akademske vjestine.pdf

8/20/2019 Akademske vjestine.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/akademske-vjestinepdf 1/483



AKADEMSKE

VJEŠTINEstrategije učenja: primjenjena psihologije učenja, menadžment, logiistika i organizacija učenja, vještinei tehnike timskog rada, komunikacione vještine, upravljanje vremenom (time management), teorijapismenosti i kreativno pisanje, razvoj kritičkog mišljenja i kritičke analize.

THE CAL LEARNING STRATEGIES DATABASECenter for Advancement of Learning CAL - Muskingum College ,

g r u p a a u t o r a

izdanje priredili:doc. dr Iskra Maksimović

Darko Uremović

Banja Luka, april 2008.



- z a j e d n i č k e o s n o v e -

B A NJ A L U K A

grupa autoraCenter for Advancement of Learning

Muskingum CollegeDoc. dr Iskra Maksimović

AKADEMSKE VJEŠTINEstratege učenja tehnike timskog rada, komunikacione vještine,

upravljanje vremenom i kreativno pisanje

Recenzija:

Prof. dr REFIK Šećibović, redovni profesorProf. dr BRANIMIR Čović, akademik

Izdavač:Panevropski univerzitet “APEIRON”

Banja Luka1. izdanje, godina 2008.

Odgovorno lice izdavača,Izdanje priredio

DARKO Uremović

Urednik:JOVO Vojnović, prof.

Lektor/korektor:SLAVICA Lukić, prof.

DTP:

DUŠAN Stranatić

Likovno/grafčka obrada:

DUŠAN Stranatić, SANJA Šaula

Štampa:“ART-PRINT”, Banja Luka,

p.o., graka - dizajn - marketingBanja Luka

Odgovorno lice štamparije:

VLADIMIRA Stijak- IlisićTiraž 500 primjeraka

EDICIJA:Filozofska biblioteka – Aristotélēs

- Ἀ ριστοτέλης -

knj. 2

ISBN 978-99938-29-91-1

Copyright (c) Center for Advancement of Learning Muskingum College.Permission is granted to copy, distribute and/or modify this document under the terms of the GNU Free Documentation

License, Version 1.2 or any later version published by the Free Software Foundation; with with the Invariant Sections:Uvod – šta su akademske vještine?, Izgradnja tima i uloge u timu, Upravljanje vremenom (poglavlja 1, 2 i 3)

Uvod u komunikacijske vještine, with the Front-Cover Text “Akademske vještine”, and with the Back-Cover Texts “CIPkatalogizacija”.

A copy of the license is included.



1. Pažnja

i slušanje

33

Sadržaj

Uvod 13

Pojam i značenje sintagme “akademske vještine” 15

Zašto akademske vještine..? 16 CAL baza podataka strategija za učenje - Center for Advancement of Learning Muskingum College-a 17

Primjena CAL baze u izučavanju “Akademskih vještina” na Panevropskom univerzitetu 19

1. Pažnja i slušanje 21

1.1. Uvodne informacije o pažnji i slušanju 231.1.1. Pažnja i pamćenje 23

1.1.2. Komponente posvećivanja pažnje 24

1.1.3. Poremećaj nedostatka pažnje 24

1.1.4. Stanja koja liče na ADD 24

1.1.5. Svrhe strategija za pažnju i slušanje 25 1.1.6. Prednosti strategija za pažnju i slušanje 25

1.2. Specične strategije za pažnju i slušanje 26 1.2.1. Osnovne zdravstvene potrebe, Slika o sebi i Nadgledanje ponašanja i ishoda u učenju 26

1.2.1.1. Osnovne zdravstvene potrebe 26

1.2.1.2. Slika o sebi 26

1.2.1.3. Nadgledanje ponašanja i ishoda u učenju 27

1.2.2. Uklanjanje unutrašnjih i spoljašnjih ometača; Očuvanje budnosti 28

1.2.2.1. Uklanjanje unutrašnjih ometača 28

1.2.2.2. Uklanjanje spoljašnjih ometača 291.2.2.3. Očuvanje budnosti na predavanjima/vježbama 29

1.2.2.4. Ostanite usredsređeni tokom čitanja 30

1.2.3. Usmjerenost na zadatak, organizacija i priprema i ostale napomene 30

1.2.3.1. Usmjerenost na zadatak 30

1.2.3.2. Napomene u vezi s organizacijom i pripremom 31

1.2.3.3. Napomene u vezi s upravljanjem vremenom 32

1.2.3.4. Napomene u vezi s vještinama učenja 33

1.2.3.5. Kompenzaciona sredstva 33

1.2.4. Koncentracija, Slagalica II grupna aktivnost i Vježbanje pažnje 34

1.2.4.1. Koncentracija 34

1.2.4.2. Grupna aktivnost «Slagalica II» 36

1.2.4.3. Vježbanje pažnje 37

2. Pamćenje - memorija 39

2.1. Uvodne informacije o pamćenju 412.1.1. Memorijski zadaci 41

2.1.2. Ljudski sistem pamćenja 42

2.1.3. Sistem obrađivanja informacija 42

2.1.4. Uzroci zaboravljanja 43



1. Pažnja

i slušanje

44

2.1.5. Stope gubitka pamćenja 44

2.1.6. Evaluacija pamćenja 44

2.1.7. Postavljanje ciljeva vezanih za pamćenje 48

2.2. Svrhe i prednosti memorijskih strategija 48 2.3. Specične memorijske strategije 48

2.3.1. Manipulacije stanjem pamćenja 49

2.3.2. Manipulacije društvenim kontekstom 52

2.3.3. Manipulacije spoljašnjim pomagalima 54

2.3.3.1. Memorijske strategije za učenje 54

2.3.3.2. Strategije zičkog pamćenja 55

2.3.3.3. Zapamtiti obaveze i odgovornosti 55

2.3.3.4. Poboljšavanje ličnog pamćenja 58

2.3.4. Mentalne manipulacije 59

2.3.5. Asocijativne strategije 66

2.3.5.1. Vizuelno asociranje i Vizuelni svijet slika 66

2.3.5.2. Strategija zamjene riječi 67

2.3.5.3. Povezivanje (sistem veza) 68

2.3.5.4. Strategija poređenja 69

2.3.5.5. Pojmovne karte (eš ili indeksne karte) 70

2.3.5.6. Riječi-oznake 70

2.3.5.7. Rimovani stihovi, pjesme i poezija 72

2.3.5.8. Povezivanje imena 72

2.3.5.9. Čudesna auta sjećanja 73

2.3.5.10. Mnemonička sredstva 74

2.3.6. Strategije grupisanja 75

2.3.7. Druge memorijske strategije 80

2.3.7.1. Vizuelna elaboracija 81

2.3.7.2. Nizani spiskovi pojmova 82

2.3.7.3. Strategije ponavljanja 82

2.3.7.4. Deklamovanje i pravljenje razmaka između obnavljanja 84

2.3.7.5. Razbijanje uobičajene šeme 842.3.7.6. PPRP strategija 85

2.3.7.7. OUPN strategija 85

2.3.7.8. Memorijska svijest 86

2.3.7.9. Organizovanje informacija 86

3. Movacija 87

3.1. Uvodne informacije o motivaciji 893.2. Studentske potrebe 90 3.3. Nastava (katalizator učenja), kontrola, zdravlje, evaluacija 91

3.3.1. Neka nastava postane katalizator učenja 91

3.3.2. Zdravstvena pitanja 92



1. Pažnja

i slušanje

55

3.3.3. Poznavanje rezultata evaluacije 92

3.4. Relevantnost, aktivno učenje, težina zadatka, anksioznost / ton glasa 933.4.1. Relevantnost (kako da učenje postane korisno) 93

3.4.2. Kako da učenje postane aktivno 94

3.4.3. Nivo teškoće zadatka 95

3.4.4. Anksioznost i ton glasa 95

3.5. Razgovor sa samim sobom, sistemi podrške 96 3.5.1. Razgovor sa samim sobom 96

3.5.2. Sistemi podrške 96

3.6. Stvaranje zainteresovanosti 97 3.7. Lični ciljevi, stavovi, pohađanje nastave, želja za učenjem 98

3.7.1. Tabela ličnih ciljeva 98

3.7.2. Promjena stavova 99

3.7.3. Motivacija i pohađanje časova 1003.7.4. Želja za učenjem 100

4. Izgradnja ma - grupno i kooperavno učenje 101

4.1. Izgradnja tima i uloge u timu 1034.2. Uloge u timu 105 4.3. Uvodne informacije o grupnom i kooperativnom učenju 109

4.3.1. Opšte radne procedure 109

4.3.2. Pravila ponašanja 109

4.3.3. Uloge članova grupe 1104.3.4. Radne tabele za studijske grupe 110

4.3.5. Upozorenje 113

4.3.6. Tipovi grupa 114

4.4. Svrhe strategija grupnog i kooperativnog učenja 118 4.5. Strategije - Prednosti strategija grupnog i kooperativnog učenja 118 4.6. Specične strategije grupnog i kooperativnog učenja 118

4.6.1. Čitanje sadržaja 119

4.6.2. SNS 121

4.6.3. Četiri ugla 121

4.6.4. Višestruko glasanje 122

4.6.5. Tehnika nominalne grupe 123

4.6.6. Slagalica II 123

4.6.7. Dijagram uzroka i posljedice 124

4.6.8. Dijagram sličnosti 125

4.6.9. Odslikavanje 126

4.6.10. Povezivanje imena 127

4.6.11. Studijske grupe 127

5. Vođenje bilješki 1295.1. Uvodne informacije o vođenju bilješki 131



1. Pažnja

i slušanje

6 6

5.2. Specične strategije vođenja bilješki 1325.2.1. Pregled strategija vođenja bilješki 133

5.2.2. Pažnja i slušanje 134

5.2.3. Priprema 134

5.2.4. Ključne riječi i ključne tačke 136

5.2.5. Znakovi i nagoveštaji 136

5.2.6. Oblici organizovanja 137

5.2.6.1. Kornelov metod 137

5.2.6.2. Metod dvije kolone 139

5.2.6.3. REAP Strategija 141

5.2.6.4. Format opšteg pregleda 142

5.2.6.5. FOON strategija 145

5.2.6.6. Tematske i pojmovne kartice 145

5.2.6.7. Alternativni formati 146

5.2.7. Učestvovanje 147

5.2.8. Skraćivanje, simboli, stenografska skraćivanja i prikupljanje podataka 148

5.2.9. Registratori 150

5.2.10. Šifrovanje pomoću boja 151

5.2.11. Snimanje na traku 152

5.2.12 Pregledanje bilješki 153

5.2.12.1. Strategija skraćivanja bilješki 153

5.2.12.2. Strategija govorenja o bilješkama 1545.2.12.3. Strategija razmišljanja o bilješkama 154

5.2.13 Prepisivanje i preuređivanje bilješki 154

5.2.14 Vađenje bilješki iz teksta 155

5.2.15 Vođenje bilješki za istraživačke radove 156

5.2.15.1. Strategija kartica 156

5.2.15.2. Strategija isečenih traka 158

5.2.16 Razni savjeti 161

6. Upravljanje vremenom 163

6.1. Uvodne informacije o upravljanju sa vremenom 165 6.2. Organizacija i upravljanje vremenom kao ključni problemi lične ekasnosti i produktivnosti 166 6.3. Opšte strategije upravljanja vremenom 167

6.3.1. OPŠTI PRINCIP - Izbor prioriteta i usredsređenost na najvažnije i najteže zadatke. 168

6.3.2. Denisanje i analitička razrada ciljeva 168

6.3.3. Svakodnevno planiranje – pravilo 10/90 170

6.3.4. Paretovo pravilo 80/20 170

6.3.5. Analiza posljedica (metod određivanja prioriteta) 171

6.3.6. ABCDE metod 172

6.3.7. Fokus na oblast ključnih rezultata 172

6.3.8. Personalna SWOT analiza 173



1. Pažnja

i slušanje

7 7

6.3.9. Strategija “Kreativnog odugovlačenja” 176

6.3.10. Zakon nametnute ekasnosti 176

6.3.11. Metod “Od težeg ka lakšem” 177

6.3.12. Strategija “Korak po korak” 177

6.3.13. Stvaranje velikih segmenata vremena 178

6.3.14. Osječaj za hitnost – mentalna bujica 178

6.3.15. Koncentracija i ometači 179

6.3.16. Radno okruženje i pripreme 179

6.3.17. Unapređivanje ključnih znanja i vještina 180

6.3.18. Fizički faktori ekasnosti 180

6.3.19. Psihološki faktori ekasnosti 182

6.3.20. Zakon nametnutih učinaka - “Pritisnite sebe” 182

6.4. Specične strategije upravljanja vremenom 1836.4.1. Samoevaluacija upravljanja vremenom i raspoređivanje obnavljanja gradiva i učenja 184

6.4.1.1. Samoevaluacija upravljanja vremenom 184

6.4.1.2. Razdvajanje aktivnosti obnavljanja gradiva i aktivnosti učenja 184

6.4.2. Odugovlačenje 186

6.4.3. Kako zapamtiti ugovorene sastanke i kako biti tačan 188

6.5. Uvod u planere upravljanja vremenom 1896.6 Šifrovanje pomoću boja i planeri domaćeg rada 193

7. Organizacija 195

7.1 Uvodne informacije o organizaciji 197

7.2. Specične organizacione strategije 198 7.2.1. Organizovanje sopstvene sobe 198

7.2.2. Organizovanje prostora za učenje 199

7.2.3. Uvod u organizaciju informacija 199

7.2.4. Šifriranje pomoću boja 200

7.2.5. Registratori 200

7.2.6. Planeri sličnosti i razlika 201

7.2.7. Hijerarhijski planeri (skupovi) 205

7.2.8. Grakoni 210

7.2.9. Kratki pregledi 217 7.2.10. Grakon kontinuuma (SKALARNI GRAFIKON) 225

7.2.11. Matrice 227

7.2.12. Mape u obliku riblje kosti 229

7.2.13. Paukove mape 230

7.2.14. Mapa riječi-uzorka (POJMOVNA MAPA, SEMANTIČKA MAPA) 234

7.2.15. Grakon mišljenja 236

7.2.16. Frajerov model (Frayer) 238

7.2.17. Fleš karte (POJMOVNE KARTE) 239

7.2.18. Spiskovi nizanih pojmova 242



1. Pažnja

i slušanje

8 8

8.Postavljanje pitanja/ preslišavanje 245

8.1. Uvodne informacije o ispitivanju 247 8.2. Specične ispitivačke strategije 248

8.2.1. Uzajamno ispitivanje 248

8.2.2. Pitanja za povećavanje razumevanja 248 8.2.3. Misaono ispitivanje 249

8.3. Razvijanje ispitivačkih veština, nivoi ispitivanja: Vežba 250 8.3.1. Razvijanje ispitivačkih veština 250

8.3.2. Nivoi ispitivanja: Vježba 250

9.Govorne komunikacione strategije 253

9.1. Strategije za prvi govor i improvizovane govore 255 9.2. Umanjiti nervozu prije i za vrijeme govora 257 9.3. Strategije organizovanja informacija za govor 2599.4. Strategije čitanja i pamćenja za govor 261

9.5. Strategije prezentiranja 2629.5.1. Komunikacione osnove prezentacije 262

9.5.2. Prednosti i mane prezentacije 263

9.5.3. Priprema prezentacije 264

10.Razumjevanje pročitanog 267

10.1. Uvodne informacije o razumjevanju pročitanog 26910.1.1. Metakognitivna ponašanja dobrih i loših čitalaca 269

10.1.2. Razlozi za nedostatak razumjevanja 269

10.1.3. Pomoć u rješavanju problema 270

10.2. Svrhe strategija razumjevanja pročitanog 270

10.3. Prednosti strategija razumjevanja pročitanog 270 10.4. Specične strategije razumjevanja pročitanog 270

10.4.1. Raznovrsne strategije 272

10.4.1.1. Opšte popravne strategije 272

10.4.1.2. Povećanje tempa čitanja 272

10.4.1.3. Zahtjevan materijal za čitanje 273

10.4.1.4. Knjige na traci 274

10.4.1.5. Strategije čitanja za ESL/EFL studente 275

10.4.1.6. Priprema za standardizovane testove kroz čitanje 276

10.4.1.7. Vađenje bilježaka iz udžbenika 280 10.4.1.8. Grupna aktivnost za sadržajno čitanje 281

10.4.1.9. Studijske grupe za čitanje 283

10.4.1.10. Grački planeri za spajanje strategija čitanja i saradnje 283

10.4.1.11. Diskusioni kontinuum 286

10.4.1.12. Stvaranje aktivnih čitalaca kroz debatu 287

10.4.1.13. Razumjevanje pročitanog netekstualnog materijala 288

10.4.1.14. Čitanje tekstova na stranom jeziku 288

10.4.1.15. Čitanje naučnog materijala 289

10.4.1.16. Održati budnost tokom čitanja 291



1. Pažnja

i slušanje

99

10.4.1.17. Pisanje rezimea 291

10.4.2. Strategije vezane za zainteresovanost i koncentraciju 293

10.4.2.1. Stvaranje zainteresovanosti 293

10.4.2.2. Poboljšavanje koncentracije 294

10.4.2.3. Poboljšavanje motivacije 295

10.4.3. Strategije vezane za vokabular 295

10.4.3.1. Opšti pristup nepoznatim riječima 295

10.4.3.2. Predviđanja zasnovana na kontekstu 296

10.4.3.3. Elementi riječi: aksi i korjeni 298

10.4.3.4. Antonimi, sinonimi i srodni pristupi 299

10.4.3.5. NZPVS strategija 299

10.4.3.6. OIOUIPP strategija 300

10.4.3.7. KSZR strategija 300 10.4.3.8. Igra vokabulara 301

10.4.3.9. Grački planeri i grupe 303

10.4.3.10. Pristup «šematski jezik» 303

10.4.3.11. Rječnik u nastavi – šta treba i ne treba raditi 303

10.4.4. Strategije vezane za organizaciju 305

10.4.4.1. Organizacija udžbenika 305

10.4.4.2. Brzo čitanje teksta 309

10.4.4.3. Kreativno mapiranje za sadržajno čitanje 310

10.4.4.4. Medijacijska nastava teksta (MIT) za sadržajno čitanje 31110.4.4.5. IIČRO strategija 314

10.4.4.6. PIČRRO strategija 316

10.4.4.7. ČPP strategija 317

10.4.4.8. 3PUO strategija 317

10.4.4.9. OAPSN: strategija pažljivog čitanja teksta 318

10.4.4.10. ČŠAP strategija 319

10.4.4.11. Multipas strategija 320

10.4.4.12. PČSO strategija 321

10.4.4.13. PČOO strategija 322

10.4.4.14. Vodiči za čitanje udžbenika 322

10.4.4.15. Vježbe smislenog organizovanja 323

10.4.4.16. ZŽN strategija 324

10.4.4.17. Zvijezda priče / Okvirna mapa priče 325

10.4.4.18. Prikupljanje 326

11. Ispitna anksioznost 329

1.1. Opšte strategije učenja za ispitnu anksioznost 33111.2. Uzroci napetosti i stresa 331

11.3. Smanjivanje ispitne anksioznosti i stresa 33311.3.1. Zdravlje, vježbanje, ishrana, odmor, slika o sebi, motivacija i stavovi 334



1. Pažnja

i slušanje

10 10

11.3.2. Učenička odgovornost, očekivanja u pogledu sadržaja i organizacije ispita 335

11.3.3. Priprema 337

11.3.4. Relaksacione tehnike 338

11.3.5. Izbjegavanje i oslobađanje stresa i napetosti 340

11.3.6. Kako se izboriti sa krizom 341

12. Priprema za ispit 343

12.1. Uvodne informacije o pripremi za ispit 345 12.2. Specične strategije ispitne pripreme 345

12.2.1. Pregledi upravljanja vremenom i pravljenja pauza 345

12.2.2. Prepisivanje i organizovanje zabilješki 346

12.2.3. Studijske grupe 346

12.2.4. Vodiči za učenje 347

12.2.5. Organizovanje informacija 349

12.2.6. Interesovanje i pažnja 35112.2.7. Testovi za vježbanje i radne sveske 351

12.2.8. Sadržaj testa i procedure 353

12.2.9. Priprema materijala i pribora 354

12.2.10. Fizička i mentalna priprema 355

12.2.11. Ispitna anksioznost 356

12.2.12. Bubanje 356

12.3. Strategije vezane za uticaj koji ima tip testa 358 12.3.1. Subjektivni testovi 358

12.3.2. Objektivni testovi 359

12.3.3. Standardizovani testovi 360

12.3.4. Testovi koji se polažu s knjigom i numerički zadaci 360

13.Strategije za polaganje ispita 363

13.1. Uvodne informacije o polaganju ispita 365 13.2. Specične strategije za polaganje ispita 366

13.2.1. Prije ispita 366

13.2.2. U ispitnoj prostoriji 367

13.2.3. Opšte strategije 367

13.2.4. Ispitni eseji 36913.2.5. Testovi višestrukog izbora 373

13.2.6. Testovi tačno-netačno 374

13.2.7. Testovi povezivanja 375

13.2.8. Testovi sa popunjavanjem i testovi sa kratkim odgovorima 376

13.2.9. Testovi riječnika 376

13.2.10. Numerički zadaci 377

13.2.11. Kućni testovi 378

13.2.12. Ispiti s dozvoljenim korišćenjem knjige 379

13.2.16. Testovi prepoznavanja i objašnjavanja 37913.2.17. Usmeni ispiti 380



1. Pažnja

i slušanje

1111

13.2.18. Nakon ispita 381

14. Pisanje / teorija pismenos 383

14.1. Uvodne informacije o pisanju 385 14.2. Specične strategije pisanja 385

14.2.1. Strategije pisanja 38614.2.1.1. Pisanje na času: plan djelovanja 386

14.2.1.2. Pisanje van časa: plan djelovanja 387

14.2.1.3. Odabir teme 388

14.2.1.4. Istraživanje 389

14.2.1.5. Pisanje bilježaka iz referenci 390

14.2.1.6. Organizovanje ideja pomoću mapiranja 391

14.2.1.7. Razvijanje koncepta 391

14.2.1.8. Pisanje prvih/probnih verzija 393

14.2.1.9. Pristupi ili strategije pisanja 394

14.2.1.10. Struktura i organizacija 396

14.2.1.11. Stilski vodiči i priručnici za pisanje 397

14.2.1.12. Uobičajene stilske smjernice 397

14.2.1.13. Fusnote, napomene i bibliograje 398

14.2.1.14. Navođenje, citiranje, parafraziranje i rezimiranje 402

15. Određivanje slova učenja i odgovarajućih strategija 40515.1. PRVI KORAK: Odredite vaš stil učenja 407

15.1.1 Modaliteti 407

15.1.2 Moždana hemisfera 408

15.1.3. Dobijanje i naručivanje informacija 409

15.2. DRUGI KORAK : Prepoznavanje odgovarajućih strategija 410 15.2.1. Strategije za one koji uče vizuelno 410

15.2.2. Strategije za one koji uče auditivno 410

15.2.3. Strategije za one koji kinestetički uče 411

15.2.4. Strategija za one koji uče a koji koriste svoju dominantniju levu stranu mozga (analitički procesi).

41115.2.5. Strategija za one koji uče a koji koriste svoju dominantniju desnu stranu mozga. 412

15.2.6. Strategije za one koji uče sekvencijalno 412

15.2.7.Strategije za one koji uče na konkretan ali nasumičan način 413

15.2.8. Strategije za one koji uče apstraktno i nasumice 414

15.2.9. Strategije za one koji uče apstraktno i sekvencijalno 414

15.3. KORAK TRI: Pratite svoj napredak 415

15.3.1. Procijenjivanje i aktivnosti 416

15.3.2.4. Podsjetnik za samoprovjeru pred ispit 417

15.3.2.5. Prikupljanje podataka (“debrieng”) za ispit 417



1. Pažnja

i slušanje

12

15.3.2.6. Procijena pamćenja (memorije) 420

15.3.2.8. Uzročno pripisivanje 423

15.3.2.9. Postavljanje i ostvarivanje ličnih ciljeva 424

15.3.2.10. Podsjetnik za vještine učenja 430

16. Opšte strategije za život poslije fakulteta 433

16.1. Planiranje karijere 435 16.1.1. Odabir glavnog predmeta i planiranje karijere u tom pravcu 435

16.1.2. Koje su vaše trenutne vještine 435

16.1.3. Koji su vam životni ciljevi 435

16.2. Kako obezbjediti prvi (i svaki kasniji) posao 436 16.2.1. Rezimei 436

16.2.1.1. Smjernice za pisanje rezimea 436

16.2.1.2. Kako se pobrinuti za slabe tačke u rezimeu 437

16.2.1.3. Primjer nacrta rezimea 437

16.2.2. Pisma 438

16.2.2.1. Smjernice za pisanje pisama 438

16.2.2.2. Primjeri propratnih pisama 439

16.2.3. Intervjui 440

16.2.3.1. Savjeti za intervjue 440

16.2.3.2. Kako se nositi sa teškim pitanjima 440

16.3.2.3. 50 najčešće postavljanih pitanja na intervjuima 441

Bibliograja po autorima - Database Resources Bibliography by Author’s Last Name 443Bibliograja po predmetnoj oblasti (Bibliography by Subject Area) 457

Opšti pristup i strategije - Overviews and General Strategies 457

Procjene - Assessment 459

Praćenje postignuća - Attribution and Monitoring 460

Grupno učenje - Group and Cooperative Learning 461

Obrada informacija - Information Processing 462

Memorija - Memory 463

Metakognicija - Metacognition 463

Motivacija - Motivation 464

Vođenje zabilješki i učešće u nastavi - Note taking and Class Participation 465

Organizacija - Organization 465

Rješavanje problema - Problem Solving 466

Razumjevanje pročitanog - Reading Comprehension 466

Testiranje - Testing 468

Upravljanje vremenom - Time Management 469

Pisanje i lektorisanje - Writing and Proong 469

Specična područja primjene - Content Areas 470

Index pojmova 473

GLOSAR 479



13

1. Pažnja

i slušanje

Uvod



14

1. Pažnja

i slušanje



15

1. Pažnja

i slušanje

15

Uvod

Pojam i značenje sintagme “akademske vještine”To su vještine koje obuhvataju široki spektar znanja i sposobnosti pojedinca – kao što su komunikacija,pismenost, psihološke vještine, sposobnosti i znanja vezanih posredno ili direktno za proces učenja,sposobnosti i vještine čitanja i razumijevanja pročitanog, logika, metodika, matematika, naučnasaznanja..., i koje su tom pojedincu neophodne da bi uspješno završio studije, ostvario karijeru, tebio osposobljen za doživotno (odn. cjeloživotno) učenje.

Da bi se realizovali navedeni ciljevi studenti bi tokom svog dodiplomskog i postdiplomskog studijatrebali da savladaju klaster znanja i praktičnih vještina koji bi obuhvatao:

Akademske vještine ;

Kreativno pisanje i teoriju pismenosti;

Retoriku i komunikacione vještine ;

Timski rad i socijalne vještine.

Veći dio znanja, a posebno vještina, obuhvaćenih ovim modulom pretpostavljeni su u okvirima

opštih kompetencija svih svršenih studenata u Evropskoj uniji, koji su minuciozno razrađeni tzv.Dablinskim deskriptorima studijskih ciklusa i predstavljaju kvalikacione okvire evropskog prostoravisokog obrazovanja 1.

Akademske vještine predstavljaju interdisciplinarni predmet koji obuhvata znanja i tehničke vještineiz više užih i širih naučnih i stručnih oblasti koje uključuju, ali se ne iscrpljuju, sa poglavljima izprimjenjene i opšte psihologije učenja, pažnje, slušanja, motivacije i pamćenja, menadžmenta,logistike i organizacije učenja, vještine i tehnike timskog rada, osnovne komunikacione vještine,teorijska i praktična znanja vezana za upravljanje vremenom (time management) te razvoj kritičkogmišljenja i kritičke analize.

Akademske vještine ovako denisane obuhvataju:

Pažnju i slušanje ,koji obuhvataju jedan ili više aspekata obrađivanja informacija od strane svakog pojedinca kao štosu: pažnja i koncentracija, ponavljanje, kodiranje i pronalaženje memorisanih informacija. Sa ovimpsihološkim pojavama povezani su elementi vezani za psihološke procese “Pamćenja”.

Pamćenje

obuhvata ziološku osnovu pamćenja, tipove pamćenja i strategije za poboljšanje pamćenja uraznovrsnim akademskim i društvenim zadacima.

Motivaciju

pruža rezime motivacionih strategija. Glavna odlika je faktorska analiza psiholoških motivacija ili

pokretača. Vođenje bilježaka

Radovi u ovom odjeljku ispituju strategije vođenje bilježaka i strategije aktivnog učećšća na časuodn. interaktivne nastave. Navedeni su pristupi i za predavače i za studente.

Organizacija

elaborira strategije organizovanja zičkih parametara vezanih za kompleks učenja (prostor, vrijeme,tehnikalije, logistika) i organizovanja informacija u raznovrsnim akademskim zadacima, kao štosu učenje, kreativan rad, razumijevanje pročitanog i vođenje bilježaka. Najveći dio sadržaja ovogpoglavlja ilustrovan je crtežima i gračkim organizerima.

Timski rad , grupno i kooperativno učenje

Ovdje su navedene informacije o pravilima, strategijama i ciljnim zadacima radnih grupa i grupa za1 The Framework for Qualications of the European Higher Education Area (Berlin – Bergen Communique-2005

Uvod – šta su akademske vještine?



16

1. Pažnja

i slušanje

16

Uvod

učenje. Dodatni podaci o grupnom učenju navedeni su i u poglavlju o “Razumijevanju pročitanog”.

Ispitivanje/preslišavanje

Ispitivačke vještine odnose se na sposobnost da se formulišu pitanja o situacijama, predmetima,pojmovima i idejama, kao i da se odgovara na postavljena pitanja. Pitanja mogu poticati od sameosobe ili od drugih ljudi. Pitanja mogu da se odnose na upite za koje je potrebno prisjetiti se podatakazabilježenih u memoriji ili na upite koji funkcionišu na nivou znanja, crpeći odgovore iz baze znanjakoju osoba posjeduje i koji zahtjevaju od osobe da obradi informacije a ne da ih se prosto prisjeti.Ova pitanja uključuju sposobnost razumijevanja, primjene, analize, sinteze i evalucije informacija.

Čitanje i razumijevanje pročitanog

Ovaj dio se bavi različitim aspektima razumijevanja pročitanog: riječnikom, organizacijom, testavovima i motivacijom. Opisane su i primjene strategija čitanja u određenim oblastima, kao što suprirodne nauke, društvene i humanističke nauke.

Ispitni kompleks

Ova razmatranja bave se strategijama vezanim za:

Ispitnu anksioznost

Pripremom ispita

Polaganjem ispita

Upravljanje vremenom (Time Management XE “time management”),

razmatra opšte strategije upravljanja vremenom bazirane na pozitivnoj selekciji aktivnosti i zadatakaodređivanjem prioriteta, uključujući i racionalno odbacivanje neproduktivnih zadataka i obaveza.Pritom, osnovni kriterij selekcije postaje radna, životna i socijalna relevantnost tih aktivnosti odn.zadataka. Razmatraju se tehnike povećanja lične produktivnosti i onemogućavanja ometanja, kaoi predupređivanje mehanizama “odugovlačenja”, te specične strategije upravljanja vremenom

vezane za kompleks učenja i stvaralačkog rada.Kreativno pisanje

U ovom poglavlju razmatraju se koraci, vještine i strategije koji čine proces pisanja (eseja,seminarskih radova, monograja i naučnih radova), osnovi teorije pismenosti, organizacija i

aktivnosti pisanja. Neki tekstovi su napisani za predavače dok su drugi za studente.

Govorne i komunikacione strategije

U ovom poglavlju se elaboriraju praktične strategije primjenjene retorike.

Kritičko mišljenje i kritičku analizu

Zašto akademske vještine..?Ako se uporedi privredni razvoj u svijetu u posljednja tri vijeka može se vidjeti da su u XVIII vijekuosnova za razvoj privrede bili prirodni resursi, u XIX vijeku to je bio razvoj tehnologije, a u XX vijekuto je bio razvoj nansija. Krajem XX vijeka analitičari su najavili da će osnova privrednog razvojaXXI vijeka biti znanje kao osnovni resurs i izvor konkurentnosti. Jer, neće više biti u prednosti onaprivreda odn. ona društva koja imaju pristup prirodnim resursima, tehnologiji i /ili obilju nansijskihsredstava, već ona koja imaju sposobnost kontinuiranog učenja a to znači sticanje znanja u ciljustvaranja superiornih proizvoda i usluga na tržištu odn. ostvarivanja koncepta “društva znanja”.



17

1. Pažnja

i slušanje

17

Uvod

Ekonomija i društvo zasnovani na znanju imaju u svojoj suštini kombinaciju četiri nezavisnaelementa: 1) proizvodnju znanja pretežno kroz naučna istraživanja; 2) transmisiju znanja krozobrazovanje i osposobljavanje; 3) diseminaciju znanja kroz informacione i komunikacionetehnologije; 4) korišćenje znanja u tehnološkim inovacijama.

Ekonomija i društvo zasnovani na znanju pretpostavljaju bitno izmjenjene prole poslodavaca,organizatora procesa rada i neposrednih radnih izvršilaca. Osim značajnih zahtjeva vezanih zaznatno povećan kvalikacioni, tehnološki i obrazovni nivo, mijenjaju se i psihološki, komunikacionii mentalni proli budućih radnika jer:

Poslodavci• i lideri žele zaposlene koji će kontinuirano osavremenjavati i dalje usavršavatisvoje vještine i koji će efektivno komunicirati i raditi nezavisno;

Novoj privredi potrebni su pojedinci koji posjeduju široki rang vještina visokog nivoa i•sposobnosti, kao što su kritičko mišljenje, rješavanje problema, timski rad i vještine donošenjaodluka.

Ljudi treba da imaju vještine• visokog nivoa da bi djelovali, odgovarali, učili dalje i reagovali na

zgusnute promjene koje se intenzivno dešavaju u kratkim vremenskim ciklusima.Visokoškolske ustanove moraju da razvijaju ili još bolje usavršavaju odgovarajuće vještine i znanjakod studenata da bi bili uspješni tokom studija i da bi stekli vještine potrebne za XXI vijek, jerpriprema buduće radne snage bez obzira na nivo stečenog obrazovanja zavisiće od sposobnostiobrazovnog sistema da promoviše kognitivne sposobnosti studenta kao što su logičko mišljenje,rješavanje problema, analitičke vještine, pažljivo posmatranje i upravljanje podacima i promjenama.

Stoga procesi učenja i savladavanja stručnih vještina za XXI vijek obuhvataju četiri velike kategorije:

Digitalnu pismenost•Kreativno mišljenje•Efektivnu komunikaciju i•

Visoku produktivnost•Digitalna pismenost znači da studenti treba da postignu izuzetne rezultate u oblasti nauke,tehnologije i kulture koristeći i razumijevajući informacije.

Kreativno mišljenje pripada kategoriji intelektualnih sposobnosti za primjenu informacionih i drugihsavremenih tehnologija u složenim situacijama, kako bi student mogao da razumije posljedice onogašto radi. Ove sposobnosti su “životne vještine” formulisane u kontekstu digitalnih tehnologija.

Vještine efektivne komunikacije su suštinske za uspjeh u društvu zasnovanom na znanju. Zauspjeh u bilo kojoj oblasti poslovanja, proizvodnje, istraživanja i drugim kreativnim djelatnostima,potrebne su vještine: timskog rada, učenja drugih za sticanje novih vještina, pružanja uslugaklijentu, liderstva, pregovaranja i rada sa različitim grupama ljudi. Medjutim, teoretičari ostavljaju i

otvorenu dilemu - koliko god informacione tehnologije mogu da igraju vodeću ulogu u efektivnojkomunikaciji, one mogu da otvore i različite etičke dileme.

Visoka produktivnost se ne stiče neposredno kao vještina odn. sposobnost u toku obrazovanja,ali set vještina u ovom klasteru počinju da se izgrađuju već tokom procesa obrazovanja i sticanjaznanja.

CAL baza podataka strategija za učenje - Center for Advancement of Learning MuskingumCollege-aCentar za unapređenje učenja (CAL-Center for Advancement of Learning ) na Muskingum koledžu razvio je bazu podataka posvećenu doživotnom učenju. Stručnjaci Centra pomažu studentima da razviju strategije

neophodne za uspjeh u radu na fakultetskim kursevima i tokom studiranja.CAL baza podataka strategija za učenje namjenjena je studentima, predavačima, tutorima i savjetnicima.



18

1. Pažnja

i slušanje

18

Uvod

Mada su namjenjene visokom obrazovanju, neke strategije se mogu primjeniti i u srednjem obrazovanjudok druge mogu biti modikovane kako bi zadovoljile te potrebe. Pored toga, neke strategije mogu uspješnokoristiti i zaposleni.

Kad su studenti u pitanju, pristupačni format baze podataka olakšava korisnicima da ocjene svoje stilove učenja, da

prepoznaju odgovarajuće strategije učenja kako bi maksimalno iskoristili svoje prednosti i nadoknadili nedostatke,i kako bi postali odgovorniji za sopstveno učenje. Što se tiče predavača, savjetnika i tutora, baza pruža informacije

relevantne za akademsko savjetovanje studenata i pospješivanje njihovog uspjeha na akademskom polju.Predavači mogu koristiti informacije iz baze za planiranje ekasnih aktivnosti u učionici.

Knjiga obuhvata i dva značajna praktična dodatka:

ANEKS (1) - Procjena stilova učenja i odgovarajuće strategije

Strategije procenjivanja stilova učenja omogućavaju predavačima i studentima da evaluiraju vlastite slabostii prednosti u procesu učenja te da denišu prilagođeni stil učenja pojedinca kojim će se ostvariti maksimalnaefektivnost i ekasnost rezultata učenja, odn. da se proliše individualizovani kanal za obradu podataka iupotrebu strategija učenja i kreativnog rada.

ANEKS (2) - Opšte strategije za život posle koledža

Znati svoje nedostatke je važno – ali još je važnije znati svoje prednosti, interesovanja i vrline. Ovaj dodatakse bavi planiranjem karijere, pripremanjem odgovarajućih rezimea i intervjua i prilagođavanjem poslovnomokruženju.

Knjiga obuhvata izuzetno obimnu bibliograju resursa u oblastima koje su obuhvaćene “akademskimvještinama”.

Bibliograja resursa pruža detaljan spisak referenci raspoređenih prema alfabetskom redoslijedu i premafunkcionalnom principu na:

Bibliograju autorao

Bibliograju naučnih oblasti odn. temao

Izvjestan broj trenutnih i bivših članova osoblja Centra za unapređenje učenja doprinjeo je ovoj bazi podataka

prikupljajući reference, pregledajući članke i primjenjujući strategije na specične kurseve.

Darlene Applegate•

Katie Barnes-Kerrigan•

John Bower•

Katrina Buchanan•

Connie Carroll•

Carol German•

Eva Granitsas•

Mary Beth Harms•

Kyle Harrington•

Marcia Hartman•

Kathy Hicky•

Debbie Hurst•

Joan Ihlenfeld•

Carole Kerper•

Cindy Krause•

Guy Laurent•

Sue McCauley•

Kristy McCormick-Powell•

Karen McGuire•

Al Mueser•

Paul Naour•

Jen Navicky•

Julie Richesson•

Judy Scheltz•

Carol Smith•

Paul Wesner•

Ginny Zellers•



19

1. Pažnja

i slušanje

19

UvodObjavljivanjem prevoda ove baze na jezicima naroda BiH u obliku štampane knjige namjenjene za internokorištenje studentima na Panevropskom univerzitetu “APEIRON” i u hipertekstualnom obliku prilagođenomWEB-u odajemo priznanje i zahvalnost svim autorima, akademskom osoblju i ekspertima koji su učestvovali

u stvaranju CAL - Learning Strategies Database.

Projekat CAL-ove baze znanja o strategijama učenja je nansiran grantom Ameritecha iMuskingum College.

Primjena CAL baze u izučavanju “Akademskih vještina” na Panevropskom univerzitetuPrevod obimne baze znanja o strategijama učenja Centra za unapređenje učenja Muskingum koledža, na jezike naroda BiH (srpski, hrvatski, bosanski) i formatiranje dobijene građe u formi skripte odn. knjige, ozbiljan je prevodilački i izdavački poduhvat. Iako je ova baza u “javnom vlasništvu”, tj. dostupna je bez ograničenja svim

zainteresovanim na WEB sajtu Muskingum koledža (http://www.muskingum.edu/~cal/database/), osnovnaprepreka u ekasnom korištenju ove baze znanja od strane studenata iz BiH je nedovoljno znanje engleskog jezika i nepoznavanje specične stručne terminologije u oblasti psihologije i menadžmenta učenja.

Nastavna praksa na Panevropskom univerzitetu je pokazala da pored značajnog predznanja engleskog jezikakojeg studenti donose iz srednje škole i pored “popularnosti” engleskog jezika u BiH, studenti prve i drugegodine ipak nisu u stanju da ekasno koriste, razumiju i proučavaju izvore publikovane na engleskom jeziku.Studenti prve i druge godine koji studiraju na Panevropskom univerzitetu imaju u obaveznom programudva ispita stranih jezika i do četiri dodatna ispita stranih jezika kao opciju u izbornom programu, ali učenje

stranih jezika predstavlja proces koji traje dvije akademske godine. Nažalost, upravo studentima prve i drugeakademske godine, nedostaju znanja u oblastima akademskih vještina odn. ova znanja su im izuzetnopotrebna na početku studiranja, jer postoji značajana razlika u nivou apstraktnosti, obimu i metodu rada kojise primjenjuju na univerzitetu u odnosu na način rada na koji su studenti navikli u srednjoj školi. Takođe,

evidentno je da na govornom području srpskog, hrvatskog i bosanskog jezika ne postoji literatura koja pokrivaoblast akademskih vještina, niti u formi prevoda, niti u formi izvornih radova. Klaster “akademskih vještina” je još uvijek “nov” u akademskoj javnosti sa prostora bivše Jugoslavije i pored njegove izuzetne aktuelnostii nasušne potrebe za uvođenjem u akademskoj praksi. Logičko-metodološki i istraživačko-metodološki dioovog klastera primjenjivan je i razvijan u akademskoj praksi postdiplomskih studija.

Studenti panevropskog univeziteta “APEIRON” izučavaju klaster akademskih vještina u više predmeta:“Komunikologija”, “Socijalna psihologija”, “Retorika” i “Filozoja života”. Predmet “Filozoja života” je po svomsadržaju najbliži sadržajima “Akademskih vještina”, ali je više fokusiran na logičke i metodološke aspekte. Cilj predmeta “Akademske vještine” je prvenstveno da studentima da praktična i pragmatična znanja, vještine itehnička uputstva koja će im pomoći u njihovom akademskom radu i studiranju. Ta znanja i vještine, ukolikose savladaju na interaktivan način sa primjenom praktične nastave, pedagoških radionica i seminara, mogubiti ključna za uspjeh studenata i njihovu tranziciju iz srednje škole ka univerzitetu.

Stoga smo se odlučili da prevedemo najveći dio ove baze znanja i da je pružimo na internu upotrebustudentima Panevropskog univerziteta “APEIRON” Banja Luka. Štampano izdanje koje će biti na raspolaganjustudentima sa ovog univerziteta nije za eksternu upotrebu, niti je za komercijalne namjene. Troškove izdavanjai prevođenja ove baze znanja snosi u cjelosti Panevropski univerzitet “APEIRON”, dok će studenti alimentiratisamo neposredne materijalne troškove štampe.

Da bi ovo izdanje “ugledalo svjetlost dana” zaslužni su:

Doc. dr Iskra Maksimović koja je pionirski uvela sadržaje “Akademskih vještina” u okviru predmeta “Filozoježivota” na Panevropskom univerzitetu, ulažući velike napore u interaktivnoj nastavi ovog predmeta i razvijajućipedagoške radionice prilikom izvođenja nastave i obrade ovog predmeta. Doc.dr Iskra Maksimović je koordinisalaprevođenje obimnog materijala CAL baze-znanja koja predstavlja osnovu za ovu publikaciju, a takođe je pročitala,terminološki ispravila i izvršila redakciju cjelokupnog teksta. Doc.dr Iskra Maksimović je i autor pojedinih poglavlja:

Šta su akademske vještine, Izgradnja tima i uloge u timu, Komunikacijske vještine i prezentovanje.



20

1. Pažnja

i slušanje

20

Uvod

Prof. dr Rek Šećibović koji je kao osnivač BOŠ-Beogradske otvorene škole i AAOM-Akademske obrazovnemreže u Srbiji doprinjeo uvođenju alternativnih oblika nastave i komunikacije u nastavnom procesu, teuvođenju pojedinih sadržaja “akademskih vještina” u edukativnu praksu postsekundarnog obrazovanja.Posebno je u tom kontekstu značajan njegov rad u reformi visokog obrazovanja, te uvođenju klasterskog imodularnog koncepta izgradnje kurikuluma, odn. tretiranje vještina kao ravnopravnog izvora kompetencija uoblasti visokog obrazovanja. Praktični podsticaji, primjeri i sugestije koje nam dao prof. Šećibović pomogli suda prolišemo sadržaj predmeta “Akademske vještine”, te da ustrajemo u ovom poduhvatu.

Darko Uremović, kao odgovorno lice izdavača i predsjednik Upravnog odbora Panevropskog univerziteta,uložio je velike napore u priređivanju ovog izdanja, elektronskoj obradi sadržaja, koordinaciji velikog brojasubjekata koji su uključeni u ovaj poduhvat, a lično je obradio poglavlje “Upravljanje vremenom”, kao doprinosrješavanju problema sa kojima se suočava u vlastitoj projektantskoj i menadžerskoj praksi.

Prevodilac prof. Tijana Maksimović je uložila ogroman napor prevodeći ovo obimno izdanje sa velikimbrojem stručnih termina, ali i prevodeći odn. redizajnirajući veliki broj slika i grakona koje se nalaze u ovojpublikaciji.

Studenti i radnici Panevropskog univerziteta koji su uložili velike napore u lektorisanju, gračkom dizajnu iprelomu ove vanserijske publikacije.

Na ovo izdanje se primjenjuju “copyright” autorska prava iz: The GNU Free Documentation License:

A copy of the license is included.

The license uses grants free access to our content in the same sense as free software is licensed

freely. That is to say, content of “Akademske vještine” can be copied, modied, and redistributed

so long as the new version grants the same freedoms to others and acknowledges the authors of

the articles used (a direct link back to the article satises our author credit requirement). Articles

included in this publication therefore will remain free under the GFDL and can be used by anybody

subject to certain restrictions, most of which serve to ensure that freedom.To fulll the above goals,

the text contained in this publication is copyrighted (automatically under the Berne Convention)

by Ameritech and Muskingum College contributors and licensed to the public under the GNU Free Documentation License (GFDL). The full text of this license is at Wikipedia:Text of the GNU Free

Documentation License.



1. Pažnja i

slušanje



23

1. Pažnja

i slušanje

1.1. Uvodne informacije o pažnji i slušanju

Pažnja je sposobnost da se mentalno koncentrišemo i pažljivo usredsredimo. Slušanje se odnosi nausredsređivanje da čujemo nešto. Moramo obratiti pažnju kako bismo uspješno slušali, ali pažnja je važna ipri obavljanju drugih zadataka kao što su čitanje, pisanje, polaganje ispita i pregledanje informacija.

Kvalitet i kvantitet pažnje je vitalan za proces učenja. Proces poklanjanja pažnje utiče na sposobnost studenta da prebaci nove informacije iz čulnog pamćenja u kratkoročno. Moramo očuvati visok nivo pažnjetokom ponavljanja kako bi se informacije preselile u kratkoročno pamćenje.

Pažnja i slušanje su intrinsički povezani sa «Kodiranjem i pronalaženjem» i «Pamćenjem».Pogledajte te stranice za dodatne informacije.

1.1.1. Pažnja i pamćenje «Najvažniji činilac sistema pamćenja za poboljšanje samog rada pamćenja jeste proces pažnje.Vjerovatnoća da će informacija u radnom pamćenju biti upijena ili izazvati da se pojave određeni tragoviiz dugoročnog pamćenja zavisi od toga koliko snažno posvetimo pažnju informaciji u radnom pamćenju»

(Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 9).

«Slaba pažnja ograničava jasnost informacije koja može biti upijena u dugoročno pamćenje ili kojamože podstaći pojavljivanje željenog sjećanja iz dugoročnog pamćenja. Kada se više pažnje pokloni radnompamćenju, informacija je jasnija i olakšava upijanje ili pojavljivanje. Više jasnijih detalja će biti zabilježeno udugoročnom pamćenju, a vjerovatnoća da ćemo ih se kasnije prisjetiti će porasti. Stoga, učeći da povećamonivo pažnje, možemo poboljšati kvalitet rada pamćenja» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 9).

«Kada obraćamo pažnju na sadržaj radnog pamćenja, nivo intenziteta nije jedini činilac koji varira.Naša pažnja se takođe mijenja i u odnosu na različite detalje ideja, slika i percipiranih elemenata koji se čuvajuu radnom pamćenju. Drugim riječima, više pažnje poklanjamo nekim detaljima nego nekim drugim. Naravno,oni detalji kojima poklonimo najviše pažnje će vjerovatnije biti zabilježeni nego oni na koje ne obraćamopažnju. . . . voljno raspoređujemo pažnju na sadržaj radnog pamćenja. Oni detalji u radnom pamćenju na koje

obratimo više pažnje vjerovatnije će biti zabilježeni u dugoročnom pamćenju i kasnije će se iz njega pojaviti»(Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 10).

«Nivo i raspoređenost pažnje kombinuju se u ukupnoj količini pažnje posvećene svakom detaljuodređene misli u radnom pamćenju. . . . Razlika između nivoa i raspoređenosti pažnje je važnja za pamćenje

zato što mnoge manipulacije koje možemo obaviti radi povećanja nivoa nemaju uticaja na raspoređenostpažnje. Obrnuto, mnoge od manipulacija koje mijenjaju raspoređenost pažnje (prenoseći pažnju na određenedetalje u radnom pamćenju) često nemaju nikakvog dejstva na ukupni nivo intenziteta» (Herrmann, Raybecki Gutman, 1993, str. 10-11).

Odnos između pažnje i pamćenja prikazan je sljedećem modelu obrađivanja informacija.

SENZORSKO

PAMĆENJEINPUT

pažnja

ponavljanje

pronalaženjekodiranje

OUTPUTKRATKOROČNOPAMĆENJE

DUGOROČNOPAMĆENJE



24

1. Pažnja

i slušanje

1.1.2. Komponente posvećivanja pažnje Postoje četiri komponente poklanjanja pažnje, od kojih svaka utiče na našu sposobnost da održimopažnju (Coleman, 1993, str. 1-29).

Studentova zainteresovanost za temu i način na koji su informacije• predstavljene.

Motivacija za učenje• , na koju utiče zainteresovanost za materijal kao i prethodni uspjesi i neuspjesi.

Sposobnost da se razlikuju važnije od manje važnih informacija• . Vještina u ovoj oblasti može sepospješiti traženjem ključnih riječi u govoru ili pisanom materijalu (npr. «sljedeća tri činioca», «dazaključimo», «pored toga» i «najvažnije razmatranje»), osluškivanjem promjena u govornikovomglasu, upotrebom informacija na tabli ili projektoru, traženje gestovnih nagoveštaja (tj. pogled,

blizina, stav) ili uočavanjem ponavljanja određenih ideja u govoru.

Budnost, ili sposobnost• usredsređivanja na temu i zanemarivanje svega što ometa pažnju.

1.1.3. Poremećaj nedostatka pažnje Poremećaj nedostatka pažnje (ADD – Attention Decit Disorder) je skup odlika ponašanja uočenihu različitom stepenu i kod djece i kod odraslih: pažnja kratkog trajanja, teškoća pri koncentrisanju, lakoodvlačenje pažnje i teškoća u kontrolisanju nagona (Coleman, 1993, str. 1-29). Propratni oblici obuhvatajuteškoće u praćenju uputstava ili povinovanju pravilima, teškoće u jezičkoj obradi, slabe organizacione vještine,slabe društvene vještine, nizak nivo samopoštovanja i slabe perceptualne motorne vještine. Karakteristikeovog poremećaja su najuočljivije u «nestrukturisanim, bučnim ili visoko-stimulativnim situacijama» (Coleman,1993, str. 4).

Primarni ADD je nasljedan. Sekundarni ADD može nastati usljed raznovrsnih uzroka, uključujućiporemećaje raspoloženja, primarne neurološke poremećaje, neke hromozomske poremećaje, prenatalnepovrede, postnatalne povrede ili bolesti, prevremeno rođenje ili izloženost prevelikim nivoima radijacije. Neki

stručnjaci smatraju ADD poremećajem učenja. Međutim, studenti bez poremećaja učenja ili ADD mogu imatiteškoće u posvećivanju pažnje.

1.1.4. Stanja koja liče na ADD Stanja i situacije koje nisu ADD mogu uticati na sposobnost studenta da posveti pažnju (Coleman,

1993, str. 1-29). To su:

poremećaji učenja•

napadi bolesti•

nedostatak motivacije usljed kućnog okruženja u kojem se učenje• ne cijeni ili zbog prethodnih

neuspjeha u akademskim aktivnostima

dosada kod naprednih ili nadarenih studenata•

zičko ili seksualno zlostavljanje•

porodični stres• i nasilje

hronični nedostatak sna•

slaba ishrana•

Hiršprungova bolest (teškoće u varenju)•

hipertiroidnost (preterana aktivnost tiroidne žlezde)•



25

1. Pažnja

i slušanje

1.1.5. Svrhe strategija za pažnju i slušanje Primarna svrha strategija vezanih za pažnju jeste da pruže alternativu koja ne obuhvata uzimanjelijekova za poboljšanje koncentracije i pažnje.

Strategije za poboljšanje pažnje i slušanja mogu se primjeniti na više akademskih situacija, kao što su:

tokom predavanja•

tokom čitanja zadatih tekstova•

tokom individualnih časova•

pri obavljanju domaćih zadataka•

tokom grupnog učenja•

tokom polaganja ispita•

1.1.6. Prednosti strategija za pažnju i slušanje Strategije za pažnju su korisne na više načina. U akademskom smislu, unaprjeđene vještine

posvećivanja pažnje mogu pozitivno da utiču na uspješnost studenta u pisanju bilježaka, učestvovanjuna času, čitanju, praćenju uputstava, obavljanju zadataka, grupnom učenju, pripremi za ispit i polaganjuispita. Studenti sa selektivnom pažnjom ili ADD imaju otežan proces učenja. Stoga, strategije osmišljene dapomognu u poklanjanju pažnje su vitalne za njihov akademski uspjeh.

U društvenom smislu, unaprjeđene vještine poklanjanja pažnje mogu pozitivno da utiču na sliku kojustudent ima o sebi i njegovo samopoštovanje jer počinje da uočava svoje prednosti i slabije strane. To, opet,može uticati na studentovu spremnost da učestvuje u grupnim aktivnostima, uspješnost u grupnim aktivnostima,

osjećaj organizovanosti i kontrole i sposobnost da se prikladno ponaša u nestrukturisanim situacijama.



26

1. Pažnja

i slušanje

1.2. Specične strategije za pažnju i slušanje

1.2.1. Osnovne zdravstvene potrebe, Slika o sebi i Nadgledanje ponašanja i

ishoda u učenju1.2.1.1. Osnovne zdravstvene potrebe Budući da nesposobnost poklanjanja pažnje može biti uzrokovana ili pojačana lošim zdravljem,važno je da studenti ispune osnovne zdravstvene potrebe. Ova strategija je dobar «prvi korak» u rješavanjuteškoća pri poklanjanju pažnje i slušanju zato što je prilično direktna, vjerovatno je jedna od najlakših strategijaza primjenu i može riješiti jedan od osnovnih uzroka nedostatka pažnje.

Zdravlje je stalan, kontinuiran proces. Ne možemo se baviti dobrim zdravljem jedne nedelje, anaredne ne. Stoga, važno je da dobre zdravstvene navike postanu dio rutine svakog studenta.

Sljedeće aspekte osnovnih zdravstvenih potreba trebalo bi razmotriti i ocijeniti sa studentima.

San

Da li se student• dovoljno odmara i spava?

Da li student• ima rutinu u spavanju ili je spavanje haotično?

Ishrana

Da li student• jede dva ili tri uravnotežena obroka dnevno?

Da li student• pretjeruje u brzoj hrani, cigaretama ili drogama i alkoholu?

Fizičko stanje

Da li su studentov sluh i vid provjereni?•

Da li je student• pregledan za poremećaj nedostatka pažnje?

Da li je student• pregledan da li boluje od afektivnih, neuroloških ili hromozomskih poremećaja?

Da li student• traži odmah ljekarsku pomoć čak i za manje bolesti?

Vježbanje

Da li student• redovno vježba?

Mentalno zdravlje

Da li se student• preprekama pristupa mirno i racionalno ili stresno i iracionalno?

Da li se student• suočava sa stvarnošću ili je izbjegava?Da li se student• pretjerano brine?

Kako student• podnosi stres?

Za više informacija• o zdravlju i procesima učenja, pogledajte «Manipulacije stanjem pamćenja» u

poglavlju o pamćenju.

1.2.1.2. Slika o sebi Student koji ima problema sa posvećivanjem pažnje i slušanjem često ima slab uspjeh u školii društvenom okruženju; to, opet, može negativno uticati na sliku koju on ima o sebi. Slika o sebi može uvelikoj mjeri uticati na proces učenja. Pronađite više informacija o slici o sebi u odjeljku «Uklanjanje unutrašnjihometača».



27

1. Pažnja

i slušanje

Sljedeće savjete mogu koristiti predavači, savetnici, tutori i roditelji kako bi pomogli studentu da

pobojšava sliku o sebi. Stavke 7 do 14 denisao je Koleman (Coleman,1993, str. 90-96).

Pomozite studentu da utvrdi svoje vrline.•

Ohrabrite studenta da se stalno podsjeća na te vrline.•Povećajte studentovu svijest o njegovim ambicijama i ciljevima, i dugoročnim i kratkoročnim.•

Pomozite studentu da razvije realističan plan djelovanja za ostvarenje svojih ciljeva.•

Ohrabrite studenta da stalno procjenjuje svoj napredak ka ciljevima, uključujući i razloge zašto su•

ciljevi dostignuti, odnosno zašto do toga nije došlo.

Pohvalite i nagradite studenta za obavljanje zadataka ili ostvarivanje ciljeva, i ohrabrite ga da i sam•

to uradi.

Primjetite i pohvalite dobro ponašanje, uključujući ponašanje u učenju i društveno ponašanje;•

pozitivno ohrabrenje je važno za mlađe studente kao i studente na visokoškolskim ustanovama.

Koristite «opisne» pohvale umjesto ocjenjivačkiih komentara; na primjer • , možete prokomentarisati da

studentov istraživački rad «dobro koristi primjere i statističke podatke» prije nego da je «odličan rad».Izbjegavajte potcenjivačke i ponižavajuće komentare, i izbjegavajte poređenje studentovog•

napretka sa drugim studentima.

Pružite studentu jasna i jednostavna uputstva o zadatku; koristite što je moguće više čula.•

Vježbajte društvene vještine• sa studentom.

Pružite studentu društvene ili akademske situacije u kojima će biti uspješan.•

Ograničite broj odluka koje student• treba da donese.

Razgovarajte o studentovim problemima nasamo.•

1.2.1.3. Nadgledanje ponašanja i ishoda u učenju Poglavlje «Nadgledanje» sadrži informacije i strategije za procjenu vještina učenja, uzročno

pripisivanje, prikupljanje podataka za ispit, procjenu vještina upravljanja vremenom i procjenu podložnosti stresu.

Samonadgledanje ponašanja u učenju

Uputite studenta u ocenjivanje njegovog ponašanja u učenju, nudeći povratne informacije• o

«tačnosti» njegove procjene.

Student će ili postati siguran u svoju sposobnost• ocjenjivanja samog sebe, ili će postati svjestan

svojih netačnih pretpostavki.

Samonadgledanje ishoda učenjaUputite studenta u vođenje pisanih bilježaka o tome kako su zadaci obavljeni, ocjenama zadataka,•

profesorskim komentarima, proseku ocjena, Itd.

Pomozite studentu da nauči da povezuje uloženi trud i ishode za svaki zadatak• .

Uspješni studenti su uvijek svjesni svog akademskog statusa.•



28

1. Pažnja

i slušanje

1.2.2. Uklanjanje unutrašnjih i spoljašnjih ometača; Očuvanje budnosti

1.2.2.1. Uklanjanje unutrašnjih ometača Unutrašnji ometači su izvori ometanja koji se javljaju u pojedincu. Obuhvataju nezainteresovanost,

nedostatak motivacije i nisko samopoštovanje. Strategije opisane u poglavlju «Motivacija» su relevantne i zauklanjanje unutrašnjih ometača.

Nezainteresovanost

Stvorite zainteresovanost prikupljajući informacije• o temi iz raznovrsnih izvora – predavanja,

tekstova, časopisa, televizije, radija i od drugih studenata.

Povezivanjem novih informacija• sa starim znanjem i njihovim primjenjivanjim na svakodnevni život

često nove informacije postaju relevantnije i zanimljivije.

Aktivno koristite novo znanje postavljajući pitanja, predviđajući sljedeće korake, razgovarajući i pišući.•

Personalizujte nove informacije• i povežite ih sa stvarima koje se vas lično tiču.

Koristite novo znanje na drugim časovima.•

Radite sa kolegama iz razreda na očuvanju zainteresovanosti za temu ili zadatak• .

Motivacija

Odredite specične ambicije ili ciljeve• koji se mogu ostvariti kroz uspjeh u školi ili na nekom času.

Usredsredite se na pozitivne aspekte kursa ili predavača.•

Zamislite sebe kao uspješnu osobu.•

Učinite informacije• relevantnim za vas lično.

Koristite novo znanje na nove načine.•

Samopoštovanje i razgovor sa sobom

Razgovor sa sobom se odnosi na proces iznošenja stavova na nivo svijesti. To je ono što samisebi govorimo i to odslikava naše samopoštovanje. Razgovor sa sobom može biti negativan, pozitivan ili

neutralan. Samopoštovanje i slika o sebi su takođe obrađeni u ovom poglavlju.

Negativan razgovor sa sobom

Neuspješan student• ima tendenciju da se upusti u negativan razgovor sa sobom.

Komentari mogu obuhvatiti «Nikad neću položiti ovaj ispit» ili «Nije mi mjesto na fakultetu».•

Takvi studenti moraju postati svjesni ovog ponašanja i njegovih posljedica.•

Fasilitatori bi trebalo da pomognu studentima da zamjene negativan sa neutralnim ili pozitivnim•

razgovorom sa sobom.

Pozitivan razgovor sa sobom

Ovo je proces• davanja prikladnih prijedloga samom sebi radi pozitivnog uticaja na sopstvena osjećanja.

Izjave mogu obuhvatiti «Vrlo sam pripremljen za ovaj ispit» ili «Mogu da završim istraživački rad•

na vrijeme».

Uspješni studenti imaju tendenciju da se upuste u pozitivan razgovor sa sobom.•



29

1. Pažnja

i slušanje

1.2.2.2. Uklanjanje spoljašnjih ometača Spoljašnji ometači su izvori ometanja koji potiču izvan studenta. Obuhvataju faktore iz okruženjakao što su buka, ljudi, predmeti i mirisi. Drugi spoljašnji ometači su vezani za loše upravljanje vremenom,

organizaciju ili vještine učenja. Lični problemi su još jedan spoljašnji izvor ometanja.

Faktori okruženja

Prostor u kom učimo treba da bude lišen ometača kao što su buka ili kretanje ljudi. Podesite svjetlo•

tako da ne blješti ili ne sija direktno u oči. Ne treba da bude ni pretamno ni presvjetlo. Izbjegavajteda sjedite u sjenci. Prostorija bi trebalo da ima prijatnu temperaturu. Ako ne možete da kontrolišetetemperaturu prostorije, prikladno se obucite. Oblačenje u slojevima je bezbjedna alternativa.Izbjegavajte da sjedite na krevetu, kauču ili previše tapaciranoj stolici jer će vam u njima biti previše

udobno.

U učionici, student• bi trebalo da odabere mjesto udaljeno od prozora, vrata, prijatelja, zidnih karatai časovnika. Često je korisno sjesti u prednji dio učionice i izbjegavati sjedišta na krajevima redova.Nađite «centar energije» prostorije na osnovu predavačevih postupaka. Sjedite tamo gdje drugi aktivni

studenti sjede. Opet, treba se obući tako da možete lako da se prilagodite temperaturi prostorije.

Upravljanje vremenom, organizacija i vještine učenja

Ove teme su obrađene na drugim mjestima u ovom poglavlju budući da pripadaju pažnji i slušanju;pogledajte «Napomene u vezi s upravljanjem vremenom», «Napomene u vezi s organizacijom i pripremom»

i «Napomene u vezi s vještinama učenja» za više informacija.

Ove teme su obrađene i u poglavlju «Opšte strategije učenja» budući da pripadaju akademskimvještinama uopšte; pogledajte poglavlja «Upravljanje vremenom» i «Organizacija» za višeinformacija.

Lični problemi

Važno je prepoznati lične probleme koje student doživljava. Izvjestan stepen saosjećanja jekoristan, kao i pomaganje studentu da odredi u čemu leži problem. Međutim, podjednako je važno izbjećiohrabrivanje ili pokušaje mješanja u problem ukoliko nemate posebnu obuku. Uputite studenta profesionalnomsavjetniku umjesto toga. Poglavlje «Anksioznost pred ispit» sadrži neke informacije u vezi sa oslobađanjem

od napetosti.

1.2.2.3. Očuvanje budnosti na predavanjima/vježbama Sljedeći savjeti mogu vam pomoći da bolje pratite predavanja/vježbe. Pogledajte i strategije

navedene u okviru «Uklanjanje spoljašnjih ometača», «Uklanjanje unutrašnjih ometača», «Napomene u vezi

s organizacijom i pripremom» i «Koncentracija» u ovom poglavlju.

Budite spremni i organizovani za predavanja• /vježbe (vidite «Napomene u vezi s organizacijom i

pripremom»).Motivišite se za predavanja• /vježbe i razvijte interesovanje za temu (vidite «Uklanjanje unutrašnjih

ometača» i «Koncentracija»).

Prikladno se odmorite kako ne biste došli u iskušenje da zaspite na predavanju/vježbama.•

Sjedite tamo gdje je mjesto dešavanja; odaberite odgovarajuće sjedište (vidite «Uklanjanje•

spoljašnjih ometača»).

Budite «oportunist», pronalazeći oblasti zajedničkog interesovanja između vas i predavača.•

Zapitajte se «Zašto je ova informacija• važna?» i «Kako će mi pomoći?»

Odredite govornikov• i prilagodite mu se. Da li želi da obavjesti, ubjedi ili zabavi?

Pokušajte da čujete centralne teme prije nego izolovane činjenice. Povežite činjenice i teme ili•

različite teme međusobno čak i kada predavač ne uradi to eksplicitno.



30

1. Pažnja

i slušanje

Radite na vještinama pisanja bilježaka (vidi «Vođenje bilježaka»).•

Budite aktivni tokom predavanja• /vježbi. Stalno hvatajte bilješke. Ostavite marginu sa strane dabiste zapisali ključne riječi i pojmove. Postavljate pitanja (koristite spisak pitanja koji ste unaprijedpripremili) i odgovarajte na pitanja. Predvidite šta će biti obrađeno sljedeće. Tokom pauza u

predavanju možete zapisati pitanja u svojim bilješkama, podvući važne termine i pojmove, ilipovezati materijal sa predavanja sa pročitanim zadatim tekstovima.

Isplanirajte da sumirate sadržaj predavanja• u narednih 8 sati; radite sa prijateljem ako je potrebno.

Ako ništa drugo ne uspije, duboko udišite kako biste povećali dotok kiseonika. Ili, skinite jednu cipelu.•

To uspostavlja temperaturnu razliku u vašem tijelu što vam može pomoći da ostanete budni.

1.2.2.4. Ostanite usredsređeni tokom čitanja

Sljedeći savjeti vam mogu pomoći da ostanete usredsređeni tokom čitanja zadatih tekstova.

Odaberite odgovarajuće mjesto za čitanje (vidi «Uklanjanje spoljašnjih ometača»).•

Motivišite se i razvijte interesovanje za temu (vidi «Uklanjanje unutrašnjih ometača» i•

«Koncentracija»).

Prikladno se odmorite kako ne biste došli u iskušenje da zaspite.•

Isprobajte SQ3R strategiju ili strategiju Pregledanje-čitanje-obnavljanje• za čitanje (vidi

«Razumjevanje pročitanog»).

Radite tokom kratkih vremenskih intervala i pravite pauze između njih.•

Pomiješajte predmete ili zadatke kako biste izbjegli dosadu.•

Nagradite sebe na kraju čitanja.•

1.2.3. Usmjerenost na zadatak, organizacija i priprema i ostale napomene

1.2.3.1. Usmjerenost na zadatak Ostati usredsređen na cilj pri obavljanju zadataka može biti teško za studente sa nedostatkompažnje. Sljedeći prijedlozi mogu pomoći studentima da ostanu usmjereni na zadatak. Studenti mogu sami

primjeniti ove strategije ili zatražiti pomoć fasilitatora.

Učiniti zadatak denitivnim

Odredite šta mora biti urađeno da bi se obavio zadatak• .

Budite sigurni da ste potpuno razumjeli uputstva i očekivanja vezana za zadatak• .

Zatražite pojašnjenje uputstava od predavača radije nego od drugih studenata.•

Podjeli pa vladaj

Podjelite zadatak• na manje dijelove, lakše za rukovanje.

Razvijte neku vrstu strukture koja je smislena studentu.•

Razvijte vremenski raspored za obavljanje svakog od dijelova.•

Radite na jednom po jednom dijelu, prelazeći na drugi dio kada dosada počne da se pojavljuje.•

Organizujte svaki dio zadatka u odvojene fascikle.•

Nagradite sebe nakon završetka svakog od dijelova zadatka.•



31

1. Pažnja

i slušanje

Pogledajte poglavlje «Upravljanje vremenom» i «Organizacija» za strategije raspoređivanja iorganizacije.

Osjetite snažnu potrebu da obavite zadatak

Povežite obavljanje zadatka sa svojim akademskim ciljevima.•

Povežite obavljanje zadatka sa svojim kratkoročnim ciljevima, dugoročnim ciljevima i ambicijama.•

Počnite po svaku cijenu

Pokušajte da ignorišete teškoće do kojih predviđate da će doći.•

Ne mislite na ono što biste radije radili ili jednostavno odredite vrijeme za koje ćete ih obaviti i•

uklonite ih s puta.

Ako vam druge obaveze zamagljuju koncentraciju, napravite spisak onoga što treba kasnije da•obavite; tako ćete ih privremeno ukloniti iz misli.

Za više informacija• pogledajte odjeljak «Koncentracija» u ovom poglavlju. Pripremite ekasan prostor za učenje

Za savjete, pogledajte odeljke «Uklanjanje spoljašnjih ometača» i «Napomene u vezi s organizacijom•

i pripremom».

Koncentrišite se

Radite na strategijama koncentracije koje će vam pomoći da ostanete usredsređeni.•

Za specične prijedloge vidite odjeljak «Koncentracija• » u ovom poglavlju.

Umanjite stres

Suočite se direktno sa ličnim problemima i izvorima stresa.•

Za više informacija• pogledajte odjeljak «Uklanjanje spoljašnjih ometača”. Evaluirajte

Stalno, objektivno i realno evaluirajte napredak ka završetku zadatka.•

Ako je potrebno, zatražite pomoć nekog drugog (predavača, savjetnika, tutora, roditelja, prijatelja•

od povjerenja) za evaluiranje napretka.

1.2.3.2. Napomene u vezi s organizacijom i pripremom Organizovanost i pripremljenost za učenje uklanja jedan od snažnih ometača koji mogu spriječitipažnju i slušanje. Ako ste organizovani i pripremljeni, imate jednu brigu manje! Organizovanost i pripremljenostza predavanje/vježbe i učenje može poboljšati pažnju i slušanje. Dodatne strategije su opisane u poglavlju

«Organizacija».Organizacija i priprema za predavanje/vježbe

Razmislite o temi prije predavanja/vježbi; pet minuta provedenih u odlasku na predavanje/vježbe

savršeno su vrijeme za ovo.

S• tignite ranije na predavanje/vježbe kako biste mogli da odaberete mjesto u dijelu učionice u komima najmanje ometanja (vidi odjeljak «Uklanjanje spoljašnjih ometača»).

Dok čekate da predavanje/vježbe počne, pregledajte bilješke• od prethodnog dana kako biste ušliu predmet.

Ponesite odgovaraju• će materijale na predavanje/vježbu: sveske, knjige, olovke, hemijske, digitron, itd.

Završite zadatke na vrijeme.•



32

1. Pažnja

i slušanje

Pročitajte zadate tekstove prije nego što treba da budu obrađeni na predavanju/vježbi (čak i za•

matematiku). Morate ih jednom pročitati, tako da je najbolje obaviti to prije predavanja/vježbi. Ako

nemate vremena da pažljivo pročitate tekstove, barem ih pregledajte kako biste uočili glavne ideje.

Ponesite kratak opis tekstova ili rezime• ključnih ideja na predavanje/vježbe.

Pripremite spisak pitanja o tekstovima i prethodnim bilješkama; bićete spremni da postavite•

inteligentna pitanja kada osjetite da vam se pažnja gubi.

Organizujte radove koje ste radili za taj kurs u fascikle ili registratore.•

Organizacija i priprema za učenje

Nađite posebno mjesto za učenje• , ili mjesto koje se može vremenom povezati sa učenjem.

Organizujte svoj radni prostor • (sto, knjige, sveske, pribor) i neka vam sve što vam je potrebno

bude pri ruci. Savjeti su dati u odjeljku «Prostorna organizacija» u poglavlju «Organizacija».

Radite u prostoru lišenom «ometača» (vidi «Uklanjanje spoljašnjih ometača»).•

Razvijte redovnu rutinu u jelu, učenju, odmaranju i vježbanju.•

Razvijte dnevne rasporede aktivnosti i nedjeljne planove, i držite ih se. Specične strategije• su date

u poglavlju «Upravljanje vremenom».

Napravite sebi podsjetnike o zadacima i postavite ih na uočljiva mjesta u svojoj sobi.•

Razdjelite velike projekte na zadatke lakše za rukovanje, zatim odredite rokove za završavanje tih•

manjih zadataka. Vidi poglavlje «Upravljanje vremenom» .

Radije kupite sopstvene knjige nego da ih pozajmljujete.•

1.2.3.3. Napomene u vezi s upravljanjem vremenom Mada je upravljanje vremenom obrađeno detaljnije u poglavlju «Upravljanje vremenom», neke

osnovne tačke su relevantne za razgovor o pažnji i slušanju.

Odabir kurseva

Broj časova predavanja• /vježbi kao i njihov sadržaj trebalo da pažljivo budu razmotreni pri odabiru

kurseva.

Student koji ima problema sa pažnjom trebalo bi da odluči da se ne upiše na časove koji su duži od•

50 minuta ako je to moguće, naročito kurseve sa predavanjima u kojima su studenti malo aktivni.

Student koji ima teškoća sa pažnjom trebalo bi da odabere da se ne upiše na spojene kurseve koji•

idu jedan za drugim bez pauze između. Lično vrijeme

Trebalo bi urediti dnevne, nedjeljne, mjesečne i semestralne rasporede kako bi pomogli u upravljanju•

vremenom.

Trebalo bi odrediti vrijeme u rasporedu za adekvatno vrijeme za učenje• kao i slobodno vrijeme.

Vrlo je važno da studenti periodično evaluiraju kako su isplanirali da provedu vrijeme i kako su ga•

zapravo proveli. To pomaže u razvijanju svijesti o praksi upravljanja vremenom.

Studentima bi priprema za predavanje/vježbe trebalo da postane dio svakodnevne rutine.•

Različiti predmeti i aktivnosti bi uvijek trebalo da budu pomiješani tokom kratkih perioda učenja•

kako bi se izbjegla dosada.



33

1. Pažnja

i slušanje

Susreti sa tutorom

Zahvaljujući sljedećim strategijama susreti sa tutorom (i druge intenzivne sesije učenja) mogu

postati produktivniji za studente koji imaju nedostatak pažnje.

Podjelite svaki sastanak na različite zadatke, provodeći 15-20 minuta na svakom.•Obnavljajte na početku i na kraju svakog sastanka i/ili svake nove aktivnosti.•

Razmotrite promjenu rasporeda sastanaka kako biste pronašli optimalno vrijeme koje odgovara•

studentovoj zainteresovanosti ili nivou aktivnosti.

Podjelite zadatke na realne vremenske okvire konsultujući dnevne, nedjeljne, mjesečne ili•

semestralne planove.

Grupno učenje

Zahvaljujući sljedećim strategijama grupni sastanci mogu postati produktivniji za studente koji imajuproblema u učenju.

Ciljevi i očekivanja studijske grupe bi trebalo da budu jasno određeni.•

Grupa bi trebalo da se sastaje tokom kratkih vemenskih intervala ili bi trebalo da podjeli sastanak•

na manje zadatke, provodeći 15-20 minuta na svakom zadatku.

Grupa bi trebalo da se sastaje u prostoru bez ometanja (vidi «Uklanjanje spoljašnjih ometača»).•

Ako studenti sa nedostatkom pažnje imaju loše društvene vještine• ili kontrolu impulsa, trebalo bi dabudu postepeno uvedeni u situacije grupnog učenja; pored toga, nadgledanje medijatora bi moglo

biti korisno dok se student ne privikne na situaciju.

1.2.3.4. Napomene u vezi s vještinama učenja Vještine učenja, kao što je razmotreno u drugim poglavljima, mogu pomoći u održavanju pažnje kodstudenata.

Poglavlje «Praćenje» nudi strategije za ocjenjivanje sopstvenih vještina učenja.

Strategije kao što je SQ3R, opisana u poglavlju «Razumijevanje pročitanog», pomažu•studentima da održe pažnju tokom čitanja.

Šifrovanje pomoću boja i markera pomaže studentima da obrate pažnju na važnije•informacije.

Vizuelna pomagala• kao što su tabele, grakoni, eš-karte i vremenski nizovimogu pomoći studentima da se usredsrede. Oni su detaljno obrađeni u odjeljku

«Organizovanje informacija» u poglavlju «Organizacija».

Strategija upravljanja vremenom, kao što su razdvajanje obnavljanja i vremenski planeri, pomažu

studentima da održe pažnju na zadatku koji rade.

1.2.3.5. Kompenzaciona sredstva Kompenzaciona sredstva su često korisna za studente sa nedostatkom pažnje. Udžbenici ili zadatitekstovi snimljeni na traku pomažu studentu da se usredsredi dok čita.

Snimanje predavanja pruža prilično potpunu, trajnu, audio bilješku predavanja. Studenti mogukoristiti trake da poboljšaju kvalitet bilježaka ako imaju problema da održe pažnju tokom čitavog časa. Vidite«Vođenje bilježaka» za više informacija.

Koristite računare ili programe za obradu teksta da bi studenti ostali aktivni, što pak pomaže i uodržavanju pažnje.



34

1. Pažnja

i slušanje

1.2.4. Koncentracija, Slagalica II grupna aktivnost i Vježbanje pažnje

1.2.4.1. Koncentracija Uputite studente da ojačaju samo dobre koncentracione strategije. Drugim riječima, ne ojačavajte

ponašanja u učenju koja predstavljaju slabe koncentracione strategije. Studenti bi trebalo i da budu svjesniprepreka koncentraciji i izvora ometanja u svom prostoru za učenje i da ih analiziraju. Pogledajte odjeljke

«Uklanjanje spoljašnjih ometača» i «Uklanjanje unutrašnjih ometača» za detaljnije savjete.

Loše koncentracione navike

Navedene su loše koncentracione navike kojih bi studenti trebalo da postanu svjesni i da pokušaju

da ih promjene kako bi poboljšali koncentraciju:

Prelazak na drugu aktivnost učenja zbog nemogućnosti koncentrisanja na dotični zadatak• .

Odabir prostora za učenje• ili sjedišta u učionici sa poznatim ometačima.

“Ulijetanje” u zadatak• bez razumijevanja uputstava, razmatranja svrhe zadatka ili povezivanja

zadatka sa kursom u cjelini.

Energično raspravljanje sa predavačem na času ili potpuno izbjegavanje učešća u času.•

Radimo nešto drugo ili razmišljamo o pokretanju nečeg drugog dok sjedimo da učimo.•

Uslovi neophodni za koncentraciju

Sljedeći spisak navodi uslove neophodne za koncentraciju.

Uklonite spoljašnje i unutrašnje ometače.•

Postarajte se da budete zdravi i odmorni.•

Ispunite organizacione i potrebe upravljanja vremenom.•Izbjegavajte da sanjarite o onome što želite da uradite time što ćete da odredite vrijeme u rasporedu•

kada ćete ih zaista i uraditi.

Izbegavajte zabrinutost o onome što morate da uradite tako što ćete napraviti spisak i kasnije to obaviti.•

Potpuno shvatite svrhu, uputstva i očekivanja koje zadatak• nosi.

Memori i Joder (Memory i Yoder 1988) uradili su šestodijelni vodič za poboljšavanje koncentracije.

Svaki dio odgovara ciljevima strategije, i poseban plan djelovanja za pristupanje svakom od datih ciljeva.

Obezbjedite razumijevanje.•

Saslušajte ili pročitajte uputstva i smjernice pažljivo.o

Saznajte očekivanja koja treba ispuniti.o

Potražite objašnjenje od predavača ako je potrebno.o

Ne otpočinjite zadatako dok ne razumijete u potpunosti sva uputstva i očekivanja.

Održite zaineteresovanost za temu.•

Razvijte zainteresovanost za predmet tako što ćete razgovarati sa drugim studentimao

koji su uživali na času ili im je to glavni predmet, tako što ćete čitati članke iz časopisa ili

gledati televizijske programe vezane za temu.

Razvijte zainteresovanost za zadatako tako što ćete prethodno pregledati materijal kako

biste pronašli dijelove koji vas zanimaju, usredsrediti se na glavne ideje prije nego nadetalje ili potražiti opšte principe i šira objašnjena.



35

1. Pažnja

i slušanje

Izbjegavajte sanjarenje o onome što biste radije radili tako što ćete da odvojite vrijeme uo

svom rasporedu da to i obavite.

Obezbjedite raznovrsnost u učenju tako što ćete raditi na jednom predmetu ili zadatkuo

kratko vrijeme ili tako što ćete varirati aktivnosti u svakoj sesiji učenja.

Nađite cilj • .

Povežite zadatako sa specičnim kratkoročnim ili dugoročnim ciljevima.

Razmotrite ciljo ka kome ćete ići, kao što je rok završetka, nivo kvaliteta, nivo napretka ili

ocjena.

Održite šemu pažnje.•

Budite svjesni dobrih i loših koncentracionih navika.o

Pretvorite dobre procedure u navike.•

Dokumentujte upotrebu koncentracionih strategijao i akademske ishode u njihovoj

primjeni.

Uvijek radite u za to određenom prostoru za učenjeo u kom nema ometanja.

Učite u slično vrijeme svaki dan kako biste razvili rutinu.o

Nagradite produktivnost.•

Nagradite sebe kada sprovodite dobre koncentracione navike.o

Strategija sinopsisa u 60 sekundi

Hofmanova (Huffman 1992-1993) strategija sinopsisa u 60 sekundi se koristi u paru sa vodičem

koji su osmislili Memori i Joder za poboljšanje koncentracije (vidi prethodni dio). To je grupna aktivnost zauvođenje, osnaživanje i primjenjivanje savjeta za poboljšanje koncentracije.

Strategija sinopsisa u 60 sekundi ima nekoliko prednosti. Prvo, to je aktivan proces koji zahtjevaupotrebu više vještina kao što je čitanje, pisanje, govor, slušanje, primjena informacija, analitičko obrađivanjei saradnja. Drugo, to je interaktivan proces, koji omogućuje studentima da međusobno reaguju i uče. Treće, to je ekasan proces, koji izlaže studente velikoj količini informacija u kratkom vremenu. Konačno, ova strategija

se može izmjeniti tako da zadovolji studentove potrebe. Na primjer, tutori mogu da rade jedan-na-jedansa studentom obrađujući svaku od Memori i Joderovih strategija tokom nekoliko nedjelja. I, nakon što sukoncentracione strategije predstavljene i razmotrene, studenti mogu da vježbaju razvijanje sinopsisa u 60

sekundi za drugi materijal, i pisani i usmeni.

Koraci u strategiji sinopsisa u 60 sekundi su sljedeći.

Podjelite grupu na parove ili grupe od po tri studenta.•

Dodjelite svakoj grupi jedan od šest odjeljaka Memory i Yoderove strategije• za poboljšanje

koncentracije.

Svaka grupa zatim čita i obilježava svoj odjeljak. Koje su ključne tačke tog odeljka? U kakvom su•

odnosu dati prijedlozi sa ličnim iskustvom?

Svaka grupa potom organizuje svoje informacije• i razvija plan za njihovo predstavljanje ostalim

studentima. Postoji vremensko ograničenje od 60 sekundi za predstavljanje.

Svaka grupa održava svoju prezentaciju sinopsisa u 60 sekundi. Članovi grupe se mogu smjenjivati•

ili mogu odabrati prezentera. Podstaknite prezentere da koriste anegdote i svjedočanstva.

Nakon prezentacije svake grupe, kompletna studentska grupa ocjenjuje strategiju i dodaje još•

primjera i ličnih iskustava vezanih za nju.



36

1. Pažnja

i slušanje

Nakon što su završene sve grupne prezentacije i sve strategije• procjenjene, otvoren je prostor za

studente da podjele dodatne strategije koje su koristili za poboljšanje koncentracije.

Kompletna grupa potom razmatra u kojim situacijama bi određene strategije• bile najuspješnije ili

najmanje uspješne.

Svaki student• to unosi u svoj dnevnik povezujući strategije sa budućim zadacima na kursu.

Studenti su ohrabreni da evaluiraju svoj nivo koncentracije tokom semestra.•

1.2.4.2. Grupna aktivnost «Slagalica II» Strategija slagalice se koristi za razvijanje vještina i stručnosti potrebnih za uspješno učestvovanjeu grupnim aktivnostima. Ona se usredsređuje na vještine slušanja, govorenja, saradnje, razmišljanja i

rješavanja problema.

Slušanje• – Studenti moraju da aktivno slušaju kako bi naučili traženi materijal i bili sposobni da ga

prenesu drugima u svojim originalnim grupama.

Govorenje – Studenti će biti odgovorni za prenošenje znanja stečenog u jednoj grupi i njegovo•

ponavljanje novim slušaocima u svojim originalnim grupama.

Saradnja – Svi članovi jedne grupe su odgovorni za uspjeh ostalih u grupi.•

Razmišljanje – Kako bi se uspješno završila aktivnost u originalnoj grupi, mora postojati razmišljanje•

na nekoliko nivoa o onome što je naučeno u ekspertskoj grupi.

Kreativno mišljenje• – Grupe moraju osmisliti nove načine za pristupanje, podučavanje i predstavljanje

materijala.

Uputstva za strategiju slagalice su data u sljedećem pasusu. Informacije o ovoj strategiji su preuzeteiz Biltena Muskin Tehničkog Koledža (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14.

septembar, 1994).

Denišite grupni projekat na kom će svi studenti tog kursa (godine) raditi.•

Nasumično podjelite sve studente na grupe od po 4-5 studenata, u zavisnosti od ukupnog broja•

studenata na kursu(godini), i dodjelite broj (1 do 4-5) studentima u svakoj od njih.

Dodjelite svakom studentu/broju temu u kojoj će postati ekspert.•

Teme mogu biti povezani aspekti neke teme opštijeg sadržaja.•

Na primjer • , na času računarstva opšta teme bi mogao biti hardver a teme bi mogle biti centralni

procesor (student #1), memorija (student #2), input uređaji (student #3) i autput uređaji (student #4).

Podijelite studente u ekspertske grupe na osnovu njima dodjeljenih brojeva i tema.•

Obezbjedite ekspertima materijale i izvore neophodne za učenje• o njihovim temama.

Ekspertima bi trebalo pružiti priliku da steknu znanje kroz čitanje, istraživanje i diskusiju.•

Ponovo spojite originalne grupe.•

Eksperti potom podučavaju ostatak grupe onome što su naučili.•

Smjenjuju se dok svi eksperti ne predstave svoj novi materijal• .

Grupa predstavlja rezultate cjelokupnom auditorijumu, ili mogu da učestvuju u nekoj aktivnosti•

ocjenjivanja.



37

1. Pažnja

i slušanje

1.2.4.3. Vježbanje pažnje Tehnike vježbanja pažnje razlikuju se od strategija održavanja pažnje zato što navodno stvarajutrajna povećanja u kapacitetu pamćenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993). Istraživanja sa normalnimodraslim osobama, međutim, pokazuju da su ove tehnike ekasnije za specične zadatke prije nego za

pažnju uopšte. Kod pacijenata sa oštećenjem mozga, rezultati više ohrabruju ali, opet, vjerovatno je da jeu pitanju uticaj na samopouzdanje i vještine vezane za posebne zadatke prije nego na opštu sposobnost

posvećivanja pažnje.

Herman, Rajbek i Gutman (Herrmann, Raybeck i Gutman 1993) opisuju nekoliko tehnika za

vježbanje pažnje.

Jedan od metoda• vježbanja pažnje obuhvata vježbanje osluškivanja slabih zvukova ili traženje

prigušenih svjetala pogledom. Ovaj metod je usmjeren na sposobnost održavanja pažnje.

Druga tehnika uključuje vježbanje obavljanja dvije stvari u isto vrijeme kako bi se povećala•

sposobnost podjele pažnje.

Treća metoda• obuhvata prepoznavanje detalja na vizuelnim slikama ili zvukova u muzici kako bi se

ojačala sposobnost uočavanja detalja.Još jedna tehnika uključuje vježbanje koncentrisanja u okruženju ispunjenom ometačima kako bi se•

povećala sposobnost odupiranja ometanju.

Alternativa metodama vježbanja• pažnje jeste jednostavna praksa; odaberite situaciju u kojoj želite da

poboljšate pažnju i zatim se iznova i iznova postavljajte u tu situaciju i vježbajte posvećivanje pažnje.



38

1. Pažnja

i slušanje



39

1. Pažnja

i slušanje

2. Pamćenje -

memorija



40

1. Pažnja

i slušanje



41

1. Pažnja

i slušanje

41

2. Pamćenje

- memorija

2.1. Uvodne informacije o pamćenju

Pamćenje je generativan, interaktivan, stalan mentalni proces pohranjivanja i pronalaženja znanja iliiskustava. Studentova sposobnost da koristi svoje pamćenje i manipuliše njime u velikoj meri utičena njegove procese učenja.

Postoje tri elementa pamćenja: senzorsko pamćenje, kratkoročno pamćenje i dugoročno

pamćenje. Senzorsko pamćenje (SP) čuva informacije oko 20-30 sekundi, nakon kojih se one gube ukolikose ne pohrane u kratkoročnom pamćenju; ikone i odjeci (ehoi) su uobičajeni oblici kratkoročnog senzoričkogpohranjivanja. Kratkoročno pamćenje (KRP) zadržava informacije privremeno. Dugoročno pamćenje (DRP)

obuhvata trajno pohranjivanje informacija.

«Sistem pamćenja je smješten u mozgu i produženoj moždini, na vrhu kičemene moždine. ...Dobro je poznato da različiti dijelovi mozga obavljaju različite memorijske funkcije, a ispostavlja se da jedio produžene moždine uključen u pohranjivanje informacija u dugoročno pamćenje. Sljepoočni režnjevi ...su takođe uključeni u bilježenje pamćenja. Pored toga, različiti tipovi pamćenja su smješteni u posebnimdijelovima mozga. ... Budući da je memorijski sistem sačinjen od moždanog tkiva, na rad vašeg pamćenjanaravno direktno utiče stanje vašeg mozga. Loše zdravlje, zamor, neuhranjenost i konzumiranje droga mogu

dovesti do lošeg rada pamćenja» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 6-7).

«Kada nas pamćenje izda, to se događa na jedan od tri načina. Može se desiti da ne uspije dapohrani nešto prvobitno u pamćenje; može se desiti da ne uspije da tokom vremena sačuva ono što jeprvobitno pohranjeno; ili se može desiti da ne uspije da se prisjeti nečeg, uprkos uspješnom pohranjivanjui retenciji (zadržavanju)» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 7). To se često označava kao «pseudo-zaboravljanje» zato što informaciju nikada zapravo nismo zaista znali. Još jedan oblik pseudo-zaboravljanjase naziva mentalna zamagljenost; ono potiče od nepotpunog učenja usljed kog jasan neurološki trag nikadanije u potpunosti zabilježen u mozgu.

«Aspekt memorijskog sistema najvažniji za poboljšanje rada pamćenja jeste proces posvećivanjapažnje. Vjerovatnoća da će informacija u radnoj memoriji biti upijena ili dovesti do tog da se određeni tragovi jave iz dugoročne memorije zavisi od toga koliko pažnje posvetimo informaciji u radnoj memoriji» (Herrmann,Raybeck i Gutman, 1993, str. 9). «Dobro pamćenje zahtjeva sposobnost da se posveti visok nivo pažnje svimmemorijskim zadacima i da se kontroliše raspodjela pažnje» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 9).

Za više informacija o pažnji i pamćenju videti u dijelu o Pažnji i slušanju.

2.1.1. Memorijski zadaci

«Tačnost i ekasnost vašeg memorijskog sistema – što se tiče i radnog i dugoročnog pamćenja

– suštinski zavisi od toga kako vaše manipulacije zadovoljavaju potrebe pažnje koje postavljaju određenimemorijski zadaci koje vaše učenje zahtjeva. Različiti zadaci imaju različite potrebe pažnje zato što vas svakizadatak iskušava na različite načine» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 11).

«Postoje tri vrste komponenata memorijskih zadataka koje utiču na pažnju koju im poklanjate i

uspješnost pamćenja» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 11-14).

Komponente memorijskog zadatka1.

Fizičko i mentalno stanje pojedincao

Kontekst zadatka (pojedinačni ili društveni kontekst)o

Fizičko okruženje u kom se zadatako odvija

Mentalni zahtjevi zadatkao

Namjerao



42

1. Pažnja

i slušanje

42

2. Pamćenje

- memorija

Priroda informacije2. obrađenih u memorijskom zadatku

Automatska nasuprot namjernoj/promišljenoj uspješnosti memorijskih zadataka3.

2.1.2. Ljudski sistem pamćenja

RADNO

PAMĆENJEČULA

CENTRALNIPROCESOR

DUGOROČNOPAMĆENJE

Beleženje

Prisećanjeizbijanje

upijanje

Prema mišljenju Hermana, Rajbeka i Gutmana (Herrmann, Raybeck i Gutman,1993, str.8), ljudskisistem pamćenja je sačinjen od četiri funkcionalne komponente: čula, radne memorije, dugoročne memorijei centralnog procesora. Informacija se prima preko čula i prenosi od njih do radne memorije. «Centralniprocesor kontroliše koliko se pažnje posvećuje sadržaju radne memorije» (Herrmann, Raybeck i Gutman,

1993, str. 8). Informacije se mogu kretati između centralnog procesora i radnog pamćenja.

I ono što je novo percipirano i dugoročna sjećanja koja su upamćena mogu biti pohranjena u radnojmemoriji. Ukoliko se njima ne pozabavimo, informacije u radnoj memoriji nestaju za približno jedan minut.Procesom upijanja informacije se kreću od radnog do dugoročnog pamćenja. Proces izbijanja obuhvataprisjećanje informacija u dugoročnom pamćenju i njihovo pomjeranje u radnu memoriju.

Bilježenje je proces putem kog se informacije pohranjuju u dugoročnom pamćenju. Prisjećanjese dešava kada se pohranjene informacije uspješno stimulišu novim informacijama koje su sa njima u vezi;sjećanje tada izbija u radnu memoriju. Strategije dugoročnog pamćenja oslanjaju se na tri suštinske vještine:prepričavanje (iskazivanje informacija sopstvenim riječima), organizovanje i smanjivanje količine materijalakoji treba zapamtiti.

2.1.3. Sistem obrađivanja informacija

Model sistema obrade informacija prikazuje odnose između senzorskog, kratkoročnog i dugoročnogpamćenja. Četiri procesa pomoću kojih se informacije kreću od jednog tipa pamćenja do drugog takođe suprikazane na modelu. Ti procesi su pažnja, ponavljanje, kodiranje i pronalaženje.



43

1. Pažnja

i slušanje

43

2. Pamćenje

- memorija

SENZORSKO

PAMĆENJEINPUT

pažnja

ponavljanje

pronalaženjekodiranje

OUTPUTKRATKOROČNO

PAMĆENJE

DUGOROČNOPAMĆENJE

Sposobnost da se posveti pažnja je od ključne važnosti za pamćenje zato što je to proces putemkog se informacije kreću od senzornog do kratkoročnog pamćenja.

Više informacija možete naći u dijelu o pažnji i slušanju

Ponavljanje obuhvata nekakav rad ili djelanje koje uključuje novu informaciju. Osoba moraodržati nivo pažnje tokom ponavljanja kako bi informacija bila pohranjena u kratkoročno pamćenje. Dužinavremenskog perioda tokom kog se informacija zadržava u kratkoročnom pamćenju proporcionalna je količinikoja može da bude pohranjena i kvalitetu memorije.

Kodiranje je proces povezivanja nove informacije sa postojećim znanjem kako bi ona postalasmislenija. Informacije se na taj način prenose iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje.

2.1.4. Uzroci zaboravljanja

Zaboravljanje se razlikuje od grešaka u radu pamćenja po tome što zaboravljanje obuhvatanesposobnost da se prisjetimo nečega što je zabilježeno u dugoročnom pamćenju dok greška u pamćenjuobično označava nesposobnost da se uopšte zabilježi informacija u dugoročnom pamćenju.

Procesi odgovorni za zaboravljanje mogu se grupisati u dvije kategorije na osnovu njihovihposljedica (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 106-112).

Nedostatak raspoloživosti•

«Neki procesi uništavaju djelimično ili potpuno pamćenjeo i, stoga, originalne informacije

nisu više raspoložive u pamćenju. ... Vjeruje se da je nekoliko procesa uključeno u gubitakinformacija iz pamćenja. Najpoznatiji takav proces je osipanje – u kom se trag ziološkirasipa. Zna se da moždane ćelije odumiru usljed posljedica konzumiranja alkoholai visokih temperatura koje prate bolest. Može se očekivati da gubitak tih ćelija ometepamćenje» (Herrman, Raybeck i Gutman, 1993, str. 107). Tragovi pamćenja mogu biti i

selektivno izmenjeni, prebrisani skorijim iskustvima ili nesvjesno iskrivljeni.



44

1. Pažnja

i slušanje

44

2. Pamćenje

- memorija

Nedostatak dostupnosti•

«Drugi procesi omogućavaju da tragovi ostanu netaknuti u pamćenju ali ih činio

manje dostupnim za procese pronalaženja. ... Postoji nekoliko procesa koji umanjujudostupnost tragova koji ostaju raspoloživi u pamćenju. Do toga može doći usljed voljnog

neposvećivanja pažnje memorijskom tragu – odnosno, ne ponavljajući trag kad je tomoguće. Voljno neposvećivanje pažnje je korisno u izbjegavanju kasnije prisjećanjatrivijalnih informacija ili svakodnevnih događaja» (Herrman, Raybeck i Gutman, 1993,str. 107-108). Memorijski tragovi takođe mogu biti namjerno ugušeni ili nesvjesnopotisnuti. Pored toga, dostupnost može biti umanjena neodgovarajućim nagovještajima

za pronalaženje. Nedostupnost memorijskog traga može biti djelimična ili potpuna.

2.1.5. Stope gubitka pamćenja

U studiji koja je prvi put objavljena u XIX vijeku Herman Ebingaus (Hermann Ebbinghaus,1913)

je iznio stope zaboravljanja besmislenih slogova. Statistika lijepo ilustruje potrebu za strategijama koje bipoboljšale kratkoročno i dugoročno zadržavanje informacija.

Vrijeme proteklo od prvog učenja Procenat zapamćenog materijala Procenat zaboravljenog materijala

Nakon 20 minuta 53% 47%

Nakon 2 dana 31% 69%



Posljednji interval ima posljedice na sveukupnu pripremu za ispit. Bez stalnog obnavljanja, većinainformacija će biti izgubljena iz pamćenja.

U drugoj studiji Špicer (Spitzer,1939) je iznio stope zaboravljanja udžbeničkog materijala. Još jednom,

statistika ilustruje potrebu za strategijama koje bi poboljšale kratkoročno i dugoročno zadržavanje informacija.Vrijeme proteklo od prvog učenja Procenat zapamćenog materijala Procenat zaboravljenog materijala







Nakon jedne sedmice, količina zapamćenog materijala značajno opada. Posljednji interval ima posljedicena sveukupnu pripremu za ispit. Bez stalnog obnavljanja, većina informacija će biti izgubljena iz pamćenja.

2.1.6. Evaluacija pamćenja

Pamćenje je raznovrsno i zavisno od zadatka. Student može imati dobro pamćenje za određenezadatke, kao što je pamćenje brojeva, ali loše pamćenje za druge zadatke, kao što je pamćenje imena. Poredtoga, mnogi studenti nisu svjesni svojih specičnih memorijskih sposobnosti. Stoga, od ključne je važnosti dastudenti evaluiraju svoje memorijske sposobnosti kako bi se mogao razviti odgovarajući skup memorijskihstrategija. Takve procjene je najbolje da obave profesionalci, ali ovdje su date dvije procedure koje mogu pomoćiu izradi parcijalne evaluacije memorijskih sposobnosti (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 23-29).

Svrhe alatki za evaluaciju pamćenja su dvostruke. Prvo, ove procedure povećavaju svijest o radupamćenja i daju studentima jasniju sliku o tom kako njihovo pamćenje funkcioniše u svakodnevnom životu.

Drugo, one predstavljaju sredstvo pomoću kojih se mogu utvrditi relevantni i realistični ciljevi za unapređenjepamćenja.



45

1. Pažnja

i slušanje

45

2. Pamćenje

- memorija

Te dvije procedure za evaluaciju pamćenja su memorijski upitnici i dnevnici pamćenja

(Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993).

Memorijski upitnik•

Memorijski upitnici su usmjereni na četiri tipa memorijskih zadataka: znanje, događaji, namjere i akcije. Primjer memorijskog upitnika:

Da biste popunili memorijski upitnik, slijedite ove korake:o

Zamislite da ste u kvizu i da vam postavljaju pitanja o navedenim temama.

Naznačite da li ste se sreli sa tim predmetom tokom studija, na poslu, itd. tako

što ćete zaokružiti «Da» ili «Ne».

Za sve «Da» teme, procjenite koliko često ne biste mogli da se sjetite odgovora

na pitanje koristeći brojeve 1 (nikad ne bih zaboravio) do 7 (uvijek bih zaboravio).

Zapišite broj u praznom polju pored odgovarajuće teme.

1 2 3 4 5 6 7

Nikad nezaboravim

Ponekadzaboravim

Zaboravim tu itamo

Zaboravimpolovinu puta

Zaboravimprilično često

Zaboravimvrlo često

Uvijekzaboravim

Poljoprivreda Da Ne _____Antropologija Da Ne _____Umjetnost Da Ne _____Biologija Da Ne _____Hemija Da Ne _____Kuvanje Da Ne _____Gluma Da Ne _____Ekonomija Da Ne _____Engleski Da Ne _____

Bonton Da Ne _____Strani jezik Da Ne _____Geologija Da Ne _____Geograja Da Ne _____Istorija Da Ne _____Higijena Da Ne _____Pravo Da Ne _____Književnost Da Ne _____Matematika Da Ne _____Muzika Da Ne _____Filozoja Da Ne _____Fizika Da Ne _____Politika Da Ne _____Religija Da Ne _____Pisanje Da Ne _____Društvene nauke Da Ne _____Sociologija Da Ne _____Pozorište Da Ne _____Pročitane knjige Da Ne _____Aktuelne vijesti Da Ne _____Starije vijesti Da Ne _____Zanimanje Da Ne _____Hobiji Da Ne _____Kućne popravke Da Ne _____Vicevi Da Ne _____Speling Yes No _____Često korišćeni telefonski brojevi Yes No _____

Svakodnevni podaci Yes No _____Informacije naučene na poslu Yes No _____



46

1. Pažnja

i slušanje

46

2. Pamćenje

- memorija

Sportovi Yes No _____Kako se orijentisati u mjestima u kojima ste živjeli Yes No _____Priče Yes No _____Poznata imena Yes No _____Zakazane obaveze Yes No _____

Imena ljudi koje dugo poznajete Yes No _____Dnevnik pamćenja•

Dnevnici pamćenjao se takođe bave znanjem, događajima, namjerama i akcijama.

Sa ovim oblikom evaluacije, studenti vode evidenciju o neuspjehu pamćenjao u specičnimzadacima. Na primjer, oni bilježe kada ste zaboravili ime, zakazanu obavezu ili informaciju

na ispitu.

Da biste koristili dnevnik pamćenjao , sljedite ove korake:

Odaberite memorijske zadatke koje ćete dokumentovati. Predloženi tipovi1.informacija za bilježenje u dnevniku su dati niže. Dodajte ili oduzmite zadatke

po potrebi.

Upotrijebite parče papira iz sveske ili karticu 5 x 7 da napravite obrazac za2.

bilježenje grešaka u pamćenju.

Iskopirajte obrazac 14 do 28 puta kako biste mogli da bilježite greške memorije3.tokom nekoliko nedjelja. Jedan mjesec bilježenja je poželjan, a predlaže sebarem jedna nedjelja bilježenja. Ocjenite svoje bilješke što je prije moguće

nakon greške.

Svaki put kada zaboravite nešto sa spiska, štiklirajte odgovarajući zadatak4. i

napravite kratku zabilješku o okolnostima ili kako da izbjegnete neuspjeh

pamćenja u budućnosti. Ocjenite bilješke što je prije moguće nakon greške.

Nakon što ste neko vrijeme vodili dnevnik, evaluirajte rad vašeg pamćenja5. : Izračunajte koliko toga ste zaboravili za svaki tip zadatka.

Razmotrite koliko često ste se susreli sa određenim memorijskim

zadatkom svaki dan; veliki broj neuspjeha može biti povezan,

djelimično, sa velikim brojem dnevnih susreta sa zadatkom.

Za svaki od zadataka, ocjenite rad vašeg pamćenja na skali od 7 gde

je 1 visok procenat neuspjeha po pokušaju a 7 nizak.

Zabilježite ocjene u dnevniku.

Zabilježite ocjene u memorijskom upitniku.



47

1. Pažnja

i slušanje

47

2. Pamćenje

- memorija

Predloženi memorijski zadaci za bilježenje u dnevniku pamćenjao .

Znanje – Zaboravljate neke informacije koje ste naučili na studijama, na poslu

ili u nekoj drugoj situaciji.

Događaji – Događaji obuhvataju skorašnje podatke, imena ljudi koje znate i

skorašnje događaje.

Aktuelni podaci – Na primjer , treba da se sjetite telefonskog broja ili adrese kojuste pre par trenutaka pročitali u imeniku, ali otkrivate da ste zaboravili dio ili sve

od onoga što ste htjeli da zapamtite i morate ponovo da pogledate imenik.

Imena koja znate – Ne možete da se sjetite imena ljudi koje znate.

Skorašnji događaji – Zaboravljate detalje lma, emisije ili nekog događaja dok

razgovarate o njima sa drugim ljudima koji su takođe prisustvovali događaju.

Namjere – Namjere obuhvataju zaboravljanje da se nešto uradi ili ponese.

Zaboravljate šta da uradite – Trebalo je da donesete nešto na čas alizaboravljate šta je to.

Zaboravljate šta da ponesete – Nakon što ste izašli iz sobe, otkrivate da morate

da se vratite po nešto, možda knjigu, koju ste namjeravali da ponesete ali ste

je zaboravili.

Dnevnik pamćenja

Dan i datum _____________________________

Memorijski zadaci:

Opisi grešaka pamćenja

Znanje•

_________________________________________________•

_________________________________________________•

Događaji – Nedavni datumi _________________________________________________•

_________________________________________________•

Događaji – Imena koja znate•

_________________________________________________•

_________________________________________________•

Događaji – Nedavni događaji•

_________________________________________________•

_________________________________________________•

Namjera – Zaboravili ste šta da uradite•

_________________________________________________•

_________________________________________________•

Namjera - Odnijeti•

_________________________________________________•

_________________________________________________•

Drugo•

_________________________________________________•

_________________________________________________•



48

1. Pažnja

i slušanje

48

2. Pamćenje

- memorija

2.1.7. Postavljanje ciljeva vezanih za pamćenje

Postavljanje ciljeva za unapređenje pamćenja bi trebalo obaviti tek nakon što je rad memorije

evaluiran (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 29-30). Alatke vezane za rad pamćenja, poput onihopisanih u odjeljku Evaluacija pamćenja, pružaju studentima informacije za razvijanje plana za pristup opštimi specičnim memorijskim zadacima.

Prvo, studenti moraju razmotriti koji su opšti memorijski zadaci – znanje, događaji, namjere i/ili akcije – najavažniji za njihove memorijske ciljeve. Zadaci su odgovarajuće rangirani od najvažnijih donajmanje važnih. Dnevnik pamćenja je koristan u ovoj fazi postavljanja ciljeva.

Potom, studenti bi trebalo da razmotre ciljeve vezane za specične zadatke, koji odgovarajuzadacima u memorijskom upitniku. Studenti određuju koji specični zadaci su najvažnijih za njihovememorijske ciljeve.

Konačno, studenti biraju skup memorijskih strategija osmišljenih da pomognu ciljevima vezanimza rad pamćenja. Informacije o raznovrsnim memorijskim strategijama se mogu naći u odjeljku Specične

memorijske strategije.

2.2. Svrhe i prednosti memorijskih strategija

Memorijske strategije imaju tri primarne svrhe:

da povećaju svijest o procesima pamćenja• .

da povećaju svijest o sopstvenim memorijskim sposobnostima (manama i vrlinama).•

da neutralizuju tendenciju zaboravljanja.•Budući da memorijske vještine prožimaju većinu akademskih zadataka, uspješnost u toj oblasti

može imati dubinski, pozitivan uticaj na akademski uspjeh. Jedna od najočiglednjih oblasti u kojima to važi jeste polaganje ispita. Međutim, obavljanje drugih, manje očiglednih zadataka može biti poboljšano pomoćumemorijskih strategija: vođenje bilježaka, razumijevanje pročitanog i rješavanje problema.

Memorijske strategije mogu poboljšati naš uspjeh u situacijama interpersonalne, grupne iorganizacione komunikacije. Kako nas drugi vide je često pod uticajem našeg izvođenja memorijskih zadataka kao što je pamćenje imena ili zakazanih obaveza.

2.3. Specične memorijske strategije

Ovdje predstavljene memorijske strategije uređene su u okviru četiri kategorije: manipulacijepamćenjem, strategije asociranja, strategije grupisanja i druge strategije. Kombinacije memorijskihstrategija se mogu koristiti radi povećanja vjerovatnoće prisjećanja.

Strategije manipulacija pamćenjem

Cilj manipulacija pamćenjem je poboljšanje memorijske sposobnosti. Memorijske manipulacijepokušavaju da indirektno ali do optimalnih mogućnosti uvećaju pažnju tako što pristupaju osnovnimkomponentama memorijskih zadataka (vidi Uvodne informacije o pamćenju za priču o Memorijskim zadacima).

Postoje četiri tipa manipulacija pamćenjem, od kojih je svaka usmjerena na različitu komponentumemorijskih zadataka: manipulacije stanjem pamćenja, manipulacije društvenim kontekstom, manipulacije

spoljnim pomagalima i mentalne manipulacije.



49

1. Pažnja

i slušanje

49

2. Pamćenje

- memorija

Svaki tip manipulacije ima nekoliko opštih i specičnih manipulacija, od kojih su ove druge ekasnijeu pospješivanju rada pamćenja. Izbor opštih i specičnih manipulacija zavisi od tipa memorijskih zadataka,ličnih sklonosti i interesovanja i istomišljenosti memorijskog zadatka.

Važno je primjetiti da su jednom studentu obično potrebne raznovrsne manipulacije ili strategije za

pristup različitim memorijskim zadacima. Drugim riječima, nijedna manipulacija neće biti dovoljna za sve situacijeučenja. Studenti bi trebalo da savladaju raznovrsne strategije, da razviju «repertoar» memorijskih strategija.

Manipulacije pamćenjem se primjenjuju u četiri koraka: odabrati odgovarajuću manipulaciju,modikovati je specičnom zadatku kojim se treba pozabaviti, primjeniti manipulaciju i ocjeniti rezultateupotrebe manipulacije (Herrmann, Raybeck and Gutman, 1993).

2.3.1. Manipulacije stanjem pamćenja Stanje sistema pamćenja zavisi od zičkog i mentalnog stanja onog ko uči (Herrmann, Raybeckand Gutman, 1993, p. 33-63). Mada se rijetko tako posmatra, mentalno i zičko stanje studenta je

«najvažniji pojedinačni faktor» u obavljanju nenamjernih memorijskih zadataka i jedan od glavnih faktora uobavljanju namjernih memorijskih zadataka.

U zavisnosti od prošlosti, manipulacije za pobojšanje stanja memorije mogu uticati na studentaminimalno, ili mogu zahtjevati veće promjene načina života. Manipulacije stanjem pamćenja su dobar prvikorak u poboljšanju pamćenja, ali možda neće moći da potpuno riješe probleme sa greškama u pamćenju.

Loše zičko i mentalno zdravlje utiče na procese pamćenja na brojne načine. Prvo, ono ometasenzorne organe tijela da detektuju informacije. Drugo, slabo zdravlje smanjuje sposobnost moždanogcentralnog procesora da pristupi informacijama u radnom pamćenju. Zauzvrat, mala je vjerovatnoća da ćete informacije jasno biti pohranjene u dugoročnom pamćenju ili da će biti uspješno upotrebljene kao okidačza prisjećanja informacija iz dugoročnog pamćenja. Konačno, loše zdravlje ometa ziologiju dugoročnogpamćenja tako da upijanje i izbijanje informacija trpi negativan uticaj.

Za više informacija o zičkoj kondiciji pogledati Bazične zdravstvene potrebe u okviru dijela oPažnji i slušanju.

Fizička vježba

Vježbanje je važno za stimulisanje čula, oslobađanje stresa, poboljšanje sna, varenja i očuvanjesnage, što sve pozitivno utiče na memorijsku sposobnost. Neki dokazi ukazuju da je vježbanje posebnoekasno za kratkoročno pamćenje. U smislu vremena i energije, dnevna 20-minutna šetnja može biti dovoljna

za poboljšanje rada memorije.

Energetski ciklusi

Većina ljudi doživljava vrhunce i padove u nivou energije tokom dana i nedelje. Uobičajeni dnevnivrhunac je između 11:00 ujutru i 4:00 popodne. Što se tiče nedeljnih vrhunaca, petak i subota obično

predstavljaju vrhunac u radu pamćenja.

Da biste odredili svoju šemu energetskih ciklusa, obratite pažnju na nivoe budnosti tokom danai nedjelje. «Jutarnji ljudi» mogu imati vrhunce ranije tokom dana, dok «večernji ljudi» često imaju vrhuncekasnije tokom dana. Vaš raspored jela i vježbanja takođe može imati uticaja na energetske cikluse.

Prekidi u rasporedu mogu u velikoj mjeri da utiču na rad pamćenja. Nakon što su procjenili energetske

cikluse, studenti treba da isplaniraju da obave svoje najvažnije memorijske zadatke tokom perioda vrhunaca.

San i učenje tokom sna

Adekvatan i redovan odmor je vitalan za dobro funkcionisanje pamćenja. Dobre navike uspavanju obuhvataju odlazak u krevet u isto vrijeme svake noći, obezbjeđujući minimalan broj sati svakenoći, izbjegavajući upotrebu sredstava za spavanje, izbjegavajući da jedete ili pijete prije odlaska u krevet i

izbjegavajući stresne situacije prije odlaska u krevet.



50

1. Pažnja

i slušanje

50

2. Pamćenje

- memorija

Učenje tokom sna je mit. Ne postoje dokazi koji bi potvrdili tezu da slušanje traka tokom spavanjapomaže učenju. Nakon što smo potpuno zaspali, nikakvo učenje se ne odvija. Međutim, postoje dokazi daodlazak u krevet odmah nakon učenja, umjesto bavljenja drugim aktivnostima, zaista pomaže pamćenju.

Senzorske poteškoće

Loš vid ili sluh utiči na pamćenje tako što ometaju čulno bilježenje informacija. Studenti koji sumnjajuda imaju takvih teškoća treba odmah da potraže pomoć ljekara i trebalo bi da izbjegavaju da se izgovaraju načulne teškoće za loše memorijske sposobnosti.

Ishrana

Redovna i uravnotežena ishrana pomaže u radu pamćenja. Dobre navike u ishrani uključujuizbjegavanje velikih količina hrane prije memorijskih zadataka, uzimanje uravnoteženih obroka, konzumiranjeobroka redovno, i izbjegavanje pretjeranih količina brze hrane.

Neki nutricionisti tvrde da vitamini pospješuju rad memorije, mada ima malo kliničkih studija kojepodržavaju tu tvrdnju. Vitamini obuhvataju holin, B-kompleks, jod, mangan, folnu kiselinu i L-tirozin. Ako seovi vitamini ne uzimaju kroz hranu, mogu se dobiti kroz vitaminske dodatke.

Hrana koja se navodi kao korisna za pamćenje obuhvata govedinu, svinjetinu, bubrege, džigericu,ribu, morske plodove, mlijeko, jaja, sir, povrće, morske alge i crni luk. Smatra se da hrana sa visokim sadržajemšećera, kao što je limunada, pomaže u prisjećanju. Opet, postoji malo dokaza koji bi potvrdili ove tvrdnje.

Bolest

Preduzimanje preventivnih koraka radi izbjegavanja bolesti je možda najbolji način da se predupredinedostataki pamćenja usljed bolesti. Prevetivni koraci obuhvataju dobre navike u vježbanju, ishrani i spavanju.Međutim, većina ljudi se s vremena na vrijeme razboli. Tokom kratkoročnih bolesti, pokušajte da uredite svojraspored učenja tako da obavljate memorijske zadatke onda kada se osjećate najbolje. Možda se zadacimogu odložiti dok vam se stanje ne poboljša. Za dugoročne bolesti, postarajte se da lijekovi nemaju propratneefekte koji ometaju rad pamćenja.

Bolesti pamćenja

Bolesti pamćenja obuhvataju Alchajmerovu bolest, Koršakov sindrom, šlog i niski krvni pritisak.Izuzev ovog posljednjeg, ove bolesti rijetko pogađaju mlađe studente. Trebalo bi se obratiti ljekaru ako postojisumnja da bilo koja od ovih bolesti utiče na rad pamćenja.

Štetne supstance

Alkohol i druge droge mogu ozbiljno da oslabe rad memorije. Alkohol je naročito problematičan zatošto je relativno lako do njega doći, pogoršava moždanu hemiju, pruža izgovor za zaboravljanje učinjenog, imože trajno da ošteti sistem pamćenja. Za marihuanu se takođe pokazalo da oštećuje pamćenje. Stimulativnai halucinogena sredstva takođe mogu da utiču na rad pamćenja.

Blaga stimulativna sredstva

Dejstvo stimulativnih sredstava, kao što su kofein i nikotin, na rad pamćenja razlikuju se u zavisnosti

od pojedinčevog zdravlja, odmorenosti i zadataka. Izneneđujuće je da je malo studija sprovedeno u ciljuispitivanja odnosa između pamćenja i stimulativnih sredstava koja se ne dobijaju na recept.

Odmorni studenti bi trebalo da izbjegavaju stimulativna sredstva, budući da ona izazivaju nervozui nemogućnost koncentrisanja. Nedovoljno odmorni studenti koji rade pod vremenskim pritiskom mogu imatikoristi od blagih stimulativnih sredstava koja se odgovorno konzumiraju, ali željeni efekti mogu biti kratkogdaha. Uzimanje takvih sredstava nikad ne bi trebalo da pređe u naviku; umjesto toga, promjenite načinživota. Za nikotin se pokazalo da loše utiče na pamćenje. Snažna stimulativna sredstva poput amfetaminaizazivaju snažnu zavisnost i trebalo bi ih izbjegavati po svaku cijenu.

Mentalna stanja

Studentovo stanje uma može uticati na strukturu mozga, umanjujući ekasnost sposobnosti dugoročnog pamćenja da upija informacije ili da se one iz njega pojavljuju. Pored toga, mentalna stanjadubinski utiču na studentovu sposobnost koncentrisanja.



51

1. Pažnja

i slušanje

51

2. Pamćenje

- memorija

Pogledati dio o pažnji i slušanju.

Smanjena koncentracija

Oslabljena koncentracija može nastati kao posljedica ekstremnog načina života, bilo da je on

zbrkan i haotičan ili strukturiran i predvidljiv, ili kao posljedica ekstremnih uslova okoline, kao što su buka,udobnost i temperatura. Kako bi pomogao u ojačavanju koncentracije do maksimuma, stoga, pojedinac bi

trebalo da pokuša da dostigne «sredinu» kada su u pitanju stil života i uslovi u kojima se uči.

Pogledati dio o pažnji i slušanju..

Stres

Još jednom, premalo ili previše stresa mogu biti pogubni po pamćenje. Previše stresa čini osobu

podložnom za bolesti, a premalo čini osobu previše opuštenom. Cilj je, stoga, kontrolisati stres.

Pogledati anksioznost testova.

Raspoloženja Ekstremno pozitivno raspoloženje može ometati pamćenje zato što je usljed njega teško usredsreditise na memorijski zadatak pred nama. U zavisnosti od svog intenziteta, negativno raspoloženje ometa pamćenje

na više načina, umanjujući pažnju, mijenjajući moždanu hemiju ili ispunjavajući osobu preteranom energijom.

Opuštanje

Opuštanje poboljšava pamćenje time što umanjuje stres i dekoncentrisanost. Različiti ljudi seopuštaju na različite načine, kao što su vježbanje, razgovor i slušanje muzike. Oblik opuštanja koji se najčešćepovezuje sa poboljšanjem rada pamćenja jeste joga. Tvrdi se da skupovi položaja tijela usredsređenih nakičmu ili spuštanje glave ispod tijela osnažuju pamćenje jer razvija tehnike opuštanja mišića. Drugi sistemirelaksacije su transcedentalna meditacija, zamišljanje pozitivnih situacija, čulno lišavanje, kontrola alfa-talasa,neurolingvističko programiranje i Biodbek. Tehnike opuštanja bi trebalo pažljivo odabrati uz konsultaciju sa

iskusnim ljudima budući da je poznato da neke tehnike mogu izazvati negativne efekte.

Pogledati anksioznost testova

Vježbanje pažnje

Tehnike vježbanja pažnje razlikuju se od drugih zato što navodno dovode do trajnih povećanjakapaciteta memorije. Istraživanja sa normalnim odraslim osobama, međutim, ukazuju na to da su ove tehnikeekasnije za specične zadatke prije nego za pažnju uopšte. Među pacijentima sa oštećenjem mozga,rezultati su u većoj mjeri ohrabrujući ali, opet, vjerovatno je da se utiče na samopouzdanje i vještine vezaneza specične zadatke prije nego na opštu sposobnost posvećivanja pažnje.

Jedan od metoda vježbanja pažnje obuhvata vježbanje osluškivanja slabih zvukova ili traženjeprigušenih svjetala. Ova metoda je usmjerena na sposobnost održavanja pažnje. Druga tehnika uključujevježbanje obavljanja dvije stvari istovremeno kako bi se povećala sposobnost raspodjele pažnje. Treći metodobuhvata razaznavanje detalja na vizuelnim slikama ili zvukova u muzici kako bi se pospješila sposobnostotkrivanja detalja. Postoji i tehnika koja obuhvata vježbanje koncentrisanja u ometajućim sredinama kako bise povećala sposobnost odoljevanja faktorima koji odvraćaju pažnju. Alternativa metodama vježbanja pažnje jeste jednostavna vježba; odaberite situaciju u kojoj želite da poboljšate pažnju i zatim se dovodite u tu

situaciju iznova i vježbajte posvjećivanje pažnje.

Stavovi

Stavovi o sadržaju ili tipu memorijskog zadatka mogu i da ometaju i da pospješe pamćenje zatošto stvavovi utiču na motivaciju i pažnju. Budući da su stavovi često duboko ukorjenjeni u pojedincu, možebiti teško promjeniti ih. Ali stavovi nisu statični, a uvijek postoje načini da se izmjene. Postoje tri komponentestavova koje se mogu mijenjati: uvjerenje, jačina i predznak (pozitivan ili negativan).



52

1. Pažnja

i slušanje

52

2. Pamćenje

- memorija

Pogledati dio o pažnji i slušanju i dio o motivaciji

Stavovi o sadržaju memorijskog zadatka koji vode do grešaka u pamćenju jesu nedostatakinteresovanja, umjereno negativne informacije i informacije koje lično uznemiruju studenta. Povećavanjeinteresovanja za temu dato je u poglavlju o pažnji i slušanju i motivaciji. Umjereno negativne informacjie

će vjerovatno biti zaboravljene ili potisnute, pa pokušajte da posmatrate te informacije u pozitivnijem svjetluili natjerajte sebe da aktivno razmišljate o takvim informacijama. Informacije koje se lično doživljavaju kaonegativne mogu biti potisnute ili podstaknute samo povezanim sjećanjima. Najbolje je da se takvim situacijamapozabave profesionalci. Informacije koje se lično doživljavaju kao negativne mogu biti i iskrivljene; pojedinacmora biti otvoren za uključivanje drugih.

Na stavove o tipovima memorijskih zadataka utiče pojedinčev nivo svijesti o sopstvenim memorijskimvještinama. Nažalost, većina ljudi ima netačno viđenje svojih vještina u različitim memorjiskim zadacima. Prvo,pojedinac mora ocjeniti svoje memorijske vještine (vidi evalaucija pamćenja u Uvodnim informacijama o pamćenju).Drugo, pojedinac mora uvidjeti da negativni stavovi prema zadatku imaju negativne posljedice po pamćenje alida pozitivni stavovi prema zadatku obično pospješuju upamćivanje. Trebalo bi uložiti trud da se negativni stavovi

zamjene onim pozitivnim. Opet, pogledajte poglavlja Pažnja i slušanje i Motivacija za više informacija.

2.3.2. Manipulacije društvenim kontekstom Društveni kontekst je društveni milje onog koji uči. On obuhvata protok informacija u društvenimkontekstima i kako se na rad pamćenja utiče u durštvenim situacijama i kako se on u njima doživljava.

Greške u radu pamćenja koje izazivaju da pojedinac zaboravi imena, zakazane sastanke, ispiteili druge vitalne informacije mogu ozbiljno da opterete međuljudske odnose. Vjerovatnije je da će pojedinacdoživjeti neuspješan rad pamćenja u društvenom kontekstu nego kada je sam.

U društvenom okruženju, greške u pamćenju mogu se desiti zbog tri stvari: nedostatak saopštavanjanamjera memorijskog zadatka, ometanja pažnje ili nedostatka saopštavanja rezultata memorijskog zadatka.

Prepoznavanje očekivanih memorijskih zadataka i namjera

Jedan od razloga zašto pamćenje griješi u društvenim situacijama jeste nedostatak saopštavanjanamjera memorijskog zadatka (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 65-77). Ponekad ljudi imaju teškoćau prepoznavanju očekivanih memorijskih zadataka i namjera.

Međuljudski sukobi mogu se razviti ako ljudi imaju različita očekivanja u vezi sa onim što činiuspješan rad pamćenja. Tuđe viđenje pojedinčevog pamćenja je često zasnovano na ranjijoj uspješnostinjegovog pamćenja, stereotipima vezanim za pamćenje i povratnim informacijama. Pojedincu čije pamćenjeima dobru reputaciju mogu se diviti zbog te osobine, ali on može biti i opterećen dodatnim dužnostima upravozbog te vrline. Pojedinac čije pamćenje ima lošu reputaciju možda neće biti predmet divljenja, ali vjerovatno

neće biti opterećen dodatnim obavezama.

Stereotipi o očekivanjima vezanim za sposobnost pamćenja često su zasnovani na uzrastu,zanimanju, polu i supružničkim ulogama. Stereotipi vezani za pamćenje utiču na to kako ocjenujemo druge,kako nas drugi ocjenjuju, na očekivanja koja imamo od drugih i očekivanja koja drugi imaju od nas. Zatošto je obično teško izmjeniti stereotipe koje drugi imaju, bolje je za pojedinca da se usredsredi na promjenusopstvene uspješnosti pamćenja kako bi izmjenio ocjene drugih. Ako drugi uspješnost vašeg pamćenjadoživljavaju kao nerealno visoku, sve je u redu i samo probajte da se opustite. Ako drugi uspješnost vašegpamćenja doživljavaju kao nerealno nisku, preduzmite dodatne korake da se pripremite za zadatak i iskoristite

strategije u ovom poglavlju.

Povratne informacije koje vam drugi daju o vašem pamćenju trebalo bi da uzimate s oprezom. Uzavisnosti od njihovih dubljih motiva, mogu lažno da uljepšaju ili kritikuju. Postoji šest uobičajenih «memorijskihspletki». Memorijske uvrede obuhvataju namjerno skretanje pažnje na neuspješnost pamćenja. Memorijske

pohvale obuhvataju pretjerano hvaljenje za relativno male uspjehe pamćenja. Memorijski alibiji su u pitanjukada drugi smišljaju izgovore za vaš memorijski neuspjeh. Memorijske optužbe obuhvataju tvrdnju da je



53

1. Pažnja

i slušanje

53

2. Pamćenje

- memorija

određeni memorijski zadatak bio vaša obaveza a ne tuđa. Memorijska nesaradnja se dešava kada drugiodbijaju da pomognu u memorijskom zadatku. Memorijska prevara je kada se tvrdi da je vaše pamćenje

pogriješilo iako obje strane znaju da nije tako.

Ponekad možemo doći u iskušenje da iskoristimo prijatelje i poznanike kao «ispomoć za pamćenje»

da odgovore na pitanja umjesto nas, da nas podsjete na nešto ili da na neko vrijeme pohrane informacije u pamćenju. To ponašanje bi trebalo izbjegavati zato što «ispomoć» možda neće moći da obavi memorijskizadatak ništa bolje od vas, može pružiti netačnu informaciju namjerno ili slučajno ili može očekivati nešto

zauzvrat kasnije.

Društveno ometanje pažnje

Društveno ometanje pažnje je drugi razlog za neuspjeh društvene memorije zato što obično imanegativan uticaj na rad pamćenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 65-77). Do ometanja može doći usljed

društvenog pritiska da se zadatak obavi na određen način ili usljed uticaja grupa sa kojima smo povezani.

Društveni pritisci mogu poticati iz kritičkih ocjena drugih o našim memorijskim sposobnostima. Ili,društveni pritisci mogu nastati kada pojedinac ima mišljenje o nekom memorijskom zadatku koje se razlikujeod stava ostatka grupe. Obje situacije dovode do manjka samopouzdanja u uspješnost svog pamćenja.Suprotstavljanje takvom pritisku je teško, ali pojedinac bi trebalo da pokuša da odbrani svoje viđenje a da nepostane previše defanzivan. Izbjegavajte da preispitujete sjećanja samo da biste izbjegli društvene pritiske.

Pokušajte da pronađete dokaze kojima biste potkrepili svoja različita sjećanja.

Zbližavanje sa određenim grupama može učiniti pristrasnim tačnost i sadržaj naših sjećanja.Istraživanja pokazuju da ćemo najvjerovatnie zapamtiti informacije koje su u skladu sa našim političkim,vjerskim i društvenim uvjerenjima. Kako biste izbjegli pristrasno pamćenje, prikupite informacije iz raznovrsnih

izvora i obratite posebnu pažnju na stavove suprotne svojim.

Više informacija o društvenom ometanju pažnje vidjeti u dijelu o pažnji i Slušanju.

Saopštavanje memorijskih rezultata

Treći razlog zbog kog pamćenje može biti neuspješno u društvenim situacijama jeste nedostataksaopštavanja rezultata memorijskog zadatka (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 65-77). Ubeđivanjedrugih da su vaša sjećanja tačna može biti uspješnije ako pažljivo odaberete jezik kojim ćete ih iskazati.Pazite na izraze, sadržaj i jezik pri saopštavanju sjećanja.

Vjerodostojnost je često ugrožena pretjeranim ili nedovoljlnim izražavanjem sjećanja. Neverbalnisignali pomažu u odavanju samopouzdanja pri iskazivanju sjećanja.

Vjerovatnije je da će drugi povjerovati sjećanjima čiji je sadržaj konzistentan i logičan nego onimasa očiglednim nedosljednostima i kontradikcijama. Pružanje dokaza može pomoći u ovom smislu.

Određene riječi utiču na kredibilitet sjećanja zato što označavaju različita stanja pamćenja. Riječi poput«mislim» ili «vjerujem» odaju nesigurnost što može navesti druge da odbace vaša sjećanja. Sa druge strane, riječi

poput «garantujem» ili «kunem se» mogu navesti druge da posumnjaju da prikrivate neuspješnost pamćenja.

Memorijski bonton

Način na koji sjećanja procjenjujete vi ili drugi zavisi dijelom od međuljudskih odnosa. Netačneocjene i/ili njihovo nediplomatsko iskazivanje mogu obojiti buduće odnose između ljudi. «Sve se vraća, sve seplaća.» Kako biste izbjegli da primite neopravdane kritike na račun vašeg pamćenja, sljedite sljedeća pravilabontona pri ocjenjivanju tuđih sjećanja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993).

Nemojte svjesno isticati nedostatke tuđeg pamćenja• ukoliko niste pozvani da to uradite.

Budite ljubazni pri ispravljanju netačnih sjećanja druge osobe.•

Ignorišite nebitne ili trivijalne greške u pamćenju.•

Ne skrećite pažnju na nenamjerno ponavljanja sjećanja, naročito među starijim osobama.•



54

1. Pažnja

i slušanje

54

2. Pamćenje

- memorija

Ako morate da prekinete razgovor, prisjetite se prije toga o čemu je razgovarano.•

Pamtite uspješno pamćenje• drugih, a zaboravite neuspjehe.

2.3.3. Manipulacije spoljašnjim pomagalima

Manipulacije spoljašnjim pomagalima bave se zičkim okruženjem onog ko uči (Herrmann, Raybecki Gutman, 1993, str.121-147). Fizički stimulusi, prije nego mentalni procesi, koriste se za pospješivanje radapamćenja. Spoljašnja pomagala su često ekasnija od mentalnih manipulacija zato što zički stimulusi bilježeživlje tragove u pamćenju i zato što su zički stimulusi moćni i pokreću brže reakcije pamćenja.

Spoljašnja pomagala se široko koriste za ispomoć pamćenju. Neki komercijalni memorijski proizvodikoriste manipulacije zičkim stimulusima, a ljudi često nesvjesno koriste neformalna spoljašnja pomagala.Zapravo, istraživanja ukazuju da je nesvjesna upotreba spoljašnjih pomagala uobičajenija nego upotreba

mentalnih manipulacija.

Neki kritičari tvrde da preveliko oslanjanje na spoljašanja pomagala može umanjiti ukupnememorijske sposobnosti. Međutim, dokazi ukazuju da takve posljedice zavise od vrste zadatka. Drugimriječima, upotreba spoljašnjih pomagala za jedan zadatak može zaista umanjiti memorijske sposobnosti za tajzadatak, ali drugi memorijski zadaci neće biti pogođeni. Na primjer, upotreba «brzog pozivanja» na telefonumože umanjiti sposobnosti pamćenja telefonskih brojeva, ali neće uticati na sposobnost pamćenja drugihoblika informacija.

Ako student visoko vrednuje određene memorijske sposobnosti, savjetuje mu se da izbjegavaspoljašnja pomagala pri obavljanju tih zadataka. Sa druge strane, korišćenje memorijskih pomagala za memorijskesposobnosti koje student smatra nebitnim može unekoliko ukloniti mentalni teret obavljanja tih zadataka. Stoga,

student bi trebalo da odluči kojim memorijskim zadacima želi da pristupi koristeći spoljna pomagala.

Tri smjernice se mogu koristiti pri izboru i upotrebi manipulacija spoljnim pomagalima. Prva, i

vjerovatno najvažnija, jeste svrha pomagala. Neke manipulacije utiču na bilježenje informacija u pamćenje,neke utiču na pronalaženje, a druge na retenciju (zadržavanje). Spoljna pomagala se razlikuju premazadacima. Spoljna pomagala se razlikuju i u zavisnosti od konteksta. Drugi faktor koji treba razmotriti jesteuspješnost spoljašnjeg pomagala. Kako bi bili ekasni, zički stimulusi bi trebalo da smisleno budu povezanisa željenim memorijskim zadatkom. Na primjer, uprkos tome što je simbol za pamćenje, vrpca vezana okoprsta je tako uopštena, i nevezana za specičan zadatak,da nije uspješno spoljašnje pomagalo. Treće, trebalobi uzeti u obzir lično iskustvo i sklonosti pri odabiranju spoljnjeg pomagala. Faktori koje treba uzeti u obzir

obuhvataju vremenski input potreban za učenje i upotrebu pomagala i tip obuhuvaćenog zičkog stimulusa.

Strategije spoljašnjih pomagala mogu biti grupisane prema ciljanom memorijskom zadatku. Iakopostoje mnogi memorijski zadaci za koje spoljna pomagala još uvijek nisu razvijena, postoje strategije

raspoložive za sljedeće kategorije: učenje, zičko pamćenje, obaveze i odgovornosti i lično pamćenje. Svakaod njih je opisana u narednim odjeljcima ovog poglavlja, a specične manipulacije razmotrene su u okviru

svake kategorije. Još dvije kategorije mentalnih manipulacija razmotrene su na drugim mjestima u ovoj knjizi;manipulacije pažnjom obrađene su u poglavlju Pažnja i slušanje a strategije ponavljanja su opisane u

kasnijem odjeljku ovog poglavlja.

2.3.3.1. Memorijske strategije za učenje

Mada se obično vezuje za školu ili visokoškolsku ustanovu, učenje se obavlja i na poslu i kodkuće. Stoga, sljedeće strategije su potencijalno široko primjenljive za raznovrsne memorijske zadatke. PremaHermanu, Rajbeku i Gutmanu «spoljna pomagala pomažu učenju na dva načina: time što olakšavaju učenjei time što pružaju spoljne izvore ukoliko bismo zaboravili nešto ranije naučeno» (1993, str. 126). Sledeći opisi

strategija su preuzeti iz istog izvora.

Vođenje bilježaka

Pisanje bilježaka tokom časa ili na sastanku usredsređuje našu pažnju na nove informacije,



55

1. Pažnja

i slušanje

55

2. Pamćenje

- memorija

pospješujući bilježenje važnog materijala u pamćenje. Vodiči za učenje takođe pomažu u bilježenju informacija

za ispite. Bilješke i vodiči za učenje pomažu u manipulisanju i organizovanju pravih informacija, ali moraju bitizamjenjeni mentalnim manipulacijama za uspješan rad pamćenja. Bilješke mogu poslužiti i kao memorijski

okidači za vizuelne studente.

Za više informacija videti dio o vođenju bilježaka, zatim dio o pripremanju testova.

Nastavne mašine i softver

Računarski softverski paketi koji olakšavaju i/ili ubrzavaju učenje za raznovrsne teme mogu se

kupiti u većini računarskih prodavnica.

Memorijska umjetnost

Unaprijed pripremljeni paketi slika, crteža, mapa i skica koji pomažu u pamćenju su dostupni.Iako je to neuobičajena strategija, memorijska umjetnost može pospješiti ekasnost određenih mentalnih

manipulacija.

Sujeverna pomagala za pamćenje

Sujevjerna pomagala za pamćenje obuhvataju predmete, poput dijelova odjeće, za koje sevjeruje da donose sreću u memorijskim zadacima. Takvo uvjerenje je obično zasnovano na prethodnimmemorijskim uspjesima. Mada ne utiču neposredno na pamćenje, sujeverna pomagala za pamćenje pružaju

samopouzdanje potrebno za dobro funkcionisanje pamćenja.

Izvori znanja

Budući da je mali broj ljudi koji mogu da zapamte svaki detalj o nekoj temi, često je korisno konsultovatiizvore znanja kako bi se dokumentovale informacije koje će vjerovatno biti zaboravljene. Izvore znanja može

razviti pojedinac (tj. bilješke) ili ih može kupiti u obliku knjiga ili priručnika, rječnika, enciklopedija.

2.3.3.2. Strategije zičkog pamćenja

Fizičko pamćenje se odnosi na upamćivanje određenih akcija kao što je vožnja bicikla, zamjenaprobušene gume ili igranje ragbija. «Uspješno upamćivanje akcije obuhvata upamćivanje dijelova te akcije ipreciznost redosljeda u kome se ti dijelovi spajaju u cjelinu» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 125).Za akcije koje se redovno obavljaju, prosta vježba često poboljšava pamćenje. Rijetko obavljane akcije, sadruge strane, nisu podložne vježbi; spoljašnja pomagala su najekasnija u tom slučaju.

Dokumentovanje u koracima

Ova manipulacija obuhvata podjelu akcije na manje korake i dokumentovanje svakog koraka, običnopismeno. Pismena dokumentacija može biti u obliku bilježaka, grakona ili podsjetnika. Usmena dokumentacijamože se stvorii pomoću diktafona/kasetofona. Ilustracije ili dijagrami svakog koraka poboljšavaju dokumentovanje.

Sve veća popularnost video rekordera čini vizuelno dokumentovanje takođe izvodljivim.

Priručnici sa uputstvima

Priručnici sa uputstvima pružaju unaprijed zabilježenu dokumentaciju koraka potrebnih za obavljanje

neke zičke akcije.

Sport

Kako biste upamtili atletske pokrete, napravite njihove skice koristeći obilježja polja (npr. aut-linije,mreže, itd.) kao referentne tačke. Obilježja polja služe kao spoljašnji stimulusi za podsticanje pamćenja pri

izvođenju pokreta.

2.3.3.3. Zapamtiti obaveze i odgovornosti

Obaveze da se posjete određeni događaji i ispoštuju rokovi javljaju se u školi, na studijama, naposlu i u kući. Uspjeh u školovanju ili na poslu može zavisiti od pamćenja i obavljanja različitih obaveza.



56

1. Pažnja

i slušanje

56

2. Pamćenje

- memorija

Sljedeće strategije mogu pospješiti upamćivanje niza memorijskih zadataka koje student ili zaposleni sreće

svakodnevno (Herrman, Raybeck i Gutman, 1993).

