnerstava sa školama njemačkog govornog područja kako bi učenici imali priliku iskušati i poboljšati svoje jezične vještine.Jedan mali broj ispitanika, uglavnom iz osnovnih škola pribjegava također pridobiti učenike visokim ocjenama kako bi imali uopće s kime raditi(sl.39 i sl.40, str.12).

Kako bi omogućili što bolje uvjete učenja i ovladavanja Njemačkog jezika svojim učenicima neki od ispitanika 11% u DNŽ (sl.41, str.16), a u ostalim županijama RH 26%(sl.42, str.12)su ostvarili partnerstvo s nekom školom s njemačkog govornog područja, a 28% ispitanika DNŽ(sl.43, str.12) i 17% u ostalim županijama RH (sl.44, str.12)sudjeluju sa svojim učenicima u Erasmus+ projektima. E-Twinning projekti su također poznati našim ispitanicima, ali još uvijek ih ne koriste dovoljno, tako u DNŽ 22% ispitanika(sl.45, str.12) je izjavilo da provodi takve projekte, dok je takvih ispitanika u RH 11% (sl.46, str.12).

Iz obje ankete je razvidno da ispitanici najrađe provode razredne i školske projekte(sl.47 i sl.48 str.13) koji traju manje od jednog mjeseca do cijelog mjeseca (sl.49 i sl.50 str.13) i kojeg ne treba dodatno financirati(sl.51 i sl.52,str.13). To se može iščitati i na grafovima (sl.53 i sl.54 str.13) gdje je škola ta koja najčešće podupire razredne i školske projekte. U DNŽ još se ističe i Ampeu, a u ostalim županijama RH to je grad.

Oko 70% ispitanika iz DNŽ (sl.55, str.13), a oko 60 % ispitanika iz ostalih županija(sl.56, str.13) daju visoke ocjene za jačanje motivacije učenika za učenje Njemačkog jezika, a i sama motivacija učenika za rad na projektu je poprilično visoka, 80% DNŽ, a u RH 70% (sl.65 i sl.66, str.14).Osim jačanja motivacije vidimo da je visoko ocijenjeno kroz provođenje projekta i jačanje različitih vještina učenika. Dakle u DNŽ oko 95%, a u RH 60% ispitanika(sl.57 i sl.58, str.14) visoko vrednuje činjenicu da kroz projektne aktivnosti učenik razvija jezične vještine, oko 90% u DNŽ, a 70% u RH socijalne vještine(sl.59 i sl.60, str.14), 70% u DNŽ, a 50% u RH digitalne vještine (sl.61 i sl.62, str.14), 50% u DNŽ, a 40% u RH motoričke vještine(sl.63 i sl.64, str.14).

Zbog ovakvih rezultata je oko 90% ispitanika i u DNŽ i u ostalim županijama RH zadovoljno s realizacijom projekta(sl.67 i sl.68, str.15), vrlo blizak je postotak u obje županije odgovorio potvrdno na pitanje o mogućnosti uvrštavanja projekta u kurikul škole(sl.69 i sl.70, str.15).

Oko 70 % ispitanika iz obje ankete ima mogućnost od projektnih rezultata kreiranja dodatnih didaktičkih materijala za rad u nastavi(sl.71 i sl.72, str.15) Za mogućnosti

25

diseminiranja projekta opredjelilo se oko 70% ispitanika iz obje ankete(sl.73 i sl.74, str.15), a samo 22% ispitanika iz DNŽ i 37% iz ostalih županija RH diseminira rezultate projekta kojeg provodi sa svojim učenicima(sl.75 i sl.76, str.15).

Četvrti dio istraživanja se odnosi na to što nastavnik radi na sebi i za sebe, koliko radi na svom usavršavanju i napredovanju i je li zadovoljan sa sobom kao nastavnikom.