Zapamtiti obaveze

Većina obaveza zahtjeva da upamtimo detalje i obavimo zadatke do određenog datuma. Moramostalno biti u toku sa svojim dnevnim i budućim obavezama kako bismo uspješno isplanirali završavanjezadataka na vrijeme.

«Koristan način da se pozabavimo opterećenjima po pamćenje koja nameću obaveze jeste dakoristimo sistem bilježenja koji će umjesto nas urediti te detalje. Za mnogo ljudi, glavni sistem bilježenja jeagenda ili neki obik bilježaka, kao što je spisak stvari koje treba uraditi» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993,str. 128-129). Kalendari su takođe ekasna spoljašanja pomagala za pamćenje obaveza i njihovih rokova.Zabilježite kada vam misao o predstojećoj obavezi padne na pamet u neobičnom trenutku. Zatim koristite tubilješku kao podsjetnik ili je prepišite u agendu, kalendar ili spisak za obavljanje poslova. Držite blokčiće zapodsjetnice kod kuće, na fakultetu, na poslu - njihova pristupačnost je ključna za uspjeh. Neka vam vođenjebilježaka o obavezama postane svakodnevna navika.

Strategija noćnog pisanja

Misli o predstojećim obavezama i odgovornostima često se javljaju kasno noću dok se pripremamoza spavanje. Zapravo, takve misli nas mogu spriječiti da zaspimo jer se brinemo da li ćemo zaboraviti iline i da li ćemo uspjeti da obavimo zadatak. Neka vam blok, olovka i lampa budu pored kreveta kako bistepribilježili obaveze i namjere. Mogu se nabaviti i olovke čiji vrhovi svetle. Spoljašnja pomagala će pospješiti

pamćenje i, kao dodatni bonus, umanjiti stres tako da možete mirnije da spavate.

Upravljanje vremenom

Za obaveze i odgovornosti koje se javljaju u utvrđenom ritmu, pomagala za upravljanje vremenom

pomažu u uspostavljanju i održavanju ličnog rasporeda. Rutina nam omogućuje ponavljanje potrebno zapamćenje stvari.

Pogledati dio o upravljanju promjenama

Elektronski notes

Prenosivi elektronski notesi obuhvataju laptop računare i manje, džepne. I jedni i drugi su opremljenida pohranjuju podatke, obavljaju računske operacije i pružaju podsjetnike za zakazane obaveze. Veći modeli

imaju i telefonske terminale.

Zapamtiti zakazane sastanke

Mada nije uobičajeno, zaboravljanje sastanka se dešava. A kada se desi, može mati duboknegativan uticaj na to kako nas drugi posmatraju. Zbog toga, raznovrsna spoljna pomagala su razvijena kako

bi se izbjeglo zaboravljanje sastanaka.

Dokumentovanje•

Poput obaveza, sastanci se mogu bilježiti u agendama, u bilježnicama ili na kalendarima.o

Postoje raznovrsni oblici, uključujući dnevne, nedjeljne, mjesečne i godišnje planere.o

Višestruke zabilješke•

Kako biste se obezbjedili da ne zabroavite sastanke, vodite višestruke bilješkeo o budućim

sastancima.

Koristite agende, spiskove za obavljanje, dnevnike ili kalendare.o

Vodite višestruke bilješkeo na različitim lokacijama.

Vođenje višestrukih bilježaka pruža dodatno uvježbavanje detalja koje treba zapamtiti io

pruža nekoliko zičkih stimulusa za pokretanje sjećanja.



57

1. Pažnja

i slušanje

57

2. Pamćenje

- memorija

Memorijski satovi

Ovi uređaji mogu da memorišu šifrovane poruke, uključujući alarm u tačno vrijeme i prikazujući

poruke. Neki memorijski satovi su opremljeni hardverom za povezivanje sa mikroračunarima.

Tajmeri i /tajming uređaji Tajming uređaji su programirani da pohranjuju informacije o obavezama i da podsjete korisnika uodgovarajuće vrijeme pomoću svjetla ili zvuka.

Tajmeri su manje sosticirani od tajming uređaja zato što ne čuvaju poruke i rade u ograničenomvremenskom okviru. Tajmeri mogu biti mehanički, poput tajmera na navijanje koji se koriste u kuvanju, ili mogubiti elektronski, poput džepnih digitalnih tajmera. Satovi sa alarmom se mogu takođe koristiti kao podsjetniciza kratkoročne zadatke.

Dokumenta za podsjećanje

Napravite dokumentacionu kutiju za čuvanje «memorijskih» indeksnih kartica. Koristite kutiju bezpoklopca ili izrežite prednju stranu kutije. Na karticama, zabilježite datum i šta treba uraditi tog dana. Ureditekartice prema hronološkom redu i stavite ih u dokumentacionu kutiju sa prvim danom na početku. Odstranite

kartice svaki dan kao podsjetnik obaveza.

Prenosno memorijsko mjesto

Odredite dio odeće (džep na košulji, pregradu u novčaniku, tašni) kao prenosivo memorijsko mesto.Smještajte sve prenosive predmete koje ne želite da zaboravite, kao što je digitron, avionske karte, računi, na

to mjesto i često ga provjeravajte.

Uočljivo smještanje

Odredite mjesto u svojoj sobi, kancelariji ili kući za smještanje stvari koje morate ponijeti pri polasku.To mjesto treba da bude prigodno smješteno blizu izlaza. Razvijte naviku da ga provjerite svaki put kad

odlazite. Ako je predmet prevelik da bi se smjestio na ovo mjesto, postavite bilješku tu kao podsjetnik.

Sjetiti se potrepština Ako se određene potrepštine, kao što je selotejp, blokčići, markeri i papir, uobičajeno koriste u

dnevnim aktivnostima, napravite prenosiv paket opreme i držite ga na prethodno pomenutim mjestu.

Upotreba telefona

Nekoliko tipova uređaja za pohranjivanje telefonskih brojeva su dostupni na tržištu. Većina čuvačesto korišćene brojeve i za njih vezane informacije. Usluge automatskog pozivanja pomažu u oslobađanjuopterećenja pamćenja telefonskih brojeva. Kako biste upamtili sadržaj telefonskih razgovora, zapišite bilješke

ili snimite razgovor. Ako odaberete ovo drugo, preporučuje se da druga strana bude o tome informisana.

Zabilježite na dokumentima o razgovoru datum i vrijeme poziva.

Organizacija prostora

Napravite radno okruženje koje pomaže pamćenju tako što ćete urediti svoj radni prostor. Raznovrsniorganajzeri su dostupni na tržištu; oni sadrže olovku i držače za olovke, pregrade za fascikle, i kutije zadokumenta. Kada se stvari čuvaju na uređenim mjestima, lakše je zapamtiti gdje ih potražiti. Organizacija ne

mora biti pod konac, već samo predvidljiva.

Za više informacija vidjeti dio o Organizaciji

Strani jezici

Rječnici ili elektronski programi za prevođenje mogu pomoći u pamćenju stranih riječi i izraza. Ili,

riječi i izrazi iz stranih jezika mogu se koristi kao «okidači» za pamćenje.

Sjetiti se svojih stvari

Označite lične stvari jasno i očigledno. Koristite etikete za prtljag, obojene kaiševe za kamere i



58

1. Pažnja

i slušanje

58

2. Pamćenje

- memorija

fotoaparate ili kutije za muzičke instrumente, i omote za pasoš.

Simbolično podsjećanje

Promjena neposrednog zičkog okruženja služi kao brz i lak podstrek za pamćenje. «Neobičanpoložaj nekog predmeta povećava vjerovatnoću da ćemo se sjetiti [neke obaveze] zato što prizor predmeta«na pogrešnom mjestu» predstavlja očigledan simbol koji treba da nas podsjeti» (Herrmann, Raybeck iGutman, 1993, str. 131).

Ova strategija je naročito korisna kada nemamo vremena da dokumentujemo obavezu ili kadadokumentacija nije od koristi. Može se koristiti i kao rezervna strategija za satove sa alarmom, agende ilidruga spoljna pomagala. Uspješnost simboličkog podsjećanja može se uvećati kada izmjena okruženja imaneko značenje ili je na neki način povezana sa informacijom koju treba zapamtiti.

Primjeri simboličkog podsjećanja su:

Zategnete kaiš za jednu ili dvije rupe više.•

Okrenete ručni časovnik ili ga premjestite na drugu ruku.•

Nosite upadljiv nakit «za podsjećanje» ili neobičnu odjeću «za podsjećanje».•

Neobično postavite nameštaj.•

Stavite zihernadlu ili spajalicu u rupu od dugmeta na košulji ili u džep-•

Promjenite džep u kom nosite novčanik.•

Nosite neki predmet dok ne obavite memorijski zadatak• .

2.3.3.4. Poboljšavanje ličnog pamćenja

Zadaci iz ličnog pamćenja obuhvataju prisjećanje da se urade stvari vezane za lične nansije,

zdravlje, imovinu, kućne poslove i ličnu prošlost. Očito, važno je za osobe koje su zaposlene ili imaju porodiceda paze na takve stvari. Međutim, studenti se takođe često suočavaju sa ovim važnim memorijskim zadacima,naročito oni koji žive samostalno po prvi put u životu i odvojeni od roditelja i porodice.

Lične nansije

Ima mnogo memorijskih zadataka koji su potrebni za vođenje računa o ličnim nansijama. Međunjima jedan od najvažnijih je zapamtiti da se plate računi na vrijeme. Za studente koji žive sami po prviput, fakultetske godine mogu označiti početak uzimanja kredita; dobar početak je ključan, a sjetiti se da seračuni plate na vrijeme je visok prioritet. Pokušajte da koristite kalendar da jasno označite datume dospjećaračuna, ili napravite indeksnu karticu za svaki mjesec sa rokovima dospjeća i iznosima za svaki račun.Jasno obilježavanje računa takođe pomaže. Za one koji još uvijek imaju poteškoća da se sjete da plateračune, prijavite se za usluge direktnog skidanja sa tekućeg računa u svojoj banci. Odolite iskušenju daodložite sravnjivanje čekovne knjižice; ako je to problem, uložite u specijalne digitrone i druge uređaje koji

obračunavaju stanje na knjižici i kreditnim karticama.

Zdravlje i zička sprema

Uspjeh na studijama i u drugim aktivnostima zahtjeva dobro zdravlje i zičku pripremljenost.Razvijte redovnu rutinu u jelu, spavanju i vježbanju (vidite poglavlje «Upravljanje vremenom» za ideje).Osmislite «sistem drugara» kako biste se sjetili i bili motivisani za dnevno ili nedjeljno vežbanje.

Zapamtite da uzmete lijekove tako što ćete okačiti podsjetnike, kupiti bočice za pilule obilježenedanima u nedjelji ili mjesecu, ili spremiti sve pilule za taj dan u posudu i provjeriti preostali broj pri svakom

uzimanju lijeka. Postoje i uređaji koji emituju zvuk ili svjetlo u vrijeme kada treba popiti lijek.

Vođenje evidencije o ličnim stvarima

Vođenje evidencije o ličnim stvarima može biti poseban izazov kada živite sami u studentskimdomovima. Jedan od najjednostavnijih načina da se to učini jeste biti organizovan (vidite poglavlje



59

1. Pažnja

i slušanje

59

2. Pamćenje

- memorija

«Organizacija» za ideje). Organizovanje ne zahtjeva da budemo uredni, već samo da razvijemo stalnu ipredvidljivu šemu ostavljanja predmeta.

Razvijte «knjigu pamćenja» za bilježenje opisa i lokacija vrijednih stvari kao što su polise osiguranja,testamenti, pasoši, nakit, itd.. Za često korišćene predmete, kao što su tašne ili kišobrani, obilježite ih jasno

ili upadljivo izmjenite njihov izgled kako biste izbjegli da ih zaboravite. Odredite posebno mjesto za čuvanjeključeva, kupite velik šaren privjesak za ključeve ili kupite privjesak sa biperom/koji pišti. Odredite svesku u

kojoj ćete bilježiti kome ste pozajmili knjige ili bilješke i adrese i telefonske brojeve tih ljudi.

Kućni poslovi

Razvijte redovnu rutinu ili raspored za obavljanje dnevnih ili nedjeljnih kućnih poslova (viditepoglavlje «Upravljanje vremenom» za ideje). Postavite podsjetnike na prekidače za svjetlo kako biste sesjetili da ih isključite kada nisu u upotrebi, ili kupite tajming uređaje za automatsko uključivanje i isključivanjesvjetla i kućnih uređaja. Postavite šoping-listu (za namirnice, kozmetiku, poklone, itd.) na uočljivo mjesto kakobiste zapamtili šta treba da kupite. Nabavite naveliko punjenja za heftalicu kako ne biste morali često da se

podsjećate da ih kupite.

Lična istorija

Odredite svesku u kojoj ćete bilježiti datume i detalje bolesti, lijekova, injekcija, ljekarskih kontrola,sistematskih pregleda i zakazanih posjeta doktoru. Koristite kalendar da zabilježite datume posebnih događajakao što su rođendani, vjenčanja i porodična okupljanja, i steknite naviku da redovno provjeravate taj kalendar.

Zabilježite važne događaje u dnevniku, pomoću fotograja, video-zapisa, kolaža ili suvenira.

2.3.4. Mentalne manipulacijeMentalne manipulacije obuhvataju mentalni sadržaj svijesti koji utiče na bilježenje, retenciju i

prisjećanje (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 79-118). Oni denišu mentalnu manipulaciju kao«mentalnu šemu, prikaz ili ključ koji pomaže ... u memorisanju informacije» (Herrman, Raybeck i Gutman,1993, str. 79).

Herman, Rajbeck i Gutman (1993) primjećuju da je najbolji pristup poboljšanju pamćenja

usavršavanje više ovih mentalnih manipulacija budući da nijedna strategije nije adekvatna svakoj situaciji.Pored toga, oni upozoravaju da pojedinac koji nastoji da poboljša rad pamćenja mora da obrati pažnju na

zičko stanje, društveni kontekst i zičko okruženje takođe.

«Mentalne manipulacije su bitne ne samo za namjerne memorijske zadatke, u kojima ste svjesniinformacije koju morate da naučite ili pronađete u pamćenju. ... Slučajni zadaci, u kojima se informacija

automatski kodira u dugoročno pamćenje ili iz njega izbija, ne mogu se obaviti bez mentalnih manipulacija.... Mentalne manipulacije funkcionišu tako što pojačavaju vašu pažnju na informaciju tokom faza učenja,retencije i pronalaženja u procesu pamćenja. Manipulacija izaziva da obrađujete – na neki način – tuinformaciju, a vaša uvećana pažnja dovodi do jednog ili dva mentalna procesa koji utiču na memorijske

tragove u vašem dugoročnom pamćenju. U jednom procesu, nova informacija može biti upijena iz radnogu dugoročno pamćenje. U drugom procesu, vaša pažnja može da aktivira postojeće tragove u dugoročnom

pamćenju koji imaju sličan informacioni sadržaj» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 81-82).

Pošto je potrebno vremena i energije da se koriste mentalne manipulacije, one neće uvijek bitinajekasnije strategije za određeni memorijski zadatak. Neke od strategija ne odgovaraju određenom stiluučenja, pa u tom slučaju one neće biti ekasne. Ovdje opisane memorijske manipualcije su uopštene; kakobi bile uspješnije, potrebno je modikovati ih prema određenom memorijskom zadatku. Poznavanje nekolikomanipulacija pomaže u pripremi studenata za raznovrsne memorijske situacije.

Mnoge od strategija mentalnih manipulacija opisanih u narednim odjeljcima ovog poglavlja pominjuse i na drugim mjestima, na primjer u poglavlju o Pamćenju, kao i u drugim odjeljcima u poglavlju Strategijaučenja opšte svrhe. Obrađene su sljedeće teme: manipulacije atributima, asocijativne manipulacije,

manipulacije pronalaženjem i manipulacije retencijom.



60

1. Pažnja

i slušanje

60

2. Pamćenje

- memorija

Manipulacije atributima

Manipulacije atributima odnose se na strategije koje se fokusiraju na odlike ili svojstva informacije

koju treba zapamtiti. «Manipulacije atributima su osmišljene da pospješe upamćivanje više atributa nego štobiste inače uočili. Što više atributa uključite u memorijski trag, tim bolje. Svaki dodatni atribut pruža još jedan

način da se pronađe trag» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 93). Što je više svojstava sačuvanou pamćenju, to je jači memorijski trag i bolje ćete razumjeti materijal. Manipulacije atributima «su korisneza učenje informacija koje su isprva teške ili nezanimljive, ili koje se moraju upamtiti posebno detljano»(Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 93).

Sljedeće strategije manipulacije atributima su preuzete od Hermana, Rajbeka i Gutmana(1993), uz nekedodate primjere.

Izmamljivanje osjećanja

Usredsredite se na osjećanja sreće, bijesa, itd. pri upamćivanju informacija. Izvucite na površinu ta

osjećanja kada ponavljate i prisjećate se informacija.

Ocjenjivanje atributa

«Napravite ocjene vezane za prirodu elemenata. Na primjer, ocjenite koliko «bogato» zvuči svakood imena koje treba da naučite (kao što «Abercrombie» zvuči imućnije od, recimo, «Smith») (Herrmann,Raybeck i Gutman, 1993, str. 93).

Opis

Koristite riječi koje stimulišu čula da verbalno opišete ono što planirate da naučite. Proučavajte svojopis iznova i iznova. Na primjer, stijena je vrlo gusta i teška, ima crne, bijele i ružičaste minerale i ima grubu

hrapavu površinu.

Analiza značenja (semantika)

«Razmotrite značenje informacije i suptilne varijacije u značenju. Na primjer, da biste zapamtili da jeBill mehaničar, analizirajte značenje riječi «mehaničar»: onaj koji popravlja mehanizme, obično automobilske,

ali i druge mašine» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 93).Fonetska analiza

Ponavljajte glasove u informaciji ili u sa njom povezanim riječima. Na primjer, kako biste zapamtili

da je granit vulkanska stijena, izgovorite slogove «vul-kan-ska» i ponavljajte ih.

Odredite prioritete

Razmotrite relativnu važnost informacija koje treba zapamtiti. Na primjer, imajte na umu da je

zapamtiti sastanak sa profesorom važnije nego zapamtiti klupsko okupljanje.

Postavljajte pitanja

Postavljajte pitanja ko? šta? gdje? kada? kako? i druga pitanja kako biste upamtili informaciju. Na

primjer, kako biste zapamtili da se istraživanje vašeg profesora fokusira na ziologiju mozga, postavite mudosta pitanja o tome.

Povezivanje sa ličnim iskustvom

Povežite nove informacije sa vama lično: vašim osjećanjima, uverenjima ili prošlim iskustvima.Na primjer, da biste zapamtili detalje o Drugom svjetskom ratu, povežite ih sa svojim osjećanjima o ratu ili

članovima vaše porodice koji su možda služili u ratu.

Vremensko uređivanje

Razmotrite vremenski period koji je protekao između izlaganja različitim informacijama. Na primjer,

proteklo je pet minuta između susreta sa Daveom i Cassie, i deset minuta između susreta sa Cassie i Marge.

Razumijevanje iz višestrukih izvora



61

1. Pažnja

i slušanje

61

2. Pamćenje

- memorija

Pristupite novim informacijama iz nekoliko perspektiva kako biste poboljšali razumjevanje. Na

primjer, da biste zapamtili informacije za govor, naučite ih iz više izvora.

Vizuelna analiza

Usredsredite se na vizuelne odlike informacija koje treba naučiti, povezujući slova informacije savizuelnom slikom informacije ili neke povezane informacije. Na primjer, kako biste zapamtili da je bazalt

vulkanska stijena, zamislite «v» kao obrnut vulkan, «ans» kao niz vukanskih ostrva poput Havaja, itd.

Asocijativne manipulacije

Asocijativne manipulacije povezuju različite memorijske tragove, čime pomažu u njihovom bilježenjui prisjećanju. Korisne su za pamćenje povezanih informacija ili informacija koje su teške za razumijevanje(Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993).

Asocijativne manipulacije su podjeljene u dvije kategorije. Jednostavne asocijativne manipulacije sunajbolje za ograničene informacije i koriste samo dva međusobno povezana traga. Jednostavne asocijativne

manipulacije uključuju verbalno asociranje, prošle i sadašnje događaje, smislene veze, fonetske veze ivizuelne veze. «Organizacione manipulacije ojačavaju elemente u jednom tragu i asocijacije između njih.Koriste se kada informacije koje morate naučiti obrazuju specičnu strukturu» (Herrmann, Raybeck i Gutman,1993, str. 96). Četiri organizacione manipulacije su grupisanje, prikazivanje kroz dijagram, nizanje i prostorno

uređivanje. Za dodatne asocijativne tehnike, vidi odjeljak «Asocijativne strategije».

Verbalne asocijacije

Verbalne asocijacije mogu direktno ili indirektno da povežu elemente nekog spiska na osnovusamih riječi. Na primjer, da biste zapamtili mlijeko, sir, hljeb i puter sa spiska za kupovinu, sjetite se da sumlijeko i sir povezani zato što su mliječni proizvodi, sir i hljeb su povezani kao topli sendviči sa sirom, a hljeb

i puter su povezani.

Prošli i sadašnji događaji

Povežite sadašnje (nove) i prošle (stare) događaje. Na primjer, povežite predavanje o marketingu

sa iskustvima koja ste stekli tokom letnje prakse prošle godine.

Smislene veze

Potražite sličnosti, razlike ili druge smislene veze između dva elementa koje treba zapamtiti. Na

primjer, kako biste zapamtili da je jedna zemlja u ratu, zabilježite druge zemlje koje učestvuju u sukobu.

Fonetske veze

Potražite glasovne sličnosti između dva elementa koje treba zapamtiti. Na primjer, španske riječi za

«crveno» i «oko» zvuče slično: «rojo» i «ojo».

Vizuelne veze

Potražite sličnosti u slovima koje čine dvije riječi koje treba zapamtiti. Na primjer, uočite sličnosti

između dvije zemlje koje treba upamtiti, kao što su «Gana» u Africi i «Gvajana» u Južnoj Americi.

Grupisanje

Organizujte elemente u skupove zasnovane na sličnim značenjima ili glasovima. Na primjer, kakobiste zapamtili da su Spenser, Morgan i Tyler bili kulturni evolucionisti ali Dunnell i Holland su darvinovci uantropologiji, zapamtite da prva grupa ima glas «r» a druga grupa ima glas «n». Vidite «Strategije grupisanja»

za više metoda.

Prikazivanje pomoću dijagrama

Koristite grakone, uzajamno presječene krugove i druge dijagrame da skicirate odnos elemenata

koje treba upamtiti. Na primjer, da biste zapamtili da su kvarc, mika i feldspat silikatni minerali, dok su hematiti limonit oksidni minerali, grupišite ih u dvije kategorije i nacrtajte krugove oko svake grupe.



62

1. Pažnja

i slušanje

62

2. Pamćenje

- memorija

Nizanje

U glavi uredite elemente prema logičkom redu ili prema redu u kom ste se sa njima susretali. Naprimjer, uredite dijelove govora po redu u kom ih treba preći: tvrdnja koja treba da privuče pažnju, teza,

pregled, razrada, rezime i završna izjava.

Prostorno uređivanje

Uočite prostorno uređenje elemenata koje treba zapamtiti. Na primjer, da bista upamtili nazive

grupa pršljenova, krenite od vrata naniže.

Manipulacije strukturom pronalaženja informacija

Prema Herrmanu, Rejboku i Gutmanu (1993), strukture pronalaženja najviše odgovarajuinformacijama koje se moraju savršeno zapamtiti. Često je slučaj da manipulacije strukturom pronalaženjabilježe informacije uspješnije nego pažnja, ponavljanje, atributne i asocijativne manipulacije. Postoje četiri tipastruktura pronalaženja, od kojih se svaka razlikuje po primjenljivosti i lakoći primjene: elaboracija, redukcija,

transformacija i tehnička struktura. Manipulacije mogu obuhvatati i kombinaciju ovih metoda. Elaboracione manipulacije su među najlakšim za upotrebu. Ove strukture se grade na informacijikoju treba zapamtiti putem njenog kombinovanja sa dodatnim informacijama. Dodatne informacije pružaju šifrukoja pospješuje pamćenje. Zbog toga, sama elaboraciona struktura mora biti upamćena u potpunosti kakobi manipulacija bila ekasna: elaboracione strategije uključuju akrostihne manipulacije, ad hoc manipulacije,verbalnu medijaciju, slikovnu elaboraciju, brojčanu elaboraciju, iznošenje principa, ismijavanje, stvaranjerečenica i stvaranje priča. Dodatne elaboracione manipulacije su opisane na drugim mjestima u ovom poglavlju:vizuelni svijet slika (vizuelno asociranje), rimovanje i pjesme, povezivanje imena i mnemonička pomagala.

Redukcione manipulacije su zasnovane samo na dijelu originalne informacije. Redukcione manipulacijesu kraće i obično lakše za pamćenje nego elaboracione manipulacije. Međutim, mogu biti dvosmislenije negoelaboracioni metodi. Nekoliko primjera redukcionih manipulacija obuhvata: skraćivanje, izbjeljivanje, kodiranje

prema prvom slovu, redukciju rečenice i iznošenje rezimea (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993).

Transformacione manipulacije su teže za upotrebu zato što mijenjaju oblik originalne informacije,iako je transformisana informacija povezana sa originalnim materijalom. Međutim, mogu biti manjedvosmislene od redukcionih metoda i kraće od elaboracionih struktura. Transformacije su možda najboljestrukture pronalaženja za razumijevanje i usvajanje, i stoga im se može dati prednost u situacijama kadainformaciju treba razumjeti, a ne samo registrovati. Pet transformacionih manipulacija je opisano niže:nalaženje sinonima, nalaženje kontrasta, nalaženje člana klase, nalaženje homofona i sveobuhvatno

generisanje (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993).

Tehničke manipulacije, koje su zasnovane na unaprijed memorisanim strukturama, spadaju međunajtežim za upotrebu. Nazivaju se «tehničke» zato što zahtjevaju prethodnu pripremu i uputstva. Za razliku oddrugih oblika struktura pronalaženja, specijalne šeme kodiranja koje se koriste u tehničkim manipulacijamanisu povezane sa novim materijalom koji treba naučiti. Uprkos posebnom trudu potrebnom za upotrebutehničkih manipulacija, pokazale su se kao vrlo ekasne u poboljšanju rada pamćenja. Veze, vezane riječi,loci (kuća pamćenja) i konverzije broj-slovo su četiri tehničke manipulacije.

Akrostihne manipulacije

Ovaj tip manipulacija je sličan PRVOJ mnemoničkoj strategiji opisanoj u daljem tekstu. Kratkapjesma ili stih je sačinjen koristeći svako slovo novog elementa tako da oformi riječ koja opisuje taj element. Na

primjer, da biste zapamtili Bilovo ime, razradite ga tako što ćete reći da je Bil Bledi Interesantni Luizijanac.

Ad hoc manipulacije

Ad hoc manipulacija koristi kraće ili duže pjesmice. Postoje objavljene zbirke uobičajenih ad hocmanipulacija korišćenih za upamćivanje određene informacije (npr. Pugh, 1970). Na primjer, «Kolumbo

preplovi daleke pučine, hiljadu četiristo devedeset druge godine».

Verbalna medijacija



63

1. Pažnja

i slušanje

63

2. Pamćenje

- memorija

Povežite pojam sa riječju koja ima utvrđenu vezu sa njim. Na primjer, kako biste zapamtili da Bill

baca dobru spinovanu loptu, povežite bejzbol sa rundom sa spinovanom loptom.

Slikovne elaboracije

Slikovne elaboracije mogu imati četiri oblika.Kolorne manipulacije obuhvataju slikovno prikazivanje pojma koji treba zapamtiti u jednoj boji na•

podlozi različite boje. Na primjer, da biste zapamtili neuron, naslikajte ga u neutralnoj boji na crvenoj

pozadini.

Boje sa maniplacijama osjećanjima obuhvataju prikazivanje pojma u boji koja simboliše vaša•

osjećanja ili emocije o njemu. Na primjer, da biste zapamtili pojam koji vam se ne dopada, naslikajte

ga crvenom bojom.

Gračke manipulacije obuhvataju mentalno zamišljanje slova riječi• koju treba zapamtiti. Na primjer,

da biste zapamtili ime neke osobe, vizuelno zamislite slova u mislima.

Manipulacije vizuelne integracije obuhvataju razvijanje pojma u vizuelnu sliku. Na primjer • , da biste

zapamtili ime «Deng Xiao-ping», zamislite metak koji udara u zvono («ding»), metak koji razbijabalon («pau») i metak koji udara u zid («ping»).

Brojčane elaboracije

Koristite uobičajene numeričke iskaze (telefonski brojevi, valute, godine, poštanski kodovi, itd.) dazapamtite brojeve. Na primjer, da biste zapamtili procenat azota i kiseonika u atmosferi, 78% i 22%, zapišite

ih kao novčani iznos $78,22.

Iskazivanje principa

Potražite i opišite šemu ili pravilnost u novom materijalu. Na primjer, nakon što ste odgledalipozorišni komad, utvrdite da li je u pitanju komedija ili tragedija i opišite aspekte komada koji su vas doveli do

tog zaključka.

Ismijavanje

Načinite pojam koji treba upamtiti što smješnijim ili duhovitijim što je moguće. Pokušajte da pretvorite

pojam u smiješno ime ili igru riječi. Na primjer, «Pera-ždera» ili «Ivan-bonvivan».

Obrazovanje rečenica

Upotrijebite nove informacije kao dio istinite ili netačne rečenice. Tačna rečenica je korisna zapovezivanje bliskih pojmova. Neispravna rečenica bi trebalo da bude upadljivo neistinita kako biste izbjeglimješanje sa činjenicama. Na primjer, da biste zapamtili novog poznanika, razvijte rečenicu kao što je «Upravo

sam upoznao Johna Gatesa, električara iz Klivlenda».

Smišljanje priča

Izmislite priču koja sadrži nove informacije. Opet, ona može biti istinita ili lažna. Na primjer, «AlanTuring je razvio prvi digitalni računar, Colossus, kako bi razbio nacističke šifre tokom Drugog svjetskog rata».

Skraćenice

Pomoću nekoliko slova iz dotične riječi, napravite kraću riječ. Na primjer, zapamtite «foto» umjesto

duže «fotosinteze».

Izbjeljivanje

Zamislite novi pojam u crno-bijelom. Na primjer, da biste zapamtili antičkih sedam svjetskih čuda,

zamislite ih bez boje.

Šifrovanje prema prvom slovu

Rasporedite prva slova svakog pojma na spisku u akronim. Dobro poznati primjer je «HOMES»



64

1. Pažnja

i slušanje

64

2. Pamćenje

- memorija

(kuće) za pamćenje pet Velikih jezera (Huron, Ontario, Michigan, Erie, Superior). Ova strategija je detaljnije

prikazana u odjeljku «Mnemonička pomagala».

Skraćivanje rečenica

Oformite nove riječi od prvih slova svakog pojma na spisku. Stavite nove riječi u rečenicu. Dobropoznat primjer je «Every Good Boy Does Fine» za pamćenje linija violinskog ključa u muzici. Ova strategija

je detaljnije prikazana u odjeljku «Mnemonička pomagala».

Iznošenje rezimea

Odaberite ključne riječi iz priče ili odlomka teksta koje odslikavaju sveukupnu temu ili suštinu materijala.

Na primjer, tekst o dva tipa ćelija može se sumirati pomoću dvije ključne riječi «eukariote» i «prokariote».

Pronalaženje sinonima

Zamijenite pojam koji treba zapamtiti najprikladnijim, i najlakšim za pamćenje, sinonimom. Na primjer,

da biste zapamtili da je neka zemlja demokratska, u ponavljanjima je označavajte i kao «slobodnu državu».

Pronalaženje antonima

Zamijenite pojam koji treba zapamtiti odgovarajućim antonimom. Na primjer, da biste zapamtili da je neka zemlja totalitarna, u ponavljanjima je označavajte kao «totalitarnu» i «neslobodnu državu».

Pronalaženje pripadnika klase

Povežite pojam sa riječima koje su u istoj klasi ili kategoriji sa pojmom. Na primjer, da biste zapamtilida je neka zemlja demokratska, ponavljajte njen naziv sa drugim poznatim demokratskim državama poput

Kanade i Sjedinjenih država.

Uopšteno generisanje

Ova strategija koristi kombinacije četiri ostale transformacije kako bi odrazila sve moguće odnose i

zvuke informacije koju treba naučiti.

Veze

Utvrdite veze između parova pojmova na uređenoj i neuređenoj listi. Vidite «Povezivanje» (Sistem

povezivanja) u «Asocijativnim strategijama» za potpuniji opis.

Riječi-oznake

Oznake mogu biti alfabetske, verbalne ili slikovne. Oznake predstavljaju brojeve na spisku (npr.1 = sunce, 2 = cipela, itd.). Koriste se da pokrenu asocijacije na pojmove koji su zaista na listi. Vidite «Riječi-

oznake» u «Asocijativnim strategijama» za potpuniji opis.

Loci (kuća pamćenja)

Kako biste zapamtili spisak pojmova, zamislite vama poznatu građevinu i smjestite po jedan pojam

sa spiska u svaku od prostorija. Vaša «kuća pamćenja» može biti dom, crkva, kancelarija, grad ili pejzaž, dokgod je dotični locus (lat. mesto) lako zapamtiti i vizuelno sebi predstaviti. Dok su mentalne slike memorijskihloci često dovoljni «okidači» pamćenja, student može i skicirati loci i za njih vezane pojmove. Na primjer, da

biste zapamtili hindu bogove, možete da osmislite sljedeću kuću pamćenja.

Brahma Šiva Višnu

LakšmiKaliDurga



65

1. Pažnja

i slušanje

65

2. Pamćenje

- memorija

Konverzija broj-slovo

Brojevi i slova se zamjenjuju prema unaprijed određenoj šemi:

1 = t, d, đ, dž•

2 = n, nj•

3 = m•

4 = r •

5 = l, lj•

6 = g•

7 = c, k, č, ć•

8 = f, v, h•

9 = p, b•

0 = z, s, ž, š•

Vokali se ne koriste. Da biste zapamtili neki broj, koristite šifrovana slova da obrazujete navodeću riječ.Dodajte vokale da obrazujete navodeću riječ, ako je potrebno. Na primjer, da biste zapamtili broj poputgodine kada se Kolumbo iskrcao u Novom svijetu, 1492, koristite slova t, r, b i n da obrazujete navodeću riječ«turban». Da biste zapamtili riječ, koristite šifrovane brojeve da obrazujete navodeći broj. Na primjer, da bistezapamtili naziv kompjuterskog mogula Billa Gatesa, obrazujte šifrovani broj 955-610.

Manipulacije retencijom (zadržavanjem)

Različiti tipovi informacija zaboravljaju se različitom brzinom (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993).

Na primjer, akcije koje se temelje na vještinama, kao što je vožnja auta pamte se beskonačno, kao i nekioblici znanja stečeni u školi, kao što je čitanje i pisanje. Namjere, međutim, imaju tendenciju da se slabozadržavaju. Događaji se mogu dobro zadržavati u pamćenju ili ne.

Manipulacije retencijom pokušavaju da preduprede zaboravljanja usljed neraspoloživosti inepristupačnosti. Postoji tek nekoliko retencionih strategija, a njihova primjenljivost je po prirodi opšta. U ovomtrenutku ne postoje strategije koje su usmjerene na specične memorijske zadatke opisane u prethodnompasusu. Periodično obnavljanje, izbjegavanje sličnih informacija, odgovarajući san i odmor, i predviđanjesituacije u kojima će prisjećanje biti potrebno jesu opšte retencione strategije.

Za više informacija o uzrocima zaboravljanja, pogledajte «Uvodne informacije o pamćenju».

Periodično obnavljanje

Kako bi izbjegao zaboravljanje informacija koje su nezanimljive ili nepoznate, student morada periodično obnavlja. «Retencija počinje iznova svaki put kada se neko pamćenje u potpunosti iznovabilježi. Obnavljajte često dok niste u stanju da se prisjetite informacije na nivou potrebne tačnosti; shodnotome, možete rjeđe da obnavljate ukoliko nastavite da se adekvatno prisjećate informacije. Pametno je daobnavljanje obuhvati neke od vaših prvobitnih manipulacija bilježenjem, kao što su jačina, atributi, asociranje istrukture pronalaženja. «Predupređuje gubitak usljed propadanja, izmjene, mješanja, potiskivanja i neučenja»(Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 110).

Izbjegavanje sličnih informacija

Kako biste izbjegli zaboravljanje novih informacija koje se mogu pomiješati sa starim memorijskimtragovima, izbjegavajte da učite informacije koje su slične po sadržaju. «Na primjer, ako možete izbjeći, nepokušavajte da učite istovremeno, ili jedan za drugim, dva strana jezika ili detalje dva izuzetno povezanaprojekta na poslu. – Sprječava gubitak usljed mješanja, potiskivanja i neučenja» (Herrmann, Raybeck iGutman, 1993, str. 110-111).



66

1. Pažnja

i slušanje

66

2. Pamćenje

- memorija

San ili odmor

Kako biste izbjegli zaboravljanje nove informacije koja se može pomiješati sa starim memorijskimtragovima, ako će do retencije doći tokom kratkog vremenskog perioda (npr. jedan do dva dana), spavajte što jeviše moguće tokom perioda retencije. «Spavanje vam omogućava da izbjegnete susret sa novim informacijama

koje bi se mogle mjiešati sa onim što ste naučili ili koje bi vas mogle navesti da potisnete ono što ste naučilikako biste razmotrili novouočene informacije. – Odlaže propadanje memorijskog traga i sprječava zaboravljanje

usljed miješanja, potiskivanja i neučenja» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 111).

Predviđanje situacija u kojima se treba prisjetiti

Kako biste izbjegli zaboravljanje informacija usljed stresa i pritiska ili zbog straha od zaboravljanjapod vremenskim ograničenjem, predvidite situacije u kojima će biti potrebno da se prisjetite tih informacija.«Pokušajte da zamislite situacije u kojima se od vas može tražiti da se sjetite. To će vam pomoći da sepripremite da prepoznate, pri obavljanju dotičnog zadatka, navodećih tragova koji su bili prisutni tokom učenja,i stoga stimulišete sjećanje da se pojavi kada je potrebno. – Sprjiečava zaboravljanje usljed neuočavanjanagovještaja za pronalaženje memorijskih tragova» (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 111).

Učinite blago neprijatna sjećanja upadljivim

Kako biste izbjegli zaboravljanje neprijatnih informacija, pokušajte da taj materijal učinite upadljivijim.Neprijatna sjećanja uključuju pisanje zahvalnica ljudima koje ne volite ili informacije o uznemirujućim aktuelnimdogađajima. «Ako imate neprijatan memorijski zadatak koji ne želite da zaboravite ... preduzmite korake kojiće dovesti do toga da ne potisnete misli o tom sjećanju. Ti koraci mogu obuhvatiti razmišljanje o razlozimazašto želite da zapamtite neprijatnu informaciju ili posljedicama koje će usljediti ako ne uspjete da se sjetite.... – Sprječava potiskivanje, naknadnu izmjenu, namjerno zaboravljanje» (Herrmann, Raybeck i Gutman,1993, str. 111).

2.3.5. Asocijativne strategije

Asocijativne strategije za pamćenje funkcionišu na tvrdnji - da bi se bilo koja nova informacija na najbolji način mogla zapamtiti, ona mora biti povezana (asocirana) sa nečim drugim. Povezivanje sedešava zato što se nova informacija vezuje za raniju, poznatu informaciju ili za lakšu informaciju. Asocijacijepojačavaju snagu memorijskih tragova i pružaju strukturu za pronalaženje.

Ovom prilikom je razmotreno nekoliko asocijativnih strategija: vizuelno asociranje (vizuelni svijetslika), strategija zamjene riječi, povezivanje (sistem veza), poređenje, pojmovne kartice, riječi-oznake,rime i pjesme, povezivanje imena, čudesni auto pamćenja i mnemonička pomagala. Dodatne asocijativnemanipulacije su ukratko opisane u nastavku poglavlja.

2.3.5.1. Vizuelno asociranje i Vizuelni svijet slika

Stvaranje svijeta slika je sposobnost da se stvore mentalne slike stvari koje su prethodno viđene ili

mogu biti vizuelno zamišljene. Vizuelne asocijacije (REFERENCA) se koriste da olakšaju upamćivanje kadase stare, poznate slike povezuju sa slikama informacija koje treba upamtiti.

Studenti često koriste ovaj metod nesvjesno kao sredstvo za pamćenje informacija. Mogu postatiuspješniji ako prepoznaju ovaj proces i porade na tome da slike učine življim.

Materijal iz raznovrsnih predmeta se može simbolizovati i upamtiti korišćenjem vizuelnih asocijacija.Apstraktni pojmovi i događaji kao i stvari mogu se unijeti u memoriju pomoću ove strategije.

Vizuelno asociranje je slično vizuelnoj elaboraciji, osim što se vizuelna asocijacija oslanja napovezivanje slika koje već postoje u pamćenju dok vizuelna elaboracija to ne čini. Pored toga, vizuelnoasociranje obično obavlja sam student i ono se obično ne zapisuje.

Pogledaj dio o vizuelnoj elaboraciji u ovom poglavlju



67

1. Pažnja

i slušanje

67

2. Pamćenje

- memorija

Uputstva za strategiju vizuelnog asociranja su sljedeća:

Odredite novu informaciju koju treba zapamtiti.•

Odredite sliku iz postojećeg znanja koja vas podsjeća na novu informaciju.•

Neka slika bude velika, sa pretjerano naglašenim svojstvima i povećana do neobičnih ilio

neprirodnih razmjera.

Neka slika bude što je moguće bizarnija ili neobičnija.o

Napravite asocijacije koje se razlikuju od onoga što bi se moglo očekivati.o

Slike mogu biti statične ili, još bolje, animirane. Kada se pokret doda mentalnoj slici, too

pomaže umu da zadrži informaciju.

Dodajte zvuke ili mirise slici ako možete.o

Dva primjera ilustruju kako bismo mogli da primjenimo memorijsku strategiju vizelnog asociranja.

Da biste zapamtili da se Bostonska čajanka odigrala 1773, zamislite prekomorski brod sa kostimiranim•

ljudima koji bacaju kutije čaja preko palube. Iznad broda zamislite brojeve «1773» kako svjetle na

neonskom znaku na nebu. Osjetite miris morske vode i poslušajte zvuk uzburkanih talasa.

Da biste zapamtili dijelove računarskog centralnog procesora (aritmetičko-logička jedinica, upravljačka•

jedinica, sat, registri i bus), zamislite velik, bučan žut autobus koji ostavlja ljude ispred kancelarije, gdjeupravnik izdaje naređenja, zaposleni grozničavo radi na matematičkim problemima i unosi odgovore u

ogromne plave registre, a ogroman neonski digitalni sat visi iznad glava svih.

2.3.5.2. Strategija zamjene riječi

Strategija zamjene riječi (REFRENCA) je slična vizuelnom asociranju. Ali za razliku od vizuelnog

asociranja, strategija zamjene riječi se koristi za pamćenje informacija koje se ne mogu brzo zamisliti, kao štosu apstraktne informacije, tehničke riječi, strane riječi, brojevi, imena i nepoznate riječi. Riječ koja ne stvaranikakvu sliku biva povezana sa dobro poznatom riječi koja ima sliku i zvuči kao dio riječi koju treba zapamtiti.Ta slika se potom koristi za pamćenje prvobitne riječi.

Ključ za korišćenje strategije zamjene riječi je mašta. Često je teško naći riječ za zamjenu i slikukoja se lijepo uklapa. Studenti bi trebalo da zapamte da je zamisao da se pronađe nagovještaj ili asocijacijakoja će funkcionisati. Nije bitno koliko je ekscentrična slika sve dok je ekasna.

Uputstva za upotrebu strategije zamjene riječi su sljedeća.

Odredite riječ• ili termin koji treba upamtiti.

Sjetite se neke dobro poznate riječi• s upečatljivom slikom koja zvuči slično novoj riječi. Koristitesmjernice date u «Vizuelnom asociranju» za razvijanje ekasne slike.

Povežite sliku s novom riječi• .

Slijede dva primjera strategije zamjene riječi.

Kako biste zapamtili da su krabe ljuskari, zamislite krabu kako jede, nosi ljusku jajeta ili hoda po•

velikoj ljusci jajeta.

Kako biste zapamtili dijelove cvatne biljke, mogu se koristiti tri riječi• i slike za zamjenu.

Za peteljku, zamislite cvijet na nečijem potiljku.o

Za prašnik, zamislite čovjeka iz sanitarnog preduzeća kako zaprašuje neku prostorijuo

protiv štetočina. Šištavi zvuci povezani sa prskanjem i miris hemikalija čine sliku življom.Zaprašivanje se može bliže povezati s cvjetovima ako zamislite sliku cvijeta koji vene u

zaprašenoj prostoriji.Za tučak, zamislite dva namrgođena cvijeta u tuči.o



68

1. Pažnja

i slušanje

68

2. Pamćenje

- memorija

2.3.5.3. Povezivanje (sistem veza)

Povezivanje, poznato i kao sistem veza (REFERENCA), memorijska je strategija u kojoj se stvarajumentalne slike ili asocijacije za po dva elementa. Prvi element pomaže nam da se sjetimo drugog, drugielement nam pomaže da se sjetimo trećeg, i tako dalje dok se ne napravi «lanac» asocijacija za onoliko

elemenata koliko je potrebno zapamtiti. Ova strategija se može koristiti za raznovrsne predmete, a naročito je korisna za pamćenje spiskova podataka.

Uputstva za upotrebu strategije povezivanja su sljedeća.

Odredite spisak podataka koje treba zapamtiti.•

Uredite spisak elemenata prema određenom redosljedu, ukoliko tako treba da se zapamte.•

Pogledajte prvi par elemenata. Stvorite živu mentalnu sliku koja povezuje ta dva elementa. Pogledajte•

informacije o strategiji vizuelnog asociranja za prijedloge o stvaranju ekasnih mentalnih slika.

Pogledajte sljedeći par elemenata, koji su pod brojem dva i tri na spisku. Razvijte živu mentalnu•

sliku koja ih povezuje.

Ponavljajte ovaj proces• sve dok svi elementi spiska ne budu povezanii.

Sljedeća ilustracija strategije povezivanja se koristi za pamćenje dijelova uha koji prenose zvučnetalase do mozga (bubna opna, čekić, nakovaj, uzengija, ovalni prozor, kohlea/puž i slušni nerv). Pomoćumentalnih slika, ovi elementi se povezuju na sljedeći način:

Zamislite da bubanj udara ogroman čekić. •

Zamislite čekić kako leži ispod nakovnja. •

Zamislite nakovanj kako jaše konja sa «stopalom» u uzengiji.•

Zamislite kako se uzengija zanjiše i razbije ovalan prozor.•



69

1. Pažnja

i slušanje

69

2. Pamćenje

- memorija

Riječ cochlea (lat. puž) nije lako vizualizovati, tako da bi student• mogao ili da zamisli slovo «c»pomoću ovalnog prozora, ili bi mogao da zamisli puža kako puzi kroz ovalan prozor budući dacochlea podsjeća na puža.

Zamislite puža kako jaše munju koja predstavlja nekoliko slova «n» povezanih zajedno. «N»•

označava nerv i elektrohemijski nervni impuls.

2.3.5.4. Strategija poređenja

Strategija poređenja obuhvata pronalaženja sličnosti, bilo gurativne ili bukvalne, između dvijestvari koje se moraju povezati i zapamtiti. Ova strategija je naročito ekasna za pamćenje specičnih detaljaili važnih funkcija ili pojmova. Može se primjeniti na gotovo sve predmete.

Ako je moguće pronaći neki zajednički odnos između dvije stvari, lakše ih je zapamtiti. Strategijapoređenja se često nesvjesno koristi kao memorijsko sredstvo. Razmotrite načine na koje bi se ova strategija

mogla koristiti svjesnije.

Ovdje su data opšta uputstva za upotrebu strategije poređenja. Budite kreativni i smislite druge

načine da se porede elementi koje treba upamtiti.

Odredite elemente• koje treba upamtiti.

Potražite sličnosti između tih elemenata. Neki od prijedloga su:•

Slični glasovi u nazivima elemenatao

Slična slova u nazivima elemenatao

Broj slova u nazivima elemenatao

Broj slogova u nazivima elemenatao

Abecedni redosljed elemenatao

Prethodna iskustva ili prethodno znanjeo



70

1. Pažnja

i slušanje

70

2. Pamćenje

- memorija

2.3.5.5. Pojmovne karte (eš ili indeksne karte)

Strategija pojmovnih kartica se bavi vještinom prepoznavanja pojmova ili termina. Kod ove strategije

memorisanja, jedan podatak se ispisuje na prednjoj strani kartice a drugi, sa njim povezan podatak se ispisujena pozadini. Jedna strana kartice se potom koristi kao pomoć za pamćenje informacija sa druge strane.

Pojmovne karte se još nazivaju i eš karte ili indeksne karte. Pojmovne karte su svestrana strategija koja se može koristiti za bilo koji predmet učenja. Dobra jestrategija za pamćenje uparenih informacija kao što su riječi i denicije, događaji i datumi, ljudi i ostvarenja,i riječi maternjeg jezika sa prevodima na strani jezik. Može se čak i kombinovati s drugim memorijskimstrategijama kao što su vizuelna elaboracija, vizuelno asociranje.

Sličan metod je strategija nizanih spiskova pojmova, gde se svi termini nižu na zasebnim karticamaa ne na jednom parčetu papira. U poređenju s metodom nizanog spiska pojmova, pojmovne karte su lakšeza manipulaciju ali zauzimaju više prostora.

Koraci za pisanje pojmovnih kartica su:

Zapišite termin ili pojam• na jednoj strani karitce veličine 7 x 12 cm. Studenti mogu i da upotrijebe

neki simbol na prednjoj strani kartice kako bi pomogli asociranje i podstakli pamćenje.

Zapišite deniciju ili opis termina ili pojma na drugoj strani kartice.•

Činjenični podaci koji se postavljaju na pozadinu indeksnih kartica bi trebalo da buduo

sažeti i konkretni.

Duge denicijeo i objašnjenja otežavaju povezivanje novih podataka sa starim

informacijama.

Dodajte primjer • primjene dotičnog termina uz opis na pozadini kartice.

Vježbajte određivanje denicije• ili opisa putem ponavljanja.

Dva primjera pojmovnih kartica data:

Prednja strana:

Teorija

Zadnja strana:

Bilo kakav apstraktan prikaz ili objašnjenje pojave.(pr.) Teorija relativnosti (pr.) Teorija evolucije

Prednja strana:

8. amandmanZadnja strana:

Kaucije, globe, kazne(1791)

2.3.5.6. Riječi-oznake

Strategija riječi-oznaka bavi se vještinom memorisanja spiskova. Koristi se pri memorisanjuspiskova podataka koji moraju održati određen numerički redosljed (npr. stavks #1 na spisku mora biti prva,potom stavka #2, itd.).

Strategija riječi-oznaka koristi ključne riječi i vizuelno asociranje kako bi se upamtile stavke nekog

spiska. Riječi-oznake su riječi koje se koriste za pamćenje broja neke stavke na spisku. To su riječi koje selako pamte i vizuelno prikazuju. Riječi-oznake se povezuju sa ključnim riječima za svaku od stavki na spisku.



71

1. Pažnja

i slušanje

71

2. Pamćenje

- memorija

Ovo je asocijacijska strategija zato što su riječi-oznake nešto što se već zna a povezuju se sa ključnimriječima na spisku koje treba upamtiti.

Uputstva za strategiju riječi-oznaka data su niže.

Smislite riječ• -oznaku koju ćete povezati sa svakim brojem na spisku. Postoji nekoliko načina da seosmisle riječi-oznake.

Jedan način je da se koriste poznate riječio koje se rimuju sa brojevima i koje stvaraju živeslike u mislima:

1 = medan-

2 = sva-

3 = pri-

4 = zeri-

5 = let-

6 = vijest-

7 = gledam-

8 = ko sam-

9 = krevet-

10 = treset-

Još jedan način je da se koriste riječio čije slike podsjećaju na dotični broj:

1 = čarobni štapić-

2 = labud-

3 = djetelina s tri lista-

4 = sto s četiri noge-

5 = petokraka zvijezda-

6 = slonovska surla-

7 = zastava na stubu-

8 = pješčani sat-

9 = lula koja se dimi-

10 = palica i lopta-

11 = špageti-

12 = digitalni časovnik u podne-

Odaberite ključnu riječ• ili ideju iz svake stavke u spisku.

Povežite neku sliku s ključnom riječi• ili idejom (vidi strategiju «Vizuelno asociranje» u ovom

poglavlju za ideje).

Dovedite u vezu riječ• -oznaku i sliku sa odgovarajućom stavkom na spisku.

Proces prisjećanja će biti podstaknut ponavljanjem rimovanih riječi• -oznaka, slike i stavke koju trebaupamtiti.



72

1. Pažnja

i slušanje

72

2. Pamćenje

- memorija

2.3.5.7. Rimovani stihovi, pjesme i poezija

Ritam pjesme može biti ispomoć u zapamćivanju određene informacije. Strategija rimovanjapomaže studentima da zapamte spiskove, pravila, proste činjenice, pojmove i druge oblike informacija za

gotovo svaki predmet.

Rima je još jedan oblik asociranja. Informacije se mogu povezati sa ritmom pjesme koju student većzna, ili se inforamcije mogu ponavljati u ritmu koji je osmislio student. Većina studenata je upoznata s ovomstrategijom, jer je većina učila abecedu pomoću pjesmica i rime kao pomoći za pamćenje. Ova strategija je

naročito korisna kada se kombinuje za vizuelnim asociranjem.

Da biste upamtili informacije pomoću rimovanih stihova, pjesama i poezije, slijedite ove korake.

Odredite nove informacije• koje treba upamtiti.

Pokušajte da povežete novu informaciju sa nekom pjesmom ili melodijom koju od ranije znate.•

Poznate melodije kao što je “Old MacDonald” ili “Bingo” su često ekasne.

Ako nijedna pjesma ne pomaže, pokušajte da pretvorite informacije• u običnu pjesmu.

Ako ne možete da osmislite pjesmu, ponavljajte informacije• u ritmu kako biste pomogli pamćenje.

2.3.5.8. Povezivanje imena

Pamćenje imena je lakše kada se imena povežu s drugim riječima ili, još bolje, djelima. Jednaod svrha ove strategije jeste da se poveća pojedinčeva svijest i pažnja kada čuje ili vidi nova imena. Ako jememorijski zadatak intencionalniji, rad pamćenja teži da se poboljša. Poboljšano pamćenje imena je važnoza socijalizaciju i za smanjivanje stresa pri susretu s novim ljudima. Strategije povezivanja imena mogu se

koristiti individualno ili u grupnim kontekstima.

Strategije povezivanja imena za pojedinačnu upotrebu

PonavljanjeKad god čujete ili vidite novo ime, ponovite ga naglas pri pozdravljanju te osobe.o

Na primjer o , možete da kažete, «Pera Perić. Drago mi je što sam vas upoznao, Pero

Periću.» Potom ponovite ime nekoliko puta u mislima.

Vizuelno zamišljanje•

Kad god čujete ili vidite novo ime, zamislite u sebi nešto što vas podsjeća na dotično ime.o

Na primjer o , ako sretnete nekog ko se zove Ljiljana Zečević, zamislite zeca kako preskače

preko cveta ljiljana.

Strategije povezivanja imena za grupnu upotrebu

Grupni niz•

Obrazujte krug od članova grupe.o

Svaka osoba se predstavlja na smjenu izgovarajući svoje ime uz jednu opisnu riječo koja

počinje prvim slovom njegovog imena (npr. «Plavokosi Pera» ili «Visoka Vesna»).

Nakon što se predstavila, svaka osoba ponavlja sva imena i opisne riječio ljudi koji su se

predstavili prije nje.

Ova strategijao je dobra za probijanje leda na početnim sastancima neke grupe. Opisnariječ omogućava da se doda humor zadatku, a aktivnost omogućuje da pamćenje imena

postane aktivniji proces.



73

1. Pažnja

i slušanje

73

2. Pamćenje

- memorija

Igra klupka•

Obrazujte krug od članova grupe.o

Fasilitator grupe počinje igru bacajući klupko drugom članu grupe i izgovarajući svoje ime.o

Nastavite sve dok svi članovi grupe ne kažu svoje ime nekoliko puta.o

Ponovo odigrajte igru, ali neka članovi grupe izgovaraju ime osobe kojoj bacaju klupko.o

2.3.5.9. Čudesna auta sjećanja

Čudesna auta sjećanja (Ellis, 1994, str. 89) se koristi za pamćenje spiskova od najviše dvanaestelemenata iz gotovo svakog predmeta. Može se kombinovati sa vizuelnim asocijacijama da bi se pojačalanjena ekasnost. Ova strategija je slična strategiji riječi-oznaka, osim što se dijelovi automobila koriste kao

nagovještaji za brojeve na spisku umjesto rimovanih stihova ili simbola.Uputstva koja daje Ellis (1994) za upotrebu strategije čudesnog auto sjećanja jesu sljedeća.

Napišite spisak pomoćnih riječi za čudesna auta sjećanja. Smislite nove dijelove za vrlo duge spiskove.

1 = rešetka (postoji samo jedna rešetka)o

2 = farovi (postoje dva fara)o

3 = ukras na haubi (ima tri dijela)o

4 = vrata (ovo je auto sa četvoro vrata)o

5 = točkovi (ima pet točkova)o

6 = prozori (ima šest prozora)o

7 = antena (hvata sedam stanica)o

8 = motor (u pitanju je veliki V-8)o

9 = volan (ima devet prečki)o

10 = tabla s instrumentima (ima deset komandi)o

11 = pretinac (ima 11 pruga)o

12 = vozač (može da upamti 12 stavki)o

Odaberite ključnu riječ• ili ideju za svaku stavku na spisku ako su u pitanju stavke od više riječi.

Povežite svaku stavku sa spiska sa odgovarajućim dijelom auta. Ako redoslijed spiska nije bitan•

i stavke se mogu ispremještati, učinite to kako biste ekasnije uklopili stavke sa spiska i dijelove

auta koji su pomoćne riječi.

Zabilježite asocijaciju za svaku stavku sa spiska riječima i/ili slikom.•

Proces prisjećanja će biti podstaknut ponavljanjem dijelova automobila koji su pomoćne riječi• i

odgovarajućih stavki sa spiska i obnavljanjem pisanih ili slikovnih asocijacija.

Ellis (1994) daje sljedeći primjer koji ilustruje kako se strategije čudesnog auta sjećanja koriste zapamćenje informacija. Za predavanja iz psihologije, studenti moraju da memorišu spisak dvanaest tehnikapamćenja. Budući da su mnoge stavke sa tog spiska duge, ključne riječi se odabiraju kako bi se upotrijebile

u strategiji čudesnog auta sjećanja. Ključne riječi su ispisane kurzivom.



74

1. Pažnja

i slušanje

74

2. Pamćenje

- memorija

Kreći• te se od opštih ka posebnim idejama.

Neka informacije• budu smislene.

Pravite asocijacije između novih i starih informacija• .

Učite aktivno i učite jednom.•

Vizuelno prikažite sebi odnose među idejama.•

Recitujte i ponavljajte nove informacije• .

Smanjite interferenciju pri učenju.•

Proučite nove informacije• .

Budite svjesni stavova.•

Rasporedite učenje• na zadatke.

Zapamtite nešto drugo.•

Kombinujte tehnike pri pamćenju.•

2.3.5.10. Mnemonička sredstva

Naziv «mnemonička» potiče od grčke riječi koja označava pamćenje i odnosi se na upotrebupomoćnog sredstva u cilju poboljšanja ekasnosti pamćenja. Ova strategija se koristi za kodiranje i prizivanjespiskova informacija. Stavke na spisku se mogu pamtiti po određenom redu ili ne.

Nagovještajne riječi ili rečenice se koriste u mnemoničkoj strategiji. Riječ ili izraz koji se koristi kaomnemoničko sredstvo ne bi trebalo da bude težak za pamćenje koliko same stavke. To bi očigledno poništilosvrhu strategije. Stoga, nastojte da nagovještajne riječi ili izrazi budu što je moguće jednostavniji.

Najčešće mnemoničko sredstvo, OUPOP strategija, koja obuhvata upotrebu prvog slova svakeriječi na spisku za obrazovanje jedne nagovještajne riječi. Ovaj metod je najlakši za upotrebu kada se

stavke na spisku mogu raspoređivati tako da se obrazuje proste nagovještajne riječi ili rečenice. Povezivanjenagovještajnih riječi sa nekom slikom takođe pomaže u kodiranju i prizivanju. Ovu strategiju su osmisli

Nejdžel, Šumaker i Dešler (Nagel, Schumaker i Deshler).

O• brazujte pomoćnu riječ.

Pomoću početnih slova riječio sa spiska obrazujte riječ koja je lako pamtljiva.

Ispišite velikim slovima sva slova pomoćne riječio koja se nalaze na spisku.

U• bacite slovo.

Ubacite novo slovo ako postojeća slova sama po sebi ne obrazuju riječo .

Malim slovima ispišite ono što ubacite kako bi bilo jasno da dotično slovo ništa ne znači.o

P• reuredite slova.

Ako redosljed stavki sa spiska nije bitan, preuredite slova kako biste obrazovali najlakšuo

i najpamtljiviju pomoćnu riječ.

O• brazujte pomoćnu rečenicu ili izraz.

Ako se ne može obrazovati pomoćna riječo , pomoću početnih slova riječi obrazujte

rečenicu ili izraz.

P• robajte sa kombinovanjem.

Iskombinujte prethodne metode kako biste pronašli najpamtljiviju rečenicu ili riječo .



75

1. Pažnja

i slušanje

75

2. Pamćenje

- memorija

2.3.6. Strategije grupisanja

Strategije grupisanja obuhvataju kategorizovanje stavki koje treba upamtiti prema zajedničkimodlikama ili nabrajanje nasumičnih stavki prema logičnijem redosljedu, lakšem za pamćenje. Strategije

grupisanja se lako mogu kombinovati tako da pomognu pamćenju.

Nekoliko strategija grupisanja je ovom prilikom opisano: pisanje koncepta, šifrovanje pomoću

boja, kategorije, grupisanje, raspoređivanje po abecednom redu i ključne tačke.

Koncepti•

Šifrovanje pomoću boja•

Kategorije•

Grupisanje•

Abecedni raspored•

Ključne tačke•

Koncepti

Strategija koncepta obuhvata organizovanje informacija prema ključnim tačkama i propratnimdetaljima. Korisno je sredstvo kada se veliki skupovi podataka moraju urediti radi lakšeg memorisanja. Pisanjekoncepta je naročito korisno ako materijal ne prati neku logičku šemu. Zapamtite da je razumijevanje ključan

korak u procesu upamćivanja, i iz tog razloga je važno da materijal koji treba zapamtiti bude uređen logički.

Za potpune detalje o strategiji pisanja koncepta, pogledajte «Pisanje koncepta» u poglavlju o

vođenju bilježaka.

Šifrovanje pomoću boja Strategjia šifrovanja pomoću boja obuhvata grupisanje informacija pomoću vizuelnih stimulusa kojepružaju boje. Boja, a ne broj ili slova kao kod koncepata, koristi se za označavanje organizavanja podataka.Korisna je strategija kada student može da unosi oznake na sam materijal.

Šifrovanje pomoću boja je slično konceptima osim što se glavne ideje označavaju određenombojom, potkrepljujući detalji drugom bojom, druge podteme trećom, itd. Ili, ideje vezane za jednu temu moguse prikazati jednom bojom, ideje vezane za drugu temu nekom drugom bojom, itd.

Pored upotrebe kao memorijskog pomagala, šifrovanje pomoću boja se može koristiti na raznedruge načine.

Za više detalja o šifrovanju pomoću boja, vidi «Vođenje bilježaka», «Organizacija » i «Upravljanje

vremenom».

Jedan od načina za upotrebu šifrovanja pomoću boja radi pomaganja pamćenja putem uređivanja

je prikazan i opisan. Ovaj primjer pomaže u razlikovanju ključnih tačaka od propratnih detalja i činjenica.

Sakupite materijal• koji treba organizovati: bilješke s predavanja, rezimei poglavlja, itd.

Izaberite ključne tačke materijala. Ako imate teškoća pri ovome, pokušajte s proučavanjem glavnih•

podnaslova u svakom od poglavlja u udžbeniku. Oni vam mogu dati ideje za razbijanje materijala

na glavne tačke. Obilježite sve glavne tačke jednom bojom.

Izaberite propratne detalje za svaku od glavnih tačaka. Obilježite sve propratne detalje drugom bojom.•

Izaberite najvažnije činjenice za svaki od potkrepljujućih detalja. Obilježite sve činjenice trećom bojom.•

Preuredite ili prepišite materijal• prema uspostavljenoj šemi boja koristeći olovke s mastilom u boji.



76

1. Pažnja

i slušanje

76

2. Pamćenje

- memorija

Svaka glavna tačka bi trebalo da bude pražena svojim propratnim detaljima, a svaki propratni detalj

svojim činjenicama.

Koncept koji tako nastane izgledaće ovako:•

Co RVENA GLAVNA TAČKA Zeleni propratni detalj

Plava činjenica

Plava činjenica

Zeleni propratni detalj

Plava činjenica

CRVENA GLAVNA TAČKAo


Plava činjenica


Plava činjenica

Plava činjenica

Plava činjenica

Sljedeći primjer pomaže u povezivanju srodnog materijala.

Sakupite materijal• koji treba organizovati: bilješke s predavanja, rezimei poglavlja, itd.

Izaberite ključne tačke materijala. Ako imate teškoća pri ovome, pokušajte s proučavanjem glavnih•

podnaslova u svakom od poglavlja u udžbeniku. Oni vam mogu dati ideje za razbijanje materijala

na glavne tačke. Obilježite svaku glavnu tačku različitom bojom.

Izaberite propratne detalje za svaku od glavnih tačaka. Obilježite sve propratne detalje na jednu•

glavnu tačku odgovarajućom bojom.

Izaberite najvažnije činjenice za svaku od glavnih tačaka. Obilježite sve činjenice odgovarajućom•

bojom.

Preuredite ili prepišite materijal• prema uspostavljenoj šemi boja koristeći olovke s mastilom u boji.Svaka glavna tačka bi trebalo da bude pražena svojim propratnim detaljima, a svaki propratni detalj

svojim činjenicama i svi treba da budu u istoj boji.

Koncept koji tako nastane izgledaće ovako:•

Co RVENA GLAVNA TAČKA

Crveni propratni detalj

crvena činjenica

crvena činjenica

Crveni propratni detalj

PLAVA GLAVNA TAČKAo

Plavi propratni detalj

plava činjenica

Plavi propratni detalj

plava činjenica

plava činjenica



77

1. Pažnja

i slušanje

77

2. Pamćenje

- memorija

Kategorije

U okviru strategije kategorija, riječi ili termini se uprošćavaju i kategorizuju prema bilo kojoj odgeneričkih odlika koje se mogu prepoznati. Ova strategija se najčešće koristi kod memorisanja spiskovapodataka. Cilj je upotrijebiti bilo koji zajednički činilac koji se može uočiti kako bi se napravili kraći spiskovi,

lakši za pamćenje od dužih spiskova, težih za pamćenje. Strategija kategorizacije se može kombinovati sdrugim strategijama grupisanja poput šifrovanja pomoću boja i abecednog rasporeda.

Uputstva za strategiju kategorizovanja su slijedeća.

Sastavite spisak termina, osoba ili pojmova• koje treba upamtiti.

Proučite spisak i potražite bilo kakve sličnosti između stavki. Sličnosti mogu postojati u tipu termina•

(osobe, predmeti, mjesta, datumi) ili u samim terminima (počinju suglasnikom ili samoglasnikom,

vlastite ili zajedničke imenice, broj slogova).

Podjelite glavni spisak na manje spiskove prema uočenim sličnostima.•

Primjer strategije kategorizovanja:

Postoji deset termina koje treba znati za ispit iz istorije na temu Građanskog rata:•

Monitor o

robo

Granto

plantažao

gradovio

Lincolno

Jacksono

pamuko

fabrikeo

Leeo

Termini se mogu grupisati prema tipu termina:•

OSOBE: rob, Grant, Lincoln, Jackson, Leeo

PREDMETI: Monitor, plantaža, gradovi, pamuk, fabrikeo

Termini se mogu i grupisati prema sukobljenoj strani s kojom su povezani:•

SEVER: Monitor, Grant, gradovi, Lincoln, fabrikeo

JUG: rob, plantaža, Jackson, pamuk, Leeo

Grupisanje

Strategija grupisanja se koristi da se ne zaborave središnje stavke sa spiska podataka. Kada sespisak memoriše, prve dvije i posljednje dvije stavke na spisku je obično najlakše zapamtiti. Stavke izmeđuprvog i posljednjeg para je lakše zaboraviti. Na primjer, na spisku od deset stavki, četiri će biti lako upamćene

a šest će biti lako zaboravljeno.



78

1. Pažnja

i slušanje

78

2. Pamćenje

- memorija

PRVOBITNI SPISAK

OBNOVLJENI SPISAK

List 1 3

6 7 9 10

1 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

4 5

List 2 8

lako se

pamti

lako se

pamti

lako se

pamti

lako se

pamti

lako se

zaboravlja

lako se

zaboravlja

Grupisanje obuhvata razbijanje dugog spiska stavki na dva (ili više) manja spiska. To smanjuje broj«središnjih» stavki koje će najvjerovatnije biti zaboravljene. Grupisanje je slično strategiji kategorija, ali se unjemu stavke nasumično grupišu. Ova strategija se može kombinovati s drugim strategijama grupisanja, kaošto je šifrovanje pomoću boja ili abecedni redosljed, po potrebi.

Uputstva za strategiju grupisanja su jednostavna i konkretna.

Odredite spisak informacija• koje treba upamtiti.Podjelite taj spisak na dva ili više manjih spiskova.•

Memorišite svaki novi podspisak pojedinačno. Koristite memorijske strategije• da zapamtite svaki

od spiskova ako je potrebno.

Abecedni redoslijed

Jedna od najjednostavnijih strategija za grupisanje podataka jeste abecedni raspored. Koristi seprvenstveno za memorisanje nasumično organizovanih spiskova podataka, a oslanja se na preuređivanjestavki u spisku prema abecednom redu. Ova strategija se može koristiti i sa strategijama grupisanja ikategorija nakon što su stavke preuređene.

Uputstva za abecedni redosljed su sljedeća.

Odredi• te spisak stavki koje treba zapamtiti.

Ako su stavke na spisku duže od jedne riječi• , odaberite ključnu riječ za svaku stavku na spisku.

Preuredite stavke ili ključne riječi• prema abecednom redu.

Ako prosto raspoređivanje prema abecedi nije dovoljno da se zapamti spisak, pokušajte da ga•

iskombinujete s drugim strategijama pamćenja kao što su vizuelno prikazivanje ili mnemoničkasredstva.

Jedna primjena ove strategije je memorisanje devet glavnih sistema ljudskog tijela: cirkulatorni,mišićno-skeletni, endokrini, reproduktivni, digestivni, limpfni, respiratorni, nervni i sistem za izlučivanje.Uređivanje ovih stavki po abecednom redu podjeliće spisak na dvije konsekutivne kombinacije slova, «c-d-e»

i «l-m-n», plus slova «r» i «s». Ove grupe pomažu u razbijanju abecednog spiska i smanjuju broj stavki kojebi mogle biti zaboravljene.



79

1. Pažnja

i slušanje

79

2. Pamćenje

- memorija

cirkulatorni•

digestivni•

endokrini•

limfni•

mišićno-skeletni•

nervni•

reproduktivni•

respiratorni•

sistem za izlučivanje•

Sljedeći primjer raspoređuje po abecedi ključne riječi u spisku stavki sačinjenih od više riječi. Za

predavanje iz psihologije, studenti moraju da memorišu spisak dvanaest memorijskih tehnika (Ellis, 1994).

Krećite se od• opštih ka posebnim idejama.

Neka informacije• budu smislene.

Pravite• asocijacije između novih i starih informacija.

Učite• aktivno i učite jednom.

Vizuelno prikažite sebi• odnose među idejama.

Recitujte i• ponavljajte nove informacije.

Smanjite• interferenciju pri učenju.

Preučite• nove informacije.

Budite svjesni• stavova.

Rasporedite• učenje na zadatke.

Zapamtite• nešto drugo.

Kombinujte• tehnike pri pamćenju.

Pamte sljedeći pojmovi:

aktivno•

asocijacije•

interferencija•

kombinovati•

nešto drugo•

odnosi•

opšte•

ponavljati•

preučiti•

rasporediti•

smisleno•

stavovi•



80

1. Pažnja

i slušanje

80

2. Pamćenje

- memorija

Ključne tačke

Grupisanje ključnih tačaka se koristi za pojednostavljivanje složenih informacija, čime onepostaju lakše za pamćenje. Ova strategija uzima duge ili složene ideje utkane u tekst knjige i sažima ih ilipojednostavljuje i grupiše ih prema glavnim idejama i propratnim detaljima.

Grupisanje ključnih tačaka je najbolje koristiti sa velikim informacionim jedinicama. Ono smanjujekoličinu podataka koji se moraju zapamtiti, čime ovaj proces postaje ekasniji. Naročito je korisno za pamćenje

udžbeničkih informacija kada se ključne riječi ili ideje mogu pronaći u naslovima odjeljaka, dijelovima ispisanimkurzivom ili masnim slovima.

Uputstva za strategiju ključnih tačaka jesu sljedeća.

Odredite stavke koje treba upamtiti.•

Proučite denicije• ili objašnjenja za svaku stavku. Odaberite ključnu poentu, ili informaciju koja je

suštinska za razumijevanje stavke, u svakoj od denicija.

Uredite ključne poente grupišući ih prema glavnim idejama i propratnim detaljima. Pogledajte•

odeljke o konceptima i šifrovanju pomoću boja u ovom poglavlju za više informacija o ovom tipugrupisanja.

Ovaj primjer strategije grupisanja prema ključnim tačkama zasnovan je na odlomku iz knjige za biologiju:

«Ćelije se dijele na dvije velike grupe, prvenstveno na osnovu svoje strukture. Eukariotske ćelije•

imaju pravo jezgro, membranom ograđen dio u kom se nalazi DNK unutar hromozoma, koji susložene strukture nalik trakama. Ostatak ćelije je takođe membranama podjeljen na odjeljkekoji obavljaju različite funkcije. Neki od njih su organele, mala tijela s membranom čija strukturaodgovara njihovoj funkciji. Drugi tip ćelija se zove prokariotska ćelija zato što nema pravo jezgro.DNK je jedan hromozom smješten unutar izdvojene oblasti zvane nukleoid. Unutrašnja membrana

ne dijeli ćeliju na odjeljke, i ima tek nekoliko organela» (Mader, Biology, 1993, str. 64).

Ove informacije se rezimiraju u sljedeće ključne tačke i uređuju u koncept:

TIPOVI ĆELIJA•

Eukariotske ćelije – ćelije s pravim jezgromo

jezgro – membranom odrađen odjeljak u kom su smješteni hromozomi

hromozomi – složene strukture nalik trakama koje sadrže DNK

odjeljci ograđeni membranom koji imaju određene funkcije

organele – mala tijela s membranom koja imaju određene strukture i funkcije

Prokariotske ćelije – ćelije s nukleoidom umjesto pravog jezgrao

nukleoid – izdvojena oblast s jednim hromozomom

nema odjeljaka ograđenih membranom

malo organela

2.3.7. Druge memorijske strategijeVizu• elna elaboracija

Nizani spiskovi pojmova•

Strategije ponavljanja•



81

1. Pažnja

i slušanje

81

2. Pamćenje

- memorija

Deklamovanje i pravljenje razmaka između obnavljanja•

Razbijanje uobičajene šeme•

PPDP strategija•

OUPN strategija•

Memorijska svijest•

Organizovanje informacija•

2.3.7.1. Vizuelna elaboracija

Strategija vizuelne elaboracije je oblik mnemoničkih strategija koja je usmjerena na usmeni jezik ibavi se vještinama izgradnje vokabulara. Predstavlja adaptaciju nekoliko strategija zasnovanih na istraživanjukoje su sproveli Margo Mastropieri, Joel Levin i Frank Bellezza. Ova strategija koristi mentalne slike kaonagovještaje za rečeničke denicije. Korisno je upoznati studente s ovom strategijom i provesti ih kroz nekolikonjenih primjena kako bi se izvještili. Potom studenti mogu samostalno da upotrebljavaju strategiju.

Vizuelna elaboracija je slična vizuelnom asociranju, koje je takođe opisano u ovom poglavlju.

Uputstva za strategiju vizuelne elaboracije su:

Pročitajte riječ• i njenu deniciju iz riječnika.

Parafrazirajte deniciju zato što njeno prebacivanje u sopstvene riječi• pomaže u razumjevanju

značenja i pamćenju denicije.

Razvijte sliku koja predstavlja deniciju na neki način.•

Sliku bi trebalo nacrtati kako bi postojao konkretan prikaz na koji se studento može pozvati.

Dokazi ukazuju da uspješnost ove strategijeo ne zavisi od kvaliteta slike ili od toga da li ju

je nacrtao student ili fasilitator.

Modelujte proces• mišljenja dok razmatrate kako slika elaborira deniciju.

Ponovite proces• za preostale riječi.

Vježbajte prizivanje denicija iz pamćenja• na osnovu slika za svaku riječ. Pomislite na sliku kada

izgovarate riječ. Pomislite kako slika predstavlja riječ. Ponovite deniciju riječi.

Vježbajte dok ne budete u stanju da se prisjetite denicije• kad samo čujete ili vidite riječ, bez

gledanja u sliku.

Primjer vizuelne elaboracija:

Termin: zenit•

Denicija: tačka tačno iznad posmatračao

Elaboracija: nacrtajte galvu neke osobe sa televizorom marke Zenith tačno znad njeo



82

1. Pažnja

i slušanje

82

2. Pamćenje

- memorija

2.3.7.2. Nizani spiskovi pojmova

Strategija nizanih spiskova pojmova bavi se vještinom prisjećanja termina. Nizani spiskovipojmovi su raznovrsna strategija koje se može koristiti za bilo koji studijski predmet. Slična je strategijipojmovnih kartica, osim što se svi termini navode na jednom papiru a ne na odvojenim karticama. U

poređenju s metodom pojmovnih kartica, nizani spiskovi pojmova se sažetiji oblici informacija ali se njimateže može manipulisati.

Da biste napravili nizane spiskove pojmova, pratite ova uputstva. Postoje dva formata nizanih

spiskova pojmova, napred-nazad i dvije kolone.

Napišite termin ili pojam• na prednjoj strani lista papira.

Na suprotnoj strani papira, direktno u liniji s odgovarajućim terminom navedenim na prednjoj strani,•

zapišite se svojim riječima glavnu informaciju ili sliku potrebnu da se prisjetite navedenog termina.

Stavite srodne termine ili pojmove na isti list papira. Na primjer • , papiri se mogu urediti premaglavnoj temi ili prema poglavlju. Označite bojama svaki list papira prema predmetu kurseva radi

lakšeg prisjećanja.

Još jedan način za navođenje termina i memorijskih pomagala• na različitim stranama papira jesteda zapišete i jedne i druge na istoj strani papira u dvije kolone, gdje je termin u lijevoj koloni a

memorijska pomagala u desnoj.

Primjer nizanog spiska pojmova u dvije kolone su termini za kurs biologije. Termini su ispisani u lijevoj

koloni a pomoćne riječi su u desnoj.

BIOLOGIJAteorija apstraktna, predstavljanje

hipoteza provjerljiva, pretpostavka zasnovana na znanjuzakon univerzalan, zakon-posljedica

pojmovi grupisanja, zajedničke odlike

2.3.7.3. Strategije ponavljanja

Strategije ponavljanja su osmišljene radi zadržavanja novih informacija u kratkoročnom pamćenjudovoljno dugo da se mogu pohraniti u dugoročno pamćenje. Zapamtite, bez ponavljanja informacije nestajuiz kratkoročnog pamćenja u roku od približno jednog minuta. Svrha strategija ponavljanja je da obezbjedestudentima vještine za «aktivno mišljenje». Strategije ponavljanja pomažu studentima da urade nešto sinformacijama koje treba naučiti.

Prilikom upotrebe strategija ponavljanja, morate uzeti u obzir kvantitet (koliko) i kvalitet (koja vrsta)potrebnog ponavljanja. Količina ponavljanja direktno utiče na količinu informacija koje se mogu pohraniti udugoročno pamćenje. Vrsta informacija koje treba naučiti direktno utiče na ovaj proces i strategiju ponavljanja

koju treba koristiti.

Vježbom se postiže savršenstvo?! Studente bi trebalo naučiti da pažljivo provjere tačnost informacija koje će ponavljati prije nego štootpočnu taj proces. Vježbom se možda zaista postiže savršenstvo, ali može se desiti da studenti savršeno

uvježbaju informacije koje su netačne ili nepotpune.

Strategije recitovanja i obnavljanja

Pomoću sljedećih strategija recitovanja i obnavljanja ponavljanje postaje aktivniji proces. Studente

bi trebalo podstaći da koriste ne samo čulo vida (čitanjem) pri obnavljanju informacija.

Samonadgledanje, ili čitanje naglas sebi ili nekoj drugoj osobi•

Snimanje čitanja ili govorenja na traku i potom njeno preslušavanje tokom obnavljanja•

Stavljanje ponavljanja u realističan kontekst (npr. učenje• u ispitnoj prostoriji, smanjivanje ometanja)



83

1. Pažnja

i slušanje

83

2. Pamćenje

- memorija

Dnevno raspoređeno obnavljanje• , ili raspoređivanje perioda učenja tokom dana

Za više informacija o recitovanju i obnavljanju, vidi odjeljak «Recitovanje i pravljenje razmaka između

obnavljanja» u ovom poglavlju.

Podsjetnici za obilježavanje obavljenih zadataka Kako biste ostali usredsređeni, vodite podsjetnik za provjeravanje tokom učenja: tipovi zadatakakoje treba riješiti, vještine koje treba savladati i glavne ideje, termini, teorije, formule i jednačine koje treba

zapamtiti. Neka opisi zadataka budu što je moguće kraći.

Aktivno učite

Ekasno ponavljanje obuhvata baratanje novim informacijama. Nekoliko navedenih prijedlogamogu se koristiti i za ponavljanje (pohranjivanje informacija u kratkoročno pamćenje) kao i za kodiranje

(pohranjivanje informacija u dugoročno pamćenje). Neke od ovih strategija su detaljnije razmotrene na

drugim mjestima u ovom poglavlju.

Napravite eš karte• ili pojmovne karte

Prebacite bilješke• u alternativne formate za vođenje bilježaka

Prepišite bilješke• ili ih unesite u računar

Napravite pitanja zasnovana na materijalu•

Upotrebite nove termine u rečenicama ili u dnevniku•

Radite na primjerima zadataka•

Podučavajte drugog studenta•

Napravite rezimee ili koncepte zasnovane na materijalu•

Kako tvrde Herman, Rajbek i Gutman (1993, str. 91-92), «ponavljanje je naročito korisno za dvijevrste situacija: kada želite da zadržite informaciju u svijesti, ali vam nije bitno da ostvarite dugoročno sjećanje;ili kada niste motivisani da koristite zahtjevnije ili razrađenije manipulacije da biste ostvarili dugoročno

pamćenje.» Oni predlažu nekoliko strategija ponavljanja za poboljšavanje uspješnosti pamćenja:

Odigrajte informacije• koje treba upamtiti. Na primjer, kada učite sami pretvarajte se da ste nekaistorijska ličnost, ili kada učite sa grupom pretvarajte se da ste atomi koji se šire iz oblasti visoke

koncentracije ka oblasti niske koncentracije.

Artikulativno ponavljanje obuhvata ponavljanje informacija• slog po slog, obraćajući pažnju na

položaj jezik u svakoj fazi.

Ritmičko ponavljanje predstavlja ponavljanje neke stavke ritmički, po slogovima ili po taktovima.•

Razmaknuto ponavljanje obuhvata ponavljanje informacija• naglas ili u sebi sa sve većimvremenskim intervalia između svakog ponavljanja. Na primjer, recite «opadanje vrijednosti imovine», sačekajte 1 sekundu, ponovite «opadanje vrijednosti imovine», sačekajte 2 sekunde,ponovite «opadanje vrijednosti imovine», sačekajte 4 sekunde, ponovite «opadanje vrijednosti

imovine», sačekajte 8 sekundi, itd.

Kumulativno ponavljanje obuhvata ponavljanje stavki sa spiska u sve većim grupama, počinjujući•

od prve stavke svaki put. Na primjer, recite «ćelija», potom recite «ćelija, tkivo», potom recite

«ćelija, tkivo, organ», potom recite «ćelija, tkivo, organ, sistem».



84

1. Pažnja

i slušanje

84

2. Pamćenje

- memorija

2.3.7.4. Deklamovanje i pravljenje razmaka između obnavljanja

Često recitovanje i obnavljanje su moćna sredstva za borbu protiv zaboravljanja. Činjenica da sevećina zaboravljanja desi u roku od 24 časa od prvobitnog učenja je snažan razlog da obnavljate i, na tajnačin, spriječite takvo «isparavanje» znanja (Spitzer, 1993). Zapravo, samo jedan minut obnavljanja nakon

učenja može da udvostruči retenciju informacija (Pauk, 1962). Psiholozi izvještavaju da je samo-recitovanje ili čitanje naglas, najjače oružje za odbranu protiv

zaboravljanja. Postoji nekoliko razloga zašto je to tako (Baron, Byrne i Kantowitz, 1977):

Studenti su usmjereniji ka cilju i više pažnje obraćaju na razumijevanje sadržaja kada se preslišaju•

odmah nakon čitanja.

Recitovanje ima više funkcija. Pored toga što se trudi da nauči materijal• , student ga takođe i čujedok recituje naglas. Što je više čula uključeno u učenje, to su veće šanse da će ono dovesti do

pamćenja. Slično tome, pisanje tokom recitovanja je razumna aktivnost.

Provjeravanje onog što recitujete u odnosu na materijal• koji treba naučiti otkriva eventualne rupeili netačnosti u znanju u ranoj fazi učenja kada se one lako mogu ispraviti. Tačno početno učenje

je od ključne važnosti.Dok naš um aktivno «obrađuje» novi materijal• , prvobitni neuronski trag (bilješka o nekom iskustvukoja se nalazi u mozgu) postaje sve dublje utisnut u mozak. Razmišljanje o učenju i aktivno

uključivanje u njega dovodi do prelaska ideja iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje.

Budući da je samo-recitovanje tako uspješno, studenti će imati bogatiju osnovu znanja za koju se•

još više novih informacija može vezati. Pamćenje je, stoga, samoojačavajući proces.

Recitovanje i obnavljanje bi trebalo da se obavlja samo nakon što je student odlučio kako su idejepovezane i nakon što je zabilježio te odnose. Drugim riječima, student mora razumjeti materijal i odnoseunutar materijala prije nego što ga pohrani u pamćenje.

Kako bi recitovanje i obnavljanje bili ekasnije, odredite u rasporedu periode učenja koji kratko traju.

To pomaže da izbjegnete dosadu i gubitak pažnje. Ta kratka obnavljanja bi trebalo da se rasporede tokom cijelogdana kako bi se potpuno pojačalo pamćenje. Ukratko, kratka i česta obnavljanja su ključna za pamćenje!

2.3.7.5. Razbijanje uobičajene šeme

Ovo je stari pristup pamćenju sličan metodi «vezivanja konca oko prsta». Kod ove strategije, stvaramoneku neuobičajenu okolnosti koju mentalno povezujemo s nekom informacijom i koja služi da nas podsjeti.

Razbijanje uobičajene šeme često obuhvata da zapravo i uradimo nešto. Međutim, ako nije mogućeobaviti neku radnju, može biti uspješno da smislimo nešto ekscentrično u vezi s dotičnom informacijom.

Razbijanje uobičajene šeme se koristi za pamćenje nekog elementa ili zadatka, naročito kadapisani podsjetnik neće biti dovoljan ili pamćenje mora da se protegne ne dug vremenski period. Podstaknite

studente da isprobaju ovu strategiju tako što ćete ih zamoliti da iznesu sopstvena iskustva o nečemu što supropustili ili zaboravili zato što nije bilo ničega što bi ih na to podsjetilo.

Uputstva za razbijanje uobičajene šeme radi sprječavanja zaboravljanja su sljedeća.

Odredite zadatak• ili informaciju koju treba upamtiti.

Odaberite neku radnju ili mentalnu sliku koja će vam pomoći da se sjetite zadatka ili informacije• .

Neka mentalna slika bude što je moguće življa kako biste obezbjedili pamćenje.

Ponovite radnju ili mentalnu sliku nekoliko puta.•

Tri primjera razbijanja uobičajene šeme radi spriječavanja zaboravljanja su:

Sjetite se da vratite određenu knjigu u biblioteku narednog dana tako što ćete prevrnuti rukav jakne•

naopako.



85

1. Pažnja

i slušanje

85

2. Pamćenje

- memorija

Student koji uvijek zaboravljaju da napišu ime na pismenom radu mogli bi da kažu sebi: «Kada•

dobijem ispitni papir, moja olovka neće pisati sve dok ne upišem svoje ime na svakoj stranici testa.»

Potom stvaraju mentalnu sliku toga.

Student bi mogao sebi da kaže: « Kada obujem patike ujutru, sjetiću se da se prijavim za teretanu.»•

2.3.7.6. PPRP strategija

PPRP strategija (Pročitaj, Prekrij, Recituj, Provjeri) se koristi za pažljivo učenje informacija ilimemorisanje informacija. Pomaže u učenju denicija, činjeničnih informacija, matematičkih činjenica kao štosu tablice množenja i prevoda stranih riječi.

Koraci u PPRP strategiji su:

Pročitaj: pročitaj prvi, a potom i drugi put određen dio informacija• .

Prekrij: prekrij materijal• parčetom papira.

Recituj: recituj ono što su pročitao sopstvenim riječima.•

Proveri: provjeri tačnost izdeklamovanog u odnosu na pisani materijal• .

2.3.7.7. OUPN strategija

OUPN strategija (Označi, Ukaži, Prikaži, Navedi) je nastavna metoda koju nastavnici koriste kakobi pospješili studentsko pamćenje pojmova i s njima povezanih činjenica. Ona pomaže u nastavi sadržaja izrazličitih predmeta.

Četiri koraka OUPN strategije su rezimirana niže.

Označite ključne odlike nove informacije• .

«Evo šta treba da zapamtite...»•Ukažite na sredstvo koje će pomoći pamćenje• .

«Evo kako ćete to zapamtiti...»•

Prikažite kako se dotično sredstvo može koristiti za pospješivanje pamćenja• .

«Evo kako koristite ovo sredstvo...»•

Navedite studente kako da razrade sredstvo. Kasnije, pružite nagoveštaje na testovima i zadacima.•

«Kako ćete koristiti ovo sredstvo?»•

Primjer OUPN strategije obuhvata pomaganje studentima da zapamte devet sistema ljudskog tela.

«Treba da zapamtite devet sistema ljudskog tela.»•

«Jedan od načina da ih zapamtite je da ih rasporedite po abecedi i grupišete.»•

«To ćete uraditi tako što ćete urediti sisteme prema abecednom redosljedu i potom potražiti šeme•

u uređenom spisku. Abecedni spisak je: cirkulatorni, digestivni, endokrini, limfni, mišićno-skeletni,

nervni, reproduktivni, respiratorni i sistem za izlučivanje. Grupšite ove stavke u tri grupe: jedna

grupa počinje sa c-d-e, druga grupa počinje sa l-m-n, a preostale stavke počinju sa r, odnosno s.»

«Možete da upotrijebite ovo sredstvo na testu tako što ćete napisati nagovještaje c-d-e, l-m-n i•

r/s na papir čim ga dobijete. Potom popunite ostatak riječi. Možete da zapamtite da ima devet

sistema po tome što ste u devetom razredu.»



86

1. Pažnja

i slušanje

86

2. Pamćenje

- memorija

2.3.7.8. Memorijska svijest

Loš rad pamćenja ponekad se može povezati sa nedostatkom svijesti o procesima memorizacijeili nedovoljno njima posvećenom pažnjom. Aktivnosti vezane za memorijsku svijest pokušavaju da povećajusvijest o procesima kodiranja, pohranjivanja i prizivanja u pamćenju.

Povećavanje memorijske svijesti obuhvata nekoliko koraka.

Studenta bi trebalo upoznati s osnovnim procesom pamćenja• i uzrocima grešaka u pamćenju (vidi

«Uvodne informacije o pamćenju» u ovom poglavlju).

Student bi trebalo da ocjeni uspješnost rada svog pamćenja• na različitim zadacima kako bi procjenio

koje su mu jače a koje slabije strane.

Student isprobava specične strategije• kako bi nadomjestio nedostatke pamćenja.

Sljedeće vježbe su osmišljene da unaprijede pojedinčevu svijest o kratkoročnom i dugoročnom

pamćenju.

Vježba svijesti o kratkoročnom pamćenju•

Telefonski brojevi: Dajte studentu telefonski imenik i zatražite od njega da pogledao

određen broj. Sačekajte 15 sekundi i recite studentu da pozove taj broj preko dečijeg

telefona-igračke. Pitajte studenta kako se sjetio broja.

Vježba svijesti o dugoročnom pamćenju•

Telefonski brojčanik: Dajte studentu prazan modelo telefonskog brojčanika i zatražite odnjega da ispiše brojeve (0-9) na odgovarajuće tastere. Zatražite od studenta da pronađetastere * i #. Zatražite od studenta da unese abecedna slova na odgovarajuće tastere.Ova strategija je vrlo korisna za pojačavanje činjenice da puko ponavljanje ne dovodiobavezno do upamćivanja, već da pojedinac mora da ima namjeru da zapamti kako bi

do toga zaista i došlo.

2.3.7.9. Organizovanje informacija

Organizacione vještine su ključne za većinu procesa učenja, i pamćenje nije izuzetak. Sposobnostda se ekasno organizuju informacije je jedna od kritičnih vještina potrebnih za upamćivanje.

Postoje dva osnovna načina organizovanja informacija.

Lij• eva polovina mozga

Kod ovih osoba postoji tendencija da su skloniji logičkim, uređenim, linearnim i nižućimo

organizacionim alatkama.

Primjeri organizacionih sredstava koji mogu biti ekasni za one koji u učenju koriste lijevuo

polovinu mozga obuhvataju nizane spiskove pojmova, pojmovne kartice i koncepte.

Desna polovina mozga•

Kod ovih osoba postoji tendencija da su skloniji kreativnim, šematskim, vizuelnim io

intuitivnim organizacionim alatkama.

Primjeri organizacionih sredstava koji mogu biti ekasna za one koji u učenju koristeo

desnu polovinu mozga obuhvataju vizuelno asociranje, ulančavanje i rimovanje.

Važno je primjetiti da dihotomija lijeva polovina:desna polovina nije uvijek tako crno-bijela kako sečini. Neki studenti su kombinacija ove dvije kategorije, dok neki drugi studenti koriste jednu ili drugu polovinuza različite situacije.

Za više podataka o organizacionim strategijama, pogledajte opise drugih strategija

u ovompoglavlju kao i u poglavlju «Organizacione strategije».



87

1. Pažnja

i slušanje

3. Movacija



88

1. Pažnja

i slušanje



89

1. Pažnja

i slušanje

89

3. Movacija

3.1. Uvodne informacije o motivaciji

Motivacija je unutrašnje stanje potrebe ili želje koje pokreće pojedinca da učini nešto što će

zadovoljiti tu potrebu ili želju.

AKCIJA

Nezadovoljenapotreba

Zadovoljenapotreba

Pošto motivacije potiču iz potrebe ili želja koje su unutar pojedinca, drugi ne mogu da «motivišu» pojedincaveć moraju da manipulišu varijablama iz okoline koje bi mogle dovesti do povećanja ili opadanja motivacije.

Motivatori se nalaze na kontinuumu od intrinsičkih (unutrašnjih) do ekstrinsičkih (spoljašnjih) iopisuju odnos cilja prema aktivnosti koja je neophodna da bi se on ostvario. Intrinsički motivatori su povezani

sa ciljem i aktivnosti, dok ekstrinsički imaju malo veze sa ciljem ili zadatkom. Oba tipa motivatora mogu biti djelotvorni. Intrinsički motivatori imaju tu prednost što su konstantni;drugim riječima, kada pojedinac identikuje aktivnost potrebnu za ostvarenje cilja, ona ostaje konstantna.Ekstrinsički motivatori, sa druge strane, obuhvataju prethodnu procjenu okoline svaki put kako bi se odredilaaktivnost potrebna za ostvarenje željenog završetka. Ali ako pojedinac ne može da identikuje neophodnu

aktivnost – «okidač», ekstrinsički motivatori su logičan prvi korak.

Svrha motivacionih strategija

Osnovna svrha motivacionih strategija jeste da se razvije ili pokrene unutrašnja želja za otpočinjanjem

ili završavanjem neke aktivnosti.

Prednosti motivacionih strategija Jedna od prednosti motivacionih strategija jeste njihova primjenljivost. Mogu biti primjenjene naraznovrsne kontekste uključujući fakultet, posao i lična pitanja. Pored toga, mogu se koristiti za bilo kojipredmet ili zadatak.

Fleksibilnost je još jedna njihova prednost. Motivacione strategije mogu biti modikovane kako bizadovoljile potrebe jednog posebnog pojedinca, predmeta ili zadatka. Mogu se koristiti u kombinaciji tako da

formiraju djelotvoran motivacioni program.

Specične motivacione strategije

Neke motivacione strategije su zamišljene tako da ih koriste studenti, druge su relevantne zapredavače, a neke mogu primijeniti i studenti i predavači. Studenti mogu imati koristi od sljedećih strategija:osjećaja kontrole, zdravstvenih pitanja, razgovora sa samim sobom, sistema podrške, ličnog grakona ciljeva istrategija za motivaciju i pohađanje časova. Predavači mogu da u svoj rad i aktivnosti na predavanjima/vježbamauključe ove strategije: učeničke potrebe, relevantnost, kako učenje učiniti aktivnim, kako da nastava postanekatalizator učenja, nivo težine zadataka i znanje rezultata evaluacije. Strategije zabrinutost i ton glasa, stvaranjezainteresovanosti, promjena stavova i želje za učenjem prikladne su i za studente i za predavače.

Važno je zapamtiti da nijedna strategija nije moćnija od drugih i da su strategije međusobnopovezane. Djelotvornost strategija mijenja se u zavisnosti od pojedinca i situacije. Iako nastojimo da seusredsredimo na one okolnosti na koje najviše reagujemo, kada je jedna okolnost van kontrole, treba dapokušamo da manipulišemo drugom okolnosti.



90

1. Pažnja

i slušanje

90

3. Movacija

3.2. Studentske potrebe

Ova Hoksmajerova strategija (Hoxmeier, 1987) zasnovana je na Maslovljevom (Maslow, 1943) modeluljudskih potreba. Maslov je utvrdio pet potreba i rasporedio ih u piramidu, u kojoj niži nivoi predstavljajunajjače potrebe. Na najnižem nivou nalaze se ziološke potrebe, ili osnovne potrebe za hranom, vodom,snom i zaklonom. Sljedeći nivo potreba odnosi se na sigurnost. Potreba za pripadanjem je treći nivo. Ljubav i

samopoštovanje zauzimaju četvrti nivo potreba. Potreba za samoostvarenjem je najviši nivo. Ove potrebe suhijerarhiijski postavljene, što znači da snažnije potrebe na dnu moraju biti zadovoljene prije nego što slabije

potrebe bliže vrhu mogu da budu ispunjene. Potrebe se mogu javljati i nestajati u različito vreme.

Osnovne potrebe (hrana, voda, san)

SigurnostPripadanje

Ljubav i poštovanje

Samoostvarivanje

Očito, osnovne ziološke potrebe ne bi trebalo koristiti kao motivatore, ali potrebe za sigurnošću,odobravanjem i samopoštovanjem, kao i samoostvarivanjem mogu. Cilj je da učenje postane osjetljivo na ove

učeničke potrebe. Sljedeći pasusi objašnjavaju kako se to može ostvariti.

Potreba za sigurnošću

Potreba za sigurnošću obuhvata sposobnost da se zadovolje osnovne ziološke potrebe,bezbjednost, nansijska sigurnost, poslovna sigurnost i tehnološka kompetentnost. Na dva načina se učenje

može učiniti osjetljivim na studentsku potrebu za sigurnošću.

Upotreba straha

Strah je kontraproduktivan. Treba izbjegavati upotrebu straha u pokušaju da se studenti motivišu jer•

strah urušava njihovu potrebu za sigurnošću i često je suviše dvosmislen da bi bio od pomoći. Umjestotoga, trebalo bi otkriti načine koji dovode do studentovog osjećanja nesigurnosti pa zatim pokušati da

se podstakne njegov osjećaj sigurnosti konkretnim djelima koja će prevladati taj osjećaj nesigurnosti.

Primjer, zamislite studenta koji je nesiguran u svoj rad zbog svojih sposobnosti• pamćenja. Umjestoda mu kažete «Pašćete ovaj predmet ako ne poboljšate pamćenje,» upoznajte ga sa raznovrsnim

memorijskim strategijama koje su usmjerene na poseban memorijski zadatak o kome je riječ. Naglasite ono pozitivno

Studentima je potrebno da se osjećaju sigurno u svoje sposobnosti• i rad. Osmislite zaduženja kojaće im to razviti odnosno izgrađivati. Studenti su motivisaniji da urade nešto ako imaju osjećaj da će

ga uspješno obaviti.

Potreba za odobravanjem i samopoštovanjem

Potreba za odobravanjem i samopoštovanjem obuhvata želju da se bude cijenjen kao član grupei kao ljudsko biće. Tražimo potvrdu i divljenje za naše vještine i sposobnosti. Na tri načina se može učenje

učiniti osjetljivim na studentske potrebe za odobrenjem i samopoštovanjem.

Za više informacija treba pogledati Pažnju i slušanje



91

1. Pažnja

i slušanje

91

3. Movacija

Pohvala

Predavači mogu da motivišu studente upućujući im pohvalu čak i za mala dostignuća. Međutim,•

trebalo bi izbjegavati neiskrenu pohvalu i moralizatorske komentare. Koristite specične komentarepoput «Odlično si upotrijebio primjere da ilustruješ glavne tačke u svom radu» prije nego «Rad ti je

dobar.» Studenti obično mogu da prepoznaju neiskrene ili suviše tipske pohvale.Struktura

Predavači mogu studentima pružiti strukturu potrebnu za uspjeh. Prvo, pružite jednostavna i jasna•

uputstva za obavljanje zadatka. Drugo, raspodijelite velika zaduženja na manje, pristupačnije zadatke.Zatim razvijte strukturiran plan rada za obavljanje svakog mini-zadatka. Izbegavajte upotrebu trikova

ili štoseva. Kako studenti postaju stručniji, mogu da nauče da sami postave strukturu.

Podsjećanje studenata na uspjehe i ciljeve

Podsjećanje na prethodne uspjehe ili buduće ciljeve• može biti snažan motivator. Predavači i studentipodjednako mogu da vode zabilješke o akademskim i društvenim uspjesima u obliku dnevnika;zabilježite datum i prirodu svakog uspjeha. Koristite dnevnik ili poster da zabilježite kratkoročne idugoročne ciljeve, i često se podsjetite spiska za inspiraciju. Pokušajte da povežete trenutni zadatak

sa jednim ili više od tih ciljeva, i naglasite kako će obavljanje zadatka voditi ka ostvarivanju cilja.

Pogledati lične ciljeve na stranicama poglavlja o praćenju.

Potreba za samoostvarenjem

Motivacija se može javiti iz pojedinčeve potrebe za samoostvarenjem ili potrebe da iskažekreativnost i ostvari svoj potencijal. Postoje dva načina da se učenje učini osjetljivim na studentsku potrebu

za samoostvarenjem.

Stvorite iščekivanje

Motivišite studente da uče tako što ćete stvoriti iščekivanje. Ova strategija• nije poput upotrebe «trejlera»u lmskoj industriji kako bi motivisali ljude da dodju i pogledaju lm ili radijska emisija Pola Harvija kojapriča «ostatak priče». U amteatru, predavač može da unaprijed predstavi temu i ohrabri studente da

pitaju šta će se zatim desiti ili da unaprijed razviju neko objašnjenje. Stvorite osjećaj napetosti kakobiste motivisali učenje. Studenti mogu da nauče da sami stvore iščekivanje koristeći prethodne lekcije

i obavezne tekstove kako bi iščekivali šta će sljedeće biti obrađeno na času.

Kreativna struktura

Razvijte jedinstvene i kreativne metode predstavljanja važnih pojmova• . Na primjer, odigrajte ratnebitke ili važne događaje u istoriji. Ili, pružite studentima priliku da primjene svoje znanje na kreativannačin. Neka odglume nastavnike ili vodiče i predstave nove informacije na kreativan način.

3.3. Nastava (katalizator učenja), kontrola, zdravlje,

evaluacija

3.3.1. Neka nastava postane katalizator učenja Tri strategije pomoću kojih nastava može postati katalizator učenja jesu profesor kao umjetnik,profesor kao tehničar i profesor kao uzor (Hoxmeier, 1987).

Profesor kao umjetnik

U okviru strategije « profesor kao umjetnik», predavač postaje verbalni dizajner znanja kako bimotivisao studente. U ovom pristupu, predavač koristi raznovrsne glumačke tehnike, oblike izražavanja imaštu kako bi uključio studente u proces učenja. Glumačke tehnike obuhvataju pokrete tijela, promjenu

glasa, neverbalne oblike komunikacije i igranje uloga. Humor, originalnost, zadovoljstvo, prijatnost i briga suoblici izražavanja koji se mogu upotrijebiti kao katalizatori znanja. Maštovitost obuhvata uključivanje u igru



92

1. Pažnja

i slušanje

92

3. Movacija

svih čula pri prenošenju znanja.

Profesor kao tehničar

Strategija «profesor kao tehničar» obuhvata nastavu radi povećanja učenja do maksimuma.

Nekoliko pristupa se može koristiti pojedinačno ili u kombinaciji kako bi se pospješila motivacija za učenje.

Strukturišite program rada prema sljedećoj šemi: obnavljanje• prethodnog rada, uvod u ono što sedanas radi, predavanje današnjeg sadržaja, vježbanje današnjeg sadržaja, utvrđivanje današnjegrada, uvod u sutrašnji sadržaj.Potražite precizne primjere za glavne tačke.•

Podstaknite zainteresovanost naglašavajući vrijednost novih informacija• ili povezujući ih saprethodnim znanjem ili ličnim iskustvima.Razvijte sposobnost• improvizacije.Dajte studentima prostor • za predah.Pružite studentima priliku da postavljaju pitanja.•

Pružite studentima priliku da odgovaraju na pitanja.•

Pružite studentima priliku da dijele lična iskustva.•

Budite osjetljivi na studentske šeme učenja.•

Profesor kao uzor

U okviru strategije «profesor kao uzor», predavač prikazuje, kroz svakodnevno vježbanje, prikladneoblike ponašanja svojstvena uspešnom i motivisanom studentu. Sljedeći prijedlozi pomažu predavaču da

postane dobar uzor.

Podijelite lična iskustva povezana sa predmetom.•

Pokažite ljubav ka učenju, predavanju i predmetu.•

Pokažite relevantnost informacije naglašavajući njenu vrijednost i vezu sa postojećim•

informacijama.

Pokažite studentima različite načine da se pristupe materijalu iz lekcije.•Pokažite ljudska osjećanja.•

Osjećaj kontrole

Nivoi motivacije mogu biti čvrsto povezani sa osjećajem kontrole u različitim vidovima života.Visoko motivisane osobe često imaju djelotvorne vještine upravljanja vremenom, organizovane su, imaju

jasno određene lične ciljeve i imaju kontrolu nad zičkim i mentalnim dobrostanjem.

3.3.2. Zdravstvena pitanja Dostizanje i održavanje visokog nivoa motivacije je teško ako je pojedinac lošeg zičkog ili

mentalnog zdravlja. Važno je dovoljno se odmarati, vježbati i ispravno se hraniti. Mentalno zdravlje se moranadzirati kako bi se izbjegao pretjeran stres, anksioznost ili depresija. Pojedinci mogu naučiti tehnike zarelaksaciju i prevazilaženje problema.

3.3.3. Poznavanje rezultata evaluacije Jedna od najzapostavljenijih oblasti učešća u motivaciji jeste precizno poznavanje rezultataevaluacije. Uobičajeno studentsko pitanje je «Kako mi ide?» Studentima je potrebno da razumiju jasno iprecizno kako su evaluacije utvrđene i zašto su dobili određenu ocjenu. Predavači bi trebalo da objasne šta je dobro urađeno u zadatku a šta je potrebno za napredak.

Što je specičniji oblik evaluacije, to više motiviše studente. Prosto navođenje ocjene je jedan od

najgorih metoda evaluacije. Taj pristup ne nudi pozitivno ohrabrenje i nikakve smjernice za budućnost. Pisaniili usmeni komentari su daleko bolji i trebalo bi uvek da prate ocjene.



93

1. Pažnja

i slušanje

93

3. Movacija

3.4. Relevantnost, aktivno učenje, težina zadatka,anksioznost / ton glasa

3.4.1. Relevantnost (kako da učenje postane korisno) Studenti često nisu zainteresovani za neki predmet ili predavanje zato što ne mogu da prepoznajukako je dotični materijal relevantan za njihov život ili planiranu karijeru. Ova nezainteresovanost semože pretvoriti u nedostatak motivacije za pohađanje časova, hvatanje zabilješki, obavljanje zadataka ili

učestvovanje. Predavači mogu poboljšati studentsku motivaciju tako što će učenje učiniti smislenijim (Hoxmeier,1987). Studenti, uz vođstvo fasilitatora, takođe mogu da rade na povećanju sopstvenih nivoa motivacije takošto će prepoznati relevantnost predmetnog sadržaja. Tri načina da se to postigne su: naglasiti vrijednost

novih informacija, utvrditi informacione veze sa prethodnim znanjem i pažljivo osmisliti zadatke .

Vrijednost informacija

Jedan način da učenje bude smislenije jeste naglasiti vrijednost nove informacije. Nov materijal može biti važan društveno, ekonomski, kulturno, moralno ili etički. Sljedeće strategije mogu koristiti kakopredavači tako i studenti. Predavači mogu istaći kako su nove informacije od koristi njima lično ili društvenoj

grupi, dok studenti mogu da potraže vrijednost novih informacija u nekim aspektima svojih života.

Pitanja zašto? Koji? Gdje? Kome? Kada?

Razmotrite vrijednost informacije odgovarajući na ovih pet pitanja. Zašto je ova informacija• odkoristi meni ili nekom drugom? Koji njeni aspekti su korisni? Gdje (u kojim situacijama) je od koristi?

Kome je korisna? Kada je ovaj materijal od koristi?

Vremenski okvir

Podsjetite druge ili sebe o vrijednostima informacije na dugi rok nasuprot vrijednosti• na kratak rok.

Da li postoji razlika? Zašto?

Ubacite u kontekst

Predavač može da opiše aktivne situacije u kojima je informacija• upotrebljena i može da ohrabristudente da isto učine. Neka to bude grupni projekat ili neka studenti vode pojedinačne dnevnike

tokom semestra ili godine.

Informacione veze Predavači ili fasilitatori mogu pomoći studentima da povežu nove informacije sa prethodnimznanjem i/ili iskustvima. To motiviše studente zato što pomaže u utvrđivanju vrijednosti informacije i lakše je zabilježiti i prisjetiti se informacije povezane sa postojećim znanjem. Prethodno znanje može poticati izdrugih kurseva, preporučenih tekstova, radnog iskustva, društvenih iskustava, medija, porodice itd. Sljedeće

strategije pomažu u uspostavljanju informacionih veza.

Dnevnici

Ohrabrite studente da vode dnevnike u kojima će bilježiti izvjestan broj novih informacija• i povezivatiih sa prethodnim znanjem. Trebalo bi da označe izvore prethodnog znanja ako je to moguće.

Dnevnici se mogu voditi dnevno ili nedeljno.

Grupni projekti

Obrazujte male grupe studenata koje će utvrditi veze između novog i postojećeg znanja i navesti•izvore prethodnog znanja. Svaka grupa može da predstavi svoje rezultate ostatku odjeljenja.

Posteri za povezivanje

Neka studenti pojedinačno ili u grupama osmisle «postere za povezivanje» sa novim informacijama•

i prethodnim informacijama sa kojima se mogu povezati.

Osmišljavanje zadataka

Ova strategija je zamišljena da je koriste predavači. Njen cilj je da im pomogne da isplanirajudjelotvorne zadatke koji naglašavaju relevantnost rada prije nego ostvarenje «važnog posla». Navedenesmjernice pomažu predavaču u osmišljavanju zadataka koji učenje čine smislenijim.



94

1. Pažnja

i slušanje

94

3. Movacija

Kada osmišlja zadatak , predavač treba da sebi postavi sljedeća pitanja:

Da li je zadatak vrijedan truda? Na koji način?

Da li zadatak studentima djeluje vrijedan truda?

Da li su veze sa prethodnim znanjem stečene iz obavezne lektire ili drugih izvora jasne?

Da li zadatak pruža studentima priliku da razmotre i procjene relevantnost rada?

Da li je zadatak jasan studentima?

Da li je zadatak konačan?

Da li je zadatak razuman?

Da li student zna kako da pripremi zadatak?

Da li student ima neophodne vještine i osnove da uspješno obavi zadatak?

3.4.2. Kako da učenje postane aktivno Studentska motivacija se može povećati ako se učenje učini aktivnim. To naročito važi za onekoji kinestetički uče (Pogledaj poglavlje 1 - Stilovi učenja). Aktivnost poboljšava motivaciju zato što podstičestudente da koriste više čula i povećava njihovo učešće.

Strategije opisane u narednim pasusima namijenjene su i predavačima i studentima (Hoxmeier,1987). Često, aktivno učenje je njihov zajednički trud. Strategije se razlikuju po količini učešća predavača inezavisnosti studenata.

Dodatne strategije za postizanje aktivnog učenja, kao što je unošenje novine, razmotrene su uodjeljku Stvaranje interesovanja.

Direktno podučavanje uključuje više predavačevog učešća nego otkrivačke strategije. To može bitiradije odabrana strategija za teške zadatke učenja ili zičke vještine.

Direktno podučavanje: Metod postepenog uvođenja i postepenog ukidanja (Singer, 1978)

Predavač: Predstavlja vještinu ili zadatak kojem treba da poduči uz pomoć opisivanja ili djelanja.

Predavač: Objašnjava posebne korake u vještini ili zadatku.

Predavač: Pokazuje kako dotična vještina funkcioniše.

Predavač i student (-i): Zajedno rade na primjeru vještine ili zadatka.

Predavač: Osmišlja sličan primjer ili problem.

Student (-i): Primjenjuju novo znanje.

Student (-i): Ponavljaju i objašnjavaju osnovne komponente vještine ili zadatka.

Otkrivačke strategije: Metod problema Otkrivačke strategije znače više studentovog učešća nego direktnog podučavanja. Mogu biti radijeodabrane za zadatke kritičkog mišljenja ili rješavanja problema. Ovde prikazani metod problema uzet je od

Lumera, Kuna i Tarnera (Loomer, Kuhn i Turner, 1977).

1. Student postaje svjestan problema.

2. Student deniše i razgraničava problem.

3. Student sakuplja dokaze za rješavanje problema.

4. Student formuliše pretpostavljeno rješenje.

5. Student provjerava tačnost svoje pretpostavke.

6. Student rješava problem ili ponavlja korake 2-5.



95

1. Pažnja

i slušanje

95

3. Movacija

3.4.3. Nivo teškoće zadatka Nivo teškoće zadatka je blisko povezan sa nivoom anksioznosti i može da poboljša ili ometemotivaciju. Za postizanje najboljih rezultata, zadatak bi trebalo otpočeti na odgovarajućem nivou teškoće itrebalo bi ga podizati postepeno. Ako se suviše naglo poveća ili započne suviše visoko, studenti mogu biti

preopterećeni, neuspješni i nemotivisani. Ako se podiže suviše polako ili se otpočne suviše nisko, studentimamože biti dosadno i mogu izgubiti motivaciju.

Izvjestan broj činilaca treba uzeti u obzir pri izboru djelotvorne početne tačke ili stope porastateškoće zadatka. Oni obuhvataju studentovu pripremu, mogućnosti, nivo zaintersovanosti, vještine potrebneza obavljanje zadatka, prirodu zadatka i vrijeme dato za obavljanje zadatka.

Korisno je tražiti od studenata povratnu informaciju u vezi sa težinom zadatka. Dajte studentimapriliku da iskažu pitanja i sumnje oko početnog nivoa i stope rasta težine zadatka. Zamolite ih da ih uporedesa sopstvenim stilovima učenja, sposobnostima i nivoima pripreme.

3.4.4. Anksioznost i ton glasa Izvjestan nivo anksioznosti, ovde denisan kao zabrinutost za zadatak koji treba naučiti, neophodan je kako bi došlo do učenja. Bez anksioznosti, malo osoba bi bilo motivisano da obavi zadatke ili da uči. Akouzmemo u obzir odnos između pažnje i krive učenja, vidjećemo da anskioznost i uzbuđenost moraju biti blagopovišeni kako bi došlo do učenja. Drugim riječima, tenzija i anksioznost povećavaju motivaciju do izvjesnetačke. Međutim, ako su anksioznost i uzbuđenost suviše veliki, previše energije je usmjereno ka ublažavanjuanksioznosti i učenje je ometeno. Ukratko, umjeren nivo anskioznosti može motivisati pojedince da obave

zadatke učenja.

Tačka na kojoj anksioznost postaje kontraproduktivna razlikuje se kod pojedinaca. Anksioznost moženastati usljed postavljanja rokova za završavanje zadataka, povećanja nivoa težine zadatka ili postavljanjemciljeva za određene nivoe izvođenja. Takva anksioznost može sama nastati ili je mogu nametnuti drugi.

Ton glasa je još jedan oblik motivacije. Prijatan ton ima najveći pozitivan uticaj na učenje. Za

pojedince koji ne reaguju, blago neprijatan ton može biti ekasan motivator; međutim, može doći do neželjenihpropratnih posljedica. Neutralni tonovi, u većini situacija, imaju malo ili nikakvog uticaja na motivaciju.



96

1. Pažnja

i slušanje

96

3. Movacija

3.5. Razgovor sa samim sobom, sistemi podrške

3.5.1. Razgovor sa samim sobom Razgovor sa samim sobom se odnosi na proces dovođenja naših stavova na nivo svijesti. To jeono što govorimo sebi i to odražava naše samopoštovanje. Razgovor sa samim sobom može biti negativan,pozitivan ili neutralan. Naučiti kako voditi ohrabrujući razgovor sa samim sobom je ekasna motivaciona

strategija. Pojedinac mora biti svoj najbolji prijatelj, a da bi se to postiglo moraju se prepoznati sopstvenapreimućstva i moramo sami sebe podsećati na njih.

Predavač ili fasilitator može izložiti studente procesu pozitivnog razgovora sa samim sobom. Kadapostanu vještiji u ovoj strategiji, mogu nastaviti da sami vježbaju. Neki prijedlozi za primjenu pozitivnog razgovora

sa samim sobom su navedeni ali mogu biti modikovani kako bi odgovarali potrebama pojedinca.

Sastavite spisak individualnih preimućstava i uspjeha.•

Preimućstva se mogu odnositi na društvene vještineo , upravljanje vremenom, organizaciju,pravljenje zabilješki, komunikacione veštine i radno iskustvo. Navedite pozitivne atributešto je moguće jasnije i preciznije. Na primjer, umjesto da navedete «Posjedujem dobre

društvene vještine,» recite «Umijem da pažljivo i saosećajno slušam.»

Odaberite format za dokumentovanje individualnih preimućstava i uspjeha.•

Neki ljudi mogu odabrati da prosto napišu spisak atributa. Drugi će poželjeti da napraveo

poster, vode dnevnik ili zabilježe sve na traci. Ohrabrite kreativnost izraza. Koristite što

je moguće više čula.

Razvijte dnevnu rutinu vraćanja individualnim preimućstvima i uspjesima.•

Odvojite specijalni vremenski period svaki dan za vraćanje spisku i podsjećanje nao

sopstvene lične prednosti. Ne mora se čitati cjelokupni spisak svaki dan.

Stvorite naviku vraćanja spisku tokom perioda lošeg raspoloženja.•

Podsjetite se da su uspjesi postignuti u prošlosti i da će ih još biti ostvareno u budućnosti.o

Usvojite spisak preimućstava tako da ga se možete prisjetiti bez provjeravanja dokumentacije.•

Sačuvajte preimućstva i uspjehe u pamćenju kako biste ih se mogli prisjetiti dok idete nao

ispit ili se vozite na razgovor za posao.

Stalno obnavljajte spisak kako biste unijeli nova preimućstva koja se razvijaju kako vi•

sazrijevate i doživljavate nove uspjehe.

3.5.2. Sistemi podrške Ponekad ljudi kao da ne mogu samostalno da se motivišu. Ponekad, pak, samomotivisani ljudi sepokolebaju i potrebna im je pomoć da se vrate na pravi put. U tim slučajevima važno je znati gdje potražiti pomoć.

Utvrdite motivacioni sistem podrške kod kuće, na fakultetu ili na poslu. Sistem podrške može biti jednostavan poput «drugarskog sistema» sa pouzdanim prijeteljem ili kolegom, ali može biti i složeniji i daobuhvati određen broj pojedinaca iz različitih aspekata života kojima se obraćamo u različitim situacijama.

Ljudi u sistemu podrške mogu biti izvori motivacionih strategija ili mogu biti uzori. Provjerite sljedeće

izvore za motivacionu podršku:članovi porodice•

profesionalni savetnici•

treneri•

članovi stručnog osoblja u instituciji•

kolege iz razreda•

profesionalni tutori ili studenti-tutori•

duhovnici/sveštenici•

kolege sa posla•

prijatelji•



97

1. Pažnja

i slušanje

97

3. Movacija

3.6. Stvaranje zainteresovanosti

Važno sredstvo povećanja motivacije jeste stvaranje zainteresovanosti za određeni zadatak ilitemu. Nažalost, to može biti lakše reći nego uraditi. Metodi za stvaranje zainteresovanosti će se značajnorazlikovati u zavisnosti od ličnih sklonosti, ličnog iskustva i prošlosti, i konkretne materije. U nastavku sunavedeni prijedlozi za povećanje ili stvaranje zainteresovanosti. Za više informacija, pogledajte odjeljak

Promjena stavova.Novina

Motivišite se da obavite uobičajen ili svakodnevan zadatak dodajuću mu malo novine. Obaviteaktivnost obrnutim redosljedom. Nađite partnera ili zamijenite uloge. Ova strategija je naročito korisna upočetnom periodu predstavljanja zadatka ili teme.

Zadatak čija je sadržina da se nauče minerali ili stijene za geološku laboratoriju pruža dobar primjer upotrebe novine. Studenti se okupljaju u grupe (od tri do pet studenata), s tim da svaki student u grupi dobijadrugačiju stijenu i smišlja ime za nju. Zatim studenti , govoreći o stijenama, započinju razgovor koji naglašavaodlike stijene. «Zdravo Bazalte Boni! Zaista si tamne boje i imaš male minerale.» «To je tačno, Deka Granite.

Ti si mnogo svjetliji od mene i imaš velike minerale. Zaista mi se dopada ružičasti feldspat u tebi.»

Raznovrsnost

Sledeća strategija je pronalaženje informacija o zadatku iz raznovrsnih izvora. Različiti ugloviposmatranja određene teme često pomažu u stvaranju zainteresovanosti. Neka tema ne mora djelovatizanimljivo ako je prikazana u knjizi ali može biti zanimljiva u nekom drugom formatu.

Ne oslanjajte se isključivo na udžbenike ili predavanja kao izvore informacija, već ih dopunitečlancima iz časopisa, novina, televizijskim emisijama, radio programima, razgovorima sa studentima,razgovorima sa drugim stručnjacima ili ljudima koji poznaju temu, muzejskim postavkama, itd. Na primjer,da bi se naučilo o važnim bitkama u nekom ratu mogu se čitati romani, gledati lmovi ili razgovarati sa

učesnicima ili njihovim potomcima.

Relevantnost

Treća strategija je prepoznavanje relevantnosti zadatka u odnosu na lična iskustva i prethodnaznanja osobe (za više informacija, vidjeti odjeljak Relevantnost). Zadaci često postanu smisleniji kada za njih

vežemo postojeće informacije. Smisleni zadaci poboljšavaju motivaciju. Na primjer, povežite matematičke geometrijske jednačine sa vašim ljetnjim poslom radnika nagrađevini ili vašim iskustvom u naručivanju tepiha ili tapeta. Primijenite novo znanje o odnosima među braćomi sestrama iz psihologije na sopstvena porodična iskustva. Povežite geološka proučavanja pejzaža sa vašimznanjem o obrađivanju zemlje.

Personalizovanje

Personalizovanje novih infomracija pomaže da se probudi interesovanje za nezanimiljive teme.Pokušajte da povežete nove informacije sa pitanjima od ličnog značaja. Na primjer, povežite ono što seizučava u istorijskim predmetima sa trenutnim političkim pitanjima koja vas zanimaju. Povežite ono što seradi u okviru bioloških predmeta sa vašim miljšenjem o abortusu ili eutanaziji. Povežite nove informacije izsociologije sa ličnim porodičnim pitanjima.

Aktivno korišćenje znanja Aktivno upotrijebite novo znanje kako bi se razvilo i zadržalo interesovanje za njega. Postavite pitanjao sebi, svojim kolegama iz grupe i svom predavaču. Predvidite naredne korake na kursu. Razgovarajte onovim informacijama sa prijateljima, porodicom i drugovima. Razmišljajte o njemu tokom dodatnog slobodnogvremena dok idete na predavanje ili čekate u redu. Pišite o novom znanju u dnevniku ili smislite priču koristećite informacije.

Primjena znanja

Stvorite zainteresovanost primjenjujući novo znanje stečeno na jednom kursu na drugi kurs.Na primjer, primijenite znanje iz hemije u proučavanju stijena i mineralnog sastava za predmete iz oblastigeologije. Primijenite informacije iz kursa istorije na kurs iz političkih nauka. Informacije o ubjeđivanju moguse primijeniti na kursu marketinga.

Rad sa drugima Napravite studijsku grupu ili manje formalne sastanke sa kolegama kako biste razgovarali o novim



98

1. Pažnja

i slušanje

98

3. Movacija

informacijama. Drugi studenti često mogu da ponude nove načine posmatranja informacija koji bi vam moglibiti zanimljiviji od onih ponuđenih na predavanju. Drugi studenti mogu da podjele lična iskustva vezana zanova znanja koja su vam interesantna.

Više informacija na stranicama o studijskim grupama u okviru Grupnog i kooperativnog učenja.

3.7. Lični ciljevi, stavovi, pohađanje nastave, želja zaučenjem

3.7.1. Tabela ličnih ciljeva Tabela ličnih ciljeva je strategija za postavljanje realističnih ciljeva i pažljivo procjenjivanje načina

na koji bi se ti ciljevi mogli postići. Ona uključuje motivaciju za ispunjenje određenih ciljeva.

Tabela je podjeljena na šest dijelova/kolona:

U prvoj koloni treba nabrojati lične ciljeve• u učenju. Njih treba napisati što je moguće određenije.

U drugoj koloni treba nabrojati motivacije za ostvarenje svakog od ciljeva. Koji su razlozi, naše želje•

da ostvarimo svaki od njih?

Treća kolona razmatra ostvarljivost svakog cilja. Koje sposobnosti• , vještine, nivo zainteresovanosti

i posvećeno vrijeme je potrebno za postizanje svakog od ciljeva?

Mjerljivost svakog cilja se bilježi u četvrtoj koloni. Kojim specičnim jedinicama (npr. datum•

završetka) se cillj može izmjeriti?

Peta kolona je za vrijednost svakog cilja. Zašto su ti ciljevi vrijedni truda?•

Poslednja kolona navodi specične korake potrebne za postizanje svakog cilja.•

Primjer tabele ličnih ciljeva

CILJ MOTIVACIJA OSTVARLJIV MERLJIV VREDNOST KORACIUraditi pozorišnoistraživanje

Predmetpotreban zadiplomiranje

Rad iznosi 50%konačne ocjene

Istraživačkevještine

Organizacija

Potrebnakorektura

Rok je 30. maj

10-12 strana

Volim temu

Volim da radimistraživanja

1. Naći reference2. Napravitibilješke3. Organizovatibilješke4. Prva verzija5. Korektura6. Druga verzija7. Napraviti

kopijePročitati poglavlja5-9 za istoriju

Pogrešnoodgovoreno na15/10 pitanja izknjige na prošlomtestu

Upravljanjevremenom

Tiha soba

SQ3R metod ??

Pog. 5 u četvrtak

Pog. 6 u petak

Pog. 7 uponedeljak

Pog. 8 u srijedu

Pog. 9 u četvrtak

Bolja pripremaza ispit

Samopouzdanjeza ispit

1. Pregledati2. Pitati3. Pročitati4. Prepričati5. Ponoviti

Za dodatne informacije pogledati denisanje ličnih ciljeva u okviru dijela o Praćenju u okviru Glavnih

strategija učenja.



99

1. Pažnja

i slušanje

99

3. Movacija

3.7.2. Promjena stavova Stavovi veoma utiču na motivaciju. Loše mišljenje o zadacima često se pretvara u nedostatak motivacije.Slično tome, pozitivni stavovi obično pospješuju motivaciju. Srećom, stavovi su promjenljivi i podložni oblikovanju

i mogu se promijeniti. Sljedeći pasusi nude prijedloge za promjenu stavova kako bi se poboljšala motivacija.

Stavovi o sadržaju zadatka

Kada se osoba sretne sa zadacima koje smatra nezanimljivim, trebalo bi da joj se ugasi crvenalampica. Budući da je za većinu ljudi teško da se motivišu da uče stvari koje im nisu zanimljive, posebannapor treba uložiti kako bi se povećali nivoi zainteresovanosti.

Jedan od načina da se zadrži motivacija za obavljanje nezanimljivih zadataka jeste stalnopodsjećanje dugoročnih i kratkoročnih koristi od obavljanja dotičnog zadatka. Kako će pomoći u ostvarenjuličnih ciljeva? Kako će dovesti do daljih uspjeha? Više detalja naćićete u odjeljku Vrijednost informacija.

Druge strategije za razvijanje interesovanja za sadržaj zadatka obuhvataju dobijanje informacija izraznovrsnih izvora, povezivanje novih informacija sa starim znanjem, personalizovanje novih informacija, aktivnaupotreba novog znanja na drugim predmetima, rad sa drugima i unošenje novine u svakodnevne zadatke.

Pored nezainteresovanosti, nedostatak motivacije može nastati i usljed zadataka čiji sadržaj

pokreće snažne negativne emocije. Na primjer, student može imati teškoća da uradi zadatak iz geograjeo zemlji u kojoj je imao izuzetno negativno iskustvo. U tom slučaju, može se pokušati da se razloži događajili iskustvo povezano sa negativnim emocijama, da se utvrde njegovi pozitivni aspekti i koncentriše na tepozitivnije komponente.

Konačno, zadaci moralno uznemirujućeg sadržaja mogu dovesti do niskog nivoa motivacije. To serazlikuje od prethodne situacije utoliko što uključuje sadržaj zadatka koji se protivi suštinskim moralnim ilietičkim idealima. Na primjer, može biti teško obaviti zadatak vezan za eutanaziju ako se osoba izrazito protivinjoj ili je nalazi uvredljivom. Od ova tri ometača motivacije vezanih za sadržaj zadatka, s ovim je vjerovatnonajteže suočiti se pomoću strategija za učenje.

Stavovi o tipu zadatka

Neki ljudi smatraju određene tipove zadataka neukusnim ili mogu smatrati da oni ne mogu dabudu uključeni u te zadatke. Shodno tome, može im nedostajati motivacije za otpočinjanje ili završavanje tihzadataka. Na primjer, neki studenti vole da javno govore i izbjegavaju kurseve ili zadatke koji uključuju ovu

vrstu izvođenja. Neki predavači vjeruju da nisu dobri u pisanju prijedloga projekata i izbjegavaju taj zadatak.

Jedna od prvih stvari koju treba učiniti u tom slučaju jeste procijeniti što je objektivnije mogućeindividualnu uspješnost u specičnom zadatku. Može biti da pojedinci imaju netačno viđenje svojih sposobnosti da uspješno obave određeni zadatak. Slabo izvođenje može biti uzrokovano i drugim uzročnicima a ne samonedostatkom sposobnosti, kao što je nedostatak pripreme ili zdravstveno stanje. Napravite lažnu situacijukoja traži od pojedinca da obavi dotični zadatak ili koristite upitnike da odredite olakšavajuće okolnosti kojemogu uticati na uspješnost osobe u stvarnim zadacima. Na primjer, student može misliti da je užasan upolaganju testova. To viđenje može biti zasnovano na neuspjesima iz prošlosti. Koristite strategiju Prikupljanjainformacija o ispitu (opisanu u odjeljku o Praćenju) da biste odredili da li je neuspješnost u zadatku izazvana

nedostatkom sposobnosti ili neodgovarajućom pripremom.

Može se pokušati i sa pravljenjem spiska razloga zašto je zadatak vrijedan truda. Često se dešavada je pojedinac motivisan da obavi zadatak koji mu se ne dopada zato što njegova ocjena ili posao zavisi odtoga. U drugim slučajevima neophodno je povezati obavljanje zadatka sa dugoročnim ciljevima završavanjastudija ili dobijanja unapređenja.

Ono što predavači mogu da urade jeste da organizuju kurseve tako da obuhvate raznovrsnezadatke ili da pruže studentima mogućnost izbora zadataka. Na primjer, dajte studentima mogućnost izboraizmeđu predaje pisanog istraživačkog rada ili držanja govora pred studentskom grupom. Neka testovi sadrže

raznovrsna pitanja, kao što su višestruki izbor, popunjavanje i esej.



100

1. Pažnja

i slušanje

100

3. Movacija

3.7.3. Motivacija i pohađanje časova Ponekad je teško motivisati se da pohađamo čas kada smo umorni, nezainteresovani za kursili kada imamo rano čas a nismo jutarnji tip osobe. Sljedeće strategije mogu pomoći da se motivišemo da

odemo na čas.

Odredite ambicije ili ciljeve• koji se mogu ostvariti kroz uspjeh na času.

Koncentrišite se na pozitivne aspekte krusa; izbegavajte zadržavanje na negativnim aspektima.•

Zamislite sebe uspješnog.•

Koristite strategije• za Stvaranje zainteresovanosti za dotični predmet.

3.7.4. Želja za učenjem Kako bi se povećale šanse za akademski uspjeh, treba razviti motiv ili snažnu želju za učenjem.

Sljedeće strategije mogu pomoći da se to postigne.

Odredite dugoročne i kratkoročne ambicije i ciljeve• koji se mogu ispuniti kroz uspjeh na studijama.

Razvijte realističan životni plan.•

Zamislite sebe uspješnog.•

Pročitajte biograje ljudi koji su uspjeli uprkos nepovoljnim okolnostima.•



101

1. Pažnja

i slušanje

4. Izgradnjama - grupno

i kooperavnoučenje



102

1. Pažnja

i slušanje



103

1. Pažnja

i slušanje

103

4. Izgradnja ma

4.1. Izgradnja tima i uloge u timu

Tim je grupa ljudi koja dijeli zajedničko ime, misiju, istoriju, set ciljeva ili zadataka i očekivanja.

Karakteristike tima koji dobro funkcioniše:

Ciljevi : Članovi tima sa ponosom dijele osjećaj zajedničkih ciljeva i ulažu napore i sredstva u

postizanju misije i ciljeva tima.Prioriteti : Članovi tima znaju sve korake koje treba poduzeti da bi se postigli ciljevi tima, redosljedkoraka i izvršioce, te vremenske okvire svakog koraka.

Uloge : Članovi tima znaju svoje specične uloge u izvršavanju timskih zadataka što pretpostavljaodgovoran i eksibilni odnos prema vlastitoj ulozi jer uključuje i dozvolu vještijim članovima tima daobave određeni specičan zadatak.

Odluke : Raspodjela odgovornosti i ovlaštenja, kao i proces donošenja odluka jasno su denisanii prepoznatljivi.

Sukobi : Sukobi i razlike u mišljenjima rješavaju se otvoreno, te se smatraju važnim za proces donošenja odluka i lično napredovanje.

Lične osobine/karakteristike : Članovi tima znaju da je njihova ličnost uvažavana i da su njihovelične osobine i kvaliteti dobro uklopljeni u radu tima.

Pravila : Grupna pravila zajedničkog rada su podešena i doživljavaju se od članova tima kaostandardi jedanki za sve članove grupe.

Efektivnost : Članovi doživljavaju grupni rad i sastanke tima kao produktivnu i ekasnu djelatnost,te se raduju zajednički provedenom vremenu.

Uspjeh : Članovi tima jasno znaju kada je tim uspješan i podjednako sa ponosom dijele taj kvalitet.

Obuka : U okviru tima obezbjeđene su mogućnosti za unapređivanje ličnih vještina i sposobnosti zarješavanje timskih zadataka, što se od strane članova tima doživljava kao prednost.

Prema navodima autora John Katzenbacha i Douglasa Smitha u publikaciji The Wisdom of Teams“ da bi se

postigao dobar tim moraju da budu zastupljene sljedeće karakteristike:Zajedničkih vrijednosti koje dijele svi članovi tima;

Komplementarne vještine članova tima koji se međusobno dopunjavaju;

Dobro denisan radni pristup;

Dobro osmišljeni ciljevi tima;

Jasno postavljeni radni zadaci;

Zajedničko i međusobno povjerenje, odgovornost i obaveze;

Sastav tima nije prevelik;

Interesantni su rezultati dobijeni anketom na internet forumu „Ten3 BUSINESS e-COACH“ o uticaju pojedinihfaktora na uspjeh tima. U tom kontekstu sljedeće vrijednosti su dobile odgovarajuće procente glasova:

Zajedničkih vrijednosti• koje dijele svi članovi tima ......................................................37 %Zajedničko i međusobno povjerenje, odgovornost i obaveze• .....................................32 %

Inspirirajuća vizija u timu• ............................................................................................ 21 %

Komplementarne vještine• članova tima koji se međusobno dopunjavaju .....................6 %

Nagrade za uspjeh• ........................................................................................................4 %

Principi funkcionisanja tima:

Kohezija•

Utvrdjena pravila i principi•

Stalna i iskrena komunikacija•

Jasno denisani ciljevi•

Međusobni uticaji•



104

1. Pažnja

i slušanje

104

4. Izgradnja ma

Izgradnja tima (team building) je strategija i proces koji pomažu timu da se razvije u neformalnu organizacijusposobnu da ispuni misiju odn. ciljeve i zadatke zbog kojih je tim izgrađen. „Team Building“ je takođe i procesosposobljavanja svih članova tima da ostvare postavljene ciljeve.

Izgradnja tima je proces jačanja i osposobljavanja grupe ljudi da postignu zajedničke ciljeve. To je proces

koji je potreban da bi se kreirao, vodio i obezbijedio razvoj ove grupe ljudi u kohezivnu jedinicu. To je takođeproces koji inspiriše ljude da brzo prerastu u veoma ekasnu radnu grupu koja ostvaruje uspješne rezultateza svoju organizaciju.

Proces izgradnje tima može imati različite forme i oblike a u zavisnosti od karaktera i prirode tima.

Izgradnja tima jeste:

način života•odgovornost svakog člana tima•stalni proces•razvoj jasnog i jedinstvenog identiteta•fokusirana na jasnim i konzistentnim ciljevima•u skladu je sa potrebama i ambicijama svakog člana tima i prepoznaje doprinos svakog člana•

svijest o potencijalima tima kao jedinice•orijentisana na rezultate•prijatna i podsticajna;•

Izgradnja tima nije i ne može biti:

kratkoročna•postavljena bez obzira na ljudska osjećanja•stegnuta•rezervisana samo za neke članove tima•izvinjenje što ne obezbijeđuje ličnu odgovornost•proces• u kome akcije nemaju jasne intencijerutinski posao•

Faze u procesu izgradnje tima:Denisati ciljeve – tima;Identikovati probleme koji su mogu pojaviti u ostvarenju ciljeva; –

Pronaći načine – da se prevaziđu potencijalni problemi i da se ciljevi ostvare;

Šta obuhvata izgradnja tima?

Izgradnju međusobnih odnosa;•Učenje odgovorajućim vještinama;•Razvoj liderskih vještina;•Slijed promjena;•Razvoj novih projekata;•

Prevazilaženje gapova;• Uvođenje različitih metoda• ;

Zašto izgradnja tima?

Da bi se obezbijedila dinamička atmosfera među članovima;•Da bi se ostvarila otvorena i stimulativna komunikacija;•Da bi se stimulisala kreativnost;•Da bi se istražili novi načini strateškog rješavanja izazova;•Da bi se istražili skriveni problemi;•Da bi se uvažile invididualne razlike i snage;•Da bi se razvilo povjerenje;•Da bi se pozdravile i prihvatile promjene;•

Da bi se pojačala motivacija• ;Da bi se u isto vrijeme uživalo;•



105

1. Pažnja

i slušanje

105

4. Izgradnja ma

4.2. Uloge u timu

Uloge u timu zavise od:

ponašanja pojedinca•

ličnosti pojedinca•

zahtjeva posla - kvalikacije•

Postoji razlika između uloga u timu i funkcionalnih uloga članova tima. Funkcionalne uloge se odnosi nazahtjeve posla pojedinca, dok lična uloga u timu podrazumjeva (prema Mereditu Belbinu):

Uloga Karakteristike Prednostidobre osobine Prihvatljive slabosti

Team-leader Koordinator tima (Co-ordinator)

Traži nove članove tima irazvija timski duh. Koordiniratim i sve uklapa u kohezivni

plan

odlično procjenjuje•talentetraži prave načine da•prevaziđe slabostiodličan je u dvosmjernoj•komunikacijiinspiriše i širi•

entuzijazamrazumije teškoće u•interakciji članovaima strog osjećaj za•prioriteteima sposobnost• daprevazilazi “gapove”dobro brine o•međusobnim odnosimasposoban je da rješava•teškoćesposoban da ostvari•uspešnu interakciju sadrugimadobro radi sa•

talentovanim ljudimanajekasniji u saradnji•sa podstrekačemdobar je i u saradnji•“plant”-om kao šefomsarađuje sa timskim•radnikom i realizatorom

Zreo•Pouzdan•

Dobar rukovodilac•Pojašnjava ciljeve• ,ohrabruje donošenjeodlukaDobro delegira•poslove

Može da djeluje•manipulativnoNekad nekritički daje•drugima svoj ličniposao



106

1. Pažnja

i slušanje

106

4. Izgradnja ma

PodstrekačOsoba za ideje

(Shaper)Podržava inovativnost,vitalnost i energiju tima

entuzijasta, okrenut ka•novim idejama

prihvata ideje drugih•

vidi probleme kao•

mogućnosti za uspješnuinovaciju, prije nego kaopropadanje

predstavlja poseban•problem u radnomokruženju u interakciji sadrugima

donosi rezultat i uspjeh•

ostvaruje svoju•promociju i promocijuorganizacije

predmet je ljudskih kriza•

više pažnje posvetiti•

drugima u timu da bise prevazišli problemikoje može da izazovepodstrekač

uspješan šef •

podstrekaču je uspješan•šef monitor/evaluator

cijeni dinamične kolege•kojima može da vjeruje –istraživač resursa

Voli izazove•

Dinamičan•Voli da radi pod•pritiskomIma energiju i•

hrabrost da premostiprepreke

Može da izaziva•druge i vrijeđa tuđaosećanja

Radilica/pogon(Plant)

lako se uklapa u sistem•

potrebno je da ga neko•

usmjerava i podržava ilipredvodi

idealan šef mu je•koordinator

stimulativan je za kolege•

druži se sa•koordinatorom,istraživačem resursa itimskim radnikom

lako se uklapa u•sistemstimulativan je za•kolege

potrebno je da ga•neko usmjerava ipodržava ili predvodi

ne slaže se dobro sa•ostalim radilicama



107

1. Pažnja

i slušanje

107

4. Izgradnja ma

Nadzornik/evaluator Obezbjeđuje visoke

standarde i brine o njima

Striktna, precizna čak•i pedantna osoba uispunjavanju standarda

Dobro procjenjuje•rezultate ljudi

Ne usteže se da prihvati•probleme i da se izborisa njima

pritajen je i treba ga•otkriti

potrebna mu je podrška•drugih da bi iskazaopotencijale

najmanje uspješan tim je•onaj koji je sastavljen odmonitora

najbolji šef mu je•koordinator

dobro sarađuje sa•koordinatorom irealizatorom

Trezven•

Strog•Oštrouman•Vidi sve mogućnosti•

Tačno i precizno•

procjenjuje

Nedostaje•mu energija isposobnost dapokrene drugePreviše kritičan•

Timski radnik(Team worker)

najlakši za rad, saradnju•i interakciju

najbolji šef mu je je•podstrekač

sarađuje posebno dobro•sa drugim timskimradnicima

dobro radi sa•“radilicama” na razvoju

ideja

Kooperativan•Blag•Prijemčiva•Diplomata•Sluša•Gradi•Uočava nesuglasice•i smiruje situacije

Neodlučan•u prelomnimsituacijama ipodložan uticajima

Realizator (Implementer)

Obezbjeđuje tok svihaktivnosti tima

ne dozvoljava•pomjeranja ilinepoštovanja rokova

voli da precizira i ksira•stvari

spreman da realizuje u•praksi i radi sa drugimai da bude šef

voli šefove sa jasnim•zahtjevima (podstrekačei radilice)

sarađuje i druži se•sa koordi-natorom,monitorom, istraživačimaresursa

Disciplinovan•Pouzdan•Metodičan•Konzervativan•Ekasan•Pretvara zamisli u•praktična djela

U izvjesnoj mjeri•neeksibilan i sporoodgovara na novemogućnosti

Može da bude•malodušan

Istraživač resursa(Resource Investigator)

društven i tolerantan•

najviše mu odgovara•podstrekač kao šef

sarađuje sa realizatorom•i timskim radnikom

teži saradnji u kojoj•nijedna strana nemaltretira drugu

društven•

tolerantan•dobro sarađuje sa•timskim radnicimateži kooperantskoj•saradnji

precjenjuje svoju•uloguloše planira•pojedinačneposlove/akciju



108

1. Pažnja

i slušanje

108

4. Izgradnja ma

Onaj koji završava radove(Completer)

uvijek isprati svaku•aktivnost do kraja

podređen je šefu koji• je inicijator i vrednujerezultate

dobro radi sa “planto”-•om, podstrekačem iistraživačem resursa

najviše ga cijene•realizatori

Izdržljiv•

Savjestan•Brižan•Traži greške i•propuste

Obavlja posao na•vrijeme

Sklon da nepotrebno•brineNe voli da delegira•svoj posaoMože da bude•

cjepidlaka

Specijalista(Specialist)

veoma je ponosan na•svoj rad i svoje radneaktivnosti

ključni faktor mu je cilj•koji mu šef prenese

potreban mu je šef•koji vrednuje znanje isposobnosti

najbolji šef mu je•realizator

voli šefove koji mu daju•odrješene ruke (timskiradnik, koordinator)najbolje se slaže sa•timskim radnikom irealizator om

Usmjeren ka jednom•ciljuSamostalan•Posvećen•Pruža rijetko znanje•i vještine

Doprinosi samo na•uskom poljuSuviše se bavi•tehničkim detaljima igubi veliku sliku

Uloge u malim timovima

jedan član tima ima više uloga•

tim lider može da preuzme i ulogu koordinatora i inspektora•osoba koja je zadužena za ideje može da se bavi i spoljnim kontaktima•

realizator može biti i kritičar •

u malom timu menadžer može da ima ulogu planera, onog koji obezbjeđuje i koji štit i realizaciju•

procesa

Najvažnija funkcija tima jeste da ostvari zadatke koji su mu dati, postavljeni ili denisani. Timski igrač treba dabude prijateljski orijentisan u timu, otvoren i spreman da radi u grupi i slijedi instrukcije i tima i onog ko vodi tim.

Lider tima je ključna uloga u timu. Tim je dobar onoliko koliko je dobar njegov lider. Način na koji lider voditim određuje ton ostalih uloga u timu i dešavanja u timu. Lider se mora uvijek fokusirati na pobjedu odn.uspješnu realizaciju postavljenih ciljeva.

Vodi – inspiriše – realizuje•

Planira uloge u timu i bira pojedince za ostvarenje tih uloga•

Vodi tim na sastancima•

Obezbjeđuje ostvarenje zadataka, posmatra i prati tim i kvalitet realizacije•

Analizira greške i teškoće•

Uvijek pohvaljuje i slavi uspjeh•

Brine o članovima tima•

Obezbjeđuje odgovorno ponašanje članova tima prema drugima•



109

1. Pažnja

i slušanje

109

4. Izgradnja ma

4.3. Uvodne informacije o grupnom i kooperativnomučenju

Grupno i kooperativno učenje nudi alternative samostalnom učenju. Pomoću ovih strategija, nekolikoučenika radi zajedno kako bi obavili određeni zadatak. Takvo zajedničko učenje može da vodi predavač ili gasamostalno može pokrenuti grupa učenika. Ovo drugo se često označava kao “studijska grupa”.

Male grupe su najbolje za zajedničko učenje. Optimalna veličina grupe je tri učenika, ali uspješne

grupe mogu imati od dva do pet članova. Veće grupe bolje rade kao forum za razmjenu podataka međumanjim podgrupama. “Svaka grupa funkcioniše kao tim i članovi tima su odgovorni za sopstveno učenje kaoi za učenje svojih kolega u timu. ... Svako ima zadatak i aktivno učestvuje. ... studenti moraju osjećati da supotrebni jedni drugima kako bi završili zadatak grupe” (Mickel, 1993, str. 659).

Da bi bile uspješne, grupe moraju slijediti opšte radne procedure i pravila ponašanja. Pored toga,članovi grupe bi trebalo da budu svjesni svojih uloga u zajedničkim sastancima. Mogu se napraviti radnetabele u kojima će se formalno iznijeti ove napomene.

4.3.1. Opšte radne procedure Vrlo često, studijske grupe su neuspješne zato što članovi ne razmatraju načine na koji ćeostvariti ciljeve grupe. Na osnovu sljedećih radnih procedura studenti mogu da preduprijede katastrofe ida kooperativno učenje učine ekasnijim i efektivnijim. Pravila koja su ovde navedena a koja su denisaliGomon i Guenzel (1987), mogu izmijeniti ili dopuniti članovi studijske grupe kako bi ih prilagodili sopstvenimposebnim potrebama.

Dogovorite željene ishode ili ciljeve• grupe.

Dogovorite grupne aktivnosti i uloge radi ostvarivanja ishoda.•

Dogovorite specični vremenski raspored za aktivnosti na svakom sastanku.•

Radite pod kontrolom Čuvara vremena.•

Dogovorite se oko obaveza i prirema za naredni susret.•

Evaluirajte grupne ishode i odvijanje sastanka.•

4.3.2. Pravila ponašanja Članovi grupe bi trebalo da dogovore pravila ponašanja za studijske sastanke. Pravila koja su ovdedata (Gomon i Guenzela,1987), mogu izmijeniti ili dopuniti članovi grupe kako bi ih prilagodili sopstvenimposebnim potrebama.

Članovi grupe će se složiti da usvoje Opšte radne procedure (vidi prethodno poglavlje) koje je•

odredila grupa.

Članovi grupe će se lično založiti da doprinesu grupi tako što će...•

donositi materijalo relevantan za zadatak.

prethodno pregledati teme koje grupa treba da prijeđe.o

poštovati rokove za aktivnosti.o

obavještavati članove o potencijalnim promjenama rasporeda prije sastanaka.o

U evaluiranju grupnih ishoda i procesa, članovi će se složiti da se drže objektivnog kritičkog•

ponašanja a ne ličnih napada.



110

1. Pažnja

i slušanje

110

4. Izgradnja ma

4.3.3. Uloge članova grupe Članovi efektivnih studijskih grupa imaju specične uloge. Svaki član grupe obavlja nekoliko ulogana datom sastanku; zapravo, za manje grupe biće neophodno da svaki član ima više od jedne dužnosti.Gomon i Guenzel (Gomon i Guenzela,1987) denišu sljedećih sedam uloga članova grupe. Grupna aktivnost

koja deniše razlike između uloga članova grupe razmotrena je kasnije u ovom poglavlju.Predsjedavajući ili Vođa•

Ova osoba je fasilitator o postavljanja agende.

Drugim riječima, predsjedavajući ili vođa postavlja agendu za određeni sastanak, uz inputo

drugih članova grupe.

Čuvar vremena•

Ova osoba je fasilitator o agende.

Čuvar vremena vodi računa o količini vremena koja se potroši pri svakoj aktivnostio

na sastanku i stara se da unaprijed dogovoreni vremenski rokovi u agendi buduispoštovani.

Onaj koji je zadužen za prostorije•

Ova osoba dogovara datum, vrijeme i mjesto studijskog sastanka sa školskomo

administracijom, ako je to potrebno.

Osoba koja rezerviše prostorije može takođe biti odgovorna za kontaktiranje članovao

studijske grupe kako bi ih podsjetio za sastanak.

Onaj koji brine o resursima•

Ova osoba obezbjeđuje zalihe i resurse za sastanak.o

Resursi mogu obuhvatati knjige iz bibliotekeo , kolege-tutore ili projektore.

Evaluator grupnog procesa•

Ova osoba evaluira efektivnost i ekasnost sastanka.o

Proizvođač ili Učesnik•

Ova osoba učestvuje u predviđenim aktivnostima na sastanku.o

U većini slučajeva, svi članovi studijske grupe su učesnici.o

Osoba za resurse•

Ova osoba nije nužno stalni član grupe.o

Osoba za resurse je prisutna kada je potrebno da pruži dodatne resurse članovimao

grupe.

Osoba za resurse može biti član nastavnog osoblja, tutor ili neka druga osoba sao

odgovarajućim znanjem.

4.3.4. Radne tabele za studijske grupe Radne tabele koriste studentima i pomažu im da ostvare efektivne i ekasne studijske grupe. Onepružaju studijskoj grupi zajednički smjer i svrhu, i stoga bi ih trebalo popuniti nakon svakog grupnog sastanka.Radne tabele kombinuju: radne procedure, pravila ponašanja i uloge. Posebne aktivnosti i vremenski rokoviobilježavaju se na radnoj tabeli.

Prazan model radne tabele (Gomon i Guenzela, 1987) koji je ovde prikazan i daje agendu budućeg

sastanka i količinu vremena koja će se utrošiti na različite aktivnosti na sljedećem sastanku. Data su i dvaprimjera ispunjenih tabela za studijske grupe za pripremu ispita i obavljanje domaćeg zadatka.



111

1. Pažnja

i slušanje

111

4. Izgradnja ma

Bilo koja od ovih radnih tabela može se prepraviti prema specičnim potrebama studijske grupe.Dobra je ideja iskopirati radne tabele i podijeliti ih svim članovima studijske grupe.

RADNA TABELA GRUPNE AGENDE

Uputstva•

Dogovorite se oko dodjeljivanja uloga.o

Utvrdite specijalne uloge.o

Slijedite procedure.o

Radite pod kontrolom čuvara vremena.o

Članovi grupe i dodijeljene uloge•

IME ULOGA. .. .. .

. .. .

Vrijeme, mjesto i datum sastanka •

__________________________________________________________

__________________________________________________________

Pravila •

__________________________________________________________

__________________________________________________________

Procedure•

PROCEDURE SPECIFIČNI ISHODI I AKTIVNOSTI

Dogovorite specične ishode (2-5 minuta)

*

*

*

*

*

Dogovorite specične aktivnosti i vremenske odrednice za svaku od njih

* __________________(___ min.) * __________________ (___ min.) * __________________ (___ min.) * __________________ (___ min.) * __________________ (___ min.)

Ukupno = ___ minuta

Obavite specične aktivnosti (Ukupno = ___ minuta)

Komentari: *

*

*

*

*

Dogovorite obaveze i pripreme za sljedeći sastanak (2-5 minuta)

*

*

*

*

*

Evaluirajte grupne ishode i procese (2-5 minuta)

*

*

*

**



112

1. Pažnja

i slušanje

112

4. Izgradnja ma

DUGOROČNA PRIPREMA ZA ISPITRadna tabela studijske grupeVrijeme: 60 minuta

Uputstva•

Dogovorite se oko dodijeljivanja uloga.o





IME ULOGE

Majkl Čuvar vremena, učesnik, evaluator

Heder Predsjedavajući, učesnik, evaluator

Džon Osoba koja rezerviše prostorije, osoba za resurse, učesnik, evaluator

Vrijeme, mjesto i datum sastanka•

9:30 - 10:30, Učionica 330, 06/11/95o

Pravila•

Učesnici su saglasni da će dati doprinos i slijediti procedure.o

Procedure•


Dogovoriti specične ishode (3 minuta)

* Odgovori na pitanja sa posljednjeg sastanka

* Bilješke sa predavanja sa tri poslednja časa

* Set neodgovorenih pitanja

Dogovoriti specične aktivnosti i vremenskeodrednice za svaku od njih (3 minuta)

* Navesti odgovore na pitanja (10 min.)

* Uporediti bilješke sa predavanja parafrazirajući i utvrđujućiključne teme (12 min. za svako predavanje)

* Izlistati nova pitanja i zadati ih članovima grupe (2 min.)

Ukupno = 48 minuta

Obaviti specične aktivnosti (Ukupno = 48 minuta)

Komentari:

* Možda će biti potreban dodatni rad na prvom predavanju

* Pitati predavača za dve denicije

Dogovoriti obaveze i pripreme za sljedeći sastanak(3 minuta)

* Džon – da iznese odgovore na pitanja

* Svi – da donesu denicije za poglavlje 7 i 8

* Svi – da rade na prvom predavanju

Evaluirati grupne ishode i procese (3 minuta)

* Odličan sastanak

* Završili na vrijeme

* Malo tračarili

* Odličan sumarni prikaz odgovora na pitanja



113

1. Pažnja

i slušanje

113

4. Izgradnja ma

OBAVLJANJE DOMAĆEG ZADATKARadna tabela studijske grupeVrijeme: 60 minuta

Uputstva•

Dogovorite se oko dodijeljivanja uloga.o





IME ULOGE

Dejv Predsjedavajući, učesnik, evaluator

Kesi Osoba koja rezerviše p rostorije, o soba za resurse, učesnik, evaluator

Džamal Čuvar vremena, učesnik, evaluator

Vrijeme, mjesto i datum sastanka•

4:00 - 5:00, Učionica 137, 28/04/96o

Pravila•

Učesnici su saglasni da će dati doprinos i slijediti procedure.o

Procedure•


Dogovoriti specične ishode (3 minuta)* Rješenja za tri “laka” problema u domaćem zadatku

* Rješenja za dva “teška” problema u domaćem zadatku

Dogovoriti specične aktivnosti i vremenske odrednice zasvaku od njih (3 minuta)

* Svaki član “prepričava” rješenje “lakog” problema uzinput ostalih (4 min. svaki)

* Grupa zajedno radi na “teškim” problemima koristećimetod modela rješavanja probema i osobu za resurse(17 min. svaki)

Ukupno = 46 minuta

Obaviti specične aktivnosti (Ukupno = 46 minuta)Komentari:

* Pitanje o redosljedu operacija

Dogovoriti obaveze i pripreme za sljedeći sastanak (3minuta)

* Svi – da donesu dva problema za probni test

* Džamal – da se raspita kod profesora o rješenjunerješenog “teškog” problema

* Svi – da se vide sa tutorom

Evaluirati grupne ishode i procese (3 minuta)* Ispoštovan vremenski raspored

* Jedan “težak” problem nerješen

4.3.5. Upozorenje Kooperativno učenje može biti uspješnije ako se uzmu u obzir sljedeća upozorenja. Neki od ovihprijedloga se odnose na studijske grupe koje su sami studenti organizovali, dok se drugi više odnose napredavače koji sprovode kooperativne aktivnosti.



114

1. Pažnja

i slušanje

114

4. Izgradnja ma

Za studente•

Pažljivo odaberite članove svoje studijske grupe.o

Postarajte se da studijska grupa uzajamno odluči o načinu provjere da li svi članovio

doprinose jednako i pošteno grupi.

Na prvom sastanku, odlučite o kaznama za neadekvatan doprinos.o

Držite se programa na sastancima studijske grupe. Sastanci nisu prikladni za ćaskanje,o

tračarenje i druge neproduktivne aktivnosti.

Zapamtite da studijske grupe nisu zamjena za samostalno učenjeo sveg potrebnogmaterijala. Drugim riječima, svrha nije samo podijeliti teret rada već osigurati da razumijetesav materijal.

Za predavače•

Uputstva i očekivanja u vezi sa zadacima treba da budu jasna.o

Grupne aktivnosti treba da budu povezane sa ciljevima kursa.o

Izmjerite uspješnost količinom naučenog radije nego obavljenim zadatkom.o

Preuzmite odgovornost za formiranje grupa.o

Pomozite izgradnji grupne kohezije tako što ćete zamoliti studente da podijele ličneo

informacije i iskustva.

Koristite vrijeme od predavanjao /vježbe za grupne aktivnosti; lakše ih je nadgledati negogrupne aktivnosti van predavanja/vježbe.

Pružite studentima dodatne informacije ili resurse potrebne za obavljanje grupne aktivnosti.o

4.3.6. Tipovi grupa Studijske grupe se često klasikuju prema primarnom cilju grupe. Po tom osnovu može se izdvojitiosam tipova grupa: dugoročna priprema za ispit, obavljanje domaćeg zadatka, sinteza i primjena, obavljanjespecijalnog projekta, rješavanje problema, vođenje bilježaka, strategije učenja i čitanje sadržaja. Svaki od ovihtipova je opisan, a naznačeni su minimalni potrebni resursi i specičnije aktivnosti koje se uobičajeno vezujuza svaku grupu (neke od informacija - Gomon i Guenzel, 1987). Neki tipovi grupa su detaljnije razmotreni uodjeljku o Studijskim grupama.

Grupe za dugoročnu pripremu za ispit •

Cilljo

Priprema za ispite

Potrebni resursio

Kompletirane zabilješke sa predavanja

Sumirani prikazi iz obaveznih tekstova

Umnožni materijal i drugi za kurs relevantni materijal

Aktivnostio

Utvrđivanje ključnih tema i njihovo denisanje i objašnjenje

Sakupljanje svih bilješki sa predavanja i tekstova

Pisanje setova pretpostavljenih ispitnih pitanja

Primjer radne tabele grupe za pripremu ispita dat je u odjeljku Radne tabele studijskih grupa.o



115

1. Pažnja

i slušanje

115

4. Izgradnja ma

Grupe za obavljanje domaćeg zadatka•

Ciljo

Obaviti domaće zadatke

Potrebni resursio

Dobijeni setovi zadatih problema

Udžbenici ili laboratorijski priručnici

Digitron, milimetarski papir, olovke u boji ili drugi neophodni pribor

Aktivnostio

Grupno rješavanje problema

Pojedinačno rješavanje problema i zatim razmatranje rezultata

Objašnjavanje rješenja drugim članovima grupe


Primjer radne tabele grupe za oabvljanje domaćeg zadatka dat je u odjeljku Radne tabeleo

studijske grupe.

Grupe za sintezu i primjenu •

Ciljo

Integrisanje informacija sa kursa i/ili njihova primjena na problem ili situaciju

Potrebni resursio

Sakupljene sve zabilješke sa predavanja /vježbi

Sumirani prikazi obaveznih tekstova

Umnoženi i drugi relevantan materijal

Aktivnostio

Razvijanje usmenih iskaza pomoću upotrebe tehničkih termina kako bi se

napredovalo od učenja napamet do sinteze i primjene

Razvijanje informacionih organizacionih pomagala poput matrica, pojmovnihmapa i grakona


Grupne aktivnosti koje pospješuju sintezu i primjenu su četiri ugla, slagalica, dijagramio

uzroka i posljedice i dijagrami sličnosti. Svaka od ovih aktivnosti opisana je na drugimmjestima u ovom odjeljku.

Grupe za obavljanje specijalnih projekata•

Ciljo

Izrađivanje istraživačkih radova, eksperimenata, istraživačkih projekata itd.

Potrebni resursio

Opis projekta

Zahtjevi projekta (sadržaj i format)

Referentni materijal

Aktivnostio

Razbijanje projekta na dijelove, odjeljke, korake ili komade



116

1. Pažnja

i slušanje

116

4. Izgradnja ma

Nabrajanje kriterijuma za obavljanje svakog od dijelova

Razvijanje rasporeda rada za svaki dio (rokovi i odgovorni član /članovi)

grupe)

Izrada prvih verzija dijelova projekta

Odluke / uređivanje projekta – prva verzija

Pravljenje konačne verzije kompletnog projekta

Višestruko glasanje i nominalna grupa su dve grupne aktivnosti koje pomažu u prioritizacijio

zadataka i izradi specijalnih projekata. Ove strategie su opisane na drugim mjestima uovom poglavlju.

Grupe za rješavanje problema•

Ciljo

Rješavanje problema

Potrebni resursio

Izjava problema

Uputstva, smjernice i zahtjevi

Skup osnovnih podataka ili istorijskih podataka

Aktivnostio

Razvijanje modela mogućih rješenja

Evaluiranje mogućih rješenja

Donošenje odluka o odgovarajućem rješenju

Razvijanje plana za rješavanje problema

Grupne aktivnosti koje pomažu u rješavanju problema su SNS, četiri ugla, višestrukoo

glasanje, nominalna grupa, slagalica, dijagrami uzroka i posljedice i dijagrami sličnosti.Te strategije su razmotrene na drugim mjestima u ovom poglavlju.

Grupe za vođenje zabilješki •

Ciljo

Timsko vođenje zabilješki

Potrebni resursio

Svaki član grupe donosi svoj dio zabilješki sa predavanja /vježbi

Audio snimanje predavanja (opciono)

Aktivnostio

Razmjena zabilješki sa predavanja

Razjašnjavanje informacija i ispravljanje neusaglašenih dijelova

Utvrđivanje glavnih tačaka i propratnih detalja

Prepisivanje i preuređivanje zabilješki

Grupe za strategije• učenja

Ciljo

Razmjena strategija učenja za pristupanje zadatku i njegovo obavljanje



117

1. Pažnja

i slušanje

117

4. Izgradnja ma

Potrebni resursio

Uputstva za obavljanje zadatka

Osnovno znanje o strategijama učenja vezanim za zadatak

Aktivnostio

Uvođenje i objašnjavanje strategija učenja

Povezivanje strategija učenja sa zadatkom

Grupe za čitanje sadržaja•

Ciljo

Poboljšanje studentovog razumijevanja sadržaja zadatih tekstova

Potrebni resursio

Zadati tekstovi iz iste oblasti

Audio snimanje čitanja materijala (opciono)

Aktivnostio

Upoznavanje nove leksike

Čitanje zadatka naglas

Osmišljavanje pitanja vezanih za zadatak

Odgovaranje na pitanja vezana za zadatak

Utvrđivanje glavnih tačaka i propratnih detalja

Evaluacija aktivnosti

Više informacijao o grupnim aktivnostima vezanim za čitanje sadržaja nalazi se u odjeljku

Specične strategije grupnog i kooperativnog učenja.



118

1. Pažnja

i slušanje

118

4. Izgradnja ma

4.4. Svrhe strategija grupnog i kooperativnog učenja

Suštinska svrha grupnog učenja je rad sa drugim studentima na obavljanju nekog zadatka. Tačnije, grupnoučenje može imati jedan od nekoliko ciljeva, od kojih je najčešća priprema ispita. Studijske grupe se moguformirati i za obavljanje domaćih zadataka, za sintezu i primjenu materijala iz predmeta, za obavljanjespecijalnih projekata, za rješavanje problema, za vođenje zabilješki, za razmjenu strategija učenja ili za

čitanje sadržaja. Ovi tipovi grupa su opisani u okviru odjeljka Uvodne informacije o grupnom i kooperativnomučenju. Specičniji detalji o nekim tipovima grupa dati su u odjeljku Specične strategije grupnog ikooperativnog učenja niže.

4.5. Strategije - Prednosti strategija grupnog ikooperativnog učenja

Postoji nekoliko prednosti rada u grupama.

Kooperativno učenje• pomaže u razvoju vještina i ponašanja, kao što su saradnja i timski rad, možebiti korisno za profesionalne karijere.

Kada je prikladno obavljen, grupni rad može da razvije odgovornost za učenje• kod pojedinca.

Grupe mogu biti produktivnije i ekasnije od individualnog učenja kod nekih zadataka i za neke•

studente (npr. ekstrovertne).

Kooperativno učenje• omogućava studentima da razmjenjuju informacije, strategije i lična iskustva.

Grupni rad često povećava zainteresovanost za temu i motivaciju za njeno učenje• .

Kooperativno učenje• povećava akademsko dostignuće zahvaljujući novom znanju stečenom kroz

grupne aktivnosti.Uz odgovorajuće vođenje, kooperativno učenje• pospješuje razvoj društvenih vještina.

Grupni rad često štedi vrijeme u poređenju sa samostalnim obavljanjem zadatka.•

Grupni rad često služi za oslobađanje stresa prije ispita ili važnog zadatka.•

Grupni rad pomaže da se u velikim zadacima izvrši adekvatna podjela na manje dijelove.•

4.6. Specične strategije grupnog i kooperativnog

učenja Ovom prilikom je razmotreno nekoliko strategija grupnog i kooperativnog učenja. Mnoge odstrategija zahtijevaju uključivanje fasilitatora koji vodi proces, mada se neke mogu modikovati i primijenitiu grupu studenata.

Strategija obavljanja zadatka obuhvata: čitanje sadržaja i formiranje studijske grupe. Strategije

rješavanja problema su: SNS, četiri ugla, višestruko glasanje, nominalna grupa, slagalica, dijagrami

uzroka i posljedice i dijagrami sličnosti. Strategije koje podstiču učešće svih učenika su četiri ugla,slagalica, dijagrami uzroka i posljedice, dijagrami sličnosti i povezivanje imena. Strategije višestrukogglasanja i nominalne grupe pomažu u procesima postavljanja ciljeva i proriteta. Odslikavanje pomažestudentima da razumiju ulogu lidera i sljedbenika u grupi. Nekoliko strategija pruža priliku da se grupnopokriju informacije specičnog sadržaja: čitanja sadržaja, četiri ugla, slagalica, dijagrami uzroka i posljedice i

dijagrami sličnosti.



119

1. Pažnja

i slušanje

119

4. Izgradnja ma

Sljedeće strategije grupnog i kooperativnog učenja su razmotrene.

Čitanje sadržaja•

SNS•

Četiri ugla•

Višestruko glasanje•

Tehnika nomilnalne grupe•

Slagalica II•

Dijagram uzroka i posljedice•

Dijagram sličnosti•

Odslikavanje•

Povezivanje imena•

Studijske grupe•

4.6.1. Čitanje sadržaja Primjer kooperativnog učenja čiji je cilj čitanje materijala iz nove sadržinske oblasti iznio je Mičkel(Mickel, 1993). Ova strategija je namjenjena predavačima, mada je mogu korsititi i studenti uz vođstvotutora s tim da se modikuje prema studentskim potrebama. Za ovu aktivnost, a u zavisnosti od dužinezadatih tekstova, može biti potrebno nekoliko dana. Strategiju je bolje uvoditi odjeljak po odjeljak kako bi semaksimalno razumila očekivanja.

Aktivnost razumijevanja pročitanog u 9 koraka obuhvata sljedeće aktivnosti:

Podijelite ukupnu studentsku grupu na grupe od po četiri studenta1.Ako je to moguće, svaka grupa bi trebalo da uključi jednog iznadprosječnog studenta,o

jednog ispodprosječnog i dva prosječna studenta.

Dodijelite svakom studentu nasumično broj (od 1 do 4), bez obzira na njihovu sposobnosto .

Označite stranice u udžbeniku koje će se koristiti u ovoj aktivnosti kooperativnog učenja.2.

Podijelite leksičke zadatke.3.

Dajte studentu #1 u svakoj grupi zadatako da upozna ostale članove svoje grupe sanovim riječima iz teksta.

Student #1 nabraja svaki termin i podstiče druge članove da ga denišu. Ako niko odo

njih ne umije da deniše ispravno riječ, ona se posebno označava.

Podijelite čitalačke zadatke.4.

Dajte studentu #2 u svakoj grupi zadatako da pročita naglas novi materijal svojoj grupidok ga ostali slušaju.

Svaki studento je slobodan da naglasi važne podatke tokom ovog procesa.

Dodijelite ispitivačke zadatke.5.

Dajte studentu #3 u svakoj grupi zadatako da postavi grupi pitanja zasnovana nausmenom čitanju.

Student #3 bi trebalo da zabilježi odgovore svoje grupe.o

Ako želi, predavač može da razvije ova pitanja unaprijed kako bi obezbijedio dao

studenti obuhvate glavne tačke teksta.



120

1. Pažnja

i slušanje

120

4. Izgradnja ma

Dodijelite propratne zadatke.6.

Dajte studentu #4 zadatako da vodi propratnu aktivnost koja ojačava opšte i specičnepojmove iz teksta.

Ovde takođe može biti potrebno vođstvo predavača.o

Spojite grupe i pregledajte rezultate.7.

Spojite ponovo sve grupe u jednu veliku grupu kako bi se pregledali rezultati svakeo

podgrupe.

Ovo omogućava studentima da usvoje svoje novo znanje.o

Studenti #1 predstavljaju riječio koje su njihove grupe znale ili riječi koje nisu znale.

Studenti #3 predstavljaju odgovore svojih grupa na pitanja.o

Studenti #4 predstavljaju rezultate svojih grupa iz propratne diskusije.o

Predavač evaluira razumijevanje pročitanog.8.

Predavač može da koristi evaluacionu aktivnost da procijeni kako su studenti ovladalio

novim materijalom.

Predavač bi takođe trebalo da evaluira učešće svakog pojedinca u okviru njegove grupe.o

Studenti evaluiraju grupnu aktivnost.9.

Svaki studento evaluira aktivnost kooperativnog učenja.

Sljedeći obrazac omogućava studentu da procijeni svoj rad kao i rad drugih članova grupe.o

Za ocjene od 1 do 5 potrebno je dati objašnjenje na pozadini obrazca.o

Svi obrasci su povjerljivi i vidi ih samo predavač.o

Periodična i nenajavljena upotreba ovog oblika evaluacije održaće studente “uo

pripravnosti”.

GRUPNA EVALUACIJA

Tvoje ime:

Datum prezentacije:

Zaokruži svoju ocjenu sebe i svakog od članova tvoje grupe.

Ocijeni članove grupe na osnovu njihovog doprinosa u pripremi prezentacije i ispunjenjadodjeljene obaveze u grupi.

Ocjene od 1 do 5 moraju biti objašnjene na pozadini ovog obrasca.

5 4 3 2 1Vrlo dobar Dobar Zadovoljavajući Nezadovoljavajući Loš

IME OCJENA

_________________________ 5 4 3 2 1 _________________________ 5 4 3 2 1 _________________________ 5 4 3 2 1 _________________________ 5 4 3 2 1

Predavač posmatra i evaluira cijelu grupu.•

Rad cijele grupe evaluira predavač dok se kreće među grupama u radu.o

Svi članovi grupe dobijaju istu ocjenu na osnovu svoje sposobnostio da uspješno radezajedno.



121

1. Pažnja

i slušanje

121

4. Izgradnja ma

Predavač evaluira razumijevanje pročitanog pomoću tradicionalnih testova.•

Tradicionalni testovi čine četvrto sredstvo evaluiranja aktivnosti kooperativnog učenja.o

Ispit može biti sačinjen od glavnih tačaka koje su grupe iznijele.o

4.6.2. SNS SNS strategiju koriste grupe kao osnažujući proces za savladavanje Strahova, Nesigurnosti iSumnji. Ona ima dva glavna cilja: da pomogne članovima grupe da postanu svjesni negativnih osjećanja iliosjećanja nesigurnosti i pomogne im da usmjere svoju energiju na rješavanje ili otklanjanje tih osjećanja.

Jedna od prednosti SNS-a je ta što pomaže studentima da odgovorno prepoznaju, vokalizuju irazriješe sumnje vezane za zadatke i/ili evaluaciju rada. Pored toga, ova strategija je ekasno sredstvoosnaživanja sposobnosti rješavanja problema kod odraslih.

Uputstva za SNS preuzete su iz Biltena Muskin Tehničkog Koledža (Muskingum Area TechnicalCollege, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994)

Utvrdite problem.1.

Gr o upa razmatra i dogovora se o opštem problemu ili pitanju kojim treba da se pozabave.

Primjeri potencijalnih problema ili pitanja koji izazivaju zabrinutost obuhvataju loš uspjeho

članova grupe na ispitu, nedovoljno jasne instrukcije za obavljanje zadatka, nedovoljnorazumijevanje jednog ili više glavnih pojmova na času, ili nedostatak discipline na času.

Brejnstorming.2.

Članovi gruo pe iznose svoje zabrinutosti u vezi sa problemom.

Jedan član grupe sastavlja mapu različitih briga.o

Sve brige se moo raju iskazati i zabilježiti na mapi prije bilo kakve rasprave.

Grupna rasprava.3.

Raspo ravlja se o razlikama između kontrole i uticaja kada je u pitanju njihova povezanostsa brigama.

Raspravljao se koje vrste rezultata su moguće.

Razmatranje svih pitanja koja izazivaju brigu.4.

Članovi grupo e se bave svakim elementom na mapi i diskutuju to.

Neka pitanja se mogu riješiti prostim pružanjem informacijao koje su nedostajale.

Složenija pitanja mogu zahtijevati detaljnije ispitivanje uzroka i posljedica, dodatniho

resursa, ili pomoć izvan grupe.

4.6.3. Četiri ugla Strategija četiri ugla se koristi da bi se obezbijedilo učešće svih studenata u grupnim aktivnostima.Ona pomaže u razvoju vještina slušanja, verbalne komunikacije, kritičkog mišljenja i donošenja odluka.

Jedna od prednosti ove strategije je ta što se može koristiti za ojačanje sadržaja kursa, zarazjašnjavanje studentskih vrijednosti i razvijanje razumijevanja razlika u vrijednostima i mišljenjima. Ne samoda podstiče studente da učestvuju u aktivnostima donošenjem odluka, već ih ona ohrabruje da kognitivnoopravdaju svoje odluke.

Uputstvo za strategiju četiri ugla prikazano je u ovom odjeljku. Informacije o ovoj strategiji su iz

Biltena Muskin Tehničkog Koledža (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14.septembar, 1994).



122

1. Pažnja

i slušanje

122

4. Izgradnja ma

Priprema.1.

Napravite četiri velika znaka sa sljedećim natpisima – VEOMA SE SLAŽEM, SLAŽEMo

SE, NE SLAŽEM SE, VEOMA SE NE SLAŽEM.

Postavite znakove u četiri ugla učionice.o

Raspremite uglove i prostor o uz zidove tako što ćete ukloniti stolice i stolove u sredinu.

Pripremite svrstavajuće iskaze na projektoru za upotrebu tokom grupne aktivnosti.o

Svrstavajući iskazi treba da budu tako izraženi da ih studenti lako razumiju. Na primjer o , jedan svrstavajući iskaz bi mogao da glasi “Uzrast u kome je legalno piti u Ohaju trebasmanjiti na 18”. Primjer svrstavajućeg iskaza vezanog za sadržaj na času sociologijemogao bi da glasi “Novu adresu nasilnog seksualnog prestupnika bi trebalo datisusjedima po njegovom puštanju iz zatvora”.

Predstavite svrstavajuće iskaze.2.

Predstavite prvi iskaz pomoću projektora.o

Dajte studentima vremena da pročitaju iskaz.o

Verbalno ponovite pitanjeo .

Svrstajte se.3.

Zamolite studente da odu u ugao koji najbolje opisuje njihov stav o iskazu.o

Recite studentima da u bilo kom trenutku mogu da promijene ugao.o

Obrazloženje.4.

Kada su svi studenti odabrali svoj ugao, nasumično prozivajte jednog po jednogo

studenta da daju proste (jednorečenične) iskaze kojima će podržati svoje mišljenjeizloženo u svrstavajućem iskazu.

Ponovite ili propratite.5.Nakon što je odgovarajući broj studenata dao svoje izjave, i tako izraženao

raznovrsnost stavova, predavač može da predstavi novi svrstavajući iskaz i počneproces iz početka, ili može da proprati nekom aktivnošću kritičkog mišljenja.

Jedna aktivnost kritičkog mišljenja obuhvata stvaranje dijagrama sličnosti sa odjeljenjemo

(vidi Dijagrami sličnosti).

Druga aktivnost kritičkog mišljenja obuhvata podjelu odjeljenja na četiri grupe (kojeo

odgovaraju stavovima) i zahtjev svakoj grupi da pripremi kratak pregled dotičnog pitanjai svojih mišljenja; pregledi se mogu napisati ili usmeno predstaviti ostatku odjeljenja

4.6.4. Višestruko glasanje Strategija višestrukog glasanja se koristi kao pomoć za postavljanje ciljeva i prioriteta kada grupeimaju problema pri donošenju odluka. Primjer primjene ove strategije je odlučivanje o specičnim ishodima iaktivnostima pri popunjavanju radne tabele grupnog sastanka (vidi Radne tabele studijskih grupa u odjeljkuUvodne informacije o grupnom i kooperativnom učenju).

Jedna od prednosti metoda višestrukog glasanja je ta što pruža relativno brzo i demokratskosredstvo stvaranja spiskova prioritetnih ideja i ciljeva.

Strategija višestrukog glasanja slična je tehnici nominalne grupe, međutim, višestruko glasanje sekoristi kada ima previše ideja i ciljeva da ih pokrije tehnika nominalne grupe.

Uputstvo za strategiju višestrukog glasanje prikazano je u ovom odjeljku. Informacije o ovojstrategiji su iz Biltena Muskin Tehničkog Koledža (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio,



123

1. Pažnja

i slušanje

123

4. Izgradnja ma

Newsletter, 14. septembar, 1994).

Identikujte problem ili aktivnost.1.

Pomoću brejnstorming tehnike napravite spisak ciljeva ili prioriteta vezanih za taj problem ili2.aktivnost. Bilježite ih na papiru ili tabli.

Svaki član bira tri do pet elemenata koji su mu prvi na listi. Zatim svaki član označava svoje izbore3.brojem, gdje je “1” najvažniji.

Svode se ocjene prioritetnosti za svaki element.4.

Elementi su uređeni prema svedenoj ocjeni.o

Element sa najmanjim ukupnim zbirom imaće najveći prioritet na listi, a element sao

najvećim ukupnim zbirom imaće najniži prioritet.

Posljednja 1/3 do ½ elemenata na spisku biva eliminisana.5.

Ponovite ovaj proces6. (korake 3-5) dok ne dobijete prikladan broj ideja.

4.6.5. Tehnika nominalne grupe Strategija nominalne grupe se koristi kao pomoć u postavljanju ciljeva i prioriteta kada grupeimaju problema da donesu odluku. Primjer primjene ove strategije je odlučivanje o specičnim ishodima iaktivnostima pri popunjavanju radne tabele za grupni sastanak (vidi Radne tabele studijske grupe u odjeljkuUvodne informacije o grupnom i kooperativnom učenju).

Jedna od prednosti metoda nominalne grupe je ta što pruža relativno brzo i demokratsko sredstvoza pravljanje spiskova prioritetnih ideja i ciljeva.

Strategija nominalne grupe je slična tehnici višestrukog glasanja. Međutim, tehnika nominalnegrupe se koristi kada postoji samo nekoliko alternativa koje treba rasporediti po prioritetima.

Uputstvo za strategiju tehnika nominalne grupe prikazano je u ovom odjeljku. Informacije o ovojstrategiji su iz Biltena Muskin Tehničkog Koledža (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio,Newsletter, 14. septembar, 1994).

Identikujte problem ili aktivnost.1.

Pomoću brejnstorming tehnike napravite spisak ciljeva ili prioriteta vezanih za taj problem ili2.aktivnost. Zabilježite ih na papiru ili tabli.

Svaki član grupe određuje prioritetnost elemenata na spisku brojem, gdje je “1” najvažniji.3.

Ocjene prioritetnosti za svaki element se svode. Element sa najnižim ukupnim zbirom će imatinajveći prioritet, a element sa najvećim ukupnim zbirom imaće najniži prioritet.

4.6.6. Slagalica II Strategija slagalice se koristi za razvijanje vještina i stručnosti potrebnih za uspješno učestvovanjeu grupnim aktivnostima. Fokusira se na vještine slušanja, govora, saradnje, razmišljanja i rješavanjaproblema.

Slušanje – Studenti moraju aktivno da slušaju kako bi naučili potrebni materijal• i mogli da gaprenesu drugima u svojim originalnim grupama.

Govor • – Studenti će imati obavezu da prenesu znanje stečeno u jednoj grupi i ponove ga novimslušaocima u svojim originalnim grupama.

Saradnje – Svi članovi grupe su odgovorni za uspjeh ostalih u grupi.•

Razmišljanje – Kako bi se uspješno obavila aktivnost u originalnoj grupi, mora postojati•



124

1. Pažnja

i slušanje

124

4. Izgradnja ma

razmišljanje na nekoliko nivoa o onome što je naučeno u ekspertskoj grupi.

Kreativno mišljenje• – Grupe moraju osmisliti nove načine za pristup, predavanje i predstavljanjematerijala.

Slijedi uputstvo za strategiju tehnika slagalica II. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena MuskinTehničkog Koledža (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994).

Denišite grupni projekat na kome će kompletna studentska grupa raditi.1.

Principom slučajnosti podijelite tu grupu na grupe od 4-5 učenika i dodijelite broj (1 do 4-5)2.studentima u svakoj grupi.

Dodijelite svakom studentu/broju temu u kojoj će postati ekspert.3.

Teme bi mogle da budu dijelovi opšteg sadržaja predmeta.o

Na primjer o , na predavanju/vježabama iz računarstva opša tema bi mogao biti hardver

a posbne podteme/zadaci mogu biti centralni procesor (student #1), memorija (student#2), ulazni uređaji (student #3) i izlazni uređaji (student #4).

Podijelite studente u ekspertske grupe na osnovu dodijeljenih brojeva i tema.4.

Obezbijedite ekspertima materijale i resurse koji su im neophodni da nauče svoje teme.o

Ekspertima bi trebalo pružiti mogućnost da steknu znanje kroz čitanje, istraživanje io

diskusiju.

Ponovo spojite originalne grupe.5.

Eksperti zatim podučavaju ostatak grupe onome što su naučili.o

Smjenjujte se dok svi eksperti ne predstave svoj novi materijalo .

Grupe predstavljaju rezultate čitavoj studentskoj grupi ili mogu da učestvuju u aktivnosti6.ocjenjivanja.

4.6.7. Dijagram uzroka i posljedice Dijagrami uzroka i posljedice razvrstavaju i povezuju uzroke neke posljedice kao što je problem,događaj ili pitanje. Nazivaju se i dijagrami “riblja kost”. Grupe koriste dijagrame kao kreativan proces zastvaranje i organizovanje važnijih i manje važnih uzroka neke posljedice.

Jedna od prednosti dijagrama uzroka i posljedice je jačanje članova grupe. Svi učesnici učestvuju uaktivnosti. Ovo je korisna pomoć kada je cilj grupne aktivnosti u kojoj treba doći do dubinskih uzročnika neke

posljedice. Dijagrami uzroka i posljedice pomažu studentima da razdvoje uzroke i simptome nekog problema,događaja ili pitanja.

Slijedi uputstvo za strategiju dijagram uzroka i posljedice. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena MuskinTehničkog Koledža (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994).

Podijelite kompletnu studentsku grupu na manje grupe.1.

Dodijelite jednu posljedicu (pitanje2. , problem ili događaj) svakoj grupi. Ako grupe rade bezpredavača ili fasilitatora, svaka grupa bi trebalo da sama izabere posljedicu.

Metodom brejnstorming tehnike ili pomoću drugog resursa osmislite uzroke tog događaja.3.Zabilježite uzroke na tabli ili papiru.

Napravite dijagram4. uzroka i posljedice.



125

1. Pažnja

i slušanje

125

4. Izgradnja ma

Glavna osa dijagrama navodi posljedicu.o

Kraci koji kreću od glavne ose navode glavne uzročnike posljedice; oni odgovarajuo

odgovorima na 5 pitanja – kada, gdje, ko, zašto i šta plus kako.

Manji urzočnici su navedeni pored kraka svakog glavnog uzroka.o

uzrok

uzrok

uzrok

uzrok

uzrok

uzrok

uzrok

uzrok

uzrok

uzrok

uzrok

uzrok

POSLEDICA U Z R

O K

U Z R

O K

U Z R

O K

U Z R

O K

U Z R

O K

U Z R

O K

Ispitajte spisak uzroka koji su napravile grupe.5.

Potražite modele/šeme.o

Razdvojite glavne uzroke od manjih. Napišite ih na dijagramo – glavne uzroke na glavnekrake a manje uzroke na manje krake koji kreću od glavnog kraka.

Proučite dijagram6. , uz pomoć dodatnih resursa ako je potrebno, kako biste odredili relativnuvažnost glavnih uzroka.

Svaka grupa može da predstavi svoj dijagram7. ostalima radi diskusije. Dijagrami se mogu koristiti iza vježbanje odgovaranja na pitanja u esejima koja se odnose na posljedice.

Slijedi hipotetički primjer popunjenog dijagrama uzroka i posljedice (D. Applegate, CAL).

nakon igre kod kućenakon zabava četvrtkom

nezreo

ne voli predmet

sjedi pozadi

mnogo studenata

velika prostorija

sa drugovima

sa samim sobom

2. godina

nije mu glavni predmet

ostali se smiju

nastavnik ignoriše

UČENIK OMETAČ P E

T K O M

M A T E M

A T I K A

E D I

N E U

Č T I V

R A Z G

O V A R

A

O H R A B R

E N

4.6.8. Dijagram sličnosti Strategiju dijagrama sličnosti koriste grupe kao kreativan proces za stvaranje i organizovanje ideja.Koristi se kada je potrebno napredno i novo razmišljanje usljed zbrkanosti ili složenosti činjenica ili misli.

Jedna od prednosti dijagrama sličnosti jeste zajedničko razumijevanje ideja i njihovih odnosa kojestiču svi članovi grupe. Pored toga, informacije koje se stvaraju u ovoj strategiji mogu se kasnije koristiti zadruge aktivnosti kao što su složeno rješavanje problema, stvaranje kreativnih ideja i razvoj novih programa.

Svi članovi grupe, čak i oni koji možda izbjegavaju verbalne razmjene u grupnom okruženju, mogu lako daučestvuju u procesu razvijanja dijagrama sličnosti.



126

1. Pažnja

i slušanje

126

4. Izgradnja ma

Slijjedi uputstvo za strategiju dijagram sličnosti. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena MuskinTehničkog Koledža (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994).

Grupa bira problem ili pitanje1. koje će razmatrati. Kada je tema odabrana, nema više razgovora u

naredna tri koraka.Na karticama veličine 7 x 12 ili velikim Post-It nalepnicama, svaki član grupe ispisuje odgovore na2.problem ili pitanje tokom unaprijed dogovorenog vremenskog perioda. Svaki odgovor bi trebalo dabude napisan na odvojenoj kartici ili naljepnici.Kartice ili naljepnice se zatim izlažu na zidu ili stolu.3.Svaki član grupe na smjenu ispituje kartice i zički ih sortira na gomile ili povezane odgovore.4.

Ovaj proceso se nastavlja dok se sve kartice ne grupišu i svi članovi grupe nisuzadovoljni grupisanjem.Kako bi se izbjeglo pretjerano regrupisanje, kartica koja je pomjerena više od 10 putao

trebalo bi da se ostavi po strani odvojeno od ostalih.Diskusija se sad može nastaviti.5.

Članovi grupe diskutuju o grupisanju i objašnjavaju zašto su postavili kartice nao

određene gomile.Grupisane gomile se mogu neprestano obnavljati tokom ovog procesa, a nove karticeo

koje predstavljaju nove ideje mogu se u svakom trenutku dodavati.

Kartice se mogu duplirati ako dotična informacijao pripada u više od jedne gomile.

Grupa bira naslove u kojima će sumirati svaku gomilu kartica. Gomile se mogu i grupisati i staviti6.pod druge obuhvatne naslove.Grupa zapisuje konačne naslove i informacije na karticama na dijagram7. ili u kratkom pregledu.

4.6.9. Odslikavanje

Strategija odslikavanja upoznaje studente sa ulogama i odnosima moći među liderima i sljedbenicimau grupi. Ona naglašava potrebu za uzajamnim poštovanjem i saradnjom među članovima grupe sa različitimulogama.

Jedna od prednosti odslikavanja je u tome što se studentima iz prve ruke prikazuju prednosti i maneuloge vođe i uloge sljedbenika. Ona ih takođe izlaže ponašanjima koja podstiču ili ometaju komunikacijuizmeđu lidera i sljedbenika. Kinestetički studenti mogu imati koristi od strategija odslikavanja zato što obuhvatadjelovanje/akciju.

Slijedi uputstvo za strategiju odslikavanje. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena Muskin TehničkogKoledža (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994).

Principom slučajnosti podijelite čitavu studentsku grupu na parove i neka stanu jedni nasuprot drugih.1.

Neka jedan partner iz svake grupe bude lider a drugi partner sljedbenik.2.

Opišite i demonstrirajte proces3. odslikavanja grupi.

Lider svake grupe će se zički kretati kao da je ispred ogledala.o

Sljedbenik iz svake grupe će imitirati pokrete lidera.o

Govorenje se može uvesti kada se studenti dobro uvježbaju.o

Dajte uputstvo parovima da počnu proces4. odslikavanja u određenom vremenskom trajanju.

Nakon tog unaprijed određenog vremenskog perioda, neka partneri zamijene uloge i ponove cijeli5.proces.

Sa čitavom grupom razgovarajte o tome šta su učesnici osjećali dok su bili vođe, odnosno dok su6.bili sljedbenici.

Kao grupa razgovarajte o tome zašto je lako i/ili teško biti lider, a zašto je lako i/ili teško biti7. sljedbenik.



127

1. Pažnja

i slušanje

127

4. Izgradnja ma

4.6.10. Povezivanje imena Zapamtiti imena je lakše kada se ona povežu sa drugim riječima ili, još bolje, djelima. Jedna odsvrha toga je povećati pojedinčevu pažnju ili svijest kada čuje ili vidi nova imena. Ako je memorijski zadatak

svrsishodniji, rad memorije teži da se poboljša. Poboljšana memorija za imena je važna za socijalizaciju i

smanjenje stresa pri upoznavanju novih ljudi.Grupa ukrug•

Svaka osoba se predstavlja na smjenu izgovarajući svoje ime uz jednu opisnu riječo kojapočinje prvim slovom njenog imena (npr. “Pametni Pera” ili “Lijepa Lana”).

Nakon što se predstavila, svaka osoba ponavlja sva imena i opisne riječio ljudi koji su sepredstavili prije nje.

Ova strategijao je dobra za razbijanje treme na prvim sastancima grupe. Opisne riječi pomažu time što zadatak čine duhovitijim, a zahvaljujući ovoj aktivnosti pamćenje imenapostaje aktivniji proces.

Igra klupka•

Neka članovi grupe naprave krug.o

Fasilitator grupe otpočinje igru klupkom, bacajući ga drugom članu grupe i izgovarajućio

svoje ime.

Nastavite dok svi članovi grupe nisu rekli svoje ime nekoliko puta.o

Odigrajte igru ponovo, ali neka članovi grupe izgovaraju ime osobe kojoj će baciti klupko.o

4.6.11. Studijske grupe Studijske grupe često formiraju i vode sami studenti. Opšta svrha studijskih grupa je da sezadatak podijeli na manje dijelove koji se dodjeljuju članovima. Podijeli pa vladaj!

Jedna od popularnih funkcija studijskih grupa je pripema ispita, ali raznovrsni zadaci se moguobaviti na ovaj način. Oni obuhvataju završavanje domaćih azdataka, vođenje zabilješki, čitanje, rješavanjeproblema, sintezu i razmjenu strategija učenja.

Slijede uputstva za formiranje ekasnih studijskih grupa.

Odredite kolege sa godine ili smjera koji će biti dobri članovi studijske grupe. Dobri članovi•

studijske grupe bi trebalo da budu pouzdani i dostojni povjerenja, i trebalo bi da budu sposobni daobave zadatke na vrijeme.

Dogovorite sastanak sa studijskom grupom na mjestu gdje vam ništa neće odvraćati pažnju.•

Ispunite radnu tabelu grupne agende (vidi Radne tabele studijske grupe u odjeljku Uvodne•informacije o grupnom i kooperativnom učenju).

Pređite ukratko zadatako sa članovima studijske grupe: koji materijal treba obraditi, kojisu zahtjevi, kada je rok za završetak zadatka.

Podijelite posao podjednako među članovima studijske grupe. Materijal se možeo

podijeliti prema poglavljima, glavnim temama, problemima ili skupovima problema, iliispitnim pitanjima.

Odlučite kako će članovi studijske grupe razmjenjivati informacije: kopije, tabla,o

projektor, usmeno, mejlom itd.

Razmotrite kako će članovi studijske grupe odgovarati za završavanje i razmjenu svojih zadataka.•

Odredite datum, vrijeme i mjesto gdje će se studijska grupa ponovo sastati kako bi razmjenila•informacije.



128

1. Pažnja

i slušanje

128

4. Izgradnja ma

Sastanite se sa studijskom grupom ponovo kako biste sakupili informacije i provjerili rezultate.•

Slijede primjeri studijskih grupa koje se mogu obrazovati radi obavljanja određenih zadataka.

Studijska grupa za pripremu ispita•

Za test iz menadžmenta, predavač će testirati studente preko zabilješki sa predavanjao i

obaveznih tekstova.

Članovi studijske grupe dijele materijalo na sljedeće teme: strategije proizvoda, strategijeprocesa, strategije lokacije i strategije ljudskih resursa.

Svaki član piše kratak pregled svoje teme, kombinujući predavanje i materijalo za čitanje.

Svaki član takođe smišlja tri pitanja za esej u vezi sa svojim materijalom.o

Studijska grupa se sastaje da razmijeni informacije.o

Studijska grupa za završavanje domaćih zadataka•

Zadatak za geološku laboratoriju podrazumijeva šetnju po kampusu i prepoznavanjeo

različitih vrsta stijena.

Članovi studijske grupe dijele oblast na četiri dijela: oblast oko spavaonica, četvrtastuo

dvorišnu oblast, oblast za rekreaciju i južni dio kampusa.

Svaki član obilazi jednu od oblasti i bilježi kamenje u njoj.o

Zatim studijska grupa obilazi sve oblasti zajedno i svaki član objašnjava svoje reziltateo

za svoju oblast.

Studijska grupa za vođenje zabilješki•

Tri studenta koji su auditivni studenti imaju teškoća u hvatanju zabilješki nao

predavanjima iz umjetnosti i književnosti.

Svaki član grupe hvata zabilješke tokom (otprilike) 18 minuta časa.o

Kada ne hvataju zabilješke, drugi članovi grupe pažljivo slušaju predavanje i samoo

zapisuju glavne tačke.

Zatim se grupa sastaje nakon časa kako bi spojili zabilješke u uređenu cjelinu, provjerilio

razlike i prešli glavne tačke.

Studijska grupa za strategije• učenja

Grupa studenata biologije obrazuju studijsku grupu za uvodni kurs.o

Razmatraju strategijeo za učenje materijala za ispite.

Odlučuju da koriste eš-karte, tabele i uzorke pitanja.o

Svaki član grupe je odgovoran za primjenu jedne od ovih strategijao u pripremi ispitnogmaterijala.

Sastaju se da razmjene rezultate.o

Studijska grupa za čitanje•

Zadatak za čitanje teksta iz marketinga se razdvaja na dijelove i dodjeljuje članovimao

studijske grupe.

Svaki član intenzivno čita svoj odjeljak i priprema rezimeo .

Zatim svaki član pregleda ostale odjeljke.o

Studijska grupa se sastaje da razmijeni zabilješke i razgovara o tekstu.o



129

1. Pažnja

i slušanje

5. Vođenje bilješki



130

1. Pažnja

i slušanje



131

1. Pažnja

i slušanje

131


5.1. Uvodne informacije o vođenju bilješki

Jedna od najvažnijih vještina koje treba naučiti i savladati tokom studija jeste vođenje bilješki. Vještinevođenja bilješki su takođe korisne i na poslu za bilježenje sastanaka ili seminara.

Vođenje bilješki obuhvata pravljenje trajnog pisanog zapisa o glavnim tačkama i propratnimdetaljima koje možemo konsultovati kasnije. Mada se vođenje bilješki uglavnom koristi za bilježenje usmenihprezentacija, strategije vođenja bilješki se mogu koristiti i za bilježenje podataka iz pisanih izvora.

Vještina vođenja bilješki je vjerovatno najteža za auditivne i kinestetičke studente zato što je način nakoji primaju i obrađuju informacije (vidi Prednost/Jačina modaliteta u poglavlju Praćenje). Međutim, svi studenti,bez obzira na stil učenja, mogu imati koristi od strategija učenja koje su razmotrene u ovom poglavlju.

Mnoge od ovdje prikazanih strategija vođenja bilješki zahtjevaju izvjesnu količinu podučavanja. Kako

bi bile najekasnije, trebalo bi da ih pojedinačno uvede i ilustruje konkretnim primijerima predavač ili fasilitator.

Svrhe strategija vođenja bilješki

Bilješke nisu samo skupovi informacija. Informacije moraju biti zabilježene ispravno i biti uređenekako bi bile od koristi kasnije. Strategije vođenja bilježaka su, stoga, osmišljene da poboljšaju našu sposobnost da vodimo tačnije, potpunije i organizovanije bilješke.

Strategije vođenja bilješki nisu samo za studente. Neke od ovdje opisanih strategija mogu koristitipredavači u svrhu poboljšanja strukture predavanja i unapređenja studentskog razumijevanja materijala. Ove

strategije se mogu primijeniti i na radnom mjestu.

Prednosti strategija vođenja bilješki

Poboljšanje naših vještina vođenja bilješki upotrebom opisanih strategija predstavlja prednost iz brojnihrazloga. Vještine vođenja bilješki pomažu nam da bolje obratimo pažnju na usmenu prezentaciju ili pisandokument zato što zbog njih ostajemo aktivni. Tokom studija, dobre vještine vođenja bilješki pomažu urazumijevanju materijala, uspješnom pripremanju za ispite i obavljanju zadataka. Takođe poboljšavajurazumijevanje pročitanog.

Strategije vođenja bilješki su široko primjenljive na raznovrsne zadatke i predmete. Kada se jednom

uvedu i njima se ovlada, strategije često postaju «druga priroda» za pojedinca i stoga za njihovu upotrebu nijepotreban ponavljan rad, za razliku od nekih memorijskih strategija.



132

1. Pažnja

i slušanje

132


5.2. Specične strategije vođenja bilješki

Ovaj odjeljak o strategijama vođenja bilješki pokriva šta treba zabilježiti pri hvatanju bilješki,kako zabilježiti informacije, i šta raditi sa bilješkama. Strategije se bave hvatanjem bilješki na usmenimprzentacijama kao što su predavanja, iz pisanih izvora, kao što su udžbenici i iz referentnih izvora kao što suistraživački radovi. Pregled odjeljka o strategijama je primjenljiv i za studente i za predavače, a naročito je

koristan kao izvor savjeta za rješavanje problema u primjeni. Strategije su organizovane u približnom vremenskom slijedu. Nakon odjeljka sa pregledom,opisane su strategije koje se koriste prije procesa hvatanja bilješki. Za njima slijede strategije korišćenetokom hvatanja bilješki i, konačno, strategije korišćene nakon hvatanja bilješki.

Sledeće strategije za vođenje bilješki su pokrivene:

Pažnja i slušanje•

Priprema•

Ključne riječi• i ključne tačke

Znaci i nagovještaji•

Oblici organizovanja•

Kornelov metodo

Metod dvije koloneo

Strategija REAPo

Format opšteg pregledao

Strategija FOONo

Tematske i pojmovne karticeo

Alternativni formatio

Učešće•

Skraćenice, simboli, stenograja i sakupljanje•

Registratori•

Šifrovanje pomoću boja•

Snimanje traka•

Pregledanje bilješki•

Strategija SKRAĆIVANJEo

Strategija RAZGOVORo

Strategija RAZMIŠLJANJEo

Note taking for Research Papers•

Prepisivanje i preuređivanje bilješki•

Vidi i speluj (Homofoni)•

Vođenje tekstualnih bilješki•

Strategija blokčićao

Strategija isječenih trakao

Razni savjeti•



133

1. Pažnja

i slušanje

133


5.2.1. Pregled strategija vođenja bilješki

Sljedeća tabela opisuje uobičajene probleme u učenju vezane za vođenje bilješki i predlaže moguće

strategije za studente i predavače.

PROBLEMI U UČENJUINDIVIDUALIZOVANE STRATEGIJE IPODRŠKA ZA STUDENTE

METODI ZA PRIMJENU U UČIONICIZA PREDAVAČE I TRENERE

Rukopis je nečitljiv* Diktafon i slušalice

* Mikroračunar i program za obradu teksta

* Umnoženi materijala za kurs(handouts)

* Bilješke

Ne može da ostane povezan na internet * Mikroračunar i program za obradu teksta .

Ima teškoća u prepisivanju slova ili reči* Diktafon

* Grački organizatori1

* Posebni dogovori za zadatke iispitivanja

Piše i štampa u istom zadatku* Diktafon i slušalice

* Mikroračunar i program za obradu

* Posebni dogovori za zadatke iispitivanja

Ima teškoća u odlučivanju šta dauključi u bilješke sa sastanaka ilipredavanja

* Grački organizatori

* Spiskovi podjeljeni na tačke

* Označavanje i naglašavanje markerima

* Grački organizatori za aktivnostina času

* Prikaz podjeljen na tačke na projektoru

* napredni organizatori koji pokazujuteme koje treba preći

* Utvrđivanje šta je najviše a štanajmanje važno

Ima teškoća u razvijanju gračkihorganizera za planiranje prepisanja

* Spiskovi zasnovani na redosljedu(podjeljeni na tačke)

* Grakon koji prikazuju redosljed

* Kolege-tutori

* Posebne potrebe ili pojedinačnosavjetovanje

* Grački organizatori za predavanja iispitna pitanja

* Napredni organizeri za rad u učionici

Ne može da odabere glavne ideje kojetreba uključiti u pisane zadatke

* Grački organizatori

* Spiskovi prema redosljedu

* Naglašavanje i obilježavanjemarkerima

* Kombinovanje rečenica

* Upotreba indeksnih kartica

* Grački organizatori za rad na času

* Napredni organizatori za prikazivanjenapretka

Ima poteškoća u sklapanju rečenica

i pasusa


* Kolege-tutori

* Grački organizatori kao što sugrakoni redosljeda

* Upotreba indeksnih kartica ili velikihpapira za grakone i markera

* Povratna informacija (feedback) o

zadacima

Ima problema u pregledanju,uređivanju i provjeravanju napisanogteksta

* Naglašavanje i obilježavanjemarkerima

* Mikroračunar i provera spelinga uprogramu za obradu teksta

* Diktafon i slušalice

* Kolege tutori

* Uređivačke usluge

* Povratna informacija (feedback) ozadacima

* Obratiti se savjetniku za savetovanje

Obraća malo pažnje na raspored,

razmake i uvlačenje redova

* Usluge kucanja i uređivanja

* Kolege-tutori* Modelovanju na času



134

1. Pažnja

i slušanje

134


Sporo piše * Diktafon i slušalice * Audiovizuelna oprema

Izostavlja velika slova i interpunkciju

* Dnevnik za samopraćenje


* Kolege-tutori

.

Ne zna da piše gramatički


* Usluge kucanja i uređivanja

* Kolege-tutori


.

Ne zna da koristi riječnik* Posebne potrebe ili pojedinačnosavetovanje

.

Ima ozbiljne probleme u primjenigramatičkih pravila

* Upotreba metoda trube

* Kolege-tutori

* Elektronski kompjuterizovani rječnici

* Posebne potrebe ili pojedinačnosavjetovanje i dnevnik grešaka / ispravki

* Upotreba indeksnih kartica poređanihpo abecedi

* Usluge uređivan ja

* Obilježavanje grešaka priocenjivanju pisanih radova

Ne može da zapamti informacije koje je čuo na predavanju ili sastanku

* Posebne potrebe ili pojedinačnosavetovanje

* Vođenje bilješki po kolanama (Kornel,dve kolone)

* Naglašavanje i obilježavanje markerima

* Audiovizuelni i višestruki metodiprezentovanja

5.2.2. Pažnja i slušanje Prvi korak ka poboljšanju vođenja bilješki jesu bolje vještine slušanja i posvećivanja pažnje.Nemoguće je dobro hvatati bilješke ako se ne može posvetiti pažnja pri slušanju prezentacije ili čitanju knjige.Dobre vještine slušanja zahtjevaju od osobe da vodi osnovnu brigu o zdravlju, ukloni unutrašnje i spoljašnje

faktore odvraćanja pažnje i održi pozitivnu sliku o sebi.

Za više informacija o strategijama pažnje i slušanja vidjeti dio o Pažnji i slušanju.

5.2.3. Priprema Priprema za zadatak hvatanja bilješki jeste strategija ekasne upotrebe vremena za bolje vođenjebilješki. Dok se ona najlakše primjenjuje na hvatanje bilješki na predavanju, priprema se može koristiti iza druge zadatke. Postoji nekoliko aspekata pripreme pred zadatak: čitanje zadatih tekstova, pregledanjeprethodnih bilješki, obavljanje domaćih zadataka ili laboratorijskih problema, i obezbjeđivanje potrebnogpribora; oni su detaljnije opisani u sledećim pasusima.

Priprema prije svakog zadatka vođenja bilješki ima mnoge prednosti. Zahvaljujući njoj materijal postaje poznat, tako da ga nećemo čuti ili vidjeti po prvi put. Poznavanje, pak, pomaže razumijevanju ipomaže nam da bolje obratimo pažnju. Priprema pomaže nam da odredimo najvažnije tačke koje treba

zabilježiti i da razlikujemo glavne ideje od prorpatnih detalja. Pomaže nam u pamćenju novog materijala.



135

1. Pažnja

i slušanje

135


Očito, zahvaljujući svojim prednostima priprema je vrlo efektivna i ekasna, naročito kad se uzmeu obzir relativno minimalni vremenski zahtjevi potrebni za primjenu ove strategije. Priprema bi trebalo da

postane dio dnevne rutine svakog učenika.

Zadati tekstovi

Provjerite u silabusu koji su tekstovi zadati za sljedeće predavanje.•

Pročitajte ih. Isprobajte neke od strategija• u odjeljku Razumijevanje pročitanog kako biste osiguralirazumijevanje materijala.

Napravite kratak spisak glavnih naslova i ključnih termina u zadatim tekstovima. Oni mogu poslužiti•kao smjernica pri pisanju bilješki na sljedcećem času. Spisak ključnih termina može pomoći kodteškoća pri «spelingu» ili nepoznatih riječi.

Iskopirajte bitne informacije iz tekstova. Ako postoji više ilustracija i tabela, iskopirajte ih za čas.•

Tako nećete morati da gubite vrijeme precrtavajući ilustracije u svoje bilješke. Može biti korisno daiskopirate sadržaj kako biste ga koristili kao spisak ključnih termina za teškoće u «spelingu» ili zanepoznate riječi.

Odredite pitanja iz tekstova koja mogu biti postavljena na sljedećem času.•

Pregled prethodnih bilježaka

Iščitajte bilješke• sa prethodnog predavanja.

Odredite glavne tačke u predavanju.•

Odredite najvažnije detalje koji podržavaju svaku glavnu tačku.•

Napišite kratak (nekoliko rečenica) sumirani prikaz predavanja• .

Razmotrite kako se predavanje uklapa sa prethodnim, sa zadatim tekstovima, i sa ciljevima kursa•navedenim u silabusu.

Odredite pitanja iz bilješki koja mogu biti postavljena tokom slijedećeg časa.•

Domaći zadatak ili laboratorijski zadaci

Završite domaći ili laboratorijske zadatke na vrijeme.•

Razmotrite kako se ti problemi uklapaju sa predavanjima sa časa, sa zadatim tekstovima i sa•ciljevima kursa navedenim u silabusu.

Odredite pitanja iz domaćeg ili laboratorijskih zadataka koja mogu biti postavljena tokom idućeg časa.•

Pribor

Prikupite odgovarajući pribor prije predavanja• ili zadatka pisanja bilješki. Pribor obuhvata jedno ili

više od sljedećeg:

hemijske ili obične olovkeo

markereo

olovke u bojio

spravu za bušenje rupa u papiruo

prazan papir ili sveskeo

registratorio i graničnici

digitrono

lenjir i/ili uglomer o

bilješkeo ili koncepti napravljeni tokom čitanja tekstova

urađeni domaći ili laboratorijski zadacio

Držite pribor u rancu kako biste mogli lako da ga pronađete i odnesete na čas.•



136

1. Pažnja

i slušanje

136


5.2.4. Ključne riječi i ključne tačke Važan činilac dobrih vještina pisanja bilješki jeste znanje šta zapisati u bilješkama. Razlikovanjevažnih od nevažnih informacija je vještina koja se poboljšava sa pripremom i vježbom.

Slijedeći prijedlozi mogu pomoći studentima da utvrde ključne riječi i ključne tačke koje bi trebalo

zapisati u bilješkama. Za dodatne ideje, pogledajte odjeljak Znakovi i nagoveštaji.

Ključne riječi

Ključne riječi označavaju da je sama informacija ili informacije koja slijedi važna i da bi je trebalozapisati. Ključne riječi mogu biti vezane za sadržaj, smijernice ili riječi-nagovještaji.

Ključne riječi vezane za sadržaj, vezane su direktno za temu sadržaja koji treba prijeći. Na primer,ključne riječi za sadržaj na predavanju iz istorije mogu biti imena predsjednika SAD od 1920. do 1948.Ključne riječi za sadržaj na predavanju psihologije mogu biti dijelovi neurona. Ključne riječi za sadržaj čestosu prikazane masnim slovima ili kurzivom u udžbenicima, i mogu biti pobrojane u sumiranim pregledima nakraju odjeljaka u većini udžbenika. Prepišite ili iskopirajte ove spiskove termina i ponesite ih na čas da vam

pomognu u prepoznavanju i spelingu.

Ključne riječi-smijernice su riječi ili izjave koje su vezane za specične stvari za koje se očekuje daih student uradi. To su često glagoli koji označavaju radnju. Na primjer, riječi «treba» i «konsultujte» su ključne

riječi-smijernice u slijedećim izjavama: «Rad treba predati do četvrtka» i «Konsultujte stranicu 45 u knjizi».

Riječi-nagovještaji ukazuju da slijede važne informacije. Primjeri riječi-nagovještaja su prije svega,

zatim, pored toga, najvažnije, prednosti, mane, razlika, sličnosti, razlozi i tipovi.

Ključne tačke

Postoji nekoliko načina da se utvrde glavne ideje ili ključne tačke u predavanju. Zadati tekstovi idodatni materijal koje daje predavač nude dvije alternative.

Udžbenik je odličan izvor ideja. Ključne tačke u predavanju često odgovaraju glavnim naslovima upoglavlju. Ponesite spisak tih naslova na čas i čekajte da ih čujete tokom predavanja. Prva strana poglavljačesto sadrži opšti pregled materijala. Iskopirajte ga i koristite kao smijernicu za hvatanje bilješki. Pitanja zaobnavljanje na kraju svakog poglavlja obuhvataju glavne ideje u poglavlju. Mogu se javiti kao ključne tačke upredavanju.

Neki predavači ispisuju pregled svakog predvanja na tabli ili projektoru. Ključne tačke predavanja

će se pojaviti kao glavni naslovi u pregledu. Potrudite se da uočite/čujete taj materijal tokom predavanja.

Umnoženi materijal koji daje predavač može takođe pružiti ideje za utvrđivanje ključnih tačaka.

5.2.5. Znakovi i nagoveštaji

Osluškivanje i traženje znakova i nagovještaja pomažu nam da prepoznamo važne informacijekoje bi trebalo uključiti u bilješke. Ova strategija pomaže u praćenju i povećava tačnost i potpunost bilješki sapredavanja ili sastanka.

Slijedeći prijedlozi mogu pomoći studentu da razlikuje važan od nevažnog materijala. Za dodatne

ideje, pogledajte odjeljak Ključne riječi i ključne tačke.

Obratite pažnju na slušanje• promjena u glasu predavača. Kada se važna informacija iznosi,

predavačev glas često postaje viši i/ili brži a način govora se može uvećati.

Gestovni znaci su važni pokazatelji važnosti informacije. Pisanje na tabli ili projektoru su očigledni•

nagovještaji. Dodatni gestovi koji označavaju da će važan materijal uslijediti jesu približavanjestudentima, istupanje naprijed na podijumu, izlazak ispred stola, kontakt očima sa studentima,

naginjanje naprijed ili ustajanje iz sjedećeg položaja.



137

1. Pažnja

i slušanje

137


5.2.6. Oblici organizovanja Postoji više načina za organizovanje informacija u bilješkama. Upotrebljeni oblik organizovanjazavisiće, djelimično, od ličnih sklonosti, studentovog stila učenja, načina prezentovanja materijala i tema.Student ne treba da koristi isti oblik organizovanja za sve zadatke pisanja bilješki. Stoga, može biti korisno

upoznati se sa nekoliko organizacionih stilova.

Većina ovdje opisanih strategija namijenjena je studentskoj upotrebi, ali OBLIK jeste za predavače.

Kornelo• v metod

Metod dve kolone•

REAP strategija•

Format opšteg pregleda•

FOON strategija•

Tematske i pojmovne kartice•

Alternativni formati•

5.2.6.1. Kornelov metod

U Kornelovom metodu, različiti dijelovi papira iz sveske imaju različite funkcije. Bilješkese zapisuju na jednoj polovini, ključne reči i pojmovi se bilježe na drugom dijelu zvanom kolona zapodsjećanje, a sumirani pregled se zapisuje na dnu papira. Kornelov metod je sličan metodu dve kolone i strategiji žetve. Više informacija vezanih za Kornelovmetod obuhvaćeno je u odeljku Pregledanje bilješki.

Kornelov metod pisanja bilješki nudi nekoliko prednosti. Rezultat su organizovanije bilješke.Omogućava studentima da brzo prepoznaju ključne riječi i ključne pojmove sa predavanja. Bilješke se lakomogu koristiti kao vodič za učenje u pripremanju ispita. Uređenje informacija je estetski zadovoljavajuće ilako za pregledanje, zbog čega je lako uočiti određene informacije. Ova strategija se može primjeniti na više

formata prezentovanja.

Uputstva za upotrebu Kornelovog metoda su slijedeća.

Podjelite papir.•

Koristite pojedinačan papir za sveske i pišite samo na jednoj strani.•

Podjelite papir vertikalno linijom od vrha do dna na otprilike 5 cm od lijeve strane papira.•



138

1. Pažnja

i slušanje

138


Dokumentovanje•

Napišite siljedeće informacije na vrhu svake strane: ime studenta, kurs, datum i broj strane.o

Zapišite bilješke•

Tokom predavanjao , zabilježite glavne ideje i pojmove na desnoj strani papira. To je kolonaza bilješke.

Parafrazirajte informacije o spstvenim riječima prije nego što ih zapišete.o

Preskočite jedan red između idejao i nekoliko redova između tema.

Izbjegavajte da zapisujete cijele rečenice; koristite umjesto toga simbole i skraćenice.o

Format ili stil bilješki može se razlikovati, ali izbegavajte da koristite formalni prikaz.o

Prijedlozi za organizovanje bilješki su:

Paragrafni stil: Za nestrukturirane informacije, zapišite bilješke u paragrafnom

stilu sa kratkim, telegrafskim rečenicama i izrazima.Stil tema i ideje: Za šire informacije o temi, zabilježite teme i ideje.

Rečenični stil: Za ideje i pojmove, zapišite bilješke u kratkim rečenicama.

Denicijski stil: Za glavne teme i obilježja, zapišite denicije i objašnjenja riječi

u kraktim rečenicama.

Pregledajte i razjasnite•

Što je prije moguće nakon časa, pregledajte bilješkeo u desnoj koloni i razjasnite sve

dvosmislene informacije.

Uporedite informacije sa knjigom i/ili bilješkama drugih studenata.o

Zatim izvucite glavne ideje, pojmove, termine, mjesta, datume i ličnosti iz desne kolone io

zapišite ih u lijevoj koloni za podsjećanje.

Napišite sumirani prikaz (rezime).o

Pripremite rezime materijala sa predavanja• i zabilježite ga na kraju bilješki.

Rezime može biti u rečenicama i li kratkim sintagmama. Trebalo bi da obuhvati samoo

glavne ideje sa predavanja.

Učenje•

Koristite oba dijela bilješki za pripremu testova i ispita.o

Strategije obnavljanja koje odgovaraju Kornelovom fomartu su Smanjenje bilješki,o

Pričanje bilješki i Razmišljanje o bilješkama.



139

1. Pažnja

i slušanje

139


Primer Kornelovog metoda pisanja bilješki:

5.2.6.2. Metod dvije kolone

Metod vođenja bilješki u dvije kolone obuhvata podjelu papira na dvije kolone i bilježenje različitih

tipova podataka u svakoj koloni. Sličan je Kornelovom metodu. Glavne razlike između ova dva metoda su utome što se, kod metoda dve kolone, ključne riječi i ideje zapisuju dok se hvataju bilješke i ne ponavljaju seu obe kolone.

Ime

Datum

Ključne riječi

Opisi

Poput Kornelovog metoda, metod dve kolone omogućava lako pregledanje bilješki u potrazi za određenim

informacijama. Bilješke zapisane pomoću ovog metoda mogu se koristi kao vodiči za učenje za pripremuispita ili testa.

Uputstva za upotrebu formata dve kolone su slijedeća:

Podjelite papir •

Koristite pojedinačan papir za sveske i pišite samo na jednoj strani.o

Podjelite papir vertikalno na dve kolone pomoću linije od vrha do dna.o

Dokumentovanje•

Napišite slijedeće informacije na vrhu strane: ime studenta, kurs, datum i broj strane.o



140

1. Pažnja

i slušanje

140


Zabilježite ključne riječi• i ideje

Zabilježite sve ključne riječio , ideje, ličnosti ili događaje u lijevoj koloni.

Informacije u ovoj koloni moraju biti veoma kratke.o

Zabilježite opise ili razmatranja•

Za svaku ključnu riječo ili ideju, zabilježite odgovarajući opis ili objašnjenje pored u desnoj

koloni.

Pregledajte i razjasnite•

Što je prije moguće nakon časa, pregledajte bilješkeo u desnoj koloni i razjasnite sve

dvosmislene informacije.

Uporedite informacije sa knjigom i/ili bilješkama drugih studenata.o

Učenje•

Koristite obe kolone bilješki za pripremu za testove i ispite.o

Modikovanje•

Ubacite dodatne kolone ako je potrebno, u zavisnosti od materijala.o

Na primjer o , mogli biste da ubacite dodatnu kolonu za bilježenje relevantnih informacija iz

udžbenika kasnije.

Dva primjera metoda dve kolone:



141

1. Pažnja

i slušanje

141


5.2.6.3. REAP Strategija

REAP označava Relacioniranje, Ekstenziju, Aktualizaciju i Protiranje (Devine, 1987). Svrhe ovestrategije su da se organizuju bilješke i sadržaj kursa učini ličnijim za studente. Bilješke sa časa se pišu na jednoj strani papira a suprotna strana se koristi za bilježenje pokretača pamćenja i povezane informacije.

REAP je sličan Kornelovom metodu pisanja beležaka i povezan je sa strategijom Razmišljanje obilješkama za pregledanje bilješki. Srodne informacije se nalaze i u motivacionim strategijama u odjeljcimaStvaranje zainteresovanosti i Relevantnost – Učiniti učenje smislenim.

Uputstva za REAP strategiju su slijedeća:

Podijelite papir •

Koristite spiralnu svesku ili registrator sa pojedinačnim papirom.o

Podijelite lijevu stranicu na dve kolone pomoću vertikalne linije od vrha do dna. Označiteo

lijevu kolonu «Pokretači» a desnu kolonu «REAP».

Ostavite desnu stranicu onako kako jeste. Dodajte ime studenta, kurs, datum i broj straneo

na vrhu desne stranice.


Zapisujte bilješke• samo na desnim stranicama.

Koristite kratke rečenice i preskačite redove između važnih idejao .

Zapišite pokretače•

Kolona pokretača se koristi za bilježenje riječio , izraza ili vizuelnih slika koje će pokrenuti

odgovarajući glavnu ideju u odjeljku za bilješke.

Pogledajte poglavlje Pamćenje za strategijeo koje će pomoći pokretanju pamćenja.

Ispunite ovaj odjeljak odmah ili nedugo nakon časa.o

Zabilježite REAP reči•

REAP kolona bi takođe trebalo da se ispuni odmah ili nedugo nakon časa.o

U REAP koloni, studento zapisuje riječi ili fraze koje...

Dovode u Relaciju materijal sa njegovim/njenim životom

Dovode do Ekstenzije materijala u spoljašnji svijet

Aktualizuju materijal ; zablježite kako bi informacije mogle da funkcionišu u svijetu

Protiraju od ideja – razmotrite kako bi student i društvo mogli da protiraju od

dotičnih ideja



142

1. Pažnja

i slušanje

142


Primer REAP strategije bilježenja:

čas geologije

zvuk pištaljke

lokomotive

Mliječni put-

naša galaksija

Marcus Black

Astronomija7/9/2008

str. 1

TEORIJA VELIKOG PRASKA-stvaranje svemira od prvobitne čestice

materije, prije 10-15 milijardi g.

DOPLEROV EFEKAT-

promjena talasne frekvencije zbog kretanje

tijela

GALAKSIJA-

veliki skup zvijezda, prešine i gasa sa

strukturom:

eliptičnom

spiralnom

spiralnom sa prečkom

5.2.6.4. Format opšteg pregleda

Strategija opšteg pregleda obuhvata organizovanje informacija tako da je sveobuhvatan materijal praćen specičnijim ali povezanim informacijama. Drugim riječima, informacije su uređene od opštih kaposebnim. Ovaj format se može koristiti tokom pisanja bilješki, ili se može upotrijebiti pri prepisivanju ipreuređivanju bilješki. Opšti pregled je prilično svestran format za organizovanje bilješki zato što se može modikovatitako da odgovara ličnim potrebama i sklonostima. Na primjer, opšti pregledi mogu biti formalni ili neformalni(npr. sa ili bez rimskih brojeva) a simboli za razlikovanje opštih i posebnih materijala mogu biti različiti. Bilješkeu opštem pregledu pomažu studentu da otkrije i razumije odnose i veze između različitih informacija. Blješkeu obliku opšteg pregleda takođe se mogu lako izmjeniti u vodiče za učenje za pripremu ispita.

Uputstva za pisanje ili prepisivanje bilješki u obliku opšteg pregleda su slijedeća:

Napravite šablon•

Dio zadatka pravljenja opšteg pregleda može se obaviti prije časa.o

Pročitajte zadate tekstove koje treba preći na času, i razvijte «kostur» opšteg pregleda ilio

šablon zasnovan na tekstu.

Upotrebite glavne naslove u poglavlju da obrazujete glavne odjeljke pregleda.o

Detalji se popunjavaju tokom predavanjao .

Uređenje informacija•

Svaki veći odjeljak pregleda treba da pokrije jednu veću temu.o

Uredite informacije u okviru odjeljka od najopštijih do najposebnijih, uvlačeći red u komo

ispisujete informaciju svaki put kada se nivo opštosti promijeni.

Svi nivoi mogu ali ne moraju biti iskorišćeni.o

Simboli•

Najčešći simboli korišćeni u opštim pregledima su rimski brojevi, velika i mala slova, i brojevi.o

Drugi simboli poput krugova i kvadrata mogu biti dodati ili zamjenjeni ovima prema ličnomo

izboru.



143

1. Pažnja

i slušanje

143



Kratke rečenice, simboli, stenografske skraćivanja i skraćenice se mogu koristiti zao

pisanje bilješki u opštem pregledu.

Crteži ili slike mogu biti uključeni desno od bilješki ili između redova.o

Slijedi primjer opšteg pregleda.

I. NAJOPŠTIJA INFORMACIJA O NEKOJ TEMI (GENERALNA)•

A. Opštijao

1. Najmanje opšta

a. najmanje posebna

(1) posebnija

(2) posebnija

(a) najposebnija (specična)

2. Najmanje opšta

B. Opštijao

1. Najmanje opšta

II. NAJOPŠTIJA INFORMACIJA O NEKOJ TEMI (GENERALNA)•

A. Opštijao

1. Najmanje opšta

a. najmanje opšta

(1) posebnija

(a) najposebnija (specična)

(2) posebnija

Primjer formalnog opšteg pregleda.

Marge Feser – Uvod u praistoriju

25/10/95. - Strana 2

POČECI ZEMLJORADNJE

I. ZEMLJORADNJA U POREĐENJU SA LOVOM-SAKUPLJANJEM PLODOVA•

A. Prednosti zemljoradnjeo

1. Ekasnija upotreba zemlje

a. zemlj.: 1 km 2 hrani 50 osoba

b. lov-s.p.: 25-30 km 2 hrani 5-6 osoba

2. Stabilniji izvor hrane tokom godine (uz skladištenje)

3. Više slobodnog vremena u nekritičnim godišnjim dobima



144

1. Pažnja

i slušanje

144


B. Mane zemljoradnjeo

1. N euhranjenost

a. zemljoradnicima često nedostaje proteina

2. Intenzivan rad u kritičnim godišnjim dobima

3. Visok rizik ako žetva/stoka propadne

II. UTVRĐIVANJE PRIPITOMLJAVANJA U ARH. ZAPISIMA•

A. Bo iljke

1. Sjeme je krupnije

2. Opna sjemena je deblja

B. Životinjeo

1. Veličina se mjenja

2. Mekše ili deblje krzno

3. Različit oblik rogova

Slijedi primjer neformalnog opšteg pregleda.

Marge Feser – Uvod u preistoriju

25/10/95. - Strana 2

POČECI ZEMLJORADNJE

I. ZEMLJORADNJA U POREĐENJU SA LOVOM-SAKUPLJANJEM PLODOVA

Prednosti zemljoradnje•

Ekasnija upotreba zemljeo

zemlj.: 1 kmo2 hrani 50 osoba

lov-s.p.: 25-30 kmo2 hrani 5-6 osoba

Stabilniji izvor hrane tokom godine (uz skladištenje)o

Više slobodnog vremena u nekritičnim godišnjim dobimao

Mane zemljoradnje•

Neuhranjenosto

zemljoradnicima često nedostaje proteina

Intenzivan rad u kritičnim godišnjim dobimao

Visok rizik ako žetva/stoka propadneo

II. UTVRĐIVANJE PRIPITOMLJAVANJA U ARH. ZAPISIMA

Biljke•

Sjeme je krupnijeo

Opna sjemena je debljao

Životinje•

Veličina se menjao

Mekše ili deblje krznoo

Različit oblik rogovao



145

1. Pažnja

i slušanje

145


5.2.6.5. FOON strategija

FOON strategija je napredna organizaciona predavačka rutina koju nastavnici koriste napočetku časa. Ona pomaže u organizovanju predavanja sadržaja. Ciljevi su - pružiti studentima osnovnuideju predavanja i uvodni pregled načina na koji će informacije biti prezentovane. Ova strategije pomaže

studentima da prate predavanja i odaberu najvažnije informacije koje će zapisati u bilješkama.Steknite širu sliku predavanja...

Fokus predavanja•

O ćemu će biti predavanje?o

Koje su ključne tačke kojima će se pozabaviti?o

Na koja pitanja se studenti nadaju da će dobiti odgovor?o

Organizacija predavanja•

Kako će ključne tačke biti predstavljene?o

Koja sredstva za olakšavanje učenja će biti upotrebljena?o

Koji je slijed aktivnosti koje ćete koristiti tokom ovog predavanjao ?

Odnos•

Odnos sa prošlošću: Šta su studenti naučili u prošlosti a olakšaće im učenje?o

Odnos sa budućnošću: Ako studenti savladaju ovaj materijalo , kakve će koristi od toga imati?

Najvažnije što treba naučiti•

Ako studenti ne nauče ništa drugo iz ove lekcije osim jednog, šta bi to bilo?o

5.2.6.6. Tematske i pojmovne kartice

Tematske i pojmovne kartice nude alternativu pojedinačnom papiru za pisanje bilješki. Bilješke sezapisuju ili prepisuju na indeksne kartice veličine 7 x 12 ili 12 x 17. Tema ili pojam se zapisuju na jednoj stranikartice, a objašnjenje ili opis na drugoj. Obično, samo jedna tema ili pojam se zapisuju na jednoj kartici. U poređenju sa bilješkama na pojedinačnom papiru, tematske ili pojmovne kartice nude prednosttoga što se mogu iskoristiti na mnogo načina. Kartice mogu biti uređene i preuređene u gomile povezanihelemenata. Poput Kornelovog i metoda dve kolone, kartice se mogu koristiti za pripremu ispita i samotestiranje.Međutim, strategija kartica za pisanje bilješki može se upotrijebiti samo za određene tipove informacija,

naročito tematska predavanja. Takođe mogu zahtjevati više upotrebljenog papira.

Koncept karata možete vidjeti detaljnije u dijelu o Pamćenju.

Generička tematska kartica i popunjen primjer :

TEMA

Prednja strana

Glavna ide ja

Propratni detalji

Zadnja strana

POLJOPRIVREDNA

REVOLUCIJA



146

1. Pažnja

i slušanje

146


Prednja strana

Zemljoradnja ima mnoge prednosti nad lovom i sakupljanjemplodova:

1. stabilan izvor hrane

2. manje neuhranjenosti

3. ekasna upotreba zemlje

Zadnja strana

Generička pojmovna kartica i popunjen primjer prikazani su niže.

POJAM

Prednja strana

Opis

Zadnja strana

LOGOSPrednja strana

Ubjedljivi argumenti koji se pozivaju na osećaj za logiku i racionalnost

slušalaca (Aristotel).

Zadnja strana

5.2.6.7. Alternativni formati

Alternativni formati vođenja bilješki koriste nekonvencionalnije metode organizovanja informacija.Bilješke se mogu prepisati i preurediti u pojmovne mape, mape-paukove mreže, grakone i druge formate.Primjeri mapa-paukovih mreža dati su niže.

Za kompletni opis i ilustracije pogledati Organizacione informacije u djelu o Organizaciji

Primer 1

Primjer 1



147

1. Pažnja

i slušanje

147


B O J A

bijelacrvene

crne

taman

staklast

ružičasta

preko 5

3 do 5

ispod 3

P R U G

E

S

J A J Č V R

S T I N A

MINERALI

5.2.7. Učestvovanje Svrha učestvovanja je da učenje postane aktivniji proces. Što se tiče vođenja bilješki, učestvovanjena predavanju/vježbama je korisno jer pomaže studentu da bolje razumije materijal. To, opet, poboljšava

tačnost bilješki. Učestvovanje u času takođe pomaže studentu da poboljša pažnju tokom predavanja, štounaprijeđuje potpunost bilješki .

Saveti za učestvovanje su:

Ako ne razumijete nešto, zamolite predavača da ga još jednom objasni.•

Ako ste propustili neku važnu informaciju, zamolite predavača da je ponovi.•

Postavljajte relevantna pitanja koja ste osmislili tokom pripreme prije časa (vidite odjeljak Priprema).•

Odgovarajte na predavačeva pitanja.•

Iznosite informacije iz udžbenika koje se odnose na materijal• predavanja.

Ponudite anegdotske informacije koje su povezane sa materijalom predavanja• .

Studenti moraju paziti na slijedeće kada učestvuju u diskusijama na času.

Postarajte se da sva pitanja i komentari budu relevantni za dotičnu temu.•

Neka vam sva pitanja i komentari budu kratki i precizni.•

Izbegavajte da monopolizujete diskusiju ili dominirate u njoj.•

Ne tražite od predavača da ponovi ili objasni informaciju više od jednom ili dvaput. Ako je ne zapišete,•

zamolite predavača opet nakon časa ili tokom njegovih konsultacija. Ili, saznajte informaciju od

drugog studenta ili iz udžbenika.

Primjer 2



148

1. Pažnja

i slušanje

148


5.2.8. Skraćivanje, simboli, stenografska skraćivanja i prikupljanje podataka Skraćivanje obuhvata upotrebu skraćenih verzija riječi koje predstavljaju puni oblik riječi. Simboli,kao što su naša abeceda, apstraktni su prikazi neke riječi ili ideje. Stenograja koristi i skraćenice i simbole.Strategija prikupljanja podataka (Hulme, 1993) obuhvata prikazivanje glavnih ideja zadatog teksta (ili beležaka

sa predavanja) u stenografskoj verziji. Kod prikupljanja, vokali se izostavljaju, reči se skraćuju i simboli sekoriste da prikažu glavne ideje u tekstu.

Ove strategije su korisne u pisanju bilješki jer omogućuju nam da pišemo brže, nakon što smousvojili simbole i stenografske sisteme. To pomaže studentu da održi korak sa predavanjem i zabilježi višeinformacija. Pored toga, ovakav materijal zauzima manje prostora u svesci.

Strategija prikupljanja podataka ima dodatnih prednosti. Materijal se prelazi nekoliko puta, štopospješuje pamćenje. Kroz prikupljanje čitanje postaje aktivniji proces. Kartice sa prikupljenim informacijamasu korisne za pripremu ispita. Ova strategija pospješuje studentovo samopouzdanje (Hulme, 1993).

Smjernice za upotrebu skraćenica, simbola i stenograje

Uputstva za upotrebu skraćenica, simbola i stenograje pri pisanju bilješki su:

Koristite standardne matematičke, naučne i simbole računskih operacija. Primjeri:•

+ pluso

// paralelao

Koristite standardne skraćenice i izostavite tačke. Primjeri:•

ministarstvo = mino

Bosna i Hercegovina = BiHo

Koristite samo prvi slog + konsonant reči. Primjeri:•

subj = subjekato

tot = totalitarizamo

ind = individualizamo

Kako biste napravili razliku između različitih oblika iste riječi• , upotrijebite prvi slog riječi, apostrof, i

završetak reči. Primjeri:

arh’ija = arheologijao

arh’log = arheologo

arh’ški = arheološkio

Upotrijebite samo početak riječi• koji je dovoljan da se napravi prepoznatljiva skraćenica. Primjeri:

info informacijao

dok dokumento

dost dostignućeo

Izostavite vokale iz sredine riječi• , ostavljajući samo onoliko konsonanata koji su dovoljni za

prepoznatljiv kostur reči. Primjeri:

prblm = problemo

pzdna = pozadinao

krtnje = kretanjeo



149

1. Pažnja

i slušanje

149


Obrazujte množinu simbola ili skraćene riječi• dodajući ‘i’, ‘e’ ili ‘a’. Primjeri:

pglvlja = poglavljao

fe = frekvencijeo

/e = proporcijeo

Ispišite kraće riječi• u potpunosti. Primjeri:

nao

uo

kao

alio

kaoo

zao

Izostavite nebitne glagole. Primjeri:•

jeo

bioo

bilio

Ako je termin, izraz ili ime prvobitno u cjelini ispisano tokom predavanja• , inicijali ih mogu zamijeniti

kad god se ponovo upotrijebe. Primjeri:

Drugi svjetski rat DSRo

Koristite simbole za česte veznike ili prijedloge. Primjeri:•

& = io

vs = protivo

Osmislite sopstveni skup skraćenica i simbola. Možete razviti odvojene skupove simbola i•

skraćenica za različite kurseve ili teme.

Drugi simboli i skraćenice

kao rezultat / posljedica <--->•

što rezultira u --->•

i / takođe +•

jednako je / isto je =•

najvažnije *•

manje od <•

veće od >•

naročito = nar.•

Strategija prikupljanja podataka

Uputstva za Hulmeovu (1993) strategiju prikupljanja podataka su sljedeća.

Pročitajte tekst.•



150

1. Pažnja

i slušanje

150


Utvrdite glavne ideje zadatka.•

Predstavite glavne ideje pomoću stenograje, simbola i skraćenica.•

Zabilježite prikupljene ideje na karticama.•

Obnovite lekciju prepričavajući u punim rečenicama glavne ideje predavanja• , zasnovanim nainformacijama zabilježenim stenografski na karticama.

Sledeći primer prikupljanja je Hulmeov (1993, str. 404).

Tekst: Španija pokušava da okonča kubansku pobunu iz 1895.•

«Promena u carinskoj politici SAD prema Kubi bila je činilac koji je doprineo pobuni iz 1895.•

Kubanskom šećeru je bilo dozvoljeno da uđe u SAD bez napalte carine svaki put kada biMekinlijev carinski dekret iz 1890. stupio na snagu. Kao posledica toga kubanska industrijašećera je doživela izuzetan napredak i to se odrazilo na ostrvsku privredu. Ali 1894. godinenova carinska politika je obnovila znatnu carinu na kubanski šećer što je dovelo do pada cenašećera. U najboljem slučaju kubanski radnici su bili tretirani tek nešto bolje od robova. Kako se

stanje industrije šećera pogoršavalo, uslovi za kubanske radnike postali su užasni. To je posejalonezadovoljstvo koje je vremenom buknulo u pobunu protiv španske vlasti. Simpatizeri u SAD subrzo odgovorili na poziv za pomoć koji je došao od mobilisanih Kubanaca.»

«Pošto španska vlada nije mogla da zaustavi kubansku pobunu svojim utvrđenim policijskimmetodama, pribegla je oštrijem pristupu. Suprotstavila se gerilskoj borbi pobunjenika okupljanjemcivila iz uzburkanih područja i njihovim smeštanjem u utvrđene gradove. Protiv ove «politikerekoncentrisanja» pobunila se vlada SAD. Epidemije bolesti pogodile su ove koncentracionelogore i živo su prikazivane u američkoj štampi. Novine su podgrevale situaciju prenaglašavanjempričama o španskim zlodelima. Ovo konstantno bombardovanje emocionalnim pričama u vestimauznemirilo je američki narod i izazvalo njihov zahtev da SAD povede rat radi oslobađanja Kube od

nepravedne španske vladavine.»

Glavne ideje prikupljene iz teksta su prikazane niže u stenografskom obliku.•

«Mekin carina 1890 – šćr osl. carine = zarada •

1894. vraćena carina – pobuna vs Šp. polic. metod neefksn – geril. borba = pol rekonc

zaraza, SAD prenagl. vesti – pokret za osl. Ku»

Posljednji korak obuhvata obnavljanje• informacija vraćajući stenografske zapise u cijele rečenice.

Kubanski šećer je u SAD oslobođen carine zbog Mekinlijevog zakona o carini iz 1890.o

Zarada izuzetno porasla.

Carina na šećer povraćena 1894, što je dovelo do kubanske pobune protiv Španije.o

Policijski metodi su bili neekasni protiv pobune, i kubanskoj gerilskoj borbi Španci su seo

suprotstavili politikom rekoncentracije.

Širenje zaraza i drugi problemi u rekoncentracionim logorima prenaglašeni su u štampi uo

SAD, što je izazvalo pokret u SAD za oslobođenje Kube od španske vlasti.

5.2.9. Registratori Registratori nude brojne prednosti u odnosu na sveske sa spiralom. Prvo, bilješke se mogu lakoubaciti ili izvaditi u cilju reorganizovanja, prepisivanja ili pregledanja. Drugo, dodatni predmetni papiri mogu seorganizovati i dodati pomoću sprave za bušenje papira. Time se svi predmetni materijali smještaju na jedno

mjesto radi lakšeg učenja. Treće, graničnici se mogu ubaciti radi razdvajanja bilješki prema važnijim temamaili radi odvajanja bilješki od silabusa, umnoženog materijala, testova, domaćih zadataka ili drugih predmetnih



151

1. Pažnja

i slušanje

151


papira. Četvrto, registratore je lako prenijeti iz učionice u sobu ili biblioteku. Peto, registratori omogućavajuda se lakše pronađe materijal nego u sveskama sa spiralom. Konačno, većina registratora imaju unutrašnjedžepove za smještanja dodatnog papira.

Sljedeći spisak sumira savjete za uspješno korišćenje registratora.

Kupite registrator za svaki predmet svakog semestra. Kupite određene boje za različite predmete•

ako želite. Na primjer, koristite crvene registratore za glavne predmete, plave registratore za naučnepredmete, zelene za istoriju, itd. Upotreba različitih boja olakšava pronalaženje pravih registratore

kada su potrebni za čas ili učenje.

Obilježite uži dio i/ili prednju koricu svake sveske imenom predmeta i vašim imenom. Zapišite i svoju•

adresu i/ili telefonski broj unutar nje u slučaju da bude izgubljena. Koristite naljepnice umjesto dapišete markerom direktno na registrator; naljepnice se mogu ukloniti i zamjeniti lakše ako registrator

budete koristili u neku drugu svrhu.

Kupite granične stranice koje ćete staviti u registratore. Upotrijebite ih da razdvojite različite teme u•

bilješkama ili da odvojite bilješke od drugih predmetnih papira kao što su ispiti, umnoženi materijali

i domaći zadaci.Preuredite i prepišite svoje bilješke• po potrebi.

Stavite bilješke• u odgovarajuće odjeljke registratora.

Kupite ili pozajmite spravu za bušenje papira kao biste mogli da dodate predmetne papire u registrator.Stavite silabuse, ispite, domaće zadatke i umnoženi materijal u odvojene odjeljke registratora, ili ih dodajte

prema temi iza svakog od odjeljaka bilješki.

5.2.10. Šifrovanje pomoću boja Šifrovanje pomoću boja se koristi kako bi se napravila razlika između različitih tipova informacija i

organizovale se bilješke. Ova strategija se može koristiti dok se zapisuju bilješke tokom predavanja, ali češćese koristi nakon časa.

Ova strategija ima nekoliko prednosti. Pruža priliku za obnavljanje sadržaja bilješki, što pomaže urazumijevanju i bilježenju u memoriju. Šifrovanje pomoću boja pruža sredstvo za pravljenje razlike između

važnog materijala pri učenju za ispit. Takođe omogućava da se bolje organizuju bilješke.

Uputstva za upotrebu šifrovanja pomoću boja radi prepoznavanja različitih tipova informacija i

organizovanja informacija data su u sljedećim pasusima.

Prepoznavanje informacija

Tokom prezentacije, šifrovanje pomoću boja se može korristiti kako bi se napravila razlika između

različiith tipova informacija ili između važnijih i manje važnih informacija.

Kako bi se napravila razlika između različitih tipova informacija• , različita boja mastila se koristi zasvaku veću temu. Na primjer, na kursu o obrazovanju u ranom djetinjstvu, bilješke o predavanjumatematike i prirodnih nauka ispisuju se plavim mastilom ali bilješke o igrama u dvorištu pišu se

crvenim mastilom.

Kako bi se napravila razlika u važnosti informacija• , ključne riječi, imena, datumi ili ideje koji služekao pokretači pamćenja bilježe se bojom drugačijom od propratnih ili opisnih informacija. Na primjer,na kursu zike, nazivi važnih zakona kao što je Gausov zakon, Kulonov zakon i Lencov zakon pišu

se crvenim mastilom dok se denicije i jednačine ispisuju crnim mastilom.

Postoje mane šifrovanja pomoću boja tokom prezentacije. Potrebna je koncentracija da bi sesjetili da zamjenimo boje u odgovarajućem trenutku. Priprema prije časa je često potrebna da bi se utvrdileglavne teme koje bi trebalo zapisati u različitim bojama. Strategija «različita boja = različita tema» je teška za

upotrebu na časovima na kojima se predavač vraća i preskače sa teme na temu.



152

1. Pažnja

i slušanje

152


Šifrovanje pomoću boja za prepoznavanje važnih informacija se češće radi nakon prezentacije.Prvo, pregledajte bilješke kako bi ste stekli opšti utisak o sadržaju predavanja. Zatim upotrijebite marker da

obilježite važne termine, ličnosti, datume i ideje.

Koristite jednu boju da označite sve važne informacije vezane za jednu temu. Zatim upotrijebite•

drugu boju da označite sve važne informacije vezane za drugu informaciju.

Ili, možete upotrijebiti različite boje markera za svaki tip informacija• , na primjer žutu za termine,

rozu za ličnosti itd.

Još jedna mogućnost je upotrebiti jednu boju da se označe termini ili ideje a drugu boju da se•

označe ključne riječi u denicijama ili opisima. Na primjer, sljedeći termin i denicija sa časa hemijemogu biti označeni pomoću dve različite boje, ovdje predstavljene masnim i kurzivnim slovima:

izotop = atomi istog elementa sa različitim brojem neutrona u jezgru.

Bez obzira na to kako se boje koriste, važno je biti selektivan u označavanju informacija. Ne želite dazavršite sa stranicama potpuno ispunjenim bojom. Odaberite samo najvažnije termine i ideje. Ne označavajte

čitavo objašnjenje ili deniciju, već odaberite ključne reči.

Organizovanje informacija

Jedan od načina na koji se šifrovanje pomoću boja može koristiti za organizovanje informacija

razmotren je u odjeljku Isječene trake u okviru Vođenja bilješki za istraživačke radove.

Šifrovanje pomoću boja se može koristiti i za organizovanje bilješki nakon časa. Da biste to učinili,prvo pregledajte bilješke kako biste stekli opšti utisak o sadržaju predavanja. Zatim uporedite bilješke saudžbenikom i/ili silabusom kako biste odredili glavne teme pokrivene u bilješkama. Dodijelite po jednu bojusvakoj od glavnih tema, i obilježite sve informacije koje pripadaju jednoj temi njoj dodjeljenom bojom. Bilješkese zatim mogu preurediti prema glavnim temama.

Ova strategija je naročito korisna za kurseve na kojima se predavači vraćaju i preskaču sa teme natemu. Takođe omogućava i da se materijal iz udžbenika uključi u bilješke, čime će te bilješke postati potpunije

i tačnije za upotrebu u pripremi ispita.

5.2.11. Snimanje na traku Svrha snimanja predavanja ili sastanaka je da se napravi trajan i potpun zapis prezentacije.Snimanje se vrši tokom časa ili sastanka, a trake se kasnije preslušavaju.

Ova strategija ima nekoliko prednosti. Snimanje je posebno korisna strategija za auditivne studente,koji često imaju teškoća sa bilježenjem pisanog jezika. Audio-trake pružaju mogućnost koncentrisanjana sluašnje tokom predavanja ili sastanka i pisanja bilješki kasnije sa traka, koristeći dugmad za pauzu ipremotavanje ako je potrebno. Još jedna prednost je u tome što trake pomažu svim osobama da naprave

potpunije i tačnije bilješke. Konačno, snimanje omogućava osobi da čuje materijal ponovo, što predstavljaekasno obnavljanje materijala. Kada se upari sa vizuelnim pregledom, snimanje aktivira dodatna čula, čimese povećava ekasnost bilježenja u pamćenje.

Savjeti za snimanje predavanja ili sastanaka izneseni su niže.

Razgovarajte sa predavačem ili govornikom da vam da dozvolu za snimanje. Objasnite zašto je•

snimanje neophodno i u koje svrhe će trake biti korišćene.

Nabavite odgovarajuću opremu. Kupite najmanji mogući diktafon koji snima uz prikladan nivo zvuka•

i jasnoće. Poželjni su diktafoni koji automatski okreću na drugu stranu trake bez njenog vađenja.

Kupite kasete sa najdužim trajanjem.

Eksperimentišite sa kontrolom jačine zvuka pre nego što predavanje ili sastanak počne. Podesite•

jačinu tako da snimite govornika ali ne i zvuke u pozadini. Ako je jačina suviše visoka, na snimkuse mogu javiti smetnje.



153

1. Pažnja

i slušanje

153


Sjedite u prednji dio prostorije kako biste dobili najbolji mogući kvalitet zvuka. Osim ako nije•

apsolutno neophodno, izbjegavajte da ostavite diktafon bez nadzora dok snima.

Kada mjenjate trake ili ih okrećete, budite što je moguće tiši. Pokušajte da ne ometate druge ljude•

ili prekidate predavanje ili sastanak.

Zabilježite naziv kursa ili sastanka i datum na traci. Ako imate više od jedne trake po predavanju ili•

sastanku, napišite «1 od 2» i «2 od 2» na trakama.

Poslušajte traku što je prije moguće nakon predavanja• ili sastanka, dok su informacije još svježe.

Dopunite informacije koje nedostaju u pisanim bilješkama na osnovu snimljenog materijala.•

Prepišite ii preuredite po potrebi.

Za školska predavanja• , koristite trake kada obnavljate za testove ili ispite.

5.2.12 Pregledanje bilješki Obaveze vezane za vođenje bilješki ne završavaju se nakon što su bilješke zapisane. Kako bisteuspješno vodili bilješke, morate steći naviku pregledanja bilješki ubrzo nakon predavanja ili sastanaka.

Pregledanje bilješki je neophodno iz više razloga. Pregledanje vam omogućava da utvrdite nejasneili nepotpune informacije koje morate razjasniti. Pregledanje vam omogućava da osmislite pitanja koja ćetepostaviti na narednim predavanjima ili sastancima. Ako se bilješke ne pregledaju, 70-80% informacija ćezauvijek biti izgubljeno iz pmaćenja i moraće ponovo da bude u njemu zapisano, štp će uzeti dodatno vrijemei trud (vidite odjeljak o stopama gubitka pamćenja u poglavlju o Pamćenju).

Pregledanje bilješki ima mnoge prednosti. To je važan prvi korak u pripremi ispita. Pregledanje je veoma vremenski ekasna forma učenja. Pomaže studentu da razumije «širu sliku» predavanja tako štoće povezati specične tačke i detalje zapisane u bilješkama. Pregledanje vam omogućava da napraviteasocijacije i uvidite odnose između ideja predstavljenih tokom dužih vremenskih perioda.

Savjeti za ekasno pregledanje bilješki su:

Uvijek pregledajte bilješke• što je prije moguće nakon časa ili neposredno pred sljedeći čas iz tog

predmeta.

Uporedite sadržaj bilješki sa zadatim tekstovima kako biste razjasnili dvosmislene informacije,•

dodali propratne informacije ili crteže i poboljšali razumijevanje.

Tri strategije pregledanja su razmotreni u sljedećim pasusima: Skraćivanje bilješki, Diskusija obilješkama i Razmišljanje o blješkama. Druge strategije koje pomažu u pregledanju bilješki su razmotrene na

drugim mjestima u ovom poglavlju: strategija prikupljanja podataka, šifrovanje pomoću boja i snimanje na traku.

5.2.12.1. Strategija skraćivanja bilješki

Strategija skraćivanja bilješki (Bragstad i Mueller Stumpf, 1987) se koristi za skraćivanje bilješkina njihovu suštinu. Ona pretpostavlja da su bilješke zapisane u Kornelovom stilu, sa kolonom za bilješke sa

desne strane i kolonom za podsjećanje ili test sa lijeve.

Istražite bilješke• tako što ćete pročitati prvu rečenicu svakog pasusa ili segmenta.

Za svaki pasus, rezimirajte u jednoj ili dve riječi• o čemu govori čitavi pasus. Podvucite ili markerom

naglasite te teme.

Istražite sve teme i odredite koji su najveći mogući «segmenti misli»? zabilježite te glavne koncepte•

u koloni za test.



154

1. Pažnja

i slušanje

154


5.2.12.2. Strategija govorenja o bilješkama

Strategija govorenja o bilješkama (Bragstad i Mueller Stumpf, 1987) obuhvata govorenje naglaskako bi se povećalo razumijevanje informacija i informacije se smjestile u pamćenje. To je izuzetno ekasna

strategija za učenje i pamćenje podataka. Ova strategija se koristi sa Kornelovim formatom pisanja bilješki.

Pokrijte glavnu kolonu u bilješkama.•

Pogledajte svaku ključnu riječ• ili izraz u koloni za test (podsjećanje) i prisjetite se svih relevantnih

informacija iz bilješki koje su vezane za tu temu.

Izložite informacije svojim riječima, i izgovorite ih naglas.•

Otkrijte bilješke• i provjerite tačnost.

5.2.12.3. Strategija razmišljanja o bilješkama

Strategija razmišljanja o bilješkama (Bragstad i Mueller Stumpf, 1987) obuhvata personalizovanje

novih informacija kako bi se stvorilo interesovanje i poboljšalo pamćenje. Za više informacija, pogledajteodjeljak Stvaranje zainteresovanosti u plogavlju o Motivaciji i REAP strategiju u ovom poglavlju.

Uzmite u obzir lična iskustva (kod kuće, na poslu) vezana za materijal• .

Razmotrite kako se dotične informacije mogu iskoristi ili su već iskorišćene na drugim kursevima.•

Potražite slične situacije ili osobe sa analognom funkcijom u savremenom društvu.•

Zabilježite lične utiske u različitoj boji u bilješkama ili u posebnom odjeljku sveske.•

Pregledajte lične bilješke• prije ispita kako biste olakšali prisjećanje.

5.2.13 Prepisivanje i preuređivanje bilješki Prepisivanje obuhvata ponovno ispisivanje ili prilagođavanje bilješki kako bi bile urednije, dokpreuređivanje obuhvata izmjenu redoslijeda informacija. Prepisivanje i preuređivanje bilješki omogućavastudentima da aktivno obnove nove informacije i zabilježe materijal u ekasnijim formatima.

Jedna od prednosti ovih strategija jeste ta što pružaju mogućnost da se obnove bilješke, što opetpomaže u bilježenju informacija u pamćenju. Ne samo da je obnavljanje korisno, već procesi prepisivanja ipreuređivanja čine učenje aktivnijim nego prosto pregledanje bilješki; prije ćemo zapamtiti informacije kada je višečula uključeno. Ove strategije nam omogućavaju da kombinujemo materijal sa predavanja i iz udžbenika, čimese bilješke upotpunjuju. Slično tome, prepisivanje i preuređivanje nam omogućava da proverimo tačnost bilješki.

Preuređivanje nas primorava da aktivno razmišljamo o materijalu i da pravimo veze između različitih informacija.

Prepisivanje bilješki Prepisivanje bilješki se najčešće radi ručno. Šifrovanje pomoću boja se može dodati pri prepisivanjubilješki, koristeći različite boje mastila za različite teme ili koristeći različite boje mastila za različite tipoveinformacija (npr. termine, ličnosti, datume, itd.). Pogledajte odjeljak Prepoznavanje informacija u dijelu oŠifrovanju pomoću boja za više detalja.

Računari ili programi za obradu teksta takođe se mogu koristiti za prepisivanje bilješki. Neki specijalniprogrami, kao što je iscrtavanje šablona, raspoloživi su za ovaj zadatak. Ako se bilješke prepisuju pomoćusoftvera za obradu teksta, postarajte se da imate dve kopije na odvojenim diskovima pored odštampaneverzije. Jedna od prednosti prilagođavanja bilješki jeste ta što tako zauzimaju manje prostora (manje listovapapira). Pored toga, prepisivanje bilješki na računaru omogućava nam da uredno i lako dodamo ili obrišemo

informacije kasnije u budućnosti.



155

1. Pažnja

i slušanje

155


Preuređivanje bilješki

Preuređivanje bilješki može obuhavtiti promjenu formata bilješki i prepisivanje informacija u tomformatu. Nekoliko opcija je moguće, uključujući Kornelov metod, metod dve kolone, formate opšteg pregleda,FOON strategiju, REAP strategiju i tematske i pojmovne kartice. Ovi oblici organizovanja su detaljno pokriveni

na drugim mjestima u ovom poglavlju. Organizovanje bilješki može takođe obuhvatiti odvajanje i prepisivanje različitih tipova informacija

na različita mesta. Na primjer, možemo staviti sve termine i denicije na jedan list papira, sve datume nadrgui, sve ličnosti i njihove doprinose na treći, itd.

Svaki od ovih pristupa organizovanju može se odraditi ručno ili na računaru.

Ako predavač skače sa jedne teme na drugu, može biti potrebno šifrovati informacije pomoću bojaprije njihovog preuređivanja. Kao što je razmotreno u odjeljku o šifrovanju pomoću boja, možemo markeromoznačiti informacije vezane za različitime teme u različitim bojama, ili možemo da naglasimo različite oblike

informacija (npr. termine, imena, datume, itd.) različitim bojama.

5.2.14 Vađenje bilješki iz teksta Vođenje bilješki o zadatim tekstovima nije onoliko uobičajena praksa među studentima koliko bitrebalo da bude. Postoji nekoliko prednosti vađenja bilješki iz tekstova. Ono poboljšava pažnju i koncentraciju,što opet može pozitivno da se odrazi na bilježenje informacija u memoriji. Vađenje bilješki iz teksta podstičestudente da prepoznaju glavne ideje i propratne detalje u tekstu kako bi bolje razumijeli odnose između ideja

i sveukupno uređenje teksta. Ono za posljedicu ima skraćenu verziju teksta sa svim suštinskim informacijamapotrebnim za buduće obnavljanje pred ispit. Konačno, vađenje bilješki iz teksta ojačava učenje materijala kojise čita, i čini čitanje aktivnijim procesom.

Sledeći pasusi opisuju prijedloge i strategije za vađenje bilješki iz udžbenika kao i istraživačkih ilireferentnih izvora. Prikupljanje podataka, opisano na drugom mjestu u ovom poglavlju, još jedna je strategija

za pisanje bilješki iz pisanog materijala.

Završite sa čitanjem prije zapisivanja bilješki.•

Mada nije neophodno da studenti pročitaju cijelo poglavlje prije pisanja bilješki, morateo

završiti naslovljene odjeljke ili duge pasuse prije nego što ćete odabrati glavne ideje iparafrazirati. Teško je znati šta zapisati osim ako nemate dovoljno informacija iz kojih

ćete izabrati.

Saznajte šta da zabilježite.•

Odredite glavne teme zasnovane na naslovima odjeljaka. Pokušajte da odaberete jednuo

glavnu ideju po pasusu uz nekoliko propratnih detalja. Potražite riječi odštampane masnim

ili kurzivnim slovima. Predavačevo predavanje bi trebalo da pruži dodatne nagovještaje upogledu toga šta treba naglasiti u tekstu.

Budite selektivni u onome što bilježite.•

Zapamtite da je ciljo pisanja bilješki napraviti skraćenu verziju teksta. To znači da morate biti

selektivni u onom što zapisujete u bilješkama. To je vještina koja se poboljšava s vježbom.

Koristite sopstvene riječi• .

Informacije bi trebalo parafrazirati pre nego što budu zapisane u bilješkama. Vrijemeo

provedeno u pokušaju da razumijete pasus i zapišete glavne ideje sopstvenim riječimanajvažnije je vremensko ulaganje koje možete da napravite. Šanse da ćete zapamtitiveće su ako ovo uradite sopstvenim riječima. Parafraziranje je razmotreno detaljnije u

odjeljku Navođenje, citiranje, parafraziranje i rezimiranje u poglavlju Pisanje i korektura.



156

1. Pažnja

i slušanje

156


Radite brzo i ekasno.•

Vođenje bilješki ne mora i ne treba da bude naporno i vremenski zahtjevno. Pročitajte,o

razmislite, zapišite i nastavite dalje. Nagrada će doći na testu.

Koristite odgovarajući oblik organizovanja.•

Odaberite oblik organizovanja koji će omogućiti brzo i aktivno prisjećanje glavnih tačakao

zadatka. Oblik organizovanja bi takođe trebalo da omogući da uvidite veze između ideja.

Odabrani metod će zavisiti od prirode materijala kao i ličnih sklonosti.

Kornelov metod organizacije se veoma preporučuje. Pogledajte odjeljak Oblicio

organizovanja za detalje o Kornelu i drugim formatima.

5.2.15 Vođenje bilješki za istraživačke radove

Vođenje bilješki o istraživačkim i bibliografskim izvorima slično je vađenju tekstova iz zadatihtekstova, osim što je poželjan eksibilniji i manipulativniji format. Zapisujući bilješke na papirnim trakam ilikarticama, možemo lako da preuredimo informacije iz raznovrsnih izvora u željeni redosljed za pisani rad.

Dve strategije za vođenje bilješki za istraživačke radove, Kartice i Isječene trake, razmotrenesu u ovom poglavlju. Ove metode su korisne u svojoj eksibilnosti i manipulativnosti. Olakšavaju spajanjeinformacija iz nekoliko različitih referenci, uključujući lične intervjue, knjige, časopise i novine. Ove strategije

takođe pružaju studentima opšti pregled iz kog mogu napisati prvu verziju rada.

5.2.15.1. Strategija kartica Strategija kartica obuhvata ispisivanje bilješki na karticama veličine 5 x 7 ili 7 x 12. Budući da se blokčićisa karticama mogu kupiti u raznim bojama, često je korisno upotrebiti različite boje za različite reference.

Principi rada:

Zabilježite bibliografske podatke.•

Bibliografski podaci obuhvataju autorovo puno ime, naziv članka ili knjige, naziv časopisao

ili novina (ako je relevantan), broj časopisa ili novina, broj strane, godinu izdanja i grad i

izdavača knjige. Postoji nekoliko opcija za bilježenje bibliografskih podataka.

Zabilježite potpune informacije na vrhu svake kartice. Mada je manje vjerovatno da će ovajo

pristup dovesti do pomješanih ili izgubljenih informacija, zahtjeva više vremena za rad.

Zabilježite potpune bibliografske podatke na vrhu prve kartice. Stavite samo autorovoo

prezime na vrh narednih kartica. Dok god dve reference nemaju istog autora, ne bi

trebalo da dođe do puno zabuna u bibliografskim podacima.Zabilježite potpune bibliografske podatke na prvoj kartici. Dodijelite toj referencio

jedinstvenu vrijednost (npr. 1, 2, 3...) i koristitte taj broj na narednim karticama.

Pročitajte referentni materijal• .

Nakon što ste pročitali materijalo , pronađite glavne ideje i odredite propratne detalje za

svaku glavnu ideju.

Zapišite bilješke• na karticama.

Zapišite bilješkeo o glavnim idejama i propratnim detaljima na karticama. Svaku veću

temu, uz njene propratne detalje, trebalo bi smjestiti na zasebnu karticu.

Zapišite glavne ideje kao naslove u prvom redu kartice; podvucite ih ili zapišite velikimo



157

1. Pažnja

i slušanje

157


slovima kako biste ih naglasili. Zapišite propratne detalje ispod glavnog naslova, uvlačećired na početku svakog i/ili odvajajući ih crticama. Ako je moguće, pišite samo na jednojstrani kartice; ako propratni detalji moraju da se nastave na zadnjoj strani, stavite strelicu

na prednjoj strani kako biste se podsjetili da su podaci zapisani i na pozadini kartice.

Osim ako ne pišete direktne citate, koristite skraćenice, simbole i stenografskao

skraćivanja kao biste sabili informacije. Direktne citate bi trebalo prepisati od riječi doriječi i označiti znacima navoda. Postarajte se da zapišete broj strane na kojoj se citat

javlja u referenci.

Ponovite prethodne korake za svaku narednu referencu.•

Preuredite kartice.•

Nakon što ste napisali kartice za sve bibliografske izvore, preuredite kartice premao

željenom redosljedu za istraživački rad. Za više detalja o ovom procesu, pogledajte

odeljak Skiciranje u poglavlju o Pisanju i korekturi.

Ovde je dat primer strategije kartica. Zasnovan je na odlomku iz knjige Arnhajma “Moderni principi

atllestkog treninga” (Arnheim, Modern Principles od Athletic Training,1989, str. 174).

«Sportisti koji su izloženi produženom stresu zbog preteranog treniranja mogu postati istrošeni.•

Termin «istrošen» odnosi se na gubitakj snage, inicijative i uspešne performanse. Ova situacija semože pripisati veoma raznovrsnim uticajima.»

«Opšti uzrok istrošenosti kod sportista je stres, koji se obično javlja tokom dugog vremenskogperioda bez odgovarajućeg odmora. Nekada se naziva sportska «iscrpljenost», slično psihološkoj«iscrpljenosti», koja se dešava na bilo kom polju sa velikim odgovornostima.»

«Postoji bezbroj razloga zašto sportisti postanu istrošeni. Naime, sportista možda trenira previšei predugo bez odgovarajućeg odmora. ... sportista možda ne jede dovoljno ugljenih hidrata da

uskladišti glikogen za odgovarajuće napajanje.»

«Iako su loše navike u ishrani važan uzrok istrošenosti, često se ona javlja usljed emocionalniproblema koji nastaju iz dnevnih briga, strahova i, najvažnije, anksioznosti. Anksioznost je jedando najčešćih uzroka mentalnog i emocionalnog stresa. Odražava se kroz neodređen poduhvat,osećaj zebnje i uznemirenost. Uobičajeno, anksiozan sportista ne može da opiše problem.Lupanje srca, kratak dah, znojavi dlanovi, knedla ugrlu i glavobolja mogu da prate anksioznost.»

«Sportisti su mnogo skloniji znacima istrošenosti ako su nagrade za njihov trud minimalne. Loša

sezona često izaziva kod mnogih sportista znakove istrošenosti.»

Kartice za ovaj odlomak su sljedeće.

Arnheim, D.D. (1989) Modern Principles of Athletic Training, Sent Luis, Times Mirror, str. 174.

DEF ISTROŠENOSTI

gubitak snage•

gubitak inicijative•

neuspješne performanse•



158

1. Pažnja

i slušanje

158


Arnheim

UZROCI ISTROŠENOSTI

pretjeran trening•

neodgovarajuć odmor •

nepravilna ishrana (nedovoljno ugljenih hidrata)•

emocionalni problemi•

brigeo

strahovi anksioznost *o

min nagrade•

duga loša sezona•

5.2.15.2. Strategija isečenih traka

Strategija isječenih traka (Stoner, 1990) ima istu svrhu kao i strategija kartica, osim što je medijumdonekle različit. Umjesto zapisivanja bilješki na pojedinačnim karticama, bilješke se pišu na listovimapojedinačnog papira i zatim se zasebne ideje isjecaju pomoću makaza. Opet, to omogućava da lakomanipulišemo redosljedom i organizacijom bilješki.

Stonerova (1990) uputstva za upotrebu strategije isječenih traka jeste sljedeća:

Zabilježite bibliografske podatke.•

Bibliografski podaci obuhvataju autorovo puno ime, naziv članka ili knjige, naziv časopisao

ili novina (ako je relevantan), broj časopisa ili novina, broj strane, godinu izdanja i grad i

izdavača knjige.Ovi podaci se ispisuju pri vrhu papira. Budući da će ovaj dio papira na kraju postatio

bibliograja konačne verzije rada, najbolje je zabilježiti bibliografske podatke u obliku

traženom za završni rad.

Podijelite papir.•

Podijelite papir vertikalnom linijom od vrha do dna na oko 2,5 – 5 cm od desne straneo

papira. Ova uska desna kolona će se koristiti kasnije za šifrovanje bilješki.

Zapišite bilješke• .

Izvadite bilješkeo iz reference, parafrazirajući glavne ideje i propratne detalje. Preskočite

barem jedan red između redova bilješki, i preskočite nekoliko redova između glavnihideja kako biste kasnije mogli da sječete. Uvijek stavite broj stranice sa koje su podaci

uzeti na kraj reda bilješki. Ostavite desnu marginu praznu dok zapisujete bilješke.

Šifrujte bilješke• pomoću boja.

Nakon što ste zapisali bilješkeo iz jednog izvora, šifrujte ih pomoću boja tako što ćetepovući liniju u boji duž strane u uskoj desnoj koloni. Markeri debljeg vrha su dobri za ovo.Koristite istu boju za sve strane bilješki iz istog izvora. Koristite različite boje za svakiizvor. Ako vam je na raspolaganju samo jedna boja, koristite jednu liniju boje za jednu

referencu, dve linije u boji za drugu referencu, tri linije za treću itd.



159

1. Pažnja

i slušanje

159


Isjecite bilješke• na trake.

Pažljivo isjecite strane između glavnih idejao ili, ako je neophodno, između pojedinačnihredova. Ako su redovi odvojeni, postarajte se da su strane numerisane. Sjecite

horizontalno, sa lijeva na desno.

Razvrstajte trake.•

Razvrstajte na trake isječene bilješkeo iz različitih izvora u gomile koje sadrže povezaneideje. Svaka gomila treba da predsatvlja glavne teme pokrivene u radu. Dodijelite slovo(npr. A, B, C itd.) svakoj gomili, i zapišite to slovo u uskoj desnoj margini na svakoj traci

u gomili.

Rasporedite trake u svakoj gomili.•

Rasporedite trake u svakoj gomili prostorno, vremensko, tematski ili u nekom drugomo

logičkom slijedu (pogledajte odjeljak Struktura i organizacija u poglavlju Pisanje i korekturaza detalje). Zapišite broj u uskoj desnoj margini na svakoj traci svake gomile da označite

redosljed traka. Svaka traka bi sada trebalo da ima šifru u boji, slovo i broj. Organizujte rad.•

bilješkeo su sada spremne da budu organizovane u prvu verziju rada. Za više detalja o

ovom koraku, pogledajte Pisanje prvih verzija u poglavlju Pisanje i korektura.

Sljedeći primer strategije isječenih traka zasnovan je na odlomku iz Arnhajmove knjige prikazane uprethodnom odjeljku. PAŽNJA: referentna linija u boji koju bi trebalo iscrtati na desnoj strani papira nije

označena u primjeru.

Prvi koraci su zapisivanje bibliografskih podataka i bilješki.•


Istrošenost = gubitak snage ili inicijative, neuspješne performanse (174)

Istrošenost izazvana pretjeranim treniranjem bez odgovarajućeg odmora (174)

Istrošenost izazvana nepravilnom ishranom, nedovoljno uglj. hidrata (174)

Istrošenost izazvana emocionalnim problemima (174)

Anksioznost je jedan od najčešćih uzročnika mentalnog i emocionalnog stresa. (174)

Zatim isjecite trake sa bilješkama.•


Istrošenost = gubitak snage ili inicijative, neuspješne performanse (174)

Istrošenost izazvana pretjeranim treniranjem bez odgovarajućeg odmora (174)

Istrošenost izazvana nepravilnom ishranom, nedovoljno uglj. hidrata (174)

Istrošenost izazvana emocionalnim problemima (174)

«Anksioznost je jedan od najčešćih uzročnika mentalnog i emocionalnog stresa.» (174)



160

1. Pažnja

i slušanje

160


Razdvojite trake na gomile povezanih informacija• i šifrujte svaku traku u svakoj gomili.

Bibliografska gomilao


o

Denicijska gomilao

Istrošenost = gubitak snage ili inicijative, neuspješne performanse (174) A

o

Uzročnička gomilao

Istrošenost izazvana pretjeranim treniranjem bez odgovarajućeg odmora (174) B

o

Istrošenost izazvana nepravilnom ishranom, nedovoljno uglj. hidrata (174) Bo

Istrošenost izazvana emocionalnim problemima (174) B

o

Anksioznost je jedan od najčešćih uzročnika mentalnog i emocionalnog stresa. (174) B

Poslednji korak je postaviti trake u svakoj gomili po redu i obilježiti ih brojevima.•

Bibliografska gomilao


o

Denicijska gomilao

Istrošenost = gubitak snage ili inicijative, neuspješne performanse (174) A 1

o

Uzročnička gomilao

Istrošenost izazvana emocionalnim problemima (174) B 1

o

Anksioznost je jedan od najčešćih uzročnika mentalnog i emocionalnog stresa. (174) B 2

o

Istrošenost izazvana pretjeranim treniranjem bez odgovarajućeg odmora (174) B 3

o

Istrošenost izazvana nepravilnom ishranom, nedovoljno uglj. hidrata (174) B 4



161

1. Pažnja

i slušanje

161


5.2.16 Razni savjetiNajekasniji redosljed aktivnosti pri pisanju bilješki jeste: slušati, gledati, misliti, razumijeti, parafrazirati, zatim

zapisati.

Stil pisanja bilješki bi trebalo uskladiti sa tipom prezentacije.•

Predavanja – slušati i pisati bilješkeo kako predavač govori.

Seminari – slušati diskusiju, zapisati glavne tačke nakon časa.o

Laboratorija – držati svesku pri ruci radi zapisivanja kratkih bilješki o procedurama io

rezultatima.

Obratiti pažnju na sljedeće tipove informacija• tokom predavanja; ovo je važan materijal koji bi

trebalo zapisati u bilješkama.

Informacije koje nisu sadržane u zadatim tekstovimao

Objašnjenja manje poznatog materijala u okviru tekstova koji studenti možda nećeo

razumijeti

Demonstracije ili primjeri koji pružaju veće razumijevanje temeo

Opšte informacije koje materijalo kursa stavljaju u određeni kontekst

Nastojte da shvatite širu sliku predavanja• . Ne gubite vrijeme zapisujući detalje i prepisujući tabeleili ilustracije koje se mogu naći u knjizi i kasnije prepisati. Umjesto toga, zapišite kratke bilješke o

predmetu o kom se raspravlja.

Izbjegavajte pisanje• punih rečenica.

Kada ste u nedoumici oko važnosti neke informacije, zapišite je. Provjerite njen značaj kasnije•

pomoću zadatih tekstova ili sa predavačem.Pišite na sopstvenom papiru iz sveske. Na rezimeima ili umnoženom materijalu koje daje predavač•

nema dovoljno mjesta za pisanje bilješki.

Ne budite škrti sa papirom. Preskačite redove ili ostavljajte prazan prostor • da dodate informacije,

razjasnite ih ili napišete pitanja.

Budite oprezni kada pozajmljujete svoje bilješki drugom studentu. Dajte mu umjesto toga fotokopiju•

i uvijek uzmite njegovo ime i telefonski broj. Izgubljene bilješke su nezamjenljive.

Napravite sopstveni set bilješki. Mada naravno možete da dopunite svoje bilješki tuđim, ne oslanjajte•

se isključivo na bilješke koje je zapisao neko drugi. One mogu biti ne tako potpune ili tačne kaovaše, možda nećete razumijeti tuđe skraćenice ili simbole, i druga osoba možda neće zabilježiti

ono što već zna a vi ne znate.

Uvek datirajte svoje bilješke• . Zapišite dan, mjesec i godinu na vrhu svake strane. Datiranje bilješki

pomaže da se pronađu određene informacije i organizuju bilješke.

Uvijek numerišite svoje bilješke• . Kao i zapisivanje datuma, numerisanje pomaže da pronađemoinformacije i organizujemo bilješke. Ono je naročito korisno ako se bilješke pobrkaju i u njima se

pogubi red.

Zapišite broj strane na vrhu svake strane. Možda ćete htjeti da počnete od «strane 1» svaki dan, ili ćete•

možda odabrati da vam strane teku za svaku lekciju (između ispita) ili za cijeli semestar ili tromjesečje.

Ako prepisujete ili preuređujete bilješke• , postarajte se da ponovo numerišete i datirate strane.

Provjerite tačnost i potpunost bilješki upotrebom kombinacije sljedećih izvora propratnih informacija• :udžbenik i drugi zadati tekstovi, kolege iz razreda, predavač i tutori.



162

1. Pažnja

i slušanje

162




163

1. Pažnja

i slušanje

6. Upravljanje

vremenom



164

1. Pažnja

i slušanje



165

1. Pažnja

i slušanje

165

6. Upravljanje

vremenom

6.1. Uvodne informacije o upravljanju sa vremenom

Savremena civilizacija nameće informaciono obilje kako u kvantitetu informacija, tako i prema broju ivrsti informacionih i komunikacionih kanala. Naime, fond naučno relevantnih informacija udvostručava sesvakih pet godina a svijet kao globalno selo eksponencijalno umnožava količinu svakodnevnih i trivijalnihinformacija, jer bilo koja zemlja ili geografska regija na planeti postaje faktičko “susjedstvo”. Klasične kanale:usmena riječ, knjige i novine dopunjavaju i u velikoj mjeri zamjenjuju savremeni mediji, ili bolje rečeno“multimediji” gdje se pisana “gutembergova” civilizacija zamjenjuje audio-vizuelnom civilizacijom, sa noviminteraktivnim informacionim kanalima kao što je Internet. Komunikacioni proces se ubrzava, jer su informacijeiz svih kanala trenutno dostupne. Živeći u “informacionom obilju”, teško razaznajemo “komunikacioni šum”tj. nepotrebne informacije, ili manje potrebne informacije, što bitno smanjuje odn. onemogućava ličnuekasnost i produktivnost. Živeći U “civilizaciji treptaja”, digestirane, prerađene i sadržajno pojednostavljeneinformacije preuzimaju se iz obilja izvora i prenosnika u treptajima i u instant formi, tako da teško možemo daobavimo selekciju čak i namjenski disemeniranih informacija. Fokusiranje na predmet sazananja odn. znanjapostaje potreban uslov selekcije informacija ali ne i dovoljan. Proučavanje izvornih informacija postaje čestokontraproduktivno zbog njihovog obilja, dok fokusiranje na predmet sazananja ustvari predstavlja vještinupronalaženja i selekcije informacija. U tom procesu gotovo uvijek nam je potreban tutor, jer samo znanje imametodološki karakter, tj. bez kritične mase znanja ne možemo ni da postavimo prava pitanja, niti da izvršimopotrebnu selekciju informacija.

Slično stanje je i kada su u pitanju lične “obaveze” odn. radni “zadaci”. Sporedni efekti ubrzanog radno-komunikacionog procesa su izraženi kroz multipliciranje obaveza, jer koliko god primjenjivali savremenutehnologiju u procesu rada i odlučivanja, faktor humanih kapaciteta, koji su psihološki, biološki i genetičkideterminisani i koji se ne mogu tehnološki inovirati i ubrzati, predstavlja konačan ograničavajući faktor.

Stoga nam objektivni pesimizam (koji je time i “pozitivan” kada ga prepoznamo i priznamo) kaže da nikadnećemo uspjeti da preduhitrimo obaveze, već ćemo kaskati za njima, nikad nećemo moći da uradimo sveplanirane zadatke, da pročitamo sve planirane knjige odn. časopise, ili da odgledamo sve lmove. Uvijekćemo biti u vremenskom decitu, imati previše posla a premalo vremena. Nikad stvarno nećemo nadoknaditisve zaostatke i uvijek ćemo kasniti u izvršavanju pojedinih obaveza.

Koja su moguća rješenja ovog civilizacijskog problema?



166

1. Pažnja

i slušanje

166

6. Upravljanje

vremenom

6.2. Organizacija i upravljanje vremenom kao ključniproblemi lične ekasnosti i produktivnosti

Nema nikakve tajne u vezi s upravljanjem vremenom. Svi imamo 24 časa svakog dana i 168 časova svakenedjelje da jedemo, spavamo, radimo, odmaramo se, vježbamo, idemo na časove i učimo. Cilj je da izvućemonajviše što možemo iz tih časova; potrebno je odgovarajuće planiranje, ali i korištenje potpuno novih strategija,te uvid u suštinu problema. Upravljanje vremenom zaista zahteva samodisciplinu i kontrolu dok se promjene

u ponašanju ne usvoje i upravljanje vremenom postane svakodnevna navika. Strategije, planovi i rasporediza upravljanje vremenom su beskorisni ako ih se ne držimo.

Uspješno upravljanje vremenom zahtjeva osećaj ravnoteže. Bilo koja krajnost na kontinuumu vještinaupravljanja vremenom može biti problematična. S jedne strane, savršene vještine upravljanja vremenom nečine nas savršenim studentom, rukovodiocem ili radnikom. Moguće je pretjerivati po pitanju vremena, takoda pojedinac bude toliko obuzet “minutažom” detalja a da se cjelina i smisleni zadaci ne mogu ostvariti. Sdruge strane, loše vještine upravljanja vremenom ne čine nas apriori “hendikepiranim”. Neke izuzetne ličnostisu poslovično “za jedan dan u zakašnjenju i za jednu marku kratki”. Zašto se onda mučiti upravljanjemvremenom? Glavni razlog za savladavanja metoda, tehika i vještina upravljanja vremenom jeste da damostrukturu svom životu i, zauzvrat, budemo uspješniji, bolji i “bogatiji”. Upravljanje vremenom je prosto neštošto činimo radi sebe, da bismo preuzeli kontrolu nad svojim životom.

Za razliku od srednje škole, fakultet zahtjeva da studenti provode mnogo više vremena učeći van učionice,

kao i za ostale aktivnosti praktičnog karaktera van klasične učionice. Osnovno pravilo na fakultetu jeste dastudent za jedan sat na času (tzv. “kontaktni” čas) provode dva sata u učenju, te jedan sat ostalih aktivnosti.Na primjer, ako imate neki predmet tri sata nedjeljno, isplanirajte da morate da provedete najmanje šest satiučeći taj predmet svake nedjelje, kao i da ćete u prosjeku nedjeljno imati tri sata ostalih aktivnosti u vezi sapredmetom (laboratorijske vježbe, grupni rad, praktičan rad, različite pedagoške radionice, seminarski radovi,pisanje eseja itd). Ako student ima ukupno 60 kontaktnih sati jednog predmeta planiranih u Nastavnom planuu jednom semestru, tada treba da provede barem 120 sati učeći taj predmet tokom semestra i imat će uprosjeku bar 30 sati ostalih obaveza. Zaista, školovanje je kao posao u rmi!