U DNŽ je 77% ispitanika izjavilo da se redovito stručno usavršava, a u ostalim županijama RH čak 91%(sl.77 i sl.78, str.16), od toga u DNŽ 83% sudjeluje na usavršavanju u organizaciji ŽSV-a, a u RH 86%, dok iz DNŽ redovito 44% ispitanika, a iz RH 31% sudjeluju na Međunarodnoj konferenciji u organizaciji KDV-a(sl.83 i sl.84, str.16). Svoje primjere dobre prakse oko 60% ispitanika iz DNŽ i iz ostalih županija RH dijeli s kolegama ŽSV-a, a oko 20% na Međunarodnoj konferenciji KDV-a(sl.81, sl.82, sl.85 i sl. 86 str.16), dok u nekim drugim opcijama je postotak za obe skupine ispitanika oko 80%(sl.87 i sl.88, str.16) Također je brojka slična što se tiče sudjelovanja u aktivnostima Loomena u organizaciji Škole za život, a iznosi oko 80%(sl.89 i sl.90, str.17), dok 55% ispitanika iz DNŽ, a 34% iz ostalih županija RH sudjeluje na nekim drugim online stručnim edukacijama(sl.91 i sl.92, str.17), a kako navode ispitanici iz obe skupine izbor je širok i raznolik ( vidi sl. 93 i sl. 94 str.18).

Ono što nije dobro su odgovori na pitanje koliko su nam zadovoljni nastavnici njemačkog jezika statusom svog predmeta gdje je samo 11% ispitanika iz DNŽ i 17% iz ostalih županija RH visoko ocijenilo svoje zadovoljstvo(sl.95 i sl.96, str.19), a koliko su zadovoljni sobom kao nastavnikom oko 80% ispitanika iz DNŽ i oko 60% iz ostalih županija RH je izjavilo da je zadovoljno(sl.97 i sl.98, str.19).

Peti i posljednji dio istraživanja daje mogućnost nastavnicima navesti čime su (ne)zadovoljni i što bi mijenjali kada bi mogli, a u svojim navodima su složni ispitanici iz obje skupine(vidi sl.99, str.19 i 20 i sl.100, str.20, 21 i 22).

Vjerujem da bi rezultati ovog istraživanja bili još uvjerljiviji da se javio veći broj ispitanika, ali i iz ovog broja ispitanika možemo uočiti stvarni problem kojeg treba nastaviti rješavati, a svakako je preporučljivo slično istraživanje provesti s znatno većim brojem ispitanika.

ZAKLJUČAK

Ovim istraživanjem je potvrđena hipoteza da broj zainteresiranih učenika za učenje njemačkog jezika, sukladno s tim i za sudjelovanjem u natjecanjima istog, iz godine u godinu sve manji, te da još uvijek i nakon inicijative Njemački otvara mnoga vrata/ Deutsch öffnet viele Türen i uspješno provedenih projektnih aktivnosti te inicijative i usred kurikularne reforme Škola za život,postoji još mnogo toga što bi trebalo promijeniti, izbaciti, uključiti, dodati i usavršiti.

Ovim nije nitko prozvan, ali smo svi pozvani u pomoć, jer i bez uspoređivanja i iščitavanja ovih postotaka vidljivo je da svi imamo istu želju, dignuti školski predmet Njemački jezik na višu razinu i dobiti motiviranijeg i zadovoljnijeg i učenika i nastavnika.

Dakle ono na čemu bi svakako trebalo raditi, a to su u odgovorima na posljednje pitanje odgovorili i ispitanici obe skupine je:

● uvesti njemački jezik u OŠ kao obvezni predmet ● uključiti ovaj predmet u redovan raspored sati

26

● bodovati pohađanje ovog predmeta prilikom upisa u SŠ ● u srednjim školama i gimnazijama dati učenicima mogućnost učenja ovog jezika od

razine na kojoj su stali u OŠ

● u potpunosti promijeniti sustav natjecanja kako bi se mogle valjanije i pouzdanije vrednovati jezične vještine učenika, prilagoditi kategorije godinama učenja i tjednoj satnici učenja ili ga ukinuti

● (vidi sl.99, str.19 i 20 i sl.100, str.20, 21 i 22)

27

LITERATURA

Dr. sc. Irena Horvatić Bilić, dr. sc. Lucia Miškulin Saletović (2017)Njemački otvara mnoga vrata

NN,https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_218.html, pregledano

11.3.2020.

28

29