Na kraju, važno je zapamtiti da prosto odvajanje vremena za učenje neće garantovati da će studenti biti akademskiuspješni. Podjednako je važno da se ekasno iskoristi vrijeme za učenje upotrebom efektivnih strategija učenjapoput onih opisanih u drugim poglavljima ove knjige. Na primjer, odvajanje tri sata za čitanje jednog poglavlja je gubljenje vremena ako ne razumijete ili ne zapamtite ono što ste pročitali. Slično tome, ako provedete deset

sati prosto iščitavajući bilješke kako biste pripremili ispit, vjerovatno nećete dobiti desetku (ili devetku). Ukratko,uspjeh u obrazovanju zavisi kako od ekasnog upravljanja vremenom za učenje i obradu pedagoških jedinicapredviđenih nastavnim planovima i programima tako i od ekasne upotrebe tog vremena.

Upravljanje vremenom (time management) je interdisciplinarna naučna oblast primjenjenepsihologije, teorije upravljanja i organizacije, teorije odlučivanja i projektnog menadžmenta koja saaspekata navedenih naučnih oblasti proučava problem upravljanja vremenom kao ključnog resursaizvršenja projekata i zadataka odn. obavljanja životnih i radnih aktivnosti, te praktičnih strategijaodn. metoda rješavanja vremenskog decita i vremenskih konikata. Metaforički rečeno, upravljanjevremenom je u stvari upravljanje životom i preuzimanje kontrole odn. odgovornosti u životu.

Povećavanje lične produktivnosti je pozitivan faktor upravljanja vremenom, ali predstavlja faktor “ublažavanja”,a ne i rješavanja problema. Ključ rješenja je u primjeni novih strategija upravljanja vremenom, preuzimanjemkontrole nad svojim vremenom i životom te u promjeni načina razmišljanja odn. pristupa problemu.

Novi pristup problemu pretpostavlja sposobnost i volju da se izvrši pozitivna selekcija aktivnosti i zadataka nabazi određivanja prioriteta, uključujući i racionalno odbacivanje neproduktivnih zadataka i obaveza. Pritom,osnovni kriterij selekcije postaje radna, životna i socijalna relevantnost određenih aktivnosti odn. zadataka. Toznači da biramo odn. fokusiramo se na one aktivnosti koje zaista unose pozitivne promene, odn. koje unosenajveće promjene u našim životima.

Uspješni ljudi nisu u mjeri svoga uspjeha sposobniji ili pametniji od onih “neuspješnih”, već rade “prave stvariu pravo vrijeme”, primjenjujući inteligentno (i često intuitivno) pobjedničke strategije upravljanja vremenom iobrazce personalne organizacije. Oni posjeduju psihičku sposobnost koncentracije i snažno izraženu “volju”za rješavanjem pojedinačnih, ali po njih bitnih životnih i radnih problema. Oni su u stanju da svojim analitičkimsposobnostima (koje se mogu trenirati) ili svojom egzistencijalnom intuicijom (koja je urođena), determinišuključne probleme koji utiču na njihov život odn. najvažnije radne zadatke i suočavaju se sa tim problemima i

zadacima bez odlaganja i beskompromisno koristeći sve svoje intelektualne i zičke potencijale, rješavajućiprobleme i obavljajući zadatke kako valja i u cjelosti.



167

1. Pažnja

i slušanje

167

6. Upravljanje

vremenom

6.3. Opšte strategije upravljanja vremenom

Strategije upravljanja vremenom ispunjavaju brojne funkcije. Ove strategije nam pomažu da predvidimokada ćemo biti najzauzetiji tako da možemo unaprijed napraviti planove za obavljanje poslova. Drugi ciljovih strategija je da pomognu ljudima da budu tačniji, jer nam pomažu da se sjetimo obaveza kao štosu sastanci, zakazani termini i specijalni događaji. Međutim, svakako najvažniji cilj primjene ovih strategija

je da unaprijedimo svoj radni proces, postignemo mnogo više - kako u radnom, tako i u materijalnom inansijskom smislu -, povećamo svoju ekasnost i efektivnost, da preuzmemo kontrolu nad svojim životom isvojim poslom, te da živimo bogatijim, uspješnijim i ispunjenijim životima.

Jedna od prednosti strategija upravljanja vremenom jeste, da kada ih jednom “naučimo” i usvojimo, nijepotrebno puno vremena za njihovu primjenu! Na primjer, semestarski planeri za studente mogu se napravitiu nekih sat vremena, a nedjeljne tabele zadataka i obaveza u samo 30 minuta. Potrebno je oko 20 minutanedjeljno da se ažuriraju rasporedi, da se dodaju i obnove stavke. Pored toga, ove strategije su vrlo lake zaupotrebu i traže malo upućivanja od strane fasilitatora 2.

S napretkom vještina upravljanja vremenom, kod ljudi se javlja tendencija da doživljavaju manje stresnihsituacija koje nastaju zbog odugovlačenja i/ili pretjeranog angažovanja ( pokušavajući da se obavi previšeaktivnosti ) u poslovnim zadacima. Ukratko, strategije upravljanja vremenom daju ljudima osjećaj kontrole nadnjihovim životima.

Strategije upravljanja vremenom služe i kao korisno memorijsko pomagalo, podsjećajući nas na obavezekoje moramo obaviti u određeno doba dana ili nedjelje ili mjeseca. Pomažu nam i da organizujemo određeneaspekte svog života.

U daljem tekstu su analizirane sljedeće opšte strategije upravljanja vremenom 3, a u zasebnom poglavlju iodređene specične tehnike upravljanja vremenom kao i tehnike prevazilaženja odugovlaćenja:

OPŠTI PRINCIP - Izbor prioriteta i usredsređenost na najvažnije i najteže zadatke;(1.)

Denisanje i analitička razrada ciljeva;(2.)

Svakodnevno planiranje – pravilo 10/90(3.) ;

Paretovo pravilo(4.) 80/20;

Analiza posljedica (metod određivanja prioriteta(5.) );

ABCDE metod(6.) ;

Fokus na oblast ključnih rezultata(7.) ;

Personalna(8.) SWOT analiza;

Strategija “Kreativnog odugovlačenja(9.) ”;

Zakon nametnute ekasnosti(10.) ;

Metod “Od težeg ka lakšem”(11.) ;

Strategija “Korak po korak(12.) ”;

Stvaranje velikih segmenata vremena;(13.)

Osječaj za hitnost – mentalna bujica;(14.)

Koncentracija i ometači;(15.)

Radno okruženje i pripreme;(16.)

Unapređivanje ključnih znanja i vještina;(17.)

Fizički faktori ekasnosti(18.) ;

Psihološki faktori ekasnosti(19.) ;

Zakon nametnutih učinaka(20.) - “Pritisnite sebe”;

2 Fasilitator (eng. “facilitator”) je osoba koja stručno pomaže grupi ljudi da spoznaju i razumiju njihove standardnesvakodenvne ciljeve i koja im asistira u planiranju načina postizanja tih ciljeva, a da se pri tom ne svrstava ni na jednoj strani su-protstavljenih mišljenja članova grupe. Fasilitator nastoji da pomogne grupi u postizanju saglasnosti (konsenzusa) za neslaganjabilo da su te razlike u mišljenjima postojale prije sastanka odn. rasprave ili su nastali tokom samog procesa usaglašavanja, čimese stvara ključna osnova za buduću akciju odn. realizaciju analiziranih ciljeva. Uloga fasilitatora se može uporediti sa ulogombabice koja pomaže u procesu kreacije dogovora ali nije i subjekt odn. stvaralac konačnog rezultata.

3 Kategorizacija i opis opštih strategija upravljanja vremenom su preuzeti od jednog od najpoznatijih autora uoblasti upravljanja vremenom Brajana Trejsija iz njegove knjige Tracy, B. (2001). Eat that Frog! 21 Great Ways to StopProcrastinating and Get More Done in Less Time. Solana Beach, CA: Brian Tracy International. http://www.briantracy.com/



168

1. Pažnja

i slušanje

168

6. Upravljanje

vremenom

6.3.1. OPŠTI PRINCIP - Izbor prioriteta i usredsređenost na najvažnije i najtežezadatke.

Sve što radimo predstavlja projekt, a život kojim živimo je naš najveći projekat!

Najveći neprijatelj upravljanja vremenom je taktika “odugovlaćenja”. Odugovlaćenje je psihički fenomenimanentan čovjeku, jer intuitivno želi da izbjegne neugodnosti, obzirom da su “oportunizam” i “konformizam”dio prirode čovjeka. Stoga ljudi žele da odgode (ponekad i nesvjesno) “teške odluke” i “teške i neugodnesituacije odn. zadatke”.

Najveći neprijatelj implicira i najvažniji element strategije upravljanja vremenom:

Svakodnevno odn. u svim radnim i životnim ciklusima potrebno je da se prvo odabere i izvrši najvažniji, najvećii najteži zadatak koji ima najpozitivniji uticaj na život i rezultate rada i za koji postoji najveća vjerovatnoća daće se odugovlačiti.

( Pojedi svoju živu žabu odmah ujutro4)

Vremenska dispozicija pojedinačnih zadataka tokom radnog odn. projektnog ciklusa, takođe mora da uvažikriterij najveće relevantnosti zadataka idući od važnijeg ka manje važnom i od težeg ka lakšem.

( Ako moraš da pojedeš dvije žabe, pojedi prvo onu ružniju5)

Najvažnija odluka vezana za upravljanje vremenom je izbor prioriteta: šta će se uraditi odmah a šta kasnije.Važnije, teže i neugodnije mora da dobije prioritet i da predstavlja izazov, pri čemu rješavanje takvih zadatakapodstiče “pozitivnu ovisnost” (inicira oslobađanje endorna6). Pozitivna ovisnost je posljedica osječanjapojačane jasnoće, samopouzdanja i sposobnosti koji proizilaze iz euforije uspješnog rješavanja teških ineugodnih zadataka.

Ključni psihički kvaliteti koji utiču na ovu strategiju su odlučnost (odluka da se zadaci obavljaju u cjelosti) idisciplina. Iniciranje pozitivne mentalne predstave o sebi kroz vizuelizaciju sebe kao ličnosti kakvu želite daostvarite ima snažan uticaj na ponašanje i motivaciju. (Osoba koju vidite je osoba koja ćete postati – ĐimKatkart).

Uspješni i produktivni ljudi su oni koji se bacaju direktno na svoje glavne zadatke i potom disciplinuju sebe darade stabilno i usredsređeno sve dok ih u cjelosti ne obave (Brajan Trejsi Pojedi tu žabu, str. 16).

( Ako već moraš da pojedeš živu žabu, pojedi je odmah7 ).

6.3.2. Denisanje i analitička razrada ciljevaOsnovni razlozi za odugovlačenje i uzroci nedostatatka motivacije su neodređenost, konfuzija i neodlučnostu vezi sa ciljevima i prioritetima ukoliko nisu jasno sagledani i argumentovani. Pojedinci koji imaju jasnosagledane i postavljene ciljeve, koji su uz to još i analitički razrađeni (tj. denisana je struktura pojedinačnihkoraka i aktivnosti sa uzročno-posljedičnim vezama i razrađenim odn. analiziranim resursima koji su potrebniza ostvarivanje tih koraka), ispoljavaju i do deset puta veću produktivnost od onih koji ne denišu i analitičkine razrađuju ciljeve, iako imaju isti nivo obrazovanja i sposobnosti.

Algoritam denisanja i razrade ciljeva:

1º Denišite ciljeve odn. zadatke metodom lične introspekcije, analizom problema ili metodom “brain-storminga” u kontradiktornoj raspravi sa prijateljima, članovima porodice, u užoj grupi saradnika odn. sapretpostavljenim (zavisno od vrste ciljeva tj. da li su lične prirode ili se odnose na posao). Ciljevi morajubiti jasni, precizni i u cjelosti razumljivi.

2º Ciljevi ili zadaci denisani u prethodnoj tački moraju se materijalizirati u pisanoj formi unutar ličnogorganizera odn. personalnog digitalnog asistenta ili u slobodnoj formi u ličnoj bilježnici odn. rokovniku.

4 Trejsi, B. (2003). Pojedi tu žabu, 21 način da prevaziđete odugovlaćenje i postanete ekasni u biznisu i privat-nom životu, Beograd: Finesa.5 “Pojedi tu žabu” je matafora za otpočinjanje dana najtežim i najizazovnim zadatkom koji ima najveći pozitivan

uticaj na život. Žaba je metafora najgorega što nas može snaći, gdje je sve ostalo što slijedi bolje i pozitivnije.6 Blum, D. (2003). Efekat endorna. Beograd: Finesa.7 Ibid.



169

1. Pažnja

i slušanje

169

6. Upravljanje

vremenom

Zapisivanjem se ciljevi kristališu sa opipljivom materijalnom formom i ulaže se nulta energija u njihovurealizaciju. Pisani ciljevi/zadaci su jasniji a proces pisanja doprinosi boljoj deniciji i određenosti cilja.

Pri evidentiranju ciljeva treba upotrebljavati sadašnje vrijeme, u armativnom a ne u kondicionalnomobliku i u prvom licu. Time se podsvjesno podstiče prihvatanje i unutrašnja motivacija. Jasni i zapisani

ciljevi snažno motivišu i podstiču na akciju, razvijaju kreativnost, osobađaju energiju i predupređujuodugovlačenje.

3º Ciljevi odn. zadaci se moraju vremenski odrediti u smislu denisanja rokova za ostvarenje. Denisanjemrokova prihvata se konkretna odgovornost za izvršavanje cilja odn. zadatka u cjelosti i time predupređujetaktika odugovlačenja. Rokovi se mogu naknadno redenisati poslije koraka 4º i 5º, ali samo kaoposljedica objektivnih razloga proizašlih iz dubljeg uvida u strukturu i algoritam realizacije samog ciljaodn. izvršenja zadatka.

4º Utvrđivanje spiska pojedinačnih koraka i aktivnosti odn. pod-zadataka koje je potrebno izvršitida bi se ostvario denisani cilj. Spisak se mora neprestano ažurirati u smislu izvršavanja pojedinihpretpostavljenih aktivnosti i zadataka i u smislu dodavanja novih. Novi i dodatni zadaci i aktivnosti suprirodna pojava dubljeg uvida u prirodu, sadržaj i kompleksnost cilja odn. zadatka koja nastaje tokomizvršavanja pojedinih elemenata iz kojih je sastavljen sam cilj.

Pojedinačne aktivnosti odn. zadaci koji pretpostavljaju izvršavanje postavljenog cilja proizilaze izčinjenice da su večina ciljeva kompleksne voljne tvorevine (odn. svojevrsni projekti ) koji pretpostavljajuizvršenje niza pojedinačnih aktivnosti odn. složenih i manje složenih zadataka.

5º Izradite plan realizacije postavljenog cilja odn. zadatka. Plan predstavlja analitičku razradu projektnihzadataka i aktivnosti koje čine postavljeni cilj odn. zadatak sa stanovišta vremenskog i uzročnoposljedičnog struktuiranja tih aktivnosti tj. organizovanja aktivnosti odn. zadataka prema prioritetimai redosljedu, te denisanja resursa potrebnih za izvršenje Resursi projektnih zadataka mogu bitivremenski, materijalni, nansijski, humani, psihološko-motivacioni i dr.

Plan je potrebno po mogućnosti vizuelizirati u gračkom obliku uz pomoć dijagrama toka odn.gantograma.

6º Planirani koraci u izvršenju plana realizacije moraju se započeti odmah (naredni dan ili što je prijemoguće).

Aktivnosti na izvršenju plana moraju se ugraditi u dnevne rasporede.

7º Odlučnost i disciplinovanost predstavljaju preduslov produktivnosti i lične ekasnosti. Ciljevi morajubiti predmetom svakodnevnog razmišljanja i pažnje, dok postupna ali sigurna realizacija pojedinačnihzadataka i aktivnosti vezanih za sprovođenje cilja doprinosi smanjenju moguće anksioznosti izazvanestresom zbog svakodnevnog bavljenja i razmišljanja o cilju odn. postavljenom zadatku. Pozitivnorazmišljanje, samopouzdanje i optimizam u pogledu realizacije postavljenog cilja i savladavanjuteškoća koje u tom procesu iskrsnu su izuzetno važni psihološki mehanizmi koji doprinose realizacijiciljeva odn. zadataka.

PRAVILO: Jedan od najgorih načina da iskoristite vrijeme jeste da odlično radite nešto što uopštene mora da se uradi8.

8 Brajan Trejsi, Pojedi tu žabu, str. 22



170

1. Pažnja

i slušanje

170

6. Upravljanje

vremenom

6.3.3. Svakodnevno planiranje – pravilo 10/90 Planiranje je dovođenje budučnosti u sadašnjost kako bismo

mogli odmah da uradamo nešto u vezi s njom

Alan Lejkin

Pravilo 10/90 kaže da 10 % vremena provedenog u prethodnom planiranju štedi 90 % vremena u izvršenju.

Sposobnost planiranja unapred, prije stupanja u akciju predstavlja mjeru ukupne kompetencije pojedinca.Prema procjenama sistem-analitičara vrijeme provedeno u planiranju ima efekat uštede 10 puta više radnogvremena u odnosu na samo vrijeme utrošeno za proces planiranja, pri čemu planiranje aktivnosti povećavaproduktivnost za bar 25 %.

Svakodnevno planiranje predstavlja proces stalnog planiranja svih relevantnih, uobličenih i struktuiranihaktivnosti i zadataka (tzv. netrivijalnih aktivnosti ) bez obzira da li su autohtoni ili su dio analitičke razrade širihciljeva ili zadataka.

Liste planiranih aktivnosti i zadataka izrađuju se prema vremenskom (hronološke liste) i funkcionalnom( projektne liste) principu.

Glavna lista predstavlja nesređeni repozitorij svih aktivnosti i zadataka u oviru koje se trenutno evidentirajusve ideje, novi zadaci i obaveze koji iskrsnu.

Mjesečna lista se izrađuje krajem mjeseca za naredni mjesec. Može da sadrži stavke prenesene iz glavne liste.

Nedeljne liste su skup aktivnosti planiranih za narednu nedjelju. Ova lista se kontinuirano izgrađuje tokomcijele nedjelje.

Dnevne liste predstavljaju stavke i aktivnosti prenešene iz mjesečnih i nedjeljenih lista namjenjene zaizvršavanje narednog dana.

Planiranje dnevnih aktivnosti treba izvršiti uveće tekućeg dana za naredni dan. U dnevni plan narednogdana treba uključiti sve aktivnosti koje nisu urađene prethodnog dana. Večernje liste planova omogućavajupodsvjesnom umu da tokom noći procesira dio planova, što često ima za posljedicu rađanje izvrsnih idejakojima se ujutro može ažurirati dnevni plan i/ili ostali srednjoročni odn. dugoročni planovi.

Sve realizovane stavke moraju se ažurno evidentirati kao “završene” uključujući i gračko predstavljanjerealizacije stavke ( precrtana stavka, izmjenjena boja, oznaka posebnom ikonom i sl.) što doprinosi vizuelizacijinapredovanja, stvara osječaj uspješnosti i podstiče motivaciju i unutrašnju energiju, te jača samopouzdanjei samopoštovanje. Vidljiv i stabilan napredak u realizaciji planiranih aktivnosti podstiče na dalju realizaciju ipomaže u prevazilaženju odugovlačenja.

Ralizacija srednjoročnih i dugoročnih planova, aktivnosti i zadataka unosi osječaj kontrole nad životom ipodstiče kreativnost, te razvija pozitivni odnos prema obavezama i samom sebi.

VJEŽBA:

Izradite plan aktivnosti za naredna dvadesetčetiri časa.1/Ažurirajte listu tokom narednih dvadesetčetri časa i nakon tog perioda

analizirajte odnos primarnih prema novim stavkama, te sagledajterazloge naknadnog unošenja stavki u planu aktivnosti.

Izradite listu svih projekata i velikih višeslojnih zadataka važnih za2/budučnost. Zadatke sortirajete prema prioritetu a zatim hronološki.

6.3.4. Paretovo pravilo 80/20Paretovo pravilo9 glasi “20 % aktivnosti odn. zadataka će biti odgovorno za 80 % postignutih rezultata”. Oveaktivnosti i zadaci predstavljaju tzv. “vitalnu manjinu” skupa zadataka/aktivnosti.

Primjer: 20 % klijenata će biti kupci 80 % proizvoda, 20 % proizvoda ili usluga će ostvariti 80 % ukupnog9 Vilfred Pareto, italijanski ekonomista, koji je denisao ovo pravilo u ekonomiji još 1895 godine



171

1. Pažnja

i slušanje

171

6. Upravljanje

vremenom

prota, 20 % poslova bit će odgovorno za 80 % stvorene vrijednosti, što znači da će na spisku od 10 stavki(ili zadataka) u prosjeku dvije biti vrijedne koliko osam ostalih.

Međutim, prosječna osoba najčešče primjenjuje taktiku odugovlačenja upravo sa vitalnim stavkama odn.zadacima, a zamajavaju se sa onih manje važnih 80 %. To je stoga što je navredniji zadatak najčešće i najteži

i najsloženiji. Ali, izvršavanje vitalnih zadataka donosi ogromne benicije, te se moraju nepopustljivo odbijatizadaci iz donjih 80 % ukoliko nisu završeni oni iz gornjih 20 %. Stoga je pravilo da se odupremo iskušenju daprvo rasčistimo trivijalne i jednostavnije poslove, jer takva strategija proizvodi gubitak dragocjenog vremena iinicijative, te motivacije koju imamo na početku radnog dana odn. posla.

“Najteži dio svakog zadatka je njegovo započinjanje” (Trejsi, 2001, str. 32). Zadatak koji je “započet” imaprirodnu inerciju (koja leži u pokrenutoj motivaciji ) da se dalje obavlja odn. da se završi. Važni zadaci izvitalne grupe podstiču “ego” pojedinca koji je svjestan njihove važnosti, čime i cijela osoba koja izvršavatakav zadatak dobija na važnosti u vlastitoj percepciji. Nakon završetka važnog zadatka dobijamo osječajogromnog ponosa i zadovoljstva. Ulaganje velike energije u realizaciju nevažnih zadataka često donosirazočarenje i gubitak opšte motivacije.

Ključna determinanta uspjeha je sposobnost da se razlikuju važni od nevažnih zadataka odn. ciljeva, tj.sposobnost da se u svakom momentu identikuje “vitalna manjina” ključnih zadataka. Pojedinac mora da sedisciplinuje tako da uvjek počne od najvažnijih zadataka u okvirima skupa zadataka koji predstoje.

6.3.5. Analiza posljedica (metod određivanja prioriteta)Potencijalne posljedice neke aktivnosti predstavljaju ključne determinante značaja i važnosti te aktivnosti uarsenalu kratkoročnih i dugoročnih planova. Sagledavanje uticaja i posljedica neke aktivnosti analizira se urelaciji sa dugoročnom perspektivom i vizijom razvoja i poželjnog odn. očekivanog stanja u budućem vremenu.Aktivnosti, odluke i ponašanja koja više doprinose ostvarivanju te “priželjkivane” dugoročne perspektive uviziji “vremenskog horizonta” pojedinca, preduzeća ili neke organizacije su vrednije i važnije.

Postojanje jasnih zamisli o bitnim dugoročnim vrijednostima i postojanje vizije perspektive razvoja doprinosi

prolisanju odluka o kratkoročnim prioritetima. Važne odluke i aktivnosti imaju potencijalno dugoročnijeposljedice a nevažne su kratkoročne ili uopšte ne proizvode bitne posljedice. Odgovor na pitanje kojesu potencijalne posljedice obavljanja ili neobavljanja nekog zadatka predstavlja jedan od kriterijadenisanja prioriteta tog zadatka (prema Brajanu Trejsiju, Pojedi tu žabu 2001, str. 36).

PRAVILO: “Buduće namjere određuju sadašnje postupke”.

Dakle, sagledavanje odn. postojanje vlastite vizije razvoja i perspektiva poželjnog i očekivanog stanjai sposobnošću analize posljedica neke odluke odn. izvršavanja neke aktivnosti i zadatka u kontkestuostvarivanja te perspektive odn. tog očekivanog stanja, predstavlja ključni kriterij određivanja prioriteta ukratkoročnim planovima odn. identikacije tzv. “vitalne manjine” ključnih zadataka.

Sagledavanje perspektive i vizije razvoja je predmetom inovativnog menadžmenta i tehnoloških odn.

ekonomskih predviđanja, a analiza posljedica odluka i izvršavanja zadataka je predmetom risk-menadžmentai teorije odlučivanja, dok je upoređivanje rezultata ovih dvaju analitičkih linija predmetom projektnogmenadžmenta.

Stoga, uspješni odlažu trenutno zadovoljenje i žrtvuju se na kratke staze, kako bi uživali u dugoročnimplodovima svojih napora, dok se neuspješni neposredno zadovoljavaju i ispunjavaju kratkoročne ciljeve,žrtvujući na duge staze vlastitu prespektivu i budućnost 10.

“Neuspješni rade ono što im ublažava tenziju, dok pobjednici rade ono

čime se ostvaruje cilj” Denis Vejtli.

Zadaci čije izvršavanje ima potencijalno važne pozitivne posljedice, kao i zadaci čije neizvršavanje ima velikenegativne posljedice imaju vrhunski prioritet.

10 Brajan Trejsi, Pojedi tu žabu, str. 36



172

1. Pažnja

i slušanje

172

6. Upravljanje

vremenom

6.3.6. ABCDE metodMetod ABCDE je tehnika određivanja prioriteta pridruživanjem određenog stepena prioriteta svakoj stavciplaniranih obaveza odn. zadataka, koji se kreće na skali od 5 stepeni denisanih sa slovima A, B, C, D i E.

Prioritet “A” imaju obavezne stavke koje su veoma važne i koje se moraju neizostavno izvršiti odn. obaviti. jer se radi se o stavkama koje imaju najveće posljedice na život pojedinca odn. na posao. Ukoliko postojiviše obaveza klasikovanih sa prioritetom “A” tada opadajući prioritet denišemo sa indeksom 1, 2, 3, ..., takoda je konačno označavanje prioriteta A-1, A-2, A-3, ... A-n. Prema ovoj notaciji apsolutno najvažnija stavkamarkirana je sa prioritetom A-1.

Prioritet “B” imaju zadaci koji bi trebalo da se obave i čije su posljedice umjerene. Ne bi trebalo preuzetiizvršavanje “B” zadatka ukoliko postoji neobavljen “A” zadatak.

Prioritet “C” imaju zadaci za koje bi bilo dobro da se obave, ali neće biti nikakvih posljedica ukoliko se neobave.

Prioritet “D” imaju zadaci odn. obaveze koje mogu da se bez posljedica proslijede drugoj osobi odn.drugom izvršiocu. Drugima treba prosljeđivati što veći broj nevažnih zadataka, obzirom da i u slučajuosrednjeg ili lošeg izvršavanja tog zadatka neće biti bitnih posljedica po cjelinu organizacije ili sistema.

Prioritet “E” imaju zadaci koji se mogu bez posljedica odbaciti, a da se to ne odrazi na posao ili životpojedinca. Ovaj prioritet mogu da dobiju i nekada važni zadaci koji više nisu relevantni i koji se obavljaju iznavike ili zbog tradicije.

Zadaci klasikovani sa “A” prioritetom, a naročito zadatak A-1, moraju se izvršiti mobilizacijom svih potencijalai korištenjem svih voljnih potencijala ličnosti.

6.3.7. Fokus na oblast ključnih rezultata Kad se usredsrede sve zičke i mentalne sposobnosti, moć osobe da reši problem

višestruko se uvećavaNorman Vinsent Pil

Oblast ključnih rezultata u radnom procesu nekog pojedinca je skup radnih postignuća koja se moraju nužnoostvariti da bi se postigao bitan doprinos organizaciji ili projektu, odn. da bi se određeni zadatak obavio sanajvećim rezultatima.

Primjer: Oblasti ključnih rezltata u menadžmentu su planiranje, organizacija, rukovođenje osobljem, davanjezaduženja, nadgledanje, procena rezultata i izveštavanje.

Poslovi se uglavnom mogu razložiti na mali broj poslova u oblasti ključnih rezultata i mnogo veći broj uoblasti sporednih rezultata. Oblast ključnih rezultata predstavlja “Paretovu” vitalnu manjinu od 20 % bitnihzadataka.

Ostvarivanje ključnih rezultata predstavlja najvažniji element izvršavanja radne obaveze. To je element kojiodređuje uspješnost ili neuspješnost na poslu i čije loše obavljanje ugrožava radni status radnika.

Identikovanje oblasti ključnih rezultata:

Zadaci odn. aktivnosti za koje je jedino odgovoran izvršioc nekog posla;

Zadaci odn. aktivnosti koji će ostati neobavljeni ukoliko ih izvršioc posla ne obavi;

Zadaci odn. aktivnosti koje su pod punom kontrolom izvršioca posla;

Zadaci koji predstavljaju izlazni parametar rada izvršioca a koji su istovremeno ulazni parametri za

rad drugih izvršioca;

PRAVILO: Oblast ključnih rezultata u kojoj se postižu najslabiji učinci odn. efeketi određuje visinu

procjene i korištenja ostalih vještina i sposobnosti na poslu.

Stoga je unapređivanje efekata i korekcija negativnih posljedica elemenata iz oblasti ključnih rezultata ukojima postižemo slabije odn. loše rezultate bitan faktor unapređenja lične ekasnosti i produktivnosti.



173

1. Pažnja

i slušanje

173

6. Upravljanje

vremenom

VJEŽBA:

Identikujte i zapišite oblasti ključnih rezultata u vlastitom poslu, a takođe na(1.)posebnim listama i oblasti ključnih rezultata u vlastitom životu odn. karijeri;

Izvršite SWOT analizu vlastitih(2.) sposobnosti, znanja i vještina u identikovanimoblastima ključnih rezultata i dodjelite sebi ocjenu za svaki element iz ove oblastina skali od 1 do 10.

Liste oblasti ključnih rezultata na poslu, u životu i u karijeri, sa denisanim(3.)ocjenama, analizirajte metodom lične introspekcije, analitički ili metodom “brain-storminga” u kontradiktornoj raspravi sa prijateljima, članovima porodice, u užojgrupi saradnika odn. sa pretpostavljenim.

Pokušajte da pred sobom i pred drugima budete objektivni i da odbaciteracionalizaciju i opravdanje svojih slabih strana.

Identikujte vještinu čije bi izvođenje sa maksimumom kvaliteta i ekasnosti(4.)ostvarilo najveće efekte u poslu, odn. najpozitivniji uticaj u životu i karijeri.

Identikujte znanja koja omogućavaju najbolje rezultate u poslu i najpozitivniji

uticaj u životu odn. u karijeri.Razradite planove i počnite da ostvarujete program ličnog unapređenja vještine(5.)identikovane u prethodnoj tački odn. sticanja nedostajučih znanja.

Steknite naviku da tokom života i karijere redovno vršite analizu iz tačaka (1) do (4) i daanalizirate rezultate sprovođenja tačke (5).

6.3.8. Personalna SWOT analiza

SWOT analiza, je alat strateškog planiranja koji se koristi za evaluaciju (procjenu): snaga, slabosti, prilika/pogodnosti i prijetnji uključenih u projektima odn. poslovnim poduhvatima.

S• - Strengths → snaga (atributi organizacije koji podstiču odn. pomažu u ostvarivanju ciljeva);

W• - Weaknesses → slabosti (atributi koji odmažu odn. onemogućavaju postizanje ciljeva);

O• - Opportunities → prilika/pogodnosti (vanjski povoljni uslovi koji pomažu postizanje ciljeva);T• - Threats → pr ijetnji (vanjski uslovi koji odmažu postizanje ciljeva);

SWOT analiza podrazumjeva prethodno utvrđivanje ciljeva ili poželjnog krajnjeg stanja poslovnog poduhvataodn. projekta, kao i identiciranje unutrašnjih i vanjskih faktora koji su značajni za postizanje planiranihzadataka odn. faktora koji podstiču odn. onemogućavaju postizanje ciljeva poslovnog poduhvata odn.projekta:

Unutr • ašnji faktori mogu da se sagledaju kao “Snage” i “Slabosti” zavisno od prirode njihovoguticaja na ciljeve organizacije, pri čemu snaga jedne osobe odn. organizacije može da predstavljaslabost druge;

Vanjski faktori• su – “Mogućnosti” i “Pretnje” koji su elementi vanjskog okruženja.

SWOT matrica

Podsticajni(u postizanju ciljeva)

Otežavajući(u postizanju ciljeva)

Unutrašnji(atributi organizacije)

SNAGE SLABOSTI

Spoljašnji(atributi okruženja)

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE



174

1. Pažnja

i slušanje

174

6. Upravljanje

vremenom

Primjer kratke SWOT analize menadžerske profesije:

Snage Slabosti Mogućnosti PrijetnjeEntuzijazam;

Energija;

Imaginacija;

Ekspertna znanja upredmetnim područjima;

Izvrsne preporuke uspecijalističkim područjima;

Slabosti u postizanju rezultata krozposredno korištenje lične energije;

Poteškoće u oralnom izražavanjuvlastitih stavova;

Poteškoće u pisanom izražavanjuapstraktnih ideja;

Posjedovanje ideja koje su međutimnekoherentne;

Ograničena menadžerska iskustva iekspertna znanja;.

Nove menadžerskepotrebe zahtijevaju

rezvoj novemenadžerskeinfrastrukture;

Decentralizacija organizacijekoja ima za posljedicu

ukidanje odjeljenja u kojima je lice zaposleno;

Eliminisanje potreba zasrednjim menadžerskimslojem;

Formiranje ravne struktureorganizacije;

Personalna SWOT analiza može da se koristiti kao alat za identikovanje vlastitih snaga, sposobnosti italenata s jedne strane i slabosti odn. mana sa druge strane.

Prije izvođenja SWOT analize potrebno je denisati ciljeve odn. poželjno stanje koje želimo postiči u svakojod oblasti ključnih rezultata a SWOT analiza treba da odgovori na dole navedena pitanja u kontekstu svakogod tih elemenata.

SWOT analizu možemo izvesti i generalno u odnosu na ciljeve odn. poželjno stanje koje želimo da ličnopostignemo u domenu vlastitih sposobnosti, znanja, vještina, karijere, profesije ili života.

Rezultati personalne SWOT analize tada prestavljaju ulaz za kreativno generisanje mogućih strategija uprocesu vlastitog razvoja i unapređenja lične produktivnosti. Personalne strategije se utvrđuju višestrukimpostavljanjem i odgovaranjem na sljedeća pitanja postavljena za svaki od identikovanih atributa personalneSWOT analize:

Kako možemo da koristimo identikovane• Snage?

Kako možemo da otklonimo utvrđene• Slabosti?Kako možemo da pozitivno iskoristimo utvrđene• Mogućnosti/prilike?

Kako možemo da se odbranimo od svake utvrđene• Prijetnje?

Rezultati personalne SWOT analize treba prvenstveno da utvrde posebne talente i sposobnosti koje svakipojedinac posjeduje i načine efektivnog anažovanja tih talenata u potizanju životnih i radnih ciljeva.

Identikujte i inventarišite specijalne oblasti u kojima posjedujete jedinstvene talente i sposobnosti metodomSWOT analize odgovarajući na sljedeća pitanja:

Šte naročito dobro radi• m i u čemu sam zaista dobar?Šta mi lako polazi za rukom (šta radim sa lakočom), dok isti posao ili aktivnost drugima teško ide?•

Šta je do sada bilo najzaslužnije za moj uspjeh u radu, u životu i za moju karijeru?•

Koje su najvažnije teške stvari i odluke koje sam u prošlosti donjeo i uradio?•U čemu najviše uživam radeći svoj posao i šta najviše volim da radim?•

U kojim poslovima odn. aktivnostima dobijam najviše komplimenata i pohvala od drugih?•

Šta od mojih radnih aktivnosti i poslova najviše• i najpozitivnije utiče na rad i učinak drugih?

Prirodan psihološki mehanizam uslovljava da čovjek osječa najveće zadovoljstvo radeći poslove i baveči seaktivnostima koje dobro obavlja i u kojima ostvaruje najbolje rezultate.

Identikacija ličnih talenata i sposobnosti je bitna zbog sljedećih razloga:

U pronalaženju profesionalne oblasti i izgradnji karijere;•

Ljudi se trebaju baviti oblastima u kojima imaju talente i sposobnosti jer će u tim oblastima ostvarivatinajbolje rezultate sa najefektivnijim korištenjem resursa i osječaće najveće zadovoljstvo u svom radu;

Omogućava pravilniju i kvalitetniju selekciju metoda u bilo kojem drugom poslu, jer se metodi•prioritetno selekcionišu unutar polja sposobnosti i talenata;



175

1. Pažnja

i slušanje

175

6. Upravljanje

vremenom

Predstavlja pomoćni kriterij u prolisanju oblasti ključnih rezultata, jer sposobnosti i talenti predodređuju•

rezultate i efektivnost posla, te bitno utiču na uspjeh. Stoga unutar oblasti ključnih rezultata prioritetimaju poslovi i zadaci koji koresponiraju sa talentima i sposobnostima.

S druge strane, metodom SWOT analize treba da se identikuju vlastita ključna ograničenja koja

predstavljaju limitirajuće faktore u postizanju ciljeva odgovorom na pitanja:Šta me usporava? Koji su unutrašnji a koji vanjski faktori?•

Šta određuje brzinu kojom postižem svoje ciljeve?•

Šta me sprećava da postignem planirane zadatke?•

Zašto već nisam postigao svoj cilj?•

Identikacija limitirajućih faktora svakog posla, zadatka ili cilja bitna je za određivanje strategije postizanja togcilja i selekcije primjenjenih metoda, jer limitirajući faktori predstavljaju “uska grla” realizacije posla. Limitirajućifaktori su eksterni (uslovljeni objektivnom prirodom posla ili cilja) i interni (uslovljeni ličnim ograničenjimapojedinaca). Psihološke i organizacione analize pokazuju da interni limitirajući faktori preovladavaju u odnosuna eksterne faktore.

Identikacija limitirajućih faktora je bitna zbog sljedećih razloga:

Jer predstavlja jedan od najvažnijih elemenata lične produktivnosti i ekasnosti.• Otklanjanje uskihgrla ili ograničenja su jednako važni zadaci kao i sam primarni zadatak obzirom da bitno utiču navremensku osu izvršenja dugotrajnih zadataka. Ponekad je otklanjanje ključnog limitirajućeg faktorauslov bilo kakvog izvršenja zadatka.

S druge strane otklanjanje ličnih ograničenja odn. ublažavanje personalnih limitirajućih faktora doprinosibilo kojem poslu jer unapređuje opšte kapacitete pojedinca u izvršavanju bilo kojeg zadatka.

Pomoćni kriterij u prolisanju oblasti ključnih rezultata, jer poslovi i zadaci koji imaju najviše limitirajućih•

faktora predodređuju primjenjene metode i prioritete zbog strategija ublažavanja tih kritičnih tačaka;

Faktori koji multivarijantno određuju konačno vrijeme izvršavanja nekog zadatka nemaju isti značaj.•

Pojedini od tih faktora su bitniji od drugih i različito utiču na vrijeme izvršenja zadatka. Faktor koji

ključno određuje brzinu izvršavanja zadatka (bilo da ga ubrzava ili usporava) predstavlja ujedno ilimitirajući faktor tog zadatka. Poznavanje tog faktora određuje i prioritet fokusiranja mentalne energijeodn. predstavlja bitan element menadžmenta vremena i ostalih resursa.

VJEŽBA:

Identikujte SWOT analizom specijalne oblasti svojih talenata i sposobnosti•odgovarajući na pitanja postavljena u prethodnom tekstu

Ukoliko bi bili oslobođeni ekonomskog pritiska (hipotetički veliki dobitak na lutriji) i•bili u mogućnosti da potupno slobodno birate, čime bi se bavili do kraja života?Kakvu specijalnu pripremu bi zahtijevao ovaj slobodno izabrani posao odn.životna aktivnost?

Identikacija slobodno izabranog posla i specičnih priprema tog posla treba da najozbiljnije

učestvuje u prolisanju vaše buduće i tekuće karijere i profesionalnih aktivnosti!!!Izvršite SWOT analizu poslovanja vašeg preduzeća ili SWOT analizu CASE-•

study preduzeća.Posebno utvrdite limitirajuće faktore i denišite ključni limitirajući faktorposlovanja, a zatim odredite strategiju otklanjanja ili ublažavanja ključnoglimitirajućeg faktora poslovanja

Identikujte najvažniji životni cilj (ili cilj u karijeri) i metodom analize posljedica•(Odgovor na pitanje: “Koje bi postignuće u životu i karijeri imalo najveći pozitivanuticaj?”).Identikujete ključni limitirajući faktor ostvarivanja tog životnog (karijernog) ciljametodom SWOT analize i denišite strategiju otklanjanja ili ublažavanja tog faktora.



176

1. Pažnja

i slušanje

176

6. Upravljanje

vremenom

6.3.9. Strategija “Kreativnog odugovlačenja”Strategija “Kreativnog odugovlačenja” je odgovor na tzv. “stihijno odugovlačenje” ili “urođeno odugovlačenje”koje predstavlja najteži destruktivni element ekasnog upravljanja vremenom.

Strategija “Kreativnog odugovlačenja” tretira i razvrstava poslove i zadatke u četiri kategorije kao:neizostavne, odložene i odgođene, delegirane i eliminisane, primjenjujući multifunkcionalni metododređivanja prioriteta koji uključuje analizu posljedica, identikaciju oblasti ključnih rezultata, instrumentenametnute ekasnosti, te identikaciju, SWOT analizom, “vitalne manjine” zadataka i limitirajućih faktora.Svi poslovi koji nisu neizostavni prema analizi prioriteta, kreativno se odugovlaće, a dio poslova se delegiradrugima odn. eliminiše.

Radni proces je u stvari proces stalnog procjenjivanja i donošenja odluka o prioritetima i o kreativnomodugovlačenju pojedinih poslova. Iz činjenice da se ne može postiči sve što je planirano i sve što je “nametnuto”različitim okolnostima na poslu i u životu, proizilazi da određeni poslovi, aktivnosti i zadaci moraju da seodgode odn. odlože, a određeni poslovi se moraju delegirati drugima, ili da se odbiju odn. eliminišu.

Kreativno odugovlačenje je promišljeno i svjesno odlučivanje da se određeni poslovi i zadaci ne urade odmah,već da se odlože, a možda delegiraju drugima odn. eliminišu (odbiju) u cjelosti. Kreativno se odugovlaće

poslovi i zadaci koji nemaju veliku vrijednost i ne znače naročit doprinos organizaciji, karijeri odn. životu,te zadaci koji se rade rijetko i koji se mogu preskoćiti bez stvarnih gubitaka, da bi se oslobodilo vrijeme zaneizostavno izvršenje velikih, teških, vrijednih i važnih zadataka koji mogu da imaju značajne dugoročneposljedice po posao, organizaciju, karijeru i život. Poslovi iz kategorije “neizostavnih” moraju se završitizakonom “nametnute ekasnosti”.

Uslov za preuzimanje novih obaveza i zadataka je završetak nekog od postojećih zadataka iliredenisanje prioriteta, tako da se neki od postojećih zadataka počnu kreativno odugovlaćiti.

Recite NE svemu što nije vrijedno trošenja vremena i života!

Kreirajte “ NOT-TO-DO” listu!

VJEŽBA:Primjenite strategiju “Kreativnog odugovlaćenja” na vaše svakodnevne•

netrivijalne životne aktivnosti, denisanjem tih aktivnosti (npr. gledanjeTV, čitanje štampe, čitanje knjiga, rekreacija, hobiji, izlasci i druženje sa

porodicom, izlasci sa prijateljima, umjetničke aktivnosti i dr.) i utvrđivanjemskale vrijednosti tih aktivnosti prema aksiološkim i utilitarnim kriterijima. Zatimpokušajte da izvršite repozicioniranje vrednijih aktivnosti po vremenskoj osi, ana manje vrijedne aktivnosti primjenite tehnike “Kreativnog odugovlaćenja”.

Dopunite ABCDE listu zadacima koje možete da eliminišete•

6.3.10. Zakon nametnute ekasnostiZakon nametnute ekasnosti glasi: “Pojedinac nema dovoljno vremena da uradi sve potrebne aktivnosti odn.zadatke, ali mora imati vremena da uradi najvažnije”.11

( Ako ne možemo da pojedemo sve žabe u bari, moramo da pojedemo najveću i najružniju.12)

Studije su pokazale da prosječan direktor ima 300 do 400 sati zaostalog čitanja i projekta, bilo kod kuće bilona poslu (prema navodima B. Trejsi, 2003, str. 48). Stres zbog rokova (pritisak rokova) prouzrokuje greške,dovodi do defekata i povećanih troškova zbog proizvedenih šteta i probijanja rokova. Primjenom zakonanametnute ekasnosti negativni efekti “probijanja rokova” i “neizvršenih” poslova se minimiziraju, obzirom dau zoni stresa ostaju manje važni poslovi i aktivnosti.

11 Brajan Trejsi, Pojedi tu žabu, str. 4712 Ibid.



177

1. Pažnja

i slušanje

177

6. Upravljanje

vremenom

Instrumenti nametnute ekasnosti:

Ide ntikacija najvažnijih aktivnosti odn. zadatakaPrimjenom pravila 80/20 i metodom analize posljedica denišu se oblasti ključnih rezultata i zadaciodn. aktivnosti koji čine “vitalnu manjinu” na osnovu kojih se razrađuju liste prioriteta formatirane

po metodu ABCDE.Identikacija poslova i zadataka koje jedino vi možete da uradite i koji se bezuslovno ne mogu

delegirati drugima.Identikacija i kvantikacija pozitivnih efekata po projekat, organizaciju odn. zadatak koje proizvodi

potpuno i kvalitetno izvršavanje najvažnijih aktivnosti odn. zadataka i negativnih efekata kojeproizvodi neizvršavanje.Analiza svrsishodnosti sadašnjih aktivnosti procjenom odluke o otpočinjanju tih aktivnosti u trenutku

njihovog nastanka u svjetlu sadašnjih saznanja.Da li postoji aktivnost za koju se sa aspekta sadašnjeg znanja danas ne bi ponovo odlučio da senjome bavim.Svakodnevna analiza efektivnosti korištenja trenutnog radnog vremena u funkciji ostvarivanja

nametnute ekasnosti.

6.3.11. Metod “Od težeg ka lakšem”Metod od “težeg ka lakšem” podrazumjeva da se prvo rade teži poslovi i zadaci, pa onda oni lakši.

Uobičajeni metod “od lakšeg ka težem” je neprimjeren u oblasti upravljanja vremenom zbog konstantnogdecita vremena (tako da teži zadaci ne bi uopšte dobili šansu da se obave) i zbog činjenice da je ključnikriterij odabira redosljeda posla odn. zadatka njihov “prioritet”. Praksa pokazuje da su prioritet i težina zadatkanajčešće direktno proporcionalni, tj. viši prioritet najčešće znači i veću složenost odn. težinu zadatka.

Iscrpljivanje sa gomilom lakših i rutinskih zadataka drastično smanjuje prostor za zaista bitne i kompleksnijezadatke i pothranjuje kompenzacioni mehanizam “odugovlačenja” odn. smanjuje motivaciju, radnu i psihološkuenergiju.

Metodska uputstva za realizaciju ove strategije (prema Trejsiju 2003, str. 81):

Izrad• ite listu poslova i zadataka za naredni period metodom analitičke razradeLista se uređuje odn. sortira koristeći metod ABCDE i pravilom 80/20.•

Jednoznačno denišite zadatak A-1 (najozbiljnije potencijalne posljedice ukoliko se ne obavi ili se odgodi)•

Izvršite pripreme posla i radnog okruženja za ekasno obavljanje tog zadatka (• u skladu sa preporukama iz tačke 6.3.16. “Radno okruženje i pripreme” )

Metodom nametnute• ekasnosti pristupiti rješavanju ovog zadatka

6.3.12. Strategija “Korak po korak”

(Veliku žabu najlakše ćemo pojesti zalogaj po zaloga13

j)

Velike i obimne zadatke i poslove treba analitički raščlaniti na faze odn. pod-zadatke ili manje cjeline (parčiće),uvažavajući sistemsku struktuiranost svakog posla i potom realizovati faze odn. cjeline ponaosob metodom“korak po korak”. Čak i ukoliko posao nije raščlanjen na jasno struktuirane faze odn. manje cjeline, potrebno je otpočeti sa realizacijom prve pretpostavljene cjeline jer će se time povećati motivacija i dublje sagledatipriroda posla u cjelini i njegova struktura.

Ostvarivanje strategije “korak po korak” je istovremeno i jedna od strategija prevazilaženja odugovlačenja.

Otpočinjanje i završavanje prve faze ili prve cjeline obimnog posla ili zadatka pokreće čitav niz psihološkihmehanizama koji omogućavaju kompletno završavanje posla odn. zadatka. Podsvjesnim “ porivom zadovršavanjem” ili “ prinudom da se zatvori krug ” aktiviraju se psihološki mehanizmi osječaja sreće, zadovoljstva,snage, dovršenosti, samopoštovanja, te “efekat endorna”, što motiviše da se obavi naredni dio posla i tako

dalje do završetka posla.13 Brajan Trejsi, Pojedi tu žabu, str. 85



178

1. Pažnja

i slušanje

178

6. Upravljanje

vremenom

Druga tehnika ekspliciranja strategije “korak po korak” je metod rada zvan “ švajcarski sir ”. Zadatak senačne tako da se voljno radi jedno izvjesno vrijeme poslije kojeg se privremeno odlaže i prelazi se na drugizadatak odn. posao. Nakon izvjesnog vremena se vraćamo na prvobitni zadatak i tako u krug, obavlja se višezadataka paralelno u istom vremenskom ciklusu (kao kad se u koturu švajcarskog sira prosvrdla rupa).

I ovom tehnikom se pokreću slični psihološki mehanizmi kao i kod dijeljenja zadatka na parčiče. Suština je da se “na bilo koji način” otpočne sa izvršavanjem velikih i obimnih zadataka koji svojom masivnošću,kompleksnošću i dužinom izvršavanja djeluju destimulirajuće i zastrašujuće, te podstiću kompenzacionemehanizme “odugovlaćenja”.

Put od hiljadu yina14 počinje prvim korakom

Konfučije

VJEŽBA:

Odaberite bilo koji veliki cilj, zadatak ili projekat s kojim se odugovlaći i•

preduzmite samo jedan korak u pravcu dovršenja;

Otpočnite ciklično raditi na velikom zadatku alocirajući relativno male•

vremenske segmente;

6.3.13. Stvaranje velikih segmenata vremenaDa bi se uspješno završili veliki, kompleksni i (zbog toga) dugi zadaci, potrebno je izvršavati ih premaplaniranom rasporedu metodom “korak po korak”, tako da se ciklično i u kontinuitetu obezbjede i oblikujublokovi vrijednog i produktivnog vremena posvečeni jednom zadatku.

Ovaj metod podrazumjeva kvalitetno planiranje dnevnih i sedmičnih rasporeda sa kreiranim slobodnimblokovima vremena koji neće biti ometani rutinskim poslovima i u okviru kojih su obezbjeđeni i ostali potrebniresursi, te alociranje dijelova dužih i kompleksnijih zadataka i drugih zaokruženih poslova tim segmentima

vremena, prema denisanim prioritetima.Segmenti odn. blokovi kvalitetnog i “neugroženog” vremena iz kojeg su eliminisani svi “ometači” moraju se sistematskiplanirati. kao svojevrsne vremenske pregrade radnog dana za smještanje određenih konkretnih aktivnosti.

Ovi blokovi vremena namjenjeni za koncentrisani rad najlakše se planiraju u okviru ličnih organizera ili planera

odn. u okviru PDA (Personal Digital Assistant ) uređaja sa odgovarajućim softverom.

Moguće rješenje je alociranje pojedinih vremenskih blokova namjenjenih kompleksnim zadacima, za rad kodkuće (prije ili poslije radnog vremena), pri čemu se ocijelno radno vrijeme može skratiti. Drugo alternativnorješenje je da se vrijeme tzv. “praznog hoda” (vrijeme provedeno na putovanju, u prevozu itd.) sistematskikoristi u vidu blokova neugroženog vremena, što zahtjeva pažljivu pripremu.

6.3.14. Osječaj za hitnost – mentalna bujica Nemojte čekati, nikad neće biti “pravi trenutak”

Napoleon Hil

“Visokoproduktivni ljudi odvajaju vrijeme za razmišljanje, planiranje i određivanje prioriteta. Zatim se brzo isnažno bacaju u pravcu svojh ciljeva. Rade postojano glatko i kontinuirano i obavljaju ogromnu gomilu posla,...dok prosječne osobe traće vrijeme u bavljanu aktivnostima male vrijednosti” (Tracy, 2003, str. 90).

Osječaj za hitnost je aktivistički koncept i unutrašnji poriv da se odmah otpočne sa rješavanjem problema ida se poslovi završe što prije. Osječaj za hitnost ubrzava unutrašnji životni tempo, a zbog “principa impulsakretanja” ulaže se manja energija u održavanje tog tempa, nego u pokretanje inertne mase. Što se bržekrećemo kroz život, akumuliramo više energije, stičemo više iskustva, više saznajemo i učimo i postajemokompetentniji u struci.14 yin – tradicionalna kineska mjera za dužinu. Iznosi približno 33,33 metra.



179

1. Pažnja

i slušanje

179

6. Upravljanje

vremenom

Kada se rješavaju važni zadaci “velike vrijednosti” sa ubrzanim tempom aktivnosti ulazi se u posebnopsihološko stanje “mentalne bujice” koju karakteriše viši nivo jasnoće misli, odvažnost, lakoća i preciznostizvođenja, povećana moć spoznaje i intuicija ... “Osječaj za hitnost umnogome liči na utrkivanje sa samimsobom” (Tracy, 2003, str. 90, 91).

6.3.15. Koncentracija i ometačiKoncentracija ond. duboka usredsređenost na zadatak koji se trenutno obavlja je ključ lične produktivnosti.Koncentracija podrazumjeva rad bez ometanja i rad na jednom pojedinačnom zadatku u kontinuitetu dok sene završi.

Tendencija višestrukog zaustavljanja u radu i ponovnog počinjanja može da višestruko priduži vrijeme potrebnoza obavljanje zadatka, jer svako novo otpočinjanje proizvodi vraćanje na mentalni sklop one faze zadatkau kojoj smo se nalazili prije prekida i podrazumjeva rekonstrukciju bogatstva misli kroz koju smo prolazilirješavajući problem. Nakon prekida se mora prevaziči i prirodna inercija svakog posla koji se započinje iizgubiti dio vremena i energije na ulazak u produktivni radni ritam.

“Samodisciplina, vladanje sobom i samokontrola osnovni su gradivni blokovi karaktera i visokog učinka... aistrajavanje na prioritetnom zadatku jest istinski test vašeg karaktera, snage volje i rješenosti” (Tracy, 2003, str. 94).

6.3.16. Radno okruženje i pripremePodsticajno radno okruženje predstavlja bitan element motivacije u izvršavanju poslova i zadataka, azajedno sa odgovarajučom pripremom i prethodnim pribavljanjem i prikupljanjem cjelokupnog analitičkogi emirijskog materijala neophodnog za izvršavanje tekućeg zadatka, predstavlja jedan od bitnih elemenatalične produktivnosti.

Uredite radni prostor tako da bude ergonomski udoban i vizuelno odn. estetski privlačan. Ergonomski

zahtjevi za pojedine poslove predstavljaju predmet specijalnih proučavanja i razrađenih pravila kojatreba pronači, saznati i primjeniti.

Urednije i čistije radno okruženje koje je uz to i personalizovano odgovarajučim ličnim elementimadaje osječaj samopouzdanja, djeluje motivirajuće, razvija pozitivne psihološke mehanizme i povečavaproduktivnost.

Na primjer: Ergonomski zahtjevi za standardne administrativne i intelektualne poslove pretpostavljajuodgovarajuću stolicu i stol, osvjetljenje, dostupnost sredstava rada (tastatura, monitor, ulazno-izlazniuređaji, telekomunikacioni uređaji, organizeri kartica, nosioci optičkih medija itd.), odgovarajući položajsvih dijelova tijela u operacijama rada na računaru i kucanja na tastaturi, čitanji i pisanju itd. Svi ovielementi su utvrđeni detaljnim istraživanjima i precizno kvanticirani o čemu postoje obimni izvori,uputstva i preporuke.

Vizuelno i estetski privlačan prostor zadovoljava opšte kriterije dizajna interijera i odgovarajućeg stila,ali i ličnog “ukusa”. To znači da radni prostor mora biti personaliziran odgovarajučim ličnim detaljima u

mjeri u kojoj to ne narušava funkcionalnost prostora i korporativna pravila vizuelnog identiteta.Raščistite radni prostor ostavljajući samo elemente tekućeg odn. najvažnijeg zadatka/posla.

Elemente ostalih poslova ili zadataka uredno odložite u odgovarajuće pretince odn. omote sortiraneprema važnosti i prioritetima.

Prikupite, pripremite i postavite na lice mjesta (na dohvat) svu analitičku građu i ostale materijalepotrebne za izvršavanje tekućeg zadatka (radne materijale, podatke, izvještaje, studije, stručne i ostaleknjige, izvore na elektronskim i optičkim medijima, pristupne lozinke za elektronske baze znanja, E-mailadrese i druge izvore).

VJEŽBA:

Pažljivo pogledajte svoje radno okruženje i pokušajte da objektivno odgovorite(1.)na pitanje “Kakva osoba radi u ovakvom okruženju?”, ili da sagledate kakav

bi utisak imala neka druga osoba u susretu sa vašim radnim okruženjem;Raščistite odmah svoj radni stol i uredite svoje radno okruženje.(2.)



180

1. Pažnja

i slušanje

180

6. Upravljanje

vremenom

6.3.17. Unapređivanje ključnih znanja i vještina“Ako ne postaješ bolji, znači da postaješ lošiji”

Pat Rajli – košarkaški trener

Bitno načelo lične produktivnosti je sistematsko i stalno produbljivanje znanja i unapređivanje vještina uoblastima ključnih rezultata.

Ovo načelo je posebno aktuelno zbog činjenice da znanja i vještine koje pojedinac posjeduje zastarjevajuvelikom brzinom. Cjeloživotno učenje postaje imperativ uspješnog bavljenja bilo kojom profesijom i minimalanuslov uspjeha u bilo kojoj oblasti. Jedno od načela psihologije učenja i stvaralaštva je da se sve vještine mogunaučiti, pa čak, u zadovoljavajučoj mjeri i vještine u oblasti umjetničnog stvaralaštva. S druge strane, dubljeznanje omogućava dalje produbljivanje znanja (zbog metodske vrijednosti svakog znanja), a svakodnevnoučenje povećava psihološke sposobnosti i intelektualne kapacitete za dalje učenje i razumjevanje.

Nedovoljne kompetencije za obavljanje određenih zadataka odn. poslova koje proizilaze iz nedovoljnih znanja ineodgovarajučeg stepena vladanja potrebnim vještinama predstavljaju osnovni razlog odlaganja i odugovlačenjazbog osječanja nesposobnosti i nestručnosti, te pomanjkanja samopouzdanja. Stalno uvečavanje znanja,vještina i sposobnosti daje osječaj entuzijazma i u velikoj mjeri povečava psihološku energiju.

Planirajte i odvojite određeno vrijeme SVAKOG DANA na čitanje literature u oblastima ključnih rezultata,

kao i vrijeme posvečeno učenju.

Pohađajte u najvećoj mogućoj mjeri sve neformalne oblike unapređivanja znanja i vještina (kurseve iseminare odn. profesionalne skupove) vezane za posao. Preduzmite aktivnu ulogu na ovim skupovimaprimjenjujući sve tehnike i akademske vještine vezane za sticanje i unapređivanje znanja.

Izvršite detaljnu i cjelovitu procjenu vlastitih potreba i raspoloživih resursa vezanih za uključivanje

u formalno obrazovanje u sistemu cjeloživotnog učenja (naredni stepen ili ciklus profesionalnog iliakademskog obrazovanja, formalno obrazovanje u drugoj kompatibilnoj ili interdisciplinarnoj akademskojodn. profesionalnoj oblasti ). Koristite one oblike formalnog obrazovanja koji su najprimjereniji vašimbitnim životnim i radnim obavezama (vanredni studij, studij u sistemu učenja na daljinu, korištenjeobrazovnih ICT sistema itd ). Saznajte više o tim obrazovnim tehnologijama.

Prisustvujete bitnim poslovnim sastancima zbog sticanja neposrednih informacija i strateških znanja o

vašem poslu i radnom okruženju.

Motivišite sebe i svoje radno okruženje na zdrave kompetitivne (takmičarske) obrazce ponašanja.

Donesite odluku da budete najbolji u ključnim oblastima vaše profesije.

Pribavite i ostale multimedijalne izvore informacija i znanja (audio i video diskove) koje možete

konzumirati prilikom obavljanja rutinskih poslova paralelno sa tim poslovima i koji ne zahtijevaju posebnukoncentraciju odn. angažovanje specičnih psiholoških sposobnosti (kao npr. vožnja automobila,obavljanje rutinskih kućnih poslova, obavljanje repetitivnih poslova niže složenosti itd.);

6.3.18. Fizički faktori ekasnostiBiozički faktori odmora, pravilne ishrane, te zdravstveno-kondicionog stanja osobe utiču na ličnu produktivnosti predstavljaju indirektno faktor upravljanja vremenom.

a) Odmor

Postoji individualni bioritam svakog pojedinca koji nameće periode tokom dana kad je osoba najproduktivnija.Identikujete period vašeg zičkog i intelektualnog dnevnog maksimuma i disciplinujete sebe da taj periodkoristite za obavljanje najvažnijih i najtežih zadataka odn. poslova.

Period zičkog i intelektualnog dnevnog maksimuma je različit za različite ljude, ali najveći broj je najsposobnijiujutro poslije noćnog sna i odmora ( jutarnji tip), jedan broj najviše energije ima poslijepodne a najmanji broj jenajkreativniji i najproduktivniji uveče odn. noću (noćni tip).

Produktivnost odmorne osobe je do pet puta veća od produktivnosti osobe koja je umorna. Psihološkim



181

1. Pažnja

i slušanje

181

6. Upravljanje

vremenom

istraživanjem je utvrđeno da produktivnost počinje da opada poslije osam do devet sati rada. Umorne osoberade lošije i prave više grešaka i kad dosegnu plafon obustavljaju radni proces. Najgora solucija za povećanjelične produktivnosti je nasilno produženje radnog vremena kada se zbog previše rada a premalo odmoraposao obavlja u stanju “mentalne zamagljenosti ” sa smanjenom produktivnošću, smanjenim kvalitetom ivelikim brojem grešaka.

Pored “dnevnog odmora” i zičkog oporavka, bitan element ublažavanja i onemogućavanja negativnihefekata umora je i “sedmični odmor”. Sedmičnim odmorom se dograđuje zički oporavak osobe, ali što jevažnije, ovim odmorom se omogućava “psihološki oporavak” osobe. Koliko god u okviru radnog procesapostojali različiti radni zadaci i radne aktivnosti ovaj proces je zbog profesionalnog i specijalističkog karakterauvijek “jednoobrazan”. Intenzivno obavljanje radnog procesa izaziva svojevrsno zasičenje tokom sedmice.Profesionalni karakter radnog procesa uvijek izaziva “psihološki pritisak”. Ma koliko naš posao bio kreativan ima koliko nam donosio istinsko zadovoljsto zbog rezultata koje postižemo i mogućnosti da se samopotvrdimo,u našem radnom procesu ne možemo da se opustimo i istinski relaksiramo, zbog odgovornosti za profesionalnerezultate našeg posla i zbog činjenice da tim procesom privređujemo za život.

Stoga je nužan bar jedan slobodan dan sedmičnog odmora u kojem ne smijemo da obavljamo ni jednuaktivnost našeg radnog procesa. Taj dan treba da bude posvećen relaksaciji i sportskim aktivnostima, zabavi,

hobijima, porodici i svojim bližnjim, te svim drugim aktivnostima koji nam omogućavaju i donose psihološkioporavak (tzv. punjenje baterija).

Po istom principu i zbog istih razloga treba da se planira i realizuje “godišnji odmor”, kao svojevrsno dugotrajnije“godišnje punjenje baterija”. Godišnji odmor je standardizovan u trajanju od najmanje dvije sedmice.

b/ Pravilna ishrana

Pravilna ishrana je proces obuhvačen velikom naučnom i praktičnom oblasću savremene dijetetike inutricionizma. Od izuzetnog je značaja ne samo za ličnu produktivnost i rezultate rada, već i za zdravlje osobeu cjelini. Svaki akademski građanin, ali i ostale kategorije stanovništva bi trebali da se detaljnije upoznajusa osnovnim saznanjima i praktičnim preporuka iz ovih naučnih oblasti. U okviru akademskih vještina nemožemo da se detaljnije bavimo ovim predmetom, ali možemo da iznesemo najkraće preporuke.

Pravilna ishrana podrazumjeva kao prvo pravilnu raspodjelu dnevnog konzumiranja jela (u više obroka), teodgovarajuću dnevnu i ukupnu kvantitativnu i kvalitativnu strukturu unešenih namirnica. Doručak treba dasadrži najviše bjelančevina, malo masnoće i malo ugljenih hidrata. Ručak treba da sadrži najviše povrća ( pomogućnosti svježeg u vidu salata) i bijelog mesa odn. ribe. Mlječni proizvodi i jaja trebaju da se konzumirajuumjereno. U najvećoj mjeri moraju se izbjegavati ranisani bijeli šećer, proizvodi od bijelog brašna, deserti,gazirani napitci i vještački zaslađeni voćni sokovi, slatke i slane grickalice i peciva.

Šema pravilne ishrane treba uglavnom da slijedi režim sportske ishrane.

c/ Tjelesno vježbanje

Tjelesno vježbanje obuhvata veliki broj različitih kategorija uglavnom zičkih aktivnosti kojima se jačajubiološki, zički i psihički potencijali čovjeka.

Kategorije zičkih aktivnosti koji spadaju u oblast zičke kulture su: sport (sa velikim brojem različitih sportskih

grana), tnes, aerobik, wellness, ples, planinarenje i kampiranje, sportski turizam, sportska rekreacija i dr.

Sve zičke aktivnosti iz domena zičke kulture omogućavaju jačanje bioloških i psiholoških potencijalačovjeka čime pozitivno djeluju na unapređenje njegove radne produktivnosti.

VJEŽBA:

Metodom SWOT analize odredite poželjne i nepoželjne zičke aktivnostiodgovarajući na sljedeća pitanja:

Koje zičke aktivnosti bi trebalo da radim u većoj mjeri?•

Koje zičke aktivnosti bi trebalo da radim u manjoj mjeri?•

Koje zičke aktivnosti ne upražnjavam, a trebalo bi da otpočnem sa njima?•

Koje aktivnosti koje radim štete mome zdravlju i sa kojima bi trebalo da•

prestanem?



182

1. Pažnja

i slušanje

182

6. Upravljanje

vremenom

6.3.19. Psihološki faktori ekasnostiPsihička i emocionalna stanja utiču na motivaciju koja je bitan element lične produktivnosti i faktor upravljanjavremenom.

Preovlađujuća emocionalna stanja pojedinca su subjektivne prirode, uslovljena subjektivnom procjenomdešavanja, a ne i objektivnim karakterom samih događaja. Emocije snažno utiču na motivaciju i psihičkistatus odn. energiju pojedinca.

Tehnike povećanja motivacije i očuvanja psihološkog integriteta pojedinca:

Razvoj optimističnog stava prema stvarnosti i optimističnog reagovanja na teškoće i prepreke•svakodnevnog života. Optimizam je prema nekim istraživanjima najvažnija psihološka osobina zalični i profesionalni uspjeh. Iz optimističnog stava prema stvarnosti proizilaze sljedeći pozitivni ipodstičući obrazci ponašanja:

Optimisti u svakoj lošoj situaciji pronalaze i otkrivaju elemente “dobrog”;o

Optimisti iz svake prepreke i teškoće izvlače pouke.o Teškoće ne dolaze da bi nas mučile,već da bi nas poučile!

Optimisti tragaju za rješenjem svakog problema i nastoje da preduzmu akciju u vezio

rješavanja problema, umjesto da krivicu prebacuju na druge;

Optimisti prihvataju odgovornost za sebe i dešavanja oko sebe i ne kritikuju druge tražećio

izgovore.

Pozitivne reakcije na postupke i reakcije ljudi u okruženju i situacije koje se dešavaju i pozitivan•pristup i odnos prema životu je izuzetno značajan. Onome koji misli pozitivno i ima pozitivan odnosprema stvarnosti i koji ima vjeru u sebe i ljude koji ga okružuju, zaista se i dešavaju pozitivne stvari.

Misli i energija moraju biti usmjereni ka budućnosti i na akciju ostvarivanja poželjne budućnosti.Najčešće postajemo ono što mislimo, stoga treba kontrolisati svoje misli ka pozitivnim ishodima, a saoptimizmom i vjerom se suočavati sa problemima i rješavati ih.

Stalno unapređenje samopoštovanja stavom i djelom;•

Prevazilaženje defetizma, sumnji i strahova. Ponavljajte neprestano samom sebi: “Ja to mogu”!•

Okrenutost prema budućnosti kroz planiranje i projekcije poželjnih stanja i vizuelizaciju ciljeva i ideala•

nasuprot okrenutosti prema prošlosti što je odlika pesimista.

VJEŽBA:

Metodom SWOT analize i drugim analitičkim sredstvima analizirajte probleme ireagujte pozitivno odgovorom na sljedeća pitanja:

Koja je pouka iz problema koji je nastao i koje aktivnosti moram da uradim•

da bi predupredio problem u budućnosti?

Koje je rješenje problema?•

Šta se može učiniti odmah za rješavanje problema?•

Koji je sljedeći korak u rješavanju problema?•

6.3.20. Zakon nametnutih učinaka - “Pritisnite sebe”Vlastiti standardi vezani za lični rad, ispunjenje obaveza, izvršavanje zadataka i ponašanje trebaju da buduviši od standarda koji određuju pretpostavljeni ili druge osobe, ili koji su uobičajeni u vašem okruženju.

Natjerajte sebe da uvijek ostvarite više od planiranog i više od očekivanog. Naučite se da vremenskikvanticirate sve poslove i zadatke i da im određujete realne rokove. Držite se vlastitih rokova i pokušajte daih sistematski prestižete. Nametanje samopritiska omogućava više obavljenih zadataka, bolje rezultate ibrže završavanje poslova i zadataka. Navika brzog obavljanja zadataka doprinosi stvaranju osobe sa visokim

učinkom i velikim ostvarenjima.



183

1. Pažnja

i slušanje

183

6. Upravljanje

vremenom

Uspješni nameću sebi neprestano visok nivo učinka, dok neuspješnim norme nameću drugi i kontrolišu ihdrugi. Vođe su osobe koji su u stanju da rade samostalno i posjeduju osobine inicijativnosti i samokontrole.

Svaki put kad se obavi težak i izvanprosječan zadatak i kad se “odustane od odustajanja” raste samopoštovanje(ugled koji čovjek ima u vlastitim očima), što je bitan psihološki motivacioni faktor.

VJEŽBA:

Zamislite da morate naredni dan da hitno otputujute na period od mjesec dana•

Utvrdite poslove koje morate svakako uraditi prije odlaska•

6.4. Specične strategije upravljanja vremenom

Ekasno upravljanje vremenom je važan dio učenja. Jedna od važnih stavki u upravljanju vremenom

je da se držite onoga što kod vas funkcioniše. Jedna od uobičajenih greški je pokušavanje da se stvoripretjerano strog raspored koji ne funkcioniše i zbog čega se razvija osjećanje krivice. Još jedna česta greška je da kažete sebi da pravljenje rasporeda jednostavno nije za vas.

Sljedeći koraci će vas voditi kroz upravljanje vremenom.

1. Napravite raspored – Odredite redovno vrijeme i mjesto za učenje svaki dan. – To vam pomažeda uđete u atmosferu učenja jer se razvija svojevrsni uslovni reeks.

2. Odredite prioritete – Sastavite spisak onoga što treba da uradite i rasporedite ga prema reduvažnosti. Prvo rasporedite ono što je najvažnije.

3. Isplanirajte faze učenja – Prvo uradite teške dijelove. Na taj način, dok “iscrpljeni” dođete dolakših dijelova, to će biti sve što vam je preostalo.

4. Pripremite se – Prikupite sve što će vam biti potrebno PRIJE nego što počnete s učenjem.5. Pravite pauze – Nemojte učiti duže od 50 minuta zaredom. Upotrebite preostalih deset da optrčite

oko zgrade ili prezalogajite. Hmm... Možda da optrčite oko zgrade NAKON jela.

6. Izbjegavajte da se zaglavite – Ako nešto ne možete da rastumačite ili razrešite, preskočite taj diogradiva i potražite pomoć kasnije. Nije dozvoljeno preskakati poglavlja ili veće cjeline gradiva.

7. Podijeli pa vladaj – Podijelite projekte na manje dijelove i završavajte ih jedan po jedan.

8. Postavite oznake napredovanja – Postavite sebi oznake napredovanja. Možete da odredite inagrade za dostizanje tih oznaka.

9. Nagradite sebe – Nagrada može biti mala, na primjer da sebe častite sladoledom, ili veća, na primjerda kupite novi komad odjeće. Nagrade takođe ne moraju da budu materijalne prirode – možete da

odigrate basket sa prijateljima u parku. Ugodite sebi kad prođete oznaku napredovanja, držite se svogplana nagrađivanja kako biste savladavanje pojedinih tačaka plana učinili vrednijim dostizanja.

10. Mudro koristite svoje vreme – Koristite dane za teže aktivnosti kao što je učenje, a večeri zalakše stvari kao što je obnavljanje gradiva.

11. Redovno obnavljajte gradivo – Već smo ovo ranije napomenuli, ali je toliko važno pa je bolje daga još jednom pročitate.

12. Recite “Ne!” svim ometačima – Ma kako da su privlačni osim ako su, naravno planirani porasporedu.

Slijede strategije za poboljšavanje vaših vještina upravljanja vremenom.



184

1. Pažnja

i slušanje

184

6. Upravljanje

vremenom

6.4.1. Samoevaluacija upravljanja vremenom i raspoređivanjeobnavljanja gradiva i učenja

6.4.1.1. Samoevaluacija upravljanja vremenom

Postoje dva aspekta samoevaluacije. Jedan je da se odredi da li student ima slabe vještineupravljanja vremenom i njihove posljedice, pri čemu su prikazana dva upitnika za ocjenjivanje statusa vještinaupravljanja vremenom: reeksivni upitnik i kvantitativni upitnik. Drugi aspekt je da se evaluira napredak kapoboljšavanju veština upravljanja vremenom...

Evaluirajte napredak ka poboljšavanju veština upravljanja vremenom

Nakon što su studenti utvrdili da su njihove vještine upravljanja vremenom u zaostatku i da to utičena njihov rad, i nakon što su otpočeli primjenjivati neke od strategija upravljanja vremenom za nadoknađivanjetoga hendikepa, vrlo je važno da se evaluiraju dvije stvari: efektivnost upotrebljenih strategija i napredak kapoboljšavanju vještine upravljanja vremenom. Obavite to barem jednom svake dvije sedmice.

Postoji nekoliko načina da se evaluira efektivnost određene upotrebljene strategije upravljanja

vremenom. Prvo što treba da uradite kada osjetite da strategije ne funkcionišu jeste da razmotrite da li je to zatošto pokušavate da uradite previše. Da li ste “zagrizli više nego što možete da progutate”? Da li imate nerealnaočekivanja od broja časova i aktivnosti koje možete da obuhvatite? Da li pokušavate da se držite rasporeda kojiste postavili u srednjoj školi? To može biti neizvodljivo na fakultetu. Da li koristite dnevnike ili rasporede šifrovanepomoću boja da ocjenite vrijeme provedeno na akademskim nasuprot društvenim događajima. Zatražite mišljenjenepristrasne treće strane, kao što je mentor, trener, savjetnik, predavač ili tutor.

Ako i dalje mislite da je raspored realan i da je problem u primjenjenim strategijama, pokušajte daupotrebite druge strategije upravljanja vremenom. Dodajte motivacione strategije, ili tehnike za poboljšanjevaše pažnje i koncentracije.

Da biste evaluirali svoj napredak u primjeni strategija upravljanja vremenom, razmotrite kako steplanirali da utrošite vrijeme a kako ste ga zapravo utrošili. Koristite dva primjera nedjeljnog rasporeda; jedanprimjer je planirani raspored a drugi je bilješka o tome kako je vrijeme zaista provedeno. Uporedite ih nakonnekoliko nedjelja. Da li ste postigli sve što ste zacrtali? Ako niste, zašto niste? Da li je raspored bio nerealan?Možda ste potcijenili vreme potrebno za obavljanje zadataka, da li su vam dodijeljeni neočekivani zadaci ilipokušavate da obavite previše. Ili, možda ste učenje odložili zbog neakademskih aktivnosti. Ako je tako, kojimtipovima neakademskih aktivnosti ste se bavili tokom vremena raspoređenog za učenje? Da li ste provelidvaput više sati učeći van učionice nego što je provedeno na času (što je minimalna akademska norma)?Ako niste, zašto niste? Koje akadmeske posljedice su uslijedile? Objektivni odgovori na ova postavljenapitanja su od izuzetne važnosti za evaluaciju vaše efektivnosti korištenja vremena.

Sljedeći pristup je da koristite samo jedan primjerak raposreda. Svaki put kada završite zadatakprema raspoređenom vremenu, štiklirajte ga. Ako na kraju budete imali puno štikliranih obaveza, vjerovatnouspješno upravljate vremenom. Ako ima malo toga štikliranog, ne upravljate dobro vremenom. Zašto ne? Dali je raspored bio nerealan? Ili ste zapostavili učenje na račun drugih aktivnosti?

6.4.1.2. Razdvajanje aktivnosti obnavljanja gradiva i aktivnosti učenja

Učenje se odvija dnevnim ritmom u relativno kratkim fazama. Najbolji način da se iskoristivrijeme za učenje jeste da se radi u kratkim vremenskim periodima na različitim predmetima ili zadacima.Pravljenje razmaka između obnavljanja gradiva i aktivnosti učenja je važno zato što vam pomaže da zadržitezainteresovanost i koncentraciju. Takođe pojačava razumijevanje i pamćenje pređenih informacija.

Raspon pažnje većine ljudi je 20 do 30 minuta. U kasnijim godinama studija, kao rezultat višegodišnjegučenja i intelektualnog rada, efektna pažnja i koncentracija je penje na 60 minuta. Stoga, vrijeme za učenje bitrebalo da se podijeli na polučasovne (ili jedno-časovne) faze za rad na različitim aktivnostima ili predmetima.Prelaskom s jednog predmeta na drugi izbjegava se dosađivanje i prezasičenje. Istovremeno kombinovanjerazličitih predmeta i aktivnosti pomaže da obradite informacije na raznovrsne načine.

Kako biste izbjegli zaboravljanje informacija koje su nezanimljive ili ranije nepoznate, morate daperiodično obnavljate gradivo. “Pamćenje se obnavlja svaki put kada se neko sjećanje u potpunosti iznova



185

1. Pažnja

i slušanje

185

6. Upravljanje

vremenom

zabilježi. Obnavljajte gradivo tako često dok ne budete u stanju da se prisjetite činjenica na zahtjevanom nivoutačnosti; shodno tome, možete da obnavljate rijeđe ukoliko je i dalje vaše sjećanje na adekvatnom nivou.Mudro je da u obnavljanju pamćenja uključite tehnike koje ste izvorno primjenjivali prilikom memorisanjaistih sadržaja (kao npr. motivacija, korištenje atributa, tehnike asocijacije, strukturno pamćenje itd) –Sprečite gubitak informacija i gradiva zbog postupnog opadanja pamćenja, iskrivljavanja memorijskih slika,međusobnog miješanja sličnih sadržaja, psiholoških pritisaka ili neučenja” (Herrmann, Raybeck i Gutman,1993, p. 110).

Proučite sledeći primjer. Student humanističkih nauka odvaja tri sata za učenje jednog jutra. Pošto je učenje tokom šest polučasovnih sesija mnogo ekasnije nego učenje tri sata za redom, student planira doleprikazani raspored učenja. Uočite da su različite aktivnosti kombinovane u okviru plana učenja.

6:30-7:00 – Istorija: pregled 6. poglavlja i čitanje prvog odjeljka•

7:00-7:30 – Istorija: obnavljanje i preuređivanje bilješki sa zadnjeg predavanja•

7:30-8:00 – Psihologija: pravljenje eš karti za 3. poglavlje•

8:00-8:30 – Nagrada: gledanje omiljene jutarnje TV emisije•

8:30-9:00 – Istorija: čitanje drugog odjeljka 6. poglavlja•

9:00-9:30 – Sociologija: pregled sutrašnjeg seminarskog zadatka•

9:30-10:00 – Istorija: čitanje posljednjeg odjeljka 6. poglavlja i obnavljanje•

Sljedeći savjeti mogu pomoći studentima da ekasno rasporede obnavljanje gradiva i da poboljšajukodiranje informacija u memoriji.

Razradite plan djelovanja.•

Razradite plan za učenje, uzevši u obzir aktivnosti koje morate da uradite i koliko vremenao

imate za te aktivnosti.

Bilo koja kombinacija ovih aktivnosti može biti uključena u plan učenja: završavanje čitanjao

gradiva, obavljanje laboratorijskih zadataka, završavanje domaćih zadataka, sastanaksa predavačem ili mentorom, sastanak sa članovima studijske grupe, preuređivanje iprepisivanje bilješki sa predavanja, ponavljanje (preslišavanje) informacija iz bilješki itekstova i pripremanje pomagala za učenje (eš-karte, pitanja za vježbanje, vizuelnapomagala, itd.).

Odabir aktivnosti će zavisiti od prirode zadataka koje treba obaviti (npr. priprema ispita,o

priprema za čas), prirode informacija i ličnog stila učenja.

Rasporedite vrijeme.•

Procjenite koliko će vam trebati vremena da obavite svaku od aktivnosti u planu zao

učenje.

Organizujte svoje sate tako da obuhvatite dosta vremena za obavljanje radnih aktivnosti,o

odmaranje i spavanje.

Dnevne i nedjeljne tabele su ekasna sredstva za raspoređivanje vremena. Primjeri suo

dati na drugim mjestima u ovom poglavlju.

Napravite raspored i držite ga se. Dobar način da se motivišete je da odredite nagrade ilio

razmotrite kako će vaši ciljevi biti ispunjeni ako se budete držali rasporeda.

Napravite razmake između učenja i obnavljanja gradiva.•

Podijelite vrijeme za učenje na zgodne vremenske periode kako biste izbjegli dosadu io

gubitak koncentracije, i, zauzvrat, unaprijedili kodiranje informacija u memoriji. Faze oddvadeset do trideset minuta su najbolje.

Kombinujete aktivnosti (pravljenje kratkih pregleda, obnavljanje gradiva, organizovanjeo

informacija, itd.) tako da informacije budu obrađene na više načina.



186

1. Pažnja

i slušanje

186

6. Upravljanje

vremenom

Učenje u kračim (polučasovnim) fazama je mnogo ekasnije od višesatnog učenja zaredom.o

Ponavljanje.•

Kodiranje informacija u memoriji se pospešuje kada obnovite materijal nekoliko puta.o

Da bi ponavljanje bilo ekasno, od ključne je važnosti da se naprave vremenski periodio

obnavljanja gradiva kako bi se različit materijal pokrio u uzastopnim fazama obnavljanja.

Ili, kombinujete aktivnosti tako da obrađujete informacije na raznovrsne načine u svakojo

fazi učenja.

Mudro iskoristite slobodno vreme.•

Kratki periodi “odmora” između časova ili prije obroka mogu se ekasno iskoristiti zao

obnavljanje gradiva.

Iskoristite takve prilike za jednostavne zadatke, kao što je pregledanje eš-karti ilio

završavanje nekoliko matematičkih zadataka.

6.4.2. Odugovlačenje Mišel je student prve godine društvenih nauka na lokalnom fakultetu. Tokom prvih nekoliko nedjeljapredavanja pozvan je da učestvuje u raznovrsnim aktivnostima, od kojih mu svaka oduzima vrijeme zaučenje. Kada treba da odluči da li da ode na koncert ili da čita poglavlja iz osnova ekonomije, Mišel gotovouvijek bira koncert. Sam sebi kaže: “Kasnije ću to nadoknaditi”. Ne shvata da će svaki put kada napravitakav izbor, pretrpjeti posljedice kada za to dođe vrijeme. Kako se semestar nastavlja, posljedice počinjuda se javljaju, to znači da ostaje budan čitavu noć da bi bubao za ispit iz istorije umjetnosti, završava radiz lozoje jedan sat prije časa, ali ne može da ga odštampa na vrijeme. Posljedice postaju sve ozbiljnije.Kako se semestar bliži kraju, Mišel žuri da započne seminarske radove, da pročita zadate tekstove i da sepripremi za završne ispite, ali ima problema sa spavanjem. Osjeća se preopterećen količinom rada koji mupredstoji. Zbog pritiska počinje slabije da jede i doživljava blokadu na ispitu iz istorije. Mišelove ocjene na

kraju semestra su niže nego što je predvidio kada je započela školska godina, a mnogo su niže nego njegoveocjene iz srednje škole. Sličan niz događaja se dešava i narednog semestra. Razmišljajući da ne može da seizbori s fakultetom, Michael postaju deprimiran i razmatra napuštanje studija.

Da li je Mišel glup? Nesposoban? Nije stvoren za fakultet?

Ne. Mišelova hipotetička situacija je klasičan slučaj odugovlačenja. Odugovlačenje je odlaganjeobaveza za kasnije. Šema odugovlačenja se može javiti kada pojedinac ima slabe vještine upravljanjavremenom, neodgovarajuće prioritete i nerealno viđenje odnosa uuzroka i posljedice.

Nažalost, ovaj zamišljeni scenario je previše uobičajen na visokoškolskim ustanovama. Aodugovlačenje utiče i na studente i druge ljude izvan akademskog okruženja. Ljudi često odlažu zadatkekoji im se ne dopadaju, kao što je plaćanje računa, pranje sudova, pranje veša, kućne popravke i pisanjepisama. Postoji nekoliko razloga zašto bi trebalo da izbjegavate odugovlačenje. Prvo, oni koji odugovlače aloše prođu na nekom zadatku mogu da pripišu neuspjeh nedostatku sposobnosti prije nego lošem upravljanjuvremenom. A kada izgubite povjerenje u sopstvene sposobnosti, teško ga je povratiti. Drugo, odlaganjezadataka do posljednjeg trenutka često dovodi do stresa i anksioznosti, koji utiču na vaš rad pa čak i zdravlje.Treće, odugovlačenje često vodi ka osjećanju krivice jer razmišljate o svemu onome što bi trebalo da uradite.Četvrto, oni koji odugovlače su naročito podložni Marjevom zakonu, “ako nešto može da pođe loše, poći će”,zato što ne ostave dovoljno vremena da obave zadatak a kamoli da imaju vremena u rezervi za nepredviđeneteškoće. Konačno, odugovlačenje koje postane navika negativno utiče na način na koji nas drugi vide.

Postoje različiti nivoi odugovlačenja. Jedan način da se “izmjeri” odugovlačenje je učestalost skojom pojedinac odlaže zadatke. Neki ljudi odugovlače samo povremeno i sporadično, ili mogu da odloženeke zadatake, ali uspiju da završe druge zadatke na vrijeme. Ozbiljni odlagači, s druge strane, po navici

odlažu sve vrste zadataka; njihovo ponašanje može postati tako predvidljivo da budu označeni kao uobičajeniodlagači. Još jedan način da se izmjeri odugovlačenje je da se razmotre posljedice takvih ponašanja. Ako



187

1. Pažnja

i slušanje

187

6. Upravljanje

vremenom

je pojedinac zadovoljan svojim postignućima i uspjehom na zadacima, i ako može da završi zakasnjelezadatke a da ne doživi stres, onda odugovlačenje možda i nije preozbiljan problem. Samo manje promjeneu ponašanju mogu biti neophodne da bi se izbjeglo odugovlačenje u budućnosti. Međutim, ako ocjene trpe istres nastaje usled odlaganja obaveza, onda je odugovlačenje ozbiljan problem. U tom slučaju vjerovatno jepotrebna velika promjena u ponašanju.

Ponekad je rješenje u tzv. “kreativnom odugovlačenju” (vidi poglavlje 6.3.9.) tj. u preraspodjeli obavezai zadataka prema denisanim prioritetima, tako da se zadaci i obaveze koji su objektivno nižeg prioritetaodlažu nakon što se obave zaista najvažniji zadaci.

Dakle, kako pojedinac može da izbjegne da upadne u zamku odugovlačenja? Iznjete smjernicemogu da pruže “odlagačima” strategije koje će im pomoći da razbiju taj začarani krug ponašanja.

Plan protiv odugovlačenja

Napravite raspored •

Odredite posebne vremenske periode za obavljanje zadataka pomoću semestralnih, mjesečnih, nedjeljnih ilidnevnih planera.

Motivišite se•

Nema nikakve koristi od pravljenja rasporeda ako ga se nećete držati. Radite sa prijateljem kako biste jedandrugog motivisali. Razmotrite kako će dugoročni i kratkoročni ciljevi biti ispunjeni time što ćete obavezezavršiti na vrijeme. Zamislite kakav je bio osećaj obaviti zadatke na vrijeme i sjetite se kako je stresno biloodlagati rad.

Ponovo procjenite svoje prioritete•

Kako su vam na skali prioriteta raspoređeni uspjeh u školi, društveni život, posao i druge aktivnosti u vašemživotu? Ako vam je škola prvi prioritet, taj posao morate obaviti prije bilo koje druge aktivnosti. Ako odlućite dauspjeh u školi nije vaš prvi prioritet, ne očekujte visoke ocjene.

Preuzmite odgovornost •

Nemojte smišljati izgovore za odugovlačenje, i nemojte kriviti druge kada vam je pažnja ometena. Reći“Toliko sam zauzet da nikad ne uspjevam...” je samo izgovor i oblik odugovlačenja. Ostanak na pravomputu je vaša lična odgovornost. U vašim je rukama.

Uzročno-posljedični odnosi •

Udaljite se na tren i kritički preispitajte uzročno-posljedične odnose u svom životu. Kako objašnjavateneuspjehe? Kojim činiocima ih pripisujete? Budite iskreni. Da li ste dobili lošu ocjenu na projektu zato štoste otpočeli kasno ili niste uložili dovoljno vremena u njega? Izbjegavajte racionalizacije poput “Profesorme mrzi” ili “Nisam razumio zadatak”. Pažljivo ispitajte posljedice svog ponašanja.

Rad “pod pritiskom” •

Neki ljudi za sebe govore da “bolje rade pod pritiskom”. Ako i vi tako mislite, iskreno i kritički ocjenite

ovu tvrdnju. Kada radite pod pritiskom, da li zaista obavljate posao najbolje što možete? Ako nije tako,odugovlačenje ima negativan uticaj na vas. Ako zaista mislite da dajete svoj maksimum, postarajte se dapritisak dolazi od vas a ne od nekog drugog.

Raznovrsnost je životni začin•

Napravite dva spiska aktivnosti: “Ono što volim da radim” i “Ono što moram da radim”. Pomješajte aktivnostisa oba spiska i radite na svakoj od aktivnosti kratko. Kretanje između zabave i neprijatnih zadataka pomaževam da održite motivaciju i zainteresovanost.

Razmišljajte u malim koracima•

Budući da je lakše odložiti obimne zadatke od malih, podijelite velike zadatke na manje dijelove i rješavajteih jedan po jedan.



188

1. Pažnja

i slušanje

188

6. Upravljanje

vremenom

Budite realni •

Neki ljudi odugovlače zato što imaju previše toga da urade. Imaju namjeru da urade sve na vrijeme, ali imponestane vremena. Postoje samo 24 časa u danu. Pažljivo ispitajte svoje obaveze i odgovornosti. Da li je vaš raspored realan? Da li ste uključeni u previše aktivnosti? Nemojte se “rasprodati na sto strana” jer

nijedan od vaših projekata neće dobiti punu pažnju koju zaslužuje.Usredsredite se na vaše talente i specične sposobnosti •

Neki ljudi su dobri u rezimiranju važnijih ideja. Drugi izuzetno dobro pišu. Neki ljudi dobro funkcionišu u radu sdrugima. Otkrijte koji su vaši talenti i lične sposobnosti. Potom ih ugradite u sve što radite. To će vam pojačatisamopouzdanje i motivaciju da se suočite sa neprijatnim poslom.

Nagrade•

Nagradite se izdašno kada obavite zadatke na vrijeme. Neka nagrada odgovara težini i nezanimljivosti zadatka.

Rezime: sedmodnevni plan protiv odugovlačenja

Ponedjeljak• : osmislite svoje zadatke;Utorak• : podijelite velike zadatke na manje dijelove;

Srijeda• : napišite vlastitu “izjavu o namjerama” (mission statement );

Četvrtak• : recite svima o svojim planovima i rasporedima;

Petak• : pronađite nagradu za to što ste obavili zadatke na vrijeme;

Subota• : razrješite sve probleme sada;

Nedjelja• : RECITE NE! svim ometačima i obavezama odn aktivnostima koje nisu vrijedne trošenjavremena!

Kreirajte “NOT-TO-DO” listu!

6.4.3. Kako zapamtiti ugovorene sastanke i kako biti tačanZapamtiti ugovorene sastanke

Jedan od aspekata upravljanja vremenom jeste pamćenje ugovorenih sastanaka i drugih posebnihobaveza. Vrlo je važno sjetiti se takvih stvari jer to utiče na način na koji nas drugi vide. Sljedeće strategije se

mogu koristiti za pamćenje sastanaka sa profesorima ili šefovima, zakazanih pregleda kod doktora, sastanakastudijskih grupa i drugih obaveza.

Za više informacija o ovim strategijama, pogledajte potpune opise u poglavlju “Pamćenje”.

Razbijte uobičajenu šemu

Ovo je strategija “vezivanja vrpce oko palca”. Zamislite ili uradite nešto ekscentrično i neuobičajenoda biste pokrenuli sjećanje na sastanak. Na primjer, zavežite novčić za olovku da biste se sjetili da se sastanetesa bankarskim službenikom zaduženim za kredite. Stavite aster na ruku da biste se sjetili zakazanogpregleda kod doktora. Recite sebi da će vas kad vidite nekog prijatelja to podsjetiti na neki sastanak.

Ponavljanje

Ponavljajte detalje o sastanku (ko, gdje, kada) iznova i iznova.

Rimovani stihovi i pjesme

Smislite stihove ili pjesmu kako biste zapamtili detalje o sastanku. Često je lakše zapamtiti podatkekada su ispjevani uz dobro poznatu melodiju.

Ostavite podsjetnike i napomene



189

1. Pažnja

i slušanje

189

6. Upravljanje

vremenom

Ostavite sebi napomene svuda: na knjigama, ogledalu, vratima, frižideru, volanu, rancu, tašni,novčaniku, ključevima od kola, računaru i mikrotalasnoj. Naljepnice su vrlo praktične za većinu površina.Koristite papir i selotejp ako naljepnice ne mogu da se zalijepe.

Vizuelne asocijacije

Pokušajte da vizuelno zamislite neku sliku vezanu za sastanak kako bi ona podstakla pamćenje.Kako bi bila uspješna, neka slika bude što je moguće življa, sa bojama, zvukovima, prizorima, mirisima ikretnjom. Na primjer, kako biste zapamtili sastanak sa tutorom za kurs umjetnosti u 15:00? Zamislite slikarau jarko crvenoj košulji, kako vrišti dok baca purpurnu, plavu i žutu boju na platno u obliku trojke.

Kako biti tačan

Malo toga će profesore, šefove i profesionalce iznervirati kao ljudi koji kasne na časove i sastanke.Kašnjenje na ispit ili prezentaciju proizvoda je nezamislivo. Nekulturno je i bezobrazno ući u učionicu ili nasastanak sa zakašnjenjem. To odaje utisak da dotičnoj osobi taj događaj nije dovoljno važan da bi garantovaotačnost. Uobičajeno kašnjenje navodi druge da nas posmatraju u negativnom svjetlu. Ovi savjeti imaju zasvrhu da pomognu ljudima da postanu tačniji.

Navijte satove unapred

Podesite satove i časovnike unaprijed onoliko minuta koliko obično kasnite. Na primjer, ako običnokasnite pet minuta, podesite satove i časovnike da idu pet minuta brže nego što bi trebalo. Potom pokušajteda zaboravite da žure kako ne biste mislili da imate još vremena.

Navijte dva budilnika

Ako imate problema sa ustajanjem ujutru, podesite dva budilnika. Jedan bi trebalo da zvoni okopet minuta nakon drugog. Za rane sastanke koji su zaista važni, podesite jedan budilnik koji nije na struju uslučaju da nestane struje tokom noći.

Bez prigušivanja

Kupite budilnike koji nemaju opciju za dremanje (“snooze”) jer vam oni suviše olakšavaju da

ostanete u krevetu.Brinite o zdravlju

Lakše je biti tačan ako ste odmorni i zdravi.

6.5. Uvod u planere upravljanja vremenom Postoje četiri glavna tipa planera za upravljanje vremenom: semestralni (ili kvartalni), mjesečni,nedjeljni i dnevni. Semestralni i mjesečni planeri nam omogućavaju da zabilježimo rokove za važne zadatke,dok se nedjeljni i dnevni rasporedi koriste za bilježenje redovnih aktivnosti, kao i rokova za zadatke. Svaki

od njih je razmotren i ilustrovan u narednim odjeljcima. Nakon što je student odabrao tip (tipove) planera kojiće najbolje odgovarati njegovim potrebama, trebalo bi da iscrta planer sa potrebnim karakteristikama ili danapravi kopije modela datih u ovom poglavlju. Postoje raznovrsni ukoričeni vremenski planeri u knjižarimakoji se takođe mogu koristiti. Ako biste radije htjeli svojeručno napravljen planer, razmotrite koja struktura iodlike su najbolje za vaše lične potrebe. Na primjer, kod nedjeljnih tabela treba da odlučite da li ćete staviti jednočasovne ili polučasovne vremenske blokove. Ako odaberete one prve, odlučite da li će svaki blokpočinjati na pun čas (npr. 8:00-9:00) ili na pola časa (npr. 8:30-9:30). Trebalo bi i da razmotrite koje podatketreba zabilježiti, i koliko prostora će biti potrebno da se ispišu ti podaci.

Ako koristite svojeručno pravljen planer, iskopirajte ga u nekoliko primjeraka kako biste mogli da ihupotrijebite u budućnosti i da biste mogli da uporedite kako ste zaista proveli vrijeme i kako ste planirali da gaprovedete. Kako biste uštedeli vrijeme, zabilježite sve redovne aktivnosti koje se ne mijenjaju prije kopiranjadnevnih ili nedjeljnih tabela.

Nakon što ste odabrali i iskopirali (ako je potrebno) planere, možete da zabilježite podatke.



190

1. Pažnja

i slušanje

190

6. Upravljanje

vremenom

Razmotrite koji tipovi informacija će biti unijeti u planer i koje skraćenice će se korsititi. Provjerite nastavneplanove predmeta zbog rokova periodičnih obaveza, i podijelite velike zadatke na nekoliko manjih prije negošto ih zabilježite u raspored. Možete po želji da pomoću boja obilježite različite aktivnosti u planeru. Naprimjer, napišite časove crnim mastilom, zadatke crvenim a društvene događaje plavim. Ili, zapišite aktivnosti jednom bojom a upotrijebite različite markere da napravite razliku između različitih tipova zadataka.

Da bi postali ekasno sredstvo upravljanja vremenom, planeri se moraju provjeravati svaki dan ilisvakih nekoliko dana. Neka vam to postane dio svakodnevne rutine. Pored toga, često je neophodno ažuriratii revidirati planere jer se rokovi mijenjaju ili se dobijaju novi zadaci.

Vrlo je važno periodično procjenjivati koliko se držite rasporeda. Da li se zadaci završavaju dorokova navedenih u planeru? Da li se vrijeme određeno za učenje i koristi za to? Za više informacija o

evaluaciji, pogledajte odeljak “Samoevaluacija”.

Semestralni planeri

Svrha semestralnih (kvartalnih) planera je da pruže studentu sveopšti uvid u to kada su zakazanivažni studijski projekti i društveni događaji. Semestralni planeri daju pregled važnih obaveza koje pojedinacima tokom semestra.

Semestralni planeri su korisni jer pomažu studentu da vidi kada će biti najzauzetiji tokom semestra.Detalnji planovi se potom mogu napraviti unaprijed za obavljanje svih zadataka i aktivnosti na vrijeme. Još jednakorist od semestralnih planera je ta što pomažu da se umanji napetost koja je izazvana odugovlačenjem. Konačno,semestralni planeri pružaju studentu osjećaj kontrole nad njegovim akademskim i društvenim angažovanjem.

Uputstva za pravljanje semestralnih (kvartalnih) planera

Kupite veliki kalendar ili napravite sopstveni model u skladu sa ličnim potrebama. Upišite datume irokove za važne studentske aktivnosti, uključujući:

ispite i testove•

prezentacije•

istraživačke radove•

laboratorijske zadatke•

grupne projekte•

izlete•

Upišite datume važnih društvenih događaja koje ne smijete propustiti. Budite selektivni, ne možete obaviti sve!

važne sportske događaje•

vjenčanja•

školske plesove•

klupske sastanke i događaje•

Postavite kalendar na uočljivo mjesto u sobi gdje ćete često moći da ga provjeravate.

Mjesečni planeri

Mjesečni planeri su slični semestralnim planerima, osim što vam omogućuju da detaljnije isplanirateakademske i društvene događaje. Više tipova informacija i događaja se može organizovati u mjesečnimplanerima. Ova tehnika upravljanja vremenom je korisna zato što podstiče studenta da podijeli velike zadatkena manje dijelove i da razvije raspored za završavanje svakog od njih. Još jedna prednost mjesečnih planera

je ta što pomažu u smanjenju napetosti nastalih odugovlačenjem. Pored toga, mjesečni planeri su prenosivi,za razliku od većine semestralnih. Konačno, mjesečni planeri daju studentu osećaj kontrole nad njegovim

akademskim i društvenim obavezama.



191

1. Pažnja

i slušanje

191

6. Upravljanje

vremenom

Uputstva za pravljenje mesečnih planera

Kupite prenosiv mesečni kalendar veličine sveske sa odjeljcima dovoljno velikim da se u njih unese•

nekoliko informacija. Ili napravite svojeručno prazan model.

Pogledajte važnije akademske zadatke navedene u semestralnom planeru (ili nastavnim planovima• predmeta). Podijelite svaki od zadataka na manje dijelove. Na primjer, istraživački rad se možepodijeliti na ove aktivnosti: odabir teme i njeno usaglašavanje sa mentorom, istraživanje u biblioteci,pisanje prve verzije, korektura i lektura prve verzije, revizija prve verzije, unošenje ispravki i

štampanje konačne verzije.

Razvijte raspored za obavljanje svakog od zadataka. Osmislite svoja zaduženja za svaki dio i•

zapišite ih u mjesečni planer. Koristite primjer istraživačkog rada: tema do 2. nedjelje, istraživanjedo 6. nedjelje, prva verzija do 8. nedjelje, lektura do 9. nedjelje, revizija do 10. nedjelje, predaja

konačne verzije do 11. nedjelje.

Redovno evalirajte svoj napredak na zadacima u odnosu na rokove u mesečnom planeru. Dobar•

trenutak za to je svako nedeljno veče. Nagradite se kada završite veliki zadatak prema rasporedu.

Nedjeljne tabele aktivnosti

Svrha nedjeljnih tabela aktivnosti jeste da se vrlo detaljno isplaniraju aktivnosti kako bi se vrijemenajbolje moguće iskoristilo. Ova strategija je naročito korisna tokom nedjelje završnih ispita ili prije važnihposlovnih aktivnosti, kada imate “milion toga da uradite” u kratkom vremenskom periodu.

Kada bilježite predstojeće aktivnosti u nedjeljenu tabelu, budite što je moguće specičniji. Svaki unos bitrebalo da određuje dvije stvari. Za studente, to su tema koju treba naučiti i kako će ona biti naučena. Primjerinedjeljnih unosa u planer studenata su: bibliotečko istraživanje za seminarski rad, pisanje prve verzije radaiz sociologije, čitanje poglavlja 7 iz zike, završavanje računskih zadataka 1-5, otpočinjanje projekta izekonomije, određivanje memorijskih pomagala za test iz marketinga.

Za zaposlene, to su dva neophodna podatka: projekat na kome treba da se radi i priroda zadatka. Primjerinedjeljnih unosa u planer zaposlenih su: pripremanje tabela sa podacima za budžet za narednu godinu,pripremanje vizuelnih pomagala za prezentaciju proizvoda, korespondencija o projektu renoviranja,završavanje ponude za projekat zamjene mosta.

Nedjeljne tabele aktivnosti mogu se kupiti u knjižari ili ih pojedinac sam može napraviti. Ukoričeniplaneri kupljeni u radnji imaju tu prednost što su trajni i prenosivi. Planeri iz kućne radinosti, s druge strane,nude prednosti eksibilnosti, niske cijene i detaljnijeg planiranja. Kućni planeri štede i vrijeme jer se aktivnostikoje se ne mijenjaju iz nedjelje u nedjelju mogu ispisati na planeru pre kopiranja, čime se uklanja potreba zaunošenjem istih podataka svake nedjelje.

Nedjeljne tabele aktivnosti se mogu urediti u jednom od dva formata. Obično su podijeljene na jednočasovne periode. Svaki jednosatni blok može da počne na pun sat 8:00-9:00, 9:00-10:00, itd.) ili na polasata (7:30-8:30, 8:30-9:30, itd.), u zavisnosti od rasporeda časova ili rasporeda zaposlenog. Manje uobičajenali savršeno prihvatljiv format je prema polučasovnim periodima. Za ovaj tip nedjeljne tabele aktivnosti vrijeme

je podijeljeno na sljedeće blokove: 7:00-7:30, 7:30-8:00, 8:00-8:30, itd. Polučasovni stil omogućava vam dadetaljnije zabilježite aktivnosti, ali jednočasovni format zauzima manje prostora.

Sjetite se ovog osnovnog pravila pri planiranju i usaglašavanju nedjeljnih aktivnosti: provedite dvasata učeći van časa za svaki sat proveden na času.

Uputstva za pravljenje nedeljnih planera

Uputstva za izradu nedjeljnih tabela aktivnosti su data u daljem tekstu. Primjer tabele napravljene

kod kuće i popunjena tabela napravljena kod kuće prikazani su na kraju ovog poglavlja.

Osmislite nedjeljnu tabelu aktivnosti koja će zadovoljiti vaše lične potrebe, ili kupite ukoričen planer.•

Podijelite polja tabele na jednočasovne ili polučasovne blokove. Označite dane u nedjelji, počev od

nedjelje ili ponedjeljka.

Prvo što treba zabilježiti u tabelu jesu one redovne aktivnosti čije se satnice ne mijenjaju iz nedjelje•



192

1. Pažnja

i slušanje

192

6. Upravljanje

vremenom

u nedjelju. Kod kućnih planera, zabilježite ove podatke prije kopiranja tabele za buduću upotrebu.

Primjeri redovnih aktivnosti su:

obrocio

spavanjeo

klupski sastancio

posaoo

časovi s tutoromo

sportski treninzi, igre ili vježbanjeo

Zabilježite sve druge aktivnosti koje nisu redovni događaji. Provjerite mesečne planere (ili nastavne•

planove predmeta) kako biste utvrdili rokove za sve aktivnosti, ne samo one važnije. Podijelite velikezadatke na manje, i odredite sopstvene rokove za svaki od njih. Procijenite koliko dugo će vam bitipotrebno da završite svaki od zadataka. Ako niste sigurni, odaberite duži period vremena. Napišite

kratke opise svake aktivnsoti na odgovarajućim mestima u nedeljnoj tabeli. Primjeri aktivnosti su:

čitački zadacio

sport ili vježbanjeo

studijske grupeo

slušanje traka sa predavanjao

prepisivanje ili pregledanje bilješkio

odmaranje i rekreacijao

preuređivanje informacijao

razvijanje memorijskih pomagalao

obnavljanje materijala iz bilješki ili tekstovao

klupski sastanci ili aktivnostio

obnavljanje gradivao

sastanci s predavačem, trenerom ili mentoromo

istraživanje u bibliotecio

laboratorijski rado

Držite popunjenu tabelu, ili njene kopije, na uočljivom mestu gde je možete provjeravati često.•

Steknite naviku da periodično pogledate tabelu, na primjer svako jutro ili večer.

Dnevne tabele aktivnosti

Dnevne tabele aktivnosti imaju istu funkciju kao nedjeljni rasporedi – da detaljno isplaniraju aktivnosti

koje treba obaviti tokom dana. Jedina razlika između ova dva planera jeste da dnevne tabele prikazuju samo jedan dan, dok nedjeljne tabele prikazuju sedam dana aktivnosti na jednom grakonu.

Dnevne tabele aktivnosti se mogu kupiti ili ih pojedinac može sam napraviti. One prve običnoobuhvataju časove od 8:00 ujutru do 5:00 popodne i dolaze u prenosivom i stonom formatu. One druge semogu osmisliti tako da počinju i završavaju sa bilo kojim satom. Vremenski blokovi obično traju jedan sat ipočinju na pun sat, ali ovaj format se može modikovati da odgovara ličnim željama. Različiti tipovi podatakase mogu zabilježiti u dnevne tabele, uključujući domaće zadatke, društvene događaje, sastanke i radneobaveze. Zadaci bi trebalo da budu što je moguće detaljnije opisani; uključite predmet zadatka i specičneaktivnosti koje treba obaviti. Vidite odjeljak o nedjeljnim tabelama aktivnosti za dalja uputstva.



193

1. Pažnja

i slušanje

193

6. Upravljanje

vremenom

6.6 Šifrovanje pomoću boja i planeri domaćeg rada

Šifrovanje pomoću boja

U pogledu upravljanja vremenom, šifrovanje pomoću boja ima dvije primjene. Može se koristiti za

organizovanje informacija u vremenskim planerima ali i za evaluiranje upotrebe vremena.

Organizovanje informacija

Kada bilježite informacije u semestralne, mjesečne, nedjeljne ili dnevne tabele, koristite različiteboje mastila da označite različite tipove aktivnosti. Na primjer, možete da zabilježite časove crnim mastilom,zadatke crvenim, posao zelenim a društvene aktivnosti plavim. Sličan pristup je da ispišete sve aktivnosti

jednom bojom, ali da koristite različite markere da napravite razliku između tipova aktivnosti.

Ocjenjivanje upravljanja vremenom

Šifrovanje pomoću boja takođe predstavlja sredstvo za brzo procjenjivanje koliko je ekasno iskorišćeno vreme.

Pokušajte da obilježite sve časove markerom u jednoj boji, a sve učenje van časa markerom druge•

boje. Ako je vrijeme ekasno iskorišćeno, trebalo bi da bude duplo više ovih drugih časova negoonih prvih.

Ili, obilježite sve akademske aktivnosti markerom jedne boje, a sve društvene događaje markerom•druge boje. Ako ima više sati ovog drugog nego onog prvog, trebalo bi da ponovo ispitate svojeprioritete i rasporedite više vremena za akademske obaveze u budućnosti.

Treći pristup je da iskopirate originalni planer i potom upotrebite markere da označite kad su•

zadaci obavljeni. Ako je zadatak obavljen u roku, obilježite ga jednom bojom. Ako je obavljen danili dva nakon roka, obilježite ga drugom bojom. Upotrijebite treću boju da označite zadatke kojisu obavljeni tri ili više dana nakon roka. Ako ima više treće boje nego prve dve, ne upravljate bašnajbolje vremenom.

Planer domaćih zadataka (domaćeg rada)

Sljedeću tabelu možete koristiti da organizujete rokove za završetak zadataka na svakom odkurseva. “Planerr domaćeg rada” je postavio Mengel (1992). Stavite kopiju planera domaćeg rada na prednje

korice sveski iz svakog predmeta. Zaljepite kopije na tablu u svojoj sobi. Provjeravajte tabelu svaki dan kakobiste se podsjetili predstojećih zadataka. Precrtajte zadatke nakon što ih završite.

KURS:

PREDAVAČ:DOMAĆI RAD

Rok za predaju Opis Posebni zadaci. . .. . .. . .. . .LABORATORIJSKE VJEŽBE

Rok za predaju Opis Posebni zadaci. . .. . .. . .. . .RADOVI / PROJEKTI

Rok za predaju Opis Posebni zadaci. . .. . .. . .. . .TESTOVI

Rok za predaju Opis Posebni zadaci. . .. . .. . .. . .



194

1. Pažnja

i slušanje

194

6. Upravljanje

vremenom



195

1. Pažnja

i slušanje

7. Organizacija



196

1. Pažnja

i slušanje



197

1. Pažnja

i slušanje

197

7. Organizacija

7.1 Uvodne informacije o organizaciji

Organizacija označava čuvanje stvari na predvidljivim mijestima ili njihovo uredno i strukturiranouređenje. Postoje dva aspekta organizacije. Biti organizovan znači održavati lični prostor urednim kako bismomogli da pronađemo nešto kada nam je potrebno. Biti organizovan takođe obuhvata čuvanje informacija kojenaučimo tokom studija urednim kako bismo ih bolje razumjeli, obradili i zapamtili. Jedno može ići bez drugog,

ali obe komponente organizacije su vrijedne vašeg truda da ih dostignete. Organizacija nije nepromjenljivo pitanje. Postoje različita stanja organizacije koja variraju od osobedo osobe. Organizacija je lična stvar. Ono što je organizovano po mišljenju jedne osobe ne mora da delujeorganizovano nekoj drugoj. Važno je razviti organizacione strategije koje vama lično odgovaraju. Strategijeopisane na ovoj strani trebalo bi da vam pomognu da razvijete spektar pristupa koji su u skladu sa vašim

ličnim potrebama.

Svrhe organizacionih strategija

Organizacione strategije utiču na brojne aspekte studentskog života. Neke strategije su osmišljeneda organizuju njihov lični prostor. Druge su namjenjene organizovanju informacija iz knjiga, predavanja i

drugih izvora.

Prednosti organizacionih strategija

Jedna od prednosti bolje organizovanosti je u tome što ona štedi vreme provedeno u traženjuzagubljenih knjiga, bilježaka i drugih predmeta. To, opet, pomaže osobi da izbegne frustracije, i stres kojinastaju kad ne uspeva da pronađe nešto važno. Dobre organizacione vještine pomažu u odstranjivanju jednog činioca koji navodi ljude da odugovlače. Ako ne možete da pronađete zadatak, lako je odložiti njegovootpočinjanje. Ako možete da pronađete zadatak, izgubili ste jedan izgovor za odugovlačenje. Na sličan način, biti organizovan umanjuje uzročnike odvraćanja pažnje. Neki ljudi ne mogu dapočnu projekat ako njihovo uređenje nije uređeno. Ako održavate stvari u nekom vidu reda, možda će vampažnja manje lutati i bićete koncentrisaniji na zadatak koji imate. Informacije koje su organizovane lakše jezabeležiti u memoriji i prizvati iz nje. Proces reorganizovanja informacija nakon što ste ih pročitali, ili čuli načasu odličan je način sumiranja novog materijala. Koristi toga su očite; mogućnost da djelotvorno urediteinformacije pozitivno će uticati na učestvovanje u času kao i uspeh na testu.



198

1. Pažnja

i slušanje

198

7. Organizacija

7.2. Specične organizacione strategije

Strategije za organizovanje ličnog prostora i informacija su :

Prostorna organizacija•

Uvod u prostornu organizaciju•

Organizovanje svoje sobe•Organizovanje prostora za učenje•

Organizovanje informacija•

Uvod u organizovanje informacija•

Šifrovanje• pomoću boja

Registratori•

Bilježnica za sličnosti-razlike•

Hijerarhijske bilježnice (rasporedi)•

Dijagrami•

Kratki pregledi•

Grakoni kontinuuma (grakoni skala)•

Matrice• (tabele)

Mape «riblja kost»•

Paukove mreže•

Mapa reči-uzorka (pojmovna ili semantička mapa)•

Grakon mišljenja•

Model resa•

Fleš-karte• (pojmovne karte)

Spiskovi tekućeg pojma (spiskovi razdvojenih stranica rečnika)•

Uvod u prostornu organizaciju

Strategije prostorne organizacije bave se održavanjem reda u sopstvenom zičkom prostoru. Zastudente, važno je da im soba i prostor za učenje budu uredni kako bi lako pronašli materijal za učenje i

kako im ništa ne bi odvraćalo pažnju.

7.2.1. Organizovanje sopstvene sobe Prostorna organizacija je važna za pronalaženje materijala za učenje i drugih predmeta kada supotrebni. Ako je soba uredna, manje će nam odvraćati pažnju od akademskih zadataka i uštediće vrijeme

potrošeno na traženje predmeta. Organizovanje svoje sobe ne znači da ona treba da bude tip-top sređena i uredna. Biti organizovanznači da stvari imaju svoje mjesto i da možete lako da ih pronađete. Stoga, čak i neuredni i aljkavi ljudi mogu

i treba da budu organizovani. Organizujte sobu tako da postoji mesto za sve vaše radne materijale i da im možete pristupiti lako.Organizovanje prostora za učenje je razmotreno u sledećem odjeljku ove strane. Odvojite dio sobe za ličnepredmete poput kozmetike, fena za kosu itd. Odredite drugi dio za hranu, posudu za kafu, aparat za kokice, itd. Uređivanje sobe trebalo bi da postane deo studentove svakodnevne ili nedelje rutine. Može biti

potrebno reorganizovati sobu periodično.



199

1. Pažnja

i slušanje

199

7. Organizacija

7.2.2. Organizovanje prostora za učenjeProstorna organizacija je važna za pronalaženje materijala za učenje i drugih predmeta kada

su potrebni. Ako je prostor za učenje uređen, predstavlja jedan manje uzročnik odvlaćenja pažnje odakademskih zadataka i štedi vrijeme utrošeno na traženje stvari.

Odvojite poseban dio sobe gde se većina radnih zadataka može obavljati. Obično je pisaći sto središnja tačkaprostora za učenje. Prostor za učenje bi trebalo da ima sljedeće odlike. Treba da bude tih i bez ometača poputpostera, prozora, televizije i/ili muzičkog uređaja. Treba da omogućava lak pristup materijalima za učenje.Treba da bude udoban u smislu temperature i zičke udobnosti, ali ne toliko udoban da podstiče osobu dazaspi. Za više informacija o eliminisanju spoljnih ometanja pažnje, pogledajte taj odjeljak na strani Pažnja i

slušanje.Kupite police ili komode za knjige kako biste razvrstali udžbenike, priručnike za laboratorijske viježbe,registratore, itd. Cigle i komadi šperploče su relativno jeftina alternativa komodama za knjige. Kupite nekoliko kutija za papire kako biste razdvojili zadatke, klupske aktivnosti i pisane radove, ilične papire, račune ili pisma. Razdvojite papire prema prioritetu pomoću fascikli. Na primjer, obilježite fasciklusa «Hitno» za zadatke kojima se hitno treba pozabaviti, a drugu fasciklu «Manje hitno» za manje hitneobaveze.

Neka pomoćne alatke za učenje budu pri ruci, na policama ili stolu. Pomoćne alatke uključujuriječnik maternjeg i riječnike stranih jezika, riječnik sinonima i stilske priručnike. Postavite planere i rasporedeupravljanja vremenom na istaknuta mesta kao što su površina stola, iznad stola, na vrata, iznad frižideraili na ogledalo. Za više informacija, pogledajte strategije upravljanja vremenom na strani o Upravljanjuvremenom. Organizujte pribor za učenje i čuvajte ga na jednom mestu na ili u stolu. Trebalo bi da imate sledećipribor pri ruci za obavljanje zadataka: hemijske i gratne olovke, gumice, markere, olovke u boji, ljepljivutraku, ljepak, spajalice, heftalicu, spravu za bušenje rupa u papiru, digitron, uglomjer i lenjir. Mogli biste i darazmislite o tome da napravite «putnu torbu» pribora koju lako možete ubaciti u ranac za upotrebu u učionici

ili laboratoriji.

7.2.3. Uvod u organizaciju informacija Informacije dobijene na predavanjima, iz udžbenika, lmova i drugih izvora mogu se organizovatipomoću jedne ili više strategija. Organizacija informacija pomaže pamćenju, pisanju bilježaka, pripremiza testove, polaganju testova i pisanju. Studenti bi trebalo da pokušaju da koriste nekoliko strategijaorganizacije informacija. Tip organizacije će zavisiti od prirode informacija, prirode zadatka koji treba obavitii učenikovog omiljenog stila učenja. Pored šifrovanja pomoću boja i registratora, ovaj odeljak opisuje i prikazuje trinaest pristupaorganizovanju informacija. Barem tri slike date su uz svaku strategiju: prazan model koji se može odštampatiza ličnu upotrebu, opšta slika koja prikazuje kako se organizator informacija koristi i barem jedan ispunjen

primer sa informacijama iz sadržaja određenog predmeta. Tih trinaest strategija su:Planer 1.i sličnosti-razlika2.Hijerarhijski planeri3.Grakoni4.Sumiranja5.Grakoni kontinuuma (grakoni skale)6.Matrice7. (tabele)Mape «riblja kost»8.Paukove mreže9.Mapa reči-uzorka (pojmovna mapa ili semantička mapa)10.Grakon mišljenja11.Model resa12.Fleš-karte13. (pojmovne karte)Spiskovi tekućeg pojma (spiskovi podeljenih strana rečnika)14.



200

1. Pažnja

i slušanje

200

7. Organizacija

7.2.4. Šifriranje pomoću boja Šifriranje pomoću boja može se koristiti za organizovanje bilježaka sa predavanja, materijala zaučenje i školskog pribora, planera upravljanja vremenom i materijala za pripremu za testove.

Bilješke sa predavanja

Šifrovanje pomoću boja se može koristiti za organizovanje bilježaka sa predavanja nakončasa. Strategija je detaljnije opisana u odjeljku Šifrovanje pomoću boja u odeljku Hvatanje bilježaka. Zaorganizovanje bilježaka pomoću boja, prvo ovlaš pregledajte bilješke kako biste stekli opšti utisak o sadržajupredavanja. Zatim uporedite bilješke sa udžbenikom i/ili silabusom da biste odredili važnije teme obrađeneu bilješkama. Dodjelite boju svakoj od važnijih tema, i obilježite odgovarajućom bojom sve informacije kojepripadaju svakoj od tema. Bilješke se potom mogu reorganizovati prema važnijim temama. Ova strategija je posebno korisna za kurseve na kojima se predavač šeta među različitim temama.Takođe omogućava da se materijal iz udžbenika ubaci u bilješke, čime će one postati potpunije i tačnije zaupotrebu u pripremi ispita.

Materijali za učenje i školski pribor

Koristite boje da organizujete materijale za učenje i školski pribor. Kupite sveske, registratore ifascikle različitih boja, i dodjelite svakom predmetu drugačiju boju. Time ćete lakše pronaći potreban mateijalpre nego što odjurite na čas ili učenje. Naljepnice na disketama za računare takođe se mogu obojiti u skladusa određenim predmetima ili zadacima.

Upravljanje vremenom

Još jedna organizaciona upotreba šifrovanja pomoću boja odnosi se na upravljanje vremenom. Sa jedne strane, boje se mogu koristiti za naglašavanje ili razlikovanje različitih aktivnosti (npr. čas, rad, učenje,vježbanje, društveni događaji) u planerima upravljanja vremenom. Sa druge strane, šifrovanje pomoću bojamože se koristiti za procjenu navika u upravljanju vremenom. Za više informacija o ovim strategijama, vidite

Šifrovanje pomoću boja na strani o Upravljanju vremenom.

Priprema za test

Šifrovanje pomoću boja može se koristiti na raznovrsne načine tokom pripremanja ispita. Prvo,pokušajte da ispišete eš karte o različitim temama u različitim bojama mastila ili na različitim bojama karata.Drugo, koristite različite boje mastila da uredite informacije u sumiranom obliku. Kako bi se razlikovale glavnetačke od propratnih detalja, napišite one prve u jednoj boji, a ove druge u drugoj. Kako bi se razlikovale informacijevezane za različite teme, napišite glavne tačke i propratne detalje za svaku temu u različitoj boji. Treće, odreditevažne informacije u bilješkama ili udžbeniku pomoću markera u boji. Budi kreativni! Smislite druge načine zaupotrebu boja kako bi se označili odnosi i veze između informacija koje treba naučiti za test.

7.2.5. Registratori Registratori, papir i graničnici se veoma preporučuju za organizovanje bilježaka i drugih papira.Predmetni papiri, uključujući bilješke, ispite, domaće zadatke, umnožene materijale i silabuse, uspješnose organizuju pomoću registratora. Registratori nam omogućuju da organizujemo predmetne materijale na jednom mjestu i lako ih je preneti do učionice ili biblioteke. Registratori nude brojne prednosti u odnosu na sveske sa spiralom. Prvo, bilješke se mogu lakoubaciti ili izvaditi u cilju reorganizovanja, prepisivanja ili pregledanja. Drugo, dodatni predmetni papiri moguse organizovati i dodati pomoću sprave za bušenje papira. Time se svi predmetni materijali smeštaju na jedno mjesto radi lakšeg učenja. Treće, graničnici se mogu ubaciti radi razdvajanja bilježaka prema važnijimtemama ili radi odvajanja bilježaka od silabusa, umnoženog materijala, testova, domaćih zadataka ili drugihpredmetnih papira. Četvrto, registratore je lako prenjeti iz učionice u sobu ili biblioteku. Peto, registratori

omogućavaju da se lakše pronađe materijal nego u sveskama sa spiralom. Konačno, većina registratoraimaju unutrašnje džepove za smještanja dodatnog papira.



201

1. Pažnja

i slušanje

201

7. Organizacija

Sljedeći spisak sumira savete za uspješno korišćenje registratora.

Kupite registrator za svaki predmet svakog tromjesečja ili semestra. Kupite određene boje zarazličite predmete ako želite. Na primer, koristite crvene registratore za glavne predmete, plave registratoreza naučne predmete, zelene za istoriju, itd. Upotreba različitih boja olakšava pronalaženje pravih registratore

kada su potrebni za čas ili učenje. Obilježite uži dio i/ili prednju koricu svake sveske imenom predmeta ivašim imenom. Zapišite i svoju adresu i/ili telefonski broj unutar nje u slučaju da bude izgubljena. Koristitenaljepnice umesto da pišete markerom direktno na registrator; naljepnice se mogu ukloniti i zamjeniti lakše

ako registrator budete koristili u neku drugu svrhu. Kupite granične stranice koje ćete staviti u registratore. Upotrijebite ih da razdvojite različite temeu bilješkama ili da odvojite bilješke od drugih predmetnih papira kao što su ispiti, umnoženi materijali i

domaći zadaci.

Preuredite i prepišite svoje bilješke po potrebi.

Stavite bilješke u odgovarajuće odjeljke registratora. Kupite ili pozajmite spravu za bušenje papira kao biste mogli da dodate predmetne papire uregistrator. Stavite silabuse, ispite, domaće zadatke i umnoženi materijal u odvojene odjeljke registratora, ili

ih dodajte prema temi iza svakog od odeljaka bilježaka.

7.2.6. Planeri sličnosti i razlikaPlaneri sličnosti i razlika se koriste da grački ilustruju ili rezimiraju ono po čemu se dva ili više

pojmova razlikuju ili su slični. Vrlo su korisni za šifrovanje informacija za eseje na ispitima. Planeri sličnostii razlika mogu biti u tri oblika: kolone, matrica i Venov dijagram. Svaki od njih je opisan i ilustrovan unastavku poglavlja.

Planer sličnosti i razlika sa kolonama

Ovaj format nam omogućava da uporedimo dva ili više aspekata opšte teme. Informacije se

uređuju u odvojene kolone radi uočavanja sličnosti i razlika između stavki.

Opšti format organizatora sa kolonama

OPŠTA TEMA

Stavka 1

Prva glavna ideja detalj detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

Druga glavna ideja

Treća glavna ideja

Stavka 2



202

1. Pažnja

i slušanje

202

7. Organizacija

Primjer popunjenog planera sa kolonama iz geograje prikazan je niže.

VULKANI

Štitasti

Tip Lavebazni sastav granitni sastav

visok nivo silicijuma

strme strane

visok reljef

eksplozivne

nizak nivo silicijuma

široke strane

nizak reljev

tihe

Oblik

Erupcije

Mt. St. HelensMauna Lua

(D. Applegate, CAL)

Primjeri

Naslagani

Prazan planer sa kolonama

Planer sličnosti i razlika sa matricom

Matrica sličnosti i razlika je slična planeru sa kolonama po funkciji, ali ne i po formatu. Kod ovestrategije, jednostavne kolone se koriste za bilježenje sličnosti i razlika dva ili više pojmova (npr. osoba,događaja, mesta, ideja). Matrice su takođe razmotrene na drugim mjestima u ovom poglavlju.



203

1. Pažnja

i slušanje

203

7. Organizacija

Format matrice sličnosti i razlika

STAVKA 1 STAVKA 2 STAVKA 3

Atribut 1

Atribut 2

Atribut 3

Atribut 4

Popunjena matrica sličnosti i razlika iz istorije i arheologije

Bliski istok Egipat Peru

Monumentalna

arhitektura

piramide

hramovi

piramide

terase

nijednohijeroglifi

koptskoPismo

zigurati

klinasto

sekularne vjerske vjerske

šaduf kanali kanali

Političke

vođe

Navodnjavanje

ANTIČKE CIVILIZACIJE

(D. Applegate, CAL)

Nepopunjena matrica



204

1. Pažnja

i slušanje

204

7. Organizacija

Venov planer sličnosti i razlika

Venov dijagram je grački planer koji nam omogućava da uporedimo samo dva aspekta opšteteme. Informacije se uređuju u dva velika kruga koji se međusobno sjeku i od kojih je svaki označen nazivom

pojma. Odlike koje su jedinstvene za svaki od pojmova ispisuju se u onim dijelovima krugova koji se nesjeku međusobno. Odlike koje dijele oba pojma ispisuju se u međusobno presječenim dijelovima krugova.U poređenju sa planerima sa kolonama i sa matricama, sličnosti i razlike su jasnije označene u Venovomdijagramu.

Venovi planeri se ispisuju u sledećem formatu

:

STAVKA 1

svojstva

jedinstven za

stavku 2 stavku 2obje stavke

jedinstven zasličan kod

svojstva svojstva

STAVKA 2

Primjeri popunjenog Venovog planera iz istorije i komunikacije

NELLIE

BLY

AMELIA

EARHART

rođena 1867

(Hennings, 1993, str. 369)

možda je

prekoračila put

za Earthartovu

putnice

avanturiste

rođena 1898.

posle blyeve

prva žena

koja je preletjela

Atlantski okean

nestala

pokušavajući da

preleti oko svijeta

usudile se

da pokušaju

nemogućeproputovala oko

svijeta na brodu

za 72 dana

napisala knjigutokom 1890-ih



205

1. Pažnja

i slušanje

205

7. Organizacija

SAD

TRADICIJE U ISTRAŽIVANJU KOMUNIKACIJE

EVROPA

objektivno

kvantitativno

evrocentrično

naglašava

racionalnost

istorijsko

kritičko

kulturno

uticaj marksizma

fokus na

pojedince

fokus na dijelovenaučno

Prazan Venov dijagram

7.2.7. Hijerarhijski planeri (skupovi)Hijerarhijski planeri (skupovi) se koriste za uređivanje informacija koje se kreću od opšte

kategorije ka sve pojedinačnijim kategorijama. Jedna od prednosti hijerarhijskih mapa je ta što onepomažu studentima da shvate odnose između povezanih termina ili ideja. Uz to, kod hijerarhijskih mapastudenti mogu da uvide da termini na istom nivou u hijerarhiji imaju nivo opštosti i pojedinačnosti koji semože porediti. Takođe, hijerarhijske mape su vjerovatno poznate većini studenata u obliku genealogija ili

porodičnih stabala. Hijerarhijske mape se često uređuju odozgo nadole; drugim rečima, glavni pojam se smjesti na vrhstrane, a njemu podređeni pojmovi se smeštaju ispod. Hijerarhijske mape se mogu crtati i sa glavnim pojmomna levoj strani, a podređenim pojmovima desno. Ovaj drugi format može biti koristan ako hijerarhija impliciraprostorne distinkcije. Ovde su opisana i ilustrovana tri hijerarhijska formata: kolona, mreža i stablo. Mreža i stablo su vrlo

slični.

Hijerarhija u kolonama Ova hijerarhijska strategija obuhvata uređivanje glavnih ideja i propratnih detalja za neku temu uniz kolona poredanih jedna pored druge. Uključen je i prostor za pisanje rezimirajućeg iskaza.



206

1. Pažnja

i slušanje

206

7. Organizacija

Opšti format hijerarhije:

TEMA

GLAVNA IDEJA

propratni detalj

propratni detalj

propratni detalj propratni detalj

rezimirajući iskaz

propratni detalj



GLAVNA IDEJA GLAVNA IDEJA

Primjer popunjene hijerarhije u kolonama sa informacijama iz antropologije

ŠKOLSKA POLITIKA ZA AMERIČKE STAROSJEDEOCE(početak XX vijeka)

RAZDVAJANJE

daleko od kuće

(D. Applegate. CAL)

razdvajanje

plemena

razdvajanje

rođakaodjeća

Djeci je uskraćivan kontakt sa kućom, drugom djecom iz plemena i rođacima. Bila su

primoravana da napuste svoje tradicije i svoj evropski jezik, vjeru i odjeću. Militarističkioblik discipline uključivao je fizičko, verbalno i mentalno zlostavljanje

mentalna

religija verbalna

jezik fizička

KULTURNA PROMJENA DISCIPLINA



207

1. Pažnja

i slušanje

207

7. Organizacija

Primjer nepopunjene šeme za hijerarhiju u kolonama:

Mrežna hijerarhija

Mrežni planeri koriste «balone» (ili neki drugi oblik) da urede informacije od opštih ka pojedinačnim.Može se koristiti da se organizuju uzročne informacije (npr. uzroci inacije), hijerarhijske informacije (npr.

porodično stablo) ili grananje proceduralnih informacija (npr. sistem organa za varenje).

Primjer opšteg formata mrežne hijerarhije.

TEMA

Osnovna

ideja

detalj detalj detalj detalj

detalj

Osnovna

ideja

Osnovna

ideja



208

1. Pažnja

i slušanje

208

7. Organizacija

Primjer popunjene mrežne hijerarhije pomoću informacija iz računarstva :

RAČUNARSKI

SISTEM

hardver

ulazni

uređaji

izlazni

uređaji

operativni

sistem aplikacije

CPU

tastatura

miš

ALUCU registri bus

monitor

štampač

baza

podataka

radne

tabele mreža

obrada

teksta

softver

Primjer praznog modela mrežne hijerarhije:



209

1. Pažnja

i slušanje

209

7. Organizacija

Hijerarhija u obliku stabla

Planer u obliku stabla, varijacija mrežnog planera, koristi linije da uredi informacije od opštih kapojedinačnim. Može se koristiti za organizovanje uzročnih informacija (npr. uzroci inacije), hijerarhijskih

informacija (npr. porodično stablo) ili grananje proceduralnih informacija (npr. sistem organa za varenje).

Primjer opšteg formata hijerarhije u obliku stabla:

A

B

D

H

М N

I Ј K L

O P Q R

E F G

C

Ispod su prikazani popunjeni primjeri hijerarhija u obliku stabla pomoću podataka iz sociologije i biologije.

DEVIJANTNO PONAŠANJE

DROGE SEKSUALNO

prostitucija

(D. Applegate, CAL)

brojni partneri psihoze neuroze nasilan imovina

pronevjera monopol kockanje

admini-

strativni

bez

žrtava

MENTALNE BOLESTI KRIMINAL



210

1. Pažnja

i slušanje

210

7. Organizacija

CARSTVO BILJAKA

nezelene biljke zelene biljke

jednoćelijske

vaskularne

sjemenaste biljke paprat rastavić mahovine

angiosperme

grašak pasulj hrast kedar bor

gimnosperme

nevaskularne

višećelijske

Primjer prazne hijerarhije u obliku stabla:

7.2.8. Grakoni

Grakoni koriste strijelice i kvadrate, krugove ili druge geometrijske oblike da prikažu odnoseizmeđu različitih informacija. Obimno se koriste u računarskom programiranju, a mogu se iscrtati tako daorganizuju informacije u širokom spektru predmeta. Naročito su korisni za organizovanje proceduralnihinformacija i cikličnih odnosa. Ako želite da napravite razliku između drugačijih tipova informacija na grakonu, možete koristitirazličite geometrijske oblike ili mastilo u različitoj boji. Strijelice povezuju srodne elemente na grakonu iukazuju pravac.

Ovom prilikom je prikazano nekoliko tipova grakona: ciklični, linearni, lanac događaja i

kombinacije.



211

1. Pažnja

i slušanje

211

7. Organizacija

Ciklični grakon

Interakcije između niza povezanih događaja ili pojava (npr. računarska mreža, ciklus kretanja vode)

prikazane su na cikličnim grakonima. Oni obično prikazuju zatvorene sisteme pojava.

Opšti format cikličnog grakona:

1

2

3

4

Primjer popunjenog cikličnog grakona sa prikazom koraka u naučnom metodu:

posmatranja

obavještenje

(D. Applegate, CAL)

testiranje

NAUČNI METOD



212

1. Pažnja

i slušanje

212

7. Organizacija

Model cikličnog grakona:

Linearni grakon

Informacije ili pojave koje su neciklično povezane najbolje se prikazuju linearnim grakonima.Kod ovog tipa grakona, pojave imaju početnu tačku i završnu tačku, sa središnjim koracima ili elementimaizmeđu. Odnosi su prikazani strijelicama. Linearni grakoni se mogu urediti odozgo nadole ili slijeva nadesno.Jedan ili nekoliko geometrijskih oblika se može koristiti za prikazivanje informacija.

Opšti format linearnih grakona:

1

1

2

2

3

3

4

4



213

1. Pažnja

i slušanje

213

7. Organizacija

Primjeri popunjenih linearnih grakona za retoriku, biologiju i matematiku:

DIJELOVI GOVORA

privlačenje pažnje

teza

pažnja

potreba

zadovoljenje

vizualizacija

akcija

(D. Applegate, CAL)

pregled

razrada

rezime

završni iskaz

MOTIVISANI NIZ

DIOBA ĆELIJA

MITOZA

(D. Applegate, CAL)

Profaza

Metafaza

Anafaza

Telofaza



214

1. Pažnja

i slušanje

214

7. Organizacija

nađi

najmanji

zajednički

imenilac

pomnoži

svaki

razlomak

sa 1

saberi

brojioce

svedi

na cijeli

broj

(D. Applegate, CAL)

SABIRANJE RAZLOMAKA

Prazni modeli linearnih grakona:

Lanac događaja Lanac događaja je poseban oblik grakona koji prikazuje redosljed dešavanja u nekom događaju.Lanac počinje početnim događajem, a završava se konačnim ishodom.



215

1. Pažnja

i slušanje

215

7. Organizacija

Opšti format lanca događaja:

uzročni događaj

konačni ishod

Događaj 1

Događaj 1

Događaj 1

Događaj 1

Događaj 1

Događaj 1

Specičan primjer lanca događaj za istoriju i arheologiju :

PAD ACTEKA

1519 - 1521

legende i tajanstveni predznaci

Cortesov dolazak

Španci se ujedinjuju sa neprijateljima Acteka

(D. Applegale. CAL)

Španci ubijaju Motecuhzomu

dvogodišnja borba

pad prestonice Acteka



216

1. Pažnja

i slušanje

216

7. Organizacija

Model praznog lanca događaja:

Grakon kombinacija Grakoni kombinacija kombinuju aspekte cikličnih i linearnih grakona da prikažu složenije odnosemeđu idejama. Korisni su ako postoji nekoliko alternativa u jednom ili više koraka procesa koji se prikazuje.

Uopšteni format grakona kombinacija:

1 2

3 d 3 c

3 b

4

3 а



217

1. Pažnja

i slušanje

217

7. Organizacija

Popunjen primjer grakona kombinacija koji prikazuje proces pisanja :

PROCES PISANJA

Odabrati temu

Obaviti istraživanje

Organizovati ideje

Napisati 1. verziju Izvršiti korekturu

Konačna verzija

Napraviti kopije

(D. Applegate, CAL)

Prazan model grakona kombinacija:

7.2.9. Kratki preglediStrategija kratkih pregleda obuhvata organizovanje informacija tako da je uključeni materijal praćen

spoljašnjim, ali srodnim informacijama. Drugim riječima, informacije se uređuju od opštih ka posebnim. Pravljenje kratkih pregleda je prilično svestran format za uređivanje informacija jer se možemodikovati tako da odgovara ličnim potrebama i željama. Na primjer, pregledi mogu biti formalni ili neformalni(npr. sa ili bez rimskih cifara), a simboli za razlikovanje uključenog i spoljašnjeg materijala mogu se razlikovati.

Informacije u obliku kratkog pregleda pomažu studentu da otkrije i razumije odnose i asocijacije izmeđurazličitih pojmova i ideja. Pregledi se mogu praviti i za materijal sa predavanja i iz udžbenika.



218

1. Pažnja

i slušanje

218

7. Organizacija

Sljedeći pasusi opisuju i prikazuju tri oblika kratkih pregleda: konvencionalne pisane preglede,preglede problem-rješenje i preglede ljudske interakcije. Pisanje kratkih pregleda je obrađeno i u poglavlju

«Vođenje bilježaka».

Pisani pregledi Koristite glavne naslove u poglavljima u tekstu da napravite glavne stavke pregleda. Svaka glavnastavka pregleda bi trebalo da pokriva jednu glavnu temu. Uredite informacije unutar stavke od najopštijihka najposebnijim, uvlačeći red svaki put kada se nivo opštosti promeni. Svi nivoi se mogu, ali ne moraju,upotrebiti. Najčešći simboli korišćeni u kratkim pregledima su rimske cifre, velika i mala slova, i brojevi. Drugisimboli se mogu dodati ili oduzeti za pravljenje manje formalnog pregleda. Kratki izrazi, simboli, stenograja i skraćenice se mogu koristiti za bilježenje informacija u pregled.Crteži ili slike mogu se dodati desno od bilješki ili između redova.

Primjer formata formalnog pisanog pregleda:

I. NAJOPŠTIJA INFORMACIJA O TEMIA. Opštija 1. Najmanje opšta a. najmanje posebna b. najmanje posebna (1) posebnija (2) posebnija (a) najposebnija (specična) (b) najposebnija B. Opštija 1. Najmanje opšta 2. Najmanje opšta a. najmanje posebna

b. najmanje posebna 3. Najmanje opšta a. najmanje posebna b. najmanje posebna (1) posebnija

II. NAJOPŠTIJA INFORMACIJA O DRUGOJ TEMI A. Opštija 1. Najmanje opšta a. najmanje posebna B. Opštija 1. Najmanje opšta

2. Najmanje opšta a. najmanje posebna b. najmanje posebna 3. Najmanje opšta a. najmanje posebna b. najmanje posebna (1) posebnija C. Opštija 1. Najmanje opšta 2. Najmanje opšta a. najmanje posebna



219

1. Pažnja

i slušanje

219

7. Organizacija

III. NAJOPŠTIJA INFORMACIJA O TREĆOJ TEMI A. Opštija 1. Najmanje opšta a. najmanje posebna B. Opštija 1. Najmanje opšta 2. Najmanje opšta

Primjer popunjenog formalnog kratkog pregleda za arheologiju ( Applegate, CAL):

PORIJEKLO POLJOPRIVREDE

I. POLJOPRIVREDA U POREĐENJU S LOVOM-SAKUPLJANJEM A: Prednosti poljoprivrede 1. Ekasnije iskorišćavanje zemlje a. zemljoradnja: 1km2 izdržava 50 ljudi b. lov-sakupljanje: 25-30 km2 izdržava 5-6 ljudi 2. Pozdaniji izvor hrane tokom godine (uz skladištenje) 3. Više slobodnog vremena u nekritičnim sezonama

B. Mane poljoprivrede 1. Neuhranjenost a. poljoprivrednici često pate od nedostatka proteina 2. Intenzivan rad u ključnim sezonama 3. Visok rizik ako propadne ljetina/stoka

II. PREPOZNAVANJE PRIPITOMLJENIH VRSTA U ARHEOLOŠKIM IZVORIMA A. Biljke 1. Sijeme je veće po veličini a. primer: od teosinta do kukuruza

b. primer: pripitomljeni suncokret je barem 5 mm 2. Opne sijemena su deblje 3. Pronalaze se izvan dometa prirodne rasprostranjenosti

B. Životinje 1. Morfologija rogova se menja a. primer: ovca 2. Veličina tijela se mijenja 3. Promjene u krznu i omotaču 4. Rasprostranjenost pola-uzrasta u zbirkama skeleta a. malo starih mužijaka b. mnogo ubijenih mladih mužijaka

c. mnogo starih ženki 5. Pronalaze se izvan dometa prirodne rasprostranjenosti

Primer popunjenog pregleda ali u manje formalnom obliku (D. Applegate, CAL):

PORIJEKLO POLJOPRIVREDE

■ POLJOPRIVREDA U POREĐENJU S LOVOM-SAKUPLJANJEM • Prednosti poljoprivrede 1. Ekasnije iskorišćavanje zemlje zemljoradnja: 1km2 izdržava 50 ljudi lov-sakupljanje: 25-30 km2 izdržava 5-6 ljudi 2. Pozdaniji izvor hrane tokom godine (uz skladištenje)



220

1. Pažnja

i slušanje

220

7. Organizacija

3. Više slobodnog vremena u nekritičnim sezonama

• Mane poljoprivrede 1. Neuhranjenost poljoprivrednici često pate od nedostatka proteina 2. Intenzivan rad u ključnim sezonama 3. Visok rizik ako propadne ljetina/stoka

■ PREPOZNAVANJE PRIPITOMLJENIH VRSTA U ARHEOLOŠKIM IZVORIMA • Biljke 1. Sijeme je veće po veličini primer: od teosinta do kukuruza primer: pripitomljeni suncokret je barem 5 mm 2. Opne sijemena su deblje 3. Pronalaze se izvan dometa prirodne rasprostranjenosti

• Životinje

1. Morfologija rogova se menja primer: ovca 2. Veličina tijela se menja 3. Promjene u krznu i omotaču 4. Rasprostranjenost pola-uzrasta u zbirkama skeleta malo starih mužijaka mnogo ubijenih mladih mužijaka mnogo starih ženki 5. Pronalaze se izvan dometa prirodne rasprostranjenosti



221

1. Pažnja

i slušanje

221

7. Organizacija

Prazan model kratkog pregleda:

I. A. 1. a. (1) (2) b. (1) (2) c. (1) (2) 2. a. (1) (2) b. (1) (2) c. (1) (2) 3. a.

(1) (2) b. (1) (2) c. (1) (2)

II. A. 1. a. (1) (2) b. (1) (2) c. (1) (2) 2. a. (1) (2) b. (1) (2) c. (1) (2) 3. a.

(1) (2)

b. (1) (2) c. (1) (2)III. A. 1. a. (1) (2) b. (1) (2) c. (1) (2) 2. a. (1) (2) b. (1) (2) c. (1) (2)

3. a.

(1) (2) b. (1) (2) c. (1) (2)

Pregled problem-rešenje Informacije o nekom problemu, kao što je bliskoistočna kriza ili vožnja u pijanom stanju, mogu bitiorganizovane grački pomoću pregleda problem-rešenje. Ovaj pregled ima tri polja za uređivanje informacija.Problem se navodi u gornjem polju; u pitanju može biti «ko», «šta» ili «zašto». U središnjem polju zapisuju sepokušana rješenja za problem i rezultati svakog od njih. Krajnji rezultat je rezimiran u donjem polju.



222

1. Pažnja

i slušanje

222

7. Organizacija

Opšti format pregleda problem-rješenje :

ŠtaKoZašto

Pokušana rješenja123

Rezultati123

PROBLEM

RJEŠENJE

KRAJNJI

REZULTAT

Primjer popunjenog pregleda problem-rešenje za sociologiju:

TINEJDŽERSKA

TRUDNOĆA

Pokušana rješenja

1 obrazovanje

2 smanjeno

finansiranje

Rezultati

1 bez efekta

2 manje rođenja

Manja socijalna pomoć je smanjila broj

rođenja među međugradskim tinejdžerima

PROBLEM

RJEŠENJE

KRAJNJI

REZULTAT



223

1. Pažnja

i slušanje

223

7. Organizacija

Prazan model pregleda problem-rešenje:

PROBLEM

RJEŠENJE

KRAJNJI

REZULTAT

Pregled ljudske interakcije

Ova strategija, osmišljena da organizuje informacije o interakcijama između dvoje ljudi (npr. Čerčil iStaljin) ili dve grupe ljudi (npr. Izraelci i Palestinci), daje kratak pregled ciljeva, postupaka i ishoda dodira dvejukultura. Gornji nivo određuje ciljeve svake od grupa, srednji nivo rezimira postupke i reakcije između grupa,a donji nivo navodi krajnje ishode tih interakcija.

Primjer pregleda ljudske interakcije :

CILJEVIOsoba ili

grupa 1

Osoba ili

grupa 1

akcija reakcija

reakcija

reakcija

akcija

akcija

Osoba ili

grupa 2

Osoba ili

grupa 2

INTERAKCIJA

ISHODI



224

1. Pažnja

i slušanje

224

7. Organizacija

Primjer popunjenog pregleda ljudske interakcije za istoriju i arheologiju :

C I L J E V I

ASTEČKO

CARSTVO

ŠPANSKI

KONKISTADORI

samoočuvanje

gubitak carstvadepopulacija

dobrodošlicastrancima

kidnapovanje iubistvo

Motecuhzome

ujedinjavanjeactečkih

neprijatelja

zauzimanjeprestonice

Tenochtitlan

proterivanjeŠpanaca izprestonice

odbrana

potraga za blagomi teritorijima

kontrola nadMeksikom

I NT E RAK C I J A

I S H ODI

Prazan model pregleda ljudske interakcije:

C I L J E V I

I NT E R

AK C I J A

I S H ODI



225

1. Pažnja

i slušanje

225

7. Organizacija

7.2.10. Grakon kontinuuma (SKALARNI GRAFIKON)Vremenske linije, stepeni i nijanse značenja mogu se urediti u okviru grakona kontinuuma ili

skalarnog grakona. Događaji ili pojave se dodaju između dve krajnje tačke grakona. Grakoni kontinuumamogu biti usmjereni vodoravno ili uspravno.

Ovdje su prikazani opšti formati vodoravnih i uspravnih grakona kontinuuma. Što se tiče stepeni inijansi značenja, krajevi kontinuuma predstavljaju dve krajnje tačke. Kod vremenski linija, najstariji događaji

se smještaju lijevo ili na dno, dok se skorašnjiji događaji smeštaju desno ili na vrh.

završna tačka

najstarija

najstarija

najnedavnija

najnedavnija završna tačka

završna tačka

završna tačka

Primjeri popunjenih grakona kontinuuma prikazani su ovde. Prva dva grakona su vremenskelinije, vodoravna za antropologiju i uspravna za religiju. Treći primer je vodoravan grakon stepeni za

arheologiju ili botaniku.

100 GODINA TEORIJE KULTURNE ANTROPOLOGIJE

Vajtijeva

kulturna evolucija

Spenserova

kulturna evolucija simbolijska

1890

(D. Applegale. CAL)

istorijski

partikularizam

kulturni

proces

1940 1990



226

1. Pažnja

i slušanje

226

7. Organizacija

GLAVNI DOGAĐAJI U BIBLIJSKOJ ISTORIJI

RIMSKO CARSTVO63. p.n.e.

HELENIZAM328. p.n.e.

MEKABEJA333. p.n.e.

NAKON PROGONA538. p.n.e.

VAVILONSKI PROGON538. p.n.e.

KRALJEVSTVO1020. p.n.e.

SUDIJE1200. p.n.e.

PROGON1280. p.n.e.

PATRIJARHATMATRIJARHAT

1859. p.n.e.

PREISTORIJA

(J. Scheltz, CAL)

Postojanje I-II Kain / AbelStvaranje NojeČovjekov grijeh Vavilonska kula

Osnivači jevrejske nacije:Avram, Isak, Jakov

Jošua vodi Jevreje da pokore HananSamuel - poslednji sudija‚

Saul ujedinio IzraelDavid - najveći kralj IzraelaSolomonpodjela - sjever / Izrael jug / JudejaBaal = bog plodnosti

pad Jerusalima 587. p.n.e.narod Judeje / Vavilonija

Vaviloncipokoreni / Persijanci

Seleukid (Sirija)Antioh IV

Aleksandar Velikigrčki uticaj

Pompej osvaja JudejuHerod Veliki

Hrist rođen 6. p.n.e. (?), umro 26. n.e. (?)

Mojsije vodi iz Egipta u Arapsku pustinju10 zapovijesti na Sv. Snaju



227

1. Pažnja

i slušanje

227

7. Organizacija

FAZE U PRIPITOMLJAVANJU BILJAKA

divlje

nezavisno od

ljudskog djelovanja

(D. Applegate, CAL)

zavisno od

ljudskog djelovanja

korijenje obrađivane pripitomljene

Prazni modeli grakona kontinuuma:

7.2.11. MatriceMatrice ili tabele su popularan format za organizovanje informacija. U okviru ove strategije, glavne

teme se navode u naslovima kolona (ili redova). Atributi opisani za svaku stavku mogu ali ne moraju bitinavedeni u naslovima redova (ili kolona). Posebni detalji se ispisuju u poljima nastalim presjekom kolona iredova; mogu se dodati linije razdvajanja.

Opšta matrica (sa linijama) :

Atribut 1

STAVKA 1 STAVKA 2 STAVKA 3

Atribut 2

Atribut 3

Atribut 4



228

1. Pažnja

i slušanje

228

7. Organizacija

Primjeri popunjenih matrica iz istorije dati su niže. U prvoj su upotrebljene linije i atributi, dok ih u drugoj nema.

Bliski istok Egipat Peru

Monumentalna

arhitektura

piramide

hramovi

piramide

terase

nijednohijeroglifi

koptskoPismo

zigurati

klinasto

sekularne vjerske vjerske

šaduf kanali kanali

Političke

vođe

Navodnjavanje

ANTIČKE CIVILIZACIJE

(D. Applegate, CAL)

Demokratija

Svetost polisa -interes čitave grupe nasuprotpojedinačnom interesu

Odluke donošene po principu voljevećine slobodnih muških građana

Takođe i tiranin / vladar

Nema procesa naturalizacije

Grad-država

Republika

Rimski senat i narod - suverenitet je počivao u narodu a ne u bilo komobliku vladavine

Odluke donošene po principunarodnih skupština (izražavaju volju)Senat (stvarna vlast)

Bogati vladali kroz senat (oligarhija)Kako su osvajali teritorije, pokorenimmuškim žiteljima davano pravo građana

Carstvo

(E. Granitsas, CAL)

ANTIČKE VLADAVINE

ATINA RIM



229

1. Pažnja

i slušanje

229

7. Organizacija

Prazan model matrice:

7.2.12. Mape u obliku riblje kosti

Tehnika riblje kosti je osmišljena da prikaže uzročne interakcije nekog složenog događaja (npr.oružanog sukoba) ili složene pojave (npr. tekstonskih ploča). Ona opisuje glavnu ideju kroz sledećih šest pitanja:

Ko je bio uključen? Šta se desilo? Kada se dogodilo? Gde se dogodilo? Kako se dogodilo? Zašto se dogodilo? Jedna od prednosti tehnike riblje kosti jeste što pomaže studentima da kodiraju informacije na načinkoji pospješuje njihovu sposobnost odgovaranja na esejska pitanja. Korisna je strategija za kurseve istorije. Kao što je ispod prikazano, mapa «riblja kost» je postavljena poput ribljeg skeleta. «Kičma»mape predstavlja glavnu ideju ili pojam. «Kosti» mape predstavljaju šest pitanja o glavnoj ideji. Propratne

informacije za svako od šest pitanja napisane su pored svake od «kostiju».

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

detalj

Ko Uradio

šta

Gdje Kako

Kada

Zašto

Primjer popunjene mape «riblja kost» :

nakon igre kod kućenakon zabava četvrtkom

nezreo

ne voli predmet

sjedi pozadi

mnogo studenata

velika prostorija

sa drugovima

sa samim sobom

2. godina

nije mu glavni predmet

ostali se smiju

nastavnik ignoriše

UČENIK OMETAČ P E

T K O M

M A T E M

A T I K A

E D I

N E U

Č T I V

R A Z G

O V A R

A

O H R A B R

E N



230

1. Pažnja

i slušanje

230

7. Organizacija

Prazan model mape u obliku riblje kosti je dat niže.

7.2.13. Paukove mapePaukove mape se koriste za opisivanje cetralne ideje pomoću tri ključna okvirna pitanja: Šta je

centralna ideja? Koji su njeni atributi? Koje su njene funkcije? Jedna od prednosti paukovih mapa jeste tašto pomažu studentima da naprave asocijacije i uvide odnose između centralnih pojmova, glavnih ideja ipropratnih detalja.

Informacija vezane za raznovrsne teme mogu biti organizovane pomoću paukovih mapa:

Predmeti

minerali•

ćelije•

Afrika•

atomi•centralni procesor•

Procesi

mejoza•

metamorzam•

radioaktivno propadanje•

Pojmovi

altruizam•

evolucija•

operantno uslovljavanje•

ponuda i potražnja•

Predlozi s potkrepljenjem

kontrola naoružanja nije neophodna•

pacijenti oboleli od AIDS-a bi trebalo da koriste eksperimentalne lijekove•

abortus bi trebalo da ostane legalan•

Kao što je prikazano, paukove mape imaju tri sastavna dela. Glavna tema ili pojam su smešteniu krugu u centru strane ili kartice; on predstavlja «telo» pauka. Paukove «noge» predstavljaju glavne idejevezane za centralnu temu ili pojam. Propratni detalji se smeštaju na kratke crtice koje polaze od linija nakojima su glavne ideje.



231

1. Pažnja

i slušanje

231

7. Organizacija

ТEMA

G L A V N

A I D E J

A detalj

detalj

detalj

Primjeri popunjenih paukovih mapa za sociologiju, dramu, geologiju, istoriju i biologiju:

DEVIJACIJA

М E N

T A L N

A B O L E S T neurozesvingeri

prostitucija

alkoholozam

narkotici

psihoze

administrativni

bez žrtava

imovina

nasilje

(D. Applegate, CAL)

S E K S U A L N A

Z A V I S N

O S T K R I M

I N A L



232

1. Pažnja

i slušanje

232

7. Organizacija

rukopis

muzikasvjetlo

kostimi

scenografijagluma

plan

ŠTA SE IZVODI

PUBLIKA

(D. Applegate, CAL)

IZVODJENJE

POZORIŠTEI

scenario

B O J A

bijelacrvene

crne

taman

staklast

ružičasta

preko 5

3 do 5

ispod 3

P R U G E

S J A J

Č V R S T I N A

MINERALI



233

1. Pažnja

i slušanje

233

7. Organizacija

Kabinet

ćerke

sanitarnisistem

(Roe, Stoodt, and Burns, 1987. p. 121)

pisma

dnevniciUstav

državni

vođa

PRONALAZAČ THOMAS

JEFFERSON

PORODICA

PREDSJEDNIK

PISAC

VIRGINIA

časovnik s

kalendarom

mašina za

kopiranje

S E L E

K C I J A

diskreciona

(D. Applegate, CAL)

nasumičnounutar malih

populacija

između

populacija

diversifikujuća

hromozomska

3 do 5

normalizujuća

K R E T A N J E

M I J E

Š A N J

E M U T A C I J A

EVOLUCIONI

PROCESI

Prazan model paukove mreže:



234

1. Pažnja

i slušanje

234

7. Organizacija

7.2.14. Mapa riječi-uzorka (POJMOVNA MAPA, SEMANTIČKA MAPA) Mape riječi-uzorka, poznate i kao pojmovne mape ili semantičke mape, pomažu u organizovanjunovih pojmova i njihovih odlika. One rezimiraju odlike neke stavke i pružaju primjere za nju. Mape riječi-uzorka mogu se koristiti za organizovanje informacija o ljudima, mjestima ili idejama.

Jedna od prednosti mapi riječi-uzorka je ta što pomažu studentima da povežu suštinske odlikei primjere za važnije i manje važne pojmove. Ove mape takođe pomažu u organizovanju informacija zaodgovaranje na pitanja u objektivnim testovima i esejima.

Postoje četiri dela mape riječi-uzorka. Termin ili pojam se smješta u polje u sredini strane ili kartice. Neposredno iznad njega je još jedno polje gde se ispisuje glavna kategorija kojoj ono pripada. Ovo polje bitrebalo da odgovara na pitanje «Šta je to?». Desno od termina ili pojma je niz polja koje ukazuju na njegove

suštinske odlike. Ova polja odgovaraju na pitanje «Kakvo je to?».

Ispod termina ili pojma je niz polja koja pružaju primjere za dotični pojam.

POJAM

Šta je to?

Kakvo je to?

O d l i k e

Primjeri

Primjeri popunjenih mapa riječi-uzorka za sociologiju, hemiju i istoriju/zapadnu civilizaciju:

GESELLSCHAFT

Šta je to?

tip društva

specijalizacija

racionalnost

individualnost

impersonalnost

Amerika

(D. Applegate, CAL)

Velika Britanija

Kakvo je to?

Primjeri?



235

1. Pažnja

i slušanje

235

7. Organizacija

KISELINA želudac

boji u crveno lakmus papir

joni vodonika

kiselina + baza = so

(Walker, 1989, str. 133)

KLASIČNI

PERIOD

Šta je to?

grčka kultura

harmonija

jednostavnost

ravnoteža

red

O d l i k e

skulptura epska književnost

(C. Krause, CAL)

(C. Krause, CAL)

Kakvo je to?

Primjeri?

Prazan model mape riječi-uzorka:



236

1. Pažnja

i slušanje

236

7. Organizacija

7.2.15. Grakon mišljenjaGrakon mišljenja je matrica redova i kolona za organizovanje nečijih ideja o nekom događaju, pojmu

ili osobi (npr. teoriji evolucije, Ruzveltu i velikoj depresiji). Grakoni mišljenja se ne koriste samo za organizovanjeinformacija; oni pomažu u razvijanju vještina kritičkog mišljenja i logičko konstruisanje ubjedljivog argumenta. Iz

tih razloga naročito su korisne u pripremi za ispite sa esejima u kojima se traži tumačenje. Prva kolona grakona mišljenja sadrži oblasti u kojima će glavna tema biti ocjenjena. Druga kolonanavodi pojedinčevo mišljenje o glavnoj temi u odnosu na svaku od oblasti. Treća kolona rezimira informacijekoje potkrepljuju mišljenje. Kolone i redovi mogu biti široki i dugački onoliko koliko je potrebno. Korisno jenapisati naslov za grakon.

Ovde je prikazan opšti format grakona mišljenja.

EVOLUIRANE

OBLASTI MIŠLJENJE POTKREPLJENJE

Navedeni su primjeri popunjenih grakona mišljenja za političke nauke i odnose s javnošću:

POLITIKA

SKORAŠNJA AMERIČKA SPOLJNA POLITIKA

Slanje trupa u

jugoistočnu Aziju

(1960-1970)

- bez prethodnog plana

- nevjerovatni ljudski

gubici

- nedostatak

međunarodne

podrške

- nema vitalnih

američkih

bezbijednosnih interesa

- pozitivni efekat na

američku ekonomiju

- pomoć ljudima

protiv

protiv

protiv

za

zaPriznavanje

komunističke Kine

Vazdušni napadi u

bivšoj Jugoslaviji

Humanitarna pomoć

u Somaliji

Vojno prisustvo na

Bliskom istoku

MIŠLJENJE POTKREPLJENJE



237

1. Pažnja

i slušanje

237

7. Organizacija

EVALUACIJA ZAPOSLENIH

komunikacione

vještine

- treba da bude strpljiv

sa klijentima

- prethodni rad u PR

odsjeku

- u skladu sa

vrijednostima kompanije

. volonterski rad

- Douglass izvještaj

- predsjedavajući odbora

- spreman da preuzmedodatne obaveze

3/5

4/5

5/5

4/5

5/5liderstvo

lične vrijednosti

posvećenost

iskustvo

Ocjena Razlozi

Prazan model grakona mišljenja :



238

1. Pažnja

i slušanje

238

7. Organizacija

7.2.16. Frajerov model (Frayer)

Frajerov model je organizacija od četiri polja koje rezimira suštinske odlike centralne ideje, običnonekog predmeta, ili procesa, i daje primjere za nju. Jedna od prednosti Frajerovog modela je ta što daje

odlike i primjere ideje, kao i one odlike i primjere koji se na nju ne odnose, što pomaže studentima dapovežu informacije za postojeće znanje. Ovo pomaže u ispravnom ocjenjivanju i odgovarajnju na pitanja uobjektivnim testovima kao što su pitanja višestrukog izbora i tačno-netačno. Gornji red Frajerovog kvadrata je namenjen za odlike centralne ideje, a donji red je za primjere.Desna kolona je za odlike i primjere koji ilustruju centralnu ideju, a lijeva kolona je za odlike i primjere koji neilustruju centralnu ideju.

Frajerov model se postavlja na sljedeći način.

Odlike

+

TEMA

Odlike

-

+

Primjeri

-

Primjeri

Popunjen Frajerov kvadrat za biologiju:

OSNOVNE ODLIKE

- stvara pokriveno sjeme

- stvara cvjetove

- stvara plodove

PRIMJERI

- grašak

- trava

- ruže

- javor

ANGIOSPERME

NISU ODLIKE

- broj cvjetova

- broj sjemena

- vrsta ploda

NISU PRIMJERI

- bor

- kedar

- mahovina

- paprat



239

1. Pažnja

i slušanje

239

7. Organizacija

Prazan model Frajerovog kvadrata:

7.2.17. Fleš karte (POJMOVNE KARTE)Organizacija uparenih informacija se postiže primjenom eš karti. Jedna informacija je zapisana na

prednjoj strani kartice, a sa njom povezana informacija se zapisuje na zadnjoj strani. U skladu s tim, jednastrana kartice se koristi kao nagoveštaj za pamćenje informacije sa druge strane. Fleš karte se još nazivaju ipojmovne karte ili indeksne karte. Fleš karte su svestrana strategija i mogu se koristiti za bilo koji predmet proučavanja. Dobra sustrategija za pamćenje uparenih informacija kao što su riječi i denicije, događaji i datumi, ljudi i njihovaostvarenja, engleske reči i prevodi na stranim jezicima, i formule i simboli. Ova strategija se može uspešnokombinovati sa memorijskim strategijama kao što su vizuelna elaboracija, vizuelno asociranje. Fleš kartepomažu u pripremi i za objektivne i za subjektivne testove.

Ovaj metod je sličan strategiji spiskova nizanih pojmova, osim što su svi termini navedeni nazasebnim kartama, a ne na jednom listu papira. U poređenju sa metodom spiskova nizanih pojmova,pojmovne karte su lakše za manipulaciju, ali zauzimaju više mjesta.

Predlozi za upotrebu pojmovnih kartica.Napišite termin ili pojam na jednoj strani kartice veličine 7 x 12. Studenti bi trebalo da koriste i

vizuelnu sliku ili simbol na prednjoj strani karte kako bi pomogli asociranje i da bi podstakli pamćenje. Napišitedeniciju ili opis termina ili pojma na drugoj strani karte. Činjenični podaci stavljeni na pozadinu indeksnih kartitrebalo bi da budu kratki i neposredni. Poduže denicije i objašnjenja otežavaju asociranje novih informacija

sa starim. Ako je moguće, dodajte primjer termina uz deniciju na pozadini karte. Vježbajte određivanjedenicije ili opisa posmatrnajem termina na karticama i ponavljanjem.



240

1. Pažnja

i slušanje

240

7. Organizacija

Osnovni format eš karti za termine, ljude, datume ili vremenske periode i spiskove:

POJAM

prednja strana zadnja strana

definicijaprimjeri

IME

OSOBE

prednja strana

DATUM ILI

VREMENSKI

PERIOD

prednja strana

NASLOV

SPISKA

prednja strana

zadnja strana

doprinosi koje je

osoba ostvarila

zadnja strana

događaji koji su se desili

i zašto su bili značajni

zadnja strana

1. prvi član spiska

2. drugi član spiska

3. treći član spiska

4. četvrti član spiska



241

1. Pažnja

i slušanje

241

7. Organizacija

Primjeri popunjenih eš karti :

POJAM


bilo kakvo apstraktno objašnjenje

ili prikaz neke pojave

(pr.) teorija relativnosti

(pr.) teorija socijalne ocjene

teorija modifikovanog porekla

ideja prirodne selekcije

O porijeklu vrsta

rad na Galapagoskim ostrvima

Porijeklo čovjeka

počeci pripitomljavanja i

proizvodnje hrane

prvi gradovi

brz rast stanovništva

razvoj metalurgije

10 000 do 8 000 p.n.e. (stari svijet)

1. pažnja

2. potreba (problem)

3. zadovoljenje (rješenje)

4. vizualizacija

5. akcija

(D. Applegate, CAL)

ČARLS

DARVIN

prednja strana

NEOLETSKI

PERIOD

prednja strana

MONROOV

MOTIVISANI

NIZ

prednja strana

zadnja strana

zadnja strana

zadnja strana



242

1. Pažnja

i slušanje

242

7. Organizacija

Prazni modeli eš karti:


prednja strana

prednja strana

prednja strana

zadnja strana

zadnja strana

zadnja strana

7.2.18. Spiskovi nizanih pojmovaStrategija spiska nizanih pojmova usmerena je ka vještinama organizovanja i memorisanja

informacija. Spiskovi nizanih pojmova, koji se ponekad nazivaju riječnički spiskovi na podeljenoj stranici,svestrana su strategija i mogu se koristiti za bilo koji predmet proučavanja. Spiskovi nizanih pojmova su slični strategiji eš karti, osim što su svi termini navedeni na jednomlistu papira, a ne na zasebnim kartama. U poređenju sa metodom eš karti, spiskovi nizanih pojmova susažetiji oblici informacija, ali se njima teže manipuliše. Spiskovi se mogu koristiti za samotestiranje prekrivajući jednu ili drugu kolonu.

Uputstva za upotrebu spiskova nizanih pojmova:

Podelite list papira na dve kolone. U levoj koloni, zabeležite termine (ili imena, datume i naslove

spiskova) vezane za neku temu.



243

1. Pažnja

i slušanje

243

7. Organizacija

Denicije (ili doprinosi, događaji i elementi spiska) bilježe se u desnoj koloni neposredno nasuprot terminu. Stavite srodne termine ili pojmove na isti list papira i obilježite temu na vrhu strane. Na primjer, papiri se moguurediti prema glavnim idejama ili po poglavljima. Šifrirajte pomoću boja svaki list papira prema predmetima

kurseva radi lakšeg prisjećanja.

Opšti format za spiskove nizanih pojmova:

TEMA ILI PREDMET

pojam definicija

pojam definicija

pojam definicija

pojam definicija

pojam definicija

osoba doprinosi

osoba doprinosi

osoba doprinosi

datum značaj

datum značaj

Primjer popunjenog spiska nizanih pojmova za termine i osobe iz antropologije:

PRIMITIVNI PRIVREDNI SISTEMI

opšti reciprocitet razmjena robe i usluga bez očekivanetrenutne i jednake nadoknade

balansirani

reciprocitet

razmjena robe i usluga uz očekivanutrenutnu i jednaku naknadu

distribucija kada se simbolične reprezentacijeresursa razmjenjuju umjesto samih

roba i usluga

tržišni sistem distribucioni sistem zasnovan na novcu

redistribucija robu i usluge sakuplja i isplaćuje jedna centralna organizacija

potlatch velikoprodajni sistem redistribucije kojiobuhvata periodično uništavanje robena svetkovinama (pr. Kwakiuti nasjeverozapadnoj obali)

Mallnowski privreda stanovnika ostrva Trobriand

H. Hoffman privreda Šipiba i Perua

(D. Applegate, CAL)



244

1. Pažnja

i slušanje

244

7. Organizacija

Primjer popunjenog spiska nizanih pojmova za geograju. Ovaj primjer obuhvata vizuelnuelaboraciju koja treba da pomogne pamćenju.

GLAVNI GRADOVI JUŽNE AMERIKE

Peru Lima

nacrtaj zrno

peruanskog

pasulja

Kolumbija Bogota

KitoEkvador

Venecuela Karakas

nacrtaj luk

i kozu

nacrtaj automobil

nacrtaj ključ i

kamion za vuču

(D. Applegate, CAL)

Prazan model spiska nizanih pojmova:



245

1. Pažnja

i slušanje

8.Postavljanje

pitanja/preslišavanje



246

1. Pažnja

i slušanje



247

1. Pažnja

i slušanje

247

8. Postavljanje


8.1. Uvodne informacije o ispitivanju

Ispitivačke vještine odnose se na sposobnost da se formulišu pitanja o situacijama, predmetima,pojmovima i idejama, kao i odgovara na njih. Pitanja mogu poticati od same osobe ili od drugih ljudi.

Postoje dva nivoa pitanja: pitanja niskog nivoa i pitanja visokog nivoa. Ona prva se odnose napitanja za koje je potrebno prisjetiti se podataka zabeleženih u memoriji. Pitanja niskog nivoa funkcionišuna nivou znanja, crpeći iz baze znanja koju osoba posjeduje o nekoj temi. Druga vrsta obuhvata pitanjakoja zahtevaju od osobe da obradi informacije, a ne da ih se prosto prisjeti. Pitanja visokog nivoa uključujusposobnost razumjevanja, primjene, analiziranja, sinteze i evalucije informacija.

Pitanja visokog nivoa mogu se dalje podeliti na dve grupe: opisivanje i poređenje. Opisna pitanjazahtevaju od osobe da posmatra i opiše neki predmet pomoću ilustracija, demonstracija, mapa, grakona ilitabela. Primjeri opisnih pitanja su “Šta primećujete ovde?” i “Opišite predmet ispred sebe.” Poredbena pitanjazahtjevaju da osoba ispita dva ili više predmeta ili ideja i pomoću tvrdnji ili ilustracija odredi njihove sličnostii razlike. To su vrlo djelotvorna pitanja visokog nivoa budući da podstiču studente da obrade inforamcijuna različite načine. Primjeri poredbenih pitanja su “Koje su sličnosti i razlike između ova dva predmeta?” i“Uporedite i napravite razliku između ova dva predmeta.”

Pitanja se takođe mogu grupisati i prema broju odgovora do kojih dovode. Neka pitanja sukonvergentna, što znači da postoji samo jedan tačan odgovor. Konvergentna pitanja se ponekad nazivajuobjektivna pitanja. Primjer konvergentnog pitanja je “Koje godine su SAD ušle u koreanski rat?” Divergentnapitanja, sa druge strane, imaju više od jednog prikladnog odgovora. Mogu se označiti i kao subjektivna pitanja.“Šta je izazvalo Drugi svetski rat?” je primjer divergentnog pitanja.

Svrhe ispitivačkih strategija

Ispitivačke strategije su korisne predavačima za uspešno planiranje aktivnosti na času, zaosmišljavanje domaćih zadataka i za pisanje ispita. Strategije pomažu predavačima da uklope svoje ciljeve uzadatku sa stvarnim komponentama zadatka. Ostale funkcije ispitivačkih strategija su sledeće:

da motivišu i zainteresuju•

da rano otkriju pogrešno razumjevanje• materijeda evaluiraju•

da vode mišljenje•

da disciplinuju, upravljaju ili kontrolišu•

da podstaknu učešće pasivnih studenata•

da prikažu jače i slabe strane•

da razumiju kako studenti oformljuju pojmove•

da pomognu studentima da stvore naviku razmišljanja•

da steknu uvid u interesovanja studenata•

da povećaju studentsku inicijativu da postavljaju pitanja•

da pomognu studentima da nauče da oforme značenje•

da pomognu studentima da postave realistična očekivanja•

da sumiraju podatke•

da povežu pojmove•

da obezbede povratnu informaciju od studenata•da pruže nagovještaje šta treba slušati•

Prema Keriju (Kerry, 1982), predavač postavi oko 1000 pitanja nedeljno. Kojim svrhima služe ova pitanja?

da odrede šta studenti znaju a šta ne znaju•

da razviju veštine kritičkog i kreativnog mišljenja•

da pruže pregled materijala i sadržaja•

da pripreme studente za ono što treba naučiti•

da provjere razumjevanje• ili nivo shvatanjada privuku pažnju studenata•

da vježbaju vještine• doživotnog učenjada učenje postane zabavno•

da uključe studente u diskusiju•da nauče studente da postavljaju pitanja•



248

1. Pažnja

i slušanje

248

8. Postavljanje


Za studente, ispitivačke strategije pomažu u kategorizaciji i predvidjanju ispitnih pitanja, štoomogućava uspješniju pripremu. Ove strategije su korisne i za studijske grupe jer usmeravaju trud iomogućavaju članovima da testiraju jedni druge. One poboljšavaju studentima sposobnost da razjasne,reorganizuju i tačno objasne nove informacije. Ispitivanje takođe pomaže u samoprocjeni i samostalnompraćenju napretka.

Prednosti ispitivačkih strategija

Pitanja i tehnike ispitivanja utiču na dostignuća studenata, njihove stavove i vještine mišljenja. Nivopitanja teži da dobije sličan nivo odgovora. Uspešnost se može poboljšati ako visoke nivoe pitanja pratetehnike vremenske pauze, preusmeravanja i istraživanja.

Jedna od prednosti ispitivačkih strategija je to što su eksibilne i široko primenljive. Mogu se skrojititako da odgovaraju potrebama različitih predmeta, raznih tipova informacija i različitim nivoima stručnosti.

Ispitivačke strategije mogu koristiti i predavači i studenti. Studenti mogu koristiti ove strategije uzpomoć fasilitatora ili mogu samostalno da razvijaju veštine.

8.2. Specične ispitivačke strategije

Nekoliko ispitivačkih strategija za profesionalce i studente razmotrene su na ovoj strani.

8.2.1. Uzajamno ispitivanje

Studentovo uzajamno ispitivanje odnosi se na interaktivni verbalni dijalog koji prvobitno počinjepod vođstvom fasilitatora ali se razvija u dijalog samouređen od strane samog učenika. Fasilitator može bitipredavač,mentor ili drugi student.

Proces uzajamnog ispitivanja može se podeliti na četiri komponente. Prva obuhvata sumiranjeinformacija. Zatim sledi razjašnjavanje informacija. Treća komponenta je stvaranje pitanja na osnovuinformacija. Predviđanje tokom verbalne interakcije između fasilitatora i studenta je četvrta komponenta.

Studentova verbalizacija, samostalna ili uz pomoć fasilitatora, podstiče obnavljanje, reorganizaciju irazjašnjavanje novog materijala. Postavljanje pitanja ohrabruje usmeno uvježbavanje i ponovno osmišljavanjenovog materijala. Ove oblike studenti usvoje tokom vremena te tako mogu da se ispituju bez fasilitatora.

Studije ukazuju da uzajamno ispitivanje ohrabruje studente da daju odgovore visokog nivoarazrađenosti i smanjuje broj odgovora niskog nivoa elaboracije (King, 1990). Veb (Webb, 1989) je otkrio

da kada su studenti obučavani za stvaranje odgovora, uzajamno ispitivanje povećava razumevanje novogmaterijala. Uzajamno ispitivanje među studentima pruža kontekst koji vodi studente u izgrađivanje ideja

zasnovanih na znanju koje su tačne i dobro razrađene. Palinscar i Brown (1984) su utvrdili da vođenoispitivanje podstiče objašnjenja i elaborirane odgovore među studentima i da oni postepeno tokom vremenau izvođenju postaju sve sličniji fasilitatoru-modelu.

8.2.2. Pitanja za povećavanje razumevanja Sljedeći uzorci pitanja koncentrišu se na vještine mišljenja i cilj im je da povećaju studentovorazumjevanje informacija. Pitanja su podeljena prema kognitivnoj vještini ka kojoj su usmjerena (Dr. JudyVan Voorhis, Education Department, Muskingum College).



249

1. Pažnja

i slušanje

249

8. Postavljanje


Posmatranje i prisjećanjeŠta ste primjetili/primjećujete u vezi s ovim _____ ?•

Šta ste osjetili/čuli/vidjeli/omirisali _____ ?•

Šta pamtite o ____ ?•

Šta ste otkrili o _____ ?•Kako ste _____ ?•

Odnosi, rezimiranje, organizovanje i prepričavanje

Recite mi svojim riječima kako _____ ?•

Kako bi se to još moglo reći/objasniti/iskazati?•

Po čemu se razlikuju/su slični?•

Šta mislite da ide zajedno? Zašto mislite da ide zajedno? Zašto se ostalo ne uklapa?•

Šta se dogodilo da izazove _____ ?•

Koji su događaji doveli/Šta je dovelo do _____ ?•

Predviđanje, zaključivanje i očekivanje

Koji su po vašem mišljenju razlozi/uzroci za _____ ?•

Koje osjećanje je po vašem mišljenju navelo _____ da se ponaša onako kako se ponjeo/-la?•

Da se _____ promjenilo, šta mislite da bi se desilo/da se ne bi desilo? Zašto mislite da bi se to•

desilo? Zašto mislite da se ne bi desilo?Šta mislite da se desilo pre toga/juče/ranije/kada _____ ?•

Sudeći prema naslovu/slici, šta mislite da će se desiti?•

8.2.3. Misaono ispitivanje

Svrha misaionih pitanja je da podstaknu studente da pažljivo razmisle o materijalu i da obradeinformacije na nov način. Slijede primjeri misaonih pitanja, preuzeti of Kinga (1992).

Šta je glavna ideja• _____ ?

Kako _____ utiče na _____ ?•

Koje je značenje _____ ?•

Šta bi još bilo primjer • za _____ ?

Objasnite zašto _____ ?•

Objasnite kako _____ ?•

Koji se zaključci mogu izvesti iz _____ ?•

Koja je razlika između _____ i _____ ?•Po čemu su _____ i _____ slični?•

Kako bih iskoristio _____ da _____ ?•

Koje su prednosti i mane _____ ?•

Šta je najbolji _____ i zašto?•

Ova ideja• je važna zato što _____ .



250

1. Pažnja

i slušanje

250

8. Postavljanje


8.3. Razvijanje ispitivačkih veština, nivoi ispitivanja:Vežba

8.3.1. Razvijanje ispitivačkih veština

Predlozi za razvijanje boljih ispitivačkih vještina.Govorite manje ali pitajte više.•

Analizirajte svoja pitanja.•

Koristite više divergentnih pitanja.•

Smanjite broj pitanja na koja se može odgovoriti samo sa “da” ili “ne.”•

Postavljajte više pitanja kako biste otkrili višestruke talente.•

Ne zaustavljajte diskusiju tačnim odgovorom.•

Povećajte vremensku pauzu između postavljanja pitanja i odgovaranja na njih na barem pet sekundi.•

Vodite više diskusija učenik-na-učenika “košarkaškog” tipa.•

Pružite dobro vrijeme za predah.•

Izbegavajte postavljanje višestrukih pitanja.•

Razvijte osjetljive tehnike slušanja.•

Razvijte vrijeme ćutanja.•

Postavljajte pitanja koja su u skladu sa razvojnim nivoom.•

Dajte direktna uputstva pomoću zanimljivog materijala.•

Modelujte dobre ispitivačke vještine• .

Stvorite atmosferu povjerenja i ohrabrujte pitanja.•

Uključite učenička čitanja kasnije u predavanje, kviz ili zadatke.•

Neka vaši odgovori budu ohrabrujući.•

Pomozite djeci da poboljšaju svoje ispitivačke vještine• .

8.3.2. Nivoi ispitivanja: Vježba Različiti nivoi pitanja usmjereni su ka različitim kognitivnim sposobnostima, uključujući znanje,razumevanje, primjenu, analizu, sintezu i evaluaciju. Sljedeća vježba, koju je razvila Margaret Farguhar(Grosset & Dunlap, New York), a sumirala Dr Džudi Van Voris (Dr Judy Van Voorhis,Education Department,Muskingum College), primenjuje ove nivoe ispitivanja na dobro poznatu priču za djecu.Priča: Zlatokosa i tri medveda

Zlatokosa je zalutala u kuću tri medvjeda. Okusila je njihovu kašu i otkrila da je jedna činija “suviševruća”, druga “suviše hladna” a treća “baš kako treba.” Zatim je isprobala krevete medvjeda, i otkrila da je jedankrevet “suviše tvrd”, drugi “suviše mek”, a treći “baš kako treba.” Zaspala je u medvjedićevom krevetu, koji je“baš kako treba.” Kada su se medvjedi vratili, otkrili su da je neko jeo njihovu kašu, sjedio u njihovim stolicama ispavao u njihovim krevetima. Zatekli su Zlatokosu u krevetu koji je “baš kako treba” i ona je pobegla.

Pitanja

Nivo 1• : Znanje

Nabrojite likove u priči.o

Šta su medvjedi jeli?o

Gde je bila Zlatokosa kada su je medvjedi pronašli?o



251

1. Pažnja

i slušanje

251

8. Postavljanje


Nivo 2:• Razumjevanje

Prepričajte događaje iz priče svojim rečima.o

Zašto se Zlatokosa uplašila medvjeda?o

Zašto je Zlatokosa spavala u Medvjedićevom krevetu?o

Nivo 3• : Primjena

Ispričajte šta bi se moglo dogoditi da ste vi bili Zlatokosa.o

Ispričajte priču iz ugla Medvjedića.o

Neka vam podaci iz priče pomognu da napravite modelo kuće medvjeda.

Nivo 4• : Analiza

Uporedite Zlatokosino iskustvo sa Crvenkapinim.o

Odredite dijelove priče koji bi se vama mogli desiti.o

Napravite spisak događaja iz priče koji ukazuju da je u pitanju bajka.o

Nivo 5• : Sinteza

Kombinujte crtanje i glumu da napravite nov završetak priče.o

Pretpostavimo da je Zlatokosa pronašla kuću tri rakuna. Šta bi se moglo desiti?o

Šta bi se moglo desiti da je Zlatokosa povela drugaricu u kuću tri medveda?o

Nivo 6• : Evaluacija

Ocijenite da li je Zlatokosa donjela ispravnu odluku kada je pobjegla od medvjeda.o

Objasnite.

Zamislimo da je Zlatokosa na suđenju pod optužbom da je “provalila i ušla na tuđi posjed.”o

Odlučite da li je kriva ili ne. Objasnite svoju odluku.Ocijenite ponašanje Zlatokose kao gosta u kući medvjeda.o



252

1. Pažnja

i slušanje

252

8. Postavljanje




253

1. Pažnja

i slušanje

9.Govorne

komunikacione

strategije



254

1. Pažnja

i slušanje



255

1. Pažnja

i slušanje

255

9. Govorne komu-

nikacione strategije

9.1. Strategije za prvi govor i improvizovane govore

Strategije za prvi govor

Bilo da je u pitanju predavanje iz retorike, neko drugo predavanje ili društveni kontekst, iskustvoprvog govora može biti uznemirujuće. Izbjegnite nervozu prateći neke od opisanih strategija. Ovaj odjeljak

obuhvata predgovorne strategije i savjete za prezentovanje (K. Buchanan, A. Mueser, CAL).Predgovorne strategije

Vremensko ograničenje

Uzmite u obzir vremenska ograničenja data za govor. Predavači zaista oduzimaju poene ukolikogovorite kraće ili duže od propisanog vremena. Na poslovnim sastancima, obično se striktno drže vremenskihograničenja. U manje zvaničnim prilikama uobičajeno se smatra prikladnim govoriti samo koliko je za toodređeno. Stoga, kada pripremate govor važno je držati se vremenskog limita.

Organizacija

Organizujte informacije u skladu sa prihvatljivim modelima govora. Poput istraživačkih radova,većina govora se dijeli na tri dijela: uvod, razradu i zaključak. Uvod bi trebalo da obuhvata element za

privlačenje pažnje, tezu i prikaz. Informacije u razradi se mogu urediti hronološki, prostorno, prema temi,prema uzročno-posljedičnom nizu, prema slijedu problem-rješenje ili pomoću Monroovog motivacionog niza.Zaključci obično uključuju sumirani prikaz i završni iskaz. Koristite prelazne elemente između svakog dijela.

Uzmite u obzir slušaoce

Informacije predstavljene u govoru trebalo bi uskladiti sa publikom. Razmotrite svrhu govora uodnosu na odlike slušalaca. Analiza publike obuhvata demografsku analizu (uzrast, obrazovanje, pol, etničkoporijeklo, prihod, itd.) kao i uzimanje u obzir vjerovanja, stavova, referentnih tačaka i mišljenja publike.

Koristite vizualne alatke i pomoćni materijal

Sva vizuelna pomoćna sredstva bi trebalo da budu velika, jasna, u boji i relevantna. Ne stavljajtepreviše informacija na bilo koje vizuelno sredstvo. Pomoćni materijali, kao što su statistike, svjedočanstva i

primjeri, dodaju na vjerodostojnosti i održavaju zainteresovanost. Kada koristite pomoćne materijale, uvijeknavedite originalni izvor informacije.

Pripremite kartice

Ako je dozvoljeno, pripremite kartice koje će poslužiti kao podsjetnice tokom govora. Odštampajteinformacije jasno i čitljivo. Ne stavljajte previše informacija na jednu karticu jer biste se mogli zapetljati tražećidokle ste stigli na kartici. Izbegavajte cijele rečenice, osim za citate ili drugi pomoćni materijal. Numerišitekartice kako biste mogli sačuvati redosljed.

Vježbajte, vježbajte, vježbajte

Vježbajte govor koristeći kartice (ako su dozvoljene) iznova i iznova. Radite zajedno sa drugim studentomi dajte jedan drugom povratne informacije. Vježbanje pred ogledalom je dobar način da vidite kako iznositesvoju prezentaciju, ali ne treba to pretvoriti u glumu. Bilježite govor na video ili audio traku pri vježbanju.

Budite sopstveni kritičar. Ako će se vizuelna sredstva koristiti tokom govora, obavezno vježbajte sa tomopremom. Vježba gradi samopouzdanje, poboljšava izvedbu i pomaže nam da izbjegnemo čitanje govora.

Savjeti za držanje govora i prezentovanje

Držanje

Ustanite, govorite jasno i glasno, a kad završite, zaćutite. Budući da je govor tijela veoma važan zauspostavljanje kredibiliteta, pravilno držanje je obavezno. Postarajte se da govorite glasno, polako i jasno.

Kontakt očima

Prelazite pogledom preko prostorije dok držite govor. Nemojte se usredsrediti na predavača, sudiju

ili pojedinačnog studenta. Održavajte kontakt očima osim kada bacate pogled na svoje kartice.



256

1. Pažnja

i slušanje

256

9. Govorne komu-


Govor tijela

Koristite se neverbalnim jezikom i gestovima tokom govora. Oni su djelotvorni u prenošenju stavovai emocija.

Srećni završeci

Obično je neprikladno reći «hvala vam» na kraju govora.

Improvizovani govori

Početni kao i napredni kursevi komunikacijskih vještina često zahtjevaju da studenti držeimprovizovane govore. Jedan način za njihovu pripremu jeste smisliti teme i vježbati unaprijed. Vježbanjeimprovizacije je najuspješnije kada studenti rade u parovima ili malim grupama, mada je moguće i da studentikoriste ovu strategiju samostalno (D. Applegate, CAL):

Koraci u vježbanju improvizovanih govora

Zahtjevi

Otkrijte zahtjeve za improvizovani govor. Koliko vremena će biti dozvoljeno za pripremu govora?Koliko dug treba da bude govor? Da li su podsjetnici ili koncepti dozvoljeni? Da li se traži određeni format (npr.motivisani niz, hronološki, prostorni, itd.)?

Odaberite temu

Smislite temu za vježbanje govora, ili neka vam drugi student zada temu. Primjeri ideja za temedati su u tabeli nakon ovog spiska. Takođe treba da razmotrite i tip govora koji treba održati (npr. ubjedljiv,zabavan, informativan, itd.) i publiku.

Pripremite govor

Tokom dodijeljenog vremena, pripremite govor. Koristite štopericu ili sat da biste pratili vrijeme.Napišite govor u obliku koncepta ili na karticama. Prijedlozi za pripremu govora su sljedeći:

Počnite sa razradom.•

Pokušajte da upotrebite barem tri glavne ideje u razradi.•

Napišite uvod i zaključak nakon razrade.•

Obavezno obuhvatite sve neophodne dijelove govora. Dijelovi će zavisiti od organizacionog•

formata koji ste upotrijebili. Na primjer, opšti govori obično imaju četiri dijela: privlačenje pažnje,tezu, razradu i zaključak/sumirani prikaz. Koristite mnemoničke metode da budete sigurni da steobuhvatili sva četiri dijela.

Ne zapisujte cijele rečenice jer to oduzima previše vremena. Koristite ključne riječi• i kratke rečeniceumjesto toga.

Ako podsjetnici ili koncepti nisu dozvoljeni za vrijeme govora, ostavite minute pripremnog vremena•

da pregledate govor. Usredsredite se na ključne riječi koje će se lako zapamtiti. Koristite mnemoničkeelemente, vizualno asociranje ili neku drugu potrebnu memorijsku strategiju.

Održite govor

Održite govor u za to određenom vremenu. Koristite štopericu ili sat da pazite na vrijeme. Ako raditesami, održite govor ispred ogledala da biste stekli uvid u svoj stil prezentovanja, kontakt očima i gestove.Mogli biste da snimite govor i kasnije poslušate audio traku kako biste stekli uvid u ton glasa, gramatiku ibrzinu. Ako radite sa još jednim studentom ili studentima, zamolite ih da vam daju povratne informacije osvemu tome kao i o sadržaju i organizaciji govora. Zapamtite, kritike bi trebalo da budu konstruktivne!

Ponovite čitav proces

Odaberite drugu temu i ponovite proces. Što više budete vježbali pisanje i držanje improvizovanihgovora, to ćete biti manje nervozni i imati više uspjeha. Ako radite sa drugim studentom na smjenu predstavljajte

i kritikujte govore. Velike su šanse da ćete mnogo toga naučiti gledajući i slušajući tuđe govore kao i radećina sopstvenim.



257

1. Pažnja

i slušanje

257

9. Govorne komu-


PRIMJERI TEMA ZA INFORMATIVNE IMPROVIZOVANE GOVORE

TEMA PUBLIKAkakav je život na fakultetu grupa srednjoškolskih maturanatavaš omiljeni praznik ili običaj grupa stranih studenata na razmjeni

vaš rodni grad grupa vaših kolega na jednom od predavanjavaš glavni predmet grupa učenika osnovne školevaše preduzeće ili odsjek novi pripravnici ili zaposleniznamenitost, grad, park, itd. grupa turistavaša omiljena knjiga ili lm grupa prijateljaono što vas najviše iritira grupa prijateljanajbolji kućni ljubimac grupa studenatasavršena kuća grupa prijatelja

PRIMERI TEMA ZA UBEDLJIVI IMPROVIZOVANI GOVOR

TEMA PUBLIKApomozite nekom školskom fondu alumni

uzmite određeni predmet na X fakultetu grupa studenatane pijte dok vozite grupa prijateljaregistrujte se da glasate i glasajte grupa studenatapodržite vannastavne sportske timove grupa učenikaprestanite da pušite i pijete brat/sestra ili prijateljbudite u toku sa vjestima grupa učenikapridružite se klubu ili organizaciji grupa studenata

9.2. Umanjiti nervozu prije i za vrijeme govoraStrah od govora je uobičajen problem za one koji treba prvi put da govore kao i za veterane. Nervoza

zbog nastupa u javnosti kreće se od leptirića u stomaku i znojenja do gubitka pamćenja i ozbiljne mučnine.Ovdje opisane strategije pomažu u smanjenju takve nervoze (D. Applegate, K. Buchanan, A. Mueser, CAL;Ross 1995).

Pogledati Ispitnu Aneksioznost

Osejćaj sadružništva

Sjetite se da je svako ranije bio u situaciji da drži govor i sjetite se da i ostali iz vaše studentskegrupe moraju to isto da urade prije ili kasnije. Ili, ovako to posmatrajte. Ako ima 25 studenata u grupi i svaki

od njih održi po 5 govora, vi držite samo jedan od 125 govora koji će moći da se čuju na času!Odvlačenja pažnje

Kako biste razbili tenziju neposredno pred govor i tokom njega, duhovito sebi odvlačite pažnju. Time ćeteskrenuti misli sa nervoze. Na primjer, zamislite da govorite gomili bundeva sa izdubljenim licem. Ili, zamislite da sviu publici sjede u donjem vešu. Odvlačenje pažnje pomaže smanjenju nervoze i čini publiku pristupačnijom.

Strategije opuštanja

Postoji više strategija koje pomažu opuštanju pred javni govor. Uobičajena tehnika uključujeduboko disanje. Pristupi vezani za kontrolu mišića, koji obuhvataju stezanje i opuštanje različitih mišićnihgrupa progresivno, često su ekasni sami po sebi ali se mogu kombinovati sa vizualizacijom prijatnih misli iiskustava. Slušanje umirujuće muzike često pomaža smirivanju nerava. Tehnike dubokog disanja i mišićnekontrole su naročito korisne zato što se mogu koristiti satima prije govora u osami ili diskretno samo parminuta prije samog događaja.



258

1. Pažnja

i slušanje

258

9. Govorne komu-


Objektivizacija ili racionalizacija

Objektivizacija ili racionalizacija se odnosi na logičko objašnjavanje neprijatnih zičkih posledicastresa izazvanog nervozom pred govor. Zamisao je da ako razumijete šta se dešava zički kada osjećatenervozu, manje ćete od nje strahovati. Na primjer, pokušajte da logički sebi objasnite da su leptirići u stomaku

zička reakcija (povećana proizvodnja adrenalina usljed stresa ometa varenje i izaziva grčenje stomaka) a neemocionalna reakcija (biti smrtno preplašen). Izbjegavajte iracionalna, emocionalna objašenjenja stresa.

Ponašajte se «KAO DA»

Poznato i kao kognitivno restrukturisanje ili pozitivni razgovor sa samim sobom, ponašanje «kaoda» se odnosi na namjerne pokušaje da vaš stav i slika o sebi budu pozitivniji tako što ćete se ponašati kaoda se zaista tako osjećate. Postoji nekoliko strategija za ponašanje «kao da», od kojih se neke koriste prije aneke tokom govora.

Zamjenite pozitivne iskaze negativnim u pokušaju da promjenite svoj stav i stanje uma. Drugim•

riječima, ponašajte se kao da niste uplašeni, nervozni ili zabrinuti čak i ako to jeste. Na primjer,umjesto da kažete sebi «Pozliće mi» recite sebi «Uspjeću» (Ross, 1995:18). Isprobajte ovustrategiju prije nego što ćete održati govor.

Zamislite sebe opuštenog, srećnog i uspješnog dok se pripremate da održite govor • .Kompenzacija obuhvata preusmjeravanje pažnje sa stresnog držanja govora na podnošljivije i•

prijatnije stvari ili aktivno uključivanje u neku drugu aktivnost.

Tokom govora, koncentrišite se na nepreteća lica u publici ili gledajte u vrhove glava ljudi. Time•

uspjevate da održite kontakt očima bez suvišnog stresa.

Kanališite suvišnu tenziju

Oslobodite suvišnu energiju i tenziju prije govora kroz vježbanje ili upotrebu relaksacionih strategija.Dok čekate u prostoriji da održite govor, isprobajte tehnike dubokog disanja, zijevanje ili blago «podizanje ilipritiskanje stolice» kako biste se oslobodili pritiska (Ross 1995). Odvojite vrijeme prije govora da uvježbatehod od stolice do podijuma ili pozornice. Disciplinujte sebe da privremeno uklonite strah iz vašeg uma i

kocentrišete se na zadatak koji je pred vama. Tokom govora, kanališite suvišnu tenziju tako što ćete se pomjeriti korak ulijevo ili udesno nakonsvakog odjeljka govora, tako što ćete podići knjigu ili podsjetnicu kod svakog prelaska, koristiti i rukovativizuelnim pomagalima, ili pomjeriti stopalo iza podijuma tako da se ne vidi. Kada koristite ove strategije tokomgovora, precizan tajming je obavezan.

Pažljivo odaberite teme za govor

Jedan od načina da se umanji stres jeste odabrati temu govora koja je zanimljiva vama ili o kojojveć znate nešto. Kada ste zainteresovani za svoj predmet, taj entuzijazam će se prenijeti u vašem glasu iizrazima lica.

Pomozite svom pamćenju

Nešto anksioznosti se javlja zato što se govornik plaši da će zaboraviti govor. Pomozite svompamćenju upotrebom sljedećih strategija prije ili tokom govora.

Prije govora, odaberite temu o kojoj već nešto znate, stvorite pozitivan stav o temi tako što ćete je•

povezati sa stvarima koje poznajete i volite, ili organizujte podatke sistematično (hronološki, prematemi, prostorno, itd.) tako da ih lakše zapamtite.

Ako držite govor • ex tempore, izbjegavajte memorisanje govora riječ po riječ jer vas jednazaboravljena riječ može potpuno izbaciti iz ritma. Umjesto toga, fokusirajte se na glavne ideje iključne riječi.

Napravite vizuelna pomagala• koja će pomoći vašem pamćenju. Stvaranje vizuelnih pomagalazahtjeva aktivno obrađivanje informacija i pomaže skladištenju informacija u dugoročnoj memoriji.Korišćenje vizuelnih pomagala tokom govora daje nagovještaje vašem pamćenju i pomaže vam da

se prisjetite podataka.



259

1. Pažnja

i slušanje

259

9. Govorne komu-


Ako vam se pamćenje• izda tokom govora, ponovite posljednji red ili posljednji dio kog se sjećatekao smjernicu za nastavak. Ili ako ste blizu kraja, samo sumirajte ključne tačke i završite.

Realistično zamišljajte

Budite što je moguće realističniji kada pristupate govoru. Procjenite publiku realistično, uzimajućiu obzir uzrast, obrazovanje, vjerovanja, stavove i druge demografske činioce. Postarajte se da potpunorazumjete zahtjeve i očekivanja zadatog govora; drugim riječima, upoznajte publiku, zički i ziološki kontekst,i moguće ometače pažnje. Procjenite svoju ulogu u komunikacijskom procesu.

Priprema i vježbanje

Anksioznost se često javlja zato što je govornik nepripremljen ili nije prikladno uvježbao govor.Pripremite koncepte, podsjetnike i vizuelan pomagala dosta unaprijed. Obezbjedite dosta vremena da vježbatesa prijateljem, ispred ogledala, sa diktafonom ili kamerom. Kad god je to moguće, vježbajte u prostoriji u kojojćete držati govor. Vježba gradi samopouzdanje i pomaže umanjenju stresa. Priprema i vježbanje su relativnolaka rješenja za problem anksioznosti pred govor – sve što je potrebno je vrijeme i planiranje!

9.3. Strategije organizovanja informacija za govor

Organizaciona sredstva prikladna za mnoge kurseve iz retorike i komunikacije obuhvataju eš-karte, grakone, matrice i organizatore sa sličnostima-razlikama (D. Applegate, CAL).

Fleš-karte

Fleš-karte su korisne za organizovanje komunikacijskih pojmova i denicija, ljudi i doprinosa, ispiskova informacija. Primjeri su dati niže.

demagog


vođa koji zadobija moć

ubjedljivim argumentimakoji podilaze emocijama

i predrasudama

Aristotel

prednja strana

Vrste

pomoćnih dokaza

prednja strana

zadnja strana

* argumentovati dokazima -

logos, patos i etos

* toposi - situacija ili mjesta

ubjeđivanja

zadnja strana

statistike

primjeri

svjedočanstva

Grakoni

Procesualne informacije u govoru i komunikaciji se lako organizuju pomoću grakona, poput ovihdolje prikazanih za dijelove govora i Monroov motivisani niz organizovanja ubjedljivog govora.



260

1. Pažnja

i slušanje

260

9. Govorne komu-


DIJELOVI GOVORA

privlačenje pažnje

teza

pažnja

potreba

zadovoljenje

vizualizacija

akcija

(D. Applegate, CAL)

pregled

razrada

rezime

završni iskaz

MOTIVISANI NIZ

Organizatori sa sličnostima-razlikama

Organizatori sa sličnostima-razlikama, poput prikazanog Venovog dijagrama, sumiraju sličnosti irazlike između dva pojma, metodologije, teorije ili osobe.

SAD

TRADICIJE U ISTRAŽIVANJU KOMUNIKACIJE

EVROPA

objektivno

kvantitativno

evrocentrično

naglašava

racionalnost

istorijsko

kritičko

kulturno

uticaj marksizma

fokus na

pojedincefokus na dijelove

naučno

Matrice

Matrice su korisne za organizovanje informacija o ljudima ili teorijama u govoru i komunikaciji.

Matrice vam pomažu da uvidite odnos između različitih podataka.



261

1. Pažnja

i slušanje

261

9. Govorne komu-


9.4. Strategije čitanja i pamćenja za govor

Memorijske strategije

Mnemoničke

Spiskovi podataka su uobičajene komponente mnogih časova držanja govora i komunikacije.Jedan od načina da se spiskovi šifruju i vraćaju u svijest je upotreba mnemoničkih pomagala. Ako su članovispiska duge rečenice i izrazi, pokušajte da svedete svaku od njih na ključnu riječ/riječi koju ćete koristiti umnemoničkom pomagalu. Uzmite prvo slovo svakog elementa sa spiska i napravite riječ ili rečenicu koja ćevam služiti za navođenje.

Na primjer, tri tipa pomoćnih dokaza za govore su statistike, primjeri i svedočanstva. Oni se moguzapamtiti koristeći ovo mnemoničko sredstvo (D. Applegate, CAL):

S P S•

Standardna Pomoćna Sredstva•

Statistike Primjeri Svjedočanstva•

Da biste zapamtili šest dijelova govora, koristite ovu rečenicu za navođenje (D. Applegate, CAL):

Pažnja, Teza, Prikaz, Razrada, Sumirani prikaz, Zaključni iskaz•

Vizuelno povezivanje

Pojmovi, spiskovi i osobe mogu se zapamtiti tako što ćemo ih povezati sa slikama koje vezuju novuinformaciju sa prethodnim znanjem.

Na primjer, upotrijebite ovu sliku da zapamtite pet koraka Monroovog motivisanog niza:

Pažnja, potreba, zadovoljenje, vizualizacija, akcija•

Vozite se putem i iznenada vam auto privuče PAŽNJU kada otpadne auspuh. POTREBNO je da ga popravitete se odvezete do najbliže MONRO radionice za popravku auspuha. Oni ga poprave i daju vam garancijuda ćete biti ZADOVOLJNI radom auspuha. Vi zadovoljno VIZUALIZUJETE auspuh kako traje narednih pet

godina. Toliko ste zahvalni da preduzimate AKCIJU i zapisujete zahvalnicu radnji. (D. Applegate, CAL).

Strategije za čitanje

Razumijevanje pročitanog i ispitivanje

Sljedeća strategija je osmišljena prvenstveno da poboljša razumijevanje pročitanih uvodnih tekstovao govoru (A. Mueser, CAL). Međutim, ovaj pristup takođe pomaže studentima da se samotestiraju i pripremeza ispite. On kombinuje elemente SQ3R strategije za čitanje, organizaciju informacija pomoću eš-karti iuvježbavanja za šifrovanje informacija u dugoročnu memoriju.

Pregledajte •

Počnite tako što ćete pregledati poglavlje koje treba pročitati. Uočite glavne teme, podteme,dijagrame, grakone i spiskove.

Pročitajte •

Pažljivo pročitajte poglavlje od početka do kraja. Ako je moguće, pročitajte cjelokupno poglavljeodjednom; ako to nije moguće, barem ga pročitajte u toku jednog dana.

Sumirajte •

Ubrzo nakon što ste završili čitanje poglavlja, napravite sopstveni sumirani prikaz glavnih tačaka utekstu i/ili pročitajte sumirani prikaz poglavlja.

Pitajte•

Napravite pitanja na koja se može odgovoriti spiskovima. Napišite pitanje sa jedne strane eš-karte a odgovor (spisak) na drugoj. Primjeri pitanja su: Kojih pet elemenata je uvršćeno u koristanmodel javnog govora? Koja tri tipa pomoćnih dokaza postoji uz primjer za svaki? Koje četirifunkcije ima uvod u govor? Kojih je pet načina da se organizuje govor? Koje su glavne smjerniceu upotrebi vizuelnih pomagala tokom govora?



262

1. Pažnja

i slušanje

262

9. Govorne komu-


Uvježbajte •

Uvježbavajte pitanja i odgovore periodično dok ih dobro ne naučite. Koristite eš-karte da ihobnovite pred ispite.

Spisak-podsjetnik za teorije

Teorije komunikacije mogu biti teško štivo. Dvije strategije se predlažu za čitanje teorijskih zadataka.Prvo, odvojite dovoljno vremena da pročitate teorijski materijal dva ili po mogućstvu tri puta. Drugo, koristitedolje prikazani spisak-podsjetnik da sumirate teoriju tokom ili nakon čitanja (D. Applegate, CAL).

NAZIV TEORIJE

OSOBE VEZANE ZA TEORIJU:

OBLAST ILI DISCIPLINA U KOJOJ JE TEORIJA RAZVIJENA:

NIVO KOMUNIKACIJE KOJIM SE TEORIJA BAVI:

____ međupersonalni ____ grupni ____ organizacioni ____ masovne komunikacije

ASPEKT KOMUNIKACIJE KOJIM SE TEORIJA BAVI:

____ stvaranje poruka

____ primanje i obrađivanje poruka

____ simboli i značenja poruka

____ komunikacioni sistem

____ neverbalna komunikacija

____ diskurs i interakcija

____ kontekstGLAVNI POJMOVI I DEFINICIJE:

PRETPOSTAVKE:OSNOVNA NAČELA ILI PRINCIPI:

9.5. Strategije prezentiranja

9.5.1. Komunikacione osnove prezentacijePoruka je ono što želite da kažete, pri čemu poruka može biti direktna ili indirektna. Kanal je način slanjaporuka. Može da se ostvari različitim sredstvima jezičkim govorom, vizuelnim sredstvima, govorom tijela....Komunikacija uvijek pretpostavlja postojanje bar dvije aktivne strane koje komuniciraju što znači kakoodašiljanje tako i prijem poruka.

Pravila dobre komunikacije:

Imajte jasne misli od kojih polazite u komunikaciji•

Poruku izložite jezgrovito•

Vašu poruku treba da razumiju korektno•



263

1. Pažnja

i slušanje

263

9. Govorne komu-


Osnovna sredstva komunikacije:

pisana riječ

pisma

izveštaji

zapisnici

ugovori

dokumenta

planovi

izgovorena riječ

konverzacija

intervjui

sastanci

telefonski pozivi

debate

oglasi

govori

izlaganja

simbolični gest/gestikulacija

gestikulacije lica

ton glasa

tišina

pauza

pokret

odsustvo

prisus tvo

vizuelna slika

fotograje

slike

crteži

ilustracije

grake

karikature

video

lmovi

kolaži

kombinacija prethodnih metoda

TV

novine

posteri

lieti

Web

CD

kasete

Prezentacija se ostvaruje u različitim situacijama i na različite načine. Prezentator (osoba kojaprezentuje) može da stoji ili sjedi, govori nepoznatim osobama ili ljudima koje dobro poznaje, prezentujeindividualno ili kao dio tima, koristi vizuelna sredstva (PowerPoint i dr) ili prezentuje bez njih, postavljapitanja koja mogu biti veoma formalna ili sasvim obična.

Postoje brojne varijacije u pogledu nivoa formalnosti prezentacije. Publika može biti jedan čovek ilistotine slušalaca, a prezentacija može da se realizuju u okviru sastanaka, predavanja, seminara... itd.

Vrste prezentacija obzirom na lokaciju u kojoj se dešava:Na fakultetu/univerzitetu•Na intervjuima•Na radnom mjestu•Na sastancima•Na seminarima, stručnim i naučnim skupovima•

9.5.2. Prednosti i mane prezentacijePrezentacija može biiti namjenjena kupcima, poslovnim partnerima, profesorima, kolegama itd. pri čemu

prezentacija ima prednosti u odnosu na pisani dokumenat. Prezentacija je uvek dvosmjerna komunikacijau kojoj učesnici postavljaju pitanja i dobijaju potrebne odgovore što je velika prednost obzirom na zahtjeve



264

1. Pažnja

i slušanje

264

9. Govorne komu-


razumijevanja i jasnoće prezentovanog sadržaja. Velika prednost prezentovanja je da može da se vidireagovanje publike i u skladu sa tim mogu se odmah korigovati pojedini elementi prezentacije. Takođevizuleni elementi prezentacije (slike, grakoni, animacije, audio i video klipovi) i ostali grački efekti dajudodatnu prednost prezentaciji. U prezentaciji prezenter/govornik može da primjeni različite tehnike i metodekomunikacije u daleko većoj mjeri i mnogo efektnije nego prilikom klasičnog govora. Prezenter može sa većimstepenom da kontroliše publiku, informacije i tok diskusije, jer mu na raspolaganju stoji čitav niz materijalnih ikomunikacionih sredstava. Prezenter slijedi svoju strukturu i plan izlaganja a publika to mora da sluša..

Međutim prednosti prezentacije mogu da budu i kontraproduktivne jer prezentacija jasno i nedvosmislenopokazuje

koliko brzo mislite;•kako možete da konstruišete argumente za i protiv onoga što izlažete;•koliko dobro iznosite svoje ideje;•vašu energiju;•vaš entuzijazam;•vašu posvećenost ideji ili temi;•kako radite i funkcionišete u situacijama “pod pritiskom”;•

Poslodavci ili klijenti takođe mogu iz prezentacije da procjene:

koliko mogu da vam vjeruju;•koliko i da li želite da radite sa njima ili za njih;•koliko dobro prezenter reprezentuje i svoj tim odn. svoju organizaciju, preduzeće, ustanovu;•

Ambivalentan odnos prema prezentacijama:

U odnosu na klasičan govor • i pisani materijal, prezentacija po pravilu zahtjeva veće napore i sposobnosti autora (jer mora da razmišlja multimedijalno i polivalentno), veće sposobnosti prezentatora (jeristovremeno mora da manipuliše sa velikim brojem komunikacionih sredstava i elemenata) povećanakontrola komunikacionog toka i auditorijuma donosi veću koncentraciju i veće napore, kao i razvijanjeostalih personalnih komunikacionih kanala kao što je govor tijela, geste idr.U odnosu na klasičan govor • i pisani materijal, prezentacija po pravilu zahtjeva i povećane napore

auditorija (slušaoca i gledaoca) jer više istovremenih komunikacionih kanala kojima su slušaoci igledaoci izloženi djeluju kao ometači u razumijevanju sadržaja prezentacije i fokusiranju pažnje;To s druge strane povlači povečanu odgovornost prezentatora na tehnikama osiguranja pažnje i•fokusiranja auditorija;Mnogi ljudi ne vole prezentacije zbog veće izloženosti auditoriju koja proizilazi iz veće interaktivnosti•prezentacije u odnosu na govor i zbog manipulacije sa multimedijalnim sredstvima;Prezentovanje je nepoznata situacija (svaka publika i sredina su drugačije);•Značaj i uticaj prezentacije je veći u odnosu na “običan govor • ”;Vrijeme u prezentovanju je ograničavajući faktor . Takođe vrijeme igra veću ulogu u prezentovanju•nego kod klasičnog govora;Ostala lična komunikaciona sredstva kao što su simbolični gest/gestikulacija i govor • tijela igrajuveću ulogu prilikom prezentacije nego prilikom klasičnog govora;Anksioznost prezentovanja ne treba da destimuliše opredjeljenje da se govor • zamjeni prezentacijom

potrebu za prezent ne treba se bojati slabe prezentacije ili negativnog efekta prezentacije – sljedećiput će biti bolje

9.5.3. Priprema prezentacijePrije nego što počnete prezentaciju treba da uradite:

odlučite šta namjeravate da kažete•

kako ćete organizovati tehnike podsjećanja•

denišete šta koristite od vizuelnih sredstava•

da li ćete postavljati pitanja publici i koja•

da li i kada ćete dijeliti “handouts” materijale•

da li ćete stajati ili sjediti•



265

1. Pažnja

i slušanje

265

9. Govorne komu-


denišite kakav raspored u prostoriji želite•

šta ćete obući•

Na početku pripreme neophodno je :

da denišete svrhu prezentacije – da saznate ko je publika i da prilagodite prezentaciju publici –

da denišete osnovnu poruku koju želite da prenesete publici (samo jedna osnovna –poruka). Poruku treba ilustrovati primjerima, činjenicama, brojkama, istraživanjima,anegdotama ili pričama, poređenjima...

Struktutirajte prezentacije po principima trodjelne strukture na:

Uvod –

Sredina –

Kraj –

Izvršite detaljan i pažljiv izbor i pripremu vizuelnih sredstava:

Prezentacioni softver (PowerPoint ili drugi) –Table (klasične ili elektronske) –

Slajdovi i drugi grački elementi –

Flip charts –

Projekcioni uređaji –

Principi u korišćenju vizuelnih sredstava

Jednostavnost; –

Prezentacione stranice (slides) trebaju biti oslobođene “viška” teksta; –

Prezentacioni elementi (grački i tekstualni) moraju biti vidljivi i razumljivi; –

Unositi dovoljno slika i drugih gračkih i vizulenih elemenata (jedna slika zamjenjuje –

1000 riječi);Pažljivo uključivati brojeve i kvantitativne podatke; –

Uključiti grakone; –

Voditi računa o bojama i “kolornim šemama”; –

NE ČITATI ono što je napisano na slajdu ili tabli –

Vizuelna i komunikaciona sredstva prezentacije ne amnestiraju prezentatora od obaveze da pripremi govornidio prezentacije po retoričkim principima dobrog govorništva i po principima dobrog edukatora. Prezentatormora da razumije sadržaj koji se prezentuje na nivou ekspertnog znanja, te da ima visoke kompetencije uoblasti u kojoj vrši prezentaciju.

Tokom prezentacije razmišljajte

gdje stojite•kako stojite•

koristite bilješke•

koristite vizuelna sredstva•

brinite o svom glasu da vas svi čuju i da zainteresuje publiku•

zadržite pažnju publike i potrudite se da vas slušaju i budu zainteresovani•

tražite odgovore od publike.•

Uspješna prezentacija pretpostavlja mnogo napora i rada u pripremi, veliku koncentraciju tokomrealizovanja i maksimalni napor prezentera.



266

1. Pažnja

i slušanje

266

9. Govorne komu-


Tokom prezentacije uradite sljedeće:

Recite publici da će uživati u prezentaciji i šta vi želite da dobijete od njih;

Pripremite dobru prezentaciju da biste dobili dobar odgovor publike odn. auditorijuma;

NE odustajte. Pamtite da slaba prezentacija znaći da će sljedeća biti bolja

N e m o j t e :

da slušate druge koji vam govore o svojim lošim iskustvima u prezentovanju. A ako baš

žele da vam to kažu samo učite iz tog iskustva

da budete sigurni i samouvjereni da ako ste imali odličnu prezentaciju da će svaka biti

isto tako uspješna

Dobra i uspešna

prezentacija

Koliko ste

adekvatni za

grupu

Govor pokreta

Nivo energije za

grupu

Vaš entuzijazam

za temu

Koliko dobro

upravljate

vizuelnimsredstvima

Koliko je

relevantan vaš

kontekst

Koliko je vidljiva

vaša posvećenost

Kako upravljate

svojim glasom

Kakvi su vaši

maniri

Vaša pozicija ilokacija tokom

prezentacije

Kako koristite

"handouts"

Raspored u

prostoriji

Kako "rukovodite"

pitanjima

Izbor v izuelnih

sredstava

Interakcija sa

publikom

Kako koristite

beleške

Prezentacija je dobra prilika da prezenter iskaže i svoje liderske odn. menadžerske sposobnosti, tj.da pokažete drugima koliko je dobar u ulozi koju ima, koliko ima entuzijazma i koliko je posvećen iorijentisan na projekat, proizvod ili ideju koju predstavlja.



267

1. Pažnja

i slušanje

10.Razumjevanje

pročitanog



268

1. Pažnja

i slušanje



269

1. Pažnja

i slušanje

269

10. Razumijevanje

pročitanog

10.1. Uvodne informacije o razumjevanju pročitanog

Razumjevanje pročitanog se odnosi na sposobnost da se razumiju informacije predstavljene upisanom obliku. Mada ovaj proces obično obuhvata razumjevanje zadataka vezanih za udžbenik, vještine

razumjevanja pročitanog mogu uticati i na tumačenje uputstava na ispitima, u laboratorijskim vježbama idomaćim zadacima i popunjavanje prijava za posao i upitnika.

10.1.1. Metakognitivna ponašanja dobrih i loših čitalacaStudenti sa dobrim čitalačkim vještinama nasuprot onima sa lošim vještinama pokazuju izrazita kognitivna

ponašanja prije, tokom i nakon čitanja zadatka. Sljedeća Kukova tabela (Cook,1989) sumira ova ponašanja.

DOBRI ILI ZRELI ČITAOCI LOŠI ILI NEZRELI ČITAOCI

PRIJEČITANJA

Aktiviraju prethodno znanje•

Razumiju zadatak• i zadatu svrhu

Odabiraju odgovarajuće strategije•

Počinju da čitaju bez pripreme•

Čitaju a da ne znaju zašto to čine•

Čitaju ne razmatrajući kako da•

pristupe materijalu

TOKOMČITANJA

Usredsređuju pažnju•

Predviđaju i razmišljaju unapred•

Koristite popravne strategije• kadadođe do nedostatka razumjevanja

Koriste kontekstualne analize kako•

bi razumjeli nove termine

Koriste tekstualnu strukturu kako bi•

pomogli razumjevanje

Organizuju i integrišu nove•

informacije

Samo-nadgledaju razumjevanje• takošto:

znaju da dolazi do razumjevanjao

znaju šta se razumjeo va

Lako im biva odvučena pažnja•

Čitaju kako bi obavili zadatak•

Ne znaju šta da rade kada dođe do•

nedostatka razumjevanja

Ne prepoznaju važne riječi•

Ne uviđaju nikakvu organizaciju•

Dodaju više nego što integrišu nove•

informacije

Ne uviđaju da ne razumi• ju

NAKONČITANJA

Razmišljaju o pročitanom•

Misle da je uspjeh posljedica truda•

Rezimiraju najvažnije ideje•

Traže dodatne informacije iz spoljnih•

izvora

Prestaju da čitaju i razmišljaju•

Misle da je uspjeh posljedica sreće•

10.1.2. Razlozi za nedostatak razumjevanjaDo nerazumjevanja pročitanog dolazi iz više razloga. Studenti, uz pomoć fasilitatora ako je to

potrebno, trebalo bi da pokušaju da odrede uzrok(-e) izostanka razumjevanja i zatim da odrede odgovarajućestrategije čitanja da bi nadoknadili taj nedostatak.

Pet razloga za nedostatak razumjevanja pročitanog su (prva četiri - Twining, 1991).

Neuspjeh da se razumije jedna riječ•

Neuspjeh da se razumije jedna rečenica•

Neuspjeh da se razumije međusobni odnos rečenica•

Neuspjeh da se razumije kako se informacije međusobno uklapaju na smislen način (organizacija• )

Nedostatak interesovanja ili koncentracije•



270

1. Pažnja

i slušanje

270

10. Razumijevanje

pročitanog

10.1.3. Pomoć u rješavanju problema Svrha sljedećih savjeta je da pomognu studentima i fasilitatorima da utvrde razloge za izostanakrazumjevanja pročitanog. Studenti mogu otkriti da su razlozi za nedostatak razumjevanja situacioni, da zaviseod tipa štiva, teme materijala i njihovog sopstvenog mentalnog ili zičkog stanja. Neće se svi neuspjesi u svim

kontekstima moći pripisati istom faktoru. Na primjer, nedostatak razumjevanja teksta iz biologije može nastatizbog problema sa rječnikom, dok se nedostatak razumjevanja teksta iz istorije može pripisati organizacionojgrešci. Stoga, korisno je da studenti budu upoznati sa nekoliko strategija razumjevanja pročitanog kako bimogli uspješno da se snađu u različitim situacijama.

Čitajte raznovrsne materijale. Nemojte se ograničiti na udžbenike.•

Pročitajte dosta materijala. Bilo bi teško procijeniti razumjevanje• pročitanog na osnovu jednog ilidva pasusa. Umjesto toga, pokušajte da pročitate čitav odjeljak ili poglavlje.

Zaokružite nepoznate riječi• dok čitate.

Nakon čitanja, prisjetite se što je moguće više informacija• . Zatim provjerite tačnost i potpunostvašeg sjećanja. Ako su glavne ideje predstavljene prema određenom redu, provjerite da li možeteda se sjetite tog uređenja.

Razmislite o tome koliko je dotična tema zanimljiva i koliko već o njoj znate.•

Odgovorite na pitanja o materijalu nakon što ste ga pročitali. Pitanja mogu biti iz same knjige, od•

predavača ili tutora ili ih može smisliti student.

10.2. Svrhe strategija razumjevanja pročitanog Čitanje je jedan od najvažnijih akademskih zadataka sa kojima se studenti suočavaju. Strategijeosmišljene za unapređivanje razumjevanja pročitanog mogu imati više svrha.

Da poboljšaju razumjevanje• sadržaja prikazanog u tekstu

Da poboljšaju razumjevanje• organizacije informacija u tekstuDa poboljšaju pažnju i koncentraciju tokom čitanja•

Da čitanje učine aktivnijim procesom•

Da povećaju lično uključivanje u materijal• koji se čita

Da podstaknu kritičko mišljenje i evaluaciju materijala za čitanje•

Da poboljšaju bilježenje i prisjećanje informacija• iz teksta u pamćenju

10.3. Prednosti strategija razumjevanja pročitanogPoboljšavanje vještina razumjevanja pročitanog može pozitivno da utiče na mnoge aspektestudentovog akademskog uspjeha. Studenti koji ekasno čitaju i razumiju čitalačke zadatke bolje su

pripremljeni za čas, što dovodi do boljeg učestvovanja u času i tačnijih i potpunijih bilježaka. Uspješnost naispitima i testovima može da se uveliko poboljša kako studenti postaju vještiji i ekasniji čitaoci. Studentskointeresovanje i motivacija za predmet se često poboljšavaju kada oni razumiju čitalačke zadatke. Pored toga,kako studenti postaju vještiji u čitanju, povećava se njihovo samopoštovanje.

10.4. Specične strategije razumjevanja pročitanogKao što je ranije naznačeno, neuspjesi u razumjevanju pročitanog često se mogu pripisati jednom

ili više faktora: nedostatku interesovanja, nedostatku koncentracije, nemogućnosti da se razumije neka riječ,rečenica ili odnosi između rečenica, ili nemogućnost da se razumije kako se informacije međusobno uklapaju.

Većina ovde razmotrenih strategija uređena je prema ovim faktorima.



271

1. Pažnja

i slušanje

271

10. Razumijevanje

pročitanog

Neke od ovih strategija čitanja mogu koristi sami studenti, dok druge zahtjevaju učešće fasilitatora iliu početku, kako bi upoznao studente sa strategijom ili stalno, kako bi naglasio ključne ideje. Većina strategija je osmišljena da ih koriste studenti, ali nekoliko njih je namenjeno upotrebi samo od strane predavača.

Raznovrsne strategije•

Opšte popravne strategijeo

Tempo čitanja u porastuo

Zahtjevan materijalo za čitanje

Knjige na tracio

Strategije čitanja za studente sa ESL/EFLo

Čitačka priprema za standardizovane testoveo

Vađenje bilježaka iz udžbenikao

Grupna aktivnost za čitanje sadržajao

Studijske grupe za čitanjeo

Grački organizeri za spajanje čitačkih i kooperativnih strategijao

Diskusioni kontinuumo

Stvaranje aktivnih čitalaca kroz debatuo

Razumjevanjeo netekstualnog pročitanog

Čitanje tekstova na stranom jezikuo

Čitanje naučnog materijalao

Održavanje budnosti tokom čitanjao

Pisanje rezimeao

Strategije vezane za zainteresovanost i koncentraciju•

Stvaranje zainteresovanostio

Poboljšavanje koncentracijeo

Poboljšavanje motivacijeo

Strategije vezane za rječnik•

Opšti pristup nepoznatim riječimao

Predivđanja zasnovana na kontekstuo

Elementi riječio : aksi i korjeni

Antonimi, sinonimi i slični pristupio

LINCS strategijao

DISSECT strategijao

CSSD strategijao

Igra rječnikao

Grački organizeri i grupeo

Šematski jezički pristupo

Rječnik u nastavi – šta treba i ne treba raditio

Strategij• e vezane za organizaciju

Organizacija udžbenikao

Brzo pregledanje tekstao



272

1. Pažnja

i slušanje

272

10. Razumijevanje

pročitanog

Kreativno mapiranje za sadržajno čitanjeo

Posredovano uvođenje teksta (PUT) za sadržajno čitanjeo

SQ3R strategijao

PQ4R strategijao

RAP strategijao

SNIPS strategijao

PARTS: strategijao pažljivog čitanja/prelistavanja

REAP strategijao

MultiPass Strategyo

PRSR strategijao

PROR strategijao

Vodiči za čitanje udžbenikao

Vježbe za smislenu/značensku organizacijuo

KWL strategijao

Okviri zvijezde priče/ mape pričeo

Prikupljanjeo

10.4.1. Raznovrsne strategije

10.4.1.1. Opšte popravne strategijeKada dođe do neuspjeha u razumjevanju pročitanog, nekoliko opštih mogućnosti je na raspolaganju

čitaocu. Ako ove strategije ne budu uspješne, čitaocu se savetuje da konsultuje specičnije strategije opisane

u ostatku poglavlja.Ako dođe do neuspjeha u razumjevanju pročitanog . . .

ignorišite taj dio teksta i čitajte dalje.•

sačekajte sa ocjenom i potražite dalje razjašnjenje.•

formulišite probnu hipotezu i čitajte dalje da vidite da li ste u pravu.•

ponovo pročitajte trenutnu rečenicu.•

ponovo pročitajte prethodni kontekst.•

potražite stručan izvor.•

10.4.1.2. Povećanje tempa čitanjaTempo čitanja je mjera brzine kojom čitate. Izračunava se dijeljenjem broja pročitanih riječi brojem

minuta potrebnim da se one pročitaju. Tempo čitanja se najčešće izražava jedinicama riječi po minuti (RPM).

Potrebno je uložiti svijestan napor da bi se unapredio tempo čitanja. Moramo postati svjesni navikakoje umanjuju tempo čitanja i zatim preduzeti mjere da ih eliminišemo. Poluglasno čitanje, čitanje usnama iregresija su tri takve navike. Čitanje usnama, česta navika, obuhvata pokretanje usana dok čitamo a da neproizvodimo zvuk. Poluglasno čitanje se odigrava kada djelimično aktiviramo svoje glasne žice. Nedostatakkoncentracije dovodi do regresije, ili zaboravljanja prethodno pročitane informacije.

Treba upozoriti da brzo čitanje nije ekasno ako ne razumjemo ili pamtimo ono što smo pročitali.Stoga, važno je razviti eksibilnost u čitačkim navikama. Prilagodite tempo čitanja tipu materijala koji čitatei nivou težine. Očito, treba čitati tehničke opise genetike sporije nego novinski članak o odnosima SAD-

Rusije. Pored toga, ne preskačite ilustracije i tabele da biste uštedeli vrijeme. Vrlo važne informacije su čestouvučene u tim pomoćnim formatima.



273

1. Pažnja

i slušanje

273

10. Razumijevanje

pročitanog

Još jedna napomena vezana je za običaj poluglasnog čitanja. Mada je istina da ova navika umanjujetempo čitanja, može biti neophodna strategija za auditivne studente koju će koristiti tokom čitanja.

Mjerenje tempa čitanja

Da biste izmjerili tempo čitanja, pronađite odgovarajući materijalk za čitanje i odaberite dio teksta.Obilježite početak odjeljka. Čitajte određeno vrijeme (koristite štopericu ili sat) ili određenu količinu teksta.Obilježite kraj odjeljka, i zapišite ukupni broj minuta provedenih u čitanju.

Zabilježite nivo razumjevanja tako što ćete se prisjetiti glavnih ideja iz odjeljka. Ako čitate duže od triminuta, treba da se sjetite tri glavne ideje. Ako čitate pet minuta, treba da se sjetite pet glavnih ideja. Zapišitete glavne tačke.

Izbrojte koliko ima riječi između dve oznake, i podjelite taj broj sa brojem minuta provedenih učitanju. To je tempo čitanja, izražen u riječima po minuti (RPM).

Tempo čitanja u porastu

Postavite ciljni tempo čitanja na nešto viši nivo od početnog tempa čitanja. Koristite materijal začitanje koji je lak i zanimljiv. Vježbajte barem 15 minuta svaki dan u «pojačanom» tempu. Povećavajte ciljnitempo malim povišavanjima kako se čitanje poboljšava. Napredak se može pratiti na dnevnom grakonu načijim su osama predstavljeni tempo (RPM) i vrijeme. Bilježite napredak barem dve nedelje.

Prelazite pogledom brže preko teksta. Umjesto da upijate tri riječi po pogledu, upijte šest. Pratiteredove prstom, olovkom, hemijskom ili karticom veličine 7 x 12 dok čitate.

Smanjite regresije povećanjem svijesti o njima i poboljšanjem koncentracije. Kako biste povećalisvijest, koristite kartice veličien 5 x 12 da pokrijete riječi i redove nakon što ih pročitate. Kada regresirate,moraćete da pomjerite karticu kako biste se sjetili šta ste pročitali. Uskoro ćete primjetiti koliko često morateda stajete i pomjerate karticu. Kako biste poboljšali koncentraciju, personalizujte temu i napravite pitanjavezana za materijal prije čitanja zadatka. Za specičnije strategije, pogledajte «Stvaranje zainteresovanosti»,

«Poboljšavanje koncetracije» i «Poboljšavanje motivacije». Ključ za povećanje tempa čitanja jeste vježba. Shvatite da se brzina čitanja neće povećati prekonoći, već da je za taj proces potrebno neko vrijeme. Ne odustajte.

10.4.1.3. Zahtjevan materijal za čitanjeČitalački zadaci mogu biti zahtjevni ako su informacije visoko specijalizovane ili tehničke, ili ako

je materijal iznad studentovog nivoa pripremljenosti. U tim situacijama je uobičajeno da studenti izgubeinteresovanje i motivaciju. Sljedeći saveti mogu im pomoći da preguraju teške zadatke za čitanje.

Ponavljanje.•

Pročitajte zadatako jednom. Pređite na drugi zadatak za neko vrijeme ili prespavajte.

Ponovo pročitajte materijal kasnije ili narednog dana. Periodično obnavljajte zadatak.Popravljanje.•

Konsultujte dodatne izvore da biste naučili osnovne informacije potrebne za razumjevanjeo

dobijenog zadatka. Mogućnosti obuhvataju udžbenike, učeničke vježbanke ili vodiče zaučenje uz udžbenike, laboratorijske priručnike i uvodne knjige.

Posavjetujte se sa profesionalcima.•

Dodatna pomoć za razumjevanjeo teških tekstova može se dobiti od predavača tokomkonsultacija, od asistenata i profesionalnih tutora. Kolege-tutori ili kolege iz viših razredamogu takođe pružiti vrijednu pomoć.

Suštinske riječi• .

Usredsredite se na ključne riječio u tekstu. Naglasite samo glagole i imenice; ignorišite iliprecrtajte nepotrebne pridjeve i priloge. Potražite riječi ispisane masnim ili kurzivnim slovima.



274

1. Pažnja

i slušanje

274

10. Razumijevanje

pročitanog

Pregledajte i rezimirajte.•

Nakon čitanja pregledajte svaki pasus teksta. Utvrdite glavnu ideju svakog od njih. Buditeo

sigurni da razumijete svaki pasus prije nego što pređete na sljedeći. Pregledajte ponovomaterijal nakon svakog odjeljka kao i na kraju poglavlja. Napravite sopstveni rezime

poglavlja i uporedite ga sa rezimeom datim u knjizi.Učinite čitanjem aktivnijim.•

Razumjevanjeo se može unaprediti ako koristite i druga čula osim vida tokom čitanja.Stimulišite sluh čitanjem naglas ili slušanjem audio-snimaka teksta (vidi «Knjige natraci»). Zapisujte bilješke tokom i nakon čitanja teškog materijala (vidi «Vađenje bilježakaiz udžbenika»).

Učinite čitanje interaktivnim.•

Radite sa drugim studentom. Čitajte jedno drugom, i smjenjujte se u rezimiranju odjeljakao

ili poglavlja teksta. «Podučavajte» jedno drugog težim pojmovima, slobodno koristećivizuelna pomagala. Povežite materijal sa ličnim iskustvima.

Pregledajte ponovo pitanja.•

Ocjenite svoje razumjevanjeo materijala tako što ćete odgovoriti na pitanja za obnavljanje

na kraju poglavlja ili u studentskim vodičima za učenje ili radnim sveskama. Ako pitanjanisu raspoloživa, smislite sopstvena pretvarajući naslove odjeljaka u pitanja.

Riječi i denicije• .

Potražite denicijeo nepoznatih riječi, čak i ako nisu ispisane masnim slovima ili kurzivom.Sastavite spisak nepozantih riječi (i denicija) koje se ponavljaju, ili zabilježite riječi idenicije na audio-trake i slušajte ih tokom obnavljanja. Koristite rječnik da pronađeteriječi koje nisu tehničke prirode, i pogledajte rječnik u knjizi za denicije tehničkih riječi.Postavite obojenu spajalicu na stranice sa rječnikom kako biste mogli brzo da im pristupite.Dodatne rječničke strategije su razmotrene dalje u ovom poglavlju.

Druge strategije• .

Druge strategijeo opisane u ovom poglavlju mogu biti korisne pri susretu sa teškim čitačkimzadacima.

10.4.1.4. Knjige na traciRazumjevanje pročitanog se može poboljšati uključivanjem drugih čula, pored čula vida. Jedna od

načina da se čitanje učini aktivnijim jeste da slušate materijal dok ga čitate. Pored čitanja naglas, slušanje

tekstova snimljenih na traku je ekasan način poboljšavanja razumjevanja pročitanog. Naročito je korisno zastudente koji su auditivni studenti (vidi poglavlje «Jačina modaliteta» za denicije i istraživanja).

Knjige snimljene na traku mogu biti napravljene kod kuće ili profesionalno producirane. Kolege iz

grupe, prijatelji ili članovi porodice mogu za vas snimiti trake ako ne želite to samo da učinite. Profesionalniservisi za snimanje obezbeđuju audio-kasete i/ili kasetofone uz naknadu. Primjer toga je Snimanje za slijepe(Recording for the Blind), koji obezbeđuju obrazovne i stručne knjige na traci za sve predmete od srednješkole do postdiplomskih studija. Ova usluga, međutim, dostupna je samo osobama sa oštećenjem vida,teškoćama u učenju ili drugim zičkim poremećajima koji ometaju čitanje.

Pri pravljenju sopstvenih traka, imajte sljedeće na umu. Govorite jasno i razgovjetno, prikladnombrzinom. Pročtiajte i naslove odjeljaka, tabele sa podacima i opise ispod ilustracija. Trebalo bi i da snimitezavršetke rezimea poglavlja, spiskove ključnih termina i pitanja za obnavljanje.



275

1. Pažnja

i slušanje

275

10. Razumijevanje

pročitanog

10.4.1.5. Strategije čitanja za ESL/EFL studenteRazumjevanje pročitanog može naročito biti teško za studente čiji prvi jezik nije engleski. Zadatak

čitanja često više vremena oduzima ESL (English as a Second Language – engleski kao drugi jezik)) ili EFL(English as a Foreign Language – engleski kao strani jezik) studentima. Sljedeće strategije su zamišljene da

pomognu stranim studentima u razumjevanju pročitanog.

Rječnici engleskog kao stranog jezika

Strani studenti koji imaju teškoća sa engleskim vokabularom mogu uspjeti da se snađu prostoupotrebljavajući rječnike za prevođenje nepoznatih riječi. Jedna od problema kod ove strategije je taj štotehničke riječi u specičnim kontekstima možda nisu navedene u tradicionalnim rječnicima. Pored toga,korišćenje prevodilačkih rječnika može oduzimati dosta vremena. Stoga, ako se riječi iznova upotrebljavaju,može biti korisno sastaviti spisak engleskih riječi i njihovog prevoda.

Kontekstualni nagovještaji

Kontekstualni nagovještaji se odnose na riječi smještene na nekom drugom mjestu u rečenici ilipasusu koje nam pomažu da rastumačimo nepoznate riječi. Svi detalji o kontekstualnim nagovještajima moguse naći dalje u ovom poglavlju.

Druge strategije vezane za vokabular

Dodatne strategije vezane za vokabular i razumjevanje pročitanog razmotrene su dalje u ovompoglavlju.

Strategija pričanja priče u paru

Strategija pričanja priče u paru (Lie, 1993) je razvijena kao alternativa strategijama koje se oslanjajuisključivo na prevođenje riječi i izraza. Ona podstiče strane studente u srednjoj školi i fakultetu da koriste

prethodno znanje kako bi poboljšali razumjevanje čitačkih zadataka. I vještine čitanja i vještine pisanja seintegrišu sa grupnim aktivnostima u strategiji pričanja priče u paru.

«Ovaj pristup obuhvata pet odlika koje su važne u podučavanju studenata da čitaju na stranom jeziku: (a) dakulturno porijeklo studenata igra važnu ulogu u razumjevanju pročitanog; (b) da čitaoci kojima je to L2 (drugi jezik)koriste istu vrstu vještina koje koriste i uspješni čitaoci kojima je to L1 (prvi jezik); (c) da čitanje budeno integrisanosa pisanjem; (d) da se studenti angažuju u nepretećim kooperativnim kontekstima; i (e) da imaju priliku da obradeinformacije uspješno i da komuniciraju na ciljnom jeziku (TL, Target Language)» (Lie, 1993, str. 656).

Strategija pričanja priče u paru ima nekoliko prednosti. Prvo, daje ESL studentima priliku darazgovaraju na ciljnom jeziku u neformalnom okruženju jedan-na-jedan. Budući da je grupna aktivnost,pričanje priče u paru podstiče saradnju, motivaciju i samopouzdanje. Na samopoštovanje se često vršipozitivan uticaj. Drugo, verbalna upotreba ciljnog jezika poboljšava studentove vještine u čitanju i pisanju natom jeziku. Treća prednost ove strategije je kontekstualizovano vježbanje vokabulara koje ona pruža. Noveriječi koriste na smislen način oba partnera u svakom od parova.

Strategija pričanja priče u paru zahtjeva vođstvo fasilitatora. Uputstva za upotrebu ove strategije opisana su niže.

Podjelite studente.1.

Podjelite odjeljenje na parove studenata.o

Predstavite teme.2.

Predstavite temu čitačkog zadatka i napišite je na tabli ili projektoru.o

Brejnstorming.3.

Pomozite studentima da pristupe ovoj temi kroz brejnstorming. Koje prethodno znanjeo

imaju o temi? Kako je ona povezana sa ličnim iskustvom?Fasilitator bi trebalo da naglasi da ne postoje «tačni» odgovori ili komentari u ovoj početnojo



276

1. Pažnja

i slušanje

276

10. Razumijevanje

pročitanog

fazi. Cilj je aktivirati studentska prethodna iskustva i znanja i podstaći ih da predvide štamogu očekivati od zadatka.

Za fasilitatora, faza brejnsotrminga je važna za ocjenjivanje da li je baza znanja kojuo

studenti posjeduju odgovarajuća za čitački zadatak. Ako je potrebno, fasilitator može

pružiti dodatne informacije relevantne za čitanje.Podjelite zadatak4. .

Podjelite čitački zadatako na dva dijela. Dajte kopiju prvog odjeljka po jednom studentu usvakoj grupi, i kopiju drugog odjeljka drugom studentu u svakom paru.

Pročitajte i obilježite.5.

Dok svaki od studenata čita svoj odjeljak, trebalo bi da zapište glavne ideje po redu poo

kom se pojavljuju u tekstu. Može biti korisno ograničiti broj glavnih tačaka koje trebazabilježiti za svaki od dva odjeljka teksta.

Razmjenite spiskove.6.

Studenti u svakom paru zatim razmjenjuju svoje spiskove ključnih idejao sa partnerima.Studentima se daje nekoliko minuta da ocjene spisak svog partnera u odnosu na odjeljakkoji su pročitali i obilježili. U ovoj fazi, ako student ne razumije neku od stavki na spiskusvog partnera, fasilitator ili parnter mogu da ga denišu ili upotrebe u rečenici na ciljnom jeziku.

Napišite priču.7.

Koristeći spisak svog partnera kao i sjećanja na odlomak koji je sam pročitao, svakio

student sasatvlja sopstvenu verziju odjeljka koji nedostaje. Student koji je pročitao prviodjeljak predviđa šta se dešava na kraju, a student koji je čitao drugi odjeljak predviđašta se desilo na početku,

Pročitajte priče.8.

Partneri potom jedan drugom čitaju svoje verzije odjeljaka koji nedostaju. Fasilitatoro

takođe može da pita da li ima dobrovoljaca koji bi pročitali svoje verzije čitavom odjeljenju.Tokom ove faze, važno je zabraniti zadirkivanje ili ismijvanje među studentima.

Upoređivanje.9.

Odjeljci koji nedostaju se zatim razdjeljuju studentima, koji ih čitaju i upoređuju sao

sopstvenim verzijama.

Rasprava.10.

O čitavoj priči se zatim razgovara u ovkiru svakog od parova i/ili u čitavom odjeljenju.o

Prva situacija je bolja ako studenti imaju tremu da govore pred drugima. Fasilitator semože kretati među parovima kako bi nadgledao diskusiju.

Evaluacija.11.

Fasilitator može odabrati da studentima da test o čitačkom zadatku. U tom slučaju,o

evaluacije bi trebalo da se ispune pojedinačno.

10.4.1.6. Priprema za standardizovane testove kroz čitanje Važan sastavni dio većine standardizovanih testova kao što je ACT i SAT jeste razumjevanje

pročitanog. Ovaj odjeljak opisuje strategije koje će pomoći u pripremi za odjeljke stadardizovanih testova ukojima se procjenjuje razumjevanje pročitanog. Budući da su dobri rezultati na standardizovanim testovimaneophodni za prijem na dodiplomske, diplomske i profesionalne programe, važno je dobro uraditi zadatke naovim testovima u kojima se traži razumjevanje pročitanog.

Testovi razumjevanja pročitanog obično sadrže odlomke tekstova dužine nekoliko stotina riječi.Teme teksta se široko kreću, od popularne kulture do prirodnih nauka i aktuelne politike. Svaki pasus prati



277

1. Pažnja

i slušanje

277

10. Razumijevanje

pročitanog

nekoliko pitanja zasnovanih na tekstu. Broj pitanja je proporcionalan dužini pasusa.

Tri strategije za poboljšanje uspjeha na testovima razumjevanja pročitanog su tipična pitanja narazumjevanju pročitanog, čitanje pasusa prije pitanja i vježbanje vještina čitanja . Druge strategije, kao što jepodvlačenje i obilježavanje .

Za više strategija , pogledajte odjeljak «Testovi razumjevanja pročitanog» u poglavlju «Polaganjetestova».

Tipična pitanja za razumjevanje pročitanog

Studenti bi trebalo da se upoznaju sa glavnim kategorijama pitanja za razumjevanje pročitanogkoja se postavljaju na standardizovanim testovima. Ako imate ova pitanja na umu, to će vam pomoći dausredsredite pažnju dok čitate odlomke.

Pitanja razumjevanja pročitanog obično imaju jedan od ova tri oblika: pitanja zasnovana na čitavomodlomku, pitanja zasnovana na odjeljcima odlomka i pitanja zasnovana na određenim riječima ili rečenicama.Svaki od ovih oblika je razmotren i opisan :

Pitanja zasnovana na čitavom odlomku•

Pitanja zasnovana na čitavom odlomku obično se odnose na glavne poente teksta, autorovenamjere, glavne ideje i sadržaj. Deset tipova pitanja zasnovanih na čitavom odlomku dato je nižeuz primjere formulacija iz SAT pitanja.

TIP PITANJA PRIMJER FORMULACIJEGlavna poenta:

Šta odlomak pokušava da vam kaže?Odlomak se prvenstveno bavi ...

Primarni autorov cilj:

Šta autor želi da vam kaže? Autorov primarni cilj u ovom odlomku je da ...

Autorovo raspoloženje ili stav:

Koji ton ili stav autor ima?Na osnovu odlomka, autorov stav prema ___ se moženajtačnije označiti kao ...

Pretpostavke koje je autor iznjeo:

Koje pretpostavke autor iznosi ali ne navodi direktnou datom odlomku?

Koja od sljedećih je pretpostavka koju je izneo autor?

Implikacije odlomka ili autora:

Šta autor ili odlomak implicira?Autor implicira da ____ je ...

Primjene glavnih ideja:

Kako možete proširiti glavne ideje odlomka?

Autor pruža informacije koje bi odgovorile na sva odsljedećih pitanja osim ...

Prema autoru, ___ bi dovelo do ...Rezime odlomka:

Ukratko, kako biste opisali odlomak? Koji naslov bistedali odlomku?

Koji od sljedećih naslova najbolje rezimira sadržajodlomka?

Koji od sljedećih bi bio najprikladniji naslov za ovajodlomak?

Sadržaj odlomka:

O čemu zaista govori odlomak?Koji od sljedećih navoda opisuje sadržaj odlomka?

Zaključci:

Šta možete zaključiti iz ovog odlomka kao cjeline?Iz ovog odlomka se može zaključiti da ...

Tvrdnje sa kojima bi se autor složio:

Sa čime bi se po vašem mišljenju autor složio, budući

da znate kako je napisao ovaj odlomak?

Sa kojom od sljedećih tvrdnji u vezi sa ___ bi se autorvjerovatno složio?



278

1. Pažnja

i slušanje

278

10. Razumijevanje

pročitanog

Pitanja zasnovana na odjeljcima odlomka•

Kako bismo odgovorili na pitanja o specičnim odjeljcima odlomka, moramo znati da odredimo irazumijemo glavne tačke i svakom pasusu. Potražite nagovještavajuće riječi kao što su prednosti,mane, sličnosti, razlike, suprotno od, u poređenju sa, najvažnije, prvenstveno i sa druge strane.

Pitanja zasnovana na dijelovima teksta obično se bave zaključcima, primjenama i implikacijamainformacija. Šest tipova pitanja zasnovanih na odjeljcima odlomka uz primjere formulacija iz SATpitanja dati su u sljedećoj tabeli.

TIP PITANJA PRIMJER FORMULACIJEZaključci:

Šta se može zaključiti iz specičnih odjeljaka u ovomodlomku?

Može se zaključiti da je stara teorija o atomima bilaprvenstveno zasnovana na ...

Primjene:

Kako možete primjeniti informacije u specičnim

odjeljcima ovog odlomka u drugim oblastima?

Autor pruža informacije koje odgovaraju na koje odsljedećih pitanja?

Šta prethodi ovom odlomku ili sljedi za njim?

Šta mislite da je napisano neposredno prije ovogodlomka ili neposredno nakon njega?

Može se zaključiti da je u pasusima koji nesporednoprethode ovom odlomku, autor razmatrao ...

Iznesene ideje:

Da li možete pronaći u odlomku specično pozivanjena iznesenu ideju?

Prema odlomku, crncima je zabranjen ulazak uudruženja protiv ropstva zbog ...

Implikacije:

Šta implicira odjeljak u odlomku?

Autor implicira da je posvećenost mnogih Amerikanacaidealu pravde ...

U opisu aeričkih stavova o zemlji (red 7-8), autorimplicira da ...

Ton ili atmosfera:

Kakav je ton ili atmosfera odjeljka iz odlomka? U zaključku ovog odlomka, autorov ton je ...

Pitanja zasnovana na riječima, izrazima ili rečenicama•

Specični detalji i podaci mogu biti predmet pitanja na testu. Sam sadržaj obično nije predmetpitanja. Umjesto toga, razlozi za upotrebu informacija ili značenje informacija su obično predmetpitanja.

Dva tipa pitanja zasnovanih na riječima, izrazima ili rečenicama su navedena u sljedećoj tabeli uzprimjere formulacija iz SAT pitanja.

TIP PITANJA PRIMJER FORMULACIJERazlozi za upotrebu:

Zašto su određene riječi, izrazi ili relenice pomenute ili

upotrebljene u odlomku? Autor pominje Njutnove Principe kako bi ...

Značenje riječi ili izraza:

Koje je značenje određene riječi, izraza ili rečenice u

odlomku?

Neprijatelj koji se pomine u posljednjoj rečenici jevjerovatno ...

Prema autoru, riječi u Deklaraciji nezavisnosti «sviljudi su rođeni jednaki», treba da predstave ...

Pod «skepticizmom» (red 35) autor podrazumijeva ...

Pročitajte odlomke prije pitanja

Neki autori (npr. Lunenfeld i Lunenfeld, 1981) navode da uvijek treba pogledati pitanja prije čitanjaodlomka, tvrdeći da se time štedi vrijeme i usredsređuje pažnja na određene informacije. Ali drugi tvrde da je to u slućaju standardizovanih testova vjerovatno gubljenje vremena. Budući da su standardizovani testovivremenski ograničeni, važno je ekasno se kretati kroz odlomke i pitanja.



279

1. Pažnja

i slušanje

279

10. Razumijevanje

pročitanog

Ako ste upoznati sa uobičajenim tipovima pitanja koja se postavljaju na standardizovanim testovima,kao što je opisano u prethodnim tabelama, već ćete znati šta da očekujete. «Čitanje odlomka prvo primoravavas da se uključite u odlomak i autorovu nameru. Uključivanjem ćete, naime, predvidjeti mnoga ako ne i svapitanja koja sljede nakon odlomka» . Ako prvo pročitate pitanja, bićete u iskušenju da prebrzo prođete kroozodlomak u potrazi za pitanjima. Kao posljedica toga, autorove namjere i ton biće izgubljeni. Vrlo je vjerovatnoi da nećete pravilno razumjeti opštu temu cijelokupnog odlomka.

Vježbajte vještine čitanja

Jedan od najboljih načina da se pripremite za testove razumjevanja pročitanog jeste da vježbate.Relativno je lako naći materijal za čitanje prikladan za pripremu za standardizovane testove. Možete i daradite sa partnerom, tako što ćete pronalaziti odlomke i smišljati pitanja jedan za drugog.

Pronađite odlomke teksta dužine oko tri do šest pasusa iz sljedećih izvora: novinske priče, novinska riječ

urednika, novinske političke kolumne, eseji i kolumne u časopisima poput Time ili Newsweek, naučni časopisi,enciklopedijski članci, knjige koje ne spadaju u beletristiku i opšte časopise kao što je Reader’s Digest.

Pročitajte odlomak, imajući na umu uobičajene tipove pitanja na standardizovanim testovima koji

su prethodno razmotreni. Nakon što ste završili čitanje, smislite pitanja zasnovana na cijelokupnomo dlomku,na odjeljcima odlomka i na specičnim riječima ili rečenicama. Zatim odgovorite na svoja pitanja.

Primjer vježbanja razumjevanja pročitanog je dat u nastavku. Pitanja i odgovori prate primjer odlomka teksta:

Primjer odlomka•

«Treba da znamo i da «pohlepa» ima malo veze sa ekološkom krizom. Dva glavna uzroka za nju supopulacioni pritisak, naročito pritisak velikih gradskih populacija, i želja – koja je vrlo pohvalna – dase omogući pristojan život po najnižoj mogućoj cjeni najvećem mogućem broju ljudi.»

«Ekološka kriza je posljedica uspjeha – uspjeha u smanjenu stope smrtnosti kod djece (što jedovelo do populacione eksplozije), uspjeha u povećanju poljoprivrednog roda dovoljno da se

sprječi masovna glad (što je dovelo do zagađenja pesticidima i hemijskim đubrivom), uspjeha uizvlačenju ljudi iz stambenih zgrada u gradovima 19. veka i njihovog uvođenja u zelenilo i privatnostpojedinačnih porodičnih kuća u predgrađima (što je dovelo do gradskog širenja i gužve u saobraćaju).Ekološka kriza, drugim riječima, uglavnom je posljedica previše pravilnog postupanja.»

«Kako bi se prevladali problemi koje uspjeh uvijek stvara, moramo ga nadograđivati. Ali odaklepočeti? Pročišćavanje okoline zahtjeva odlučan, stalan napor sa jasnim ciljevima i vremenskimrokovima. Zahtjeva, iznad svega, koncentrisan napor. Do sada smo pokušavali to da učinimo kroznovinske naslove - dok je trebalo da prvo osmislimo spisak prioriteta.»

Primjeri pitanja•

Ovaj odlomak pretpostavlja poželjnost1.

(a) upotrebe atomske energije radi uštede goriva.

(b) udobnog porodičnog života. (c) mirnog rješavanja sukoba. (d) borbe protiv raka i srčanih oboljenja putem energičnog istraživanja.(e) većeg uključivanja vlade u svakodnevni život ljudi.

Prema ovom odlomku, prvi korak u bilo kakvom nastojanju da se poboljša okolina bi bio2.

(a) povratak isključivoj upotrebi prirodnog đubriva.(b) visok porez na protne industrije. (c) zabrana upotrebe automobila u gradovima. (d) proučavanje uspješnih nastojanja u drugim zemljama. (e) postavljanje vremenskog rasporeda za korektivno djelovanje.

Ovaj odlomak ukazuje da su uslovi koji su doveli do pretrpanih puteva izazvali i3.

(a) atraktivnije uslove života za mnoge ljude. (b) zdraviju mladu generaciju.



280

1. Pažnja

i slušanje

280

10. Razumijevanje

pročitanog

(c) veće poslovne mogućnosti. (d) populacionu eksploziju. (e) veću koncentraciju populacionog pritiska.

Može se logički pretpostaviti da bi autor ovog odlomka podržao da se zakonom4.

(a) zabrani upotreba pesticida. (b) spriječi upotreba automobila u gradovima. (c) izgrade dodatne nuklearne elektrane. (d) organizuje agencija koja bi nadgledala nastojanja da se riješe ekološki problemi. (e) ograniči novinsko izvještavanje o protestima.

Odgovorite na primjere pitanja.•

Opcija (b) je tačna zato što autor razmatra to što ljudi napuštaju gradske stamebne zgrade1.i sele se u atraktivnije kuće u predgrađu. Druge opcije se ne pominju u odlomku.

Opcija (e) je tačna zato što se autor zalaže za «jasne ciljeve2. i vremenske rokove». Ostaleopcije se ne pominju u odlomku.

Opcija (a) je tačna zato što život u predgrađu dovodi do problema u saobraćaju. Druge3.

opcije nisu pomenute u vezi sa gužvama na putu.Opcija (d) je tačna zato što se autor zalaže za direktne i koncentrisane napore radi4.rješavanja ekoloških problema. Prva opcija nije tačna zato što autor samo ukazuje da je zagađenje od pesticida ishod moderne poljoprivredne prakse. Opcije (b) i (c) nisuopravdane sadržajem odlomka. Autor bi vjerovatno radije prihvatio više novinskogizvještavanja ukoliko to nije jedini oblik djelovanja protiv ekoloških problema, tako daposljednja opcija nije tačna.

Druge strategije za pripremu za standardizovane testove čitanja

Dodatne strategije za pobojšavanje razumjevanja pročitanog na standardizovanim tesotvimaobuhvataju podvlačenje ključnih riječi i numerisanje glavnih ideja ili ključnih tačaka dok čitate odlomak.

Možete odabrati i da napišete vrlo kratke napomene na marginama dok čitate. Ključ ovih strategija je dabudete kratki kako ne biste trošili dragoceno vrijeme.

Treba da brzo radite dok odgovarate na pitanja iz razumjevanja pročitanog. Lakši odlomci se obično dajuprvi, tako da ih nemojte preskočiti. Ne preskačite pitanja nakon čitanja odlomka budući da se time gubi vrijeme.

Ne dodajte sopstvena tumačenja i činjenice odlomku kako biste odgovorili na pitanja. Odgovoribi trebalo da budu zasnovani na informacijama iznesenim samo u tekstu, čak i ako se ne slažete samaterijalom.

Provjerite svaki odgovor nakon što ste ga obilježili. Da li ste odgovorili na sve djelove pitanja? Da li je odgovorsadržan u tekstu?

10.4.1.7. Vađenje bilježaka iz udžbenikaMada je vađenje bilježaka iz udžbenika opširno razmotreno u poglavlju «Vođenje bilježaka», neke

od glavnih ideja su rezimirane ovdje. Pisanje rezimea iz udžbeničkog materijala je takođe razmotreno dalje upoglavlju.

Postoje barem četiri razloga za vađenje bilježaka o materijalu iz udžbenika. To pojačava učenjeinformacija. Podstiče odabir glavnih ideja i detalja kako bi se uvidijela sveukupna organizacija teksta. Stvaraskraćenu verziju teksta sa svim suštinskim podacima zabilježenim za buduće obnavljanje pred ispit. Pomažeu poboljšavanju koncentracije.

Pet najvažnijih savjeta za vađenje bilježaka iz udžbenika :

Završite čitanje prije pisanja bilježaka.•

Studenti ne bi trebalo da pročitaju cijelo poglavlje, ali bi trebalo da iščitaju duže pasuse ilio

naslovljene odjeljke teksta prije zapisivanja bilješki. Ako čekate do kraja da biste počeli sa



281

1. Pažnja

i slušanje

281

10. Razumijevanje

pročitanog

pisanjem, možete zaboraviti neke od važnih ideja i propratnih detalja. Ali ako čitate maledjelove, imate dovoljno informacija iz kojih ćete odabrati najvažnije ideje, a da ne izgubitetok ideja. Najvažniji pojmovi su ojačani prije nego što čitalac pređe na sljedeći odjeljak,čime učenje postaje kumulativan proces.

Budite veoma selektivni po pitanju onoga što bilježite.•

Potrebna je vježbao da bi se znalo kako odabrati najvažnije ideje u tekstu, ali zapamtiteda je cilj pisanja bilježaka stvoriti skraćenu verziju teksta. Budite selektivni tako dasamo osnovni pojmovi budu zabilježeni. Kako biste odlučili koje podatke treba zapisati,pređite pogledom ili pregledajte prvo tekst ili pogledajte štaj je predavač naglasio napredavanju.

Koristite sopstvene riječi• .

Budući da su šanse da ćete razumjeti i zapamtiti informacije izrazito veće ako je u pitanjuo

vaš sopstveni rad, uložite dodatno vrijeme da parafrazirate važan materijal. Vrijemeprovedeno pokušavajući da se razumije neki pasus i zabilježe glavne ideje sopstvenimriječima jeste najvažanije ulaganje vremena koje čitalac možete obaviti.

Radite brzo i ekasno.•

Pisanje bilježaka ne mora biti naporno ili vremenski zahtjevno. Pročitajte, razmislite,o

zapišite i produžite dalje. Nagrade će doći na ispitu.

Koristite organizacione strategije• .

Bilješke bi trebalo organizovati prema jednoj od strategijao razmotrenih u poglavlju«Vođenje bilježaka» ili «Organizacija». Kornelov metod je dobar izbor budući da vamomogućava da organizujete i aktivno se i brzo prisjetite glavnih tačaka u tekstu.

10.4.1.8. Grupna aktivnost za sadržajno čitanjePrimjer kooperativnog učenja sa ciljem čitanja materijala iz nove sadržajne oblasti opisao je Mickel

(1993). Ova strategija je osmišljena tako da je primjeni predavač na kursu, iako je studenti mogu koristitiuz vođstvo tutora ili se može izmeniti tako da je oni koriste. U zavisnosti od dužine zadatih tekstova, ovaaktivnost bi mogla da potraje od jednog do nekoliko dana. Može biti korisno uvesti ovu strategiju dio po diokako bi se omogućilo maksimalno razumjevanje očekivanja.

Aktivnost razumjevanja pročitanog opisana u jedanaest koraka:

Podjelite odjeljenje na grupe od po četiri studenta.1.

Ako je to moguće, svaka grupa bi trebalo da uključuje jednog iznadprosječnog studenta,a. jednog ispodprosječnog i dva prosječna studenta.

Dodjelite svakom studentu nasumično broj (od 1 do 4), bez obzira na njihovu sposobnostb. .Označite stranice u udžbeniku koje će se koristiti u ovoj aktivnossti kooperativnog učenja.2.

Podjelite leksičke zadatke.3.

Dajte studentu #1 u svakoj grupi zadataka. da upozna ostale članove svoje grupe sa novimriječima iz teksta.

Student #1 nabraja svaki termin i podstiče druge članove da ga denišu. Ako niko od njihb.ne može da deifniše ispravno riječ, ona se posebno označava.

Podjelite čitalačke zadatke.4.

Dajte studentu #2 u svakoj grupi zadataka. da pročita naglas novi materijal svojoj grupi dokga ostali slušaju.

Svaki studentb. je slobodan da naglasi važne podatke tokom ovog procesa.



282

1. Pažnja

i slušanje

282

10. Razumijevanje

pročitanog

Dodjelite ispitivačke zadatke.5.

Dajte studentu #3 u svakoj grupi zadataka. da postavi grupi pitanja zasnovana na usmenomčitanju.

Student #3 bi trebalo da pribilježi odgovore svoje grupe.b.

Ako želi, predavač može da razvije ova pitanja unapred kako bi obezbedio da studentic.pokriju glavne tačke teksta.

Dodjelite popratne zadatke.6.

Dajte studentu #4 zadataka. da vodi propratnu aktivnost koja ojačava opšte i specičnepojmove iz teksta.

Ovde takođe može biti potrebno vođstvo predavača.b.

Spojite grupe i povedite pregled rezultata.7.

Spojite grupu nazad u jednu veliku grupu kako bi se pregledali rezltati svaku podgrupe.a.

Ovo omogućava studentima da usvoje svoje novo znanje.b.

Studentii #1 predstavljaju riječic. koje su njihove grupe znale ili riječi koje nisu znale.

Studenti #3 predstavljaju odgovore svojih grupa na pitanja.d.

Studenti #4 predstavljaju rezultate svojih grupa iz propratne diskusije.e.

Predavač evaluira razumjevanje8. pročitanog.

Predavač može da koristi evaluacionu aktivnost da procjeni kako su studenti ovladalia.novim materijalom.

Predavač bi takođe trebalo da evaluira učešće svakog pojedinca u okviru njegoveb.grupe.

Studenti evaluiraju grupnu aktivnost.9.Svaki studenta. evaluira aktivnost kooperativnog učenja.

Sljedeći obrazac omogućava studenta da procjeni svoj rad kao i rad drugih članovab.grupe.

Za ocjene od 1 do 5 potrebno je dati objašnjenje na pozadini obrazca.c.

Svi obrasci su povjerljivi i vidi ih samo predavač.d.

Periodična i nenajavljena upotreba ovog oblika evaluacije održaće studente “ue.pripravnosti”.

_______________________________________

GRUPNA EVALUACIJATvoje ime:o

Datum prezentacije:o

Zaokruži svoju ocjenu sebe i svakog od članova tvoje grupe.o

Ocjeni članove grupe na osnovu njihovog doprinosa u pripremi prezentacije i ispunjenja dodjeljeneo

obaveze u grupi.

Ocjene od 1 do 5 moraju biti objašnjene na pozadini ovog obrasca.o



283

1. Pažnja

i slušanje

283

10. Razumijevanje

pročitanog

5 4 3 2 1Vrlo dobar Dobar Zadovoljavajuć Nezadovoljavajuć Loš

IME OCIJENA

_________________________ 5 4 3 2 1 _________________________ 5 4 3 2 1 _________________________ 5 4 3 2 1 _________________________ 5 4 3 2 1

________________________________________

10. Predavač posmatra i evaluira cijelu grupu.

Rad cijele grupe evaluira predavač dok se kreće među grupama u radu.o

Svi članovi grupe dobijaju istu ocjenu na osnovu svoje sposobnostio da uspješno radezajedno.

11. Predavač evaluira razumjevanje pročitanog pomoću tradicionalnih testova.

Tradicionalni testovi čine četvrto sredstvo evaluiranja aktivnosti kooperativnog učenja.o

Ispit može biti sačinjen od glavnih tačaka koje su grupe iznjele.o

10.4.1.9. Studijske grupe za čitanje Kao što je razmotreno u poglavlju «Grupno i kooperativno učenje», studentske studijske grupe suekasna strategija za mnoge akademske zadatke, uključujući ispitnu pripremu i vođenje bilježaka. Studijskegrupe se mogu koristiti na raznovrsne načine za zadatke čitanja. Ovde su razmotrena četiri primjera.

Jedan od pristupa je da se obrazuje studijska grupa za obavljanje dugih ili složenih čitačkih•

zadataka. Svaki član studijske grupe dobija dio teksta. Pažljivo ga čita i bilježi najvažnije ideje ipropratne detalje na grakon, koncept, kreativnu mapu ili neku drugu organizacionu alatku. Zatimbrzo pregleda ostale djelove teksta. Grupa se sastaje kako bi razmjenila bilješke o svakom od

odjeljaka i analizirala čitav tekst. Razmatraju autorov cilj, svrhu teksta, glavne ideje i propratnedetalje kako bi povezali međusobno odjeljke. Razmatraju kako je tekst povezan sa materijalom sapredavanja, drugim zadatim tekstovima i ciljevima kursa.

U drugoj varijanti, članovi studijske grupe se sastaju kako bi analizirali zadatak• kao grupa. Svakistudent je pažljivo pročitao cijeli tekst unapred. Grupa utvrđuje autorov cilj i motivaciju za pisanje

teksta. Određuju glavne tačke i propratne detalje. Raspravljaju o vizuelnim pomagalima kojeautor koristi. Pojedinci iznose prošla iskustva i prethodno znanje vezane za temu. Informacije seorganizuju u tabelu, grakon, koncept ili spisak, a kopije se prave za sve članove grupe.

Prema trećem pristupu, studenti sami čitaju zadatak• i pripremaju pitanja za obnavljanje zasnovanana ključnim tačkama i propratnim detaljima teksta. Članovi se sastaju kako bi razmenili pitanja iodgovorili na njih. Pitanja za obnavljanje se mogu koristiti za testiranje drugih članova, ili se na njihmože timski odgovarati. Odgovori se kopiraju i djele svim članovima grupe.

Četvrti pristup obuhvata rad sa partnerom za učenje. Nakon čitanja cijelokupnog zadatka, jedan•

student objašnjava informacije svom partneru. Ovaj drugi se stara da su sve ključne tačke pokrivenei da su opisi tačni. Ili, partneri mogu na smjenu da opisuju po jedan odjeljak teksta.

Studijske grupe za čitačke zadatke pomažu u razjašnjavanju glavnih ideja teksta i obezbeđivanju razumjevanjuteksta. Pojačavaju se vještine parafraziranja i pamćenja. Informacije koje pripremi grupa mogu se koristikasnije za ispitnu pripremu. Samo upamtite da odaberete odgovarajuće studente za studijsku grupu.

10.4.1.10. Grački planeri za spajanje strategija čitanja i saradnjeGrački planeri su vizuelne slike za organizovanje informacija. Avery i Avery (1994) predstavljaju

pristup za poboljšavanje razumjevanja pročitanog upotrebom gračkih planera u aktivnostima kooperativnog

učenja. Mada je osmišljen da ga koriste srednjoškolski studenti književnosti, ovaj pristup se može modikovatiza čitanje na drugim nivoima i za druge predmete.



284

1. Pažnja

i slušanje

284

10. Razumijevanje

pročitanog

Kooperativno učenje za čitačke zadatke autori smatraju blagotvornim iz nekoliko razloga.

«Kroz pozitivan pritisak kolega, članovi grupe motivišu jedni druge da poboljšaju vještine• čitanja.»

«Kooperativno učenje podstiče interesovanje za čitanje i razumjevanje• književnosti budući dačlanovi grupe brane tumačenja i stvaraju ideje kako bi stigli do zajedničkih tema.»

«Strategije kooperativnog učenja mogu se koristiti kroz zadatak• učenja: radi usredsređivanjapretčitačkih aktivnosti, radi povećanja obrađivanja informacija tokom čitanja i radi uvećanjadjelotvornosti završnih aktivnosti» (Avery i Avery, 1994, str. 689).

«Kooperativne lekcije ... pružaju paradigmu za uspjeh i stoga sredstvo za razvijanje studentskog•

samopoštovanja. Takođe pomažu studentima da se emocionalno kao i akademski uključe učitanje. Stoga, kooperativne strategije koje izgrađuju razumjevanje pročitanog takođe čine čitanjeprivlačnijim za studente» (Avery i Avery, 1994, str. 690).

Strategije koje kombinuju gračke planere i grupne aktivnosti u svrhu poboljšanja razumjevanja pročitanogmogu se koristiti prije čitanja, tokom čitanja ili nakon čitanja, kao što je dalje objašnjeno.

Strategije kooperativnog učenja prije čitanja

Vokabular•

Smisleno poučavanje novom vokabularu može se postići u grupnom okruženju.o

Podjelite odjeljenje na grupe.o

Prije čitanja teksta, studenti uče izvjestan broj teških ili novih riječio koje se mogu naćiu odlomku. Broj riječi će zavisiti od dužine teksta, nivoa težine i vremenskih ograničenja.

Svaki studento u svakoj grupi je odgovoran za bilježenje novih riječi i njihovih denicija nasvom papiru. Pogledajte strategije za vokabular u ovom poglavlju za ideje o denisanjunovih riječi.

Zatim se od studenata traži da nacrtaju sliku koja prikazuje neki odnos između dva od tiho

termina. Studenti u svakoj grupi bi trebalo da upotrebe različite parove riječi.

Svaki studento zatim objašnjava svoju vizuelnu prezentaciju ostatku svoje grupe.Evaluacija može zadobiti nekoliko oblika: monitoring grupne aktivnosti, pojedinačneo

evaluacije od strane drugih članova grupe ili testiranje svih studenata za sve riječi.

ZŠN strategija•

ZŠN strategijao , detaljnije razmotrena kasnije u poglavlju, može se koristiti za podsticanjeprethodnog znanja i interesovanja prije nego što je tekst pročitan. Ovaj pristup izvlači odstudenata povratne informacije o onome što već znaju o temi, šta žele da nauče i šta sunaučili.

Podjelite čitavu studentsku grupu na manje grupe.o

Podjelite svim studentima grački planer o sa tri kolone obilježene sa «Šta znate», «Šta

mislite da ćete naučiti» i «Šta ste naučili».Prve dve kolone popunjava svaka grupa kooperativno, a svaki studento zapisuje bilješke.

Nakon određenog vremena, studenti se nasumično prozivaju da daju odgovor nao

odjeljensku raspravu u toku.

Nakon odjeljenske rasprave, studenti pojedinačno čitaju odlomak.o

Evaluacija se obavlja tako što se od svakog studenta zatraži da popuni treću kolonu uo

podjeljenom materijalu.

Strategije kooperativnog učenja tokom čitanja

Vizuelna pomagala•

Studenti mogu da rade u grupama da razviju jedno od više vizuelnih pomagalao zasnovanihna tekstu dok čitaju.



285

1. Pažnja

i slušanje

285

10. Razumijevanje

pročitanog

Vizuelni planerio obuhvataju vremenske linije, lančane nizove događaja, mape uma,grakone, koncepte, matrice, mape riječi, hijerarhijske mape, mape u obliku paukovemreže, mape u obliku riblje kosti, dijagrami sličnosti i razlika, grakoni mišljenja i grakoniciklusa događaja. Oni su opisani i prikazani u poglavlju «Organizacija».

Podjelite čitavu studentsku grupu na grupe od po tri studenta.o

Svaki član čita jednu trećinu zadatka, zapisujući bilješkeo o ključnim idejama i propratnimdetaljima.

Potom članovi zajedno rade na razvijanju vizuelnog pomagalao . Svi članovi grupe bitrebalo da crtaju dotični grački planer.

Sljedi razgovor u odjeljenju i prikazivanje rezultata.o

Evaluacija može obuhvatiti pisanjeo rezimea cijelokupnog teksta ili testiranje.

Kooperativno ispitivanje•

Za duze odlomke iz teksta ili tekst podjeljen na odjeljke, postavite pitanja kako bisteo

podstakli razumjevanje. Istraživačka pitanja daje predavač.

Nakon čitanja odlomka ili odjeljka teksta i postavljanja pitanja, podjelite odjeljenje na maleo

diskusione grupe od po dva ili tri studenta. Oni rade kao tim za stvaranje odgovora, kojise bilježe na radnom papiru ili u gračkom obliku.

Jedan član svake grupe se odabira da podjeli odgovore grupe sa ostatkom odjeljenja.o

Sljedeći odjeljak ili odlomak se čita, i nove grupe se obrazuju da bi odgovorile nao

predavačevo pitanje.

Ponovite proceso dok čtiav tekst nije pročitan, starajući se da je svim studentima dataprilika da učestvuju u usmenoj diskusiji.

Evaluacija može biti u obliku ocjenjivanja individualnih prezentacijao ili testa.

Strategije kooperativnog učenja nakon čitanja


Vizuelna pomagalao mogu razviti grupe studenata nakon što je svaki student pojedinačnopročitao tekst.

Opet, postoje raznovrsni grački planerio koji se mogu koristiti. Predavač može odabratida zada svim grupama da popune isti oblik vizuelnog pomagala, ili može zatražiti odrazličitih grupa da popune različite gračke organizere za tekst.

Neka studenti obave zadatako čitanja. Zatim ih podjelite na grupe.

Podjelite kopije modela vizuelnog pomagalao svim studentima. Drugim riječima, unapredpripremite i iskopirajte model vizuelnog pomagala kako bi studenti imali samo da uredei ispune informacije. Upotreba modela je naročito korisna ako studenti nisu baš vičnistrategijama gračkog organizovanja.

Članovi grupe rade kao tim kako bi organizovali i ispunili bitne informacije na vizuelnomo

pomagalu.

Kontroverzni tekstovi•

Tekstovi o kontroverznim ili polemičkim pitanjima plodno su tlo za uvođenje gračkiho

planera u grupne aktivnosti. Kooperativno popunjavanje vizuelnih pomagala za tekstovekoji zahtjevaju izjašnjavanje pruža čvrstu osnovu i most ka drugim odjeljenskimaktivnostima kao što su debate i panel diskusije.

Uvedite kontroverznu temu odlukom ili pitanjem.o

Podjelite grupu na manje grupe od po četiri studenta.o

Podjelite kopije teksta svakoj grupi. Jedan članak bi trebalo da predstavlja armativnuo

stranu pitanja a drugi bi trebalo da zastupa negativnu stranu. Upotreba dva člankapomaže u izgradnji vještina sinteze.



286

1. Pažnja

i slušanje

286

10. Razumijevanje

pročitanog

Jedan par studenata u svakoj od grupa čita i obilježava prvi članak, a drugi par radi too

isto sa drugim člankom.

Zatim svaka grupa poredi bilješkeo i odabira šest ili osam glavnih pitanja iz članaka nakoje će se usredsrediti.

Pitanja se unose u grački organizer kao što je grakono , dijagram sličnosti i razlika iligrakon mišljenja.

Studenti se mogu ocjenjivati prema planeru ili svojim kolaborativnim vještinama.o

10.4.1.11. Diskusioni kontinuumStefenov i Braunov (Stephen i Brown, 1994) diskusioni kontinuum je jedan od načina da se studenti

aktivno uključe u čitačke zadatke. On podstiče studente da prave šire i u većoj mjeri ispitivačke veze izmeđusopstvenih iskustava i porekla i ideja, pojmova i pitanja iznesenih u tekstu. Bolja internalizacija tekstualnogmaterijala poboljšava studentovo učešće u diskusijama i na pismenimn zadacima kao što su eseji i ispiti.

Prema autorima, jedna od prednosti ovog pristupa jeste to što uključuje studente u grupne diskusije.

Još jedna korist diskusionog kontinuuma jeste da ohrabruje studentsku interakciju sa tekstom. Primoravajućistudente da zauzmu i obrazlože stav o nekoj temi, ova strtaegija pomaže u razvijanju vještina kritičkogmišljenja. Konačno, diskusioni kontinuum služi kao ekasna odskočna daska za druge aktivnosti, kao što jepisanje istraživačkih eseja ili radova u kojima se iznosi stav.

U početku, diskusioni kontinuum zahtjeva vođstvo predavača ili fasilitatora. Vježbajući, međutim,studenti mogu stvoriti sopstvene suprotstavljene stavove i vodite sopstvene diskusije u okviru studijskih grupa.

Strtaegija diskusionog kontinuuma je proces u četiri koraka.

Odredite pitanje1. .

Značajnu kontroverzu ili polemiku u tekstu određuje predavač. Formulisana je u dvijeo

izjave, jednu armativnu i jednu negativnu.

Te dve izjave se zatim zapisuju na tabli ili projektoru i kontinuum se iscrtava između teo

dvije krajnje tačke.

Primjeri izjava su «Testiranje na životinjama u psihologiji je neetično» nasuprot «Testiranjeo

na životinjama u psihologiji je etično» i «Vrste nastaju božanskim djelovanjem» nasuprot«Vrste nastaju procesima evolucije».

Studenti zauzimaju stavove.2.

Od studenata se traži da zauzmu stav o dotičnom pitanju. On se može naći bilo gdjeo

na kontinuumu. Studenti zapisuju svoje inicijale na dijelu kontinuuma koji odgovaranjiihovom mišljenju.

Grupna diskusija o mišljenjima.3.

Studenti objašnjavaju i brane svoje pozicije tokom odjeljenske rasprave. Trebalo bi da seo

pozovu na specične aspekte teksta.

Svim studentima treba dati priliku da govore prije nego što srugi mogu ponovo da govore.o

Važno je uputiti studente da izbjegavaju lične napade i da s poštovanjem saslušajumišljenja drugih.

Dok se diskusija ne zahukta, može biti neophodno prozivati studente sa suprotstavljenimo

stavovima da naizmjenično govore.

Studenti mogu odlućiti da promjene svoje stavove kao posljedica diskusije.o

Propratne aktivnosti.4.

Nekoliko propratnih aktivnosti se može isplanirati.o

Propratno čitanje dodatnih referenci može biti zadato.o



287

1. Pažnja

i slušanje

287

10. Razumijevanje

pročitanog

Predavač može zadati pisane zadatke kao što su radovi u kojima se iznosi stav ili esejio

zasnovani na tekstu.

Studentima koji su promjenili mišljenje može se zatražiti podjele svoje poglede.o

Studenti sa suprotstavljenim stavovima mogu intervjuisati jedan drugog.o

10.4.1.12. Stvaranje aktivnih čitalaca kroz debatu Kako biste probudili kod studenata interesovanje istvorili entuzijazam za pitanja predstavljena utekstovima, Šauer i Bejsdorfer (Schauer i Beyersdorfer) tvrde da je grupna debata ekasna strategija. Debataunapređuje vještine kritičkog mišljenja i čini čitanje aktivnijim procesom. Kontroverze i polemike postoje ugotovo svakom predmetu, i pogodne su za grupne aktivnosti kao što je debata.

«Studenti vrlo brzo nauče da je ključ da se postane uspešan debatnik pažljivo slušati kako bi senapali argumenti protivnika i logički i jasno govorilo kako bi se prenjeli sopstveni argumenti. Debata motivišeadolescente zato što se prirodno uklapa u njihove razvojne potrebe da izazivaju mišljenje drugih i omogućavaim da rade sa svojim kolegama na kooperativan način» (Schauer and Beyersdorfer, godina, strana).

Kako bi debata bila uspješna aktivnost u učionici, predavač mora da se postara da studenti imajudovoljno materijala za čitanje kako bi se adekvatno upoznali sa temom. Takođe je korisno i ako je temavezana za studentsko prethodno znanje i program kako bi mogli da crpe i iz t ih informacija. Može biti potrebnoda se procjeni studentska informaciona osnova prije planiranja debatnih aktivnosti.

Predloženi koraci za stvaranje aktivnih čitalaca kroz debatu su :

Odaberite kontroverzno ili polemičko pitanje1. .

Predavač prvo odabira kontroverzno ili polemičko pitanjeo u tekstu koje će poslužiti kaofokus debate. Pitanje bi trebalo da bude dominantna tema u tekstu.

Pročitajte tekst.2.

Tekst bi se mogao pročitati na času ako je relativno kratak. Za duže materijale, uputiteo

studente da obave čitanje van časa.Diskutujte o tekstu na času.3.

Odjeljenske diskusije usredsređene na dominantnu temu u tekstu prethodi debati.o

Studenti bi trebalo da izbegavaju da iznose mišljenja i zauzimaju stavove u ovoj fazi, većbi trebalo da ukratko ponove glavne ideje u tekstu.

Iznesite predlog.4.

Predavač iznosi kratak predlog zasnovan na kontroverznom pitanju i glavnoj temio

teksta. Aspekti za i protiv trebalo bi da budu jasni i očigledni. Napišite predlog na tabli iliprojektoru.

Podjelite odjeljenje na grupe.5.

Studenti se djele u dva tima koji predstavljaju za i protiv stranu rasprave, ili mogu dao

zauzmu stranu koju lično podržavaju. Ta dva tima se dalje djele na male grupe.

Potražite dokaze u tekstu.6.

Svaka grupa traži u tekstu dokaze koji podržavaju njen stav. «Radne tabele za prkupljanjeo

dokaza» sa kolonama za broj strane, citate i komentare pomažu studentima da organizujusvoje misli i strukturišu argumente.

Osmislite uvodne izjave.7.

Timovi za i protiv se ponovo okupljaju kako bi razmotrili ono što su otkrili. Dva ili trio

glasnogovornika za svaki tim koriste dokaze kako bi razvili trominutnu uvodnu izjavu kojaukratko iznosi stav i dokaze koji ga podržavaju. Ohrabrite studente da navedu brojeve

strana i specične odlomke teksta.



288

1. Pažnja

i slušanje

288

10. Razumijevanje

pročitanog

Debatujte o temi.8.

Rasporedite stolove i stolice tako da su timovi okrenuti jedan ka drugom. Predavač igrao

moderatora, ili se za tu ulogu može odabrati jedan od studenata.

Objasnite raspored debate. Samo glasnogovornici mogu da govore tokom uvodnih io

završnih izjava, budući da bi one trebalo da budu strukturisani govori. Bilo koji član timamože da doprinese pobijanju argumenata uz dozvolu moderatora.

Armativna (za) uvodna izjava

Negativna (protiv) uvodna izjava

3 minuta

3 minutaVrijeme da grupa formuliše opovrgavajuće argumente 10 minutaArmativni opovrgavajući argumenti

Negativni opovrgavajući argumenti

2 minuta

2 minutaVrijeme da grupa formuliše završnu izjavu 10 minutaArmativna završna izjava

Negativna završna izjava

2 minuta

2 minuta

Evaluirajte debatu.9.

Argumenti koje su predstavile obe strane bilježe na tablu ili projektor predavač ili za to određeno

student. Tim sa najviše argumenata koje drugi tim nije uspješno eliminisao je pobjednik.

10.4.1.13. Razumjevanje pročitanog netekstualnog materijala Većina strategija razumjevanja pročitanog u ovom poglavlju namenjene su za upotrebu pri čitanjuudžbenika, novinskih članaka, književnih radova i drugih «tradicionalnih» čitačkih zadataka. Međutim, donerazumjevanja može doći pri čitanju uputstava za domaći zadatak, laboratorijska uputstva ili uputstva zaispit. U tim situacijama, druge strategije su potrebne.

Nedostatak razumjevanja pri čitanju uputstava za zadatak često nastaje iz jednog od ova dva

razloga: upotrebe nepoznatih termina ili upotrebe složenih rečeničnih struktura.Strategije za vokabular • koje koriste pomoćne materijale (npr. rječnike) mogu biti uspješne za domaćezadatke ili laboratorijski rad, ali nisu odgovarajuće za ispitna uputstva. Za ispite, isprobajte drugestrategije za vokabular kao što je analiziranje aksa i korjena ili razmatranje kontekstualnih nagovještaja.Pored toga, važno je da budete upoznati sa značenjima riječi koje se često javljaju u ispitnim pitanjima.Morate znati šta predavač traži kada vam kaže da «opišete», «objasnite», «razmotrite» ili «navedete»informacije (vidite «Ispitni eseji» u poglavlju «Polaganje ispita» za više informacija).

Kada se susretnete sa složenim rečeničnim strukturama, pokušajte sljedeće strategije• . Prvo, razbijteduge rečenice na kraće; zarezi su obično dobro mjesto za razdvajanje ideja. Zatim numerišite svakidio kako biste se osigurali da ćete ispratiti sva uputstva. Još jedan pristup je da podvučete svevažne riječi ili izraze, «odgovorite na jedan od dva» ili «odgovori moraju biti otkucani» na primjer.

Ali iznad svega, PITAJTE! Najekasniji pristup dvosmislenim uputstvima je da zatražite razjašnjenjeod predavača. On može preformulisati nejasne rečenice ili deifnisati riječi ako to zatražite.

10.4.1.14. Čitanje tekstova na stranom jezikuČitanje tekstova na stranom jeziku biće olakšano upotrebom jedne ili više od sljedećih strategija.

Koristite rječnik• stranog jezika za prevođenje nepoznatih riječi.

Sastavite spisak novih riječi• i njihovog prevoda, naročito ako se riječi često koriste. Dodajte novestavke na spisak nakon svakog čitačkog zadatka. Vođenje spiska umanjuje vrijeme provedeno utraženju riječi u rječniku.

Prepoznajte i koristite srodne riječi• , tj. riječi u različitim jezicima koje imaju isti korjen i stoga liče jedna

na drugu. Primjeri srodnih riječi u engleskom i španskom su «confederacion» i «confederation» i«por exemplo» i «for example».



289

1. Pažnja

i slušanje

289

10. Razumijevanje

pročitanog

Znajte kada je prikladno da preskočite nepoznate riječi• .

Koristite kontekstualne nagovještaje da pretpostavite značenje nepoznatih riječi• .

10.4.1.15. Čitanje naučnog materijalaU ovom poglavlju je opisano nekoliko strategija za poboljšanje razumjevanja naučnih tekstova .

Pregledanje poglavlja iz naučnih tekstova

Pregledanje naučnih poglavlja prije nego što ih pročitate poboljšava razumjevanje i pamćenje materijala (D. Hurst, CAL). Ovaj proces vam pomaže da stvorite «mentalnu mapu» koja se koristi kako sečitalac kreće kroz tekst. Mentalna mapa obuhvata opštu strukturu teksta i koristi se za vođenje studenta dokčita. Mentalno povezujući tekstualne nagovještaje, student može bolje da prati tok ideja u tekstu i da otkrivaodnose između pojedinačnih informacija.

Pregledanje poglavlja

Glavni naslov

Pročitajte prvo naslov poglavlja. To služi za aktiviranje opšteg znanja o dotičnoj temi.

Naslovi odjeljaka

Zatim pročitajte naslove odjeljaka i podnaslove u poglavlju. To služi za podijelu materijala na logičke jediniceza učenje i aktiviranje specičnog prethodnog znanja.

Ilustracije

Pogledajte tabele, grakone, dijagrame i druge ilustracije. Postarajte se da pročitate njihove naslove i tekstoveispod njih.

Termini

Zabilježite nepoznate termine i potražite njihove denicije. Većina naučnih tekstova ima glosare termina idenicija na kraju knjige.

RezimePročitajte rezime poglavlja. Rezime govori čitaocu koje je ideje autor smatrao važnim.

Pitanja

Pregledajte pitanja na kraju poglavlja. Pitanja obično pokrivaju najvažnije informacije u poglavlju.

Nepoznati materijal

Zapišite sve pojmove, denicije i termini koji su nejasni ili zbunjujuć. Ako, nakon što je predavač održaopredavanje o tom materijalu, i dalje ne razumijete podatke, potražite pomoć od predavača, studenta asistentaili tutora.

Dok čitate tekst

Bilješke na marginamaIzbegavajte upotrebu markera kad prvi put prolazite kroz tekst. Umjesto toga, koristite olovku ili hemijsku dazapišete bilješke na marginama.

Obilježavanje markerom

Ako apsolutno imate potrebu da obilježavate markerom, uradite to pri drugom prelasku poglavlja, nakon što je predavač ispredavao taj materijal. U toj fazi bi trebalo da imate mnogo bolji osećaj šta je važno. Samonajvažnije informacije bi trebalo podvući markerom.

Problemi

Ako su dati primjeri problema, što je čest slučaj u knjigama o zici, pokušajte da ih sami rješite. Ako ne možeteda rješite probleme, vratite se i pročitajte još jednom tekst, a potom ponovo pokušajte da rješite probleme. Još

jednom, potražite pomoć ako se izgubite. Primjeri problema u knjigama su obično vodiči za čitanje naučnihtekstova i kritikovanje istraživačkih članaka.



290

1. Pažnja

i slušanje

290

10. Razumijevanje

pročitanog

Vodiči za čitanje naučnih tekstova

Vodiči za čitanje pomažu studentima da razlikuju najvažnije informacije u naučnom tekstu (G.Zellers, CAL). Vodiči za čitanje, sastavljeni od niza izjava i pitanja, mogu se razviti za čitavo jedno poglavljeili za svaki odjeljak u poglavlju.

Ako se vodiči za čitanje ne mogu dobiti od predavača, tutora ili iz radnih svezaka, studenti moguda sastave sopstvene koristeći sljedeće primjere kao smjernice. Primjeri elemenata vodiča za čitanje, koji semogu formulisati kao izjave ili pitanja, i dva popunjena vodiča za čitanje, dati su u nastavku. Vodiči za čitanjesu detaljnije obrađeni u poglavlju «Razumjevanje pročitanog».

Primjeri elemenata vodiča za čitanje

Glavna iznesena ideja je _______________________

(ili Koja je glavna iznesena ideja?)

Ilustracije u tekstu pokazuju _______________________

(ili Šta ilustracije u tekstu pokazuju?)

Primjeri glavne ideje su _____________________

(ili Koji su primjeri?)

Glavna ideja se može podjeliti na __________________

(ili Koje su podjele glavne ideje?)

Formula za proračun ____________ je __________

ili

Koja je formula za proračun ________________?

Vodič za čitanje je napravljen za sljedeći odlomak iz knjige za hemiju (REFERENCA). Primjer je za to kakose vodič za čitanje može napraviti i popuniti za tekst iz prirodne nauke.

Vodič za čitanje je napravljen zasljedeći odlomak iz knjige o sociologiji.Primjer je za to kako se vodič za čitanjemože napraviti i popuniti za tekst izdruštvenih nauka.

Tokom vijekova, o otkriću•

divlje djece je s vremenana vrijeme izvještavano.Navodno, tu djecu sunapustili ili izgubili roditelji uvrlo ranom uzrastu i zatimsu ih odgajile životinje. U

jednom trenutku, divlje dijete,poznato kao divlji dječakiz Aveyrona, proučavali sutadašnji naučnici. Taj dječak,koji je pronađen u šumi uFrancuskoj 1798. godine,kretao se četvoronoške,napadao je manje životinje,proždirući ih nekuvane. Nijeumio da govori i nije davaoznake da osjeća hladnoću.Drugi izvještaji o divljoj djeci

su tvrdili da su se po otkrićuta djeca ponašala kao divlje

PRIMJER VODIČA ZA ČITANJE:

Glavna iznesena ideja je .

Može se definisati kao .

Primjeri su .

Autori razvijaju ideju razmatrajući razliku između

i .

ODLOMAK:

Različiti elementi kmbinuju se u stalnim i nepromjenljivim proporcijama kako bisačinili jedinjenja. Na primjer, jedinjenje vode ima stalnu proporciju dva elementa:11,9% vodonika na 88,1% kiseonika po masi. Jedinjenja se razlikuju od smješa,u kojima dva ili v iše elemenata može biti prisutno u različitim proporcijama. Morskavodaa je smješa. Sastoji se od natrijuma, hlora, kalijuma, kalcijuma, sumpora,magnezijuma i drugih supstanci rastvorenih u vodi, ali procenti svake od supstancirazlikuju se od jednog mjesta do drugog. Jedinjenje vode sadrži 11,9% vodonika i88,1% kiseonika gdje god da ga nađete.

POPUNJEN VODIČ ZA ČITANJE

Glavna iznesena ideja je .

Može se definisati kao .

Primjeri su .

Autori razvijaju ideju razmatrajući razliku između

i .

jedinjenja

voda (uvjek 11,9% vodonika i 88,1% kiseonika)

jedinjenja smještanje

različiti elementi sjedinjeni u stalnimi nepromjenljivimproporcijama



291

1. Pažnja

i slušanje

291

10. Razumijevanje

pročitanog

životinje: nisu umjela da govore, grizla su, grebala, režala i hodala četvoronoške; jela su travu,halapljivo kidala meso, pila vodu lapćući i pokazivala neosjetljivost na bol i hladnoću (Henslin,1995, str. 60).

Sociologija

Koja je glavna iznesena ideja?

Kako je denisana?

Koji je primjer za nju?

Koje su njene odlike?

Sociologija

Koja je glavna iznesena ideja?

Divlja djeca

Kako je denisana?

Djeca koju su odgajile životinje nakon što su ih u ranom uzrastu izgubili ili ostavili roditelji

Koji je primjer za nju?

Divlji dječak iz Aveyrona

Koje su njene odlike?

Ne umije da govori, reži, hoda četvoronoške, neosjetljiv na bol i hladnoću, kida zubima meso, lapće vodu

Podsjetnik za kritikovanje istraživačkog članka

Predavači naučnih predmeta često traže od studenata da pročitaju i ocjene istraživačke članke uškolskim časopisima. Kuyper (1991) nudi podsjetnik koji će voditi studente kroz prces kritikovanja istraživačkogčlanka. Dvadeset pitanja u podsetniku pokriva pet aspekata istraživačkog rada: uvod, metode, rezultate,diskusiju i pregled. Štiklirajte ove elemente kako ih završite.

10.4.1.16. Održati budnost tokom čitanjaSljedeći saveti mogu pomoći studentima da očuvaju budnost tokom čitanja zadataka.

Za više ideja , pogledajte strategije u poglavlju «Pažnja i slušanje».

Odaberite odgovarajuće mjesto za čitanje. Uklonite sve spoljašnje ometače.•

Motivišite se i razvijte interesovanje za temu.•

Dovoljno se odmorite kako ne biste bili u iskušenju da zaspite. Uklonite druge unutrašnje ometače.•

Isprobajte strategiju SQ3R ili neku sličnu strategiju za čitanje.•

Radite u kratkim vremenskim intervalima i pravite pauze između njih.•

Pomješajte predmete ili zadatke kako biste izbegli dosadu.•

Nagradite sebe za završetak svakog čitačkog zadatka.•

10.4.1.17. Pisanje rezimea Jedna od strategija za poboljšavanje razumjevanja pročitanog jeste pisanje rezimea. Funkcijarezimea jeste da smanji količinu informacija koje treba zapamtiti i da ih organizuje na način koji pomažerazumjevanju i pamćenju. Rezimiranje je obrađeno i u poglavlju «Pisanje ».



292

1. Pažnja

i slušanje

292

10. Razumijevanje

pročitanog

Četiri pravila za pisanje rezimea su sljedeća.

Smanjite spiskove.•

Ako vidite spisak nečega, pokušajte da se sjetite riječio ili izraza koji bi bio naziv čitavogspiska.

Na primjer o , ako ste vidjeli spisak poput oči, uši, vrat, ruke i noge, mogli biste da zamenitesa «dijelovi tela». Ili ako ste vidjeli spisak poput klizanje, skijanje i sankanje, mogli bisteda upotrebite izraz «zimski sportovi».

Ukratko, zamjenite nadređenim pojmom spisak predmeta ili radnji.o

Koristite tematske rečenice.•

Često autori napišu rečenicu koja rezimira čitav pasus. Ona se naziva tematska rečenicao

ili glavna ideja.

Ako vam autor da takvu rečenicu, možete je iskoristiti u svom rezimeu.o

Neki pasusi nemaju eksplicitne tematske rečenice ili glavne ideje. Možda ćete morati dao

smislite jednu za svoj rezime.Odbacite nepotrebne detalje.•

Neki podaci iz teksta se mogu ponoviti u odlomku. Isto se može reći na više različitiho

načina, sve u istom dijelu teksta.

Druge tekstualne informacije mogu biti nevažne ili trivijalne.o

Budući da su rezimei zamišljeni da budu kratki, trebalo bi da obrišete trivijalne i suvišeo

podatke.

Smanjite pasuse.•

Pasusi su često međusobno povezani.o

Neki pasusi objašnjavaju jedan ili više drugih pasusa. Drugi pasusi prosto proširujuo

informacije iznesene u prethodnim pasusima. Neki su potrebniji ili važniji od drugih.

Odlučite koje pasuse treba zadržati, koji mogu biti obrisani a koji se mogu udružiti sao

drugima.

Pet koraka u pisanju rezimea (REFERENCA) dati su niže.

Postarajte se da razumijete tekst.1.

Zapitajte se, «O čemu je ovaj tekst?» i «Šta je autor rekao?»o

Pokušajte da saopštite sebi opštu temu prije nego što počnete sa rezimiranjem teksta.o

Pogledajte nazad.2.

Ponovo pročitajte tekst kako biste se osigurali da ste dobro shvatili opštu temu.o

Takođe ponovo pročitajte da biste potvrdili sebi da zaista razumijete koji su važni dijelovio

teksta.

Označite važne dijelove teksta.o

Zatim upotrebite četiri specična pravila za pisanjeo rezimea.

Ponovo osmislite.3.

Ponovo pročitajte pasus teksta.o

Pokušajte da saopštite sebi temu tog pasusa.o

Da li je tema tematska rečenica? (Glavna idejao ?) Da li ste je označili?

Ili da li je tematske rečenice nema? Ako je nema, da li ste napisali jednu, na marginama,o

na primjer?



293

1. Pažnja

i slušanje

293

10. Razumijevanje

pročitanog

Provjerite i ponovno provjerite.4.

Da li ste ostavili neki spisak? Postarajte se da ne navodite ništa u spiskovima u svoo

rezimeu.

Da li ste se ponovili? Postarajte se da to ne činite.o

Da li ste preskočili nešto?o

Da li su sve važne informacije u rezimeu?o

Sredite rezime5. .

Kada je mnogo informacije sažeto iz originalnog odlomka, tako nastale koncentrisaneo

informacije često zvuče vrlo neprirodno. Ispravite taj problem i stvorite rezime koji djelujeprirodnije.

Prilagođavanja mogu obuhvatiti ali nisu ograničena na: parafraziranjeo , ubacivanje veznikakao što su «i» i «zato što», i ubacivanje uvodnih ili završnih izjava.

Parafraziranje je naročito korisno ovde, iz dva razloga: poboljšava vašu sposobnosto

da zaapmtite materijal i izbegava upotrebu autorovih riječi, što je inače poznato kaoplagiranje.

Parafraziranje i plagiranje su detaljno razmotreni u poglavlju «Pisanje i korektura».

10.4.2. Strategije vezane za zainteresovanost i koncentraciju

10.4.2.1. Stvaranje zainteresovanostiNedostatak razumjevanja može utzrokovan nezainteresovanošću za materijal koji se čita. Svi detalji

o stvaranju zainteresovanosti za tekstove i druge materijale obrađeni su na drugom mjestu (vidi odjeljak

«Stvaranje zainteresovanosti» u poglavlju o motivaciji), ali osnovne ideje su sljedeće:Novina.•

Učinite čitački zadatako svježijim igranjem uloga ili pretvaranjem da ste predavač.

Raznovrsnost.•

Dopunite čitački zadatako drugim izvorima informacija o temi: druge knjige, časopisi,magazini, novine, lmovi, televizijski programi i radio emisije.

Relevantnost.•

Razmotrite kako je tekst relevantan za vaš sopstveni život. Kako je povezan sa prošlimo

iskustvima?

Personalizovanje.•

Personalizujte materijalo tako što ćete ga povezati sa uvjerenjima i stvarima od ličnoginteresa.

Upotreba informacija• .

Aktivno upotrebite informacije razmišljajući, pišući i razgovarajući o njima.o

Primjena informacija• .

Povežite zadate tekstove i materijalo sa predavanja. Potražite veze između tekstova idrugih predmeta ili vašeg posla.

Rad sa drugima.•

Radite sa drugim studentima na završavanju i/ili obnavljanju čitačkih zadataka.o

Pogledajte odjeljak «Studijske grupe za čitanje» u ovom poglavlju za više ideja .



294

1. Pažnja

i slušanje

294

10. Razumijevanje

pročitanog

10.4.2.2. Poboljšavanje koncentracijeOpšte strategije za poboljšavanje koncentracije razmotrene su u poglavlju «Pažnja i slušanje».

Većina njih se može primjeniti na čitačke zadatke. Te strategije su navedene ovde, ali se više detalja možedobiti u odjeljcima «Koncentracija», «Održavanje budnosti tokom čitanja», «Uklanjanje spoljašnjih ometača»

i «Uklanjanje unutrašnjih ometača» u poglavlju «Pažnja i slušanje».Indeksne kartice•

Nedostatak koncentracije često dovodi do regresije, ili zaboravljanje onoga što jeo

pročitano. Kako bi se umanjila zastupljenost regresije, koristite indeksne kartice veličine7 x 12 cm (ili lenjir, olovku, prst) koje ćete pomjeriti red po red kroz tekst. Ili, koristiteindeksne kartice da pokrijete ono što ste već pročitali kako biste uvidjeli koliko puta sekartica mora pomjeriti kako biste se sjetili onog što je pročitano.

Uklonite ometače•

Uklonite spoljašnje ometače odabirom odgovarajućim mjesta za čitanje: tiho, sao

prosječnom temperaturom, udobno ali ne previše udobno. Izbjegavajte televizore, radioaparate, razgovore, prozore i vrata. Uklonite spoljašnje ometače motivisanjem sebe,stvaranjem zainteresovanosti za temu i ohrabrujućim razgovorom sa samim sobom.

Starajte se o zdravlju•

Uravnotežena ishrana i prikladan odmor su važni za očuvanje dobrog zdravlja io

sposobnosti koncentrisanja na čitačke zadatke.

Organizacija• i upravljanje vremenom

Izbjegavajte da vas ometaju drugi zadaci time što ćete se organizovati i ekasno upravljatio

vremenom. Lakše je koncentrisati se na čitanje kada ne brinete o drugim zadacima iaktivnostima. Smanjite sanjarenje o onome što želite da radite tako što ćete odvojitivrijeme da to zaista i uradite. Razbistrite um sastavljanjem spiska onoga što ćete obavitinakon završetka čitačkog zadatka.

Budite usredsređeni na zadatak•

Razumite svrhu, uputstva i očekivanja čitačkog zadatka prije nego što ga otpočnete kakoo

biste lakše ostali na pravom putu.

Koristite nagrade•

Postarajte se da nagradite produktivnost. Odredite ciljeveo za obavljanje čitačkih zadatakai potom nagradite sebe kada ih ispunite.

Pomješajte•

Čitanje u kratkim vremenskim intervalima omogućava vam da ostanete usredsređenio

na zadatak. Čitajte 20-30 minuta, napravite pauzu i čitajte još 20-30 minuta. Mjenjajtepredmete kako biste očuvali zainteresovanost i koncentraciju.

Budite aktivni•

Pasivni čitači koriste samo oči tokom čitanja. Može im biti teže da se potpuno koncentrišuo

na zadatak nego aktivnim čitačima koji koriste više od jednog čula. Vodite bilješke dokčitate (vidi «Vađenje bilježaka iz udžbenika» za ideje). Čitajte naglas sebi ili slušajteaudio-snimke materijala za čitanje (pogledajte «Knjige na traci»).

Strategija• sinopsisa u 60 sekundi

Ovo je grupna strategijao osmišljena da unapredi koncentraciju i razumjevanje pročitanog(Huffman, 1992-1993). Grupama od 3-4 studenta daje se zadatak čitanja. Svi članovigrupe čitaju tekst i potom sastavljaju bilješke o ključnim tačkama. Rezultati se predstavljajuostatku odjeljenja usmeno.

Svi detalji o strategiji sinopsisa u 60 sekundi se mogu naći u poglavlju «Pažnja i slušanje ».



295

1. Pažnja

i slušanje

295

10. Razumijevanje

pročitanog

10.4.2.3. Poboljšavanje motivacijeObavljanje čitačkih zadataka ponekad zahtjeva da se radi na održavanju visokog nivoa motivacije.

Nekoliko savjeta za poboljšavanje i održavanje motivacije tokom čitanja opisano je u nastavku:

Za detaljniju diskusiju o motivacionim strategijama, pogledajte poglavlje «Motivacija».

Budite usredsređeni na zadatak•

Razumite svrhu, uputstva i očekivanja čitačkog zadatka prije početka kako biste održalio

motivaciju.

Imajte u vidu ciljeve•

Povežite obavljanje zadatka sa kratkoročnim ciljevima, kao što je ispunjavanje ciljeva io

zahtjeva kursa, i dugoročnim ciljevima, kao što je završavanje škole.

Radite sa drugima•

Razvijte sistem podrške za obavljanje teških ili nezanimljivih čitačkih zadataka. Raditeo

sa drugim studentima, čitajući na sjmenu, rezimirajući i «predajući» materijal za čitanje.Potražite motivacionu podršku od članova porodice, prijatelja, trenera i predavača.

Relevantnost•

Razmotrite kako je tekst relevantan za kurs, za vašu akademsku karijeru ili život. Zaštoo

su dotične informacije vrijedne? Kako ćete ih upotrebiti u budućnosti? Kako su povezanesa vašim ličnim iskustvima i uvjerenjima?

10.4.3. Strategije vezane za vokabular

10.4.3.1. Opšti pristup nepoznatim riječima

Počevši od udžbenika pa sve do članaka iz časopisa i ispitnih pitanja, studenti se uobičajenosusreću sa riječima koje ne razumiju. U tim situacijama, studenti imaju na raspolaganju nekoliko mogućnostiza učenje značenja nepoznatih termina. Sljedeći pristup predlaže Tviining (Twining,(1991).

Poslu1. šajte riječ

Prva strategijao je da izgovorite naglas nepoznatu riječ i pokušate da čujete nešto poznatou njoj dok izgovarate i slušate. Ponekad će samo izgovaranje riječi i pažljivo slušanje podstaći sećanje na značenje riječi ili neku sličnu riječ.

Razmotrite kontekst2.

Potom, ponovo pročitajte rečenicu koja sadrži nepoznatu riječo , ili eventualno nekolikorečenice koje joj prethode ili za njom sljede, kako biste odredili da li se značenje možeizvući iz konteksta. Specičniji detalji o kontekstu dati su u odjeljku «Predviđanja

zasnovana na kontekstu».Dešifrujte3.

Ako se nikakvi nagovještaji ne mogu prikupiti iz konteksta riječio , pokušajte da dešifrujetesamu riječ na osnovu suksa, preksa i korjena riječi unutar nepoznatog termina.Specičniji detalji o dešifrovanju dati su u odjeljku «Elementi riječi».

Rječnici4.

Kada dešifrovanje i kontekstualni nagovještaji nisu uspješni, upotrebite rječniko danaučite značenje nepoznate riječi. Standardni rječnik je često dovoljan za pronalaženjevećine riječi. U suprotnom, možda ćete morati da konsultujete stručan rječnik (kao što jemedicinski) ili glosar iz udžbenika.

Ako koriso tite rječnik, napravite skraćenu bilješku o deniciji na margini teksta blizu riječi.

Na taj način, ako opet naiđete na tu riječ, nećete morati da je ponovo tražite u rječniku.



296

1. Pažnja

i slušanje

296

10. Razumijevanje

pročitanog

Budući da konsultovanje rječnika zahtjeva dosta vremena i može ometati vašeo

razumjevanje teksta, nastojte da ih ne koristite prečesto.

Ako ne možete da koristite rječniko tokom ispita, probajte da pitate predavača da vamkaže denicije nepoznatih riječi, naročito ako te riječi nisu vezani za dotični sadržaj.

Preskočite riječ5.

Možda je u određinim situacijama najekasnije preskočiti nepoznatu riječo ukoliko to nećedovesti do zbunjenosti ili nedostatka razumjevanja ključnih rečenica ili cijelih pasusa. Akoriječ djeluje nebitno, jednostavno je preskočite.

Iskustvo6.

Zapamtite da se nepoznate riječio najbolje shvataju kroz različita iskustva. Stoga, kakobiste postojano unapređivali svoje poznavanej riječi, često čitajte s namjerom da naučitenove riječi.

10.4.3.2. Predviđanja zasnovana na kontekstu

Kad se susretnu sa nepoznatom riječi, studenti često nasljepo nagađaju njeno značenje. Ekasnijipristup je razmotriti kontekst riječi kako bi se pronašli nagovještaji za predviđanje značenja riječi.

Kontekstualni nagovještaji

Nekoliko kontekstualnih nagovještaja se može koristiti za određivanje značenja nepoznate riječi (D.Applegate, CAL).

Tip riječi• : da li je riječ upotrebljena kao imenica, glagol, pridjev, prilog, itd.?

Okolne riječi• : druge riječi u rečenici mogu pružiti nagovještaje za značenje riječi.

Imenica (-e) u rečenici mogu pružiti nagovještaj za značenje glagola. Na primjer o ,«vidovnjak je koristio kristalnu kuglu za proricanje budućnosti».

Glagol (-i) u rečenici mogu pružiti nagovještaj za značenje imenice. Na primjer o , «djeca suplivala u prozračno plavoj laguni».

Imenice i glagoli mogu pružiti nagovještaje za značenje neke druge riječio u rečenici. Naprimjer, «Justin je zabilježio svoje putne planove u itinerer».

Oblik glagola: da li je glagol u prošlom, sadašnjem ili budućem vremenu?•

Glagol u prošlom vremenu se odnosi na događaje koji su se već desili u priči ili istoriji.o

Glagol u budućem vremenu odnosi se na događaje koji se još nisu desili ili će se desitio

u budućnosti.

Jednina ili množina: da li se riječ• odnosi na jedno ili više od jednog?

Primjeri upotrebe kontekstualnih nagovještaja

Data su četiri primjera koji primenjuju principe kontekstualnih nagovještaja (D. Applegate, CAL).

«Sjedio je, a mrtvi su bili oko njega u Hadovom domu sa njegovim širokim portalima, neki su sjedili•

a neki stajali, dok je svaki pitao sudiju za odluku» (Homer, Odiseja).

riječo je upotrebljena kao imenica

taj predmet se nalazi u kućio

riječo je u množini, što znači da ih ima više od jednog u kući

portali bi mogli biti zidovi, prozori ili vratao

zidovi se obično ne opisuju kao «široki»tako da su portali vjerovatno prozori ili vratao

rječnička denicija portala je vrata, kapija ili ulazo



297

1. Pažnja

i slušanje

297

10. Razumijevanje

pročitanog

«Zevs je bio jedini krivac i niko drugi, zato što je mrzeo danajske domaćine tako silno, i izazvao•

vašu propast» (Homer, Odiseja).

riječo je upotrebljena kao prilog

riječo opisuje glagol «mrzeo»

riječo «mrzeo» implicira snažno osećanje, nasuprot riječima poput «ne voljeti» ili «prezirati»

silno može značiti snažno ili žestokoo

rječnička denicija riječio «silno» je silovitost izraza, snage i energičnosti

«... ne marimo nimalo za vaše slutnje, poštovani gospodine; neće se ostvariti, i zbog toga ćete•

ispasti samo još veća štetočina nego što ste bili» (Homer, Odiseja).

riječo je upotrebljena kao imenica u množini

riječo se tiče budućnosti budući da se «neće ostvariti»

ima nečeg negativnog u vezi sa tom riječju zato što će zbog nje neko ispasti štetočinao

riječo može označavati pretnje ili predviđanjarječnička denicija slutnji je predviđanjao

Grupne aktivnosti u vezi sa kontekstima riječi

Poindexter (1994) opisuje grupnu aktivnost za upoznavanje studenata sa vještinom predviđanjaznačenja riječi na osnovu konteksta. Ova strategija je korisna jer aktivno uključuje studente u učenje značenjariječi, povećava zainteresovanost i motivaciju studenata, podstiče saradnju među studentima i omogućavastudentima da iz prve ruke ocjene prednosti predviđanja značenja riječi na osnovu konteksta nasuprotpogađanju značenja riječi.

Strategija je namjenjena upotrebi pri učenju opšteg vokabulara, ali se može modikovati tako da

obuhvati i termine vezane za kontekst koji se često pojavljuju, bez denicija, u stručnim novinskim člancima.Nakon što ju je opisao i ilustrovao fasilitator, strategiju mogu koristiti studenti samostalno. Ovde su dataneznatno modikovana uputstva za Poindexterov pristup.

Odaberite materijal1. za čitanje.

Fasilitator odabira dio teksta pomoću kog se objašnjava strategijao i za nju daje primjer.Tekst može biti poglavlje iz knjige ili novinski članak.

Odredite riječi2. za vokabular.

U okviru odabranog teksta, odredite riječio pri čijem denisanju bi studenti mogli imatiteškoća. Broj odabranih riječi zavisiće od količine vremena određene za ovu grupnuaktivnost, dužine teksta i nivoa težine teksta.

Napravite radnu tabelu.3.Napravite radnu tabelu koju studenti mogu da popune kasnije na času. Trebalo bi dao

ima četiri kolone: nepoznate riječi, pretpostavljeno značenje, kontekstualno značenje irječničko značenje. Prepišite tabelu na tablu ili projektor.

Nepoznata riječ Pretpostavljeno značenje Kontekstualno značenje Rječničko značenje

zer

* mala životinja

* boginja

* krava koja leže jaja

* zvuk

* mala životinja

* povjetarac

lagan, blag povetarac

Oformite grupe studenata.4.

Podjelite odjeljenje na timove od tri do četiri studenta, u zavisnosti od veličine grupe.o

Podjelite radne tabele svakom studentu.



298

1. Pažnja

i slušanje

298

10. Razumijevanje

pročitanog

Uvedite ciljne riječi5. .

Uvedite odabrane riječio ispisujući ih u koloni «nepoznate riječi» u radnoj tabeli na tabli iliprojektoru. Uputite studente da prepišu riječi na svoje radne tabele, ostavljajući nekolikoredova razmaka između svake.

Osmislite pretpostavljena značenja.6.

Radeći u timu, studenti osmišljaju spiskove pretpostavljenih značenja svake od riječio .Svaki student može da zabilježi značenja, ili jedan student može da zapisuje za čitav tim.Ovaj brejnstorming može biti vremenski ograničen ili neograničen.

Popunite pretpostavljena značenja.7.

Fasilitator popunjava potpuni spisak pretpostavljenih značenja i bilježi ih na tabli ilio

projektoru. Svaka grupa može imati glasnogovornika, ili se svim studentima može datiprilika da učestvuju. Fasilitator može odlučiti da se prodiskutuje o tome kako su studentidošli do svojih pretpostavljenih značenja.


Zatim svi studenti čitaju tekst iz kog su uzeti termini. To može obaviti svaki studento utišini, student doborvoljac u svakoj grupi naglas ili fasilitator za čitavo odjeljenje. Obilježitetermine kako na njih nailazite.

Osmislite kontekstualna značenja.9.

Radeći opet u timu, studenti koriste tekst da razviju spisak značenja zasnovanih nao

kontekstu. Ona se bilježe u radnu tabelu.

Popunite kontekstualna značenja.10.

Fasilitator sastavlja potpuni spisak kontekstualnih značenja i bilježi ih na tabli ilio

projektoru. Fasilitator može odlučiti da prodiskutuje o tome kako su studenti došli dosvojih kontekstualnih značenja i koje nagovještaje su koristili.

Konsultujte rječnik11. .Rječnička značenja odabranih riječio potom predstavlja fasilitator. Ove denicije mogu većbiti zabilježena (ali pokrivene) na radnoj tabeli na tabli ili projektoru, ili sem ogu dodavatikako se svaka od njih razmatra.

10.4.3.3. Elementi riječi: aksi i korjeni Ekasan pristup razumjevanju nepoznatih riječi je dešifrovati ih dio po dio. Ova strategija je korisnakod čitanja materijala specičnog sadržaja kao kod čitanja pitanja na testu, kada se može desiti da rječnici nisu od pomoći ili nisu dostupni.

Kako biste dešifrovali nepoznate riječi, morate se upoznati sa uobičajenim preksima, suksimai korjenima riječi. Spiskovi ovih djelova riječi dati su na sljedećim tabelama. Znati šta ovi elementi riječi

znače često je korisno pri dešifrovanju značenja nepoznatih riječi. Poznavanje djelova riječi i njihovo stručnokorišćenje dolaze sa vježbom.

Upoznavanje studenata sa ovom strategijom predstavlja prednost jer je veoma uspješna kada sesusretnu sa nepoznatom riječju tokom ispita. U tom slučaju, ne mogu da konsultuju rječnik, a ispitno pitanje

može biti suviše kratko da pruži adekvatan kontekst za predviđanje značenja riječi. Dešifrovanje elemenatariječi može biti jedina alternativa koju ima.

Dešifrovanje nepoznatih termina razmatranjem elemenata riječi važna je komponenta drugihstrategija opisanih u ovom poglavlju: strategija disekcije i igra vokabulara.

Ovde su sumirani koraci u ovom pristupu.

Odredite nepoznatu riječ1. .

Razbijte riječ2. na manje djelove. Izgovorite je naglas kako biste olakšali prepoznavanje slogova idjelova riječi. Potražite poznat preks, suks i/ili korjen.



299

1. Pažnja

i slušanje

299

10. Razumijevanje

pročitanog

Konsultujte spisak djelova riječi3. kako biste pronašli značenja tog preksa, suksa i/ili korjena.Sastavite sopstveni spisak dodatnih djelova riječi koji su specični za temu o kojoj čitate. Naprimjer, studenti biologije će možda morati da naprave svoj spisak sa uobičajenim suksima kaošto su «-cist» ili «blast» i preksima kao što su «neuro-» i «endo-».

Koristite djelove riječi4. da predvidite značenje riječi.Provjerite svoje dešifrovanje u kontekstu riječi5. .

10.4.3.4. Antonimi, sinonimi i srodni pristupiPri učenju novog vokabulara, nastavnici i studenti često koriste strategije vezane za kontekst i

elemente riječi. Međutim, postoje alternativni pristupi učenju novih termina koji su podjednako ekasni. Četiritakve strategije koriste antonime, sinonime, apsolutne suprotnosti i analogije. Ti pristupi se mogu koristitiindividualno ili se mogu ubaciti u okviru drugih strategija, kao što je igra vokabulara opisana na drugommjestu u poglavlju.

Antonimi su riječi• koje predstavljaju suprotnost neke druge riječi. Na primjer, neki antonimi za tužansu srećan, radostan, veseo i razdragan.

Sinonimi, sa druge strane, riječi• su koje su slične po značenju nekoj drugoj riječi. Na primjer, sitan,malen, zdepast, mali su sinonimi za nizak.

Apsolutne suprotnosti su sličen antonimima, ali postoji samo jedna tačna suprotnost za svaku od•

riječi. Ne postoje različite «nijanse» ili nivoi različitosti između riječi. Na primjer, svijetao, blijed,sjajan su antonimi za crn, ali bijel je apsolutna suprotnost.

Analogije obuhvataju poređenje značenja jedne riječi• sa drugom riječi sličnog značenja. Na primjer, jevrejska sinagoga je poput hrišćanske crkve.

Dajemo dva primjera koji primenjuju ove pristupe učenju vokabulara (D. Applegate, CAL):

Da biste naučili termin «silovito»•

. . . uvedite antonime tako što ćete reći «silovito nije kao nežno».o

. . . uvedite sinonime tako što ćete reći «silovito je kao snažno i energično».o

. . . uvedite apsolutnu suprotnost tako što ćete reći «silovito je potpuna suprotnost odo

neznatno».

. . . uvedite analogiju tako što ćete reći «kada neko govori silovito, govori glasno i energično,o

poput sveštenika koji strastveno drži propovjed o nečemu što snažno oseća».

10.4.3.5. NZPVS strategijaNZPV strategija je razmotrena u poglavlju «Pamćenje» kao nastavna vježba koju nastavnici koriste

da poboljšaju studentsko pamćenje pojmova i za njih vezanih čienjnica. NZPVS strategija, sa druge strane,razlikuje se po svojoj svrsi i koracima.

NZPVS je strategija vezana za specične zadatke koje se koristi za učenje vokabulara . Kao takva,ova strategija je korisna za poboljšanje razumjevanja pročitanog u slučajevima kada se određene riječi ponavljaju u tekstovima.

Koraci u NZPVCS stratefgiji, koju mogu koristiti studenti sami ili uz pomoć fasilitatora su:

Navedite djelove koje treba da znate..•

Odredite termin koji treba da znate.o

Analizirajte deniciju te riječio .

Odredite najvažnije djelove denicijeo .

Navedite ključne djelove denicijeo koje treba da zapamtite na kartici za učenje.



300

1. Pažnja

i slušanje

300

10. Razumijevanje

pročitanog

Zamislite sliku.•

Stvorite u mislima sliku značenja tog termina.o

Opišite sliku pomoću pravih riječio .

Pribilježite riječ• koja «slično zvuči».Sjetite se poznate riječio koja zvuuči slično kao novi termin ili dio novog termina.

Vežite termine u priči.•

Napravite kratku priču o značenju termina u kojoj je upotrebljena riječo koja slično zvuči.

Stvorite sliku priče u mislima.o

Samotestirajte se.•

10.4.3.6. OIOUIPP strategijaOIOUIPP je strategija prepoznavanja riječi koja kombinuje nekoliko strategija pokrivenih u

prethodnim pasusima. Ova stategija, koju su razvili Dešler (Deshler) i saradnici naglašava sistematičnuanalizu riječi upotrebom nagovještaja iz konteksta i elemenata riječi.

Ovu strategiju prepoznavanja vokabulara može predstaviti fasilitator pojedinačnim studentima iligrupama. Predavač daje model strategije i primjere riječi sa kojima studenti mogu da vježbaju. Studente bitrebalo podstaći da naglas razmišljaju dok uče ovu strategiju. Nakon što je uvježbaju, studenti mogu da jekoriste samostalno ili sa studijskim grupama.

OIOUIPP se može koristiti za učenje novog vokabulara u opštim čtiačkim zadacima i u tekstocimaspecičnog sadržaja. Ova strategija pruža jednostavno mnemoničko sredstvo za pamćenje kombinacijeuspješnih strategija za vokabular (Deshler, et al, godina).

Otkrijte kontekst riječi• .

Izdvojite preks.•

Odvojite suks.•

Utvrdite korjen riječi• .

Istražite korjen riječi• .

Provjerite sa nekim.•

Pokušajte sa rječnikom.•

Primjena OIOUIPP strategije je sljedeća (D. Applegate, CAL):

«Povratne privredne krize prošlih vremena bile su potpuno nepotrebne i sad im se ne dopuštada se pojave, ali se drugi, isto tako krupni poremećaji mogu pojaviti, i odista se pojavljuju, a da ne ostave

političkih rezultata, jer ne postoji način na koji bi nezadovojstvo moglo postati jasno izraženo» (iz romana1984 Džordža Orvela).

Povratne•

10.4.3.7. KSZR strategijaKSZR strategija kombinuje nekoliko pristupa za učenje novih riječi i značenja (Dulin). Sljedi

procedura u četiri koraka:

• ontekst

Prvi korak je razmotriti kontekst riječio .

U kom okruženju se riječo pojavljuje? Kako je riječ upotrebljena? Na osnovu ostatka

rečenice ili pasusa, šta bi trebalod da riječ znači kako bi tekst imao smisla?



301

1. Pažnja

i slušanje

301

10. Razumijevanje

pročitanog

Pogledajte odjeljak «Predviđanja zasnovana na kontekstu» ovog poglavlja za više detalja.o

S• truktura

Razbijte riječo na manje djelove i potražite poznate prekse, korjene riječi i sukse.

Možete li se sjetiti drugih riječio čija značenja poznajete a koja sadrže te elemente riječi?Više informacijao o elementima riječi može se naći na drugim mjestima u ovom poglavlju.

Z• vuk

Analizirajte riječo fonetski tako što ćete je razbiti na jedinice zvuka. Da li su vam neki odzvukova poznati?

R• ječnik

Ako ovi metodi ne pomognu, konsultujte rječniko .

10.4.3.8. Igra vokabulara

Igra vokabulara, koju je razvio Rudman (1993), pruža studentima strategiju za određivanjeznačenja riječi izvan konteksta kroz razumjevanje morfema, djelova riječi i etimologije (porekla riječi). Iakozahtjeva učešće fasilitatora, igra vokabulara je osmišljena da ojača vještine studenata i podstakne njihovuodgovornost za učenje. I mada je namenjena upotrebi unutar učionice sa 10-20 studenata, ova strategija se

može modikovati za upotrebu u manjim studentskim studijskim grupama.

Igra vokabulara nudi mnoge prednosti. Prvo, pomaže u podučavanju studenata rječničkimvještinama. Drugo, ova strategija pretvara učenje u aktivan proces i podstiče grupnu solidarnost i kooperativnoučenje budući da svi studenti igraju protiv fasilitatora. Treće, pošto su nepoznate riječi preuzete iz raznovrsnihizvora, studenti su izloženi mnogim temama i njima obogaćeni. Četvrto, ova strategija je eksibilna. Može bitimodikovana tako da postoje dva tima studenata koji igraju jedan protiv drugog, može se koristiti sa materijalomspecičnog sadržaja kako bi ojačala učenje novog vokabulara za određeni predmet, i može biti modikovanatako da odgovara različitim nivoima vještine ili različitim uzrastima studenata. Konačno, studenti obično uživaju

u ovoj igri. Bogaćenje vokabulara i jezičke vještine su prikrivene pod plaštom zabavne igre. Za igru vokabulara važi pet osnovnih pravila (Ruddiman, 1993, str. 400).

«Svaki student• je odgovoran za jednu riječ svake nedelje koja će biti predstavljena na za to određeniDan vokabulara.»

«Riječ mora biti iz stvarnog svijeta (tj. bez rječničkih riječi• i bez izmišljenog jezika iz tekstova naučnei epske fantastike), iz nečega što je student pročitao (časopisi, romani, udženici) ili čuo. Ne smijuse koristiti vlastita imena.»

«Studenti bi trebalo da mogu da ispričaju kako je riječ• iskorišćena u kontekstu i da daju izvor.»

U ovoj strategiji studenti se nadmeću protiv nastavnika ili fasilitatora.•

Koristi se sistem poena za računanje uspjeha u igri. Odjeljenje kao cjelina sastavlja tabelu poena• svake nedelje. Rezultat počinje od nule. Odjeljenje zarađuje pet poena za svaku riječ koju nastavnikne zna i za svaku riječ koju studenti tačno denišu. Ojdjeljenje gubi pet poena ako neko od studenatane donese riječ. Nakon što se sakupi veći broj poena, na primjer 100, odjeljenje biva nagrađeno.

Koraci u igri vokabulara su ( Ruddiman,1993).

Podjelite ukupnu studentsku grupu na manje grupe.1.

Za velike grupe (preko deset studenata), studenti se djele u grupe od po četiri do šesto

studenata, u zavisnosti od veličine ukupne grupe. Podijela na grupe nije neophodna akopostoji deset ili manje studenata.

Razmotrite i odaberite riječi2. .

Radeći u malim grupama ili kao jedna grupa studenti u oko 10 minuta razmatraju riječio

koje su donjeli za tu nedelju.



302

1. Pažnja

i slušanje

302

10. Razumijevanje

pročitanog

Kako svaki od studenata predstavlja svoju riječo , grupa koristi rječnik da provjeri njenoznačenje, akse, korjene i etimologiju. Takođe razmatraju i kontekst riječi.

Riječi koje se ne poklapaju sa pravilima igre bivaju eliminisane. U velikim studnetskimo

grupama, svaka manja grupa odabira jednu riječ koju će predstaviti fasilitatoru.

Odaberite onog ko će pratiti rezultat i bilježnika.3.

Odaberite dva studenta ili potražite dobrovoljce koji će imati ulogu odgovornog za rezultato

i bilježnika. Onaj prvi je odgovoran za zapisivanje trenutnog rezultata na papir, a drugiispisuje sve riječi, djelove riječi, etimologije idenicije na tabli ili projektoru tokom igre.

Budući da ovi studenti ne mogu da učestvuju u igri, mjenjajte ove obaveze među studentima.o

Predstavite riječi4. .

Po jednu riječo predstavlja svaki student (u malim odjeljenjima) ili predstavnik svake grupe(u velikim odjeljenjima). Riječ se ispisuje na tabli ili projektoru.

Denišite riječi5. .

Fasilitator objavljuje da li zna riječo . Potom drugi studenti ili druge grupe nude mogućedenicije riječi. Sve denicije se bilježe na tabli ili projektoru.

Analizirajte riječi6. .

Fasilitator pokušava da deniše riječo na osnovu djelova riječi. Određuje sukse, preksei korjene riječi i objašnjava šta svaki od njih znači. Zatim fasilitator nudi svoju denicijuriječi na osnovu analize. Ova faza igre je ključna, i tehniku analiziranja bi fasilitatortrebalo jasno da modeluje. Kako se studenti upoznaju sa djelovima riječi, podstiču se daučestvuju u analizi.

Provjerite denicije7. .

Student ili grupa koja je ponudila riječo čita deniciju iz rječnika. Etimologija se provjerava

i povezuje sa denicijom.Zabilježite poene.8.

Poeni se bilježe po potrebi.o

Za riječio sa višestrukim denicijama, kontekst se koristi za utvrđivanje tačne upotrebe.

Grupna diskusija.9.

Istorija riječio , istorijske denicije i druga pitanja se razmatraju u odjeljenju. Razmatraju sesrodne riječi. Sinonime i antonime nudi fasilitator ili studenti. Analogije se mogu koristitiako je potrebno.

Zabilježite spiskove riječi10. ..

Nakon svake runde, fasilitator o sastavlja spisak riječi, djelova riječi, etimologija, srodnihriječi i denicija koji treba iskopirati i podjeliti svakom studentu.

Prednost toga da ovo obavlja fasilitator o je u tome što su, nasuprot tome da studenti sami pišubilješke, tačnost i potpunost osigurani i što omogućava studentima da budu spontaniji.

Ocjenite studente.11.

Studenti se mogu ocjeniti putem testiranja sastavljenom od kratkih priča ili rečenica sao

riječima čije se denicije traže.

Studentima se mogu dati liste riječio i od njih zatražiti da napišu kratku priču, ili mogu raditiu grupama u kojima svaki student piše jedan dio priče.

Trebalo bi u ocjenama naglasti sposobnosto tačne upotrebe novog vokabulara, prije nego

same ocjene.



303

1. Pažnja

i slušanje

303

10. Razumijevanje

pročitanog

10.4.3.9. Grački planeri i grupeEjvori i Ejvori (Avery i Avery, 1994) predstavljaju strategije za upotrebu gračkih planera i

kooperativnog učenja u cilju poboljšanja razumjevanja pročitanog. Grupni pristup koji se koristi prije nego štose pročtia tekst ima za cilj da studenti nauče novi vokabular koji se pojavljuje u tekstu. Može se kombinovati

sa drugim strategijama za vokabular.Podjelite odjeljenje na grupe.•

Prije čitanja teksta, studenti proučavaju određen broj teških ili novih riječi• koje se mogu naći uodlomku. Broj riječi će zavisiti od dužine teksta, nivoa težine i vremenskih ograničenja.

Svaki student• u svakoj grupi ima obavezu da bilježi sve riječi i njihove denicije na sopstveni papir.Pogledajte strategije za vokabular u ovom poglavlju za ideje za denisanje novih riječi.

Potom se od studenata traži da nacrtaju sliku koja ilustruje neki odnos između dva od datih termina.•

Studenti u svakoj grupi bi trebalo da koriste različite parove riječi.

Svaki student• potom objašnjava svoj vizuelni prikaz ostatku svoje grupe.

Ocjenjivanje se može sprovesti u nekoliko oblika: monitoring grupne aktivnosti, individualne•

evaluacije od strane ostalih članova grupe ili testiranje svih studenata koje obuhvata sve riječi.

10.4.3.10. Pristup «šematski jezik»Pristup «šematski jezik» bavi se vještinama prepoznavanja riječi sa naglaskom na značenju riječi.

Zamišljen je da ga koriste nastavnici koji pomažu studentima osnovne škole da nauče da čitaju. Veze izmeđuusmenog jezika i pisane riječi uspostavljaju se čitanjem tekstova sa šematskim jezikom, kao što su dječjepjesme. Studenti se podstiču da prepoznaju štampanu riječ.

Kako biste koristili pristup «šematski jezik», pratite ove korake.

Odaberite materijal1. za čitanje.

Nastavnik odabira odgovarajući materijalo za čitanje sa šematskim jezikom. Potražite vrlo

repetitivne i predvidljive materijale koji dopuštaju horsko čitanje.

Pročitajte odabrani materijal2. .

Nastavnik i učenik (studenti) čitaju zajedno materijalo . U ovoj fazi, studenti bi trebalo daprave veze između usmenog i pisanog jezika.

Napravite i uklopite trake teksta.3.

Dijelovi teksta se ispisuju na trakama od papira (ovo se može odraditi unapred ako želite)o

i od učenika se traži da postave trake pored odgovorajućeg teksta u knjizi.

Ako se čini da studenti koriste slikovne nagovještaje da uklope tekst, prepišite tekst nao

papir na kvadratiće i zatražite od učenika da uklope trake sa mrežom kvadratića.

Ispišite kartice sa riječima.4.Kartice sa riječima se prave iz teksta, i studenti uklapaju riječio sa mrežom kvadratića.

10.4.3.11. Rječnik u nastavi – šta treba i ne treba raditiDulin nudi sljedeće savjete za nastavu vokabulara.

Šta treba raditi pri podučavanju novim riječima . . .

«Predajte vokabular • vezan za nov predmet-temu u kontekstu i prije nego što studenti prvi putpročitaju novi materijal; to je obaveza svih nastavnika.»

«Objasnite nove riječi• u smislu strukturne analize – preksi, korjeni, suksi – kad god je to moguće. Naovaj način studenti će naučiti porodice riječi, a ne samo nekoliko novih «krupnih» riječi za taj dan.»



304

1. Pažnja

i slušanje

304

10. Razumijevanje

pročitanog

«Neprestano upućujte pažnju učenika na riječi• – njihovu prikladnost, moć i specične nijanseznačenja. Ponudite dva izbora kada je neka riječ potrebna; pružite studentima priliku za vježbanjeodabira baš prave riječi za baš pravo značenje.»

«Povremeno uključite odjeljenje u odluku; pokušajte da njegujete poštovanje za dobro odabranu•

riječ i dobro osmišljen izraz.»«Naučite studente konačnim oblicima ili šemama za sažeto iznošenje denicija; sljedeće su•

pogodne za najvažnije vrste riječi.

Imeniceo

Navedite riječ , kojoj klasi pripada i kako se razlikuje od drugih riječi u toj klasi. Naprimjer, «Pisaći sto je komad nameštaja koji se koristi za pisanje i skladištenje.»

Potom, kako biste izoštrili deniciju, suzite klasu. Na primjer , «Pisaći sto je komadkancelarijskog ili školskog nameštaja koji se koristi za pisanje i skladištenje.»

Glagolio

Koristite innitiv praćen sinonimom ili rečenicom. Na primjer , «Ratikovati značiodobriti.»

Pridjevio

Koristite biti sa pridjevom, praćen sinonimom ili rečenicom. Na primjer , «Bitiiscrpljen znači biti izmoren.»

Prilozio

Koristite glagol u innitivu i prilog, praćen sinonimom ili rečenicom. Na primjer ,«Brzo hodati znači kretati se velikom brzinom.»

«Podučite studente kako da svjesno koriste važne kontekstualne nagovještaje koje su upotrebili•

autori; povremeno odvojite vrijeme da vježbate ovu važnu vještinu sa cijelim odjeljenjem. Upamtite,

studenti nećete uvijek pored sebe imati vas i/ili rječnik kada čitaju!»«Podučite studente «sistemu» ili «strategiji» za dešifrovanje nepoznatih riječi• .» Nekoliko takvih rječničkihstrategija, kao što su OIOUIPP i KSZR, razmotrene su na drugim mjestima u ovom poglavlju.

Šta ne treba raditi pri podučavanju novim riječima . . .

«Ne oslanjajte se isključivo na «slučajne» pristupe bogaćenju rječnika; aktivno, svjesno tragajte za•

programom razvoja rječnika, ali izbegavajte otupljujući dril.» Kako bi učenje vokabulara bilo aktivnoi zanimljivo, isprobajte igru vokabulara opisanu ranije u ovom poglavlju.

«Ne kockajte se pukim riječima bez značenja; obezbedite sigurno proširivanje novih riječi• u govor,pisanje i razmišljanje. Na taj način izgrađujete pojmove, a ne ohrabrujete prosto upijanje mnogobrojnihizdvojenih «etiketa» koje odgovaraju podjednako izdvojenim denicijama «paketa».»

«Ne zaboravite konotacijske implikacije određenih riječi• ; one podjednako čine dio denicije kao idenotacijske implikacije.»

«Nemojte predavati korjene, akse, itd. poptuno izolovano od stvarnih riječi• ; pokušajte da ovimelementima riječi pristupite induktivno, a zatim ih primjenite.»

«Neka vam denicije• ne budu teže od riječi koej treba denisati. Pažljivo odaberite riječi u denicijii primjere nižeg (konkretnijeg) nivoa apstrakcije.»

«Nemojte zanemariti «različite» načine pristupanaj dencijama. Analogija je dobar način da se dođe•

do značenja; isto važi povremeno i za traženje antonima, prije nego za stalno traženje sinonima. Zamnoge riječi, postavljanje apsolutne suprotnosti je najbolji način da se da denicija.»



305

1. Pažnja

i slušanje

305

10. Razumijevanje

pročitanog

10.4.4. Strategije vezane za organizacijuStrategije za čitanje obrađene u nastavku ovog poglavlja zamišljene su da pomognu stundetima

da bolje razumiju organizaciju informacija u tekstu i da pruže ekasne pristupe za obrađivanje sadržajateksta. Prvi odjeljak o organizaciji udžbenika koristan je uvod za onu prvu namjenu, dok se preostale

stategije bave ovom drugom namjenom.Mnoge od strategija prate istu osnovnu šemu koraka, samo sa različitim nazivima, tako ćete naićina dosta redundantnih podataka pri njihovom pregledanju. Ovo ponavljanje, međutim, dobar je pokazateljvažnosti dotičnih procedura za poboljšavanje razumjevanja pročitanog.

Neke od strategije su zamišljene da ih koriste predavači, ali većina je razvijena tako da ihupotrebljavaju studenti i drugi.

10.4.4.1. Organizacija udžbenikaOvaj odjeljak obrađuje nekoliko aspekata organizacije udžbenika: opšta organizacija, specični

organizacioni stilovi, vježbe prepoznavanja organizacionog stila i radne tabele za organizaciju udžbenika.

Opšta organizacija Većina udžbenika ima isti opšti format (D. Applegate, CAL). Udžbenici su podjeljeni na poglavlja;

spisak poglavlja se može naći u Sadržaju na početku knjige. Poglavlja koja se odnose na istu temu ili opštutemu mogu biti uređena u jedinice.

Većina poglavlja ima sljedeće komponente: naslov, uvod, podnaslove, ilustracije i rezime. Svi onise mogu koristiti za poboljšanje razumjevanja materijala.

Naslov stimuliše čitaočevo prethodno znanje o temi i pomaže u stvaranju zainteresovanosti.•

Uvod ukazuje na opštu svrhu teksta i nagovještava glavne ideje koje će biti obrađene.•

Budući da djele tekst prema temi, naslovi poglavlja ocrtavaju glanve ideje teksta i mogu se koristiti•

za organizovanje čitaočevih misli.

Ilustracije pomažu u razjašnjavanju podataka prikazujuići ih u alternativnim formatima. Mogu se• koristiti i za bilježenje podataka u pamćenje i prizivanje iz njega.

Rezime rekapitulira glavne tačke i ponavlja autorove zaključke.•

Unutar svakog odjeljka teksta označenog podnaslovom, autor proširuje glavnu ideju obrađenu utom odjeljku. Vrlo često, svaki pasus iznosi jedan detalj koja podržava glavnu ideju odjeljka. Primjeri, statistike,citati, datumi i drugi podaci obično sačinjavaju opise.

Dodatne informacije koje se mogu naći u poglavlju udžbenika su ciljevi, spisak vokabulara, pitanjaza obnavljanje, pitanja za diskusiju i predložena literatura.

Ciljevi, navedeni na prvoj strani poglavlja, objašnjavaju svrhu teksta i mogu se koristiti u pripremi za•

čitanje i ocjenjivanju razumjevanja nakon čitanja.

Spisak vokabulara, na kraju poglavlja, sumira važne termine uvedene u poglavlju. Mogu se koristiti•

za ocjenjivanje razumjevanja teksta.

Pitanja za obnavljanje• na kraju poglavlja testiraju čitaočevo poznavanje sadržaja teksta kako biobezbedila razumjevanje.

Pitanja za diskusiju na kraju poglavlja idu jedan korak dalje, podstičući čitaoca da poveže nove•

podatke sa prethodnim znanjem i iskustvima i da obradi ili primjeni informacije na nove načine.

Većina tekstova ima glosare na kraju knjige. Glosar je dragocjen izvor za traženje denicija riječi upotrebljenihu tekstu a vezanih za specičan kontekst.

Specični organizacioni stilovi

Studentsko razumjevanje čitačkih zadataka može se pospješiti upoznavanjem sa uobičajenim

stilovima organizacije udžbenika. Prepoznavanje načina na koji su podaci organizovani olaškavaidentikovanje glavnih pojmova u tekstu zato što čitalac može da zna šta da očekuje.



306

1. Pažnja

i slušanje

306

10. Razumijevanje

pročitanog

Čitaoce bi trebalo upozoriti da jedan tekst, poput novinskog članka ili udžbeničkog poglavlja, možesadržati informacije uređene u više od jednog stila organizacije. Budite pripremljeni da menjate brzine u okviruistog teksta. Sljedeći opisi specičnih organizacionih stilova pripadaju Tviningu ( Twining,1991, str. 117).

Sličnosti-razlike•

Tekstovi koji iznose sličnosti -razlike obrađuju dve strane ili dva pristupa temi.o

Glavne tačke obe strane mogu biti prikazane odvojeno. Na pimjer, razmatranje ciljeva,o

vođstva, jačih i slabijih strana Sjevera u Građanskom ratu može pratiti razmatranje istihtih elemenata kod Juga.

Ili, obadvije strane nekog velikog problema mogu biti predstavljene jedna po jedna. Nao

primjer, tekst iz biologije može razmatrati pretpostavke evuliocne teorije i kreacionizma, apotom ciljeve obeju teorija, osnovne principe obije teorije, jače i slabije strane obije teorije.

Stil sličnosti-razlike može biti obilježen ovim ključnim riječima i izrazima: poput, slično,o

istovremeno, analogno, nasuprot, ali, međutim, prije nego i sa druge strane.

Glavne tačke•

Neki tekstovi ili dijelovi teksta, poput uvoda i rezimea, uređeni su prema glavnim tačkama.o

Ključni izrazi koji ukazuju na ovaj stil su: glavne tačke su, postoji nekoliko razloga zašto,o

najznačajniji je, najvažnije, posebno i primarna svrha je.

Uzrok-posljedica•

Organizacioni stil «uzrok-posljedica» predstavlja neku temu ili pojavu i zatim nudio

objašnjenja za nju. Na primjer, razmatranje teorije velikog praska ili velieke depresijemože biti uređeno prema uzroku i posljedici.

Ključne riječio i izrazi ovog stila su: zato što, razlozi za, izvor toga, dovelo je do, stoga,usljed toga, kao posljedica toga.

Problem-rješenje•

Matematički, statistički i računovodstveni tekstovi su često uređeni u stilu «problem-rješenje».o

Kod ovog oblika organizacije, za objašnjenjem novog pojma sljedi problem i rješenje kojio

ga ilustruju.

Niz – vremenski redosljed•

Informacije poređane u nizu ili prema vremenskom sljedu koriste se za prikazivanjeo

istorijskog ili procesualnog redosljeda. Primjeri za ono prvo obuhvatau tekstove kojirazmatraju bitke iz Građanskog rata ili španskog pokoravanja Acteka. Primjeri za ovodrugo su tekstovi koji opisuju procese mitoze ili klasičnog uslovljavanja.

Ovaj stil organizacije sličan je enumjeraciji, koja je razmotrena niže.o

Ključne riječio i izrazi koji ukazuju na u nizu ili prema vremenskom sljedu uređene podatkesu: prvi, drugi, potom, za tim sljedi, naredni, nakon, prvi korak i konačno.

Nabrajanje (enumjeracija)•

Podaci uređeni u enumjeracionom stilu uređeni su prema tematskom redu. Takvi tekstovio

mogu podsjećati na katalog ili detaljan spisak glavnih tačaka i propratnih detalja. Poglavljekoje obrađuje uzroke Prvog svijetskog rata može biti uređeno u enumjeracionom stilu.

Ključne riječio i izrazi koji ukazuju na enumjeraciju su: prvo, takođe, pored toga, još jedan,potom i konačno.

Primjeri i ilustracije•

Kod ovog stila organizacije, svaka glavna tačka je praćena primjerima i ilustracijamao

koje se na nju odnose. Na primjer, tekst o tipovima stijena obuhvata primjere i fotograjesvakog od njih.

Ključne riječio i izrazi koji ukazuju na ovaj stil su: na primjer, ilustracije radi, zamislite,

tačnije i primjer za to je.



307

1. Pažnja

i slušanje

307

10. Razumijevanje

pročitanog

Vježbe prepoznavanja organizacionih stilova

Odaberite odgovarajuće riječi koje će označiti tip organizacije korišćen u sljedećim primjerimateksta: glavna tačka, primjeri i ilustracije, enumjeracija, niz, uzrok i posljedica i sličnosti-razlike. Odreditetekstualne nagovještaje koji ukazuju na tip organizacije .

Usvajanje 14. amandmana u junu 1866. praćeno je udruženim naporom da se primoraju južnjačke1.države da ga ratikuju uslovljavajući njegovim prihvatanjem ponovni ulazak u savez.

___________________

Tekstualni nagovještaji:

Vođenje knjiga2. je tek mali, jednostavan ali važan dio računovodstva. Računovodstvo, sa drugestrane, obuhvata osmišljavanje informacionog sistema koji ispunjava potrebe korisnika.

___________________


Budući da je potražnja za čelikom izvedena potreba, menadžment nije uspio da shvati industrije u3.velikom porastu, kao što su telekomunikacije, nisu veliki potrošači čelika.

____________________


Sistemi organa u ljudskom tijelu su cirkulacijski, digestivni, endokrini, limfni, mišićni, nervni,4.reproduktivni, skeletni i mokraćni sistem.

____________________


Glavni razlog za učenje računovodstva jeste sticanje znanja i vještina sa kojima se može učestvovati5. u važnim ekonomskim odlukama.

____________________


Naročito važan federalni doprinos ekonomskom porastu u doba nakon Građanskog rata bila je6.povoljna poreska politika.

____________________


I dendriti i akson neurona prenose informacije u obliku nervnih impulsa.7.

____________________


Nakon 1870-ih, tarifa je rasla praktično bez prestanka sve do dvadesetog vijeka.8.

____________________


Visoka žitkost granitne lave nastaje zbog visokog procenta silicijum-dioksida.9.

____________________




308

1. Pažnja

i slušanje

308

10. Razumijevanje

pročitanog

Nakon što se hromozom udvoji i podjeli, ćelija se djeli na dve ćerke-ćelije sa istim genetskim10.materijalom.

____________________


Odgovori na ove vježbe su sljedeći.

Ovo je nizan (ili u skladu sa vremenskim redosljedom) iskaz. Označava redosljed događaja. Ključne1.riječi obuhvataju «praćeno je».

Ovo je iskaz u stilu sličnosti-razlike. Dva elementa, vođenje knjiga2. i računovodstvo, imaju različitedenicije, ukazujući na suprotnost. «Sa druge strane» je ključni izraz u ovom slučaju.

Ovo je iskaz u stilu «primjeri i ilustracije». Riječi poput «kao što je» i «poput» su pokazatelji ovog stila.3.

Ovo je enumjeracioni iskaz. Spisak elemenata je glavni nagovještaj ovde.4.

Ovo je glavna tačka. Jedan od nagovještaja je izraz «glavni razlog».5.

Ovo je iskaz uzroka i posljedice. Rečenica ukazuje da jedno dovodi, barem djelimično, do drugog.6.Izraz «doprinos» bi se mogao zamjeniti sa «uzrok».

Ovo je još jedan iskaz sličnosti-razlika. Dve pojma u rečenici, dendriti i akson, imaju slične funkcije,7.što ukazuje na sličnost.

Ovo je još jedna glavna tačka. Iskaz iznosi jednu glavnu tačku ne ukazujući na primjere ili uzroke.8.

Ovo je iskaz uzroka i posljedice. Jedno dovodi do drugog. Ključni izraz je «nastaje zbog».9.

Ovo je nizani iskaz (uređene prema vremenskom sljedu). Redosljed događaja u nekom procesu je10.označen. «Nakon» je ključna riječ.

Radna tabela organizacije udžbenika

Sljedeća radna tabela se može koristiti za evaluaciju organizacije određenog udžbenika.Razjašnjavanje organiazcije knjige pomaže studentima da naprave razliku između svrha i glavnih ideja i da

razumiju informacije dok čitaju .

PREGLED UDŽBENIKA za

________________________________(naslov knjige)

SADRŽAJ:

Kako su poglavlja uređena?

_____ u nizu•

_____ hronološki•

_____ tematski•

_____ drugo _____________________•

REZIME POGLAVLJA/JEDINICE:

Napišite u jednoj rečenici rezime svakog poglavlja i/ili jedinice.

1 .2 .3 .4 .5 .6 .7 .8 .9 .10.



309

1. Pažnja

i slušanje

309

10. Razumijevanje

pročitanog

POMAGALA ZA UČENJE:

Koja pomagala za učenje se mogu naći u knjizi? U kom poglavlju?

U knjizi•

_____ glosaro

_____ bibliograjao

_____ apendiksio

_____ drugo _______________o

U poglavljima•

_____ spiskovi ciljevao

_____ uvodio

_____ naslovio

_____ podnaslovio

_____ rezimeio

_____ predložena literaturao

_____ pitanja za obnavljanjeo

_____ pitanja za diskusijuo

_____ spiskovi vokabularao

_____ vokabular o u masnim ili kurzivnim slovima

_____ tabeleo

_____ grakonio

_____ fotograjeo

_____ slikeo

_____ drugo _____________o __

VIZUELNA POMAGALA:

Koju ulogu imaju vizuelna pomagala?

_____ da stvore interesovanje za predmet•

_____ da rezimiraju podatke•

_____ da ilustruju ključne ideje•

_____ da predstave nove informacije•

_____ drugo _______________•

DODATNI MATERIJAL:

Koji dodatni materijal je dostupan u knjizi?

_____ studentska radna sveska•

_____ priručnik za predavače•

_____ laboratorijski priručnik•

_____ audio-kasete•

_____ slajdovi•

_____ lmovi•

_____ drugo _______________•

10.4.4.2. Brzo čitanje tekstaEkasan i efektivan čitalački pristup čitačkom zadatku sa ciljem ili svrhom na umu. Taj cilj ili svrha

će voditi čitaoca dok se kreće kroz materijal. Jedan od načina da se razvije cilj ili svrha za čitački zadatak jeste

na brzinu ga pregledati prije detaljnog čitanja.

Pregledanje poglavlja ili kratkog članka bi trebalo da potraje ne više od nekoliko minuta. Kod



310

1. Pažnja

i slušanje

310

10. Razumijevanje

pročitanog

pregledanja, student čita samo prvu rečenicu svakog pasusa. Nakon pregledanja teksta, čitalac se prisjećasvega i određuje najvažnije tačke. Zatim postavlja cilj za taj zadatak i planira kako da obavi intenzivno čitanjecijelog dokumenta u sporijem ritmu.

Pregledanje se može koristiti zajedno sa drugim čitačkim strategijama opisanim u ovom poglavlju.

10.4.4.3. Kreativno mapiranje za sadržajno čitanjeStrategija kreativnog mapiranja (Naughton, 1993-1994) koristi slike da pomogne studentima

da prepoznaju organizaciju podataka u sadržajnom čitanju i da reorganizuju glavne ideje i detalje teksta.Ona «kombinuje koncepte gračkih organizera i likovnih umjetnosti da prikaže informacije, što ne samo daunapređuje čitanje i mišljenje već podstiče i razvoj pamćenja» (Naughton, 1993-1994, str. 324).

Kreativno mapiranje pomaže studentima da zabilježe i prizovu iz sećanja informacije iz tekstovai da shvate kako su glavne ideje i propratni detalji povezani. Uspostavljanje asocijacija između postojećih inovih informacija je još jedna svrha kreativnog mapiranja.

Kreativno mapiranje se može primjeniti na vrlo raznovrsne teme. Trebalo bi da ga modelujefasilitator, koji može pružati povratne informacije dok se ne ovlada strategijom. Fasilitator bi trebalo da razbijestudentovu suzdržanost u pogledu sopstvenih umjetničkih sposobnosti. Kvalitet i organizacija informacija su

mnogo važniji nego kvalitet samog crteža.

Ekasan pristup razumjevanju pročitanog u učionici jeste da predavači vode grupnu aktivnost ustvaranju mape za čitački zadatak. Predavač podstiče predloge od studneta za osmišljavanje vizuelne slike,ili studenti mogu raditi u grupama da razviju mape. Mapa koja tako nastane koristi se da stimuliše daljegrupne diskusije o temi.

Strategija kreativnog mapiranja je korisna zato što je usmjerena na važne sposobnosti – pamćenje

podataka i razabiranje i razumjevanje odnosa među idejama. Pored toga, «vizuelni prikazi su naročito korisneza manje vješte čitaoce, koji često imaju teškoća u organizovanju informacija iz teksta koji čitaju» (Naughton,1993-1994, str. 324). Budući da današnji studenti imaju iskustva u prikupljanju značenja iz raznovrsnihvizuelni medija, poput muzičkih spotova i reklama u časopisima, trebalo bi da se pronađu u ovoj strategiji

i da brzo njome ovladaju. Još jedna prednost kreativnog mapiranja je zainteresovanost i lično uključivanjekoje ona stvara. «Vizuelna slika sama može često da stimuliše kritičko mišljenje i da podstakne ponovnočitanje teksta. Pošto su studenti željni da popune ojdeljke na svojim mapama, često će ponovo čitati tekst upotrazi za ili bukvalnim informacijama ili onim iz kojih mogu izvući zaključke» (Naughton, 1993-1994, str. 324).Autor takođe zapaža da je «prednost kreativnog mapiranja u odnosu na tradicionalne mape riječi u tomešto sastavljač mape ne povezuje prosto ideje grafo-fonemski ili čak sintaksički, već ih takođe povezuje i nagračko semantički način» (Naughton, 1993-1994, str. 325). Konačno, ali možda i najvažnije, «kreativna mapanudi konrektan vizuelni pokazatelj razumjevanja ili njegovog nedostatka. Stoga, iako kreativno mapiranje nagarantuje razumjevanje, može jasno da ilustruje kada je razumjevanje nepotpuno i koje ideje iz teksta supropuštene» (Naughton, 1993-1994, str. 326).

Koraci u Naughtonovoj (1993-1994) strategiji kreativnog mapiranja su sljedeći.


Dok studento čita tekst, ohrabrite ga da zabilježi glavne ideje i propratne detalje.

Razvijte sliku.2.

Kreativno mapiranje obuhvata razvijanje vizuelne slikeo za predstavljanje glavnihkoncepata u zadatku. Isprva, studenti mogu biti skloni da koriste slike koje odražavajutemu. S vježbom, studente bi trebalo ohrabriti da odaberu slike koje označavaju autorovuglavnu ideju, koja je često apstraktnija. Veoma je važno uključiti informacije koje studentiveć znaju o temi a koje se mogu povezati sa novim materijalom.

Sveukupna slika bi trebalo da predstavlja glavni koncept ili svrhu teksta.o

Kategorije koje odgoavraju glavnim idejama prikazuju sekao različiti odjeljci slike. Naslovio

u tekstu mogu pružiti nagovještaje za prepoznavanje glavnih ideja.

Propratni detalji za svaku glavnu ideju bilježe se na odgovarajućim dijelovima mape. Onio

mogu obuhvatiti imena, datume, decinije ili statistike.



311

1. Pažnja

i slušanje

311

10. Razumijevanje

pročitanog

Naughton (1993-1994) nudi sljedeći primjer strategije kreativnog mapiranja. Zasnovan je na članku,«Smrt nepotopivog Titanika», koji se može naći u knjizi Katastrofe! .

Vizuelni prikaz oslikava autorovu glavnu poruku, da je potapanje ovog broda usljed sudara sa•

ledenim brijegom dovelo do gubitka velikog broja života. Pet glavnih ideja vezanih za ovu tezu

su prepoznate i prikazane kao odvojeni dijelovi slike: uzroci nesreće, posada, preživeli, poginuli iKarpatija (spasilački brod).

Uzroci su slikovno predstavljeni ledenim brijegom, a posada gomilama na brodu. Ideje vezane•

za preživele su predstavljene čamcem za spasavanje, dok voda ispod slike Titanika koji tonepredstavlja poginule. Slika manjeg broda predstavlja spasilački brod. Propratni detalji za svaku odovih ideja su zabilježeni na odgovarajućim odjeljcima ove vizuelne slike.

Slika takođe pokazuje asocijacije sa prethodnim znanjem. Na primjer • , ledeni brijeg, glavni uzroknesreće, ilustruje se sa većim dijelom leda ispod nivoa mora. Drugi «sakriveni» uzroci koji sudoprinjeli potapanju prikazani su ispod vode.

10.4.4.4. Medijacijska nastava teksta (MIT) za sadržajno čitanje

Medijacijska nastava odnosi se na predavačeve intervencije koje za cilj imaju da vode studente krozzadatak. Kad su u pitanju čitački zadaci, nastavna medijacija može obuhvatiti uklapanje studentskog prethodnogznanja i iskustava sa sadržajem i organizacijom teksta, vodeći studente u uočavanju i razumjevanju značenjateksta, i pružajući prilike studentima da upotrebe nove informacije na raznovrsne načine (Neal i Langer, 1992).Ovi oblici medijacije se mogu koristiti u raznim kombinacijama prije, tokom i nakon čitanja zadatka.

Filozoja medijacijske nastave pretpostavlja da su predavači odgovorni za «podsticanje interakcijeizmeđu studenata i podataka iz udžbenika» i za omogućavanje procesa razumjevanja kod učenika kojidenišu uspješno čitanje ekspozitornog materijala» (Neal i Langer, 1992, str. 229).

Kod sadržajnog čitanja, nastava čitanja kao medijacija zahtjeva dva uslova. Prvo, eksibilnost uplaniranju je neophodna zato što se nastava odvija u različitim tematskim poljima. ... Drugi uslov je jasnaslika o tome kako nastavnici pomažu studnetima da uče iz teksta. ... Stoga, nastavnici u različitim poljima

treba paradigma koja pruža predavačke opcije prema potrebama njihovog premdeta i njihovih studenata ikoja specikuje nastavnikove odgovornosti u svakoj fazi vođenja studenata u čitanju» (Neal i Langer, 1992,str. 229-230). Neal i Langer su razvili takvu paradigmu.

Strategiju medijacijske nastave teksta (MIT) razvili su Neal i Langer (1992) a ona nudi nastavnicimauopštenu šemu za planiranje zadataka vezanih za čitanje u raznovrsnim predmetnim oblastima. Ovaj pristupuzima čitanje kao proces koji se odvija u tri faze: prije, tokom i nakon.

Glavne komponente MIT paradigme su:

nastavni ciljevi za svaku fazu•

osnovni procesi razumjevanja koji osiguravaju da je svaki cilj• postignut

nastavne strategije• koje pospešuju razumjevanje pročitanog

nastavne odgovornosti za svaku fazu čitanja•

MIT nudi nekoliko prednosti u odnosu na druge pristupe nastavi sadržajnog čitanja, kao što su SQ3Ri usmjerena čitačka aktivnost (directed reading activity – DRA). Medijacijska nastava teksta je osmišljena dabude dovoljna široka da se može primjeniti na bilo koji predmet, od prirodnihnauka do muzike i istorije. Ona je i eksibilna utoliko što obuhvata veliki broj strategijskih izbora, zbog čega je lako prilagodljiva različitimciljevima, prošlim iskustvima i nivoima vještine predavača i učenika. MIT takođe pomaže u razjašnjavanjupredavačevih odgovornosti.



312

1. Pažnja

i slušanje

312

10. Razumijevanje

pročitanog

MIT paradigma

FAZA ČITANJA CILJ ČITANJAPROCESRAZUMJEVANJA

STRATEGIJE UČENJA NASTAVNIKOVA ODGOVORNOST

PRIJE ČITANJA

TOKOMČITANJA

NAKONČITANJA

Pripravnost

||||||||||||||

|||||

Shvatanje

||||||||

|||||||

Retencija

||||||

Aktivira prethodno znanje

Predviđa sadržaj

Konstruiše značenje

Nadgleda razumjevanje

Obrađuje ideje

Primjenjuje znanje

* ispitivanje* brejnstorming* postavljanje problema* igranje uloga

* istraživanje ideja * demonstracija ilieksperiment* semantički organizeri* izgradnja značenjariječi * postavljanje pitanjasvrhe

* strukturirani pregledi * odgovaranje napitanja svrhe * provjeravanjepredviđanja* završavanje vodiča zaučenje

* postavljanje pitanja ilirazgovor o idejama* pisanje bilježaka* testovi koje pravestudenti

* rezimiranje* pisanje odgovora* grački organizeri* podučavanje drugih* igre za učenje* diskusija

* projekti* eksperimenti* kreativni rad

Pokreće istraživanje

Vodi studente

Pruža vođstvo

Pruža vođstvo

Prepisuje strukture za uanpređivanjeretencije ideja



313

1. Pažnja

i slušanje

313

10. Razumijevanje

pročitanog

Primjeri primjena MIT strategije preuzeti su iz Neal i Langer (1992, str. 229).

Predmet: Hemija

TEMA: Uvod u pojam materije

PRIJE ČITANJA•

Ispitivanje: pitajte «Od čega je sve sačinjeno? Da li je sve jedinstveno? Ili mislite dao

postoji samo nekoliko tipova supustanci od kojih je sve ostalo sačinjeno?»

Demonstracija: prikažite balsa-drvo koje gori i objasnite kako su Grci mislili da je sveo

sačinjeno od zemlje (pepela), vazduha (dima) i vode (zgušnjavajuća para).

TOKOM ČITANJA•

Vodič za učenje: neka studenti odgovore na selektivan vodič za čitanje dok učestvuju uo

ispitivanju.

Ispitivanje: razgovarajte o idejama, koristeći proceduru čitanja i ispitivanjao u maloj grupi.

NAKON ČITANJA•

Rezimiranje: uputite studente da rezimiraju glavne ideje i razmotre svoje dnevnike učenja.o

Eksperiment: dajte uputstva za propratni laboratorijski eksperiment.o

PREDMET: muzika

TEMA: uvod u drvene duvačke instrumente

PRIJE ČITANJA•

Demonstracija: pokažite i svirajte različite drvene duvačke instrumente. Pitajte «Šta svio

oni imaju zajedničko?»

Semantički organizer: sastavite dijagramo

sa odlikama drvenih duvačkih instrumenata injihovim osnovnim grupama. Uputite studente da prepišu dijagram kako bi ga kasnijeproširili prilikom pisanja bilježaka.

Pitanja svrhe: postavite pitanja koja će voditi studente kroz svaki odjeljak teksta.o

TOKOM ČITANJA•

Odgovaranje na pitanja svrhe: neka studenti pronađu informacije i usmeno odgovore nao

pitanja svrhe.

Pisanje bilježaka: ukažite studentima gdje da dodaju ideje semantičkom organizeru.o

NAKON ČITANJA•

Pisanje odgovora: neka studenti i napišu u svojim muzičkim bilješkama odgovore nao

sljedeća pitanja: Koje su odlike drvenih duvačkih instrumenata? Koji instrument vam senajviše dopada? Zašto?

Projekat: podjelite spisak muzičkih dijela u čijem izvođenju učestvuju drveni duvačkio

instrumenti. Uputite studente da rade u parovima, odaberu tri dijela za slušanje i odredekoji su drveni duvački instrumenti uključeni.



314

1. Pažnja

i slušanje

314

10. Razumijevanje

pročitanog

PREDMET: zičko vaspitanje

TEMA: društveni ples – kantri sving

PRIJE ČITANJA•

Brejnstorming: pitajte «Šta vam pada na pamet kada čujete riječio «kantri sving»?»Demonstracija: prođite kroz osnovne korake kantri svinga.o

Građenje značenja riječio : kroz diskusiju, pružite studentima denicije glavnih termina;neka studenti unesu nove riječi u svoje rječnike i denišu svaku od njih sopstvenimriječima.

TOKOM ČITANJA•

Ocjenjivanje tačnosti predviđanja: na osnovu proučavanja riječio , recite studnetima dapredvide glavne ideje koje će se pročitati za svaki odjeljak teksta, «Naučiti kantri sving».Uputite studente da pročitaju svaki odjeljak kako bi odredili tačnost svojih predviđanja.Razmotrite ideje svakog odjeljka i povežite ih sa demonstracijom.

NAKON ČITANJA•

Pojekat/kreativni rad: uputite studente da se podjele u parove kako bi vježbali korakeo

kantri svinga. Neka osmisle sopstvene korake i prikažu svoje plesove odjeljenju.

10.4.4.5. IIČRO strategija IIČRO označava istraživanje, ispitivanje, čitanje, recitovanje i obnavljanje . Ova strategija je nezavisanmetod učenja koji pomaže studentima da razumiju organizaciju i značenje pisanih tekstova. To je procedura upet koraka sa ciljem da se čitanje učini aktivnijim i da se poboljša studentovo razumjevanje čitačkih zadataka.Obezbeđujući strukturu i konkretan plan djelovanja, IIČRO ojačava studentove vještine i pruža osećaj kontrolena zadacima čitanja. A time što zahtjeva od studenta da pogledaju tekst nekoliko puta i obrade podatke nanekoliko načina, IIČRO poboljšava bilježenje novih informacija u pamćenje i njihovo prisjećanje.

Jedna od prednosti IIČRO je ta što se može koristiti za čitačke zadatke u gotovo svim akademskimdisciplinama, uključujući društvene nauke, prirodne nauke i umjetnost i humanističke nauke. Ovaj metod,međutim, nije pogodan za numerički orijentisane predmete kao što je matematika i statistika. Pored toga,IIČRO se može koristiti za čitanje raznovrsnih materijala, uključujući udžbenike i novinske članke, dok godstruktura i organizacija materijala nije suviše složena. IIČRO se pokazala kao ekasna strategija za većinučitačkih zadataka na fakultetskom nivou. Još jedna prednost je što je ova strategija relativno prosta i direktna.Budući takva, modelovanje i odgovor fasilitatora obično nisu neophodni. Zahvaljujući IIČRO čitanje postajeaktivan proces, koji pomaže održavanju pažnje i poboljšavanju pamćenja.

U novije doba, ograničenja IIČRO strategije su ispitivana. Prema Nilu i Langeru ( Neal i Langer, 1992),IIČRO nije tako širokog obuhvata kao neke druge strategije razumjevanja pročitanog, poput njihove strategije

medijacijske nastave teksta (MIT). IIČRO predstavlja samo jednu strategiju dok je MIT skup strategija kojese mogu primjeniti u raznovrsnim kombinacijama ta ekasan pristup razumjevanju pročitanog. Mek Kormiki Kuper ( McCormick i Cooper, 1991) iznose da nekoliko studija koje su obuhvatile srednjoškolce ukazujuda IIČRO, koja je osmišljena za prosječne studente, nije uspješna strategija za poboljšavanje bukvalnograzumjevanja kod učenika sa smetnjama u učenju. Takođe primjećuju da ovi studentii razumiju i pamte višeinformacija kada čitaju kraće (npr. 300 riječi) pasuse. Tako da je za studente sa smetnjama u učenju umetanjepitanja za obnavljanje nakon kratkih pasusa uspješnije nego stavljanje pitanja na kraj teksta.

Uprkos ovim navodnim ograničenjima, IIČRO nudi ekasan pristup čitanju za većinu studenata.Naravno, pojedinačni rezultati u razumjevanju počitanog sa IIČRO će se razlikovati. Ali svi studentii bi trebaloda budu izloženi ovoj strategiji, i ona bi trebalo da postane dio njihovg «strategijskog arsenala» koji će koristitiu odgovarajućim situacijama.

Još neke strategije razumjevanja pročitanog (PQ4R, RAP, SNIPS, PARTS, itd.) vrlo su sličneIIČRO. Opisane su na drugim mjestima u ovom poglavlju.



315

1. Pažnja

i slušanje

315

10. Razumijevanje

pročitanog

Istraživanje

Prvi korak u IIČRO strategiji je istraživanje čitačkog zadatka. Istraživanje obuhvata stvaranjementalne mape teksta i selektivno čitanje.Da biste otpočeli istraživanje, pregledajte na brzinu da li u materijaluima tekstualnih markera ili nagovještaja o načinu organizacije teksta. Oni obuhvataju sadržaje, naslove

poglavlja, podnaslove i sisteme numerisanja. Organizacioni nagovještaji se koriste za stvaranje «mentalnemape» koja će pomoći učeniku da se kreće kroz materijal.

Mentalna mapa obuhvata opštu strukturu teksta i koristi se da vodi studenta dok čita. Mentalno povezujućitekstualne nagovještaje, student može da bolje prati tok misli u tekstu i da otkriva odnose između informacija.

Ako tekst nema naslove odjeljaka i druge tekstualne markere, student bi trebalo da obrati pažnjuda razdvajanja pasusa i navodeće izraze kao «najvažnije» i «ukratko». Koristite te informacije da odrediteautorove glavne ideje i da stvorite sopstvene naslove na margini. Zapravo, tačne mentalne mape koje studentnapravi mogu biti ekasniji od onih zasnovani na autorovim naslovima.

Neki studenti se odluče da zabilježe organizacionu mapu na papir prije nego da je pohrane upamćenje. Postoje raznovrsni metodi bilježenja; vidite poglavlje «Organizacija» za ideje.

Razvijanje mentalne mape je važno zato što se «detaljne informacije mogu zapamtiti samo ako seuče povezane sa važnijim idejama» (Bragstad i Stumpf, 1987, str. 251). Mapa se može i kasnije koristiti priobnavljanju teksta.

Drugi aspekt istraživanja je selektivno čitanje djelova teksta (Bragstad i Stumpf, 1987). Prvo,ponovo pročitajte naslov i razmislite o njemu. Koje prethodno znanje posedujete o temi? Možete li se sjetitiprošlih iskustava u vezi sa predmetom teksta? Šta očekujete da ćete naučiti na osnovu naslova? Zatimpročitajte prvi pasus poglavlja ili apstrakta članka. U njima bi trebalo da su opisane glavne teme koje ćebiti pokrivene u poglavlju ili radu kao i autorove svrhe i ciljevi. Ponekad će rezultati ili zaključci biti dati uapstrtaktu. Ponovo pročitajte podnaslove kako biste osvježili pamćenje o glavnim temama teksta i provjerilitačnost svoje mentalne mape. Pročitajte prvu rečenicu svakog pasusa, a potom pročitajte posljednji pasus ilirezime kako biste stekli uvid u glavne pojmove ili zaključke. Brzo pregledajte vizuelna pomagala poput slika,fotograja i tabela.

Ispitivanje

Drugi korak IIČRO strategije obuhvata predviđanje pitanja na koja odgovor može dati materijal. Tapitanja su razrađeni elementi mentalne mape razvijene u fazi istraživanja, i služe kao individualizovani okvirznanja ili šema na koju kasnije mogu biti dodati detalji.

Aktivno uključujući pažnju i radoznalost, ispitivanje pruža čitaocu svrhu i dodatno ističe važne ideje.Student stvara sam za sebe značenje. Razumjevanju pomaže pronalaženje odgovora na predviđena pitanjapri čitanju kao i lociranje važnih informacija koje nisu obuhvaćene pitanjima. Predviđena pitanja se mogukasnije koristiti za učenje za testove i ispite.

Da biste razvili pitanja, pretvorite glavne naslove odjeljaka i podnaslove u pitanja. Iskoristiteprethodno znanje i iskustva da razvijete pitanja na koja se može odgovoriti tokom čitanja. Pitanja koja nastanu

tokom istraživanja zadatka takođe treba zabilježiti. Predviđena pitanja se mogu uporediti sa onima na krajupoglavlja. Numerisanje pitanaj olakšava prepoznavanje odgovora kasnije tokom čitanja.

Sa mentalnom mapom i predviđenim pitanjima, pripremili ste svoj okvir znanja koji će vas vodititokom čitanja zadatka.

Čitanje

Sa strukturom znanja na umu, pročitajte zadatak odjeljak po odjeljak radi otkrivanja sadržaja.Umjesto da se usredsredite na zasebne detalje, potražite veze između glavnih ideja i detalja koji ih podržavaju.Tražite informacije koje odgovaraju na predviđena pitanja i zabilježite neočekivane ideje.

Čitaocu se savjetuje da se uzdrži od podvlačenja teksta tokom čitanja zato što mu to može odvući

pažnju od sadržaja teksta. Bolji pristup je zapisati kratke bilješke na marginaam ili obilježiti brojeve pitanjapored djelova teksta koji nude odgovore na njih.



316

1. Pažnja

i slušanje

316

10. Razumijevanje

pročitanog

Recitovanje

Nakon što ste pročitali svaki odjeljak teksta, odvojite nekoliko minuta da se prisjetite važnih tačaka.Kako biste aktivno uspostavili veze između glavnih ideja i detalja, izrecitujte ih naglas ili ih zapišite. Pređiteodgovore na predviđena pitanja i/ili rezimirajte odjeljak. Recitovanje bi trebalo obaviti bez gledanja u knjigu

osim ako nije neophodno. Parafraziranje pomaže u razumjevanju. Podsećanje neposredno nakon čitanja jeod suštinske važnosti za bilježenje informacija u dugoročnom pamćenju. Bez recitovanja, gotovo polovinaonoga što pročitamo biva izgubljeno iz pamćenja nakon samo jednog dana!

Obnavljanje

Nakon čitanja i recitovanja teksta odjeljak po odjeljak, obnovite čitavo poglavlje ili članak kakobiste vidjeli kako se informacije međusobno uklapaju. Ovaj sveukupni ponovni pregled omogućava čitaocuda ocjeni svoje razumjevanje teksta, da organizuje sve glavne ideje i podržavajuće detalje i da ih ojača upamćenju.

Pri obnavljanju, vratite se na naslove i podnaslove kao i na predviđena pitanja i odgovore.Pogledajte bilješke zapisane na marginama tokom čitanja. Informacije koje su podvučene ili obilježene

markerom takođe mogu da budu obnovljene. Grakoni, sumirani pregledi i druga vizuelna pomagala moguse koristiti za organizovanje informacija, i oni pružaju pomoć u učenju za buduću ispitnu pripremu. U nekolikorečenica, rezimirajte svrhu i glavne ideje teksta; napišite rezime ili ga izgovorite. Ili, informacije nastale tokomobnavljanja mogu biti zabilježene na audio-traku za buduće konsultovanje.

Ponavljanje procesa obnavljanja svake nedelje uveliko povećava našu sposobnost da zapamtimoinformacije. I, ono skraćuje vrijeme provedeno u kasnijem pripremanju ispita.

10.4.4.6. PIČRRO strategijaPoput IIČRO, strategija PIČRRO je individualizovan metod za poboljšanje razumjevanja pročitanog.

Ovaj proces u šest koraka obuhvata pregledanje, ispitivanje, čitanje, razmišljanje, recitovanje i obnavljanje.Pored toga što dodaje još jedan korak, PIČRRO zahtjeva da tekst bude pročitan u cjelini prije razmišljanja, a

ne odjeljak po odjeljak kao kod IIČRO. PIČRRO strategija ima mnoge od istih prednosti kao i popularnija IIČRO. Laka je za upotrebu imože se primjeniti na tekstove u većini akademskih predmeta. Studentii mogu koristiti PIČRRO samostalno,bez učešća fasilitatora.

Pošto je PIČRRO u tolikoj mjeri slična IIČRO, koraci su ukratko opisani. Za više detalja, pogledajteodjeljak «IIČRO».

Pregledanje

Ova faza strategije PIČRRO je suštinski ista fazi istraživanja u IIČRO. Da biste pregledali tekst,pređite pogledom preko glavnog naslova, naslova odjeljaka i vizuelnih pomagala. Pročitajte prvi i posljednji

pasus. To bi trebalo da čitaocu pruži opšti uvid u svrhu teksta i glavne pojmove koji će biti obrađeni. Informacijeprikupljenje u pregledanju koriste se u narednom koraku.

Ispitivanje

Još jednom, druge po redu faze strategija PIČRRO i IIČRO su identične i obuhvataju predviđanjepitanja na koja bi se moglo odgovoriti u tekstu. Pretvorite naslove odjeljaka u pitanja ili na osnovu prethodnogiskustva formulišite pitanja. Potražite odgovore na pitanja tokom čitanja u sljedećem koraku.

Čitanje

Za razliku od IIČRO, tekst se čita u cjelini kod PIČRRO strategije. Pažljivo pročitajte cijeli tekst,zapisujući bilješke na margini ili podvlačeći važne informacije koje odgovaraju na predviđena pitanja.



317

1. Pažnja

i slušanje

317

10. Razumijevanje

pročitanog

Razmišljanje

Informacije iz cijelokupnog poglavlja ili članka se povezuju međusobno u fazi razmišljanja. Čitalac bitrebalo da pokuša da stekne uvid u temu i oformi asocijacije među važnim materijalom zabilježenim tokom čitanja.

Recitovanje

Recitovanje obuhvata rezimiranje glavnih tačaka i podržavajućih detalja cijelokupnog teksta. Kakobiste uključili više čula i poboljšanje razumjevanja, izgovorite rezime naglas ili ga zapišite koristeći alatku zaorganizovanje informacija kao što su grakoni ili kratki pregledi.

Obnavljanje

Završno obnavljanje obuhvata naglašavanje ključnih tačaka teksta markerom. Postarajte se daprije toga odgovorite na predviđena pitanja i da ste u potpunosti razumijeli autorov cilj.

10.4.4.7. ČPP strategija

ČPP strategija (Schumaker, Denton i Deshler, 1984) usmjerena je na čitaočevu sposobnost dashvati glavne ideje i propratne detalje naglašavajući vještine parafraziranja. Ovaj pristup u tri koraka obuhvatačitanje, postavljanje pitanja i parafraziranje.

ČPP mogu koristiti studentii samostalno ili uz pomoć fasilitatora. Pristup se može modikovati zaupotrebu u grupnim aktivnostima koje predvodi predavač. Tekstovi iz većine predmetnih oblasti su prikladniza ovu strategiju.

Uopšteno, ČPP je po svrsi i strukturi sličan IIČRO, PIČRRO i drugim strategijama razumjevanjapročitanog koje se usredsređuju na to kako su informacije organizovane. ČPP, međutim, nema početnekorake istraživanja i ispitivanja koji se mogu naći u drugim pristupima.

Čitanje

Čita se po jedan pasus teksta. Čitanje može obaviti fasilitator, ali je ekasnije ako to uradi student.Student može da čita u sebi ili naglas.

Zapitajte se šta je glavna ideja

U sljedećem koraku čitalac se pita šta je glavna ideja pasusa. Terbalo bi da prepozna detalje kojipodržavaju glavnu ideju.

Parafraziranje

Informacije se potom parafraziraju čitaočevim riječima i bilježe na papir ili audio-traku. Pisani materijal

iz nekoliko pasusa bi trebalo organizovati pomoću kratkih pregleda, mapa riječi, matrica ili drugih organizacionihalatki. Parafraziranje je detaljnije obrađeno u odjeljku «Parafraziranje» poglavlja «Pisanje i korektura».

10.4.4.8. 3PUO strategijaRazumjevanje pročitanog se može poboljšati upotrebom 3PUO strategije . To je pristup čitanju u

pet koraka koji olakšava direktno obrađivanje kroz tumačenje vizuelnih pomagala.

Postoje neke sličnosti u tipovima zadataka uključenih u 3PUO i druge strategije razumjevanjapročitanog kao što su IIČRO i ČPP. 3PUO se, međutim, usredsređuje isključivo na slike, grakone, mape,vremenske linije i druge vizuelne prikaze koji se mogu naći u tekstovima. Budući takva, 3PUO se može koristitiuspješno sa pristupima koji su u većoj mjeri zasnovani na tekstu radi poboljšanja studentskog razumjevanjačitačkih zadataka.



318

1. Pažnja

i slušanje

318

10. Razumijevanje

pročitanog

Počnite sa pitanjima

Čitalac počinje tako što će razjasniti svoje ciljeve pitajući se «Zašto gledam ovo vizuelno pomagalo?».Čitalac potom postavlja pitanja da bi odredio vrste informacija na koje će se usredsrediti, u zavisnosti od tipaprikazanog vizuelnog pomagala.

Za slike, čitalac može da pita «Šta je prikazano na ovoj slici?» i «Koja je radnja ili osećanje?». Zagrakone, čitalac razmatra «Šta se poredi?» i «Kako se elementi porede?». Za mape, čitalac pita «Koje ključneoblasti je bitno vidjeti?» i «Zbog čega su baš te oblasti ključne?». Pitanja poput «Vremenska linija pokazuje šta?»i «Koji su datumi početka i završetka i vremenski intervali?» mogu se postaviti za vremenske linije.

Primjetite šta se može naučiti iz nagovještaja

Kako biste odgovorili na pitanja, potražite nagovještaje ili naznake u vezi sa značenjem vizuelnogpomagala u naslovu, tekstu ispod slika, linijama, brojevima ili bojama. Aktivirajte prethodno znanje vezano zatemu.

Prepoznajte šta je važno

Prepoznajte glavnu ideju grakona kao i dvije činjenice prikazane na grakonu.

Uključite to u poglavlje

Razmotrite kako je vizuelno pomagalo povezano sa glavnim idejama poglavlja ili članka.

Otkrijte da li možete da objasnite vizuelni prikaz nekome

Objasnite vizuelno pomagalo nekome drugom, ili ga naglas sebi objasnite ako nema nikog drugogna raspolaganju. O čemu je vizuelno pomagalo? Kako je povezano sa poglavljem? Koji su najbolji nagovještajiu vezi sa značenjem, i zašto su to dobri nagovještaji?

10.4.4.9. OAPSN: strategija pažljivog čitanja tekstaOAPSN strategija vodi studente kroz pažljivo čitanje zadatka kako bi se poboljšalo učenje.

Sličnosti sa IIČROO strategijom obuhvataju čitanje u dijelovima, postavljanje pitanja i odgovoranej na njih, iobnavljanje. OAPSN se može koristiti za čitanje zadataka iz većine predmeta, i mogu je koristiti pojedinačnistudentii, studentii i fasilitatori ili grupe studenata.

Obavite postavljanje cilja

Razmotrite zašto analizirate dijelove teksta. Da li da biste pomoglo razumjevanju? Da bistepoboljšali učešće na času? Da biste poboljšali kvalitet bilježaka sa predavanja? Odredite cilj vezan za tajrazlog, kao što je davanje komentara ili postavljanj pitanja na sljedećem času, ili poboljšavanje rezultata na

sljedećem testu za pet poena. Napravite pozitivan iskaz o sebi.

Analizirajte male dijelove

Podjelite tekst na djelove, kao što je naslov, naslovi odjeljaka, vizuelna pomagala i riječi. Analizirajtedio po dio. Koja je glavna ideja svakog od dijelova? Koji detalji podržavaju svaki od dijelova? Objasnitepodatke obuhvaćene svakim od dijelova. Potom, na osnovu jednog dijela, predvidite šta će biti razmotreno usljedećem dijelu. Nakon što ste pročitali sve dijelove, povežite ih. U kakvoj su vezi dijelovi?

Pregledajte velike dijelove

Pregledajte uvod i rezime teksta. Potražite signalne riječi, kao što su «najvažnije» ili «svrha toga

je», koje ukazuju na glavne ideje. Odlučite šta je autorov glavni cilj ili svrha. Povežite nove informacije saznanjem koje već posjedujete o datoj temi. Parafrazirajte glavne ideje svojim riječima.



319

1. Pažnja

i slušanje

319

10. Razumijevanje

pročitanog

Smislite pitanja na koja se nadate da će biti odgovoreno

Osmislite svoja sopstvena pitanja zasnovana na naslovima i podnaslovima, prethodnom znanju ipredviđanjima. Provjerite pitanja na kraju teksta.

Navedite odnose

Razmotrite u kakvom je odnosu tekst sa ostalim tekstovima u toj nastavnoj jedinici. Razmotrite ukakvom je odnosu tekst sa ciljevima kursa navedenim u silabusu. Razmotrite u kakvom je odnosu tekst saonim što već znate o datoj temi.

10.4.4.10. ČŠAP strategijaInet i Manco (Eanet i Manzo,1976) su razvili strategiju ČŠAP za sastavaljanje anotacija tekstova.

Upotrebljeni akronim znači čitati, šifrovati, anotirati i promišljati. Zamišljena je da je upotrebljavaju srednjoškolcii studenti, a obuhvata deset varijeteta anotacija, od kojih se svaka usredsređuje na različite aspekte tekstai koje pomažu učeničke vještine pisanja, metakognitivnu svijest i razumjevanje glavnih ideja (Strode, 1993).Za predavače, tipovi anotacija pomažu u «ilustrovanju procesa čitanja i ohrabrivanju zrelog čitanja i upotrebestrategije učenja» (Strode, 1993, str. x).

Tumačenje ima nekoliko prednosti (Strode, 1993). Pored toga što čini tekst smislenijim, tumačenjepoboljšava studentovu pažnju dok čita i čini čitanje aktivnijim procesom. Pisanje anotacija poboljšavaobrađivanje informacija i, zauzvrat, unapređuje bilježenje informacija u pamćenju. Postoji manje informacijakoje treba zapamtiti kada su sumirane u anotaciju, a anotacije su zapisane studentovim sopstvenim riječima.Studentii izloženi pisanju anotacija sposobniji su da napišu jezgrovite rezimee teksta, što može poboljšatiuspješnost na ispitima i standardzovanim testovima. Anotiranje usredsređuje učeničku pažnju na one aspekteteksta koji se često previde tokom čitanja. Mada se ova strategija može koristiti za gotovo svaki predmet,naročito je korisna na časovima engleskog na kojima su pisanje rezimea i kritika uobičajeni zahtjevi.

Čitati

Prvi korak u ovoj strategiji je čitanje teksta. Po želji, druge strategije čitanja kao što je IIČRO iliOAPSN mogu se koristiti u ovoj fazi, budući da su vezane za tip anotacija koje će biti zapisane.

Šifrovanje

Nakon čitanja teksta, student parafrazira informacije svojim riječima.

Anotiranje

Anotacije su kratki rezimei teksta koji objašnjavaju i/ili kritikuju tekst. Različitim aspektima teksta serazličito pristupa pri pisanju anotacija. Stoga, postoji nekoliko tipova anotacija koje mogu biti napisane za jedantekst. Strodeov (1993, str. x) rezime Eanetovih i Manzovih (1976) deset tipova anotacija prikazan je niže.

Promišljanje

Student ocjenjuje tačnost i potpunost anotacija. Razmotrite u kakvom je odnosu tekst sa drugimtekstovima, ciljevima kursa i aktivnostima u učionici.

Tipovi anotacija u ČŠAP strategiji

Deset tipova anotacija upotrebljenih u ČŠAP strategiji opisani su u nastavku (Strode, 1993):

Anotacija rezimea1.

Studentovo tumačenje teksta se daje u anotaciji rezimea. Samo najvažnije ideje seo

uključuju u jasan, sažet rezime. Detalji kao što su primjeri, statistike, sadržaj radnje i opisine uključuju se u anotaciju rezimea.



320

1. Pažnja

i slušanje

320

10. Razumijevanje

pročitanog

Anotacija teze2.

Anotacija teze je slična anotaciji rezimea utoliko što jasno navodi glavnu ideju teksta,o

odgovarajući na pitanje «Koji je glavni zaključak koji autor pokušava da prenese čitaocu?».Za razliku od anotacije rezimea, anotacija teze se ne mora pisati u cijelim rečenicama.

Anotacija pitanja3.

Studentovo tumačenje glavne poente teksta daje se u ovom tipu anotacija. To tumačenjeo

se može i ne mora poklopiti sa autorovom iznesenom ili impliciranom tezom. Da bistenapisali anotaciju pitanja, odgovorite na pitanje «Na koje pitanje/pitanja autor pokušavada odgovori u tekstu?». Anotaciju bi trebalo napisati u obliku pitanja.

Kritička anotacija4.

U kritičkoj anotaciji, čitalac navodi svoj stav o autorovoj tezi. Čitalac se može složiti, neo

složiti ili djelimično složiti sa autorovim stavom. Tri rečenice čine kritičku anotaciju: prvirečenica ponavlja autorovu glavnu ideju, druga rečenica daje čitaočev odgovor, a trećarečenica objašnjava ili brani čitaočev stav.

Heuristička anotacija5.Ovaj tip anotacije mješa autorove i čitaočeve riječio u odnosu na glavnu ideju teksta.Napisana na stimulativan način, heuristička anotacija ponovo iznosi tezu autorovim ičitaočevim riječima. Riječi onog prvog su označene znacima navoda (“) a riječi ovogdrugog su izdvojene uglastim zagradama ([ ]) u anotaciji.

Anotacija namjera.6.

Autorova namjera, svrha ili ciljo pisanja teksta se daje u anotaciji namjera. Koristeći znanjeo autoru, autorovom jeziku i stilu pisanja, i vaša osećanja vezana za tekst, naznačite štamislite da je autorov razlog za pisanje teksta.

Anotacija motivacije7.

In the motivation annotation, the reader speculates on what motivated the author to writeo

the text and to include the facts included in the text. Consider “What kind of person wouldwrite something like this?” Use clues in the text to write interpretations about the author.

Anotacija temeljnog istraživanja8.

Pitanja, praktični zaključci i problemi u tekstu koji zaslužuju dalje objašnjenje daju se uo

anotaciji temeljnog istraživanja. Čitalac bi trebalo da se zapita «O čemu želim da saznamviše?» i «Zašto je to baš tako?» .

Anotacija ličnog stava9.

Čitaocu se daje prilika da iskoristi svoja lična iskustva i prošlost pri pisanju anotacije ličnogo

stava. Uporedite svoja uvjerenja i mišljenja o temi sa autorovim. Razmotrite sličnosti i

razlike u vašem i autorovom mišljenju.Inventivna anotacija10.

Usredsređujući na zaključak teksta, iskoristite svoju kreativnost da napišete nov i različito

završetak teksta na osnovu autorovih ideja. Nastavite tamo gdje je autor stao. Prepustitese temi i otkrijte kuda će vas odvesti!

10.4.4.11. Multipas strategijaMultipas je skup strategija namenjenih poboljšanju razumjevanja pročitanog, sticanja znanja i

vještina uopštavanja i parafraziranja. Ovaj pristup, koji su razvili Šumaher, Dešler, Elej i Denton (Schumacher,Deshler, Alley, Warner i Denton,1982), zahtjeva da čitalac tri puta prođe tekst. Različite strategije se koriste usvakom od prolazaka za istraživanje teksta, procjenjivanje informacija i razvrstavanje glavnih ideja.

Jedna od prednosti Multipasa je taj što se bilježenje u dugoročno pamćenje poboljšava kroz



321

1. Pažnja

i slušanje

321

10. Razumijevanje

pročitanog

prelaženje teksta u više navrata sa različitim ciljevima na umu. Pored toga, ovaj pristup se može koristiti zaunapređivanje razumjevanja tekstova iz raznih predmeta. Takođe, može se koristiti za čitanje udžbeničkihzadataka kao i novinskih članaka i drugih oblika teksta. Kroz stvaranje pisanih materijala i obnavljanjemtekstova, Multipas pomaže u ispitnoj pripremi.

Prvi korak: istražite tekst

Čitalac se upoznaje sa organizacijom i glavnim idejama teksta tako što brzo istraži naslov, uvod,naslove, vizuelna pomagala i rezime. Razmotrite sljedeća pitanja: Koja je opšta tema teksta? Koja je autorovasvrha ili cilj? Koje glavne ideje su obrađene u tekstu? Šta autor zaključuje?

Drugi korak: procjenjivanje teksta

U drugom koraku, čitalac pažljivo čita tekst, tražeći etkstualne informacije i vizuelne prikaze kojipodražvaju glavne ideje. Obratite posebnu pažnju na ilustracije, statistike i riječi ispisane masnim slovima ilikurzivom. Čitalac može poželjeti da zabilježi glavne ideje i propratne detalje na aduio kasete ili napismeno uzpomoć neke organizacione alatke kao što je kratak pregled, mapa riječi, vremenska linija ili grakon.

Treći korak: razvrstajte informacije

Završni korak omogućava čitaocu da ocjeni svoje razumjevanje teksta. Trebalo bi da odredi šta jenaučio i šta još treba da nauči. Proces razvrstavanja se može sprovesti na nekoliko načina, koji se koristepojedinačno ili u kombinaciji. Prvo, ako postoje pitanja za obnavljanje na kraju teksta, čitalac može da sesamoocjeni odgovarajući na njih pomoću procesa pročitaj-odgovori-obilježi. To obuhvata čitanje svakogpitanje, odgovaranje na ona na koja čitalac ume da odgovori i obilježavanje onih koja se moraju provjeritiu tekstu. Drugo, ako tekst nema pitanja za obnavljanje, student (ili predavač ili partner za učenje) može dasmisli i odgovori na sopstvena pitanja. Objašnjavanje glavnih tačaka teksta nekome drugom je treći načinocjenjivanja svog razumjevanja materijala.

10.4.4.12. PČSO strategijaPČSO strategija razumjevanja pročitanog prati istu opštu šemu kao i većina drugih organizacionih

strategija u ovom odjeljku. PČSO označava pregledanje, čitanje, samotestiranje i obnavljanje. Naglasak je naorganizaciji teksta, parafraziranju i samoevaluaciji.

Pregledanje

Pročitajte naslov i uvod. Šta već znate o datoj temi? Pročitajte naslove odjeljaka i podnaslovekako biste odredili glavne ideje obrađene u tekstu. Proučite ilustracije radi dodatnih informacija. Pogledajteriječi ispisane masnim ili kurzivnim slovima. Pročitajte rezime i potom pregledajte pitanja za obnavljanaj ili zadiskusiju na kraju poglavlja.

Read

Pretvorite naslove odjeljaka u pitanja i potom čtiajte sa ciljem da odgovorite na ta pitanja. Prepoznajtevažne poente podvlačeći ili zapisujući bilješke. Pomoću razmišljanja naglas prođite kroz značenje teksta.Značenja dalje razjasnite pomoću vizuelnog zamišljanja.

Samotestiranje

Nadgledajte razumjevanje odgovarajući na pitanja koja ste sami pripremili kao i na pitanja zaobnavljanje i diskusiju na kraju poglavlja bez gledanja u tekst. Koristite rezimee da organizujete važneinformacije. Pokušajte da objasnite ključne ideje i koncepte nekome drugom.



322

1. Pažnja

i slušanje

322

10. Razumijevanje

pročitanog

Obnavljanje

Provjerite u tekstu odgovore na pitanja za obnavljanje. Ponovo razmotrite informacije koje stezaboravili ili pogrešno razumijeli. Ponovite faze samotestiranja i obnavljanja dok ne ovladate materijalom.Potom periodično obnavljajte kako biste zadržali informacije u dugoročnom pamćenju.

10.4.4.13. PČOO strategijaPČOO strategija je još jedna varijacija mnogobrojnih strategija organizovanja čitanja u ovom poglavlju.

Pretčitanje

Upotrebite naslov, naslove odjeljaka, uvod i rezime da oformite pitanja za vođenej čitanja. Prisjetitese prethodnog znanja vezanog za temu kako biste smislili još pitanja.

Čitanje

Čitajte sa ciljem da odgovorite na pitanja. Zabilježite ključne pojmove, propratne detalje i primjere.Razmotrite kako su ilustracije povezane sa tekstom.

Organizovanje

Razvijte strategije uvježbavanja za organizovanje važnih informacija i njihovo pohranjivanje upamćenje. Odgovarajte naglas na pitanja. Uporedite tekst sa materijalom sa predavanja.

Obnavljanje

Sažmite informacije na golu suštinu. Usredsredite se na informacije koje su vam bile nejasne.Pređite materijal kroz razgovor sa samim sobom ili drugim studentom.

10.4.4.14. Vodiči za čitanje udžbenikaVodiči koji će pomoći studentiima u čitanju tekstova mogu se razviti za gotovo svaki predmet ili

nivo čitanja. Oni pomažu studentiima da prepoznaju organizaciju informacija i da shvate ključne tačke teksta.Fasilitatori ili perdavači mogu razviti radne tabele čitanja za studente, ili studentii mogu pojedinačno ili ustudijskim grupama da osmisle sopstvene.

Studentii i fasilitatori biraju iz skupa pitanja i iskaza osmišljenih da vode čitaoce kroz glavne ideje ipropratne detalje teksta. Ili mogu da osmisle sopstvene stavke. Ova strategija je posebno korisna kada se uobzir pri pravljenju vodiča za čitanje uzmu u obzir informacije sa predavanja, ciljevi kursa i prethodni ispiti.

Primjeri stavki koje se mogu uključiti u vodič za čitanje udžbenika dati su niže. Stavke se moguformulisati kao iskazi ili kao pitanja.

Glavna iznesena ideja• je ...Koja je glavna ideja?

Autorova svrha pisanja ovog teksta je ... •

Koja je autorova svrha pisanja ovog teksta?

Autorova teza je ... •

Koja je teza ovog teksta?

Glavna ideja• je značajna zato što ... Zašto je glavna ideja značajna?

Glavna ideja• se može denisati kao ... Koja je denicija glavne ideje?

Primjeri glavne ideje su ... •

Koji su primjeri glavne ideje?Autor razvija glavnu ideju razmatrajući razlike izneđu __ i __ .•



323

1. Pažnja

i slušanje

323

10. Razumijevanje

pročitanog

Koje dve pojave ili ideje se porede?

Vizuelna pomagala• u tekstu pokazuju ... Šta nam vizuelna pomagala govore o temi?

Važni datumi razmotreni u tekstu su ... •

Koji važni datumi su razmotreni su tekstu?Najvažniji doprinos ___ bio je ... •

Koji su najvažniji doprinosi ljudi o kojima se govori u tekstu?

Glavna ideja• je povezana sa čitaočevim iskustvima u ...Koja lična čitaočeva iskustva su vezana za glavnu ideju teksta?

Autorova motivacija• za pisanje teksta je bila ... Šta je bila autorova motivacija za pisanje teksta?

Razvijen je vodič za čitanje za sljedeći odlomak iz knjige za hemiju . Primjer vodiča za čitanje ipopunjen vodič za čitanje su ilustrovani.

«Različiti elementi kombinuju se u ksnim i nepormjenljivim proporcijama pri formiranju jedinjenja.•

Na primjer, jedinjenje vode ima ksnu proporciju dva elementa: 11,9% vodonika na 88,1% kiseonika

po masi. Jedinjenja su nejednake mješavine, u kojima dva ili više elemenata mogu biti prisutni urazličitim proporcijama. Morska voda je smješa. Sastoji se od natrijuma, hlora, potasijuma, kalcijuma,sumpora, magnezijuma i drugih supstanci rastvorenih u vodi, ali procenti svake od njih razlikuj seod jednog mjesta do drugog. Jedinjenje vode predstavlja 11,9% vodonika i 88,1% kiseonika bezobzira gdje na nju naiđete.»

Glavna iznesena ideja• je ____________________ .

Može se denisati kao ___________________ .•

Primjer je ______________________________ .•

Autori razvijaju ideju razmatrajući razlike između ____________ i ______________ .•

Glavna iznesena ideja• je jedinjenje.

Može se denisati kao različiti elementi kombinovani u ksnim i nepromjenljivim proporcijama.•

Primjer je voda (uvijek 11,9% vodonika i 88,1% kiseonika) .•

Autori razvijaju ideju razmatrajući razlike između jedinjenja (voda) i smješa (morska voda)• .

10.4.4.15. Vježbe smislenog organizovanjaSljedeće vježbe se mogu koristiti da bi se studentiima demonstriralo koliko je važno pregledati tekst

prije čitanja kako bi se uočila smislena organizacija informacija. Proučavanjem naslova, naslova odjeljka iilustracija u tekstu, čitalac dobija važan uvid u ono što tekt obrađuje i može da aktivira prethodno znanje odatoj temi.

Sljedeći pasusi prikazani su bez naslova, naslova odjeljaka i drugih kontekstualnih nagovještajakoji ukazuju na temu teksta. Zamolite studente da pročitaju pasuse i pokušaju da rezimiraju sadržaj u jednojrečenici. Ako ne mogu to da učine, dajte im naslove i provjerite da li tekst tako ima više smisla.

Vježba 1

«Uz materijalnu podršku založenih dragulja, naš junak je hrabro porazio sav prezrivi podsmjeh koji•

je pokušao da sprječi njegov poduhvat. «Oči vas varaju.» «Poput jajeta je, ne poput stola.» Sada sutri krepke sestre tragale za istinom. Napredujući, ponekad kroz mirna prostranstva, ali češće prekouzburkanih vrhova i dolina, dani su postajali nedelje dok su mnogobrojni sumnjičavci širili uplašeneglasine oko ivice. Najzad, niotkuda, krilata stvorenja su se pojavila, označavajući trenutni uspjeh»(Ellis, godina, str. 101).

Rezime:•



324

1. Pažnja

i slušanje

324

10. Razumijevanje

pročitanog

Vježba 2

«Postupak je zapravo prililčno jednostavan. Prvo uredite stvari u različite grupe. Naravno, jedna•

gomila može biti dovoljna, u zavisnosti od toga koliko posla imate. Ako morate otići nekud drugogusljed nedostatka uređaja, to je sljedeći korak; u suprotnom, spremni ste da počnete. Važno je

ne preterati. To jest, bolje je uraditi nekoliko stvari odjednom nego previše njih. Na kratke staze,to može djelovati nebitno ali komplikacije se lako mogu pojaviti. Greška može biti skupa, takođe.Isprva će čitav postupak djelovati složeno. Uskoro će, međutim, postati tek još jedan aspekt života.Teško je predvideti kraj potrebe za ovim zadatkom u neposrednoj budućnosti, ali nikad se ne zna.Nakon što je postupak završen, uredite materijal u različite grupe ponovo. Zatim ih možete stavitina odgovarajuća mjesta. Prije ili kasnije, ponovo ćete ih upotrebiti i čitav ciklus će morati da budeponovljen. Međutim, to je dio života (Nist i Diehl, godina, str. 118).

Rezime:•

Naslovi vježbi

Naslov prve vježbe je «Kolumbovo putovanje u Amerike».•

Naslov druge vježbe je «Pranje veša».•

Prilično dvosmisleni tekstovi trebalo bi da postanu razumljiviji kad se saznaju naslovi i kad se•

razmotre teme. Čitalac može koristiti naslove da podstakne prethodno znanje koje je korisno utumačenju materijala.

10.4.4.16. ZŽN strategijaOgle je razvio ZŽN strategiju da aktivira čitaočevo prošlo znanje i da pokaže studentiima kako se

tekst može povezati sa onim što znaju i što žele da nauče. U tom smislu, ZŽN se može koristiti da dopuni ilizamjeni neke djelove ili čitavu prvu fazu strategije vođene aktivnosti čitanja (DRA).

Zamišljeno je da ovu strategiju koriste predavači, ali neke obaveze padaju na teret studenatatakođe. ZŽN obezbeđuje da nastavnici dobiju strukturu koja omogućuje studentiima da kontrolišu sopstvenoistraživanje i koja proširuje potragu za znanjem izvan jednog odabranog teksta. Studentii prepoznaju svojapitanja vezana za sadržaj i pokušavaju da odrede autorovu svrhu pisanja teksta.

ZŽN je proces u tri koraka: (1) šta pojedinac zna, (2) šta pojedinac želi da nauči i (3) šta je pojedinacnaučio.

Šta pojedinac zna

U ovoj početnoj fazi, studentii učestvuju u brejnstormingu u odgovor na kategoriju ili više kategorijakoje je predložio predavač. Cilj je probuditi zainteresovanost za temu na osnovu prethodnog znanja i iskustava.Ključ uspjeha u ovom koraku je da kategorije budu specične i relevantne za tekst. Kako Ogle primjećuje,

kada odjeljenje treba da čita o morskim kornjačama, koristite riječi• morska kornjača kao stimulus,a ne «Šta zante o morskim životinjama?» ili «Da li ste ikada bili na obali okeana?». Opšta diskusijao prijatnim iskustvima sa plaže nikada ne može da proizvede trajnu šemu. ... Ako se ispostavi dapostoji premalo znanja o morskim kornjačama u iskustvima vaših studenata, onda postavite prvosljedeće opštije pitanje, «Šta znate o kornjačama?».

Studentiima proces brejnstorminga može biti težak isprva; ako je to slučaj, dajte model procesanekoliko puta. Pojedinačne radne tabele i grupne diskusije su korisne u ovoj fazi.

Krajnji cilj je dovesti studente do nezavisnosti u ovom zadatku. Trebalo bi da budu u stanju darazmišljaju o prethodnom zadataku prije čitanja teksta bez uplitanja predavača.

Šta pojedinac želi da nauči

Ova faza se izgrađuje na rezultatima prve. Šta je to što privlači studentovo interesovanje iradoznalost iz brejnstorminga u Z fazi? Nastavnik može da podstakne to pomažući studentiima da odrede



325

1. Pažnja

i slušanje

325

10. Razumijevanje

pročitanog

kada imaju rupe u idejama, neslaganjima, intrigantnim idejama, itd. Cilj bi trebalo da bude pretvoriti njih upitanja za pojedince kao i za grupu. Konačno, pitanja bi trebalo pretvoriti u svrhe čitanja (barem bi svrhatrebalo da bud odgovor na ova pitanja).

Šta je pojedinac naučio

Studente bi trebalo ohrabriti da zapisuju ono što su naučili kako završavaju čitanje. Studentii semoraju ohrabriti da odu dalje od jednog odlomka. Trebalo bi da idu za svojim interesovanjima za učenje a neda se zadovolje svrhama autora jednog teksta.

Modikacije ZŽN strategije

Jedna od modikacija ZŽN strategije obuhvata upotrebu mapiranja kao ispomoći u organizovanjukategorija nastalih tokom brejnstorminga. Tehnike mapiranja se mogu koristiti i za ojačavanje razumjevanjanakon čitanja. Na raspolaganju imamo raznovrsne formate mapiranja; oni obuhvataju mape riječi, paukovemape, mape «riblja kost», mape uma i hijerarhijske grakone.

Za naprednije studente, može se dodati aktivnost rezimiranja. Studente bi trebalo naučiti dapismeno rezimiraju odlomak teksta. Trebalo bi ih naučiti da se usredsrede na glavnu ideju, da eliminišuredundantnost, da sažmu spiskove u jednu kategoriju i da budu sigurni da su shvatili autorovu namjeru.

Upozorenja

Najvažnije pitanje je da bi ZŽN strategija trebalo da bude usmjerena kao nekom cilju učenja.Drugim riječima, šta je to što želite da studenti, u idealnim okolnostima, nauče? Kada se ovaj postupak koristi,predavač bi trebalo da se zapita štaje to što želi da studentii nauče iz teksta. Odredite ono što bi studentiitrebalo da razumiju i prisjetite se da li su imali poteškoća sa čitanjem. Uputite ZŽN aktivnosti ka tom cilju, akostudenti to sami ne učine.

Drugo, ZŽN najbolje funkcioniše sa obrazlažućim tekstovima zato što je njihova primarna svrha dapruže precizna objašnjenja i iznesu značenja o nekoj temi. Može da funkcioniše sa narativnim tekstovima,ali neće biti isto zato što oni imaju ugrađenu strukturu zbog koje je razumjevanje priča drugačije. Za priče,

koristite okvirnu mapu priče umjesto ZŽN. Budite sigurni da studenti mogu da prepoznaju različite tipoveteksta i pitanja koja treba postaviti.

Konačno, obezbedite uslove da studentii postanu nezavisni u primjeni bilo koje od ovih tehnika.Pružite obuhvatnu strukturu i vođstvo na početku i tek nešto malo nakon što se studenti izvješte.

10.4.4.17. Zvijezda priče / Okvirna mapa pričeZvijezda priče i mapa priče su organizacione alatke za rezimiranje glavnih ideja nekog književnog

dijela: likova, okvira radnje i zapleta (Dr. Judy Van Voorhis, Education Department, Muskingum College).

Zvijezda priče je petokraka zvijezda koja se koristi za odgovaranje na više pitanja o tekstu. Svakopitanje i odgovor se smještaju na jedan krak zvijezde priče.

Gdje se radnja odvija?•Ko je u priči?•

Kada se priča odvija?•

Kako se priča završava?•

O čemu je priča?•



326

1. Pažnja

i slušanje

326

10. Razumijevanje

pročitanog

Okvirna mapa priče koristi niz kvadratnih polja, sličnih grakonu, da rezimira likove, okvir ranje i zaplet teksta.

NASLOV KNJIGE

Likovi:

1 .2 .3 .4.

Vrijeme: Mjesto:

| |

Problem:

| |

Radnja:

| |

Rješenje ili ishodi:

10.4.4.18. PrikupljanjeUpustva za Hulmeovu (Hulme,1993) strategiju prikupljanja su sljedeća:

Pročitajte tekst.•

Utvrdite glavne ideje zadatka.•

Predstavite glavne ideje pomoću stenograje, simbola i skraćenica.•

Zabilježite prikupljene ideje na karticama.•

Obnovite lekciju prepričavaju u punim rečenicama glavne ideje predavanja• , zasnovanim na

informacijama zabilježenim stenografski na karticama.

Sljedeći primjer prikupljanja je Hulmeov (1993, str. 404).

Tekst: Španija pokušava da okonča kubansku pobunu iz 1895.•

«Promjena u carinskoj politici SAD prema Kubi bila je činilac koji je doprinjeo pobuni iz 1895.•

Kubanskom šećeru je bilo dozvoljeno da uđe u SAD bez napalte carine svaki put kada biMekinlijev carinski dekret iz 1890. stupio na snagu. Kao posljedica toga kubanska industrijašećera je doživela izuzetan napredak i to se odrazilo na ostrvsku privredu. Ali 1894. godinenova carinska politika je obnovila znatnu carinu na kubanski šećer što je dovelo do pada cijenašećera. U najboljem slučaju kubanski radnici su bili tretirani tek nešto bolje od robova. Kako sestanje industrije šećera pogoršavalo, uslovi za kubanske radnike postali su užasni. To je posijalonezadovoljstvo koje je vremenom buknulo u pobunu protiv španske vlasti. Simpatizeri u SAD subrzo odgovorili na poziv za pomoć koji je došao od mobilisanih Kubanaca.»

«Pošto španska vlada nije mogla da zaustavi kubansku pobunu svojim utvrđenim policijskimmetodama, pribjegla je oštrijem pristupu. Suprotstavila se gerilskoj borbi pobunjenikaokupljanjem civila iz uzburkanih područja i njihovim smještanjem u utvrđene gradove. Protiv

ove «politike rekoncentrisanja» pobunila se vlada SAD. Epidemije bolesti pogodile su ovekoncentracione logore i živo su prikazivane u američkoj štampi. Novine su podgrijavale situaciju



327

1. Pažnja

i slušanje

327

10. Razumijevanje

pročitanog

prenaglašavanjem pričama o španskim zlodjelima. Ovo konstantno bombardovanje emocionalnimpričama u vijestima uznemirilo je američki narod i izazvalo njihov zahtjev da SAD povede rat radi

oslobađanja Kube od nepravedne španske vladavine.»

Glavne ideje prikupljene iz teksta su prikazane niže u stenografskom obliku.•

«Mekin carina 1890 – šćr osl. carine = zarada o

1894. vraćena carina – pobuna vs Šp. polic. metod neefksn – geril. borba = pol rekonc

zaraza, SAD prenagl. vesti – pokret za osl. Ku»

Posljednji korak obuhvata obnavljanje• informacija vraćajući stenografske zapise u cijele rečenice.

Kubanski šećer je u SAD oslobođen carine zbog Mekinlijevog zakona o carini iz 1890.o

Zarada izuzetno porasla.

Carine na šećer povraćena 1894, što je dovelo do kubanske pobune protiv Španije.o

Policijski metodi su bili neekasni protiv pobune, i kubanskoj gerilskoj borbi Španci su seo

suprotstavili politikom rekoncentracije.Širenje zaraza i drugi problemi u rekoncentracionim logorima prenaglašeni su u štampi uo

SAD, što je izazvalo pokret u SAD za oslobođenje Kube od španske vlasti.



328

1. Pažnja

i slušanje

328

10. Razumijevanje

pročitanog



329

1. Pažnja

i slušanje

11. Ispitna

anksioznost



330

1. Pažnja

i slušanje



331

1. Pažnja

i slušanje

331

11. Ispitna

aksioznost

1.1. Opšte strategije učenja za ispitnu anksioznost

Ispitna anksioznost se odnosi na skup zioloških i emocionalnih odgovora na pritisak ili stres

koji nastaju zbog brige oko predstojećih ispita. Ovo stanje uznemirenosti i nelagodnosti se često odlikujenapetošću mišića, glavoboljom, bolom u stomaku, pospanošću ili nesanicom, pretjeranim znojenjem, pojavombubuljica, plikova usljed groznice, uznemirenošću, depresijom, nervozom, bijesom, panikom, nedostatkom

samopouzdanja, bespomoćnošću i gubitkom pamćenja. Posljedice ispitne anksioznosti veoma se razlikuju po prirodi i jačini od studenata do studenata.Neke studente blago pogađa anksioznost i oni mogu iskusiti samo jedan ili dva od pomenutih simptoma.Drugi, pak, mogu iskusiti tako snažne simptome anksioznosti da postaju izuzetno onesposobljeni.

Mnogi istraživači ukazuju da je malo zabrinutosti dobro za studente jer im održava budnost iusredsređenost na zadatak. Pretjerana briga, sa druge strane, može biti vrlo škodljiva i iznurujuća po studentebudući da dovodi do mentalnih blokada i drugih gore navedenih problema.

U daljem tekstu su date informacije o uzrocima napetosti i stresa i upitnici za samoprocjenjivanjesopstvene podložnosti stresu i ispitnoj anksioznosti.

11.2. Uzroci napetosti i stresa

Prema Pauku (1984), ispitna anksioznost nastaje iz napetosti, a ne stresa. Stres je odgovor tijelana bilo koje i sve zahtjeve njemu iznjete. Napetost, pak, nastaje kada tijelo odgovara na pogrešan način nauzročnike stresa.

Stres je poput tjelesne temperature – povećava se i smanjuje. Moramo ostvariti ravnotežu. Našetijelo ne može razlikovati pozitivan i negativan stres. Za neke ljude, izvjesna količina stresa poboljšavauspješno obavljanje zadatka; ali za većinu, stres umanjuje sposobnost obavljanja zadatka.

U pogledu ispita, anksioznost se javlja usljed jednog ili više sljedećih razloga. Da li vam je i jedan

od njih poznat?

student• je zički ili mentalno nezdrav

student• ima negativnu sliku o sebi i nedostaje mu povjerenje u sopstvene sposobnosti

studentu se ne dopada predmet, kurs i/ili predavač•

student• je u prošlosti bio neuspješan na ispitima uopšte ili na tom kursu

student• shvata da nije odgovarajuće pripremljen za ispit

student• ima neprikladna očekivanja u pogledu svoje pripremljenosti za ispit

student• je savladan količinom informacija koje treba naučiti

student• ne može da pronađe ili je zaboravio pribor za ispitstudent• ne zna šta da očekuje na ispitu

student• kasni na ispit ili ne može da pronađe prostoriju

Da li doživljavate anksioznost pred ispit? Koliko je izražena? Koliko ste podložni stresu? Dva načinaza ocjenjivanje sopstvene sklonosti stresu uopšte a posebno ispitnoj anksioznosti data su niže u tekstu. Akona vas negativno utiče ispitna anksioznost, pogledajte kasnije opisane strategije u ovom poglavlju za idejekako da se sa njom nosite. Razvijte plan upravljanja ispitnom anksioznošću i stresom.

Upitnik za ispitnu anksioznost

Nist i Diehl (1990) su razvili kratak upitnik za određivanje da li student ima blag ili izražen slučajispitne anksioznosti. Kako biste obavili evaluaciju, pročitajte svaki iskaz i razmislite o prethodnim iskustvima



332

1. Pažnja

i slušanje

332

11. Ispitna

aksioznost

sa testova. Možete da razmotrite sva ispitna iskustva ili da se usredsredite na neki određen predmet (istoriju,biologiju, matematiku, itd.) jedan po jedan. Označite koliko često vas svaki iskaz opisuje tako što ćete odabratibroj od jedan do pet kao što je naznačeno niže [obratite pažnju da su brojevi dati u obrnutom redosljedu uodnosu na prethodni upitnik o podložnosti stresu].

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek1 2 3 4 5

___• Pokazujem vidljive znake nervoze kao što su oznojeni dlanovi, drhtave ruke i tako daljeneposredno pred ispit.

___ Osjećam «leptiriće» u stomaku prije ispita.•

___ Osjećam mučninu prije ispita.•

___ Pročitam pitanja na testu i imam utisak da ne znam nijedan od odgovora.•

___ Osjećam paniku prije i tokom ispita.•

___ Misli mi se potpuno zablokiraju tokom testa.•

___ Sjetim se podataka koji su mi potpuno iščezli iz uma nakon što se test završi.•

___ Imam problema sa spavanjem noć pred ispit.•

___ Griješim na lakim pitanjima ili upisujem odgovore na pogrešna mjesta.•

___ Imam teškoće pri odabiru odgovora.•

Sada saberite rezultat iz svih iskaza. Rezultati će se kretati od 10 do 50. Nizak rezultat (10-19poena) znači da ne patite od ispitne anksioznosti. Zapravo, ako vam je rezultat izuzetno nizak (blizu 10), maloviše anksioznosti bi bilo zdravo kako bi vam održalo pažnju i razbudilo vas tokom ispita. Rezultati između20 i 35 ukazuju da je, iako pokazujete neke odlike ispitne anksioznosti, nivo stresa i napetosti vjerovatnozdrav. Rezultati preko 35 ukazuju da doživljavate nezdrav nivo ispitne anksioznosti. Trebalo bi da evaluiraterazlog(-e) svoje nelagodnosti i da odredite strategije za njihovo uklanjanje.

Upitnik o podložnosti stresu

Ovaj upitnik o podložnosti stresu su razvila dva psihologa u Medicinskom centru Univerziteta uBostonu, L.H. Miller i A.D. Smith, a prenio ga je SCI Noble Counseling Center of Caldwell, Ohio. Da bistepopunili upitnik, pročitajte pažljivo svaki iskaz i razmislite o svom tipičnom ponašanju. Zatim zapišiteodgovarajući broj koji označava koliko često se iskaz odnosi na vas pomoću sljedeće skale.

Uvijek Uglavnom Ponekad Gotovo nikad Nikad1 2 3 4 5

___ Jedem barem jedan topao uravnotežen obrok dnevno.

___ Spavam sedam do osam sati barem četiri noći u nedelji. ___ Pružam i dobijam pažnju i ljubav redovno.

___ Imam barem jednog rođaka unutar 50 kilometara udaljenosti na kog mogu da se oslonim.

___ Vježbam dok se ne zadišem barem dvaput nedeljno.

___ Pušim manje od pola pakle cigareta dnevno.

___ Pijem manje od pet alkoholnih pića nedeljno.

___ Moja težina je u skladu sa visinom.

___ Moj prihod je dovoljan da zadovolji osnovne potrebe.

___ Dobijam snagu iz svojih religijskih uvjerenja.

___ Redovno posjećujem klupske ili društvene aktivnosti.

___ Imam mrežu prijatelja i poznanika.



333

1. Pažnja

i slušanje

333

11. Ispitna

aksioznost

___ Imam jednog ili više prijatelja kojima se mogu povjeriti u vezi sa ličnim pitanjima.

___ Mogu da otvoreno razgovaram o svojim osjećanjima kada sam ljut ili zabrinut.

___ Redovno razgovaram sa ljudima sa kojima živim o kućnim problemima kao što su kućniposlovi, novac i dnevni problemi.

___ Radim nešto zabave radi barem jednom nedeljno. ___ Mogu da ekasno organizujem svoje vrijeme.

___ Pijem manje od tri šolje kafe (ili čaja ili kole) dnevno.

___ Odvajam vrijeme da se u miru posvetim sebi tokom dana.

___ Dobrog sam zdravlja, uključujući i vid, sluh, zdravlje zuba, itd.

Zatim saberite rezultate za svaki iskaz. Rezultati će se kretati od 20 do 100. Ako je vaš rezultatmanji od 50, u ovom trenutku niste podložni stresu. Svaki rezultat preko 50 ukazuje na osjetljivost na stres.Ocijenite razloge za stres i odredite strategije suočavanja sa njim. Periodično nadgledajte svoj napredak kasmanjenju stresa. Rezultat između 70 i 95 ukazuje na ozbiljnu podložnost stresu. Drastične promjene u st iluživota mogu biti neophodne kako bi se izbjegle škodljive posljedice stresa. Rezultat preko 95 ukazuje naizuzetnu podložnost stresu. Učešće i pomoć spoljašnjih izvora kao što su terapeuti mogu biti neophodni.

11.3. Smanjivanje ispitne anksioznosti i stresa

Svrhe strategija za ispitnu anksioznost

Strategije za ispitnu anksioznost imaju svrhu da umanje posljedice stresa izazvanog zebnjompred ispit. Cilj nije da se potpuno ukloni anksioznost, budući da razuman nivo stresa može biti koristan zamotivisanje većine studenata. Umjesto toga, cilj je smanjiti anksioznost na podnošljiv nivo i da se studenti

osposobe da imaju kontrolu u ispitnim situacijama.Studenti bi trebalo da se upoznaju sa raznovrsnim strategijama za ispitnu anksioznost opisanim

dalje u ovom tekstu. Različite kombinacije strategija mogu se koristiti za razvijanje planova za upravljanjestresom za različite ispitne situacije. Važno je imati nekoliko opcija za suočavanje sa ispitnom anksioznošćubudući da ispiti na različitim kursevima i predmetima mogu različito da utiču na studenta.

Prednosti strategija za ispitnu anksioznost

Kada prepozna ispitnu anksioznost i kada se sa njom suoči pomoću strategija opisanih u ovompoglavlju, student razvija osjećaj kontrole nad svojim akademskim životom. Taj osjećaj kontrole se čestopretvara u unapređeno samopoštovanje i pozitivniji pogled na posebni kurs i školu ili život uopšte. Rezultatina ispitima se često poboljšavaju kako student zadobija kontrolu.

Strategije za ispitnu anksioznost se mogu proširiti na druge aspekte studentskog života. Mnogiod ispita su generalizovani ili se mogu generalizovati tako da se bave neispitnim situacijama koje izazivajustres, kao što je preseljavanje daleko od kuće, život sa cimerima, samostalan život, pritisak od strane kolegai društveno prihvatanje, suočavanje sa roditeljima i pronalaženje posla.

Specične strategije za ispitnu anksioznost

Pošto se ispitne situacije, a time i priroda i uzroci anksioznosti, razlikuju, studenti bi trebalo dase upoznaju sa više strategija za umanjenje stresa. Uključite nekoliko strategija u ekasan plan upravljanjaanksioznošću. Proširite plan kako biste se pozabavili drugim uzrocima stresa u svom životu.

Sljedeće strategije su uređene prema spisku uzroka ispitne anksioznosti, koji je iznesen u odjeljku«Uvodne informacije o ispitnoj anksioznosti».



334

1. Pažnja

i slušanje

334

11. Ispitna

aksioznost

11.3.1. Zdravlje, vježbanje, ishrana, odmor, slika o sebi, motivacijai stavoviZdravlje, vježbanje, ishrana i odmor

Jedan od razloga za ispitnu anksioznost jeste loše zičko ili mentalno zdravlje. Ono se, pak, obično javlja usljed loših navika u ishrani, spavanju i vježbanju. Sljedeće smjernice pomažu u smanjenju ispitneanksioznosti koja nastaje usljed lošeg zdravlja.

Dobro se naspavajte, ili odspavajte onoliko koliko je za vas uobičajeno, svaki dan tokom nekolikodana prije ispita. Neprospavane noći se često odraze na osobu tek dva dana kasnije, tako da nedostatak snačak i nekoliko dana prije ispita može da utiče na rezultate.

Vježbajte ili radite nešto zabavno kako biste sagorjeli suvišnu energiju. Aktivnosti izvan učenjapomažu vam da skrenete misli sa briga i strepnji u vezi s ispitom. One služe i za oslobađanje od bijesa i drugihnegativnih emocija koje pojačavaju anksioznost.

Pojedite uravnotežen obrok prije ispita, naročito ako ste navikli da jedete taj obrok. Na primjer, nepreskačite doručak ako ga uobičajeno jedete zato što osjećate nervozu u stomaku zbog testa. Večera bogata

ugljenim hidratima noć uoči ispita pomaže u povećavanju nivoa energije. Popijte vode prije ispita, ili ponesitešolju s poklopcem na test ako je dozvoljeno.

Izbjegavajte velike količine kofeina budući da može da izazove nervozu. Koristite samo malekoličine kofeina povremeno kako biste održali pažnju. Koristite samo kafu, čaj ili gazirani sok kao izvorekofeina. Ne koristite stimulativna sredstva koja se mogu nabaviti u apoteci.

Ako doživljavate snažne zičke reakcije na anksioznost, kao što je mučnina ili glavobolja, zamislitevizuelno gdje su oni u tijelu i opišite ih sebi. To može olakšati ove probleme bez ljekova.

Posjetite ispitnu prostoriju unaprijed kako biste saznali temperaturu u njoj. Obucite se u skladu stim. Ili još bolje, obucite se slojevito kako biste mogli da se prilagodite promjenama temperature.

Slika o sebi, motivacija i stavovi

Nekoliko uzroka ispitne anksioznosti su vezani za studentove unutrašnje aspekte, uključujući slikuo sebi, motivaciju i stavove. Tačnije, studenti mogu doživjeti ispitnu anksioznost ako imaju negativnu sliku osebi ili nedostatak povjerenja u svoje sposobnosti, ako im se ne dopada predmet, kurs i/ili predavač, ili akosu u prošlosti imali loše rezultate na ispitima uošte ili na dotičnom kursu.

Mentalna stanja studenata mogu u velikoj mjeri da utiču na njihovu uspješnost na ispitima ipodložnost ispitnoj anksioznosti. I kako Kesselman-Turkel i Peterson (1981) primjećuju, za standardizovanetestove kao što su SAT i ACT, mentalna priprema je ponekad jedina priprema koja se može preduzeti prijetesta. Sljedeći pasusi opisuju strategije kako spriječiti ispitnu anksioznost koja se javlja iz unutrašnih izvora ilikako se izboriti sa njom.

Slika o sebi

Studenti često razviju negativnu sliku o sebi kada dožive neuspjeh na ispitu, naročito ako smatraju

da nisu dobili ocjenu koju zaslužuju. To se može pretvoriti u povećanu anksioznost na budućim ispitima. Mada je slika o sebi detaljno obrađena u poglavlju «Pažnja i slušanje», ovde su dati neki opšti savjeti.

Prvo, pokušajte da se usredsredite na prošle uspjehe na testovima. Učite iz prošlih neuspjeha,ali ne opterećujte se njima. Razmotrite šta ste radili drugačije tokom pripreme za testove na kojima ste biliuspješni nasuprot pripremama za one na kojima ste loše prošli. Možete li da uočite uzročno-posljedičneveze? Ponovite postupke zahvaljujući kojima ste bili uspješni i promijenite one koji su doveli do neuspjeha.

Drugo, upustite se u pozitivan razgovor sa samim sobom. Napravite spisak svojih pozitivnih kvalitetai podsjetite se na njih tako što ćete ih staviti na vidno mjesto u svojoj sobi ili ih ponoviti sebi periodično.Zatim napravite detaljniji spisak pozitivnih aspekata svoje pripreme za ispit. Ponovite ih sebi kada osjetiteanksioznost. Ignorišite negativne komentara kolega iz razreda, naročito dok čekate da test bude podjeljen.Uvidite da su ti studenti negativni jer se, za razliku od vas, nisu pripremili.



335

1. Pažnja

i slušanje

335

11. Ispitna

aksioznost

Motivacija

Poglavlje «Motivacija» sadrži opšte strategije za stvaranje zainteresovanosti za predmet ili kurs.Kako biste se motivisali da se pripremite za test i polažete ga, isprobajte sljedeće savjete.

Motivišite se da rano otpočnete pripremu za test tako što ćete razmisliti o prethodnim neuspjesimana ispitima koji su nastali kao posljedica odugovlačenja. Učite iz prošlih grešaka. Podsjetite sebe da svakihpola sata ili sat proveden u učenju dosta prije testa znači još jedan ili dva tačna odgovora. I podsjetite se dašto više priprema obavite unaprijed, manje ćete imati razloga za brigu noć uoči testa i manje ćete imati poslatokom pripreme za sveobuhvatne završne ispite. Razmislite o svojim kratkoročnim i dugoročnim ciljevima kojise mogu ispuniti polaganjem dotičnog testa i kursa.

Prije nego što krenete na ispit ili dok idete ka ispitnoj prostoriji, slušajte svoju omiljenu pjesmu kakobiste se razbudili i pokrenuli. Dobra je ideja i da je slušate u učionici prije nego što se testovi podijele. Vašaomiljena pjesma će vas motivisati i spriječiti da čujete negativne komentare nedovoljno spremnih studenata.

Samopouzdanje

Studenti bi trebalo da učine sve što mogu da pojačaju povjerenje u svoju pripremljenost za ispit isposobnosti polaganja testa. Samopouzdanje može u velikoj mjeri smanjiti osjećaj anksioznosti zato što akopojedinac vjeruje da će dobro proći, vjerovatno će tako i biti.

Pojačana priprema za ispit je dobar način da se poboljša samopouzdanje. Naučite informacije «sasvih strana» i postarajte se da ih razumijete. Samotestirajte se ili neka vam drugi student zada test kako bistedokazali sebi da ste ovladali materijalom.

Pogledajte poglavlja «Polaganje ispita» i «Priprema za ispite» za prijedloge za poboljšanje vještinapolaganja testova. To što znaju «tajne zanata» često pomaže studentima da steknu samopouzdanje zato štoznaju kako da odgovore na različite i po mogućstvu neočekivane, ispitne zahtjeve.

Treba isprobati i učenje u prostoriji u kojoj će se ispit održati. To vam pomaže da se osjećateprijatnije u svom okruženju. Pored toga, pokušajte da ne mislite o tome šta najbolji student na kursu radi kakobi se spremio za ispit; koncentrišite se na sebe.

11.3.2. Učenička odgovornost, očekivanja u pogledu sadržaja iorganizacije ispitaStudentova odgovornost

Neka vam ova misao stalno bude prisutna u umu – vi ste odgovorni za sopstveno učenje. Vaša jeodgovornost da znate kada i gdje će se test održati, koji materijal će biti obuhvaćen i koji pribor da donesete.

Samo vi ste odgovorni za kvalitet svojih priprema za ispit. Zapamtite da količina vremena provedenogu učenju nije ni približno važna koliko ono što radite tokom tog vremena. Ne očekujte da se predavači sažalena molbe kao što je «Ali učio sam 14 sati za ovaj test i pao sam!» Oni nemaju načina da nadgledaju ili ocjenjuju

učeničku pripremu. Kada sagledate samu suštinu, ono što je bitno jesu podaci koje iznesete na ispitu. Dakle, treba da preuzmete odgovornost da na najbolji mogući način iskoristite vrijeme za učenje. Tomože značiti da se izvještite u strategijama za organizovanje informacija, upravljanje vremenom, pamćenje

informacija i očuvanje usredsređenosti na zadatak. Ocjenite kako provodite svoje vrijeme za učenje. Dali razumijete i pamtite ono što čitate nakon što ste proveli dva sata nad jednim poglavljem? Možete li daodredite glavne tačke predavanja koje ste upravo obnavljali jedan sat? Ako je odgovor ne, potražite pomoć zautvrđivanje svojih problema i učenje odgovarajućih strategija. Kada znate da ste pripremljeni za test, u boljemste položaju da se oduprete osjećaju anksioznosti tokom ispita.

Budite upoznati sa kaznama predavača za kašnjenje na ispit. Neki će odbiti da puste studente dapolažu test nakon što je on otpočeo. Drugi će smanjiti poene ili neće pustiti studente da urade one dijelovekoje su propustili. Ne očekujte da vam se da dodatno vrijeme ako zakasnite. I ne očekujte da predavači prave

izuzetke od svojih pravila radi vas. Sve ovo može stvoriti pritajenu anksioznost. Možete ležati budni noću brinućise da alarm neće zazvoniti ili da auto neće upaliti ujutru. Kako biste umirili misli, podesite dva časovnika (jedan



336

1. Pažnja

i slušanje

336

11. Ispitna

aksioznost

na baterije u slučaju da nestane struje) ili neka vas nekoliko prijatelja pozove kako biste osigurali da ustaneteujutru. Isplanirajte da krenete jedan sat ranije u slučaju da imate problema sa kolima i osmislite rezervni plan(bicikl, taksi, autobus, auto drugog studenata) za stizanje na čas ukoliko auto neće da upali.

Očekivanja u pogledu sadržaja i organizacije ispita

Jedan od razloga što neki studenti doživljavaju ispitnu anksioznost jesu neizvjesnosti u pogledusadržaja i organizacije ispita. Ne znaju šta da očekuju na ispitu. Neke od najčešćih briga navedene su niže(D. Applegate, CAL).

Kada i gdje će test biti održan?•

Koje teme, poglavlja i tekstovi će biti pokriveni na testu?•

Koliki dio pitanja je sa predavanja• ? Iz tekstova? Iz laboratorijskih vježbi?

Koje su najvažnije ideje?•

Koje vrste pitanja – esej, prepoznavanje, višestruki izbor itd. – će biti postavljane?•

Da li se ispit polaže uz pomoć knjige ili bez nje?•

Da li studenti moraju da pamte formule ili su dozvoljene «puškice» za podsjećanje?•

Koji pomoćni materijali – knjiga• za odgovore, digitron, lenjir itd. – su obavezni ili dozvoljeni?

Koji nivo detaljnosti predavač očekuje u odgovorima?•

Da li predavač traži tačno ponavljanje memorisanih činjenica ili tumačenje podataka?•

Ko će voditi ispit – predavač ili asistent?•

Ko ocjenjuje ispite – predavač ili asistent?•

Kako će pitanja biti ocjenjivana – puni ili polovični bodovi, ručno ili mašinski?•

Da li predavač oduzima bodove za pravopisne i gramatičke greške?•

Postoji više načina da se odgovori na ova pitanja. Sljedeći savjeti su zasnovani, djelimično, naLunenfeld i Lunenfeld (1992) i Kesselman-Turkel i Peterson (1981).

Proučite silabus.

Na mnoga od prethodno pomenutih pitanja se može odgovoriti provjerom silabusa. Većina•

predavača opisuje ispitne procedure, uključujući tipove pitanja i dozvoljene pomoćne materijale, usilabusu. Pogledajte raspored kursa; tu navedene teme će se vjerovatno pojaviti na testu. Provjeritesilabus prije susreta sa predavačem; mogu ga odbiti vaša pitanja čiji su odgovori jasno navedeniu silabusu.

Pitajte predavača.

Jedan od najboljih načina da razjasnite očekivanja jeste da se konsultujete sa predavačem dosta•

prije testa. Bolje je dobiti informacije «na izvoru» nego iz druge ruke. Zatražite razjašnjenje tokomili nakon časa, ili još bolje, zakažite susret sa predavačem tokom njegovih konsultacija. Spremite

spisak pitanja koja ćete postaviti na susretu.U nekim slučajevima, predavač će vam pružiti informacije samo zato što ste došli da ga vidite. Ali•

ako se čini da predavač nije rad da odgovori na pitanja vezana za teme ili ideje na koje se ispitusredsređuje, ne pritiskajte ga. Isto tako, ako kaže da bi «vi trebalo da znate sve» i nakon vašeginsistiranja ne nudi više razjašnjenja, provjerite silabus, stare ispite, knjigu ili razgovarajte sa drugimstudentima. Predavači nekad nisu voljni da previše objelodane.

Analizirajte predavačevo ponašanje.

Ako predavač nudi nedovoljno nagoveštaja a nikad ranije niste polagali kod njega test, pokušajte•

da analizirate njegovo ponašanje u potrazi za smjernicama. Razmotrite tipove informacija koji sunaglašeni u predavanju, prirodu zadataka i način prezentovanja predavanja. Zapitajte se: Da li sepredavač usredsređuje na detalje? Da li naglašava činjenice ili ideje? Da li bi postavio trik pitanja?

Koji je njegov cilj u nastavi i stav prema testiranju? Da li je podstakao studente da procjenjuju itumače koncepte?



337

1. Pažnja

i slušanje

337

11. Ispitna

aksioznost

Pogledajte stare testove.

Stari ispiti su vrijedan izvor informacija• u vezi s naglašenim temama ili idejama, tipovima postavljenihpitanja, načinom na koji su pitanja sročena, nivoom detaljnosti koji predavač očekuje u odgovorima iprocedurama ocjenjivanja. Ako primjerci starih testova nisu dostupni, na primjer mogu se rezervisati

u biblioteci, pitajte predavača da li je ta olakšica moguća. Neki predavači će to učiniti, ali samo akobudu zamoljeni.

Konsultujte se sa drugim studentima.

Razgovarajte sa studentima koji su ranije pohađali dotični kurs. Ne samo da možda imaju stare•

testove, već mogu pružiti uvid u predavačeva očekivanja, glavne ideje i procedure ocjenjivanja.Trenutne kolege iz razreda mogu imati ideje u vezi s glavnim temama koje treba naučiti.

Koristite udžbenik.

Većina tekstova nudi pitanja za obnavljanje• na kraju svakog poglavlja ili jedinice. Ona bi trebaloda vam pruže predstavu o tome šta se može naći u pitanjima na testu. Ili pokušajte da pretvoritenaslove poglavlja u pitanja. Provjerite indeks u kome su navedene osobe i pojmovi; što je višestranica navedeno pod stavkom, to je ona važnija.

Koristite tekstualne radne sveske.

Studentske radne sveske koje prate tekst su odličan izvor pitanja za obnavljanje• materijala datog začitanje. Mogu vam pružiti uvid u to koje teme mogu biti obuhvaćene na ispitu i kako mogu izgledatipitanja.

11.3.3. Priprema Jedna od najboljih, ako ne i najbolja, strategija za suočavanje sa ispitom jeste priprema. Sljedećerazmatranje je zasnovano, djelimično, na Lunenfeld i Lunenfeld (1992), Kesselman-Turkel i Peterson (1981)

i Chickering i Schlossberg (1995). Studenti koji su obavili obimnu pripremu ili veoma proširenu pripremu za testove gotovo uvijekbudu uspješniji od nedovoljno pripremljenih studenata. Priprema pomaže u izbjegavanju ili razbijanjuanksioznosti koja se javlja iz nekoliko razloga: student shvata da je neadekvatno pripremljen za ispit, studentima neadekvatna očekivanja u vezi sa svojom pripremljenošću za ispit, student je preopterećen količinominformacija koje treba naučiti, student ne može da pronađe pribor potreban za ispit ili student kasni na test.

Postoje četiri aspekta pripreme. Suštinska priprema obuhvata učenje materijala koji će biti obuhvaćentestom. Materijalna priprema označava prikupljanje i organizovaje pribora potrebnog za test. Fizička pripremauključuje vođenje računa o ishrani i snu prije testa. Mentalna priprema obuhvata stavove i motivaciju.

Suštinska priprema

Najvažnija poenta koju ovde treba izneti jeste da se proces učenja materijala koji će biti obuhvaćen

testom mora obaviti dosta unaprijed kako bi se izbjegla anksioznost. Najbolji studenti počinju ispitnu pripremuprve nedelje predavanja ili odmah nakon prethodnog ispita. U najmanju ruku, trebalo bi početi pripremebarem jednu nedelju prije testa, u zavisnosti od količine i nivoa težine materijala, i trebalo bi isplaniratinekoliko obnavljanja materijala. To obezbjeđuje pohranjivanje informacija u dugoročno pamćenje, gdje jebolje zaštićeno od iznenadnih gubitaka pamćenja izazvanih anksioznošću ili iščekivanjem.

Zakunite se da nećete bubati noć pred ispit. Nagomilavanjem svega u jednu ili dve noći učenja nepostiže se ništa više od pohranjivanja ograničene količine informacija u kratkoročno pamćenje i povećavanjaanksioznosti. Blokade tokom testa, kada se sve što je pojedinac učio iznenada i nepovratno gubi iz pamćenja,obično se dešavaju zato što anksioznost i iščekivanje izguraju informacije iz kratkoročnog pamćenja. Samonajboljim studentima može uspjeti da pomoću bubanja polože test. Čak i tada, obično zaboravljaju informacijeubrzo nakon testa i moraju da ih ponove uče za sveobuhvatne završne ispite. Bubanje nije preporučljivo za kurseveiz glavnog predmeta zato što te informacije treba zadržati za upotrebu na budućim časovima ili na poslu.

Kako biste se ekasno pripremili, morate obaviti sve zadatke i pripremiti materijale za učenje dosta



338

1. Pažnja

i slušanje

338

11. Ispitna

aksioznost

unaprijed da bi noć uoči ispita bila rezervisana za lagano učenje. Drugim riječima, postarajte se da obavite svedomaće i laboratorijske zadatke, kao i pročitate sve tekstove na vrijeme. Rasporedite vrijeme za prepisivanje,reorganizovanje i/ili pregledanje zabilješki sa predavanja. Pripremite pomagala za učenje, kao što su eškarte, uzorci pitanja, vodiči za učenje i gfrački organizeri, i često ih obnavljajte tokom nedelja prije testa.

Ako niste pročitali zadatke do par noći pred ispit, vjerovatno je prekasno da tad počnete. Samoćete stvoriti više anksioznosti dok budete žurili da pročitate i razmišljali o drugim stvarima koje treba da učite.Naravno, najbolje rješenje je preventiva; odredite vrijeme za čitanje više nedelja prije testa i držite se tograsporeda. Ali ako vam nestane vremena a niste intenzivno čitali tekst (a test će obuhvatiti materijal iz teksta),onda samo pregledajte i istražite poglavlja kako biste uočili glavne ideje. Pročitajte uvode i rezimee poglavlja.Razmotrite u kakvoj su vezi te informacicje sa materijalom sa predavanja.

Specične strategije za ispitnu pripremu detaljno su obrađene u poglavlju “Priprema za ispit”.Koristite ih zajedno sa strategijama za upravljanje vremenom, organizaciju, pamćenje i kodiranje i pronalaženjeopisanim na drugim mjestima u tekstu.

Zapamtite suštinski zaključak. Ako znate da ste se ekasno pripremili za ispit, manje je vjerovatnoda ćete doživjeti ozbiljne i ometajuće posljedice ispitne anksioznosti.

Materijalna priprema Postarajte se da svi pomoćni materijali potrebni za test budu sakupljeni i organizovani noć prijeispita. Ako su vam stvari uređene imaćete jednu manje brigu.

Ako su dozvoljene zabilješke ili tabele sa formulama, pripremite ih i organizujte unaprijed. Postarajtese da imate hemijske koje rade ili zaoštrene olovke. Nema ničeg što vas više može isfrustrirati prije ispitaod pokušavanja da pronađete rezač za olovke! Provjerite da li vam digitron radi. Ako pozajmljujete digitron,budite sigurni da znate da njime rukujete. Kupite sveske za rješenja dan prije ispita. Ne čekajte da ih nabavitena putu na ispit; knjižare mogu biti zatvorene ili sve sveske mogu biti prodate. Obavezno ponesite sat na ispit.Neki predavači traže da studenti ponesu svoje identikacione kartice.

Podesite dodatne alarme za buđenje ili neka vas prijatelj pozove da biste osigurali da stignete uispitnu prostoriju na vrijeme. To je naročito važno za testove rano ujutru. Stignite dovoljno rano da pronađete

mjesto za sjedenje udaljeno od ometača pažnje, da se opustite i obnovite glavne ideje. Ali nemojte stići tolikorano da imate vremena da se uspaničite.

Fizička priprema

Fizička priprema je obrađena u odjeljku “Zdravlje, ishrana, vježbanje i san”.

Mentalna priprema

Mentalna priprema je obrađena u odjeljku “Slika o sebi, motivacija i stavovi”.

11.3.4. Relaksacione tehnike Ma kako dobro da su kodirane informacije, pronalaženje informacija u dugoročnom pamćenju je

često blokirano anksioznošću i napetošću. Relaksacione tehnike predstavljaju jedan način da se umanjistres i pomogne pronalaženje podataka. Studenti mogu da posjete savjetodavne centre u okviru kampusa zaideje za relaksaciju ili da se susretnu sa privatnim savjetnikom vještim u jogi ili nekom drugom meditativnompristupu. Ili, studenti mogu da isprobaju neke od niže opisanih vježbi.

Vježba 1: Ova procedura u devet koraka pripada Tviningu (Twining,1991). Možete je koristiti dok sjedite ililežite u tihoj prostoriji. Upotrijebite ovu vježbu u svojoj sobi noć prije nekog stresnog događaja ili neposrednoprije nego što ćete napustiti sobu. Pustite umirujuću muziku ako vam to pomaže u opuštanju. U svakomkoraku, sjetite se da udišete dok se mišići napinju a izdišite dok se mišići opuštaju.

Korak 1• : Stegnite desnu pesnicu; osjetite kako napetost raste. Zatim opustite pesnicu. Neka vamšaka klone; osjetite opuštanje. Potom stegnite lijevu pesnicu; osjetite napetost. Opustite je; osjetiteopuštanje.

Korak 2• : Savijte desnu ruku, stežući pesnicu i bicepse. Držite je stegnutu i osjetite napetost u ruci.Zatim opustite pritisak i neka vam ruka klone; osjetite opuštanje. Potom savijte lijevu ruku, stežući



339

1. Pažnja

i slušanje

339

11. Ispitna

aksioznost

pesnicu i bicepse. Držite je stegnutu i osjetite napetost. Potom popustite pritisak i neka vam rukaklone; osjetite opuštanje.

Korak 3• : Ispružite desnu ruku dok se ne ukoči usljed stezanja tricepsa. Sada popustite pritisak ineka vam ruka klone. Potom ispružite lijevu ruku dok se ne ukoči. Zatim popustite pritisak i neka

vam ruka klone.Korak 4• : Čvrsto zatvorite oči; osjetite kako se pritisak povećava. Sada otvorite oči i popustitenapetost. Potom stegnite zube; osjetite pritisak u vilici. Sada opustite vilicu i osjetite opuštanje.

Korak 5• : Udahnite duboko i zadržite dah stežući pluća. Potom popustite i osjetite opuštanje. Opet,udahnite; zadržite. Izdahnite. Opustite se.

Korak 6• : Sada stegnite stomačne mišiće; zadržite ih napetim. Potom popustite pritisak i opustitese. Opet, stegnite stomačne mišiće; opustite se.

Korak 7• : Ispružite noge i stegnite butine, pustite napetost da poraste. Sada popustite pritisak,neka vam noge klonu i osjetite opuštanje. I opet, ispružite noge i stegnite butine. Potom popustitepritisak.

Korak 8• : Ispružite stopala i stegnite listove. Sada opustite mišiće. I opet, stegnite listove; potompopustite mišiće i osjetite opuštanje.

Korak 9• : Sada potpuno opustite tijelo, neka klone. Osjetite potpuno opuštanje koje nastaje izodsustva napetosti.

Vježba 2: Ova vježba (Davis, Eshelman i McKay,1988) obuhvata zičku relaksaciju kao i pozitivan razgovorsa sobom. Koristite ovu strategiju u svojoj sobi prije nekog stresnog događaja ili u učionici tokom onihnervoznih minuta čekanja da otpočne neka stresna aktivnost. Mada se uputstva odnose konkretno nasituacije polaganja ispita, ova vježba se može koristiti prije bilo koje aktivnosti koja stvara anksioznost, kaošto je javno govorenje, intervjui ili prezentacije u razredu.

Smjestite se udobno u stolici. Zatvorite oči i duboko dišite iz stomaka. Uočite kako mišići postaju•

glatkiji, pomalo teški uz prijatan osjećaj.

Usredsredite se na disanje, polako izdišući. Dok izdišete, oslobodite se sveg pritiska i negativnih misli.•

Uočite kako se osjećate opušteno. Možete se osjećati tako opušteno čak i u stresnoj situaciji.•

Vaši mišići su opušteni i duboko dišete. Zamislite se u učionici kako polažete ispit. Zamislite sebe•

kako sjedite tamo dišući baš kao što dišete sada, osjećate se prijatno i mislite pozitivne misli. Imatekontrolu. Svaki put kad izdahnete, osjećate se spokojniji, mirniji i samopouzdaniji.

Posjedujete sve znanje potrebno da položite ispit. Učili ste pomoću najboljih tehnika učenja koje•

poznajete, i u potpunosti ste pripremljeni. Nećete imati problema da prođete ovaj ispit.

Zamislite sebe kako čitate svako pitanje• , jedno po jedno, polako i pažljivo, krećući se kroz svakustavku na ispitu. Posjedujete sposobnost da dobro uradite ovaj ispit.

Zastanite sad na trenutak da biste osjetili kako vam je mirno i pravilno disanje i kako se samopouzdano•

osjećate. Nakon što ste izbrojali pet udaha, otvorite oči i osjećajte se opušteno i budno.Vježba 3: Ova relaksaciona tehnika za izvođenje u posljednjem trenutku pomaže studentima da se usredsredei opuste u učionici prije stresnog događaja. Može se koristiti čak i tokom stresne aktivnosti ako se nivoanksioznosti poveća i student osjeti da gubi kontrolu. Ova vježba je jednostavna i laka za pamćenje.

Zatvorite oči. Napnite svaki mišić u tijelu, počev od vrata i spuštajući se na ramena, ruke, stomak,•

noge i stopala. Neka vam svi mišići budu napeti dok se spuštate niz tijelo. Udahnite dok vam sesvaki mišić kontrahuje i zadržite dah nekoliko sekundi; potom polako izdahnite.

Nakon što su se svi mišići u vašem t ijelu napeli, zadržite ih tako nekoliko sekundi.•

Počev od prstiju na nogama, polako opuštajte svaki mišić u tijelu. Izdišite sa svakim opuštenim•

mišićem.

Ponovite proces• ako je potrebno.



340

1. Pažnja

i slušanje

340

11. Ispitna

aksioznost

Vježba 4: Ova relaksaciona tehnika, citirana iz Lunenfeld i Lunenfeld (1992, str. 27), zasnovana je na kontrolimišića i vizualizaciji. Koristite ovu vježbu prije ili tokom stresne aktivnosti kada nivo anksioznosti počne da raste.

Pronađite udobnu stolicu ili sjedite na tepih ili jastuče. Pomoći će ako skinete cipele i zatvorite oči...•

Napnite mišiće, počev od vilice. Stegnite pesnicu. Napnite mišiće listova. Potom ih opustite.

Sada zamislite stepenište. Zamislite kako hvatate ogradu i penjete se uz raskošne stepenice. Kada•stignete na vrh zamislite kako ulazite u vrlo prijatno mjesto, kao što je šuma, plaža ili bilo koju oblastu kojoj ste voljeli da se igrate kao djete.

Pokušajte da uključite sva čula da vam pomognu u oživljavanju zamišljenog predjela. Na primjer • ,ako ste na plaži, osjetite kako hodate kroz toplu vodu koja vam doseže do koljena. Osjetite vodu nadonjem dijelu vaših nogu i sunce na gornjem delu tijela. Okusite so u vazduhu. Pokušajte da čujetezvuk talasa koji udaraju u obalu. (Kako biste pomogli ovu vizualizaciju, možete da kupite traku sazvukom talasa i pustite je u pozadini dok prolazite kroz ovu vježbu). Možete da vidite plavetnilovode, bijele oblake na nebu, i tako dalje. Ako sve to spojite u jedno, možete zaista da se zamislitetamo, čak i kada pravi snjeg pada izvan vaše sobe.

Sada počnite da osluškujete svoje disanje. Trebalo bi da bude duboko i ujednačeno.•

Potom opet napnite mišiće, počev od vilice i spuštajući se ka prstima na nogama. Dok su vam mišići• napeti, prođite kroz vježbu vizualizacije penjanja uz stepenice do vaše omiljene lokacije. Dok ste utoj srećnoj sceni polako opustite mišiće, jedan po jedan, dok ne budete potpuno mirni, što se možeocijeniti po pravilnom dubokom disanju.

Ako želite da sprovedete još jedan, posljednji korak ove vježbe, dobro se zamislite o predstojećem•

ispitu ili napetoj situaciji koje se plašite. Primjetićete da vam se mišići odmah zatežu nevoljno i da vamdisanje opet postaje plitko i nepravilno. Prepuštajući se opet vizualizaciji, dok istovremeno opuštatemišiće i održavate pravilno disanje, veoma ćete napredovati po pitanju očuvanja kontrole nad panikomu bilo kojoj teškoj situaciji. Kada stvarna situacija dođe, samo prođite kroz sve korake koje ste vježbali.Ne samo da ćete osjetiti da se opuštate, već ćete primijetiti i da vam se um razbistrava.

11.3.5. Izbjegavanje i oslobađanje stresa i napetostiIzbjegavanje stresa i napetosti

Jedan od načina da se umanji ispitna anksioznost jeste izbjeći uopšte stres i napetost. Sljedeće smjernice(Pauk, 1989) mogu pomoću studentima da izbjegnu ponašanja i situacije koji podstiču stres i napetost.

Izbjegavajte situacije za koje znate da će izazvati stres• i napetost. Na primjer, odložite da pozovetenekoga na izlazak osim ukoliko znate da će prihvatiti. Izbjegavajte sukobe sa roditeljem ili cimerom.

Uvijek budite vrlo pripremljeni ili pripremljeni izvan zadatog za testove, laboratorijske zadatke,•

govore i razredne diskusije. Za više informacija, pogledajte odjeljak “Priprema”.

Odolite iskušenju da odugovlačite. Odlaganje zadataka je veliki izvor napetosti. Kako biste izbjegli•

zamke odugovlačenja, usavršite vještine samodiscipline, motivacije, organizacije i upravljanjavremenom. Detalji o ovim temama dati su u poglavlju “Upravljanje vremenom”.

Uvidite da je nešto slobodnog vremena u vašem rasporedu dobro. Ključ za izbjegavanje osjećanja•

krivice kada ne učite jeste da umjereno koristite slobodno vrijeme i vrijedno radite tokom satiodređenih za učenje kako biste osjećali da ste zaslužili slobodno vrijeme.

Oslobađanje stresa i napetosti

Ma kako se trudili, čini se da prije ili kasnije ne možemo da izbjegnemo pretjeran stres ili napetost.Kada se stres i napetost nagomilaju do nivoa koji izazivaju smetnje u našoj sposobnosti da obavljamo zadatke,poput polaganja testova, probajte niže opisane strategije za oslobađanje stresa i napetosti (zasnovano na

Pauku, 1984).



341

1. Pažnja

i slušanje

341

11. Ispitna

aksioznost

Razgovarajte s nekim.•

Iako se možete stidjeti ili vam može biti neprijatno da razgovarate o svojim brigama sao

drugima, pokušajte da shvatite koliko je ozbiljno držati ta osjećanja zatvorena u sebi.Podsjetite se da niste jedina osoba na svijetu koja je anksiozna; svakome se to desi prije

ili kasnije. To je uobičajeno iskustvo. Razgovarajte sa objektivnom osobom, poput cimera,resident assistant ili resident director, fakultetskim savjetnikom, tutor, član porodice,sveštenik, trener ili posebno obučen savjetnik u studentskoj službi.

Pobjegnite privremeno.•

Kada situacija pođe naopako i osjetite da napetost raste, zastanite na kratko dao

pobjegnete od nje. To možete učiniti tako što ćete se zički pomjeriti od izvora napetosti;otiđite u kratku šetnju, posjetite tržni centar na sat vremena ili odigrajte basket. Ako zičkoodvajanje od izazivača stresa nije moguće, pokušajte da se zamislite kako sjedite poredtihog jezera ili na planinskoj stazi.

Preusmjerite ljutnju i anksioznost.•

Umjesto da sve čuvate u sebi ili gubite kontrolu, pokušajte da pronađete drugi put zao

oslobađanje od briga, koji će pozitivnije iskoristiti vašu emocionalnu energiju. Nekaproblemi sačekaju dan ili dva prije nego što se njima pozabavite. Pjevušite pjesmu iliizbrojte do deset kada osjetite da napetost raste.

Brinite o nekome drugom.•

Poslušajte brige druge osobe, pokažite joj da vam je stalo do njenog dobrostanja i da steo

spremni da joj pomognete oko njene anksioznosti. To će vam skrenuti misli sa sopstvenogstresa na neko vrijeme i možda će vam pomoći da drugačije sagledate svoje probleme.Takođe će vam pomoći da shvatite da niste jedina osoba koja je pod tenzijom.

Obavljajte jedan po jedan zadatak• .

Ako ste pod pritiskom, čak i normalni zadaci ili male količine posla mogu biti previšeo

za vas, a da ne govorimo o preopterećenosti radom na svim časovima. Pokušajte dane razmišljate o svemu što treba da uradite i/ili koliko zaostajete na nekom od časova.Usredsredite se na jedan po jedan zadatak. I podsjetite se da je naizgled beznadežnasituacija samo privremena.

Prihvatite normalnost.•

Ponekad se anksioznost razvije kada studento očekuje previše od sebe. Težnja kasavršenstvu često dovodi do neuspjeha i razočarenja. Nastojte da uradite najbolje štomožete a ne pokušavajte da budete savršeni. Zastanite i preispitajte svoje ciljeve u

odnosu na svoje mogućnosti. Da li su vaši ciljevi ostvarljivi ili su iznad vaših moći? Da lisu to vaši ciljevi ili ciljevi nekog drugog?

Odvojite vrijeme za rekreaciju.•

Rekreacija je od suštinske važnosti za mentalno, emocionalno i zičko zdravlje budućio

da vam pruža priliku da se “izduvate” i skreće vam misli sa drugih stvari. Neka vamrekreacija postane dio svakodnevne rutine, čak i ako podrazumijeva samo svakodnevnušetnju, šivenje u trajanju od pola sata ili dobacivanje lopte sa prijateljem.

11.3.6. Kako se izboriti sa krizom “Ma kako bilo zdravo vaše uobičajeno stanje uma i tijela, vjerovatno ćete doživjeti povremenu krizuizazvanu stresom kroz život. U takvim prilikama, najbolji način da održite ravnotežu jeste da usvojite sljedećestavove i ponašanja:

Koncentrišite se na trenutno stanje. Ne uvećavajte svoj mentalni teret razmišljajući o prošlosti. Mislite•



342

1. Pažnja

i slušanje

342

11. Ispitna

aksioznost

o budućim događajima samo u onolikoj mjeri u kolikoj možete da utičete na njihovo oblikovanje.Nemojte brinuti o budućnosti nad kojom nemate kontrolu.

Razmotrite jedan po jedan od svojih problema. Ponekad vam kad ih grupišete sve zajedno može•

djelovati preopterećujuće, ali ako ih sagledate pojedinačno možete vidjeti da svaki od njih nije

onako ozbiljan kako ste mislili. Potom možete početi da tragate za rješenjima.Razgovarajte sa porodicom i prijateljima. Nemojte se uvijek žaliti ili opterećivati ih svojim mukama,•

već tražite, i poslušajte, njihova mišljenja i savjete.

Kada ste odlučili šta želite da uradite u vezi sa problemom na koji možete da utičete, djelujte brzo i•

odlučno. Pozitivno djelovanje je obično zdravije nego pasivno predavanje crnim mislima.

Zaposlite sebe i svoj um što je više moguće. Društvene aktivnosti poput sporta, volonterskog rada•

ili diskusionih grupa često su bolje od samoće tokom napornog perioda.

Nemojte biti kivni ili kriviti druge za svoje trenutne probleme. Čak i ako vam je na neki način•

nanesena nepravda, stalan osjećaj frustriranog neprijateljstva neće donijeti ništa osim dalje štetevašem mentalnom zdravlju.

Odlučite da posvetite neko vrijeme svaki dan zičkoj relaksaciji koja privremeno oslobađa vaš um•

od briga. Ako odete u šetnju, na primjer, koncentrišite se na ono što vidite oko sebe a ne razmišlajteo problemima.

Naročito je važno da se, osim da budete društveniji i zički aktivniji nego obično, što je više moguće•

držite svoje svakodnevne rutine. U kriznim periodima poznata šema redovnih obroka i aktivnosti utačno određeno vrijeme može podstaći osjećaj sigurnosti pružajući vam uredno spoljno okruženje.

Kako biste izbjegli da brige ponesete sa sobom u krevet, pokušajte da ne razmišljate o njima nakon•

8 sati uveče. Vjerovatno ćete bolje spavati ako možete da se opustite nekoliko sati prije odlaskau krevet. Takođe, ako se probudite u toku noći, vjerovatnije je da ćete biti dovoljno opušteni daponovo zaspite ako se niste brinuli o rješavanju problema kada ste prvobitno zaspali.

Naučite da prepoznate krizu i da ne budete suviše ponosni da priznate da ste preopterećeni•

anksioznošću i da ne možete više sami da se snađete. Razgovarajte sa ljekarom prije ili kasnije.Ili umjesto toga (ili pored toga), zatražite pomoć od opštinske službe za mentalno zdravlje ili

vjerske organizacije. [Potražite savjetodavni centar u vašem kampusu.] Možda ćete otkriti da kadporazgovarate o svojim problemima i strahovima sa objektivnim ali saosjećajnim profesionalcem,vaše brige više neće izgledati nepremostivo.



343

1. Pažnja

i slušanje

12. Priprema za

ispit



344

1. Pažnja

i slušanje



345

1. Pažnja

i slušanje

345

12. Priprema za ispit

12.1. Uvodne informacije o pripremi za ispit Uspješnost na ispitima je određena u velikoj mjeri prirodom ispitne pripreme. U tom smislu, kvalitetispitne pripreme je važniji od njenog kvantiteta. Suprotno od uvjerenja većine studenata, način na koji pripremamoispit je mnogo značajniji od dužine priprema. Ovde razmotrene strategije zastupaju ovo viđenje.

Svrhe strategije za ispitnu pripremu

Strategije ispitne pripreme su namjenjene da pomognu studentima da iskoriste vrijeme za učenje

što je moguće ekasnije i efektivnije.

Prednosti strategija ispitne pripreme

Jedna od prednosti strategija ispitne pripreme jeste ta što one pomažu poboljšanje studentskeuspješnosti na ispitima. Pored toga, ove strategije rade na smanjenju ispitne anksioznosti, što takođeunapređuje ispitne rezultate. Kada su studenti pripremljeni za ispite, uglavnom su samouvjereniji i bolje ihurade. Studenti će otkriti da kada su pripremljeni, testovi gotovo mogu da postanu zabavni!

12.2. Specične strategije ispitne pripreme Opšte strategije ispitne pripreme mogu se koristiti za pripremu bilo koje vrste ispita. Većina

informacija pod ovim naslovom je rezimirana u drugim poglavljima teksta. Strategije za specične testove suosmišljene prema određenim tipovima testova.

12.2.1. Pregledi upravljanja vremenom i pravljenja pauza Opšte strategije upravljanja vremenom su detaljno obrađene u odjeljku “Upravljanje vremenom”.Specični savjeti vezani za pripremu ispita prikazani su ovde.

Upravljanje vremenom je ključno za izbjegavanje zamki bubanja. Ali zapamtite da vremenski periodproveden u učenju za ispit nije važan koliko i ono što uradimo za to vrijeme. Ekasno iskoristite vrijemeodvojeno za ispitnu pripremu sljedeći naredne smjernice.

Razvijte plan djelovanja Razvijte plan ispitne pripreme dosta prije testa. Bilo koja kombinacija ovih aktivnosti može bitiuključena u plan učenja: čitanje zadatih tekstova, završavanje laboratorijskih zadataka, završavanje domaćihzadataka, susret sa predavačem ili tutorima, sastanak sa članovima studijske grupe, reorganizovanje iprepisivanje zabilješki sa predavanja, pregledanje informacija u bilješkama i tekstovima i priprema pomagala

za učenje (eš karte, pitanja za vježbanje, vizuelna pomagala itd.). Odabir aktivnosti će zavisiti od tipa testai ličnog stila učenja.

Razdjelite vrijeme

Procijenite koliko dugo će vam trebati da obavite svaku od aktivnosti u planu pripreme. Organizujtesvoje sate tako da obuhvatite dosta vremena za obavljanje aktivnosti, odmor i spavanje. Dnevne i nedeljnetabele su ekasni metodi za raspoređivanje vremena; primjeri su dati u odjeljku “Upravljanje vremenom”.

Napravite raspored i držite ga se.Napravite vremenske razmake između obnavljanja

Podijelite ispitnu pripremu na zgodne vremenske periode kako biste izbjegli dosadu i gubitakkoncentracije. Periodi u trajanju od dvadeset do trideset minuta su najbolji. Pomješajte aktivnosti (pravljenjeopštih pregleda, obnavljanje, organizovanje, itd.) kako biste informacije obradili na više načina. Učenje u šestpolučasovnih faza je mnogo ekasnije od učenja tri sata bez prekida.

Sažmite i organizujte informacije

Malo studenata može da zapamti sve iz svojih zabilješki i knjiga. Stoga, vrijeme provedeno usažimanju informacija u glavne ideje, ključne riječi i ključne izraze je dobro uloženo. Za smanjivanjem bitrebalo da uslijedi organizovanje, ili stavljanje informacija unutar logičke strukture. Ne samo da će sažimanje

i organizovanje smanjiti količinu informacija koje treba zapamtiti, već će i obezbijediti nagoveštaje koji ćepokrenuti pamćenje tokom ispita.



346

1. Pažnja

i slušanje

346


Formulište od opšteg ka posebnom

Pregledajte glavne ideje prvo uopšteno. Budite sigurni da razumijete kako su glavne teme povezanemeđusobno. Zatim se usredsredite na detalje za svaku važniju ideju.

Počnite rano s pripremom

Idealno, priprema ispita bi trebalo da počne prve nedelje časova ili odmah nakon posljednjeg testa.Ako rano počnete, informacije se pohranjuju u dugoročnom pamćenju a ispitna anksioznost se smanjuje.

Mudro iskoristite slobodno vrijeme

Kratki periodi “vremena za odmor” između časova ili prije obroka mogu se ekasno iskoristiti zaispitnu pripremu. Iskoristite te prilike za male zadatke, kao što je pregledanje eš karti ili rješavanje nekolikomatematičkih problema.

Podesite dva časovnika za buđenje

Za testove rano ujutru, ili za studente koji imaju problema sa ustajanjem, podesite dva budilnikaili neka vas prijatelj pozove da provjeri da ste budni. Studenti koji putuju prevozom trebalo bi da isplanirajuda stignu jedan sat prije testa, u slučaju da bude problema sa kolima ili gust saobraćaj. Trebalo bi da imaju irezervni plan za stizanje na čas.

Noć uoči ispita

Ako ste se mudro pripremali za test, pravili razmake između obnavljanja i rano otpočeli s pripremom,onda noć uoči testa može biti rezervisana za završno, opušteno obnavljanje materijala. Nagrada će vam bitito što ćete se dobro naspavati, imati pozitivan stav o testu i umanjiti anksioznost!

12.2.2. Prepisivanje i organizovanje zabilješki Prepisivanje i reorganizovanje zabilješki pomaže u pripremi ispita na tri načina (D. Applegate,

CAL). Prvo, to pomaže studentima da odrede glavne tačke i propratne detalje razmotrene na času. Drugo,to pomaže studentima da strukturišu informacije na takav način da ih se lakše prisjete i organizuju ih tokomtesta; ovo je naročito važno za ispitne eseje. Treće, to pruža studentu priliku da obnovi materijal za ispit; štose više puta pređu informacije, vjerovatnije je da će biti zapamćene.

Upotreba zabilješki za pripremu ispita trebalo bi da bude što je moguće aktivniji proces. Nemojtesamo iščitavati zabilješke. Uključite više čula tako što ćete naglas ponavljati informacije ili slušati verzijematerijala snimljene na traku. Koristite olovke u boji, markere, slike itd. da poboljšate zabilješke.

Odaberite ekasnu strategiju za organizovanje materijala sa predavanja. Nekoliko opcija, uključujućiKornelov metod i metode kratkih pregleda, razmotrene su detaljno u odjeljku “Vođenje zabilješki”. Odabirorganizacionog metoda će zavisiti od prirode informacija i tipa(tipova) pitanja koja će se pojaviti na testu.

12.2.3. Studijske grupe Studijske grupe, oblik kooperativnog učenja, ekasan su pristup ispitnoj pripremi (D. Applegate, CAL).Pripremanje za test sa dva do četiri druga studenta ima nekoliko prednosti. Pošto nekoliko ljudi dijeli posao,više se može ostvariti za kraći period vremena. Studijske grupe omogućuju studentima da razmjenjuju ideje iobjašnjenja ključnih tačaka. Studijske grupe takođe pružaju oblik predispitne evaluacije, gdje studenti testiraju jedni druge u vezi s ispitnim materijalom. Kada su dobro vođene, studijske grupe mogu i da smanje ispitnuanksioznost i poboljšaju motivaciju. Studijske grupe su naročito korisne za pripremu sveobuhvatnih ispita.

Studijske grupe se mogu koristiti za pripremu za testove na više načina, kao što je:

čitanje i vađenje zabilješki iz udžbenika•

brzo čitanje zadatih tekstova•



347

1. Pažnja

i slušanje

347


obnavljanje• , reorganizovanje ili prepisivanje zabilješki sa predavanja

smišljanje pitanja za vježbanje i odgovaranje na njih•

reorganizovanje informacija• pomoću kratkih pregleda, tabela, spiskova i vizuelnih pomagala

razmjena memorijskih strategija•

Za detaljne informacije o tome kako oformiti uspješne studijske grupe i drugim primjenama studijskih

grupa, pogledajte odjeljak “Studijske grupe” u poglavlju “Grupno i kooperativno učenje”.

12.2.4. Vodiči za učenje Vodiči za učenje se koriste za rezimiranje glavnih ideja i pojmova, bez propratnih detalja, koji ćebiti obuhvaćeni na ispitu (D. Applegate, CAL). Sažimajući informacije koje treba naučiti na minimum, nanajobuhvatnije teme, vodiči za učenje određuju glavne fokalne oblasti testa koje bi trebalo detaljno proučiti iomogućuju pojedincu da ekasno raspodijeli vrijeme za učenje između različitih tema. Zaista, oni vode način

na koji pojedinac uči. Postoje dodatne prednosti vodiča za učenje kad je u pitanju ispitna priprema. Stvaranje vodičaza učenje zahtjeva od nas da pregledamo zabilješke sa predavanja i tekstove. Takođe zahtijeva da pažljivorazmislimo o tom materijalu kako bismo odlučili šta je važno i kako su informacije povezane. Tako da jedna odkoristi vodiča za učenje jeste aktivno ponavljanje rada sa informacijama, poboljšavanje njihovog bilježenja upamćenju i kasnijeg prizivanja iz njega. Drugo, informacije u vodičima za učenje se lako prebacuju u primjeretestova prostim pretvaranjem glavnih tačaka u pitanja za vježbu. Treće, vodiči za učenje smanjuju količinuinformacija koje treba obnoviti. Konačno, asocijacije između različitih informacija se pojačavaju lada su vodičiza učenje uređeni tematski.

Organizacija informacija u vodiču za učenje će se razlikovati prema tipu informacija, predmetu, tiputesta i ličnom stilu učenja. Dva organizaciona pristupa, tematski i kategorijski, opisana su ovde. Onaj prvi jebolji za subjektivne ispitne eseje a drugi za objektivne testove.

Tematski vodiči za učenje

Tematski vodiči za učenje uređuju važne informacije prema glavnoj temi. Smjernice za razvijanjetematskih vodiča za učenje su sljedeće.

Odredite glavne teme.•

Razbijte predavanje i/ili materijalo za čitanje na glavne teme međusobno povezanihinformacija. Jedan od načina da se odaberu ovi važni poddijelovi jeste upotreba naslovapoglavlja (ili podnaslova u svakom poglavlju) u udžbeniku, glavne teme predavanja navedene u silabusu kursa, ili glavne ideje laboratorijskih zadataka. U zavisnosti odposebnih odlika testa, možete imati od dve do deset glavnih tema.

Odredite glavne ideje.o

Odredite glavne ideje pokrivene u svakoj od glavnih tematskih oblasti. Opet, broj glavniho

ideja u okviru svake od tema može se kretati od jedan do dvanaest. Zapišite glavneideje pod odgovarajućom temom u kratkim sintagmama ili nepotpunim rečenicama.Ili, formulišite glavne ideje u obliku pitanja i zabilježite ih pod odgovarajućom glavnomtemom.

Organizujte informacije.•

Organizujte informacije u neki strukturiran format, kao što je kratak pregled ili Kornelovo

metod; primjeri organizacionih formata su dati u odjeljku “Vođenje zabilješki”. Svepovezane ideje bi trebalo da budu rezimirane pod naslovom odgovarajuće važne teme.Ideje mogu biti numerisane ili obilježene različitim simbolima.

Izbjegavajte pretjerano detaljisanje.•

Vodiči za učenjeo bi trebalo da sadrže glavne ideje, bez propratnih detalja, denicija iliobjašnjenja.



348

1. Pažnja

i slušanje

348


Primjer vodiča za učenje uređenog prema temi prikazan je u nastavku:

Test iz biologije 1

ĆELIJE

dijelovi ćelije•procesi diobe ćelija: mitoza i mejoza•

po čemu su slični a po čemu se razlikuju?o

koja je njihova svrha?o

dve vrste ćelija: prokariotske i eukariotske•

po čemu su slične a po čemu se razlikuju?o

primjeri za svakuo

DNK

hemijski sastav: adenin, guanin, timin, citozin•

struktura DNK•

nacrtajte DNK molekul i označite dijelove•

proces• udvajanja DNK

koja je svrha?o

šta se dešava tokom svake od fazao ?

Kategorijski vodiči za učenje

Kategorijski vodiči za učenje uređuju informacije prema tipu ili kategoriji informacija: termini, imenaosoba, simboli, formule, pojmovi, datumi, itd. Smjernice za razvijanje kategorijskih vodiča za učenje su sljedeće.

Odredite kategorije informacija• .

Utvrdite koje kategorije informacijao će biti obuhvaćene testom: riječnički termini, ljudi,

datumi, pojmovi, formule, itd. Ako niste sigurni, pogledajte u silabusu, konsultujte stareispite, provjerite u knjizi ili pitajte predavača.

Odredite važne informacije.•

Predvidite koje specične informacije iz svake kategorije se mogu pojaviti na testu.o

Opet, koristite stare testove, ispitajte zabilješke sa predavanja i preglede poglavlja, ili sekonsultujte sa drugim studentima i predavačem kako biste donijeli osnovane pretpostavkeo tome šta treba učiti i zapamtiti.

Uredite informacije.•

Uredite kategorije i specične informacije u vodiču za učenjeo .

Izbjegavajte previše detalja.•

Zabilježite samo kategorije i ključne termine ili izraze u vodič za učenjeo . Ne uključujtedenicije ili objašnjenja.

Primjer popunjenog kategorijskog vodiča za učenja je prikazan u nastavku.



349

1. Pažnja

i slušanje

349


Arheologija 201Test 2

TERMINI

proizvodnja hrane•

poljoprivreda•

uzgajanje rodova•

pripitomljavanje•

LJUDI

V. Gordon Childe•

Michael Cohen•

Lewis Binford•

Karl Sauer•

POJMOVIprednosti proizvodnje hrane nad lovom i sakupljanjem•

mane proizvodnje hrane u odnosu na lov i sakupljanje•

kako razlikovati divlje biljke od pripitomljenih•

kako razlikovati divlje životinje od pripitomljenih•

objašnjenja porijekla proizvodnje hrane•

posljedice prelaska na proizvodnju hrane•

12.2.5. Organizovanje informacija Tokom procesa ispitne pripreme, važne informacije iz zabilješki, laboratorijskih vježbi i tekstovatrebalo bi sažeti na samu suštinu i organizovati u različite formate. Zahvaljujući organizovanju informacija

lakše je zabilježiti materijal u pamćenje i prizvati ga kasnije. Ono takođe pruža strukturu za odgovaranje napitanja sa testa, naročito za ispitne eseje. Stoga prije testa, prenesite materijal koji treba naučiti i zapamtiti uformat koji možete razumjeti i zapamtiti (D. Applegate, CAL).

Organizacioni formati

Studenti na raspolaganju imaju širok spektar organizacionih strategija pri izboru. One su detaljnoopisane u odjeljku “Organizovanje informacija” u poglavlju “Organizacija”.

Primjeri organizacionih formata su:

Vizuelna pomagala• ili grački planeri

vremenske linijeo

grakonio

mape riječio

mape u obliku riblje kostio

mape u obliku paukove mrežeo

Matrice• ili tabele

Kratki pregledi•

Pojmovne kartice ili tekući pojmovni spiskovi•

Vodiči za učenje•



350

1. Pažnja

i slušanje

350


Izbor formata će zavisiti od pojedinačnih stilova učenja, prirode informacija (npr. Da li je u pitanjuprirodna nauka, istorija, umjetnost? Da li su u pitanju pojmovi, brojevi, osobe?), i tipa ispitnih pitanja (npr. esej,višestruki izbor, itd.).

Šifrovanje pomoću boja

Šifrovanje pomoću boja je još jedna korisna oragnizaciona alatka za pripremu ispita. Jedna odnajčešćih primjena šifrovanja pomoću boja jeste upotreba markera za označavanje prioritetnosti informacija. Toobuhvata obilježavanje najvažnijih ideja koje treba upamtiti iz zabilješki i tekstova. Ključ za uspješno obilježavanjemarkerom je biti selektivan po pitanju označavanja. Izbegavajte da kao krajnji rezultat dobijete stranice potpunopodvučene žutim ili rozim markerom. Usredsredite se na glavne ideje i ključne riječi denicija i objašnjenja.

Još jedna upotreba šifrovanja pomoću boja je za kategorizovanje informacija. Ideje vezane za jednu temu mogu biti označene jednom bojom, a ideje vezane za drugu temu nekom drugačijom bojom. Tovam pomaže u razlučivanju odnosa između odvojenih informacija.

Ili, svi termini mogu biti obilježeni jednom bojom, sva imena značajnih osoba drugom, svi datumitrećom bojom, i tako dalje.

Registratori

Koristite registratore da organizujete zabilješke, umnoženi materijal, vodiče za učenje, testove zavježbanje, kopije starih ispita i drugi materijal za učenje. Ako držite materijale za učenje na jednom mjestu,lakše ćete pronaći ono što vam treba tokom ispitne pripreme.

Strategije memorisanja

Svaki test obuhvata, zapravo zahtjeva, memorisanje u izvjesnoj mjeri. Testovi na uvodnimkursevima su obično osmišljeni tako da ocijene sposobnost studenata da zapamte detalje i pojmove. Testovina naprednim kursevima, pak, mogu zahtjevati više tumačenja i primjene od memorisanja.

Memorijske strategije su razmotrene u odjeljku “Pamćenje”. Samo bitne tačke vezane za pripremuispita opisane su ovde (D. Applegate, CAL).

Parafrazirajte informacijeParafraziranje obuhvata izražavanje informacija• iz zabilješki ili tekstova sopstvenim riječima. Lakše je upamtiti sopstvene riječi nego nečije tuđe. Samo se postarajte da su parafrazirane informacijetačne i da sadrže ključne riječi neophodne za razumijevanje informacija.

Usredsredite se na ključne riječi

Pri učenju denicija riječničkih termina ili objašnjenja pojmova• , prepoznajte i memorišite samoključne riječi. Ključne riječi su one koje su neophodne za razumijevanje dotičnog termina ili pojma.Podvucite ili obilježite markerom te riječi i usredsredite se na njih tokom učenja. To umanjuje količinuinformacija koje treba zapamtiti.

Koristite raznovrsne memorijske tehnike

Odaberite memorijske tehnike koje odgovaraju informacijama, tipu testa i ličnim sklonostima u• učenju. Neke “oprobane i djelotvorne” memorijske tehnike su opisane niže.

V idite poglavlje “Pamćenje” za potpune opise.

Povezivanje: po• vežite nove informacije sa prethodnim znanjem i iskustvima

Ponavljanje: stalno iznova prelazite informacije, izgovarajući ih naglas ili zapisujući zabilješke•

Relevantnost: razmotrite kako su informacije vezane za lična uvjerenja i iskustva ili druge aspekte kursa•

Mnemonička sredstva: koristite skraćene riječi• i izraze kako biste zapamtili spiskove informacija

Grupisanje: grupišite ideje prema zajedničkim karakteristikama•

Testirajte sebe iznova i iznova, samostalno ili u radu sa drugim studentima•



351

1. Pažnja

i slušanje

351


12.2.6. Interesovanje i pažnja Ponekad je najteži element priprema za ispit održavanje zainteresovanosti i motivacije za učenje.Nije uvijek lako očuvati pažnju i motivaciju za različite zadatke obuhvaćene pripremom. Sljedeći savjeti mogupomoći u takvim situacijama.

Za više detalja o ovim temama, pogledajte odjeljak “Pažnja i koncentracija ” i odjeljak “Motivacija”.

Stav

Sve je u stavu. Nažalost, pozitivan stav je često najteže očuvati kada nam se ne dopada predmet,antipatičan nam je predavač ili smo u prošlosti imali loše rezultate na testovima. Pokušajte da očuvateispravan pogled na ispit upuštajući se u pozitivan razgovor sa sobom. Radite sa drugim studentom i pokušajteda hrabrite jedan drugog. Izbegavajte partnere za učenje koji stalno izražavaju negativna viđenja budući dasu takvi stavovi obično zarazni. Shvatite da su testovi neophodno zlo.

Pažnja i koncentracija

Odaberite prikladna mjesta za učenje. Kako biste očuvali pažnju, učite u prostoriji u kojoj nema

ometača poput buke, prozora i postera ili slika na zidu. Da biste pomogli koncentraciju, odaberite harmoničnookruženje sa odgovarajućom temperaturom, adekvatnom ventilacijom i svjetlom, i udobnim mjestima zasjedenje. Pokušajte da učite u ispitnoj prostoriji ako je to moguće. Brinite o zdravlju tako što ćete jesti pravilnoi dovoljno se odmarati. Održavajte optimalan nivo aktivnosti; i previše i premalo aktivnosti utiče na našusposobnost da posvetimo pažnju i upamtimo materijal.

Interesovanje

Kako biste stvorili i održali interesovanje za predmet, povežite informacije sa ličnim iskustvimai uvjerenjima. Pitajte druge studente šta misle o temi. Prikupite informacije iz raznovrsnih izvora izvanudžbenika ili predavanja; pokušajte sa lmovima, časopisima i novinama, na primjer: Primjenite novo znanjena druge predmete. Aktivno koristite novo znanje.

Motivacija

Motivišite se da se uspješno pripremite za test tako što ćete razmotriti lične kratkoročne ciljeve

(npr. da položite test bez povraćanja) i dugoročne ciljeve (npr. da dobijete 9 na kursu, diplomirate) koji ćebiti ispunjeni uspješnim pripremanjem za test. Podijelite zadatak na manje dijelove, i odredite prioritetnostaktivnosti kako biste izbjegli da se preopteretite. Nagradite se kada završite zadatke. Ostavite vremena usvom rasporedu za rekreaciju i odmor. Razvijte intencionalnost u pripremnim zadacima; odlučnost će olakšatiučenje i pamćenje.

12.2.7. Testovi za vježbanje i radne sveske Najpouzdaniji, ali ipak najmanje korišćen, način za učenje za ispit jesu testovi za vježbu (D.

Applegate, CAL). Uzorci pitanja omogućavaju da procijenimo uspješnost našeg prisjećanja prije ispita; slabetačke se otkrivaju i rješavaju prije stvarnog polaganja testa. Studenti mogu da smisle sopstvena pitanja ilimogu da odgovaraju na pitanja iz starih testova ili udžbenika ili radne sveske koja ide uz tekst.

Testovi za vježbu imaju nekoliko prednosti. Ova strategija se može koristiti za pripremanje gotovosvakog tipa testa. Oni pomažu nam da predvidimo kako će ispit možda izgledati, što umanjuje anksioznost i stres.Testovi za vježbu su dragocjen način da ocijenimo naše razumijevanje informacija, i napravimo razliku izmeđuonoga što znamo i onoga što treba da naučimo. Pisanje sopstvenih pitanja zahtjeva da temeljno razumijemo iprocijenjujemo informacije. Kada se ekasno koriste, testovi za vježbu poboljšavaju našu mentalnu pripremu zaispit, ojačavajući samopouzdanje i pozitivne stavove. Konačno, pisanje i/ili odgovaranje na pitanja za vježbanjetjera nas da iznova i iznova prolazimo kroz materijal, što poboljšava bilježenje u pamćenje i kasnije prisjećanje.

Neki studenti mogu prigovoriti da smišljanje pitanja za vježbu i/ili odgovaranje na njih zahtjevapreviše vremena. Međutim, prednosti ove strategije uveliko nadmašuju njene mane. Ako je vrijeme problem,studenti mogu da obrazuju studijske grupe u kojima će podijeliti obaveze. Svaki član piše nekoliko pitanja, a



352

1. Pažnja

i slušanje

352


grupa se sastaje kako bi razmijenila i odgovorila na pitanja.

Ovo su smjernice za strategiju pitanja za vježbu.

Razmotrite tipove pitanja.

Otkrijte koji tipovi pitanja će biti dati na testu: esej, višestruki izbor, tačno-pogrešno, itd.

Pogledajte u silabusu, pitajte predavača, proučite stare testove ili razgovarajte sa ranijim studentima sa

tog predmeta.

Napišite pitanja za vježbu.

Postoji nekoliko pristupa u pisanju pitanja za vježbu. Pretvorite naslove odjeljaka iz knjige upitanja. Uzmite skupove povezanih informacija i napišite pitanja fokusirajući se na taj odnos. Potražite glavneideje prikazane u svakom od predavanja i obrazujte ih u pitanja. Promijenite brojeve date u matematičkimproblemima i ponovo ih uradite. Pitajte predavača da vam da nekoliko primjera pitanja kako biste steklipredstavu o tome kako on piše pitanja.

Dok se ne naviknite na ovu strategiju, možete da koristite već napisana pitanja umjesto smišljanjanovih. Postoji nekoliko izvora pitanja za vježbu: stari ispiti, pitanja za obnavljanje na kraju svakog poglavlja uudžbeniku, i studentske radne sveske koje idu uz tekst.

Pošto pisanje sopstvenih pitanja zahtjeva temeljno proučavanje ispitnog materijala, studenti bitrebalo da pokušaju da krenu u tom pravcu kako postaju vještiji.

Zabilježite pitanja.•

U zavisnosti od ličnih jačih strana i sklonosti u učenju, studenti mogu odabrati da zabilježeo

pitanja za vježbu na listu papira, pojedinačno na eš kartama ili kao spisak na audio-kasetama.

Odgovorite na pitanja.•

Postoje tri mogućnosti u ovoj fazi. Studenti mogu da odgovaraju na pitanja kako iho

zapisuju. Ili, studenti mogu da odgovore na pitanja kasnije, koristeći zabilješke i tekstovekao referencu. U oba slučaja, studenti mogu da zabilježe brojeve stranica na kojima seodgovori nalaze u zabilješkama ili knjizi.

Treća mogućnost je upotreba pitanja kao testa za vježbu nakon obnavljanja za ispit. Too

se radi bez korišćenja zabilješki ili drugih materijala za učenje.

Zabilježite odgovore.•

Opet, studenti mogu da zabilježe odgovore na papiru, eš kartama ili audio-trakama.o

Obnovite odgovore periodično.•

Da bi bila zaista ekasna, pitanja za vježbu bi trebalo da se periodično obnavljaju kako bio

se provjerilo pamćenje i poboljšalo razumijevanje.

Gledajte eš karteo tokom vremena za “odmor” između časova ili dok čekate u redu.Slušajte trake dok ste u prevozu do škole ili posla.

Promijenite redosljed.o

Promješajte pitanja tako da se informacije ne uče u nekom određenom redu.o

Ovo obezbjeđuje da zaista učite same informacije, a ne redosljed pitanja i odgovora.o

Ovo takođe pomaže da se pripremite za test na kom su pitanja neobično raspoređena;o

predavači ne raspoređuju uvijek pitanja tematski ili po redu po kom su informacija

obrađene na času.

Vježbajte.•

Potrebno je vremena da biste postali vješti u ovoj strategiji.o



353

1. Pažnja

i slušanje

353


I pisanjeo pitanja i predviđanje šta može biti pitano na testu zahtjevaju vježbu.

Ove vještine bi trebalo da napreduju kako se studenti izlažu raznovrsnim testovima i kako saznajuviše o predavačevim navikama u pisanju testova.

Nemojte se sneveseliti ako se vaša pitanja ne pojave na testu. Ako ste ekasno koristili strategiju,velika je vjerovatnoća da materijal poznajete dovoljno dobro da odgovorite na drugačija pitanja.

12.2.8. Sadržaj testa i procedure Sljedeće informacije se moraju znati kako bi se napravio efektivan plan za ispitnu pripremu (D. Applegate,CAL). Različite strategije se moraju koristiti za različite ispitne situacije. Najčešće strepnje obuhvataju:

Kada i gdje će ispit biti održan?o

Koje teme, poglavlja i tekstovi će biti obuhvaćeni testom?o

Koji procenat pitanja je iz predavanjao ? Iz tekstova? Iz laboratorijskih vježbi?

Koje su najvažnije ideje?o

Koje vrste pitanja – esej, prepoznavanje, višestruki izbor, itd. – će biti postavljene?o

Da li se ispit polaže sa knjigom ili bez nje?o

Da li studenti treba da znaju napamet formule, ili su dozvoljene “puškice” sa tabelama?o

Koji pomoćni materijali – sveska za odgovore, digitron, lenjir, itd. – su obavezni ili dozvoljeni?o

Koji nivo detaljnosti predavač očekuje u odgovorima?o

Da li predavač traži tačno ponavljanje memorisanih činjenica ili tumačenje podataka?o

Ko će voditi ispit – predavač ili asistent?o

Ko ocjenjuje ispite – predavač ili asistent?o

Kako će pitanja biti ocjenjivana – puni ili polovični bodovi, ručno ili mašinski?o

Da li predavač oduzima bodove za pravopisne i gramatičke greške?o

Postoji više načina da se odgovori na ova pitanja. Sljedeći savjeti su zasnovani, djelimično, naLunenfeld i Lunenfeld (1992) i Kesselman-Turkel i Peterson (1981).

Proučite silabus.

Na mnoga od prethodno pomenutih pitanja se može odgovoriti provjerom silabusa. Većina•

predavača opisuje ispitne procedure, uključujući tipove pitanja i dozvoljene pomoćne materijale, usilabusu. Pogledajte raspored kursa; tu navedene teme će se vjerovatno pojaviti na testu. Provjeritesilabus prije susreta sa predavačem; mogu ga odbiti vaša pitanja čiji su odgovori jasno navedeniu silabusu.

Pitajte predavača.

Jedan od najboljih načina da razjasnite očekivanja jeste da se konsultujete sa predavačem dosta•

prije testa. Bolje je dobiti informacije «na izvoru» nego iz druge ruke. Zatražite razjašnjenje tokomili nakon časa, ili još bolje, zakažite susret sa predavačem tokom njegovih konsultacija. Spremitespisak pitanja koja ćete postaviti na susretu.

U nekim slučajevima, predavač će vam pružiti informacije samo zato što ste došli da ga vidite. Ali•

ako se čini da predavač nije rad da odgovori na pitanja vezana za teme ili ideje na koje se ispitusredsređuje, ne pritiskajte ga. Isto tako, ako kaže da bi «vi trebalo da znate sve» i nakon vašeginsistiranja ne nudi više razjašnjenja, provjerite silabus, stare ispite, knjigu ili razgovarajte sa drugimstudentima. Predavači nekad nisu voljni da previše objelodane.

Analizirajte predavačevo ponašanje.

Ako predavač nudi nedovoljno nagovještaja a nikad ranije niste polagali kod njega test, pokušajte•



354

1. Pažnja

i slušanje

354


da analizirate njegovo ponašanje u potrazi za smjernicama. Razmotrite tipove informacija koji sunaglašeni u predavanju, prirodu zadataka i način prezentovanja predavanja. Zapitajte se: Da li sepredavač usredsređuje na detalje? Da li naglašava činjenice ili ideje? Da li bi postavio trik pitanja?Koji je njegov cilj u nastavi i stav prema testiranju? Da li je podstakao studente da procjenjuju itumače koncepte?

Pogledajte stare testove.

Stari ispiti su vrijedan izvor informacija• u vezi s naglašenim temama ili idejama, tipovima postavljenihpitanja, načinom na koji su pitanja sročena, nivoom detaljnosti koji predavač očekuje u odgovorima iprocedurama ocjenjivanja. Ako primjerci starih testova nisu dostupni, na primjer mogu se rezervisatiu biblioteci, pitajte predavača da li je ta olakšica moguća. Neki predavači će to učiniti, ali samo akobudu zamoljeni.

Konsultujte se sa drugim studentima.

Razgovarajte sa studentima koji su ranije pohađali dotični kurs. Ne samo da možda imaju stare•

testove, već mogu pružiti uvid u predavačeva očekivanja, glavne ideje i procedure ocjenjivanja.Trenutne kolege iz razreda mogu imati ideje u vezi s glavnim temama koje treba naučiti.

Koristite udžbenik.

Većina tekstova nudi pitanja za obnavljanje• na kraju svakog poglavlja ili jedinice. Ona bi trebaloda vam pruže predstavu o tome šta se može naći u pitanjima na testu. Ili pokušajte da pretvoritenaslove poglavlja u pitanja. Provjerite indeks u kome su navedene osobe i pojmovi; što je višestranica navedeno pod stavkom, to je ona važnija.

Koristite tekstualne radne sveske.

Studentske radne sveske koje prate tekst su odličan izvor pitanja za obnavljanje• materijala datog začitanje. Mogu vam pružiti uvid u to koje teme mogu biti obuhvaćene na ispitu i kako mogu izgledatipitanja.

Sljedeća tabela, zvana planer ispitnih procedura, trebalo bi da se popuni za svaki predmet. Stavite

jednu kopiju na početak sveske za svaki kurs radi lakšeg pristupa. Tabela je modelovana prema Mengelovom(1992) planeru domaćih zadataka.

KURS: ____________________

PREDAVAČ: ________________

Ispitne procedure

Tipovi pitanja ______________________________________•

Potrebni pribor ________________________________________•

Ispit vodi ________________________________________•

Ispit ocjenjuje _____________________________________________•

Pravopis / gramatika _____________________________________•

Sa knjigom ili bez knjige _____________________________________•

12.2.9. Priprema materijala i pribora Sve materijale i pribor potreban za ispit trebalo bi prikupiti dosta unaprijed. Priprema obezbjeđujestudentu jednu brigu manje i jedan potencijalni izvor panike i anksioznosti manje (D. Applegate, CAL).

Ispitni materijali

U zavisnosti od kursa i predavača, materijali za učenje se mogu koristiti tokom ispita. Uobičajeno je,

na primjer, na testovima iz hemije da se koristi periodični sistem elemenata tokom testa. Neki ispiti se polažus knjigom ili iz zabilješki.



355

1. Pažnja

i slušanje

355


Ako su materijali za učenje dozvoljeni, pripremite ih dosta unaprijed. Informacije bi trebalo da bududobro organizovane i da im se lako može pristupiti. Ako se može koristiti knjiga ili zabilješke, označite važnestrane spajalicama ili naljepnicama. Tabele sa formulama bi trebalo da budu čitko ispisane i da obuhvatepuna objašnjenja simbola i redosljeda operacija.

Imajte na umu da ispitni materijali mogu biti smetnja za završavanje ispita na vrijeme ako nisu dobropripremljeni i dobro organizovani. Ne gubite vrijeme tokom testa prevrćući stranice knjige ili pokušavajući daodgonetnete šta ste napisali na pomoćnom sredstvu. Obratite pažnju na to prije testa.

Ispitni pribor

Ispitni pribor bi trebalo prikupiti i organizovati najkasnije noć uoči testa. Saznajte koji pribor jedozvoljen ili obavezan na testu. Sljedeći pribor može biti potreban za ispit:

hemijske olovke koje rade•

zaoštrene gratne olovke•

olovke u boji•

gumice za brisanje•

digitron koji radi•

baterije za digitron•

lenjir •

uglomjer•

sveske za odgovore•

kartice•

sat•

Ako pozajmljujete digitron, budite sigurni da znate gdje se nalaze važni dugmići i da znate kako da

ga koristite.

12.2.10. Fizička i mentalna priprema Ispitna priprema ne obuhvata samo učenje podataka. Student se mora i zički i mentalno pripremitiza ispit. Njegovo zičko i mentalno stanje može drastično da utiče na uspješnost pripremnih aktivnosti. Naprimjer, ne možemo se pripremiti ako ne možemo ostati budni. Fizičko i mentalno stanje mogu duboko dautiču i na to kako radimo ispit, ma kako da smo se dobro pripremili. Sva priprema ovog svijeta neće ništavrijediti ako nekontrolisano kašljemo ili doživimo napad anksioznosti tokom testa.

Opšte smjernice za zičku i mentalnu pripremu za test date su niže.

Više informacija o ovim temama nalazi se u odjeljku “Pažnja i koncentracija” i “Ispitnaanksioznost”.

Fizička priprema

Dobro zičko zdravlje zahtjeva od nas da redovno jedemo uravnotežene obroke. Izbjegavajte•

pretjerane količine brze hrane, kofeina, cigareta i alkohola.

Adekvatan san je takođe neophodan za dobro zdravlje. Normalno spavanje je važno tokom•

pripremanja ispita kao i noć uoči ispita.

Vježbanje pomaže u očuvanju dobrog zdravlja i oslobađanju napetosti.•

Počnite da liječite bolest čim se pojavi.•

Povedite računa o problemima sa čulima kao što je slab vid.•



356

1. Pažnja

i slušanje

356


Mentalna priprema

Učenje u ispitnoj prostoriji često pomaže studentu da se osjeća prijatnije u pogledu testa.

Kada se brige jave, pokušajte sa relaksacionim tehnikama opisanim u poglavlju “Ispitna•

anskioznost”.

Vizuelno zamislite svaki aspekt učenja i polaganja testa. Zamislite sebe kako polažete ispit i•

predajete svoj najbolji rad.

Ne brinite oko toga šta drugi studenti rade, i nemojte slušati negativne komentare drugih•

studenata.

Upustite se u pozitivan razgovor sa samim sobom.•

Nemojte se u mislima zadržavati na prošlim neuspjesima na testovima; učite iz njih i ostavite ih za•

sobom. Usredsredite se na prošle uspjehe umjesto toga.

Imajte povjerenja u svoj plan pripreme.•

Sakupite i organizujte sav potrebni pribor unaprijed.•

Organizujte se tako da stignete dovoljno vremena prije početka testa.•

12.2.11. Ispitna anksioznost Budite sigurni da znate specične procedure za ispit. Razvijte plan djelovanja sa raznovrsnimstrategijama, i napravite vremenski raspored za obavljanje svake od aktivnosti. Počnite s učenjem dostaunaprijed, praveći pauze između obnavljanja i učeći u kratkim fazama. Temeljna priprema je jedna od najjačihodbrana od anksioznosti.

Koristite relaksacione vježbe kada se brige pojave. Vježbajte i čuvajte dobro zdravlje. Osim ako se nemogu razriješiti brzo i lako, izbegavajte stresne situacije ako je to moguće. Učestvujte u rekreacionim aktivnostima

kako biste se oslobodili stresa. Razgovarajte o svojim brigama i strepnjama sa nepristrasnim osobama.

Održavajte stres na nivou kojim se može upravljati. Nešto stresa će vas održati budnim, ali previšenjega će ometati rad.

Ispitna anksioznost je razmotrena detaljno u odjeljku “Ispitna anksioznost”.

12.2.12. Bubanje Bubanje se deniše kao intenzivna priprema za ispit u posljednjem trenutku koja vremenski kratkotraje (D. Applegate, CAL). Bubanje nije isto što i učenje. Riječ “bubanje” ima negativnu konotaciju, i to spravom. Ono nije ekasno sredstvo pripreme za ispit. Može biti uspješno za najbolje studente, ali samo nakratak rok. Za druge studente, bubanje obično samo dovodi do anksiznosti i loših ispitnih rezultata.

Neke od mana bubanja su:

Bukvalno vam je garantovano da ćete zaboraviti informacije ubrzo nakon ispita, u roku od jednog•

ili možda dva dana. Da li je vrijedno potrošiti hiljade dolara na obrazovanje da biste zaboravili onošto ste učili već narednog dana? Šta ako vam bude potrebno da znate te informacije kasnije, zaneki drugi predmet ili posao?

Ako je završni ispit iz predmeta sveobuhvatan, odnosno pokriva cjelokupni semestar ili tromjesečje,•

student koji je bubao za testove na polovini semestra moraće ponovo da uči podatke sa početkakursa zato što je većinu zaboravio. To baš i nije ekasno upotrebljeno vrijeme.

Informacije pređene tokom bubanja pohranjuju se samo u kratkoročnom pamćenju. Lako se gube•

iz kratkoročnog pamćenja tokom stresnih situacija. To je upravo “blokada” koja se dešava nekimstudentima dok polažu test.



357

1. Pažnja

i slušanje

357


Bubanje je vrlo stresno. Upravo u tom periodu studenti uviđaju koliko moraju da nauče a koliko•

malo vremena za to imaju. Bubanje značajno doprinosi ispitnoj anksioznosti.

Bubanje obično obuhvata sjedenje nad materijalom više sati zaredom. Nažalost, naša pažnja• i

koncentracija drastično opadaju nakon samo 20-30 minuta! Informacije pređene nakon tog perioda

vjerovatno neće biti upamćene. Uprkos manama bubanja, većina studenata je prinuđena da tome pribjegne u nekom trenutku. Akodođete u situaciju koja zahtjeva bubanje, koristite niže opisane strategije kako biste prebrodili krizu . Potomnapravite planove kako da izbjegnete da vam se to ponovi.

Procjenite situaciju.•

Odvojite nekoliko minuta da razmotrite koji zadaci moraju biti obavljeni tokom ispitneo

pripreme. Da li su zabilješke sređene? Koliko se tekstova mora pročitati? Da li je realnoda svi zadaci budu obavljeni na vrijeme? Ako nije, podijelite zadatke prema prioritetnosti.Na primjer, ako će biti samo par pitanja iz tekstova na posljednjem testu, zar ne bi samopregledanje poglavlja bilo dovoljno?

Razmotrite tip testa.•

Saznajte koji tip pitanja će biti postavljen na testu. Odaberite jednu ili dve vremenskio

ekasne strategije za pripremanje za taj tip testa. Na primjer, smišljanje pitanja za vježbuza test sa višestrukim izborom nije ekasno ako imate samo nekoliko dana ili sati da sepripremite. Ali pregledanje poglavlja, fokusiranje na ključne termine i pojmove, bilo biefektivno i ekasno.

Odredite glavne ideje.•

Odredite glavne ideje obuhvaćene predavanjima i tekstovima. Da biste to učinili, pogledajteo

ciljeve kursa i teme navedene u silabusu i rasporedu kursa. Pogledajte glavne tačkenavedene na svakom od časova, ili proučite naslove odjeljaka u udžbeniku. Pokušajte nanavedete glavnu temu časa i predavačevu svrhu zbog koje je to ispredavao. Na primjer,

“Istorija američkog poslovanja – da bi se pokazao odnos između istorije američkog poslovnogsektora i opšte američke istorije” (Kesselman-Turkel and Peterson, 1981, str. 6).

Sažmite informacije.•

Sažmite zabilješke sa predavanjao i tekstove na samu suštinu, koristeći glavne idejeizdvojene u prethodnom koraku kao smjernice. Skraćivanje informacija na jednu ili dvestrane materijala pomaže vam da usredsredite energiju.

Razvijte pomagala• za pamćenje.

Razvijte metode za pamćenjeo informacija. Isprobajte vizuelne asocijacije ili mnemoničkasredstva. Ako test obuhvata eseje, usredsredite se na to da zapamtite kako su informacijemeđusobno povezane. Ako je test objektivniji, usredsredite se na to da zapamtite činjenicei posebne detalje. Često vježbajte šeme pamćenja. Pokušajte da koristite i druga čula

pored vida.

Brinite se o zdravlju.•

Oduprite se iskušenju da učite do duboko u noć i da koristite stimulanse kao što je kofein.o

Normalno se naspavajte noć ili dve prije testa. Ako ne možete da ostanete budni tokomtesta, bubanje vam ništa neće značiti.

Prihvatite situaciju.•

Ako ostavite pripremu ispita za koji dan pred test, prihvatite situaciju takvu kakva jeste.o

Nemojte se boriti protiv nje. I mada može biti teško, nemojte se prepustiti anksioznosti.Ništa sada ne možete da izmijenite, te stoga prionite na posao i uradite što je višepripreme moguće. Pokušajte da se usredsredite na zadatak pred vama. Ostanite što je

moguće opušteniji budući da napetost blokira mehanizma prisjećanja.



358

1. Pažnja

i slušanje

358


12.3. Strategije vezane za uticaj koji ima tip testa

Tip pitanja na ispitu je možda najuticajniji faktor u razvijanju plana pripreme testa.

12.3.1. Subjektivni testovi Subjektivni testovi obuhvataju esej, kratak odgovor, riječnik i testove koji se rade kod kuće. Nekistudenti postaju vrlo anksiozni zbog ovih ispita jer smatraju da im vještine pisanja nisu na nivou. Niže opisanestrategije mogu umanjiti dio te anksioznosti bolje pripremajući studente za subjektivna pitanja.

Predvidite pitanja Studenti koji pokušaju da predvide esejska pitanja prije testa bolje na njemu prođu zato što su većpripremili materijal i organizovali ga na ekasan način. Manje je vjerovatno da će biti uhvaćeni nespremni naispitu. Svako pitanje za vježbu bi trebalo da naglasi glavne ideje vezane za neku temu, i trebalo bi da pružipriliku da se uključe i činjenice i detalji koji podržavaju tu ideju. Obrazujte dovoljno široka pitanja da obuhvatitemnoge alternative.

Sljedeći izvori mogu se koristiti za smišljanje pitanja za vježbu: zabilješke sa predavanja, stari

testovi, naslovi odjeljaka u udžbeniku, ciljevi i svrhe navedeni u silabusu, članovi studijske grupe, pitanja zaobnavljanje iz udžbenika i pitanja za obnavljanje iz studentskih radnih svesaka koje prate tekst.

Ako ne ugledate pitanja koja ste predvidjeli na testu, ne očajavajte. Velika je vjerovatnoća da se materijal koji ste pripremili može preraditi i reorganizovati tako da odgovori na pitanja iz testa. Sjetite se da je predviđanjepitanja vještina koja se stiče s vježbom; bićete sve bolji što više saznajete o predavaču i testiranju uopšte.

Organizujte ideje

Prosto odgovaranje na pitanja koja ste predvidjeli nije dovoljno. Ideje moraju biti organizovane ukoherentnu strukturu. Ako to uradite tokom pripreme za ispit, pomoći ćete bilježenje informacija u pamćenje

kao i njihovo prizivanje tokom testa. Ovo takođe štedi vrijeme utrošeno na organizovanje ideja tokom ispita.

Odabir organizacionog metoda zavisi od prirode informacija i ličnih sklonosti u učenju. Isprobajte kratke

preglede ili vizuelna pomagala, na primjer. Odgovore ne treba, i možda ne bi trebalo, ispisivati u punim rečenicama.Umjesto toga, koristite ključne riječi i ključne izraze da smanjite količinu informacija koje treba upamtiti.

Svaki dio organizacione strukture trebalo bi da pokriva jednu glavnu ideju; oni će sačiniti pojedinačnepasuse u vašem odgovoru na ispitu. Uredite ideje numerički, tematski ili prema redosljedu. Razmislite o prelazimaizmeđu važnijih ideja. Postarajte se da obuhvatite sve važnije ideje naglašene u predavanjima i tekstovima.

Vodiči za učenje za subjektivne testove su najekasniji kada su napisani u tematskom obliku.

Periodična obnavljanja odgovora

Periodično obnovite odgovore napisane za pitanja za vježbu. Govorenje naglas dok čitate odgovorepomaže vam da očuvate pažnju i pohranite više podataka u pamćenje. Zabilježite odgovore na audio-kasete iperiodično ih preslušavajte.

Memorijske tehnike Memorijske strategije koje naglašavaju odnose između važnijih ideja preporučuju se za pripremusubjektivnih testova. Isprobajte strategije ponavljanja, asociranja i retencije.

Studijske grupe

Studijske grupe se mogu koristiti za predviđanje pitanja i odgovaranje na njih, za organizovanjepodataka, za čitanje tekstova, za razmjenu bilježaka, za procjenjivanje razumijevanja informacija i zarazmjenu memorijskih strategija.

Vještine pisanja

Ako imate problema sa pisanjem, predavač može dopustiti upotrebu pisara za test ili vam možedozvoliti da sastavite odgovore na njegovom računaru. Opet, dogovorite se oko toga prije ispitnog dana. U

suprotnom, vježbajte organizovanje i pisanje odgovora na pitanja za vježbu.



359

1. Pažnja

i slušanje

359


Pripremite se zički i mentalno

Subjektivna pitanja zahtjevaju bistar um više nego objektivni testovi. Stoga bi dio vaše pripreme trebaloda obuhvati adekvatan san, dobru ishranu i vježbanje. Izbegavajte pretjerane količine kofeina, neprospavanenoći i stresne situacije. Vježbajte kako biste se oslobodili anksioznosti ili koristite relaksacione tehnike.

12.3.2. Objektivni testovi Objektivni testovi obuhvataju pitanja višestrukog izbora, povezivanja i popunjavanja. Uglavnom suusredsređeni više na posebne činjenice nego na opšte ideje i pojmove.

Predvidite pitanja

Studenti koji pokušaju da predvide objektivna pitanja prije testa uglavnom ga urade bolje zato što suveć pripremili materijal i organizovali ga na ekasan način. Manje je vjerovatno da će biti uhvaćeni nespremnitokom ispita. Subjektivna pitanja za vježbu bi trebalo da naglase posebne detalje i odnose među njima.

Sljedeći izvori se mogu koristiti za smišljanje pitanja za vježbu: bilješke sa predavanja, staritestovi, naslovi i izdvojeni tekst koji služe kao vizuelna pomagala u knjizi, članovi studijske grupe, pitanja zaobnavljanje u udžbeniku i pitanja za obnavljanje u studentskih radnim sveskama koje prate tekst.

Ako ne ugledate pitanja koja ste predvidjeli na testu, ne očajavajte. Velika je vjerovatnoća da materijal kojiste pripremili može da pruži nagovještaje za eliminisanje nevjerodostojnije odgovore i odabiranje tačnihodgovora. Sjetite se da je predviđanje pitanja vještina koja se stiče s vježbom; bićete sve bolji što višesaznajete o predavaču i testiranju uopšte.

Organizujte informacije

Organizovanje informacija pri pripremi za objektivne testove pomaže u bilježenju podataka upamćenje, njihovom prizivanju tokom testa i pomaže studentima da naprave razliku između tačnih i netačnih

izbora u objektivnim pitanjima.

Odabir organizacionog metoda zavisi od prirode informacija i ličnih sklonosti u učenju. Matrice, eškarte i vizuelna pomagala su dobar izbor za objektivne testove. Vodiči za učenje su najekasniji kada su napisaniu kategorijskom obliku. Koncentrišite se na ljude, datume, događaje, spiskove i ključne riječi u denicijama.

Periodična obnavljanja odgovora

Periodično obnovite odgovore napisane za pitanja za vježbu. Govorenje naglas dok čitate odgovorepomaže vam da očuvate pažnju i pohranite više podataka u pamćenje. Zabilježite odgovore na audio-kasete iperiodično ih preslušavajte.

Memorijske tehnike

Memorijske strategije koje naglašavaju spiskove, denicije i detalje se preporučuju za pripremu

subjektivnih testova. Isprobajte vizuelno asociranje, vizuelnu elaboraciju, grupisanje, rimovanje i mnemoničkasredstva.

Studijske grupe

Studijske grupe se mogu koristiti za predviđanje pitanja i odgovaranje na njih, za organizovanjepodataka, za čitanje tekstova, za razmenu bilježaka, za procjenjivanje razumijevanja informacija i za razmjenumemorijskih strategija.

Pripremite se zički i mentalno

Objektivni testovi zahtjevaju od vas da jasno razaznajete i poznajete različite podatke kao što sučinjenice i brojevi. Stoga bi dio vaše pripreme trebalo da obuhvati adekvatan san, dobru ishranu i vježbanje.Izbegavajte pretjerane količine kofeina, neprospavane noći i stresne situacije. Vježbajte kako biste se

oslobodili anksioznosti ili koristite relaksacione tehnike.



360

1. Pažnja

i slušanje

360


12.3.3. Standardizovani testovi Postoje dve glavne strategije za pripremu standardizovanih testova.

Upotreba vodiča za učenje

Profesionalno napisani vodiči za učenje mogu se kupiti za pripremu većine standardizovanihtestova, uključujući ACT, SAT, GRE, GMAT i LMAT. Tipično, ovi vodiči za učenje obuhvataju opšte strategije

za polaganje standardizovanih testova kao i strategija za specičan sadržaj za matematiku, čitanje i drugedijelove testova. Oni vam pomažu da saznate šta da očekujete na testovima. Takođe vam pružaju uzorkepitanja u većini slučajeva.

Vježba

Neke vježbe može da odradi student. Pitanja iz razumijevanje pročitanog, na primjer, mogu se smisliti i bezvodiča za učenja.

Ova procedura je objašnjena i dati su primjeri za nju u odjeljku “Razumijevanje pročitanog”.

12.3.4. Testovi koji se polažu s knjigom i numerički zadaciNumerički zadaci

Numerički zadaci se najčešće pojavljuju na testovima iz prirodnih nauka, statistike, matematikei na nekim poslovnim kursevima. Oni zahtijevaju od studenta da poznaje specijalne simbole, formule zarješavanje zadataka i tačan redosljed koraka za rješavanje problema.

Pitanja za vježbu

Jedan od najboljih načina za pripremanje za numeričke zadatke jeste vježbati rješavanje primjerapitanja. Saznajte koji tipovi zadataka će se pojaviti na ispitu. Zatim pogledajte stare testove i studentske radnesveske i potražite u njima te tipove pitanja. Proučite primjere zadataka u udžbeniku, i uradite dodatne zadatke

koji nisu pokriveni u domaćim zadacima. Promijenite brojeve date u domaćim zadacima i ponovo ih uradite.Zadaci u udžbeniku i/ili radnoj svesci naročito su korisni zato što su često dati i odgovori, tako da znate dali ste tačno riješili zadatak. Ako odgovori za zadatke nisu dostupni, zamolite tutora ili predavača da provjerekako ste uradili. Vježbajte pravljenje i tumačenje grakona i drugih vizuelnih pomagala takođe.

Obnavljanje proceduralnih koraka

Obnovite korake potrebne za rješavanje različitih zadataka, i budite sigurni da razumijete kako svakiod koraka funkcioniše. Ponekad je korisno da izlistate korake za rješavanje svakog tipa zadatka, zabilježitekorake na papir ili audio kasete, obnovite korake i potom vježbajte primjere zadataka. Koristite mnemoničkasredstva i pokušajte da odredite ključnu riječ u svakom od koraka koja može poslužiti kao podsjetnik zapamćenje. Koristite grakone i druga vizuelna sredstva da zapamtite pravilan redosljed koraka.

Obnavljanje simbola, formula i jednačina

Studenti bi trebalo da jasno razumiju simbole korišćene u formulama i jednačinama. Zabilježitesimbole i formule na eš kartice ili na spiskove za lakše obnavljanje.

Memorijske strategije

Tri elementa koja se moraju zapamtiti za većinu numeričkih zadataka su koraci za rješavanjeproblema, formule koje treba koristiti i simboli u formulama. Slijed koraka se najbolje pamti pomoću strategija

kao što su mnemonička sredstva, peg words i ulančavanje. Formule se mogu zabilježiti i kasnije pronaći upamćenju pomoću strategija rimovanja ili grupisanja. Asocijacijske strategije su korisne u pamćenju simbolai njihovih značenja.

Tabele sa formulama

Ako su tabele sa formulama dozvoljene na ispitu, pripremite ih unaprijed. Postarajte se da podaci

budu organizovani, čitljivi i laki za pronalaženje. Uključite i značenje simbola u formulama pored samih formula.



361

1. Pažnja

i slušanje

361


Studijske grupe

Studijske grupe su korisne za vježbanje zadataka, obnavljanje postupaka i formula i razmjenumemorijskih strategija.

Upoznajte digitron

Ako su digitroni dozvoljeni na testu, upoznajte se sa dostupnim dugmićima i gdje se nalaze, redompostupaka za unošenje podataka, prikazima naučnih oznaka i dugmićima za specijalne funkcije. Ovo naročitovaži za pozajmljene digitrone. Ponesite dodatnu bateriju i naučite kako da je promijenite ako bude potrebno.

Brinite o mentalnom i zičkom zdravlju

Pokušajte da izbegnete negativna osjećanja prema numeričkim zadacima i da blokirate lošaiskustva iz prošlosti. Uspješno vježbanje bi trebalo da vam podigne samopouzdanje i unaprijedi mentalnestavove. Dobro se odmorite i jedite prije testa.

Testovi koji se polažu s knjigom

Mada se knjige i/ili bilješke mogu koristiti za odgovaranje na pitanja, testovi s dozvoljenimkorišćenjem knjige zahtjevaju pripremu. Naime, upravo priprema može biti činilac koji razdvaja studente kojizavrše na vrijeme i one koji to ne uspiju, ili studente koji dobro urade test od onih koji ga urade loše. Prirodapripreme, međutim, razlikovaće se za objektivne i subjektivne testove.

Organizujte informacije

Najbolji način da se pripremite za testove s dozvoljenom knjigom jeste da organizujete informacijetako da ih lako možete naći. Što se udžbenika tiče, označite važne strane spajalicama ili naljepnicama.Naučite kako da koristite indeks da biste pronašli informacije. Što se tiče bilješki, logički ih organizujte prematemi ili vremenskom nizu i potom numerišite strane. Napravite personalizovani indeks, sve sa brojevimastrana za različite teme, za zabilješke. Uredite informacije u svesku sa prstenovima radi lakšeg pristupa,uključujući i materijal podjeljen na času i druge materijale kao i bijleške. Označite važne strane spajalicamaili naljepnicama.

Napravite tabelarne rezimee Sažmite ispitne podatke na glavne ideje i propratne detalje, organizujte ih logički i zabilježiteu rezimee u oblik tabele. Zaljepite ove tabele u knjigu ili svesku. Ovo je naročito korisno za testove saformulama, datumima i imenima osoba.

Razvijte odgovarajuć stav

Odolite iskušenju da se “luftirate” tokom pripreme za testove s korišćenjem knjige. Neki studenti misleda su, zato što mogu da se koriste knjige ili bilješke za odgovaranje na pitanja, testovi s knjigom lakši od onihbez knjige. Nije uvijek tako. Predavači često očekuju da vide više detalja i više tumačenja pojmova na ovom tipuispita. Može biti i više pitanja za odgovaranje. Shvatite testove s dozvoljenim korišćenjem knjige ozbiljno.



362

1. Pažnja

i slušanje

362




363

1. Pažnja

i slušanje

13.Strategije za

polaganje ispita



364

1. Pažnja

i slušanje



365

1. Pažnja

i slušanje

365

13. Strategije za

polaganje ispita

13.1. Uvodne informacije o polaganju ispita

Testiranje je vjerovatno glavno sredstvo evaluiranja studentske uspješnosti u školi. Ono preovladavai u drugim vidovima našeg života: polaganje za vozačku dozvolu, prijavljivanje za posao ili dobijanje sertikataza neku vještinu.

Testiranje je i jedan od glavnih uzroka stresa među studentima. Jedan od razloga za to je i netačnoshvatanje onoga što treba očekivati na testu i kako se pripremiti za ispit. Pored toga, mnogi testovi su dalekood savršenih i ne daju uvijek tačnu ocjenu studentske sposobnosti. Uprkos tome, ispiti će vjerovatno i nadaljebiti glavni metod studentske evaluacije zato što su relativno ekasne i objektivne mjere studentske uspješnosti(Chickering i Schlossberg, 1995).

“Testovi mogu biti značajne prilike za učenje. Daju nam rokove i kontekste za asimilovanje iintegrisanje prethodnog znanja. Pažljivo proučavanje rezultata pruža nam informacije o propustima izabunama koje mogu usmjeriti dalje učenje. Tako da je naš suštinski zaključak o testovima da ih treba koristitikao prilike za učenje, za konsolidovanje prethodne pripreme, za utvrđivanje svrha kada su rezultati dostupni”(Chickering i Schlossberg, 1995, str. 183).

Testovi se mogu ocjenjivati na jedan od dva načina (Chickering and Schlossberg, 1995, str. 183-184). Većina studenata je upoznata s rezultatima zasnovanim na tome koliko dobro su ispunjeni zahtjevi

eksplicitnih kriterijuma. U tom slučaju, naš rezultat nema nikakve veze sa time kako dobro su drugi studentiuradili test. Za razliku od toga, naš rezultat je zasnovan na ispunjenju minimuma zahtjeva koje je postavioocjenjivač. Ocjenivač će u odgovorima na testu tražiti određene informacije, i možda način na koji suinformacije organizovane; rezultat je zasnovan na tome koliko informacija je student unio u svoj odgovor.Primjer ovog tipa ocjenjivanja je test za vozačku dozvolu. Drugi pristup je zasnovan na normama, u kojimarezultat zavisi od toga kako su drugi studenti uradili ispit. Standardizovani testovi se obično ocjenjuju na ovojosnovi. Rezultati ispita ocjenjeni “prema krivi” takođe spadaju u ovu kategoriju.

Svrhe strategija za polaganje ispita

Primarna svrha strategija za polaganje ispita je da poboljšaju studentsku uspješnost na ispitima.Druga, ali sa njom povezana, svrha jeste da umanje ispitnu anksioznost. Ako se oba ova cilja dostignu,trebalo bi da uslijede bolji ispitni rezultati.

“Kada polažete ispit – bilo koji ispit – zapravo se testiraju dva elementa: koliko znate o temi i kolikoznate o polaganju ispita” (Kessleman-Turkel i Peterson, 1981, str. v). Strategije za polaganje ispita se baveovim drugim.

Prednosti strategija za polaganje ispita

Strategije za polaganje ispita imaju sljedeće prednosti:

Poboljšavaju rezultate na ispitima•

Osnažuju studentsko samopouzdanje po pitanju ispita•

Smanjuju ispitnu anksioznost•



366

1. Pažnja

i slušanje

366

13. Strategije za

polaganje ispita

13.2. Specične strategije za polaganje ispita

Predispitne strategije koje poboljšavaju uspješnost na ispitima su razmotrene u okviru odjeljaka“Prije ispita” i “U ispitnoj prostoriji”. Odjeljak o opštim strategijama opisuje strategije za polaganje ispita kojese mogu primijeniti na bilo koji tip ispita. Preostale strategije bave se specičnim zahtjevima određenih tipovaispita. Odjeljak “Poslije ispita” pokriva postispitnu evaluaciju rada. Mnoge od informacija o strategijama su

iz Kesselman-Turkel i Peterson (1981). Ostale reference su Chickering i Schollberg (1995) i Lunenfeld iLunenfeld (1992).

13.2.1. Prije ispita Budući da studentovi postupci i stavovi prije ispita mogu uvelikoj mjeri da utiču na ono što ćeuraditi na ispitu, prikladno bi bilo napisati nekoliko riječi o predispitnim strategijama. Neke od ovih ideja su

predstavljene u odjeljcima “Ispitna anksioznost” i “Priprema za ispit”; pogledajte njih za više detalja. Savjetisu dovoljno važni da budu još jednom rezimirani.

Priprema

Temeljna priprema je ključna za uspješno polaganje ispita. Razvijte raspored za pripremu ispitai držite ga se. Rasporedite vrijeme za čitačke zadatke, prepisivanje i preuređivanje bilješki, obnavljanje

materijala iz bilješki, obnavljanje tekstova, pripremanje organizacionih pomagala i drugih materijala za učenje,sastanke sa drugim studentima ili sa predavačem, pregledanje starih ispita i vježbanje domaćih zadataka.

Još jedan važan aspekt pripreme je znati šta očekivati na ispitu. Saznajte iz silabusa ili od predavača sljedeće:kada i gdje je ispit, koja poglavlja ili teme će biti obuhvaćene, koji tipovi pitanja će biti zadati, šta predavačtraži u odgovorima, da li je dozvoljeno korišćenje knjige ili ne, koji pribor je potreban, ko će voditi ispit, ko ćeocjenjivati ispit i kako će ispit biti ocjenjivan.

Učenje u ispitnoj prostoriji

Radite u ispitnoj prostoriji kako biste se navikli na okruženje, naročito ako ispitna prostorija nijeuobičajena učionica ili laboratorija. Posjetite ispitnu prostoriju često kako biste tu obnavljali za ispit ili uradili

domaće zadatke.

Pronađite sto u prostoriji za kojim hoćete da sjedite tokom testa. Odaberite mjesto daleko odizvora ometanja poput zidnih postera ili mapa, prolaza između redova, vrata i prozora. Mjesto bi trebalo dabude u dobro osvjetljenom i dobro provjetrenom dijelu prostorije. Dođite dovoljno rano na test da možete dazauzmete to mjesto.

Kako biste obezbijedili udobnost tokom testa, uočite kakva je temperatura u prostoriji i obucite se uskladu s tim. Provjerite da li postoji sat u prostoriji; ako ne postoji, isplanirajte da ponesete ručni časovnik na test.

Pripremite se mentalno

Ojačajte samopouzdanje razmišljajući o prethodnim uspjesima na ispitima i o vašoj predispitnojpripremi. Izbegavajte da se brinete oko toga šta drugi studenti rade.

Zamislite sebe u ispitnoj situaciji. Zamislite da ste smireni, spokojni i pribrani. Zamislite se kakoprelazite pogledom preko testa, znate sve odgovore i predajete rad koji će dobiti prelaznu ocjenu.

Koristite relaksacione tehnike kako biste ugušili osećaj anskioznosti. Izbegavajte deprimirajuće ilisituacije koje bi vas mogle razbjesniti prije testa. Podignite raspoloženje slušajući svoju omiljenu muziku.

Prikupite sav neophodni pribor

Sakupite i uredite sav pribor koji će vam trebati noć pred ispit. To obuhvata hemijske, zarezanegratne olovke, gumicu, papir ili svesku za odgovore, digitron, lenjir, studentsku identikacionu karticu i sat.Organizujte bilješke ili spiskove formula ako se ti materijali mogu koristiti tokom testa.



367

1. Pažnja

i slušanje

367

13. Strategije za

polaganje ispita

13.2.2. U ispitnoj prostoriji Neki studenti postanu nervozni u ispitnoj prostoriji, čekajući da se ispiti podijele. To je trenutakkada će se dobri studenti hvaliti svojom pripremljenošću a loši studenti žaliti zbog predstojećeg neuspjeha.Vremenska organizovanost i mentalna priprema je suštinska u ovoj fazi. Opet, pogledajte poglavlja “Ispitna

anksioznost” i “Prpirema za ispit” za više informacija.Stignite na vrijeme

Stignite u ispitnu prostoriju dovoljno rano da sjednete tamo gdje želite i da se opustite. Ali nemojtestići toliko rano da imate vremena da se unervozite.

Ako je ispit rano ujutru ili imate problema sa buđenjem, organizujte se tako da sigurno stignetena ispit na vrijeme. Navijte dva budilnika, a pritom nek drugi bude podešen tako da počne da zvoni ubrzonakon prvog. Upotrijebite jedan na baterije ili navijanje u slučaju da nestane struje. Zamolite prijatelje ili članaporodice da vas pozovu da provjere da li ste ustali.

Ako idete prevozom na ispit, isplanirajte da stignete u ispitnu prostoriju jedan sat prije početkaispita. Tako ćete ako budete imali problema sa autom, imati dovoljno vremena da upotrijebite alternativanplan (autobus, taksi, bicikl, prijateljev auto) da stignete na test.

Pripremite se mentalno

Ne opirite se testu, čak i ako vjerujete da su testovi beskorisni i nepotrebni. Umjesto toga, ojačajtesamopouzdanje podsjećajući se na svoju ekasnu pripremu i prošle uspjehe. Koristite relaksacione tehnikeda ublažite nervozu. Koncentrišite se i blokirajte sve ometače. Ne obraćajte pažnju na druge dok iznose svojestrepnje ili se hvale svojim znanjem. Slušajte muziku preko slušalica ako je potrebno.

Pregledajte na brzinu svoj vodič za učenje poslednji put. Obnovite svoj plan za popunjavanje testa:pročitajte upustva, pročitajte sva pitanja, odgovorite na ona koja znate, poradite na onima za koja ste manjesigurni, provjerite. Isplanirajte da iskoristite sve vrijeme koje imate na raspolaganju. Zamislite sebe kakoizlazite iz prostorije na kraju ispita nakon što ste predali svoj najbolji rad.

13.2.3. Opšte strategije Sedam strategija razmotrenih u ovom odjeljku mogu se koristiti za većinu testualnih tipova zagotovo svaki predmet. Uređene su prema redosljedu prema kom bi trebalo da se koriste pri polaganju testa.Ove strategije bi trebalo da postanu dio plana za polaganje ispita svakog studenta.

Nabacivanje informacija

Nabacivanje informacija se odnosi na brzo zapisivanje svih podataka za koje nam se čini daćemo ih zaboraviti ili pobrkati dok popunjavamo test. Ako se plašite da ćete zaboraviti ili pobrkati imena,datume, formule, statistike itd., nabacajte te podatke na pozadinu testa čim ga dobijete. Korisno je nabaciti

i mnemonička sredstva, organizaciona pomagala i druge memorijske alatke što je prije moguće. Konsultujte«nabacane» informacije pri odgovaranju na pitanja.

Pročitajte uputstva

Vrlo pažljivo pročitajte uputstva za sve dijelove testa. Obratite posebnu pažnju na riječi poput «i»,«ili», «treba da», «može» i «najbolje». Na primjer, da li treba «odgovoriti na pitanja A i B» ili «odgovoriti napitanja A ili B»? Da li treba «zaokružiti najbolji odgovor» ili «zaokružiti tačan odgovor»? Uočite na koja pitanjatreba odgovoriti, da li se odgovori mogu upotrijebiti više od jedanput ili da li postoji više od jednog odgovorana svako pitanje.

Razbijte složena pitanja i rečenice na manje dijelove. Označite nezgodna uputstva tako što ćete ihzaokružiti ili podvući kako ne biste zaboravili da ih se pažljivo držite. Na primjer, da li odgovore treba upisati na

praznom prostoru ili zaokružti ih? Da li odgovore na pitanja sa višestrukim izborom treba napisati velikim ili malimslovima? Neki predavači su sitničavi i oduzeće poene ako odgovori nisu na za njih određenom mjestu.



368

1. Pažnja

i slušanje

368

13. Strategije za

polaganje ispita

Primjetite kako će pitanja biti ocjenjivana. Najčešće će se samo tačno odgovorena pitanja uzetipri računanju rezultata. Ali neki testovi, kao što su standardizovani testovi, kažnjavaju studenta za netačneodgovore i rezultati se računaju oduzimajući broj pogrešnih od broja tačnih odgovora. Treba obratiti pažnju ina to da li se daju polovični poeni/krediti/ocjene.

Koristite sav propratni materijal naveden u uputstvima: bilješke, prazan papir, digitron, itd. Ne buditearogantni i ne pokušavajte da obavite čak i proste matematičke račune u glavi; na taj način se prave «glupegreške».

Pregledajte test

Nakon što ste pročitali uputstva, brzo pregledajte cjelokupni test. Obratite pažnju na tipove pitanja:esej, tačno-netačno, povezivanje, itd. Posebno obratite pažnju na broj pitanja i količinu informacija potrebnuda se odgovori na svako od njih. Pogledajte koliko bodova nosi svaki odjeljak ili pitanje. Brzo kategorizujteodjeljke kao lake ili teške, i zapišite napomenu na marginama pored svakog odjeljka.

Prosudite da li je ispit «test brzine» ili «test tačnosti». Testovi brzine su testovi koje će samo najboljistudenti moći da završe na vrijeme. Većina standardizovanih testova (npr. ACT, SAT, GRE) su testovi brzine.

Testovi tačnosti su testovi za koje bi prosječni studenti trebalo da imaju dovoljno vremena da završe. Većinaispita na koje se nailazi u školi su testovi tačnosti, na kojima se studentima ocjenjuju sadržaj i organizacija.

Razvijte plan

Sljedeći korak obuhvata brzo razvijanje plana za rađenje ispita. Rasporedite vrijeme za završavanjesvakog od odjeljaka ili pitanja, i držite se tog rasporeda. Kod testova brzine, ostavite isti vremenski period zasvaki odjeljak ili pitanje. Za testove tačnosti, provedite više vremena na pitanjima koja donose najviše poena.Ostavite pitanja koja odnose puno vremena ili donose malo bodova za kraj.

Počnite sa lakim pitanjima, sa materijalom koji najbolje znate, ili tipom pitanja (esej, tačno-netačno,višestruki izbor, itd.) u čijem rješavanju ste najbolji. Međutim, ako počnete sa pitanjima o kojima najviše znate,

pazite da ne pretjerate i ne provedete previše vremena na njima. Isplanirajte da date više informacija u odgovorima na pitanja koja nose više poena nego uodgovorima na pitanja sa manje poena. Rasporedite vrijeme za provjeravanje odgovora ili popunjavanjeizostavljenog. Stalno provjeravajte sat, nakon svakog odjeljka ili svake strane, na primjer, kako biste bilisigurni da ste u okvirima rasporeda. Isplanirajte da iskoristite sve dozvoljeno vrijeme za ispit; besmisleno jeprotrčati kroz test.

Pročitajte pitanja pažljivo

Ne preskačite jednostavna pitanja i odgovore, zato što vam mogu pružiti nagovještaje ka onomešto predavač očekuje i kako bi odgovori trebalo da budu ocjenjeni ili organizovani. Razbijte složena pitanja nazgodnije dijelove i potom radite na svakom od dijelova pojedinačno. Numerišite svaki dio kako biste sigurno

odgovorili na sve njih. Zamolite predavača da vam protumači ili preformuliše pitanje ako ga ne razumijete.Nemojte previše tumačiti pitanja ili tražiti skrivena značenja.

Pravite osnovane pretpostavke

Ako ne znate odmah odgovor na neko pitanje, zaokružite ga i vratite mu se kasnije nakon što steprošli jednom kroz cijeli test. Ako se mučite nad nečim što ne znate, gubite dragocjeno vrijeme. Međutim,izbegavajte čitanje pitanja iznova i iznova se i na tome gubi vrijeme.

Kada odgovor nije jasan, potražite nagovještaje u pitanjima i ponuđenim odgovorima (kod višestrukihizbora ili povezivanja). Nagoveštaji obuhvataju gramatiku (samo tačni odgovor je gramatički pravilan), glagolskovrijeme (prošla, sadašnja i buduća vremena bi trebalo da se poklapaju u pitanju i odgovoru), vrstu riječi (imenicanasuprot glagolu) i jedninu nasuprot množini (trebalo bi da se poklapaju u pitanju i odgovoru). Zamijenite teške

ili nepoznate riječi u pitanjima ili odgovorima jednostavnim riječima. Koristite kontekstualne nagovještaje ili svojepoznavanje elemenata riječi da dešifrujete riječi. Potražite sadržajne nagovještaje u drugim pitanjima u testu.



369

1. Pažnja

i slušanje

369

13. Strategije za

polaganje ispita

Ako dva odgovora djeluju tačno, a uputstva ukazuju da postoji samo jedan ispravan odgovor zasvako od pitanja, odaberite najočigledniji odgovor. Ako nijedan odgovor ne djeluje sasvim ispravno, odaberiteonaj najpribližniji. Ako ništa drugo ne pomogne, nagađajte odgovor. Nagađanje se isplati ako se netačniodgovori ne kažnjavaju ili se daju polovični poeni.

Pazite se grešaka iz nehata

Ponovo pročitajte uputstva kako biste bili sigurni da ste popunili svaki od odjeljaka testa ispravno.Potom ponovo pročitajte pitanja da biste bili sigurni da ste ih ispravno pročitali i razumjeli šta se u njima traži.

Dvaput provjerite svoje odgovore nakon što ste završili test i pritisak je opao. Ponovo pročitajteodgovore kako biste biili sigurni da ste napisali ono što ste namjeravali da napišete i da ste odgovorili na svedijelove pitanja.

Postarajte se da svi brojevi (naročito “2” i “5”, “4” i “9”) i slova (naročito “a” i “d”, “t” i “f”) budu jasnočitljivi. Dvaput provjerite sve matematičke proračune, koristeći drugačiji metod ako je moguće. Uvijek koristitedigitron ako je dozvoljeno.

Budite sigurni da su svi odgovori na pravom mjestu. Postarajte se da sva pitanja imaju odgovor, čaki ako je u pitanju samo nagađanje (osim ako se pogrešni odgovori kažnjavaju).

13.2.4. Ispitni eseji Ispitni eseji su uobičajeni na kolečkim kursevima, naročito u društvenim naukama. Oni omogućavajupredavačima da testiraju studentske sposobnosti pamćenja, organizovanja i procjenjivanja podataka. Esejise smatraju relativno subjektivnim pitanjima, zato što nijedan poseban odgovor nije tačan. Mada predavačobično traži da se određeni zaključci iznesu u odgovoru, postoje različiti nivoi tačnosti. Ponekad će predavačiprihvatiti kao tačne neke odgovore koji se udaljavaju od uobičajenih tumačenja, dok god odgovori imajulogičku i suštinsku potporu.

Sljedeće strategije za polaganje ispitnih eseja su prikazane po hronološkom redu po kom bi trebaloda se koriste prije i tokom ispita.

Predispitna priprema

Prije testa, vježbajte pisanje odgovora na primjere esejskih pitanja. Smislite sopstvena pitanja ilikonsultujte udžbenik ili radne svesku za primjere pitanja. Radite sa drugim studentom i pišite jedan drugompitanja. Kada odgovarate na primjere esejskih pitanja, dajte sebi onoliko vremena koliko ćete imati tokomstvarnog testa. Ne gledajte svoje materijale za učenje dok odgovarate na primjere eseja.

Takođe je važno da saznate prije testa ko će ocjenjivati odgovore. Ako predavač ocjenjuje test,otkrijte koje tipove odgovora više voli. Da li traži činjenice, ideje ili potkrepljena tumačenja? Ako neko drugi a nepredavač, na primjer asistent, ocjenjuje test, izbegavajte da ponovo tumačite pojmove i iznosite nepopularna

viđenja. Umjesto toga navedite dosta činjenica i primjera.

Pročitajte pažljivo uputstva

Mnogi poeni u esejima se izgube zato što studenti ne uspiju da pažljivo pročitaju uputstva. Obratitepažnju na sljedeće tačke pri čitanju uputstava:

Da li treba da odgovorite na sva pitanja ili imate izbor?•

Gdje treba da napišete odgovore: na testu, na papiru, u svesci za odgovore?•

Kako treba da napišete odgovore: sa razmakom između redova, samo na jednoj strani papira, itd.?•

Da li postoji određen broj ideja• koje treba da obuhvatite?

Da li treba da napišete određenu količinu informacija• : nekoliko rečenica, pasus, itd.?



370

1. Pažnja

i slušanje

370

13. Strategije za

polaganje ispita

Da li treba da uključite datume?•

Da li treba da uključite primjere?•

Da li treba da uključite imena važnih osoba?•

Ključne riječi koje treba potražiti u uputstvima navedene su niže (Kesselman-Turkel i Peterson,1981, str. 102). Budite sigurni da znate šta ove riječi znače.

sinonim•

antonim•

nijedan od•

slično tome•

isto tako•

svi od•

suprotno od•

pod pretpostavkom da•

ako•

svi osim jednog•

samo jedan tačan izbor•

Rasporedite vrijeme

Odlučite kako da podjelite sve raspoloživo vrijeme između pitanja. Isplanirajte da provedete viševremena na pitanjima koja donose više poena; potrošite jednako vrijeme na pitanja koja jednako vrijede.Ostavite vremena da provjerite odgovore nakon što ste sve završili. Za svako pitanje, ostavite polovinuvremena za pisanje koncepta i polovinu za pisanje odgovora.

Pročitajte sva pitanja prije nego što odgovorite na njih

Ako pročitate sva pitanja prije nego što odgovorite na njih, to će omogućiti vašem mozgu da počne daobrađuje informacije. Čitanje prije odgovaranja je naročito važno kada imate izbor pitanja na koje ćete odgovoriti.

Odredite koje informacije su date, koje se traže u odgovoru i kako treba da odgovorite na pitanje

(npr. da uporedite, dokažete, rezimirate, itd.). Razbijte složena pitanja na manje dijelove, obilježavajućibrojem svaki od njih kako biste sigurno odgovorili na sve. Zapišite nekoliko napomena dok čitate svako odpitanja. Ako ne razumijete pitanje, zamolite predavača za objašnjenje.

Pažljivo proučite uputstva za direkcione riječi

Esejska pitanja često sadrže glagole koji traže od studenata da urade nešto sa informacijama. Studenti

moraju znati šta ove riječi znače kako bi pružili informacije koje predavač želi. Najčešće upotrebljavane direkcioneriječi i njihove denicije date su niže. Pazite na varijacije ovih riječi koje su svojstvene određenim predavačima;ne koriste svi predavači ove riječi na isti način. Ako niste sigurni, zamolite predavača za objašnjenje.

Analizirajte: podjelite temu na njene sastavne dijelove i razmotrite svaki od njih (Lunenfeld i•

Lunenfeld, 1992).

Uporedite: pokažite po čemu su slični ili različiti.•

Suprotstavite: pokažite po čemu se razlikuju.•

Napišite kritiku: ispitajte prednosti i mane i dajte svoju ocjenu.•

Odbranite: pružite detalje koji dokazuju tezu ili pokazuju njenu vrijednost.•

Denišite: samo dajte značenje.•

Opišite: dajte detalje i primjere koji pokazuju šta je to.•

Razmotrite i prikažite: ispitajte iz svih uglova. (Ove riječi• su mnogoznačne. U zavisnosti od



371

1. Pažnja

i slušanje

371

13. Strategije za

polaganje ispita

nastavnika, mogu da znače skicirajte, opišite, dajte kratak pregled, uporedite, navedite, objasnite,ocjenite, odbranite, dajte kritiku, nabrojte, rezimirajte ili napišite sve što znate).

Razlučite: napišite po čemu se razlikuje od drugog sebi sličnog.•

Ocjenite: dajte svoje mišljenje o prednostima i manama.•

Objasnite i pokažite: pokažite, u logičkom slijedu, kako i zašto se nešto desilo (ili i jedno i drugo).•

Ilustrujte: dajte primjere.•

Opravdajte: dajte činjenice i potom dokažite da je tačno.•

Navedite naziv, spisak, napišite i nabrojte: dajte samo informacije koje se eksplicitno traže.•

Dokažite: pokažite da je tačno a da je suprotno netačno.•

Rezimirajte i napišite kratak pregled: dajte glavne tačke.•

Skicirajte: pokažite kako se nešto razvijalo korak po korak (obično hronološki) (Kesselman-Turkel•

i Peterson, 1981, str. 101-102).

Odaberite naslov

Odaberite naslov za svaki odgovor. Naslovi vam pomažu da ne odlutate tokom pisanja odgovora.Drugim riječima, naslovi vam pomažu da izbjegnete da se udaljite od teme pitanja i uključite nerelevantnepodatke. Svaki naslov bi trebalo da sadrži sljedeće informacije: temu, tačku gledišta ili pristup i ograničenjateme (vremenska, prostorna). Na primjer, ako pitanje kaže “Uporedite i suprotstavite britansku kolonijalnupolitiku u različitim dijelovima sveta”, naslov odgovora bi mogao biti “Sličnosti i razlike između britanskepolitike u azijskim i afričkim kolonijama krajem devetnaestog i početkom dvadesetog vijeka”.

Organizujte (koncipirajte) odgovor

Dobri pisci eseja provode polovinu vremena formulišući koncept prije odgovaranja na pitanje. Tomože djelovati kao velik vremenski ulog, ali pisanje koncepta obezbjeđuje da svaki odgovor bude organizovani odgovara na ono što je postavljeno u pitanju. Ako ste se pripremili za ispit preuređujući informacije ilismišljajući pitanja za vježbanje eseja i odgovarajući na njih, proces organizovanja je unaprijed pripremljen idragoceno vrijeme je ušteđeno.

Podijelite koncept na opšte tačke i posebne detalje. Opšte tačke obično se preuzimaju iz informacija

u pitanju, ili možete da ponovo iznesete različite dijelove pitanja. Student dodaje specične detalje pododgovarajućim opštim tačkama. Ako ste predvidjeli esejsko pitanje, pokušajte da se sjetite koncepta koji stepripremili prije ispita.

Organizujte glavne tačke koncepta. Odabir strukture zavisi od pitanja i discipline. Svi detalji oorganizaciji eseja dati su u poglavlju “Pisanje i korektura”, ali kratki opisi pet uobičajenih metoda organizacijedati su niže (Kesselman-Turkel i Peterson, 1981, str. 103).

Hronološki redosljed – redosljed istorijskih događaja, uzročno-posljedični niz, korak po korak•

Od opšteg ka posebnom – opšte teme ka podtemama, teorijsko ka praktičnom, uopštavanja ka•

specičnim primjerima

Od najmanjeg ka najvećem – najlakše ka najtežem, najsitnije ka najkrupnijem, najgore ka najboljem,•

najslabije ka najjačem, najmanje važno ka najvažnijem, najmanje složeno ka najsloženijem,najmanje ekasno ka najekasnijem, najmanje kontroverzno ka najkontroverznijem

Od najvećeg ka najmanjem – najpoznatije ka najmanje poznatom, najviše zasnovano na činjenicama•

ka najmanje zasnovanom na činjenicama (činjenice ka mišljenjima)

Navođenje obe strane (grupisano ili pomešano) – za i protiv, prednosti i mane, sličnosti i razlike,•

teško i lako, loše i dobro, uspješno i neuspješno, slabo i jako, složeno i jednostavno, kontroverzno

i nekontroverzno



372

1. Pažnja

i slušanje

372

13. Strategije za

polaganje ispita

Zapamtite da pisanje koncepta nije jedini način da se organizuju informacije. Možete odabrati daorganizujete glavne ideje i specične detalje za esej u nekom alternativnom formatu, kao što je mapa “ribljakost”, matrica ili tabela, hijerarhija, grakon ili mapa u obliku paukove mreže.

Aktivirajte seAktivno se uključite u svoj esej, pokažite entuzijazam u odgovoru. Prisjetite se ličnih iskustava

vezanih za temu ili uzbudljivih predavanja, knjiga i lmova koji su vas zaingteresovali za dotičnu temu. Madaoni neće biti dio vašeg odgovora, pomoći će vam da dođete u pravo raspoloženje.

Pišite metodično

Pišite odgovor kao da pišete manju verziju završnog rada. Vaš odgovor bi trebalo da ima naslov,uvod , razradu i završetak ili zaključak.

Savjeti za odabir odgovarajućeg naslova su ranije već razmotreni.•

Iskaz teme može biti i prerađen naslov.•

Razrad bi trebalo da obuhvati barem jedan pasus za svaku opštu tačku iz vašeg koncepta. Svaki•

pasus u razradi bi trebalo da počne opštom rezimirajućom rečenicom, obično punom rečenicomkoja sadrži informacije iz koncepta. Pravite red razmaka između pasusa.

Završetak bi trebalo da bude rezime• odgovora, ponovno iznošenje tematske rečenice ili vašatumačenja ili mišljenja. Ne uvodite nove informacije na završetku.

Obilno koristite primjere i detalje u odgovoru. Koristite riječi sa jasnim značenjem, kao što suprimjeri, poređenja, sličnosti, razlike, suprotnosti, potkrepljenja, argumenti, razlozi, većinom, vjerovatno,glavna poenta, izuzeci, itd. Podvucite ključne riječi.

Razmišljajte u broju tri: tri pasusa, tri rečenice po pasusu, tri primjera po glavnoj tački, itd. Izbjegavajtepasuse od jedne rečenice. Budite direktni i držite se suštine.

Nemojte traćiti prostor

Mada je dobra ideja preskakati redove između pasusa, nemojte preskakati redove između rečenicaili koristiti samo jednu stranu papira osim ako vam tako nije rečeno. Izbegavajte kitnjast ili nečitljiv rukopis kojizauzima puno prostora na papiru. Ne pokušavajte da ispunite dodatne papire traćeći prostor. Neki ocjenjivačitumače traćenje prostora kao izgovor za nepoznavanje materijala.

Provjerite svoj rad

Trebalo bi da ste ostavili vremena za provjeravanje odgovora. Što se sadržaja tiče, da li steodgovorili na pitanje i da li ste se držali svoje tačke gledišta? Po pitanju organizacije, da li ste odgovorili nasve dijelove pitanja i da li su pasusi i rečenice logički poređani? Što se pisanja tiče, da li je vaš odgovor jasan,

da li vam je rukopis čitak, da li vam je gramatika pravilna i da li je interpukcija tačna?

Ako ste se pripremili za drugačija pitanja

Ponekad studenti predvide da će određena pitanja biti postavljena, ali se ispostavi da su pitanja natestu drugačija. Kada se to dogodi, budite sigurni da ste u potpunosti odgovorili na pitanja koja znate. Zatimpotražite dvosmislenost u pitanjima koja ne znate, jer nedostatak jasnosti može omogućiti nešto manevrisanjau vašem odgovoru. Proširite ono što znate o dotičnoj temi tako što ćete dati mnogo primjera i poređenja.Dodajte manje relevantne informacije povezujući ih sa opštim izjavama.

Ako vam ponestane vremena

Ako vam ponestane vremena a još niste odgovorili na sva pitanja, zapišite koncepte i naznačite davam je nestalo vremena za to ili ta pitanja. Neki predavači će dati polovične poene za koncepte.



373

1. Pažnja

i slušanje

373

13. Strategije za

polaganje ispita

13.2.5. Testovi višestrukog izbora Format višestrukog izbora se uobičajeno koristi pri testiranju zato što je takve ispite relativnolako ocijeniti a pitanja ekasno evaluiraju studentsko poznavanje činjenica i razumijevanje pojmova. To jeobjektivan oblik testiranja budući da, ako su pitanja dobro napisana, postoji samo jedan tačan odgovor na

svako od pitanja, što ostavlja malo prostora za tumačenja.

Radite brzo

Ako budete brzo prolazili kroz testove višestrukog izbora, osiguraćete da test bude završen na vrijemei da pitanja ne budu previše tumačena, i da im se učitavaju skrivena značenja. Pročitajte svako pitanje samo jednom i podvucite ključne riječi dok čitate. Razbijte složena pitanja na manje segmente, tako da odabir odgovoramožete da uporedite sa svakim dijelom. Precrtajte nevažne ili nerelevantne dijelove pitanja. Ako ne možete daodgovorite na pitanje nakon prvog čitanja, označite ga da ga kasnije razmotrite ako vam vrijeme dopusti.

Uzmite u obzir predavača

Ako uputstva ukazuju da treba da odaberete “najbolji” odgovor na svako od pitanja, odaberite onajkoji bi predavač (ne vi) smatrao najtačnijim. Pazite se odgovora “sve ponuđeno” i “ništa od ponuđenog”,budući da neki predavači koriste te izbore kada ne mogu da smisle neki drugi odgovor vezan za sadržaj.

Pretpostavite prije nego što odaberete

Odlučite koji bi odgovor na svako od pitanja trebalo da bude prije nego što pogledate ponuđeneodgovore. Potom proučite ponuđene odgovore i odaberite onaj koji je najpribližniji vašem. Ako nijedan odponuđenih nije sličan vašoj pretpostavci, pažljivo ispitajte odgovore tražeći ključne riječi i druge nagoveštaje.Odaberite jednostavne odgovore čak i kad djeluju suviše očigledno. I zapamtite, nikad ne odabirajte odgovora da prvo ne pročitate sve ponuđene, ma kako da ste sigurni u svoj odgovor.

Eliminišite odgovore koji nisu vjerovatniPrecrtajte odgovore koji su samo djelimično tačni ili samo djelimično odgovaraju na pitanje.

Eliminišite odgovore koji su tačni ali ne odgovaraju na pitanje. Ako sigurno znate da neki od odgovora nijetačan, eliminišite “sve navedeno” kao moguć odgovor.

Potražite riječi i brojeve koji pružaju nagovještaje

Sljedeći nagovještaji primjenjuju se na mnogobrojna pitanja višestrukog izbora.

Ako su dva odgovora međusobno suprotni, jedan od njih je vjerovatno tačan.•

Odgovori sa sljedećim riječima su obično netačni: uvijek, nikad, svi, nijedan.•

Odgovori sa sljedećim riječima su obično tačni: rijetko, uopšteno, većinom, teži da, vjerovatno,• obično.

Potražite gramatičke nagovještaje između pitanja i izbora. Na primjer • , pitanje i tačan odgovor čestosadrže glagole u istom obliku i imenice i glagole koji se međusobno slažu.

Podvucite poznate riječi• ili izraze iz udžbenika ili sa predavanja.

Budite svjesni nivoa tačnosti. Kad su u pitanju brojevi i datumi, jedan izbor je obično premali ili•

preran, a drugi je prevelik ili prekasan; ti izbori se mogu eliminisati.

Ako su dva izbora vrlo slična, sa razlikom samo u stepenu, onaj koji je iskazan opštijim odrednicama•

vjerovatno je tačan.

Koristite sadržaj drugih pitanja kao dodatne nagovještaje.•



374

1. Pažnja

i slušanje

374

13. Strategije za

polaganje ispita

Pazite na višestruke odgovore

Pažljivo procjenite izbore “sve navedeno” i “ništa od navedenog” prije nego što ih odaberete. Kodonog prvog, svi odgovori bi trebalo da budu tačni. Ali ako ste potpuno sigurni da su barem dva izbora tačna,onda je vjerovatno bezbjedno da odaberete “sve navedeno”. Odaberite drugu opciju ako ste sigurni da su

barem dva izbora netačna.

Kada ste u nedoumici, pogađajte

Dok god se pogrešni odgovori ne kažnjavaju, pogađanje je dobra strategija za primjenu. Čak iako nasumice pogađate, trebalo bi da barem 25% vaših odgovora bude tačno. Kod osnovanog pogađanja,procenat se može popeti i do 75%. Osnovano pogađanje obuhvata prvo eliminisanje svih nevjerodostojnihodgovora i traganje za nagovještajima u pitanju i odgovorima.

Kada nasumice pogađate, isprobajte neke od ovih savjeta.

Najduži odgovor je često tačan.•

Odgovor “c” je dobar izbor ako nije iskorišćen u nekoliko prethodnih pitanja.•

Slobodno promijenite odgovore

Razmotrite zamjenu odgovora tek nakon što ste uradili čitav test. I ponovo pročitajte uputstvaprije provjere i promjene odgovora. Prvo provjerite pitanja koja ste obilježili pri prvom prelasku testa. Potomprovjerite ostala pitanja ako imate vremena. Ako ne možete da se odlučite između dve opcije, napišiteobjašnjenje za svoj izbor na marginama testa. Obrišite sve promjene pažljivo i potpuno, naročito ako će testbiti pregledan mašinski. Postarajte se da svi odgovori budu čitljivi i na pravom mjestu (zaokruženi, na praznimlinijama, na listu za odgovore, itd.).

Ne odustajte

Odolite iskušenju da se isfrustrirate, unervozite ili da vam postane dosadno. Brzo prolazite kroztest. Tražite materijal koji znate. Primijenite te informacije na pitanja koja ne znate. Koristite relaksacionetehnike da predupredite anksioznost. Iskoristite sve predviđeno vrijeme da uradite test i provjerite odgovore.

13.2.6. Testovi tačno-netačnoPitanja tačno-netačno su pogodna za procjenjivanje studentskog poznavanja specičnih činjenica i

pojmova. Poput pitanja višestrukog izbora, pitanja tačno-netačno su objektivna utoliko što postoji samo jedantačan odgovor.

Pročitajte pitanja pažljivo Pročitajte svaku riječ u iskazu, zaokružujući ili podvlačeći ključne riječi i izraze. Podijelite složenerečenice na dijelove, i razmotrite valjanost svakog dijela zasebno. Precrtajte nerelevantne informacije uiskazu. Zaokružite ključne riječi navedene u narednom pasusu.

Potražite riječi koje daju nagovještaje

Iskazi sa sljedećim riječima su obično netačni: svi, samo, nikad, uvijek, zato što. Iskazi sa sljedećimriječima su često tačni: rijetko, uopšteno, većinom, s težnjom da, vjerovatno, obično, često, nijedan [primjetite da"nijedan" u pitanjima višestrukog izbora obično ukazuje da je izbor netačan, ali suprotno važi za tačno-netačno].Potražite poznate izraze iz predavanja ili udžbenika. Sadržaj drugih pitanja može ponuditi dodatne nagovještaje.



375

1. Pažnja

i slušanje

375

13. Strategije za

polaganje ispita

Nemojte cjepidlačiti

Kod pitanja tačno-netačno, posebno je važno da odolite pretjeranom učitavanju u iskaze. Nemojtetražiti skrivena značenja i izbjegavajte da pretjerano analizirate pitanja. Iskazi koji su približno istiniti često sutačni. Nemojte zaključiti da je pitanje netačno samo zato što je gramatički nepravilno. Kada ste u nedoumici

u pogledu značenja iskaza, pitajte predavača.

Nagađajte

Nagađajte kod pitanja tačno-netačno samo ako se ne oduzimaju bodovi za netačne odgovore.Zapamtite, ako je dio iskaza netačan, čitavo pitanje je netačno. Kao opšte pravilo, postoji težnja da bude višetačnih nego netačnih pitanja na ispitima; stoga, kada ste u nedoumici, probajte sa “tačno”.

Ne mijenjajte odgovore

Za razliku od testova višestrukog izbora, pitanja tačno-netačno ne bi trebalo mijenjati osim ako stepotpuno sigurni u odgovor. Ako niste sigurni, najbolje je da se držite prvobitnog osjećaja i napišete objašnjenjena marginama testa.

13.2.7. Testovi povezivanja Pitanja povezivanja su naročito ekasna za testiranje studentskog poznavanja termina i denicija,ličnosti i njihovih doprinosa, datuma i važnih događaja i drugih numeričkih podataka. Pitanja povezivanja suklasikovana kao objektivna.

Pročitajte uputstva pažljivo

Uputstva za pitanja povezivanja obično sadrže informacije od suštinske važnosti uključujući da li

pitanja imaju samo jedan odgovor ili više od jednog, da li se odgovori mogu upotrijebiti samo jednom ili višeputa, i kako treba ispisati odgovore (na listu za odgovore, na prazninama u testu, da se iscrtaju linije kojimaće se povezati elementi, itd.)

Pročitajte prvo kolonu sa najdužim rečenicama

Kako biste uštedjeli vrijeme, pročitajte prvo kolonu sa najdužim rečenicama. Potom pročitajte dvaputa kraću kolonu kako biste ih povezali.

Prvo uradite laka pitanja

Povežite prvo elemente koje sigurno znate, precrtavajući ponuđene odgovore pošto ih iskoristite. Ako seodgovori mogu upotrijebiti samo jednom, to smanjuje broj opcija među kojima ćete birati za nepoznata pitanja.

Potom uradite teška pitanja

Pokušajte sa procesom eliminacije, precrtavajući prvo poznate stavke. Pokušajte da vizuelno zamisliteinformacije u bilješkama ili udžbeniku, ili pokušajte da povežete pitanja sa onim što znate. Potražite nagovještajeu gramatici ili glagolskom obliku. Ako se odgovori mogu upotrijebiti više od jednom, potražite stavke koje su većiskorišćene da odgovorite na laka pitanja; predavač vjerovatno ne bi naveo da se odgovori mogu upotrijebiti višeod jedanput ako nije zaista tako. Potom se usredsredite na odgovore koje još niste iskoristili.

Napišite objašnjenja

Ako niste sigurni u neki od odgovora, napišite kratko objašnjenje svog odgovora na marginama

testa. Jasno naznačite broj pitanja na koji se odnosi vaša napomena.



376

1. Pažnja

i slušanje

376

13. Strategije za

polaganje ispita

13.2.8. Testovi sa popunjavanjem i testovi sa kratkim odgovorima Pitanja sa popunjavanjem praznina se najčešće koriste za procjenjivanje studentskog pamćenja

detalja kao što su datumi, termini i ličnosti. Ako su dobro napisana, pitanja sa popunjavanjem bi trebalo dabudu objektivna i imaju samo jedan tačan odgovor. Pitanja sa kratkim odgovorima, sa druge strane, pomažu u

procjenjivanju studentskog razumijevanja pojmova i subjektivnija su. Uprkos ovim razlikama, slične strategije se mogu koristiti pri odgovaranju na testove sa popunjavanjem i sa kratkim odgovorima.

Pročitajte pitanja pažljivo

Budite sigurni da razumijete šta se traži u pitanju; pogledajte spisak termina i denicija iz uputstva u odjeljku“Ispitni eseji”. Podvucite ključne riječi i izraze. Razbijte složena pitanja na manje dijelove i procjenite svaki odnjih zasebno.

Potražite nagovještaje

Potražite u gramatici i glagolskom obliku iskorišćenim u pitanju nagovještaje za odgovor. Da li jeodgovor imenica, glagol ili neka opisna riječ? Da li je jednina ili množina? Druga pitanja na testu bi mogla dapruže kontekstualne nagovještaje.

Nemojte pretjerano analizirati pitanja

Nemojte previše toga učitavati u način na koji je pitanje iskazano, ali obratite pažnju na gorenavedene nagovještaje.

Pazite na praznine

Broj praznina, a ponekad i njihova dužina, mogu da nagovještavaju odgovor u smislu broja riječi, amožda i dužine riječi.

Razmislite o tipu traženih informacija

Da li predavač traži tehnički termin, ličnost, broj? Kada se dve stavke porede, da li predavačtraži opisnu riječ kao što je rastući, opadajući, manje, više, itd.? Da li predavač traži da denišete, opišete,ilustrujete ili rezimirate?

Osnovano nagađajte

Proučite ključne riječi i izraze u pitanju; zamislite ih u vašim bilješkama ili pokušajte da se sjetite štaste čuli da je predavač govorio o njima. Pokušajte da se prisjetite koje druge ideje su razmatrane u vezi satim ključnim riječima. Opet, razmotrite kontekst i gramatiku pitanja.

Dajte više odgovora

Ako mislite da bi dva odgovora mogla biti tačna, zapišite oba sa kratkim objašnjenjem na marginama.Ako imate vremena, napišite više nego što uputstva navode, osim ako vam nije rečeno suprotno.

13.2.9. Testovi riječnikaTestovi riječnika procjenjuju studentske sposobnosti da denišu ključne termine i, rjeđe, važne

pojmove. Jedan od prednosti za studente je ta što se testovi riječnika prilično lako pripremaju uz vježbu.Koristite riječnik na kraju udžbeničkih poglavlja, ili napravite sopstveni spisak sa riječima ispisanim masnimslovima u tekstu i ključnim riječima sa predavanja.



377

1. Pažnja

i slušanje

377

13. Strategije za

polaganje ispita

Ako znate riječ , pazite se zamki

Pazite na riječi sa sličnim značenjima (npr. hipoteza i teorija) i riječima koje djeluju slično (npr.ziologija i psihologija, suld i sulfat). Obratite pažnju na gramatiku; na primjer, ako se pitanje odnosi naimenicu, odgovor treba da bude imenica.

Ako riječ deluje poznato, ali niste sigurni

Pokušajte da upotrijebite tu riječ u rečenici. Zamislite je u vašim bilješkama ili knjizi, ili se prisjetitekada je o njoj razgovarano na predavanju. Potom pokušajte da se sjetite koje informacije su razmatrane uvezi s tom rječju.

Ako ne znate riječ, osnovano nagađajte

Proučite elemente riječi (suks, preks i korjen) radi nagovještaja. Potražite gramatičke nagovještaje.Pokušajte da povežete nepoznatu riječ sa riječima koje znate. Iskoristite sve strane jezike koje poznajete,tražeći srodne riječi.

13.2.10. Numerički zadaci Testovi na nekim kursevima kao što je matematika ili statistika mogu biti sačinjeni u potpunosti odnumeričkih zadataka. Na drugim kursevima kao što je računovodstvo, hemija, geologija i zika, značajan brojispitnih pitanja može biti u ovom obliku.

Radite sistematično

Ako uputstva ukazuju da nećete biti kažnjeni za aritmetičke greške, potrošite manje vremenana tačnost i provjeravanje brojeva a više na ispravno postavljanje problema. Ako vam aritmetičke greške

smanjuju rezultat, uradite sljedeće. Napišite sve brojeve pažljivo, naročito 2 i 5, 4 i 9, i 1 i 7. Zapišite brojeveu kolonama sa decimalama usklađenim u red. Prepišite odgovore sa papira za koncept vrlo pažljivo. Pazitena mjerne jedinice. Ako je dozvoljeno, koristite digitron za svu aritmetiku, čak i najjednostavnije operacije.Ostavite dovoljno vremena da provjerite odgovore, prateći smjernice navedene u sljedećem pasusu.

Organizujte svoj rad

Napravite spisak svih brojeva i promenljivih datih u zadatku. Utvrdite šta je to što treba da otkrijete iliizračunate. Odredite formulu/formule potrebne za rješavanje zadatka, upotrijebite slike i grakone potrebne zatumačenje pitanja, i obilježite vizuelna pomagala podacima datim u zadatku. Procjenite kako bi trebalo da glasiodgovor prije nego što riješite zadatak. Koja će biti relativna veličina broja? Da li će biti pozitivan ili negativan?

Upotrijebite sve informacije date u zadatku U većini slučajeva, svi podaci dati u pitanju biće potrebni za rješavanje problema.

Pažljivo proučite vizuelna pomagala

Ako su grakoni i slike dati u zadatku, proučite ih pažljivo. Da li grakon počinje od (0,0)? Koji suintervali osovina? Da li su neki brojevi preskočeni na osovini? Koje su jedinice mjere?

Ne odustajte

Kada naiđete na teškoće u postavljanju odgovora ili rješavanju formula, ne odustajte. Zamijeniterealne brojeve promjenljivima kako biste vidjeli da li je pitanje tako smislenije. Zamislite situacije iz stvarnogživota u kojima su te formule ili pojmovi upotrebljeni. Ako su razlomci problem, zamijenite ih zaokruženimbrojevima ili decimalama.



378

1. Pažnja

i slušanje

378

13. Strategije za

polaganje ispita

Za testove višestrukog izbora

Neki numerički zadaci traže od studenata da riješe problem i odaberu odgovor među više ponuđenihopcija. U tom slučaju, pokrijte odgovore dok ne završite zadatak. To će vam pomoći da umanjite pristrasnostu načinu postavljanja problema [osim ako, naravno, ne znate kako da postavite problem]. Procjenite kakav

bi trebalo da bude odgovor. Po opštem pravilu, eliminišite odgovore koji su previsoki ili preniski, naročito akomorate da pogađate odgovor.

Provjerite odgovore

Uvijek odredite vrijeme za ponovno prelaženje odgovora. Ponovo pročitajte uputstva i svakopitanje. Postarajte se da ste odgovorili na sve dijelove pitanja i da ste upotrebili tačne mjerne jedinice. Dali vaš odgovor ima smisla, s obzirom na informacije date u zadatku? Uporedite procjenjene i izračunateodgovore. Ako imate vremena, ponovo uradite zadatak pomoću nekog drugog metoda. Ako vam vrijemedozvoli, ponovo unesite brojeve u digitron kako biste provjerili tačnost. Provjerite sve decimale i znake. Kodnejednačina, pokušajte da zamijenite druge brojeve pored odgovora da vidite da li imaju smisla.

13.2.11. Kućni testovi Kućni testovi su posebna vrsta ispitnih eseja, s tim što je razlika u tome što se kućni testovi rade izvan učionice. Oniimaju druge odlike ispitnih eseja: subjektivni su, ocjenjuju studentsko razumijevanje pojmova, ocjenjuju studentskesposobnosti da tumače i primjene informacije, i ocjenjuju studentske sposobnosti da organizuju informacije.Stoga, pogledajte strategije za ispitne eseje u ovom poglavlju za više ideja vezanih za kućne testove.

Sintetišite

Predavači obično ocjenjuju kućne testove, djelimično, prema studentovoj sposobnosti da sintetišeinformacije iz raznovrsnih izvora, naročito iz zabilješki sa predavanja i iz udžbenika. Stoga je neophodno

uključiti informacije iz svih relevantnih izvora, uključujući tekstove izvan zadatih, lmove i gostujuće predavače,u vaše odgovore. Vaši odgovori bi trebalo da pokažu da ste konsultovali sve ove izvore informacija.

Izbegavajte plagiranje

Plagiranje, ili upotreba tuđih ideja bez navođenja autorovog imena, protiv je pravila svih škola.U mnogim slučajevima, plagiranje je osnov za izbacivanje sa fakulteta. Nemojte direktno prenositi citate izštampanog izvora bez navođenja potrebnih podataka u kućnim testovima. Izbjegavajte pretjeranu upotrebutuđih riječi i ideja.

Plagiranje je detaljnije obrađeno u poglavlju “Pisanje”.

Korektura

Nikada nemojte predati kućni test a da niste obavili korekturu ili dali nekom drugom da ga pregleda.Više će se očekivati po pitanju organizacije, logičkih prelazaka između ideja, gramatike, interpunkcije ipravopisa na kućnim testovima u poređenju sa ispitima rađenim na času. Nemojte gubiti poene na ovaj tipgrešaka. Zamolite kvalikovanu osobu, poput tutora ili profesora jezika, da pregledaju gramatiku u odgovorima(ne i sadržaj).

Obavite sami svoj posao

Predavači mogu lako da prepoznaju kućne testove studenata koji su zajedno radili. U nekimslučajevima, studenti će biti kažnjeni zbog sličnih odgovora koji ukazuju na zajednički rad, naročito ako jestudentima dato uputstvo da rade samostalno. Osigurajte se; sami napišite svoje odgovore. Neka vaš testbude jedinstven. Neka se izdvaja od ostalih.



379

1. Pažnja

i slušanje

379

13. Strategije za

polaganje ispita

S ačuvajte kopije

Sačuvajte kopije svojih odgovora prije nego što ih predate. Tako ćete imati dokaz da ste uradili testu slučaju da predavač zagubi vaš rad. Napravite kopiju na disku na kom ste sačuvali test. Kada ga predate,čuvajte kopiju sve dok ne dobijete konačnu ocjenu u slučaju da bude problema sa vašom ocjenom.

Ne čekajte posljednji trenutak

Kućni testovi nisu obavezno lakši od onih rađenih na času samo zato što možete da konsultujetebilješke i tekstove. Zapravo, obično su teži zato što morate da napišete više, obuhvatite više detalja i datekritičke ocjene.

Kućni testovi zahtjevaju da im se posveti značajno vrijeme. Započnite test dovoljno rano da imatedovoljno vremena da uradite prvu verziju, pregledate je, uradite konačnu verziju i odštampajte je.

Ne čekajte posljednji trenutak za štampanje. Neizbježno, tada će štampači biti zauzeti ili pokvareni.Ako štampači ne rade a rok za predaju je stigao, pitajte predavača da li možete da predate kopiju na disku adonesete odštampanu verziju što je prije moguće. Ili, predavač može prihvatiti elektronskom poštom poslanukopiju dok se štampači ne poprave.

13.2.12. Ispiti s dozvoljenim korišćenjem knjige Poput kućnih testova, ispiti s dozvoljenim korišćenjem knjige mogu biti teži od onih bez knjige zatošto predavač obično ima veća očekivanja u pogledu kvaliteta i kvantiteta informacija koje će studenti napisati.Stoga, nemojte olako shvatati ispite koji se polažu uz knjigu. Pripremite se za njih podjednako ozbiljno kaošto biste se spremili i za ispite bez knjige.

Priprema

Loš uspjeh na ispitima s knjigom može biti uzrokovan nedostatkom vremena, jer studenti gubevrijeme tražeći podatke u knjizi. Kako biste to izbjegli, pripremite se temeljno prije ispita. Postarajte se daznate gdje se sve nalazi u knjizi. Označite važne strane spajalicama. Ili još bolje, koristite naljepnice daukratko opišete i označite važne odjeljke teksta. Upoznajte se s upotrebom indeksa za traženje specičnihtema. Zaljepite rezimee na knjigu.

Brzo prolazite kroz test

Ako ne možete da pronađete odgovor nakon nekoliko minuta traženja po knjizi, označite to pitanje i idite dalje. Vratite se na pitanje ako budete imali vremena, nakon što završite druga pitanja. Podsjetite se daradite brzo, bez pretjeranog trošenja vremena na traženje po knjizi.

Izbegavajte plagiranjePlagiranje, ili upotreba tuđih ideja bez navođenja autorovog imena, protiv je pravila svih škola.

U mnogim slučajevima, plagiranje je osnov za izbacivanje iz škole. Nemojte direktno prenositi citate izštampanog izvora bez navođenja potrebnih podataka u testovima s dozvoljenim korišćenjem knjige.Parafrazirajte informacije i navedite broj strane sa koje ste preuzeli materijal

Plagiranje je detaljnije obrađeno u poglavlju “Pisanje “.

13.2.16. Testovi prepoznavanja i objašnjavanjaTestovi prepoznavanja i objašnjavanja su donekle subjektivna pitanja koja traže od studenata da

napišu nekoliko rečenica u kojima će rezimirati važnije aspekte teme. Riječi za prepoznavanje mogu bitiličnosti, mjesta, predmeti ili pojmovi.



380

1. Pažnja

i slušanje

380

13. Strategije za

polaganje ispita

Koristite opisne riječi

Kako biste prenijeli dodatno značenje pomoću samo nekoliko riječi, koristite opisne riječi da opišetetemu. Na primjer, umjesto da kažete da je Patton bio general, napišite da je Patton bio zloglasan general. Sdruge strane, ako niste sigurni u vezi s posebnim odlikama neke teme, koristite uopštene riječi da je opišete.

Na primjer, ako ne možete da se sjetite da je nadvojvoda Franc Ferdinand bio nasljednik na presto Austrije,recite da je bio nacionalni predvodnik u istočnoj Evropi.

Dajte vremenske i prostorne detalje

Kad god je to moguće, navedite vremenske i prostorne odlike teme. Ako se ne možete sjetiti tačnihdatuma ili mjesta, koristite opšte termine. Na primjer, ako ste zaboravili da je Darwinovo Porijeklo vrstaobjavljeno 1859, napišite da je knjiga objavljena sredinom devetnaestog vijeka. Ako ne možete da se sjetitetačne zemlje (Kambodža) u kojoj se uzdiglo carstvo Kmera, napišite da se to desilo u jugoistočnoj Aziji.

Objasnite značaj

Što je preciznije moguće, dajte barem jedan razlog zašto je dotična tema važna. Možete da korisititeopšte odredbe ako niste sigurni za tačan značaj. U tom slučaju, dodajte specičan datum ili statistiku kako bise odgovor činio detaljnijim.

13.2.17. Usmeni ispiti Postoji nekoliko varijanti usmenih ispita. U jednom slučaju, tema ispita se daje studentima unaprijed,što omogućuje nešto pripreme izvan učionice. U drugom slučaju, samo će biti naznačen opšti opseg ispita.Usmeni ispiti procjenjuju studentovo poznavanje teme, njegovu sposobnost da organizuje informacije injegove govorničke vještine.

Usmeni ispiti se sprovode na sljedeći način. Studentu se dodjeljuje tema o kojoj treba da govori.

Daje mu se određeno vrijeme da pripremi odgovor, zapiše bilješke ili napravi koncept informacija koje ćeobuhvatiti. Nakon tog vremena, odgovor se predstavlja usmeno.

Pripremite se

Upoznajte se s glavnim idejama koje bi mogle biti obuhvaćene ispitom. Koje su bile glavne ideje ipojmovi predstavljeni na predavanju? A u knjizi? Kako biste o njima govorili? Pokušajte da predvidite kakva bimogla biti ispitna pitanja i razvijte koncept ili rezime ključnih tačaka i propratnih detalja kojima ćete odgovoritina svako od pitanja.

Pažljivo saslušajte pitanja

Ako je dozvoljeno, hvatajte bilješke dok vam se daje pitanje. Obratite posebnu pažnju na ključneriječi, direkcione riječi i višestruke dijelove pitanja. Preformulišite pitanje tako da odgovara onome što znate otemi. Zatražite pojašnjenje ako ne razumijete pitanje. Zastanite na nekoliko trenutaka da presaberete misli.

Usredsredite se na temu

Umjesto da kažete pomalo o nekoliko stvari, pokušajte da suzite temu i detaljno je razmotrite uzmnogo statistike, datuma ili primjera. Kada sužavate temu, uzmite u obzir ključne tačke sa predavanja i/ilinaslove odjeljaka u udžbeniku.

Razmišljajte kroz broj tri

Pokušajte da obuhvatite tri ključne poente o temi, i potkrijepite svaku od njih sa tri specična detalja.



381

1. Pažnja

i slušanje

381

13. Strategije za

polaganje ispita

Povedite računa o izgledu

Vaš izgled može u velikoj mjeri da utiče na predavačev utisak. Obucite prikladnu odjeću, kao što je suknja ili pantalone. Kada ste u nedoumici šta da obučete, nemojte se obući previše svečano. Opeglajteodjeću i budite uredni. Koristite pokrete tijela koji ukazuju na samopouzdanje: održavajte kontakt očima,

budite mirni ali ne ukočeni i govorite ujednačenim glasom.

Koristite prikladan jezik

Pronađite “zlatnu sredinu” u jeziku koji koristite u odgovoru. Upotreba složenih riječi koje su pogrešnoupotrebljene ili izgovorene neće ni na koga ostaviti sjajan utisak. Izbegavajte da se s visine obraćate publicitakođe. Umjesto toga, pokušajte da koristite jezik koji odaje entuzijazam za temu.

Ako ne znate odgovor

Ako ne znate odgovor na pitanje, priznajte da je tako i objasnite zašto. Možda pitanje nije obuhvaćenomaterijalom koji je trebalo prijeći za ispit. Ili možda ne možete da odgovorite na to konkretno pitanje ali možeteda razgovarate o srodnoj temi. Pokušajte da ne paničite. Umjesto toga, dajte iskaz kao što je “To je zanimljivopitanje. Ne sjećam se da je ta tema obrađena na predavanju, ali čini se da je povezana sa drugim pitanjem okojem je govoreno na času. ...”

Izađite kako treba

Nakon što ste odgovorili na pitanje, sačekajte da vam predavač da dozvolu da se udaljite. Nezaboravite da sakupite svoje zabilješke i zahvalite se.

Vježbajte

Radite samostalno ili sa drugim studentom vježbajući usmeno odgovaranje na ispitna pitanja.Smislite sopstvena pitanja, ili pogledajte pitanja za obnavljanje u udžbeniku ili radnoj svesci. Vježbajte

ispred ogledala ili video-kamere kako biste dobili povratne informacije o svom stilu prezentovanja. Zabilježiteodgovore na audio-kasete da biste dobili povratne informacije o sadržaju i organizaciji odgovora. Dajte sebiisti vremenski rok koji ćete imati na času.

13.2.18. Nakon ispita Proces učenja se ne završava kada predate ispit i izađete iz učionice. Niti se zavrašava nakon što jetest ocjenjen i vraćen vam. Efektivno učenje zahtjeva nadgledanje nakon testa. Evaluirajte svoju uspješnosti vještine polaganja ispita koristeći sljedeće strategije.

Uporedite svoju pripremu i svoj rezultat Koje strategije za ispitnu pripremu su korišćene? Kada ste počeli da učite? Koliko sati ste učili i dali ste to vrijeme ekasno iskoristili? Da li su vas spoljne situacije ometale ili doprinosile ispitnoj anksioznosti?Da li ste dobili ocjenu koju ste očekivali? Zašto jeste ili zašto niste?

Razgovarajte s predavačem

Riješite sva pitanja kratko nakon što je test vraćen. Ako odgovori nisu pregledani na času, pitajte zatačne odgovore na pitanja koja ste pogriješili tokom ili poslije časa. Tražite objašnjenje ocjena nakon časa ili, još bolje, tokom predavačevih konsultacija. Pitajte za dobre i loše elemente vašeg rada. Pitajte predavača davam kaže svoje kriterijume za ocjenjivanje.



382

1. Pažnja

i slušanje

382

13. Strategije za

polaganje ispita

Sačuvajte sve materijale

Sačuvajte sve testove i materijale za učenje sve dok ne dobijete konačnu ocjenu iz predmeta, uslučaju da bude nesporazuma ili grešaka.

Evaluirajte odgovore

Kod objektivnih pitanja, pažljivo ispitajte tačan odgovor i svoj odgovor. Utvrdite zašto ste odabrali baš tajodgovor, zašto je taj odgovor netačan i zašto niste odabrali tačan odgovor. Potražite šemu u svojim greškama,potom razvijte plan da to popravite za buduće ispite (Chickering i Scholssberg, 1995).

Evaluirajte rezultat sa ispita

Kao što je ukazano u odjeljku “Uvodne informacije” ovog poglavlja, rezultati se ocjenjuju na jedanod dva načina: norme i eksplicitni kriterijumi. Trebalo bi da evaluirate svoje radove s obzirom na način na kojisu ocjenjeni. Ako je vaš rezultat zasnovan na normativnom pristupu, imaćete predstavu o tome kakav je vašuspjeh u odnosu na ostale studente u odjeljenju. Ako je vaš rezultat zasnovan na eksplicitnim kriterijumima,možete izmjeriti koliko ste dobro znali materijal obrađen na testu. U tom slučaju, budite sigurni da razumijetekriterijume koje je ocjenjivač koristio. Ako niste sigurni, pitajte predavača (Chickering i Schlossberg, 1995).

Evaluacija u odnosu na sebe

Najvažnija mjera uspješnosti na ispitu je lično znanje koje je student stekao. Prema Chickeringu iSchlossbergu (1995, str. 184-185), “najvažnije je ono što ste postigli u pogledu znanja ili kompetencija a uodnosu na ono gdje ste počeli. Ako ste počeli bez ikakvog znanja, mogli ste da napravite veliki napredak a daipak ne postignete baš veliki uspjeh na ispitu. ... Za vas su najvažniji vaše stečeno znanje i vaši standardi, a neprofesorovi, ne onog ko je sastavio test. Stoga bi to trebalo da bude osnova za vaše konačno tumačenje.”

Ako padnete

Šta da radite ako padnete na ispitu? Pokušajte da evaluirate ono što ste uradili što je mogućenepristrasnije. Da li su ispunjena vaša očekivanja u vezi s ispitom ili ne? Da li su vaši postupci tokom pripremeza ispit odgovarali tipu ispita? Da li vam je priprema bila adekvatna? Zašto jeste ili zašto nije? Da li sterazumjeli uputstva na ispitu? Da li ste razumjeli šta se traži u pitanjima? Zašto jeste ili zašto niste?

Zapamtite da procjenite pripremu u smislu onoga što je urađeno, a ne koliko sati je provedenou učenju. Često je korisno razgovarati sa nekim kada loše prođete na ispitu. Potražite podršku prijatelja,cimera, člana porodice ili savetnika i razgovarajte o svojim brigama. Predavač može imati prijedloge kako dapoboljšate svoj rezultat na sljedećem testu.



383

1. Pažnja

i slušanje

383

14. Pisanje /

teorija pismenos



384

1. Pažnja

i slušanje



385

1. Pažnja

i slušanje

385

14. Pisanje / teorija

pismenos

14.1. Uvodne informacije o pisanju

Pisanje je uobičajen zahtjev na poslu i akademskim programima nakon srednje škole. Za uspjehna fakultetu i radnom mjestu, od ključne je važnosti razviti odgovarajuće vještine pisanja i naučiti saopštavatipisane ideje jasno i ubedljivo. Pisanje je vještina koja se znatno poboljšava sa vježbom i iskustvom.

Pisani zadaci na studijama ili na poslu dolaze u raznovrsnim oblicima. Nekoliko dihotomija pisanih

zadataka može se utvrditi, uključujući kreativno pisanje nasuprot istraživačkim radovima. Tipovi pisanihzadataka koji se sreću u akademskom životu su istraživački radovi, književni pregledi, kritike likovnih idramskih umjetnosti, kreativno pisanje, kućni zadaci, testovi u obliku eseja, prijave za stipendije, prijaveprojekata, teze i disertacije. Pisani zadaci za zaposlene obuhvataju prijave za posao, prijedloge istraživanja,izvještaje o napretku, istraživačke izvještaje, prezentacije za mušterije, korespondencija sa mušterijama idrugim saradnicima i proglase za štampu.

Svrhe strategija pisanja

Strategije pisanja namjenjene su poboljšanju izvođenja svih tipova pisanih zadataka. Različitestrategije usmjerene su na različite aspekte procesa pisanja: odabir teme, pronalaženje referenci, uređenjeideja, upotreba propratnih dokaza, pisanje kratkih pregleda, pisanje i pregledanje prve verzije, citiranjereferenci i razvijanje vizuelnih pomagala.

Još jedna svrha strategija pisanja jeste da pomognu studentima i zaposlenima da izbegnu plagiranje,što je ozbiljan prekršaj u većini akademskih institucija i kompanija.

Prednosti strategija pisanja

Jedna od prednosti strategija pisanja razmotrena u ovom poglavlju je njihova eksibilnost iprimjenljivost. One se mogu koristiti za obavljanje širokog spektra pisanih zadataka u školi ili na poslu.

Budući da strategije pisanja jasno opisuju plan delovanja za obavljanje pisanog zadatka i pružajuspecične pristupe za svaku fazu u tom procesu, one imaju dodatnu prednost redukovanja stresa, zabrinutostii nejasnoća u vezi sa pisanim zadacima.

Konačno, strategije pisanja su korisne jer, smanjivanjem stresa i nedoumica vezanih za pisanezadatke, pokreću težnju ka stvaranju.

14.2. Specične strategije pisanja

Važno je napomenuti da su ovde prikazane strategije grubo skicirane, jer postoji veoma mnogomaterijala koji se odnosi na strategije pisanja, pa se čitaocu preporučuje da konsultuje stilske vodiče ipripručnike za pisanje kako bi dobio detaljnije informacije o sledećim temama.

STRATEGIJE PISANJA

Pisanje• na času: plan djelovanja

Pisanje• van časa: plan djelovanjaOdabir teme•

Istraživanje•

Zapisivanje bilježaka iz referenci•

Organizovanje ideja pomoću mapiranja•

Razvijanje kratkog opšteg pregleda•

Pisanje• prve verzijePristupi i strategije• pisanja

Struktura i organizacija•

Stilski vodiči i priručnici za pisanje•

Uobičajene stilske smjernice•

Fusnote, završne napomene i bibliograja•



386

1. Pažnja

i slušanje

386


pismenos

Navođenje izvora, citiranje, parafraziranje• i rezimiranje

Plagiranje•


Problemi u pisanju i strategije•

Programi za obradu teksta i štampanje•

Pisanje• argument paper

Pisanje• Compare-Contrast Paper: nizanje i cijepanje na komade

Novinarski model za nastavu pisanja•

Riječnik sinonima•

Vodič za jasno pisanje: rečenice u kojima se iznosi teza i tema, kohezivna sredstva, prelasci•

ODBRANA: jedna strategija• pisanja

Samoregulisana strategija• pisanja

Svijest o interpunkciji•

Opisne tehnike•

Sortiranje i organizovanje materijala•

Strategije za tutorsko podučavanje pisanju•

Strategija pisanja paragrafa•

Strategija ključaonice•

Metode razvijanja paragrafa•

Provjeravanje paragrafa•

14.2.1. Strategije pisanja

14.2.1.1. Pisanje na času: plan djelovanjaPismeni zadaci koji se rade na času obuhvataju ispitne eseje, ispite koji se polažu uz korišćenje

knjige, sastave i kritike. Temu zadatka obično daje predavač, iako se ponekad studentima dozvoljava da samiodrede teme.

Za pisane zadatke na času, važno je pitati predavača unaprijed koja pomoć je dozvoljena kao ikoja su pravila zadatka. Na primjer, da li greške u pravopisu i gramatici umanjuju ocjenu? Da li može da sekoristi rječnik? Da li može da se koristi računar ili program za obradu teksta? Kako se zadatak ocjenjuje – posadržaju, organizaciji, originalnosti ili nekoj kombinaciji kriterijuma?

Prijedlozi za obavljanje pismenih zadataka na času dati su niže. Vidite odjeljak o esejima u poglavlju«Polaganje testova» za više detalja.

Pažljivo pročitajte uputstva.1.

Pregledajte na brzinu pitanje2. /pitanja ili temu/teme.

Raspodjelite dodjeljeno vrijeme između pitanja ili tema.3.

Start with the ones you know best. Pažljivo ponovo pročitajte pitanje4. /-a ili temu/teme.

Odaberite naslov odgovora na pitanje5. .

Izradite kratak pregled/koncept odgovora, logički organizujući ključne tačke i propratne detalje.6.

Ispišite metodično odgovor. Drugim riječima, postarajte se da imate uvod, razradu od jednog ili7.više pasusa i zaključak. Svaki pasus razrade trebalo bi da sadrži jednu ključnu tačku. Pokušajte danapišete bar tri rečenice po pasusu. Koristite obilno primjere.

Provjerite odgovore nakon što se uradili cio zadatak8. .



387

1. Pažnja

i slušanje

387


pismenos

14.2.1.2. Pisanje van časa: plan djelovanja Pisani zadaci izvan časa obuhvataju istraživačke radove, prikaze knjiga, testove koji se rade kodkuće, kritike književnih dela, kritike umjetničkih djela i kritike muzičkih djela.

Poput zadataka na času, važno je razgovarati unaprijed sa predavačem o pravilima i smjernicama

za obavljanje zadatka. Pojedinac bi trebalo da u potpunosti razumije maksimalni ili minimalni broj strana,stilske zahtjeve, kako treba navesti reference, da li određeni broj referenci mora biti kosultovan, da li se možepisati rukom ili se mora otkucati, da li treba predati disketu ili štampanu kopiju (ili oboje), i datum i vrijeme zapredaju. Sjetite se da zadržite kopiju urađenog zadatka.

Plan djelovanja za obavljanje zadataka van časa unekoliko se razlikuje od plana za zadatke načasu. Plan je ovde rezimiran a svaki korak je potpunije opisan u drugim odeljcima ovog poglavlja. Kadakoristite ovaj plan, razmišljajte o pisanju kao procesu iz tri faze: djelimično pisanje ili planiranje, pisanje ipregledanje i uređivanje. Ključ leži u pristupanju pisanju u koracima. Iako su ovde prikazani kao linearni nizdogađaja, u stvarnom životu ovi koraci mogu biti kružniji i mogu biti ilustrovani kao grakon.

Važno je razviti raspored za obavljanje zadatka na vrijeme i držati ga se.

Vidjeti upravljanje vremenom .

Faza pretpisanja ili planiranja

Odaberite temu, ukoliko nije zadata.1.

«Budite što je moguće određeniji i ograničite temu onoliko strogo koliko vam vašeo

trenutno znanje dozvoljava» (Garrison, 1981, str. 55).

Razmislite o svrsi rada.o

Procjenite publiku u smislu interesovanja i porijekla čitalaca.o

Razvijte tezu ili centralnu svrhu.o

Obavite istraživanje kako biste pronašli informacije.2.

Kao osnovno pravilo, treba da pronađete barem tri izvora za kratak rad i više za duži rad.o

Ovaj broj može varirati u zavisnost od predavačevih zahtjeva.

Izvori informacija obuhvataju katalog kartica, indekse odlomaka i periodičnih izdanja,o

enciklopedije i enciklopedijske indekse, časopise, intervjue i direktno posmatranje. Akovaša biblioteka nema neku referencu, pokušajte da je pronađete preko međubibliotečkepozajmice. Potražite pomoć bibliotekara ako je potrebno.

Dodatne prijedloge nudi Garrison (1981). Ovlaš pregledajte svoje izvore i zapišite kratkeo

bilješke; izbjegavajte pisanje detaljnih bilježaka jer to može dovesti do plagiranja. Ako vasistraživanje odvede u novim pravcima, razmotrite da prebacite fokus rada ili da izvučeterazličite zaključke. Razmotrite kako sukobljena mišljenja stručnjaka utiču na vašezaključke. Budite spremni da uočite ekasne propratne materijale kao što su primjeri ilistatistike. Kao osnovno pravilo, sakupite dvaput više materijala nego što mislite da ćevam biti potrebno.

Organizujte informacije pisanje koncepta ili mapiranjem.3.

Dok prvi put prelazite materijal, odlučite da li je on prikladan za uvod, razradu ilio

zaključak.

Zatim sortirajte materijal za razradu i organizujte ga prema glavnim tačkama koje trebao

iznijeti.

Proces organizovanja se potpomaže strategijama koncepta ili mapiranja.o

Faza pisanja

Napišite prvu verziju.4.

Garrison (1981) predlaže da studenti počnu proceso pisanja tako što će sastaviti «oko



388

1. Pažnja

i slušanje

388


pismenos

šest kratkih smjernica. To su samo početne verzije, ali će vam pomoći da utvrdite pravaci uređenje svojih bilježaka.»

Pišite po jedan odjeljak ili pasus, počevši od najpoznatijeg ili najzanimljivijeg materijala.o

Ne brinite o redu odjeljaka ili pasusa u ovoj fazi; red se lako može izmjeniti kasnije.o

Razmotrite šest glavni pitanja pri pripremi prve verzije: ko, šta, gdje, kada, zašto i kako.o

Može biti neophodno napisati i pregledati nekoliko verzija prije nego što dobijeteo

zadovoljavajuć rezultat.

Faza pregledanja i uređivanja

Obavite konceptulano pregledanje i uređivanje.5.

Ideje iznijete u gruboj verziji kritički se ocjenjuju tokom konceptualnih pregledanja.o

Da li su ključne tačke u skladu sa iznijetom ili nagoveštenom tezom?o

Da li su argumenti konzistentni?o

Da li su propratni detalji relevatni za ključnu ideju koju podržavaju?o

Obavite organizaciono pregledanje i uređivanje.6.

Provjerite organizacionu jasnost i dosljednost prve verzije.o

Informacije bi trebalo da budu prikazane u logičkom slijedu. To obuhvata red glavnih idejao

u razradi i propratnih detalja u okviru svake ideje.

Pasusi ili odjeljci bi trebalo da budu spojeni veznim elementima ili drugim kohezivnimo

sredstvima.

Obavite rečenično i stilsko uređivanje.7.

Obavite korekturu verzije kako biste ispitali izbor riječio i ispravili pravopisne greške.

Ostalo što treba provjeriti uključuje velika slova, interpunkciju, slaganje subjekta io

predikata.

Napravite završne ispravke, otkucajte i odštampajte konačnu verziju.8.

Sljedeći rukopisne smjernice koje je dao predavač, otkucajte konačnu verziju.o

Dodajte naslovnu stranu, bibliograju i sadržaj (ako je potreban).o

Odštampajte konačnu verziju na štampaču podešenom za najbolji kvalitet štampe.o

Napravite kopiju završenog zadatka, da li na disketi/disku ili na papiru.9.

Uvijek sačuvajte kopiju rada u slučaju da se original izgubi ili zaturi.o

Nakon što vam predavač vrati ocjenjeni rad, čuvajte ga dok ne dobijete završnu ocjenuo

iz tog predmeta.

14.2.1.3. Odabir temeZa zadatke kao što su istraživački radovi i sastavi, studentima se često dozvoljava da odaberu temu

o kojoj će pisati. To manje važi za ispite koji se rade kod kuće i druge pisane zadatke. Sljedeće smjernice bitrebalo da pomognu studentima da odaberu odgovarajuće teme.

Rano otpočnite proces• .

Počnite da razmišljate o mogućoj temi ubrzo nakon što je zadatako objavljen.

Odlaganje procesa odabira teme troši dragoceno vrijeme i podstiče odugovlačenje.o

Nemanje ideje za temu nije validno opravdanje za neaktivnost.o



389

1. Pažnja

i slušanje

389


pismenos

Gdje potražiti ideje za temu.•

Postoji nekoliko mjesta gdje studenti mogu pronaći ideje za temu. Jedan od najboljiho

izvora je predavač; budući da radi u tom polju, trebalo bi da može da ponudi dobreprijedloge.

Još jednom mjesto za potragu za idejama je udžbeniko ili drugi zadati tekstovi.

Razgovarajte sa drugim studentima u grupi.o

Pogledajte profesionalne časopise ili popularne magazine koji se bave temomo

predmeta.

Odaberite zanimljivu temu.•

Odabrana tema bi trebalo da bude zanimljiva studentu. U suprotnom, biće teško motivisatio

se za rad na zadatku.

Ovo je naročito važno za studente liberal arts programa u kojima su obavezni predmetio

često izvan našeg interesovanja.

Odaberite temu vezanu za vaš glavni predmet, uvjerenja ili prošla iskustva.o

Odaberite prikladan cilj• .

Ne odabirajte temu koja je suviše široka ili suviše uska.o

Ako je tema iznesena suviše opšto, biće teško završiti zadatako na vrijeme.

Ako je tema suviše posebna, možemo imati teškoća u nalaženju dovoljno referenci.o

Dobra smjernica je uzeti u obzir broj strana koje treba napisati. Ako zadatako treba dabude dugačak pet do deset strana, odaberite prilično usku temu. Ako je zadatak duži oddeset strana, postavite opštiju temu.

Razjasnite temu sa predavačem.•

Postarajte se da opišite svoje ideje predavaču kako bi ih odobrio.o

Ponekad je korisno imati nekoliko alternativa na umu prije razgovora sa predavačem.o

Razjasnite bilo koja pitanja ili probleme prije započinjanja istraživačke faze projekta. Maloo

toga vas može isfrustrirati više od činjenice da morate da promjenite temu nakon što seobavili dio ili sve istraživanje.

Predavač može predložiti referene koje treba koristiti.o

14.2.1.4. IstraživanjeFaza istraživanja obuhvata pronalaženje informacija vezanih za temu rada ili eseja. Mada se na riječ

«istraživanje» obično javljaju slike biblioteke, postoje drugi izvori informacija koje bi studenti trebalo da potraže.

Biblioteka

Biblioteke su dragocjeni izvori štampanih referenci kao što su knjige, časopisi, enciklopedije,vladini dokumenti, mape, novine i magazini. Mjesto na kom treba tražiti reference u biblioteci je katalogkartica, koji je zbirka bibliografskih podataka za sve bibliotečke odrednice. Katalozi u većini današnjih školasu kompjuterizovani, ali neki su još uvek u štampanom obliku. Koristite ključne riječi teme da istražite u dijelukataloga posvećenom tom predmetu.

Kompjuterizovani servisi za pretragu, koji su dostupni u mnogim bibliotekama, drugi su metod.Ključne riječi teme se unose u on-line pretraživačke programe. Računar skenira svoju bazu podataka referencii prikazuje izvore koji se bave tom temom. Neki programi su napravljeni tako da pretražuju samo periodičnaizdanja (magazine, časopise, novine), dok drugi pretražuju knjige i rukopise.

Treća strategija je pretražiti police biblioteke. Pronađite korisnu referencu i zatim pregledajte knjigeu toj oblasti za dodatne izvore.



390

1. Pažnja

i slušanje

390


pismenos

Zbirke odlomaka iz noviskih članaka izdaju se za većinu disciplina. Odlomci mogu biti uređeniazbučno (obično po autorovom prezimenu) ili tematski. Primjeri zbirki odlomaka su Social Science CitationIndex, Chemical Abstracts, and Psychology Abstracts. Odlomci sadržani u ovim knjigama opisuju članke ipružaju uvid u njihovu relevantnost za odabranu temu.

Ako biblioteka ne posjeduje reference koje se nalaze u zbirkma odlomaka ili kompjuterizovanimpretragama, porazgovarajte sa zaposlenima da vidite da li se reference mogu dobiti putem međubibliotečkepozajmice.

Bibliograje

Bibliograje su odlična mjesta za potragu za referencama. U udžbeniku ili drugim zadatim tekstovimaza predmet, pogledajte spisak preporučene literature na kraju svakog poglavlja, reference navedene na krajupoglavlja ili članka, ili bibliograju na kraju knjige. Slično tome, provjerite reference navedene u knjigama idrugim izvorima koje ste već pronašli u biblioteci.

Intervju i korespondencija

Stručnjake i druge iskusne osobe možete konsultovati za informacije vezane za vašu temu istraživanja.Intervjui se mogu voditi uživo, telefonom ili preko računarske mreže. Pisana korespondencija duže traje ali jekorisna kada je ljude teško kontaktirati ili kada su van zemlje; takođe pruža trajan zapis intervjua.

Kada se obraćate nekome, uvjek se predstavite i objasnite svrhu pisma ili poziva. Kada razgovaratepreko telefona, pitajte da li je osoba u prilici da razgovara u tom trenutku. Pripremite pitanja unaprijed.Ponovite ih kako biste osigurali da ih stalno postavite. Najbolje je pisati bilješke tokom intervjua, prije negonakon njega. Ne snimajte intervjue bez prethodne dozvole.

Računarske mreže

Informacijama o raznovrsnim temama smještene u mrežama kao što je World Wide Web može sepristupiti preko alatki za umrežavanje kao što je Mosaic, Gopher i drugi. Fakulteti i univerziteti obično imajuveze ka tim aplikacijama, ili se pojedinci mogu pretplatiti na mrežne servise.

Neke mreže uređuju informacije hijerarhijski, od opštih tema ka posebnijim unosima. Zbirke dokumenata

vezanih za određene teme (na primjer, socilogija, ekologija, muzika) mogu biti uređene kao «newsgroups» Pretraživači poput Yahoo i Infoseek omogućuju korisniku da ukuca ključne riječi kako bi pronašaorelevantne informacije. Pretraživač zatim pretražuje svoju bazu podataka i izlistava sve strane koje sadrže teključne riječi. Korisnik zatim istražuje te linkove.

Ako se zna mrežna adresa informacija, može su ukucati kako bi se pristupilo podacima. WWWmrežna adresa za informacije o NASA, na primjer, glasi http://www.gsfc.nasa.gov/NASA_homepage.html.

Ankete i upitnici

Ankete i upitnici se koriste za prikupljanje originalnih podataka koji će biti uključeni u pisani zadatak.Ankete i upitnici su zbirke pitanja vezanih za neku temu. Na primjer, možete koristiti upitnik da pitate ljude zamišljenje o nekom kontroverznom pitanju ili izmjeriti njihovo znanje o nekoj temi. Anketna pitanja mogu biti

otvorena, tako da omoguće ljudima da sastave sopstvene odgovore, ili mogu biti ograničena, kada ljudi trebada odaberu sa spiska odgovora.

Jedna od prednosti anketa i upitnika je njihova eksibilnost. Pitanja mogu biti osmišljena takoda se odnose na speciifčne ideje u istraživačkom radu. Pored toga, ankete i upitnici mogu biti podijeljeniraznovrsnim osobama.

14.2.1.5. Pisanje bilježaka iz referenciPisci obično zapisuju bilješke iz referenci korišćenih za rad ili esej. Bilješke pružaju trajan zapis

informacija korišćenih za pisanje rada. Bilješke se organizuju kasnije u okviru koncepta za rad i samog rada.

Bilješke se zapisuju obično na papir ili kartice ručno. Računari se ne koriste često u ovoj fazipisanja rada, mada će upotreba laptopa možda postati uobičajenija u budućnosti. Diktafon se može koristiti

za snimanje bilježaka na audio-kasete; to je korisna strategija za studente sa problemima u pisanju.



391

1. Pažnja

i slušanje

391


pismenos

Dvije strategije – kartice i isječene trake – korisne su za pisanje bilježaka i njihovo potonjeorganizovanje u koncept ili grubu prvu verziju. One su opisane u odjeljku «Pisanje bilježaka za istraživačkeradove» u poglavlju «Vođenje bilježaka».

Kada vadite bilješke iz referenci, ne zaboravite da pribilježite bibliografske informacije za svaki

zvor budući da one moraju biti unijete u fusnote, završne napomene i/ili bibliograju rada. Pogledajte odjeljak«fusnote» u ovom poglavlju za više informacija. Pri zapisivanju citata, statistika i drugih važnih informacija,pazite da zabilježite stranu/strane u referenci na kojoj se dotični materijal nalazi. Te informacije moraju bitiuključene u završni izvještaj.

14.2.1.6. Organizovanje ideja pomoću mapiranjaNakon pronalaženja, čitanja i vađenja bilježaka iz referenci, informacije moraju biti uređene u

logički format. Mapiranje obuhvata praviljenje vizuelnog zapisa informacija pomoću ključnih riječi i izraza,ideja, detalja i činjenica. Mape pokazuju kako su ideje povezane i u kom su odnosu. Tri strategije mapiranjaza organizovanje ideja su grupisanje, hijerarhije i izlistavanje. Četvrti pristup, pravljenja koncepta, pokriven jezasebno u ovom poglavlju. Druge strategije mapiranja opisane su u poglavlju o organizaciji.

Grupisanje

Grupisanje otkriva odnose između ideja tako što dijeli temu na poddijelove. Zapišite temu (skraćenuu jednu riječ ili kratak izraz) u središtu stranice i nacrtajte krug oko nje. Zapišite glavne ideje ili podideje (opetu jednoj riječi ili kratkom izrazu) oko teme; zaokružite glavnu ideju i povežite je sa rječju centralne teme. Okosvake glavne ideje ili podideje, grupišite specične detalje, činjenice i primjere za njih vezane.

Kada dođe vrijeme da se napiše prva verzija rada, svaka od glavnih ideja ili podideja će sačiniti jedan odjeljak ili jedan pasus razrade rada. Svaki odjeljak ili pasus će sadržati specične detalje vezane zasvaku glavnu ideju ili podideju na mapi grupisanja.

Hijerarhije

Hijerarhije omogućuju piscu da uredi informacije od opštih (inkluzivnih) do posebnih (ekskluzivnih).Zapišite temu na vrhu strane. Glavne ideje ili podideje teme se navode ispod nje, dok linije povezuju svakupodideju sa temom. Specični detalji, primjeri, statistike i činjenice vezane za svaku podtemu ispisuju seispod i povezuju sa podtemom.

Kada dođe vrijeme da se napiše prva verzija, svaka podtema i njeni propratni detalji će biti uređeniu po jedan pasus ili odeljak rada.

Izlistavanje

Izlistivanje omogućava nam da brzo uredimo ideje za rad. Prisjetite se informacija koje već znate otemi i izlistajte ih. Zatim proučite rupe u informacijama, koje dodatne informacije su potrebne da bi se tema upotpunosti ispitala? Navedite te oblasti potrebnog istraživanja.

Koristeći ovaj spisak, postavite asterisk (*) pored elemenata koji najviše obećavaju ili su najbitniji nalisti. Obiljeležite brojevima i rasporedite po važnosti glavne elemente. Koristeći različitu boju za svaku glavnu

ideju, obiljeležite sve elemente na spisku koji su vezani za glavne ideje. Precrtajte elemente koji ne obećavajuili nisu u vezi sa glavnim idejama. Po potrebi, dodajte nove elemente na spisak i grupišite ih sa odgovarajućimglavnim idejama.

Kada dođe vrijeme da se napiše prva verzija, svaki skup informacija obojenih odgovarajućombojom biće uređen u po jedan pasus ili odeljak rada.

14.2.1.7. Razvijanje konceptaPisanje koncepta je jedan od načina da se organizuju ideje za rad. Koncepti prave razliku između

glavnih tačaka i detalja za rad i određuju kako će informacije biti uređene u radu. Pristupi grupisanju iorganizovanju bilježaka iz referenci u glavne teme objašnjeni su u «Vođenje bilježaka» u odjeljku «Vođenjebilježaka za istraživačke radove».

Procedura pravljenja koncepta opisana je detaljnije u «Format kratkog pregleda/koncepta» u



392

1. Pažnja

i slušanje

392


pismenos

poglavju «Vođenje bilježaka». U suštini, informacije vezane za svaku glavnu temu uređene su od najopštijihdo najspecičnijih. Različite ideje se smještaju u različite redove koncepta. Propratne ideje se obično uvlačedesno ispod glavne ideje koju opisuju. Simboli poput rimskih brojeva, slova i brojeva mogu se koristiti da senapravi razlika između elemenata u konceptu. Primjeri koncepta i smjernice za razvoj koncepta dati su niže.

Generički koncept GLAVNA TEMA•

Podtemao

detalj1.

detalj2.

detalj3.

Podtemao

detalj1.

detalj2.

Koncept prilagođen sadržajuUVOD•

ODLIKE GRADOVA•

Velika gustina stanovništvao

barem 100/km1. 2

Specijalizacija prema zanimanjimao

Društvena diferencijacijao

PRVI GRADOVI•

Jerihon, Izraelo

Catal Huyuk, Turskao

PREDNOSTI ŽIVOTA U GRADOVIMA•

Sigurnosto

zidovi Jerihona1.

šančevi oko srednjevekovnih gradova2.

Pristup robi i uslugamao

Raspoloživost osoba suprotnog pola koje nisu u krvnom srodstvuo

ZAKLJUČAK•

Smjernice za pisanje koncepta

Odredite glavne tačke1.Pažljivo ispitajte bilješkeo iz referenci i odredite glavne ideje ili glavne teme.

Glavne ideje će sačiniti kostur koncepta.o

Svaka glavna ideja ći biti predmet jednog pasusa (ili više) u gruboj verziji.o

Odredite propratne detalje2.

Odredite koje činjenice, statistike, stavovi, citatio i objašnjenja podržavaju svaku glavnuideju.

Uredite ih ispod odgovarajućih glavnih ideja u konceptu.o

Sakupljanje propratni detalja za neku temu iz više od jednog izvora obično ostavlja utisako

na predavače.

Svaki propratni detalj će biti jedna rečenica (ili nekoliko njih) u gruboj verziji.o



393

1. Pažnja

i slušanje

393


pismenos

Budite kratki3.

Informacije u konceptu bi trebalo da budu napisane u kratkim i nepotpunimo

rečenicama.

Usredsredite se na ključne riječio i ključne ideje.

Provedite više vremena logički organizujući ideje nego ispisujući pune rečenice.o

Logički uredite ideje4.

Organizujte informacije logički, koristeći jedan od sljedećih pristupa: hronološki, poo

redosljedu, tematski, problem-rješenje ili uzrok-posledica.

Ovi stilovi su opisani u «Struktura i organizacijao ».

14.2.1.8. Pisanje prvih/probnih verzijaKada je pisani zadatak mapiran ili je za njega napravljen koncept, spremni ste da napišete prvu

verziju rada ili eseja. Kada pišete prvu verziju, koncentrišite se na brzo zapisivanje ideja. Ne mučite se oko

gramatike ili detaljnih referenci u ovoj fazi. Bavićete se gramatikom, punim referencama i stilom kada budetepisali drugu ili konačnu verziju.

Za duže radove, svaka glavna tema u pregledu ili mapi biće jedan odjeljak rada. Podteme će bitipredmeti pojedinačnih pasusa u to odeljku. Propratni detalji za svaku podtemu se koriste za pisanje pasusa.Za kraće radove, svaka glavna tema u konceptu ili mapi će biti jedan (ili više) pasusa u razradi. Podteme ipropratni detalji za tu temu uključeni su u taj pasus.

Prijedlozi za pisanje prvih verzija obuhvataju:

Strukturu i organizaciju•

Stilske vodiče•

Uobičajene stilske smjernice•

Navođenje izvora, citiranje, parafraziranje• i rezimiranje

Plagiranje•

Fusnote• , završne napomene i bibliograje

Elektronsku obradu teksta i štampanje•

Pristupe i strategije• pisanja

Strategije pisanja pasusa•

Korekturu•

Smjernice za pisanje prvih verzija

N• apravite vremenski rasporedNapravite raspored za završavanje, pregledanje i ispravljanje prvih verzija rada.o

Ostavite dosta vremena da napišete nekoliko verzija i pregledate ih.o

Radite u dijelovima•

To pomaže u održavanju motivacije i jasnosti svrhe ako se različiti dijelovi rada pišuo

istovremeno.

Stavite sve bilješkeo vezane za jednu glavnu temu u fasciklu, i koristite njih i koncept ilimapu da prenesete te informacije u pisane pasuse.

Imajte odvojenu fasciklu za svaki odjeljak rada.o

Nagradite sebe po završetku svakog od odjeljaka.o

Kada napišete sve odjeljke, povežite ih pomoću i veznika i konektora.o



394

1. Pažnja

i slušanje

394


pismenos

Po• čnite sa razradom

Napišite prvo razradu, radeći u dijelovima kao što je već opisano .o

Napišite uvod i zaključak na kraju.o

Zatim sastavite bibliograju i naslovnu stranu.o

Izvršite korekturu svake verzije•

Svaka verzija rada bi trebalo da bude pregledana zbog gramatičkig grešaka, pravopisniho

i logičkih grešaka, organizacionih problema i stilskih elemenata.

Potražite profesionalnu pomoć od predavača, tutora ili neke druge osobe iz tog polja. Ilio

pitajte prijatelje kojima je engleski glavni predmet.

14.2.1.9. Pristupi ili strategije pisanjaPisanje je moćno sredstvo za razmišljanje. S obzirom na to, strategije pisanja se razlikuju od

«početnih» strategija za organizovanje ideja. Postoji sedam pristupa pisanju: dijalozi, brzo pisanje prveverzije, sjeckanje, dramatizacija, ispitivanje, kruženje i dnevnici. Ove strategije su prikadne za različite pisane

zadatke, studentske potrebe i predmete.

Dijalozi

Dijaloški pristup obuhvata pisanje razgovora između dvoje ili više ljudi. Dijalozi su korisni zapronalaženje teme, istraživanje ideja ili razmatranje suprotstavljenih tačaka gledišta.

Brzo pisanje prve verzije

Brzo pisanje ove verzije funkcioniše samo ako znate šta hoćete da kažete u radu. Ovaj pristup obuhvatabrzo «bacanje» ideja za rad na papir. Kada hoćete da organizujete misli, otkrijete šta već znate o dotičnoj temi ilisaznate kakvo istraživanje treba obaviti, strategija brzog pisanja prve verzije može biti pravi izbor za vas..

Sjeckanje

Strategija sjeckanja se koristi za brzo istraživanje teme. Postoji šest tehnika sjeckanja: opisivanje,poređenje, asociranje, analiziranje, primjenjivanje i iznošenje argumenata. Ovi pristupi omogućavaju piscu da«isjecka» informacije o nekom aspektu teme. Svaka tehnika sjeckanja ima specična pitanja koja pisac možeupotrijebiti da istraži temu.

Opis• ivanje

Kako dotični predmet izgleda?o

Koje je boje, oblika ili teksture?o

Poređenje•

Čemu je dotična tema slična ili od čega se razlikuje?o

Asociranje•

Na šta vas asocira?o

Kako je povezana sa vašim iskustvima?o

Analiziranje•

Kako se pravi?o

Odakle potiče i kuda ide?o

Primjenjivanje•

Šta se sa tim može uraditi?o

Da li ima više upotreba?o

Iznošenje argumenata•

Koji argumenti se mogu iznijeti za ili protiv ove teme?o



395

1. Pažnja

i slušanje

395


pismenos

Dramatizacija

Dramatizacija je način razmišljanja o tome kako ljudi intereaguju. Koristan je pristup u analiziranjuknjiževnosti. Kada pišete kritiku ili ocjenu književnog djela, razmotrite sljedeće teme:

Radnja (Šta?)•

Radnja je bilo šta što se dešava, što će se desiti ili se možda desilo već.o

Radnja obuhvata zičku, kao i emocionalnu radnju.o

Vršilac (Ko?)•

Vršilac je osoba, životinja ili sila uključena u radnju.o

Okolnosti (Gde i Kada?)•

Situacija ili pozadina radnje čini okolnosti.o

Razmišljajte o vremenu i mestu radnje.o

Motiv (Zašto?)•

Motiv je svrha radnje ili razlog radnje.o

Metod (Kako?)•

Način na koji se radnja vrši, ili bilo šta što dovodi do nekog dešavanja, jeste metod.o

Ispitivanje

Kako biste naučili nešto o temi i odlučili šta da pišete o njoj, pokušajte ispitivački pristup. Postoji petdijelova ove strategije:

Šta je tema?1.

Na koje dijelove ili odlike se tema može izdjeliti, i kako su ti dijelovi povezani?2.

Po čemu se ova tema razlikuje od ostalih tema ili po čemu imje slična?3.

Kolliko se tema može izmjeniti a da ipak ostane ista?4.Koje je mjesto ove teme u svijetu?5.

Kruženje

Brzo pisanje ali sa stalnim vraćanjem na temu poznato je kao kruženje. Kruženje pomaže da pisacostane fokusiran na temu rada. Proces kruženja obuhvata šest koraka:

Napišite oblast interesovanja.1.

Pišite neprestano deset minuta (brejnstorming).2.

Ponovo pročitajte ideje zapisane u koraku dva. Odaberite najvažniju ideju i proširite tu misao u3.punu rečenicu. To je prvi krug.

Počnite sa tom rečenicom i pišite neprestano deset minuta.4.

Ponovo pročitajte ideje zapisane u četvrtom koraku. Odaberite najvažniju ideju i proširite tu misao5.u punu rečenicu. To je drugi krug.

Nastavite sa kruženjem dok rečenice ne postanu fokusirane na temu.6.

Dnevnici

Lične zabilješke se nazivaju dnevnici. Dnevnici mogu biti u različitim oblicima: sveska sa ličnimmislima, spiskovi riječi, ideje sa drugih predmeta, odgovori na zadate tekstove, bilješke o našim zapažanjimaili razgovorima, ili skice drugih ljudi. Ovaj pristup omogućava piscu da istraži svoju kreativnost. Podstičeoriginalnost, razmišljanje i širenje ideja.

Primjena pristupa pisanju

Odaberite jednu od sljedećih tema i napišite nekolliko rečenica poredeći elemente. Pokušajte daradite ovu vježbu koristeći više strategija pisanja pokrivenih u ovom odjeljku.



396

1. Pažnja

i slušanje

396


pismenos

putovanje autobusom nasuprot putovanju metroom•

ostvarivanje onoga što želite laskanjem nasuprot ostvarivanja putem ubjeđivanja•

fudbal ili balet•

bejzbol ili softbol•

kreacionizam nasuprot evoluciji•

14.2.1.10. Struktura i organizacijaPisani zadaci obično imaju tri glavna sastavna dijela: uvodni dio, tekst i reference (Turabian, 1973,

str. 1-2). Uvodni dio može da obuhvati kombinaciju sljedećeg: naslovna strana, prva strana (title page),prazna strana, sadržaj, spisak ilustracija, spisak tabela, predgovor, izrazi zahvalnosti ili abstrakt. Tekst rada ilieseja, bilo da je pisan na času ili van njega, treba da ima tri osnovna dijela: uvod, razradu i zaključak. Fusnote

se takođe mogu naći u tekstu rada. Reference obuhvataju apendikse, bibliograju, rječnik terminas ili spisakskraćenica. Konsultujte Turabiana (1973) i druge priručnike za pisanja za opise ovih dijelova i uputstva zaorganizovanje sasatvnih dijelova rada.

Tekst može biti podjeljen na poglavlja ili naslovljene odjeljke u zavisnosti od dužine razrade. Novapoglavlja ili odjeljci mogu početi na novoj strani. Ako su poglavlja podijeljena na odjeljke, svaki nivo podnaslovatreba da bude otkucan drugačijim stilom.

Provjerite silabus ili pitajte predavača koji dijelovi rada treba da budu uključeni i kako tekst treba dabude strukturiran. Zatim konsultujte priručnike za pisanje i stilske vodiče za dodatne informacije.

Poglavlja, odjeljci i/ili pasusi teksta treba da budu logički organizovani. Postoji nekoliko opcija zaorganizaciju (Kesselman-Turkel and Peterson, 1981, p. 103):

Hronološki•

redosljed istorijskih događajao

od uzroka do posljediceo

redosljed korak-po-korako

Od opšteg ka posebnom•

od opšte teme do podtemao

od teorijskog ka praktičnomo

od uopštavanja do posebnih primjerao

Od najmanje ka najviše•

od najlakšeg ka najtežemo

od najsitnijeg do najkrupnijego

od najgoreg do najboljego

od najslabijeg do najjačego

od najmanje važnog do najvažnijego

od najmanje složenog do najsloženijego

od najmanje uspešnog do najuspješnijego

od najmanje kontroverznog do najkontroverznijego

Od najviše do najmanje•

od najpoznatijeg do najmanje poznatogo

od najčinjeničnijeg do najmanje činjeničnog (od činjenica do mišljenja)o



397

1. Pažnja

i slušanje

397


pismenos

Prikazati obje strane (grupisane ili pomešane)•

za i protivo

preimućstva i preprekeo

sličnosti i razlikeo

teško i lakoo

loše i dobroo

uspješno i neuspješnoo

slabo i jakoo

složeno i jednostavnoo

kontroverzno i nekontroverznoo

14.2.1.11. Stilski vodiči i priručnici za pisanje

Dobar stilski vodič i priručnik za pisanje su neophodni za sve studente. Ove knjige pružajudragocjena uputstva za jasno i ispravno pisanje. Bave se uobičajenim nejasnoćama u pisanju kao što jekada upotrijebiti dvije tačke umjesto tačke i zareza, kada koristiti povlake, kako napisati fusnote u određenimstilovima, i kako ispraviti isjeckane rečenice.

Stilske vodiče i priručnike za pisanje bi trebalo konsultovati tokom procesa pisanja i pregledanjaprvih verzija. Mada se obično ne mogu koristiti za zadatke na času, vodiči bi trebalo da budu pri ruci dok seradi na pisanim zadacima van časa.

Stilski vodiči i priručnici za pisanje se razlikuju unekoliko po sadržaju i uređenju. Većina, međutim,sadrži informacije o sljedećim temama: gramatici, interpunkciji, mehanikama pisanja, jasnosti i dokumentovanjureferenci. Sljedeći spiskovi rezimiraju sadržaj odabranih stilskih vodiča i priručnika za pisanje. Budući daodređene discipline imaju jedinstvene stilske zahtjeve, dat je i spisak stilskih priručnika prema akademskim

disciplinama. Treba ih konsultovati pri pisanju u specičnim akademskim poljima. Časopisi iz specičnihakademskih oblasti često sadrže i stilske smjernice.

14.2.1.12. Uobičajene stilske smjerniceSmjernice za odgovarajuće stilove pisanja izložene su u većini priručnika za pisanje i u nekim

stilskim priručnicima. Mada bi te refeernce trebalo konsultovati za sve detalje, primjeri uobičajenih stilskihsmjernica dati su niže. Brojevi od 1 do 32 su iz Strunk i White (1979).

Odaberite odgovarajuće uređenje informacija i držite ga se tokom rada ili eseja.1.

Jedinica sastava bi trebalo da bude pasus.2.

Koristite aktivne oblike glagola pri pisanju.3.

Navodite tvrdnje u potvrdnom prije nego odričnom obliku.4. Koristite konačan, specičan i konkretan jezik prije nego apstraktan i dvosmislen.5.

Ispustite nepotrebne riječi6. kako bi pisanje bilo koncizno.

Izbjegavajte nizove međusobno nepovezanih rečenica.7.

Izražavajte srodne ideje u sličnom obliku.8.

Neka povezane riječi9. i ideje budu grupisane zajedno.

Napišite rezimee koristeći jedno glagolsko vrijeme.10.

Naglašene/emfatične riječi11. bi trebalo smjestiti na kraj rečenice.

Pišite prirodno.12.

Radite prema prikladnoj sturkturi ili nacrtu.13.

Naglasite imenice i glagole pri pisanju.14.Pregledajte i prepišite rad.15.



398

1. Pažnja

i slušanje

398


pismenos

Nemojte previše pisati.16.

Nemojte previše objašnjavati.17.

Nemojte prenaglašeno iznositi stavove.18.

Izbjegavajte upotrebu kvalikativnih riječi19. kad god je to moguće.

Nemojte «nehajno» afektirati.20.Koristite uobičajeni speling.21.

Ne konstruišite čudne priloge.22.

Postarajte se da čitalac zna ko govori.23.

Ne koristite pomodne izraze.24.

Ne koristite dijalekat osim ako čitalac nema razvijen sluh.25.

Pišite jasno.26.

Ne ubacujte silom mišljenje ako tako ne stoji u uputstvima.27.

Koristite klišee i stilske gure sa zadrškom.28.

Ne pravite prečice ako to utiče na jasnost.29.

Izbjegavajte upotrebu stranih jezika.30.

Radije koristite standard od nekonvencionalnog.31.

Počnite svaki pasus tematskom rečenicom.32.

Završite svaki pasus prelaznom rečenicom.33.

14.2.1.13. Fusnote, napomene i bibliograjeReference navedene u fusnotama, napomenama i bibliograjama omogućavaju piscu da se zahvali

izvorima informacija korišćenim u radu. Nevođenje direktnih citata i parafraziranog materijala u okviru tekstarada pokriveno je u odjeljku «Navođenje, citiranje i parafraziranje».

FUSNOTE

Kako im i ime govori, fusnote su numerisane reference navedene na dnu strane na kojoj se citiranainformacija javlja. Broj fusnote se javlja u tekstu odmah iznad informacije preuzete iz reference. Bibliografskeinformacije se bilježe na dnu strane kraj odgovarajućeg broja. Najčešće, fusnote se koriste uz bibliograjuza navođenje izvora korišćenih za rad. U nekim slučajevima, potpune fusnote (tj. one sa svim relevantnimbibliografskim informacijama za svaku referencu) koriste se umjesto bibliograje.

Mada se stilovi razlikuju, fusnote obično sadrže autorovo ime, godinu u kojoj je referenca objavljenai broj strane (strana) sa kojih ije informacija preuzeta. Kod nekih stilova pisanja fusnota, kao u slučaju fusnotakoje se koriste umjesto bibliograje, naslov knjige ili časopisa, broj časopisa, izdavač knjige i grad u kom jeizdata takođe se daju.

Pisci bi trebalo da jasno razumiju stil i format za pisanje fusnota koji predavač zahtjeva. Primjeriuobičajeno korišćenih stilova su APA i MLA. Ovi stilovi su opisani i ilustrovani u stilskim vodičima i priručnicimaza pisanje (vidi odjeljak «Stilski vodiči i priručnici za pisanje). Aspekti fusnota koji se mogu razlikovati od jednog do drugog stila su:

Da li se brojevi nižu po r • edosljedu između strana ili brojevi počinju od 1 na svakoj strani?

Da li su fusnote• odvojene od teksta linijom? Ako jesu, koji stil linije se koristi?

Da li su skraćenice dozvoljene u fusnotama?•

Da li su fusnote• uvučene ili se podudaraju sa lijevom marginom rada?

Uobičajena skraćenica korišćena u fusnotama je ibid., što je skraćeno od latinske reči ibidemu značenju «na istom mjestu». Ibid. se koristi kada je refernca u fusnoti potpuno ista kao informacija uprethodnoj fusnoti. Ako se broj strane reference razlikuje od broja strane u prethodnoj referenci, novi brojstrane se ispisuje nakon reči ibid. Obratite pažnju da budući da je to skraćenica, ova riječ mora biti napisana

sa tačkom; ne mora, međutim, da se ispiše lurzivom ili podvlači. Slične skraćenice kao op. cit. I loc. cit. seviše ne preporučuju za upotrebu u fusnotama.



399

1. Pažnja

i slušanje

399


pismenos

Sa otkrićem programa za obradu teksta, pisanje fusnota je postalo značajno lakše. Računarautomatski numeriše fusnote u tekstu (osim ako se ne podesi drugačije) i ostavlja odgovarajući prostor nadnu strane. Većina programa takođe ubacuje linije koje razdvajaju tekst i fusnote.

Na kraju, fusnote mogu sadržati i druge informacije osim bibliografskih referenci. Fusnote mogu

obuhvatiti pomoćne informacije kao što je pojašnjavanje ideja u tekstu ili informacije koje bi prekinule rečeničnitok ako bi se ubacile u tekst. Mogu sadržati i upućivanje na drugo mjesto u istom tekstu i izraze zahvalnosti(Turabian, 1973).

Slika niže prikazuje smještaj brojeva fusnota unutar teksta i same fusnote na dnu strane teksta.Specični primjeri fusnota su takođe dati niže; prvi primjer pokazuje fusnote sa potpunim referencama, adrugi primjer pokazuje skraćene reference.

Smještaj fusnota

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx 1

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx 2

--------------------

1 xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

2 xxxxxxxxxxxxx

Primer fusnota sa potpunim referencama uz upotrebu skraćenica

važno. Prirodno okruženej klasične civilizacije Maja jeste proplanak u oblasti kišnih šuma u južnom Meksiku, Gvatemali i Belizeu. 1

«Civilizacija Maja je vjerovatno najpoznatija od ranih američkih civilizacija.» 2 Mjesta velikihstepenatsih piramida – Tikal, Palenke i El Mirador, posjećuju brojni turisti svake godine.Karakterističnu umjetnost Maja kopirali su neki savremeni umjetnici. Astronomija Maja je predmetmnogiih dokumentaraca i popularnih knjiga. 3

------------------

1 Wenke, R. J. (1980). Patterns of Prehistory . Njujork, NY: Oxford University Press, p. 594.2 Fagan, B. M. (1992). People of the Earth . (7th ed.). Njujork, NY: Harper Collins Publishers, p.576.

3 Za primjer, vidi Pitt, E. (1991). Mayan Astronomy . Njujork, NY: Pacer .

Primjer skraćenih fusnotavažno. Prirodno okruženje klasične civilizacije Maja jeste proplanak u oblasti kišnih šuma u južnom Meksiku, Gvatemali i Belizeu. 1

«Civilizacija Maja je vjerovatno najpoznatija od ranih američkih civilizacija.» 2 Mjesta velikihstepenastih piramida – Tikal, Palenke i El Mirador, posjećuju brojni turisti svake godine.Karakterističnu umjetnost Maja kopirali su neki savremeni umjetnici. Astronomija Maja je predmetmnogiih dokumentaraca i popularnih knjiga. 3

------------------

1 Wenke (1980, p. 594).

2 Fagan (1992, p. 576).3 Vidi Pitt (1991), Stout (1987), i Feser (1977).



400

1. Pažnja

i slušanje

400


pismenos

NAPOMENE

Napomene su slične fusnotama osim što se, kao što i naziv nagovještava, bibiliografske informacijeza reference navode na jednoj ili više posebnih strana na kraju teksta, a ne na dnu svake strane. Poputfusnota, napomene se takođe javljaju kao brojevi u tekstu i odnose se na reference za ideje ili specične

informacije. Napomene se moraju po redu numerisati jer se sve pojavljuju na jednom listu papira. Napomene, kao i fusnote, mogu sadržati punu bibliografsku informaciju za svaku referencu, umjestobibliograje ili kao njena dopuna, ili mogu samo da navode autorovo prezime, datum objavljivanja i brojevestrana za svaku referencu. Napomene takođe mogu sadržati pomoćne informacije kao što su pojašnjenja iliobjašnjenja ideja u tekstu. Upotreba skraćenica je još jedna mogućnost kod napomena, kao u uvlačenje prvogreda svake napomene. Specične stilske smjernice za napomene razlikovaće se u zavisnosti od predavača ipredmeta. Pogledajte stilske vodiče za specične stilove i formate napomena, ili zamolite predavača da vamukaže na ono što on preferira.

Primjeri napomena sa potpunim i djelimičnim referencama dati su niže.

Primjer napomena sa potpunim referencama

ZAVRŠNE NAPOMENE

1 Smucker, T. (1990). Apartheid . Njujork, NY: Harper-Row.

2 Abdulla, P. (1991). South African Politics . Politics Today 35: 12-39.

3 Bowen, D. (1994). Racial Segregation in the 1980’s . Čikago: Plenum Press.

4 Ibid.

5 Ovu ideju detaljnije razvija Tucker, J.I. (1988). Apartheid in South Africa . Atlanta: AcademicPress, pp. 119-175.

Primjer napomena sa djelimičnim referencama

ZAVRŠNE NAPOMENE

1 Smucker (1990).

2 Abdulla (1991, p. 12-39).

3 Bowen (1994).

4 Ibid.

5 Ovu ideju detaljnije razvija Tucker (1988, pp. 119-175).

BIBLIOGRAFIJE

Svi izvori informacija korišćenih za pisanje rada ili eseja, uključujući knjige, časopise, intervjue,muzička djela, komade i novine, navedeni su u bibliograji. Umjesto navođenja po redu u kom se pojavljujuu tekstu, poput fusnota i napomena, bibliografske reference su uređene alfabetski. Spisak referenci se javlja na posebnom listu papira nakon teksta i napomena (ako ih ima); ta stranica je obično naslovljenaBIBLIOGRAFIJA ili REFERENCE ili KORIŠĆENE REFERENCE.

Elementi bibliograje se ne numerišu, za razliku od fusnota i napomena. Nitii se prvi red svakog odnjih uvlači kao što može biti slučaj sa fusnotama i napomenama; umesto toga, drugi po redu i dodatni redovimogu biti uvučeni sa svakim bibliografskim unosom. Ibid. se ne koristi u bibliograjama zato što je svaki unos jedinstven. Još jedna razlika je u tome što bibliograje ne sadrže pomoćne informacije; ako takav materijalmora biti uključen u rad a fusnote ili napomene se ne koriste, zaseban list papira naslovljen BILJEŠKE možese koristiti da se zapišu informacije u istom formatu u kom su napomene organizovane.

Odrednice u bibliograji su uređene alfabetski prema autorovom prezimenu. Ako referenca nemaautora, onda se naslov reference koristi da se alfabetski rasporedi referenca. Ako referenca ima više od



401

1. Pažnja

i slušanje

401


pismenos

jednog autora, prvo navedeno ime se koristi za smještanje reference u bibliograju. Kada postoje tri ili višeautora, može biti prikladno koristiti skraćenicu et al. (latinski «i drugi») nakon prvog imena navedenog umjestonavođenja svih dodatnih imena. Ako je jedna osoba autor više od jedne reference, njegove/njene reference sealfabetski navode prema naslovu ili hronološki prema datumu izdavanja (počev od najskorijeg do najstarijegdatuma). Još jednom, ove stilističke alternative se razlikuju u zavisnosti predavača i predmeta.

Sve bibliografske odrednice moraju sadržati sljedeće podatke: autorovo puno ime, naslov reference, imeizdavača i mjesto objavljivanja (samo za knjige), naziv časopisa i broj (za časopise, novine, serije knjige), datumizdavanja i broj strane. Zapamtite da reference ne bi trebalo da se pojave više nego jedanput u bibliograji.

Trebalo bi da se ostavi prazan red između svake odrednice u bibliograji; drugim riječima, dupli razmakizmeđu svake odrednice. Između redova u okviru jedne odrednice, međutim, treba da bude jedan razmak.

Način na koji se bibliografski podaci kucaju i uređuju zavisiće od predavača i predmeta. Provjeritesa predavačem ili konsultujte stilske vodiče za pojašnjenje. Primjeri mogućih stiliskih varijacija u bibliografskimodrednicama su:

Po kom redu se bibliografski podaci navedeni u okviru svake od referenci?•

Da li su podaci u okviru jedne odrednice (npr. ime, naslov, datum, itd.) odvojeni zarezima ili tačkama?•

Da li su navedena puna imena i srednja imena autora ili su korišćeni inicijali?•

Da li se datum za referencu nalazi iza autorovog imena ili iza izdavača?•

Da li imena drugog ili trećeg autora napisana tako da je prvo ime ili je prvo prezime?•

Da će naslovi knjiga• i nazivi časopisa biti podvučeni ili ispisani kurzivom?

Da li će naslovi članaka iz časopisa biti napisani sa navodnicim ili bez njih?•

Da li će brojevi časopisa biti otkucani masnim slovima?•

Koji oblik uvlačenja redova će se koristiti?•

Da li se može koristiti et al.?•

Da biste uvidjeli razlike u stilovima reference, proučite sljedeće primjere bibliografske odrednice napisane urazličitim stilovima.

STIL BIBLIOGRAFSKA ODREDNICA

Američka psihijatrijska asocija - American PsychiatricAssociation (APA)

Butler, J. (1959). Inside the living cell . Njujork: BasicBooks.

Udruženje za savremeni jezik - Modern LanguageAssociation (MLA)

Butler, Josh. Inside the Living Cell . Njujork: BasicBooks, 1959.

Društvo za američku arheologiju - Society for AmericanArchaeology

Butler, J.1959 Inside the Living Cell . Basic Books, Njujork.

Koristan savjet za pisanje bibliograja, koji će zasigurno uštedeti vrijeme i glavobolje, jeste zabilježitisve bibliografske podatke prije upotrebe svake od referenci. Ne govorite sebi da ćete pribaviti te podatkekasnije, zato što su velike šanse da ćete zaboraviti ili da nećete moći da pronađete knjigu. Naročito je važnozabilježiti brojeve strana sa kojih su informacije preuzete za svaki izvor. Ako niste sigurni koje podatke dazabilježite za neku referencu, zapišite sve kako biste se osigurali; zatim konsultujte stilski vodič ili pitajtepredavača šta da ubacite.

Izmišljena bibliograja je data niže kao ilustracija kako se bibliograje tipično organizuju. Bibliograja je u stilu APA (Američka psihijatrijska asocijacija).



402

1. Pažnja

i slušanje

402


pismenos

BIBLIOGRAFIJA

Bates, N. (1990). The Oedipus complex. Modern Psychology 44, str. 341-376.

Cox, J. I. (Ed.). (1987). Introduction to psychology . Njujork: Dover Press.

Usher, P. i Tate, L. (1991). Inside the brain. American Psychologist 12, str. 13-38.

Wise, V. (1989). Psychology today (3rd ed.). Čikago: Chicago University Press.

----- (1990). Profesor psihologije na Univerzitetu Ist Union, lični intervju, 5. maj

14.2.1.14. Navođenje, citiranje, parafraziranje i rezimiranjeCitati su reference ka radovima drugih ljudi. Neophodni su kada se sljedeći tipovi informacija

koriste u radu ili eseju: direktni citati, parafraze, rezimei, «statistike, malo poznate činjenice, kontroverznipodaci, grakoni, tabele, dijagrami i originalne ideje» (Hacker, 1989, str. 170). Za razliku od fusnota, završnihnapomena i bibliograja, citati se daju unutar teksta.

CITATI

Citati su izrazi i rečenice doslovno preuzete iz spisa drugog autora. Kada citirate drugi izvor,postarajte se da tačno prepišete informacije (Hacker, 1989).

«Signalni izrazi» se koriste za uključivanje citata u tekst i za označavanje čitaocu da slijedi informacija iznekog drugog izvora. Pokušajte da varirate signalne izraze kroz tekst (Hacker, 1993). Sljedeći kurzivomispisani izrazi su hipotetički primjeri signalnih izraza.

Prema Albertu Feseru• (1993), «najznačajniji kulturni napredak ljudi je bio pronalazak kamenogoruđa» (str. 45). Drugačije mišljenje iznosi Susan Utley (1991), koja tvrdi da je «pismo očitonajvažniji kulturni napredak ljudi» (str. 233).

Citati se označavaju na jedan od dva načina. Za relativno kratke citate (manje od četiri kucana reda),

informacije se odvajaju znacima navoda. Ovaj format je korišćen u prethodnom primjeru. Za citate duže od četirikucana reda, informacije se odvajaju od ostatka teksta uvlačenjem reda i manjim proredom. Na primjer,

Jedan od ključeva uspjeha u školi jeste dobro pamćenje.

Dobro pamćenje omogućava studentima da zapamte

informacije na ispitima i da smisleno učestvuju u času.

Kako bi se razvile vještine pamćenja, potrebno je

razumjeti kako pamćenje funkcioniše. Prema Hermanu,

Raybecku i Gutmanu (1993),

Sistem pamćenja je smješten u mozgu i produženoj moždini, na vrhu kičmene moždine. Kao i•kod drugih dijelova mozga, sistem pamćenja prima informacije od čula i šalje signale koji nam

omogućuju da odgovorimo govorom ili pokretom. Dobro je poznato da različiti dijelovi mozgaobavljaju različite memorijske funkcije, i ispostavilo se da je dio produžene moždine uključenu bilježenje informacija u dugoročno pamćenje. Sljepoočni režnjevi . . . su takođe uključeni ubilježenje sjećanja (6-7).

Razumijevanje ljudskog sistema pamćenja je takođe važno i

u razvoju repertoara memorijskih strategija. Neke memorijske

strategije su osmišljene tako da pomognu u kodiranju informacija

u pamćenje. Druge strategije su usmjerene na proces pronalaženja

informacija u dugoročnom pamćenju. Neke memorijske

strategije pomažu studentima da obrate pažnju dok primaju

senzorski input kako bi informacije prodrle do pamćenja.



403

1. Pažnja

i slušanje

403


pismenos

Kada se informacije iz originalnog izvora ispuste zato što su nebitne ili prekidaju tok citata, elipsese ubacuju na ispušteno mjesto. Elipse su tri tačke odvojene razmakom. Kada koristite elipse, postarajte seda je preostali citirani tekst gramatički pravilan (Hacker, 1993). Primjer elipse je dat u prethodnom citatu.

Kada autor treba da doda informaciju unutar citata, taj materijal se izdvaja zagradama. Zagrade se

koriste radi pojašnjenja ili postizanja gramatičke pravilnosti (Hacker, 1993). Na primer,Kao što ukazuju Becker i Yontz, «vulkanske stijene se mogu klasikovati kao kisele [sadrže relativno•

male količine silikata] ili bazične [sadrže velike kolličine sillikata]» (53).

Iako je odomaćivanje kukuruza pružilo stabilan izvor hrane tokom cijele godine, «prvi uzgajivači•

kukuruza [su bili] mučeni većom zastupljenošću zubnog karijesa nego [što su to bili] zemljoradnicikoji su uzgajali lokalne kulture» (Murphy 69).

Način na koji se citati unutar teksta pišu zavisi od upotrebljenog stila pisanja. Za MLA citate unutarteksta, zapišite autorovo ime(na) i broje strane(-a) sa kojih je uzet citat. Na primjer,

Kao što ukazuju Becker i Yontz, «vulkanske stijene mogu se klaskovati kao kisele ili baične» (53).•

«Vulkanske stijene se mogu klasikovati kao kisele ili bazične» (Becker i Yontz 53).•

Za citate unutar teksta u APA stilu, dodajte godinu izdavanja. Na primjer,

Kao što ukazuju Becker i Yontz (1993), «vulkanske stijene mogu se klaskovati kao kisele ili•

baične» (str. 53).

«Vulkanske stijene se mogu klasikovati kao kisele ili bazične» (Becker i Yontz, 1993, str. 53).•

PARAFRAZIRANJE

Parafraziranje obuhvata prepisivanje autorovih ideja u sopstvenim riječima. «Parafraza prenosiinformacije u približno istom broju riječi koje je upotrijebio izvor» ali informacije se ne prepisuju doslovno kaokod citiranja (Hacker, 1989, str. 170).

Pri parafraziranju, važno je izbjeći mijenjanja reda autorovih riječi i pozajmljivanje strukture autorove

rečenice. I jedno i drugo su oblici plagiranja i pokreću zakonske mjere (vidi «Plagiranje» za više informacija). Format citata unutar teksta za parafraze se razlikuje prema stilu pisanja. Isti MLA i APA formati sekoriste za parafraze kao što je gore opisano za citate.

Primjeri pravilnog parafraziranja i plagiranih parafraza dati su na sljedećoj kartici (cititrano it Hacker,1989, str. 171).

Originalna verzija•

Ako je postojanje majmuna koji se koristi znakovnim jezikom bilo uznemirujuće za lingviste, bilo jetakođe zapanjujuće i za proučavaoce životinjskog ponašanja.

Neprihvatljivo pozajmljivanje riječio

Majmun koji je poznavao znakovni jezik uznemirio je lingviste i zapanjio proučavaoce

životinjskog ponašanja (Davis 26).Neprihvatljivo pozajmljivanje struktureo

Ako je prisustvo šimpanze sa poznavanjem znakovnog jezika bilo uznemirujuće zanaučnike koji proučavaju jezik, bilo je iznenađujuće i za naučnike koji istražuju ponašanježivotinja (Davis 26).

Prihvatljiva parafrazao

Kada su otkrili da majmun posjeduje sposobnost korišćenja znakovnog jezika, i lingvisti iproučavaoci životinjskog ponašanja bili su iznenađeni (Davis 26).



404

1. Pažnja

i slušanje

404


pismenos



405

1. Pažnja

i slušanje

15. Određivanjeslova učenja i

odgovarajućihstrategija



406

1. Pažnja

i slušanje



407

1. Pažnja

i slušanje

407

15. Određivanje slovaučenja i odgovarajućihstrategija

15. Određivanje stilova učenja i odgovarajućihstrategija

Proces određivanja obuhvata tri koraka:PRVI KORAK: Odredite• vaš stil učenjaDRUGI KORAK: Prepoznajte odgovarajuću strategiju

TREĆI KORAK: Pratite svoj napredak

15.1. PRVI KORAK: Odredite vaš stil učenja

15.1.1 Modaliteti Ovo su izjave koje su postavili autori Mate, Grin Hendsen i O Brajen (Matte and Green Henderson1995; O’Brien -1985). Pročitajte pažljivo svaku rečenicu i razmislite u kojoj meri vas opisuju. Koristite narednuskalu da rangirate vaše odgovore, zapisujući odgovore na papiru za odgovore. Zatim, saberite svaku od trikategorije kako bi vidjeli koji je vaš najbolji rezultat.

1 – ne opisuje me 2 – ponekad me opisuje3 – uglavnom me opisuje

Vizualno

1. Često uljepšavam svoje pisane radove slikama i „škrabotinama”.

2. Ukoliko nešto ne zapišem, zaboravim.

3. Moram da koristim pisano uputstvo ili mapu da bih našao novu lokaciju.

4. Lakše mi je da zapamtim novo ime ili broj ukoliko ga napišem u glavi ili vizuelno zamislim.

5. Kada radim test, u stanju sam da u glavi stvorim sliku informacije koja se nalazi u mojim bilješkama ili knjizi.

6. Teško mi je da slušam ukoliko ne vidim lice govornika.

7. Kada sam u učionici, ometaju me ljudi u pokretu koje vidim kroz otvorena vrata ili prozor.

8. Više volim časove sa puno slajdova, projektorom i gračkim ilustracijama.

9. Kada učim novi kompjuterski program, više volim da pročitam uputstva iz priručnika.

10. Mogu da učim uz upaljen radio, ali ne i uz televizor.

Auditivno

1. Moj rukopis nije uredan, čak ni kada pišem polako.

2. Lakše mi je da čitam kada pomeram usne, naričem ili čitam naglas.

3. Lakše mi je da pronađem neku novu lokaciju kada mi neko objasni kako da dođem do tog mesta.

4. Ukoliko bih mogao da biram, radije bih održao prezentaciju nego da radim pismeni rad.

5. Kada donosim odluku, pomaže mi da popričam sa nekim o tome.

6. Ponekad mješam riječi koje izgledaju slično, kao što su kec i zec.

7. Radije preslušam knjigu na traci, nego da je pročitam.8. Više volim časove sa puno diskusije i gostujućim govornicima.



408

1. Pažnja

i slušanje

408


9. Kada učim novi kompjuterski program, više volim kad imam nekoga da mi objasni kako se koristi.

10. Kada sam u učionici, ometaju me zvukovi kao što su šaputanje, kašljanje i škripanje stolica.

Kinestetičko

1. U stanju sam da sklapam stvari bez uputstva ili da kuvam bez recepta.2. Najbolje učim kada na nečemu radim, koristeći se rukama.

3. Mogao bih da kupim CD ili knjigu, nakon što sam preslušao ili pročitao tuđu.

4. Kada pokušavam da utvrdim kako se piše neka riječ, ispisujem sva moguća riješenja.

5. Mnogo bolje učim kada pravim dosta pauza.

6. Pomaže mi da se krećem kada učim ili kada radim test.

7. Mogu da se sam snađem u novom gradu ili nekoj drugoj lokacijiI.

8. Više volim časove sa puno rada u labaratoriji i sa terenskom nastavom.

9. Kada učim novi kompjuterski program, shvatim ga samostalno putem eksperimentisanja ili pitam nekoga

da mi pokaže.10. Kada pričam, dosta se koristim rukama.

15.1.2 Moždana hemisferaOvo su izjave koje su postavli Tobijas (Tobias 1994) i Mate i Grin Hendsen (Matte and Green

Henderson 1995). Pročitajte pažljivo svaki par rečenica i razmislite koja od dve vas najbolje opisuje. Navašem papiru za odgovore, obilježite ili Lijevi moždani analitički stub ili Desni moždani opšti stub za svaki parrečenica. Kada prođete kroz svih deset izjava, saberite koliko puta ste štiklirali Lijevi ili Desni stub da bi stevidjeli koji je vaš stil.

1. Više volim da učim samostalno (LIJEVA). 1. Više volim da učim u grupi (DESNA).

2. Koristim logiku u riješavanju problema (LIJEVA). 2. Koristim emocije u riješavanju problema (DESNA).

3. Zadatke riješavam postupno jedan po jedan (LIJEVA). 3. U stanju sam da radim na više zadataka u isto vreme (DESNA).

4. Bolje rezultate ostvarujem na zatvorenim (tačno-netačno, ponuđeni odgovori, dopunjavanje) testovima(LIJEVA).4 Bolje rezultate ostvarujem na otvorenim (eseji) testovima (DESNA).

5. Kada čitam, bolje zapamtim detalje nego glavne ideje (LIJEVA).5. Kada čitam, bolje zapamtim glavne ideje nego detalje (DESNA).

6. Zadatke obavljam korak po korak (LIJEVA).6. Često preskačem korake kada obavljam zadatke (DESNA).

7. U stanju sam da prihvatim konstruktivnu kritiku (LIJEVA).7. Teško mi je da prihvatim konstruktivnu kritiku (DESNA).

8. Više volim da dobijem opisne ili numeričke ocjene za sve svoje zadatke (LIJEVA).8. Ne marim toliko za ocjene koliko da dobijem priznanje (DESNA).

9. Uglavno sam donosim odluke (LIJEVA).9. Uglavnom se konsultujem sa drugima prije donošenja odluke (DESNA).

10. Ne predstavlja mi problem da pokažem svoj rad ili da objasnim kako sam došao do riješenja (LIJEVA).10. Predstavlja mi problem da pokažem svoj rad ili da objasnim kako sam došao do riješenja (DESNA).



409

1. Pažnja

i slušanje

409


15.1.3. Dobijanje i naručivanje informacija Ovo su četiri grupe izjava koje je postavio Tobijas (1994). Pročitajte pažljivo sve izjave i na vašemradnom listu obilježite one izjave koje vas opisuju. Kada završite sa sve četiri grupe izjava, saberite i obilježiteodgovore po kategorijama, da bi ste vidjeli koji je vaš stil.

Konkretni - sekvencijalni

1. Imam problema sa nestrukturisanim kursevima, nejasnim zadacima, ili sa predavačima koji „skaču okolo“na predavanjima.

2. Moj radni prostor je organizovan.

3. Teško mi je da završim zadatak ukoliko mi nisu date precizne, korak po korak, instrukcije.

4. Više volim da baratam sa činjenicama i detaljima nego sa osnovnim konceptima i temama.

5. Često razvijem neki sistem kako bih završio zadatak.

Konkretni - nasumični

1. U stanju sam da koristim razne kreativne pristupe kako bih završio zadatak.

2. Ne volim da dotjerujem jednom završen rad, kao što je pisanje preliminarnih verzija nekog rada.

3. Ne volim restrikcije i ograničenja, kao što su striktni vremenski rokovi ili zadatke koji mogu biti riješeni samona jedan način.

4. U stanju sam da brzo razmišljam kada sam na nogama.

5. Više volim da baratam sa činjenicama, ukoliko znam njihove izvore.

Apstratktni nasumični

1. Pažljivo slušam sagovornike i lako razumijem tuđe stavove.

2. Volim da radim u grupi.

3. Više volim da radim na osnovnim temama nego sa činjenicama i detaljima.4. Ne završavam uvijek zadatke postupno, korak po korak.

5. Često donosim odluke na osnovu mojih emocija i savjeta drugih.

Apstraktni sekvencijalni

1. U stanju sam da poređam informacije u logičke nizove.

2. Često donosim odluke u trenuku, bez puno razmišljanja.

3. Više volim da radim sa i analiziram osnovne teme i koncepte.

4. Ne volim zadatke i zaduženja koja se ponavljaju.

5. Više volim kurseve i zadatke koji iscrpno obrađuju oblast za koju sam zainteresovan.



410

1. Pažnja

i slušanje

410


15.2. DRUGI KORAK : Prepoznavanje odgovarajućihstrategija Strategije koje odgovaraju vašim stilovima učenja su navedene . Da li već koristite neku od njih?Koje strategije bi mogli da dodate vašem arsenalu?

15.2.1. Strategije za one koji uče vizuelnoOrganizujte vaše radne i kućne prostorije kako bi izbjegli da vas nešto ometa.

Sjedite u prvom redu učionice kako bi izbjegli da vas ometaju pokreti drugih. Sjedite dalje od vrata iprozora na kojima se nešto događa. Sjedite dalje od zidnih karti i tabli čiji sadržaj nije u vezi sa predavanjem.

Koristite uredno organizovan ili otkucan materijal.•

Koristite notese, stikere, rokovnike, i ostale vidove podsjetnika.•

Koristite organizacione formate kao što su Kornelov metod ili skiciranje prilikom pravljenja bilješki•

Kada radite zadatak• u kome treba riješiti neki problem, nađite vremena za planiranje i zapisivanjevaših misli.

Koristite strategije• pripremanja testova koje naglašavaju organizovanje informacija i vizuelnošifrovanje.

Koristite maštovite pristupe pri organizovanju informacija, kao što su paukove mape ili mreže,•

grakone, hijerarhije, ili matrice.

Koristite strategije• vizuelne asocijacije, vizuelnog izlaganja, ispisivanja, nastavnih listića, i grupisanjaza šifrofanje i povlačenje informacija iz memorije.

Kada odgovarate na esejska pitanja, prethodno razvijte pismene ili crtane skice odgovora.•

Aktivno učestvujte u razrednim ili grupnim aktivnostima..•

Kada želite da provjerite da li u pismenim radovima imate gramatičke greške, pročitajte svaku•

rečenicu ponaosob od početka do kraja.

15.2.2. Strategije za one koji uče auditivnoRadite na mjestima gdje nema buke kako bi izbjegli da vas nešto ometa, izbjegavajte mjesta gde•

se vode razgovori, sluša muzika ili gleda televizija.

Sjedite dalje od vrata ili prozora kroz koje buka može ući u učionicu. Nemojte sjediti u blizini•

studenata za koje znate da su bučni ili koji ometaju nastavu.

Vježbajte informacije naglas – pričajte sebi naglas, naričite, ili snimite informacije diktafonom pa ih•

zatim puštajte.

Koristite strategije• pripremanja testova koje naglašavaju auditivnu obradu informacija.Koristite mnemoniku, rime, ponavljanje naglas, verbalne asocijacije, fonetičke odnose, i fonetičku•

analizu za šifrovanje i povlačenje informacija iz memorije.

Vježbajte verbalnu interakciju kako bi ojačali motivaciju i samokontrolu. Glasno ponavljajte•

tekstualne zadatke, probleme i riješenja.

Uz predavačevu saglasnost koristite diktafon kako bi dokumentovali predavanja• . Preslušajtenasnimljena predavanja kako bi dopunili vaše bilješke.

Ponesite listu novih izraza na čas i obratite pažnju kako bi čuli izraze tokom predavanja• .

Proučite ilustracije u vašim knjigama, a zatim ih opišite rečima.•

Pročitajte uputstva za testove ili tekstualne zadatke naglas, ili pak zamolite nekoga da vam ih•

pročita, pogotovo ukoliko su uputstva duga i komplikovana.



411

1. Pažnja

i slušanje

411


Podsjetite sami sebe naglas da treba da pregledate detalje.•

Koristite princip upravljanja vremenom i prevedite pisane stavke u podsjetniku u verbalne znakove.•

Koristite strategije• verbalnog brainstorming-a, snimanja diktafonom i naricanja kada pišete.

Kada želite da provjerite da li u pismenim radovima imate gramatičke greške, pročitajte svaku•rečenicu ponaosob od početka do kraja.

15.2.3. Strategije za one koji kinestetički učeNeka vaša verbalna izlaganja budu kratka i jezgrovita.•

Aktivno učestvujte u diskusijama na času.•

Koristite direktnu umješanost, zičku manipulaciju, grupisanje, vezivanje, vezivne riječi• , kućumemorije, i nastavničke listiće za šifrovanje i povlačenje informacija iz memorije.

Dozvolite sebi zičke pokrete ili kretanje kada učite ili riješavate probleme.•

Često pravite pauze kada učite.•

Pročitajte i rezimirajte uputstva, pogotovo ako su dugačka i komplikovana, kako bi izbjegli da•

započnete neki zadatak bez instrukcija.

Koristite nasnimljene materijale za čitanje.•

Koristite vježbe, glumu i modeliranje da biste se pripremili za testove. Prezentujte materijal koji•

učite prijatelju. Pretvarajte se u praznoj učionici da predajete gradivo čitavoj grupi. Razmišljajtekako bi gradivo mogli da ubacite u scenario ili lm.

Koristite sva svoja čula kada učite.•

Pokušajte da se sjetite primjera iz stvarnog života kada učite novo gradivo.•

15.2.4. Strategija za one koji uče a koji koriste svoju dominantniju levustranu mozga (analitički procesi).Strategije koje ispoljavaju vaše prednosti:

Organizujte vašu radnu prostoriju i ranac za knjige.•

Koristite procesni pristup u pisanju – izaberite temu, smišljajte ideje, organizujte ideje u skicu ili•

mrežu, ispišite prvu verziju, korigujte, napišite nalnu verziju.

Koristite kodiranje bojom, nastavničke listiće, i liste da bi naučili činjenice i detalje.•

Napišite tezu nakon što ste napisali razradu eseja. Može vam biti lakše da napišete tezu, nakon što•

ste savladali detalje vašeg rada.

Podijelite zadatke u manje dijelove i odredite rokove za svaki dio.•

Odvojite dovoljno vremena za zadatak• .

Razvijte rutinu ili sistem za rješavanje zadataka.•

Pristupite testovima na sistematičan način – ne dozvolite nered na stolu, pregledajte cijeli test i•

razvijte plan kako ćete ga raditi, skicirajte odgovore prije pisanja.

Strategije koje kompenzuju vaše nedostatke:

Koristite strategije• za organizaciju informacija koje povezuju detalje sa glavnim idejama: mreže ili

paukove mape, hijerarhije, skice, Venove dijagrame.



412

1. Pažnja

i slušanje

412


Pišite rezime (za svako predavanje, svako poglavlje, svaku lekciju) da bi se fokusirali na glavne•

ideje i teme.

Koristite strategije• za čitanje kao što su SQ3R15 koje pomažu pri povezivanju detalja sa glavnimidejama.

Pokušajte da koristite strategije• pamćenja koje povezuju činjenice sa glavnim idejama – vizuelnozamišljanje, generisanje priče, i vezivanje su primjeri.

Koristite organizacione formate za bilješke• sa predavanja, koje vam pomažu da vidite cijelokupnusliku: hijerarhije, skice, ili Kornel.

Pokušajte da koristite strategije• pripreme za testove koje se fokusiraju na povezivanje ideja,informacija, i stavljanje detalja u širi kontekst.

15.2.5. Strategija za one koji uče a koji koriste svoju dominantniju desnu

stranu mozga.Strategije koje ispoljavaju vaše snage:

Organizujte vaš radni prostor • i gradivo na način koji vama odgovara.

Koristite strategije• pamćenja koje vam omogućavaju da personalizujete informacije

Personalizujte nove informacije i dovedite novo gradivo u vezu sa prethodno stečenim znanjem.•

Radite sa drugim studentiima ili u radnim grupama.•

Koristite strategije• pripreme za testove kao što su ispitivanje drugih studenata, prezentovanjedrugim studentima i radne grupe.

Koristite strategije• za rađenje testova, eliminisanje smetnji kao što su glad i oslobađanje vašeg umaod zadataka koji zahtjevaju vašu pažnju.


Pokušajte da koristite strategije• za organizovanje informacija koje se fokusiraju na detalje –nastavnički listići, mreže i vođenje konceptualne liste.

Koristite šifrovanje• bojom da bi se fokusirali na specične detalje i činjenice kada čitate tekst ilipregledavate bilješke.

Koristite strategije• pamćenja koje se fokusiraju na detalje - mnemonije, vezivne reči, .

Pokušajte da koristite strategije• čitanja koje se fokusiraju na detalje - margine, nastavničke listiće.

Koristite strategije• za hvatanje bilješki koje vam pomažu da se fokusirate na detalje.

Naučite da prepoznate znake i tražite pomoć drugih kako bi isto izbjegli.•Čim dobijete test zanemarite činjenice i detalje.•

15.2.6. Strategije za one koji uče sekvencijalnoStrategije koje ispoljavaju vaše snage:

Koristite strategije• za organizovanje informacija kao što su hijerarhije, dijagrami, Venov dijagram,paukove mape i matrice.

Organizujte svoj radni prostor • , koristite graničnike, registratore, mape.

15 SQ3R metod obuhvata pregled, pitanje, čitanje, ponavljanje i provjeru (REFERENCE). Ovo je nezavisni metodučenja i studija koji treba da pomogne studentu da organizuje i razumije pisani tekst.



413

1. Pažnja

i slušanje

413


Koristite dnevne liste obaveza, sedmične planere, kalendare semestra i druge pomoćne tehnike za•

organizovanje vremena kako bi ispunili sve vaše obaveze na fakultetu.

Razvijte i pridržavajte se dnevne rutine.•

Podijelite zadatke u manje cijeline i uradite svaki zadatak• na sistematičan način, korak po korak.

Koristite strategije• pamćenja koje naglašavaju raspoređivanje.

Prepričajte novo gradivo sopstvenim riječima i fokusirajte se na ključne riječi• . Svedite gradivo nanajvažnije informacije.

Svjesno i pažljivo razmislite o tome kako je novo gradivo povezano sa stvarnim svijetom i/ili sa•

vašim ličnim iskustvom.

Nađite ili zamislite konkretne primjere koji ilustruju nove ideje koje učite.•


Reorganizujte i prepišite bilješke• sa predavanja za one časove na kojima predavač skače sa temena temu.

Uzmite zadatke što je prije moguće, kako bi imali dovoljno vremena da završite zadatak• u fazama.

Budite sigurni da potpuno razumijete šta se u zadatku ( test, pismeni rad, praksa ) od vas•

očekuje, tako što ćete pričati sa profesorom, iščitavati program ili se konsultovati sa pouzdanimstudentima.

Pažljivo se konsultujte sa instruktorima koji ne dijele silabuse ili uputstva za zadatke.•

Razvijte jasna osnovna pravila kada morate da radite sa grupom.•

15.2.7.Strategije za one koji uče na konkretan ali nasumičan način

Strategije koje ispoljavaju vaše snage:

Koristite instinkt i intuiciju kako bi riješili probleme.•

Koristite strategije• za upravljanje vremenom koje se fokusiraju na opšte vremenske okvire prijenego na specične rokove i rutine.

Uspostavite opšte smjernice za riješavanje nekog zadatka.•

Učite koristeći iskustvo iz stvarnog života i povezujte novo gradivo sa prethodno stečenim•

znanjem.

Koristite brainstorm tehniku da bi identikovali moguće odgovore na pitanja ili moguća riješenja za•

probleme; zatim nastavite koristeći strategije za efektivno biranje između opcija.

Preuzimajte liderske uloge u grupnim situacijama, ali imajte na umu odlike efektivnog lidera.•

Koristite strategije• pamćenja koje vam omogućavaju da se oslanjate na vaše lično iskustvo -vizuelna imaginacija, mnemonija.

Primjenjujte samostalno nove strategije• kako bi ostali u velikoj mjeri uključeni u proces. Ne dozvoliteda neko radi to za vas.

Razvijte više puteva kojima možete dostići neki cilj• .

Birajte kurseve i profesore koji vam omogućavaju izbore prilikom rada.•

Birajte kurseve i profesore koji vam dozvoljavaju da koristite neobične i kreativne pristupe.•

Strategije koje kompezuju vaše nedostatke:

Prevedite specične rokove u opšte vremenske okvire.•



414

1. Pažnja

i slušanje

414


Prevedite striktne instrukcije u opšte smjernice za završavanje nekog zadatka. Provjerite sa vašim•

profesorom da li je vaš prevod tačan.

Koristite diktafon da bi nasnimili ideje, podatke ili korake koje preduzimate pri riješavanju problema.•

Izbejgavajte da preanalizirate pitanja sa testova tako što ćete ih pročitati jednom ili dva puta; u•

većini slučajeva se nemojte zadržavati na pojedinačnim riječima.

Vježbajte strategije• za polaganje testova sa zatvorenim tipom pitanja koja imaju samo jedan tačanodgovor, kao što su „višestruki izbor“.

Kada se pripremate za ispit, napravite probni test koji se fokusira na prepoznavanju najboljeg•

odgovora.

Koristite procesni pristup kada pišete – izaberite temu, smišljajte ideje, organizujte ideje u neku•

skicu ili mrežu, napišite prvu verziju, provjerite, napišite krajnju verziju.

15.2.8. Strategije za one koji uče apstraktno i nasumiceStrategije koje ispoljavaju vaše snage:

Identikujte opšte principe koji će denisati šta učite.•

Radite sa drugim studentima ili u radnim grupama.•

Personalizujte novo gradivo – kako se gradivo odnosi na vas lično?•

Koristite strategije• pamćenja koje vam omogućavaju da se oslanjate na vaše lično iskustvo -vizuelna imaginacija, mnemonija, .

Isprobajte strategije• hvatanja bilješki koje naglašavaju vaša lična iskustva.

Organizujte informacije na takav način da za vas imaju smisla.•

Birajte kurseve koji dozvoljavaju spontanost, kreativnost i maštu.•

Birajte kurseve ili radite zadatke na kojima možete da radite sa drugima.•

Birajte kurseve ili radite zadatke na kojima možete da ispoljite lična osjećanja i ubjeđenja.•


Koristite strategije• pažnje i koncentracije koje vam pomažu da se fokusirate na potpuno završavanjezadatka – ček liste, podjsetnici, uklanjanje smetnji, i nagrade.

Fokusirajte se na detalje koristeći metode bojenja, eš karata ili lista.•

Razgovarajte pozitivno sami sa sobom .•

Organizujte vaše vrijeme sa dnevnim, nedeljnim ili semestarskim planerima napravljenim tako da•

budu u skladu sa vašim ličnim potrebama.

Ljubazno zamolite za konkretan odgovor za izvršene zadatake ako ih niste dobili•

Koristite interpersonalnu komunikaciju kada radite sa ljudima sa kojima nemate prijateljske•

kontakte, prihvatite kritike ili čvrsto ostanite u kontraverznim situacijama.

15.2.9. Strategije za one koji uče apstraktno i sekvencijalnoStrategije koje ispoljavaju vaše snage:

Koristite organizacione strategije• za glavne ideje i koncepte - hijerahija, pocrtavanje .

Vodite zabilješke na organizovan način kao što su Kornelov metod ili oblježavanje.•



415

1. Pažnja

i slušanje

415


Organizujte svoj prostor • za učenje i materijale - registre, bajndere, foldere itd.

Koristite dobro istražene informacije. Primjenite clip-strip strategiju ili bilježenje izvoda iz referentnih•

materijala.

Naučite zadatak• posmatrajući druge ljude.

Podijelite zadatake u male dijelove i završite svaki dio pojedinačno na sistematičan, korak po•

korak, način.

Dajte sebi dovoljno vremena da završite zadatake - nemojte da žurite.•

Koristite strategije• pamćenja da biste pojačali sekvencijalni pristup - mnemonija, povezivanje.

Koristite logičko razmišljanje u rešavanju problema.•

Pišite rezime za svaki čas, svaki dio ili čak jedinicu.•

Izaberite kurs gdje profesor ne postavlja striktna uputstva i pravila za ostvarenje zadataka.•

Izaberite kurseve koji vam daju mogućnost za logičko razmišljanje i analize.•

Strategije koje kompenzuju vaše nedostatke:Koristite organizacione strategije• koje će vam pomoći da se fokusirate na detalje - eš karte, liste i boje

Kada tema nije obrađena dovoljno detaljno koliko biste vi željeli pronađite dodatne informacije iz•

drugih izvora van udžbenika - drugi tekstovi, časopisi, muzeji, stručnjaci itd.

Zamolite profesore da neke stvari dodaju ili dopune za vas.•

Konsultujte profesora da li ste dobro razumijeli svrhu rada ili zadatka.•

Razvijte sistem nagrađivanja za završetak rada .•

Budite diplomata kada pokušavate da nekog ubijedite da prihvati vaše mišljenje.•

Ograničavajte svoje učešće u razgovoru na času - nemojte da uzurpirate diskusiju. Zabilježite•

samo ključne tačke koje ćete pokrenuti.

15.3. KORAK TRI: Pratite svoj napredak

Praćenje obuhvata široki spektar aktivnosti, uključujući procjenu sopstvenog pristupa učenju,sopstvenih akcija, vjerovanja i ciljeva. Praćenje se deniše kao “ namjerna svijesna kontrola sopstvenihkognitivnih aktivnosti” (Devine, 1987,str. 239).

Svrhe strategija praćenja Monitoring strategije treba da omogući studentima da procijene različite aspekte sopstvenogprocesa učenja: stilove učenja, navike u učenju, pripremu ispita i polaganje ispita. Takođe, pomažu studentimada evoluiraju svoj karakter uključujući svoje snage i slabosti. Strategije praćenja mogu da unaprijedemetakogniciju što može imati pozitivan uticaj na akademske i poslovne rezultate.

Prednosti strategija praćenja

Strategije praćenja su jednostavne za korišćenje i eksibilno i lako se modikuju prema potrebamastudenta ili organizacije kursa. Može da ih realizuje sam student ili uz pomoć profesora. Strategije praćenja su:

Praćenje povećanja svijesti studenta o ličnim stilovima i navikama učenja.•

Praćenje podrške koja se pruža studentu da preuzme odgovornost za svoje učenje.•

Praćenje koliko su obezbjeđena uputstva za usavršavanje kurseva i akcija za poboljšanje•akademskog postignuća.



416

1. Pažnja

i slušanje

416


Strategije praćenja su primjenljive u realnim situacijama kao što je Intervju za posao, itd.

15.3.1. Procijenjivanje i aktivnostiUpitnik o navikama u učenju #1

Za svako od sljedećih pitanja, razmotrite koliko često obavljate svaku od ovih aktivnosti. Ocijenitevrijeme provedeno u svakoj aktivnosti na skali od jedan do četiri, kao što je prikazano.

1 2 3 4

Gotovo nikad Manje od polovine vremena Više od polovine vremena Gotovo uvijek

___ Da li učite izvan časa svaki dan?

____ Da li redovno obavljate zadatke?

____ Da li redovno obnavljate ono što je pređeno na svakom od kurseva?

____ Da li zapisujete sve zadatke za svaki čas u posebnom odjeljku sveske?

____ Da li pregledate poglavlje (provjerite naslove, uvod i rezime) prije nego što detaljno pročitate?

____ Dok čitate zadatak, da li u glavi imate pitanja na koja zaista pokušavate da odgovorite?

____ Da li pokušavate da otkrijete značenje važnih novih termina dok čitate poglavlje?

____ Da li naglas sebi ponovite na kraju svakog odjeljka poglavlja?

____ Da li uredno vodite svesku sa odjeljcima za zadatke, riječi i bilješke za predavanja?

____ Da li vodite kalendar sa ispisanim rokovima za važnije zadatke? ____ Da li znate šta će biti pokriveno na svakom od ispita?

____ Da li vršite specične pripreme za ispite?

____ Da li naučite ono što pogriješite na testu?

Upitnik o navikama u učenju #2

Odgovorite sa «da» ili «ne» na sljedeća pitanja o navikama u učenju.

____ Trudim se da budem ekasniji i efektivniji student.

____ Svijestan sam koristi od postavljanja dobrih pitanja dok čitam, hvatam bilješke i učim.

____ Vjerujem da se moja inteligencija ispoljava više u pitanjima koja postavljam nego u odgovorima koje dajem.

____ Vjerujem da se većina predavanja može posmatrati kao niz pitanja i odgovora. ____ Znam kako da provedem manje vremena učeći tako što ću se koncentrisati na razvijanje pitanja zaprobne testove/testove za vježbu.

____ Umijem da koristim bilješke sa predavanja u pripremi ispita.

____ Obično tragam za mogućim pitanjima za test i odgovorima dok čitam.

____ Obično učim kao da vježbam za polaganje testa.

Pitanja na koja ste odgovorili sa «ne» su oblasti u kojima bi trebalo da unaprijedite svoje navike uučenju.



417

1. Pažnja

i slušanje

417


15.3.2.4. Podsjetnik za samoprovjeru pred ispit Podsjetnik za samoprovjeru koji je razvio Twining (1991) pruža studentima sredstvo da evaluirajupripremu za ispit i uspješnost na njemu. Poput drugih strategija praćenja podsjetnik za samoprovjeru možese modikovati u skladu sa studentskim potrebama ili organizacijom kursa.

Imajući na umu neki poseban test ili testove uopšte, odgovorite sa «da» ili «ne» na sljedeća pitanja.Odgovori pomažu u prepoznavanju oblasti na kojima studenti treba više da rade.

____ Da li provjeravam važne izvore informacija tokom pripreme za ispit?

____ Da li koristim pitanja za vježbu sa važnim informacijama, posebno naglašavajući pitanja tačno/netačno,višestrukog izbora ili esej-pitanja u skladu sa tipom ispita?

____ Da li pazim da se potpuno pripremim i pristupim polaganju ispita sa pozitivnom stavom?

____ Da li koristim relaksacione tehnike, ako je potrebno?

____ Da li pristupam ispitima sistematično,

____ čitajući uputstva?•

____ pregledajući prvo test?• ____ planirajući svoj pristup?•

____ sprovodeći plan u djelo?•

____ ukratko obnavljajući odgovore?•

____ evaluirajući rezultate?•

____ Kada evaluiram rezultate ispita, da li pazim da razlikujem greške koje su vezane za učeni materijal odgrešaka koje su vezane za moje strategije polaganja testa?

____ Da li imam poteškoća sa nekim specičnim aspektom procesa polaganja testa?

____ Da li je potrebna neka korektivna akcija?

____ Šta još mogu da radim da poboljšam svoju sposobnost polaganja ispita?

15.3.2.5. Prikupljanje podataka (“debrieng”) za ispit Prikupljanje podataka za ispit obuhvata popunjavanje upitnika kako bi se procijenio način na koji sestudent pripremio za test i u kakvoj je vezi priprema za ispit sa uspješnošću na testu.

Prikupljanje podataka za ispit pruža sredstvo praćenja ekasnosti pripreme za test i strategija

polaganja testa.Ova strategija se može koristiti za bilo koji tip testa: esej, višestruki izbor, tačno/netačno iliprobleme. Prikupljanje podataka za ispit je korisno za povećanje studentove svijesti o navikama u učenju injihovim posljedicama, i za planiranje efektivnijeg plana djelovanja za buduće ispite. Ova strategija bi trebaloda se koristi čak i ako je student bio uspješan na ispitu. Pisanje podstiče studente da razmišljaju.

Nekoliko oblika prikupljanja podataka je dostupno; dva primjera su data. Oni se mogu izmijeniti zaspeciifčnog studenta ili potrebe kursa, ili studenti mogu poželjeti da razviju sopstvene obrasce.

Obrazac za prikupljanje podataka za ispit # 1

Kurs __________________

Test # ___________________

Datum ispita _______________

Ocijena ___________________

Da li je zadati tekst za čitanje završen?

Sve _______

Dio (naznačite poglavlja) ________________________



418

1. Pažnja

i slušanje

418


Da li je postojao raspored učenja za ispit?

Da _____Ne ______

Da li ste se držali rasporeda učenja?Da _____

Ne ______

Koje od sljedećih strategija su korišćene u pripremi za ispit?Fleš-karte ______

Vodič za učenje ______Radna sveska _______

Pojmovne kartice ______

Umrežavanje ______Problemi ili pitanja za vežbu ______

Mnemonička pomagala ______Parafraziranje ______

Objašanjavanje materijala drugima ______Povezivanje ______

Opšti pregledi ______Vizuelno zamišljanje _____

Vizuelna elaboracija _____

Obnavljanje sa pauzama između i ponavljanja _____Matrice ______

Obilježavanje teksta markerom ______Obnavljanje teksta ______

Prepisivanje bilješki ______Obilježavanje bilješki markerom ______

Obnavljanje bilješki ______Drugo ______________________________________________

Koje od ovih strategija su najviše pomogle? ________________________________________________________

________________________________________________________

Koje od ovih strategija su najmanje pomogle?

________________________________________________________ ________________________________________________________

Koje od ovih strategija su izazvale zbunjenost? ________________________________________________________

________________________________________________________

Koliko sati je provedeno u pripremi za ispit?Čitanje zadataka ______Pripremanje materijala za učenje ______Prepisivanje ili obnavljanje/pregledanje bilješki ______Obnavljanje/pregledanje teksta ______Vježbanje ______UKUPNO ______



419

1. Pažnja

i slušanje

419


Da li su napravljeni ekasni vremenski razmaci između učenja?Da, periodi učenja su bili kratki i vremenski razmaknuti ______

Ne, sabio sam sve učenje u jednu ili dve duge sesije______

Koliko unaprijed je počela priprema ispita? _______________________Kako je ispit ispunio vaša očekivanja?

________________________________________________________

________________________________________________________

Koji aspekti ispita su bili neočekivani?

________________________________________________________

________________________________________________________

Preporuke za promjenu:

________________________________________________________

________________________________________________________

________________________________________________________

________________________________________________________

Obrazac za prikupljanje podataka za ispit # 2

Kurs ___________________

Test # ____________________

Datum ispita ________________

Ocijena ____________________

Opšta reakcija na ispit:

________________________________________________________

________________________________________________________

Tehnike učenja koje su bile korisne:

________________________________________________________

________________________________________________________

________________________________________________________

________________________________________________________

Tehnike učenja koje nisu bile od koristi:

________________________________________________________

________________________________________________________

________________________________________________________

________________________________________________________

Za svako netačno riješeno pitanje, obilježite odgovarajuću opciju (od 1 do 4, koristeći zloženi model)i zatim odbranite svoj odgovor, objasnite šta ste pogrešno shvatili ili dajte razlog za svoj prvobitni odgovor.

1. Ne sjećam se da sam se ikad koncentrisao na ovu temu na predavanju ili tokom učenja.

2. Razgovarali smo o ovome ali nisam ga zapamtio.

3. Pogrešno sam razumio pitanje / odgovore.

4. Objašnjenja su bila izuzetno dvosmislena ili nejasna.



420

1. Pažnja

i slušanje

420


PITANJE

1

2

3

4

OBJAŠNJENJE

1 . . . . .2 . . . . .3 . . . .4 . . . . .5 . . . . .6 . . . . .7 . . . . .8 . . . . .9 . . . . .10 . . . . .

15.3.2.6. Procijena pamćenja (memorije) Pamćenje je raznovrsno i zavisno od zadatka. Student može imati dobro pamćenje za određenezadatke, kao što je pamćenje brojeva, ali lošu memoriju za druge zadatke, kao što je pamćenje imena. Poredtoga, mnogi studenti nisu svijesni svojih specičnih memorijskih sposobnosti. Stoga, ključno je da studentievaluiraju svoje memorijske sposobnosti kako bi se mogao razviti odgovorajući skup memorijskih strategija.Takve procijene je najbolje da obave profesionalci, ali dve opisane procedure mogu pomoći da se napravidjelimična evaluacija memorijskih sposobnosti (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 23-29) .

Svrhe alatki za evaluaciju memorije su dvostrane. Prvo, one povećavaju svijest o radu memorijei daju studentima jasniju sliku o tome kako njihovo pamćenje radi u svakodnevnom životu. Drugo, onepredstavljaju sredstvo pomoću kog se mogu postaviti relevantni i realistični ciljevi za poboljšanje pamćenja.

Te dve procedure za evaluaciju pamćenja su memorijski upitnici i dnevnici pamćenja (Herrmann,Raybeck i Gutman, 1993) .

Memorijski upitnik

Memorijski upitnici su usmjereni na četiri tipa memorijskih zadataka: znanje, događaji, namjere i akcije.

Primjer memorijskog upitnika je dat u sljedećoj tabeli. Da biste popunili memorijski upitnik, slijedite ove korake:

Zamislite da ste u kvizu i da vam postavljaju pitanja o navedenim temama.•

Nazančite da li ste se sreli sa tim predmetom tokom studija, na poslu, itd. tako što ćete zaokružiti•

«Da» ili «Ne».

Za sve «Da» teme, procijenite koliko često ne biste mogli da se sjetite odgovora na pitanje• koristećibrojeve 1 (nikad ne bih zaboravio) do 7 (uvijek bih zaboravio). Zapišite broj u praznom polju pored

odgovarajuće teme.Memorijski upitnik

1 2 3 4 5 6 7Nikad nezaboravim

Ponekadzaboravim

Zaboravim tu itamo

Zaboravim u polaprilika

Zaboravim priličnočesto

Zaboravim veomačesto

Uvijekzaboravim

Zemljoradnja Da Ne _____Antropologija Da Ne _____Umjetnost Da Ne _____Biologija Da Ne _____Hemija Da Ne _____Kuvanje Da Ne _____

Gluma Da Ne _____Ekonomija Da Ne _____



421

1. Pažnja

i slušanje

421


Engleski Da Ne _____Bonton Da Ne _____Strani jezik Da Ne _____Geologija Da Ne _____Geograja Da Ne _____

Istorija Da Ne _____Higijena Da Ne _____Pravo Da Ne _____Književnost Da Ne _____Matematika Da Ne _____Muzika Da Ne _____Filozoja Da Ne _____Fizika Da Ne _____Politika Da Ne _____Religija Da Ne _____Pisanje Da Ne _____Društvene nauke Da Ne _____Sociologija Da Ne _____

Pozorište Da Ne _____Pročitane knjige Da Ne _____Aktuelne vijesti Da Ne _____Starije vijesti Da Ne _____Zanimanje Da Ne _____Hobiji Da Ne _____Kućne popravke Da Ne _____Vicevi Da Ne _____Pravopis Da Ne _____Često korišćeni telefonski brojevi Da Ne _____Svakodnevni podaci Da Ne _____Informacije naučene na poslu Da Ne _____Sportovi Da Ne _____

Kako se orijentisati u mjestima u kojima sam ranije živio Da Ne _____Priče Da Ne _____Poznata imena Da Ne _____Zakazani sastanci Da Ne _____Imena ljude koje poznajem dugo Da Ne _____

Dnevnik pamćenja

Dnevnici pamćenja se takođe bave znanjem, događajima, namjerama i akcijama.Sa ovim oblikomevaluacije, studenti vode evidenciju o neuspjehu pamćenja u specičnim zadacima. Na primjer, oni bilježekada su zaboravili ime, zakazanu obavezu ili informaciju na ispitu.

Da biste koristili dnevnik pamćenja, slijedite ove korake:

Odaberite memorijske zadatke koje ćete dokumentovati. Predloženi tipovi informacija za bilježenje•

u dnevniku su dati u sljedećoj tabeli. Dodajte ili oduzmite zadatke po potrebi.Upotrijebite parče papira iz sveske ili karticu 5 x 7 da napravite obrazac za bilježenje neuspjeha•

pamćenja.

Iskopirajte obrazac 14 do 28 puta kako biste mogli da bilježite neuspjehe pamćenja tokom nekoliko•

nedelja. Jedan mjesec bilježenja je poželjan, a predlaže se barem jedna nedelja bilježenja. Ocijenitesvoje bilješke što je prije moguće nakon neuspjeha.

Svaki put kada zaboravite nešto sa spiska, štiklirajte odgovarajući zadatak• i napravite kratkuzabilješku o okolnostima ili kako da izbjegnete neuspjeh pamćenja u budućnosti. Ocijenite bilješke

što je prije moguće nakon neuspjeha.

Nakon što ste neko vrijeme vodili dnevnik, evaluirajte rad vaše memorije:•

Izračunajte koliko toga ste zaboravili za svaki tip zadatka.o

Razmotrite koliko često ste se susreli sa određenim memorijskim zadatkom svaki dan;o



422

1. Pažnja

i slušanje

422


veliki broj neuspjeha može biti povezan, djelimično, sa velikim brojem dnevnih susretasa zadatkom.

Za svaki od zadataka, ocijenite rad vaše memorije na skali od 7 gdje je 1 visok procenato

neuspjeha po pokušaju a 7 nizak.

Zabilježite ocijene u dnevniku.o

Zabilježite ocijene u memorijskom upitniku.o

Predloženi memorijski zadaci za bilježenje u dnevniku pamćenja.

Znanje – Zaboravljate neke informacije koje ste naučili tokom studija, na poslu ili u nekoj drugoj situaciji.•

Događaji – Događaji obuhvataju skorašnje podatke, imena ljudi koje znate i skorašnje događaje.•

Aktuelni podaci – Na primjer • , treba da se sjetite telefonskog broja ili adrese koju ste pre par trenutakapročitali u imeniku, ali otkrivate da ste zaboravili dio ili sve od onoga što ste htjeli da zapamtite imorate ponovo da pogledate imenik.

Imena koja znate – Ne možete da se sjetite imena ljudi koje znate.•

Skorašnji događaji – Zaboravljate detalje lma, emisije ili nekog događaja dok razgovarate o njima•

sa drugim ljudima koji su takođe prisustvovali događaju.

Namjere – Namjere obuhvataju zaboravljanje da se nešto uradi ili ponese.•

Zaboravljate šta da uradite – Trebalo je da donesete nešto na čas ali zaboravljate šta je to.•

Zaboravljate šta da ponesete – Nakon što ste izašli iz sobe, otkrivate da morate da se vratite po•

nešto, možda knjigu, koju ste namjeravali da ponesete ali ste je zaboravili.

Dnevnik pamćenjaDan i datum _____________________________Memorijski zadaci:

Opisi neuspjeha memorijeZnanje _________________________________________________ _________________________________________________Događaji – Nedavni datumi _________________________________________________ _________________________________________________Događai – Imena koja znate _________________________________________________ _________________________________________________Događaji – Nedavni događaji

_________________________________________________ _________________________________________________

Namjera – Zaboravili ste šta da uradite _________________________________________________ _________________________________________________Namjera - Odnijeti _________________________________________________ _________________________________________________Ostalo _________________________________________________

_________________________________________________



423

1. Pažnja

i slušanje

423


15.3.2.8. Uzročno pripisivanje Strategija uzročnog pripisivanja pomaže studentima da procijene uzročno-posljedične odnose takošto im se predstavi nekoliko scenarija i ishoda i od njih zatraži da pripišu uzroke. Ona podstiče studente dapreuzmu odgovornost za svoja djela i izbjegavaju da smišljaju izgovore koji ne odražavaju tačno situaciju.

Pošto koriste izmišljene scenarije, studenti su na dovoljnoj distanci da ne zauzmu odbramben stav, ali poštoscenariji nisu realistični, studenti mogu sa njima da se povežu samo do izvjesne granice. Ovu strategiju bitrebalo da uvede i nadgleda fasilitator.

Slijede primjeri neakademskih i akademskih scenarija koji ilustruju uzročno pripisivanje

Neakademski primjeri

G. Broun ima poteškoća da upali auto. Zašto?

PAŽNJA: Malo ljudi ima poteškoća da upali ovaj auto. G. Brown ima poteškoća sa paljenjem većine automobila.Odaberite jedan od sljedećih odgovora:

a. G.• Brown ne umije da upali auto.b. Nešto nije u redu sa autom.•

c. G. Brown je pogrešna osoba za auto, a auto je pogrešan za G. Browna.•

Mari se smeje komičaru. Zašto?PAŽNJA: Većina ljudi se smije ovom komičaru. Mari se smije malom broju komičara. Odaberite jedan odsljedećih odgovora.

a. Mari se jednostavno lako zasmije.•

b. Komičar je zabavan.•

c. Uzrok je i jedno i drugo.•

Sue se plaši psa. Zašto?PAŽNJA: Malo ljudi se plaši ovog psa. Sju se plaši pasa. Odaberite jedan od sljedećih odgovora.

a. Sju ima fobiju od pasa.•

b. Pas je krvoločan.•

c. Sju i pas se jednostavno• nisu složili.

Odgovori na neakademske primjere su: 1) c, 2) b i 3) c.

Akademski primjeriDžordž će pasti matematiku. Zašto?PAŽNJA: Džordž ne radi domaće zadatke i bježi sa časova. Drugi studenti će položiti. Odaberite jedan odsljedećih odgovora.

a. Džordž nije dobar iz matematike.•

b. Predavač ne predaje baš dobro.•

c. Džordž se ne trudi dovoljno oko ovog predmeta.•Sandi ne može da ostane budna na času istorije. Zašto?

PAŽNJA: Drugi studenti ostaju budni na času istorije. Sandi ne može da ostane budna na drugim časovima.Odaberite jedan od sljedećih odgovora.

a. Sandi se ne odmara dovoljno.•

b. Predavač je dosadan.•

c. Sandi ne voli istoriju.•

Tom propušta čas hemije barem jednom nedeljno. Zašto?PAŽNJA: Tom je član bratstva, igra fudbal, radi na godišnjaku i tutor je drugim studentima. Drugi studenti nepropuštaju časove hemije. Odaberite jedan od sljedećih odgovora.

a. Prisustvovanje časovima hemije nije obavezno.•

b. Tom je prezauzet, učestvuje u previše vannastavnih aktivnosti.•c. Čas hemije je dosadan.•



424

1. Pažnja

i slušanje

424


Huanita se ne slaže sa svojim predavačem. Zašto?

PAŽNJA: Drugi studenti se slažu sa predavačem. Huanita se slaže sa drugim predavačima. Odaberite jedanod sljedećih odgovora.

a. Huanitin predavač je neprijatan i neljubazan.•

b. Huanita i predavač ne odgovaraju jedno drugom.•

c. Teško je slagati se sa Huanitom.•

Odgovori na akademske primjere su: 1) c, 2) a, 3) b i 4) b.

15.3.2.9. Postavljanje i ostvarivanje ličnih ciljeva Cilj je težnja ili krajnji rezultat nečijih djela. Cilj može biti nešto ka čemu pojedinac teži ili nešto štobi želio da unaprijedi (Michaels, i dr., 1988). Ka kratkoročnim ciljevima, kao što je polaganje testa ili uspjehna takmičenju, se teži tokom relativno kratkog vremenskog perioda, dok je za dugoročne ciljeve, kao što jezavršetak fakulteta ili uspjeh u određenoj profesiji, potrebno duže da se ostvare.

Lični ciljevi obuhvataju raznovrsna životna nastojanja, uključujući akademski uspjeh, karijernadostignuća i lično ostvarenje. Postavljanje i ostvarivanje nečijih ličnih ciljeva zahtjeva samonagledanje.Primjeri akademskih ciljeva dati su u sljedećem pasusu. Strategije za postavljanje i ostvarivanje opštih ciljeva,predmetnih i studijskih ciljeva, i karijernih ciljeva razmatraju se u nastavku.

Primjeri akadameskih ciljeva

Akademski ciljevi ne uključuju samo položen test ili dobijanje određene ocijene za projekat ili iznekog predmeta. Raznovrsni ciljevi vezani za samosvijest, upravljanje vremenom, polaganje testova, pisanje,navike u učenju i druge aspekte akademskog života mogu voditi studente putem akademskog uspjeha.Sljedeći primjer akademskih ciljeva dao je Mišels i dr ( Michaels, i dr. 1988, str. 80-86).

Ciljevi vezani za samosvijest, samonadgledanje, samozastupanje i riješavanje problema

Koristiću ocene sa ispita i testova da nadgledam svoj uspeh u određenom predmetu.•

Utvrdiću specične strategije• koje mogu da koristim i koristiću ih dosljedno.

Realistično ću ocijeniti svoju uspješnost u određenom zadatku i zatim uputiti sebi pohvalu ili kritiku•

koju moj rad zaslužuje.

Aktivno ću se uključiti u proces• učenja tako što ću stalno provjeravati informacije koje obrađujemkako bih utvrdio da li imaju smisla.

Ciljevi vezani za polaganje testova

Razviću sposobnost• da se opustim prije polaganja testa kako bih izbjegao anksioznost pred test.

Pažljivo ću saslušati i/ili pročitati sva uputstva prije nego što počnem da rješavam.•

Isplaniraću ispitni budžet kako bih najbolje mogao da nadgledam i mudro iskoristim svoje vrijeme.•

Pri polaganju testova, osmisliću koncept za ono što ću napisati pre nego što počnem sa pisanjem.•

Sačuvaću testove kada mi ih vrate kako bih ih upotrijebio kao vodiče za učenje za buduće ispite.•

Ciljevi vezani za upravljanje vremenom, pristup zadatku i obavljanje zadatkaProcijeniću vrijeme koje bi bilo potrebno za obavljanje datog zadatka.•

Uporediću stvarno vrijeme za koje sam obavio zadatak• sa svojom početnom procijenom.

Odrediću specično vrijeme za učenje svaki dan prije ispita kako bih uspješno naučio materijal.•

Radiću postojano i dosljedno tokom datog vremenskog perioda (naznačite vreme ______).•

Analiziraću dugoročne zadatke kao bih ih razbio na manje, zgodnije kratkoročne zadatke.•

Odlučiću koji od mnogih zadataka bi trebalo da budu završeni prvi.•

Ciljevi vezani za navike u učenju

Odabraću glavne ideje ili ključne tačke iz pisanih pasusa.•

Učiću u okruženju u kom ništa neće ometati moju pažnju.•

Usredsrediću se na to kako su novonaučene informacije vezane za prethodno naučeni materijal.•



425

1. Pažnja

i slušanje

425


Koristiću strategiju prethodnog pregleda pri čitanju zadatih tekstova iz udžbenika.•

Koristiću diktafon da snimim predavanja• .

Vodiću bilješke• i zadatke uredno.

Koristiću mnemonička pomagala• i tehnike pamćenja kako bih pomogao prisjećanje i povraćaj

informacija iz memorije.Ciljevi vezani za pisanje

Prikazaću sposobnost• da pišem jasne, koncizne i koherentne rečenice.

Naučiću da koristim program za obradu teksta kako bih uredio i ispravio svoj pisani materijal.•

Koristiću diktafon da pomognem u prisjećanju materijala sa predavanja• i koristeći traku zapisaćuključne ideje koje treba naučiti.

Ciljevi vezani za čitanje

Stećiću opšti utisak i ključne informacije iz poglavlja iz udžbenika.•

Koristiću kontekst da shvatim značenje nepoznatih reči.•

Pokazaću aktivno učešće u procesu čitanja koristeći tehniku vizuelnog zamišljanja tokom čitanja.•

Koristiću udžbenike na kasetama.•

Koristiću strategiju prethodnog pregleda teksta kako bih poboljšao razumijevanje.•

Ciljevi vezani za matematiku

Naučiću da prikladno koristim izvore raspoložive u kampusu kako bih unapredio svoje matematičke•

veštine.

Potražiću kolegu-tutora u kampusu za teške matematičke pojmove.•

Koristiću udžbenik• iz matematike da pronađem riješenja za teške matematičke probleme.

Završavaću domaće zadatke na vrijeme.•

Koristiću digitron kako težina matematičkih činjenica ne bi ometala moju sposobnost• da riješimkomplikovane probleme.

Ciljevi vezani za društvene vještineTražiću odgovarajuću pomoć ili savjete od kolege studenta.•

Tražiću odgovarajuću pomoć ili savjete od predavača.•

Prikazaću odgovarajuće vještine• slušanja.

Paziću na svoja osjećanja.•

Prikazaću sposobnost• da se borim za svoja prava.

Opšta strategija ostvarivanja ciljeva

Sljedeću radnu tabelu za postavljanje ciljeva denisali su Aune i Ness (1991) i ona pomažepojedincima da osmisle tok rada koji vodi ka ostvarenju cilja. Ona dijeli cilj na nekoliko dijelova, čime onpostaje pristupačnijij, i određuje vremenske okvire za završetak svakog od dijelova.

Radna tabela za postavljanje ciljeva

CILJ:

Cilj 1 Koraci za ostvarenje cilja 1

1 .2 .3 .4 .5.

Vremenski okvir



426

1. Pažnja

i slušanje

426



1 .2 .3 .

4 .5.

Vremenski okvir


1 .2 .3 .4 .5.

Vremenski okvir


1 .2 .

3 .4 .5.

Vremenski okvir

Ovo je popunjen primjer radne tabele.

CILJ: Popraviti uspjeh na sljedećem testu za jednu ocijenu

Cilj 1:

Zapisivati bolje bilješke

na predavanjima

Koraci za ostvarenje cilja 1:

1. Pročitati zadatke prije predavanja

2. Ponijeti spisak novih riječi na predavanje

3. Ponijeti fotokopije ilustracija na predavanje4. Postavljati pitanja tokom predavanja

5. Pregledati i preurediti bilješke sa predavanja

Vremenski okvir:

1 sat dnevno

Cilj 2:

Sastati se sa

predavačem


1. Zakazati nedeljni sastanak2. Pregledati bilješke i tekstove prije sastanaka3. Spremiti specična pitanja

4. Pisati bilješke tokom sastanka

Vremenski okvir:

1 sat nedeljno

Cilj 3:

Ekasnija priprema

za test


1. Osmisliti pitanja za vježbu

2. Isprobati vizuelno asociranje i mnemoničke strategije 3. Raditi sa studijskom grupom4. Kratka, česta obnavljanja

5. Započeti pripremu dve nedelje prije testa

Vremenski okvir:

3-4 sata nedeljno

Strategije za ciljeve vezane za predmete i učenje

U obrazovanju, ciljevi su važni za rad svakog pojedinca. Postavljanje specičnih ciljeva predmeta,kursa i učenja pomaže u motivisanju za učenje. Razvijanje realističnog plana djelovanja ka ostvarenju tihciljeva pomaže nam da izbjegnemo odugovlačenje, nepotreban stres i neuspjeh.

Jedna od strategija za postavljenje ličnih ciljeva učenja data je u odjeljku Grakon ličnih ciljeva upoglavlju Motivacija. U narednim pasusima predstavljen je Voltero i Sajbertov (Waltero i Siebert, 1993, str.

50-61) pristup postavljanju i ostvarivanju ciljeva predmeta i učenja.



427

1. Pažnja

i slušanje

427


Razmotrite kako se mogu dobiti informacije o predmetu.Potencijalni izvori informacija su: predavač, akademski savjetnik, silabus• predmeta, rasporedpredmeta, zadati materijali, kratki pregled kursa, drugi studenti koji su pohađali taj kurs ili kod togpredavača, diskusije i studentski priručnici i programi.

Postavite realističan cilj za kurs.U većini slučajeva, cilj• koji studenti postave je određena ocijena na zadatku ili kraju kursa.Budite realistični kada postavljate ocijenu iz kursa ili zadatka za cilj• . Razmotrite sljedeće činioce pripostavljanju ciljnih ocijena:

Da li imam prethodno iskustvo ili znanje o ovom predmetu?o

Da li me zanima ovaj predmet?o

Koliko su slični ili se razlikuju moj omiljeni stil učenja i predavačev stil nastave?o

Kakav je odnos između načina na koji se kurs ocijenjuje i mog omiljenog načinao

prikazivanja razumijevanja gradiva.Odredite koji tipovi zadataka su potrebni za ostvarivanje dotičnog cilja.

Pohađanje časova? ... Koliko njih?•

Učestvovanje na času? ... Na koji način?•

Čitanje zadatih testova? ... Koliko njih? Koliko pažljivo?•

Pisanje bilješki na predavanjima? ... Koliko potpunih?•

Pisanje radova? ... Koliko strana? Koliko referenci? Koji stil ili format? Obrazlaganje ili tumačenje?•

Polaganje testova? ... Koji minimalni skor je potreban?•

Izrada specijalnih projekata? ... Koji su zahtjevi?•

Napravite raspored učenja kako biste obavili svaki od postavljenih zadataka.Činioci koje treba uzeti u obzir pri planiranju rasporeda učenja su sljedeći:•

Koji su koraci obuhvaćeni svakim zadatkom?o

Koliko vremena će biti potrebno da se obave koraci u svakom zadatku?o

Kada svaki od ciljeva mora biti završen?o

Koliko mogu razumno da očekujem da ću uraditi u vremenskom periodu koji imam?o

Koliko rada dnevno moram da obavim da bih završio zadatke na vrijeme?o

Da li postoje specični zahtjevi za obavljanje zadataka?o

Kako će od mene biti traženo da pokažem da sam dostigao ciljeveo ?Specične smjernice za pravljenje plana vremena i aktivnosti date su u odjeljku Upravljanje•vremenom u poglavlju Strategija učenja opšte svrhe.

Bilježite svoj napredak ka završetku zadataka i dostizanju svog cilja.

Jedan način za bilježenje napretka je pomoću kalendara.•

Kupite ili nacrtajte dnevni, nedeljni i/ili mjesečni kalendar.o

Smislite kratak opis za svaki korak potreban za obavljanje zadatka radi dostizanja cilja.o

Zabilježite kratak opis na odgovarajućem mjestu na kalendaru na osnovu rokova koje steo

utvrdili u prethodnom koraku.Precrtajte svaki korak i zadatako koji ste završili.

Još jedan način za bilježenje napretka je pomoću podsjetnika.•

Utvrdite svaki zadatako (ili odgovarajuće korake svakog zadatka) potreban za postizanje cilja.Poređajte zadatke prema važnosti i lakoći obavljanja.o

Odredite kada bi svaki zadatako (ili korak) trebalo da bude obavljen.

Zabilježite kada je svaki zadatako zaista i obavljen.Zabilježite kako ćete se nagraditi za završetak zadatka.o

Zabilježite da li ste se nagradili za obavljeni zadatako .Zabilježite da li ste se nagradili za ostvarenje cilja.o

Ocijenite svoja djela u odnosu na uspjeh u ostvarenju cilja.o



428

1. Pažnja

i slušanje

428


Primjer podsjetnika za postavljene ciljeve

Podsjetnik za polaganje ispita iz psihologije

Ponašanje tokom učenja RokDatumzavršetka

Nagrada Da/Ne

1. Pročitaj Poglavlje 1, osmisli pitanja i odgovore, napiši rezime 2. sept . . .2. Pročitaj Poglavlje 2 (isto kao #1) 5. sept . . .3. Pročitaj Poglavlje 3 (isto kao #1) 9. sept . . .4. Pročitaj Poglavlje 4 (isto kao #1) 16. sept . . .5. Pročitaj Poglavlje 5 (isto kao #1) 23. sept . . .6. Osmisli pitanja sa današnjeg predavanja i uradi probni tes t 1. sept . . .7. Isto kao #6 3. sept . . .8. Isto kao #6 5. sept . . .9. Isto kao #6 8. sept . . .10. Isto kao #6 10. sept . . .11. Isto kao #6 12. sept . . .12. Isto kao #6 15. sept . . .13. Isto kao #6 17. sept . . .

14. Isto kao #6 19. sept . . .15. Isto kao #6 22. sept . . .16. Isto kao #6 24. sept . . .17. Isto kao #6 26. sept . . .18. Osmisli pitanja iz starog testa 10. sept . . .19. Osmisli i uradi probni test za Pogl. 1, 2 7. sept . . .20. Osmisli i uradi probni test za Pogl. 3, 4 17. sept . . .21. Osmisli i uradi probni test za Pogl. 5 24. sept . . .

22. Osmisli i uradi probni test iz svih izvora pitanja27. sept &28. sept

. . .

23. Sastani se sa studijskom grupom kako biste osmislili probni test arrange . . .24. Polaganje ispita 29. sept . . .25. Ostvarenje cilja: položen ispit . . . .

Nagradite sebe za obavljene zadatke i dostignute ciljeve.

Nagrade mogu obuhvatiti nešto poput odlaska u šetnju, gledanja tv-emisije, odlaska u bioskop,•

odlaska na sladoled, pauze za spavanje, čitanja časopisa ili poziva prijatelju.

Upotrebite nagradu svaki put kad zadatak• obavite prema rasporedu.

Ne nagrađujte se ako zadatak• nije završen na vrijeme.

Nagrada za ostvarenje cilja bi trebalo da bude «veća» od nagradi za obavljanje zadataka.•

Strategije karijernih ciljeva

Smjernice za procjenu nečijih karijernih interesovanja navedeni su u knjizi autora Juler i Gardner

(Jewler and Gardner, 1993, str. 164-174). Pri postavljanju karijernih ciljeva, pojedinac mora uzeti u obzirživotne ciljeve, lična interesovanja, lične vještine, lične sposobnosti, osobine ličnosti i radne vrijednosti.

Uvodna pitanja

Uopšteno, koju vrstu posla želite da radite nakon završetka obrazovanja?•

Koje karijerne oblasti ili djelatnosti nude prilike za tu vrstu posla?•

Koju ulogu će fakultet• imati u vašoj pripremi za taj posao?

Šta tačno planirate da uradite kako biste poboljšali svoje šanse da dobijete posao nakon diplomiranja?•

Da li su vaši karijerni ciljevi u skladu sa vašim drugim životnim ciljevima i vrednostima?•

Da li je vjerovatno da će biti potrebno da se prebacite na drugi fakultet• kako biste stekli obrazovanjepotrebno za vašu karijeru (Jewler and Gardner, 1993, str.164)?

Razmotrite svoja lična interesovanja

Uradite standardni inventar ili test sa karijernim savjetnikom .•



429

1. Pažnja

i slušanje

429


Potražite u fakultetskim prospektima kurseve koji vam se čine zanimljivim. Zapišite nekoliko njih.•

Napišite zašto vas svaki od tih kurseva zanima.

Napravite spisak časova, aktivnosti i klubova u kojima ste učestvovali u srednjoj školi ili kasnije.•

Zabilježite zašto vas je svaka od tih aktivnosti zanimala.

Zapišite sve aktivnosti van časova kojim namjeravate da se bavite na fakultetu (Jewler and Gardner,•1993, str. 166-167).

Razmotrite svoje lične vještine

Iskoristite sljedeću tabelu da odredite svoje najbolje vještine• . (Jewler and Gardner, 1993, str. 167).

Pogledajte Procjenu i aktivnosti za Spisak ličnih vještina•

Razmotrite svoje lične sposobnosti

Sposobnosti se odnose na urođene vrline koje čine osnovu za vještine• . Sposobnosti mogu bitinasljedne ili naučene u vrlo ranom uzrastu.

Sljedeća tabela će vam pomoći u prepoznavanju ličnih sposobnosti• na kojima biste mogli dapokušate da izgradite svoje karijerne ciljeve.

Upitnik o ličnim sposobnostima Stavite zvijezdicu (*) pored svojih vrlina. Stavite «x» pored svojih slabosti. Postavite znak pitanjapored sposobnosti za koje niste sigurni. (Jewler and Gardner, 1993, str. 168)?

___ Apstraktno rasuđivanjeOsobe sa razvijenim sposobnostima za apstraktno razmišljanje umiju da tumačepoeziju, riješavaju naučne probleme u glavi i riješavaju logičke probleme.

___ Verbalno rasuđivanjeOsobe sa razvijenim verbalnim rasuđivanjem mogu da lako usmeno razmotreprobleme ili ih razumiju lakše kad čuju njihov opis nego kad ih vide na papiru.

___ Prostorno snalaženjeOsobe sa razvijenim sposobnostima za uviđanje prostornih odnosa mogu darazumiju zičke odnose između dvo ili trodimenzionalnih predmeta ili crteža.

___ Jezičke sposobnostiOsobe sa razvijenim sposobnostima za jezičku upotrebu mogu da pišu i govoreekasno.

___ Mehanička sposobnost Osobe sa razvijenom mehaničkom sposobnošću mogu da zički manipulišudjelovima mašine kako bi ona proradila.

___ Administrativne sposobnostiOsobe sa razvijenim administrativnim sposobnostima mogu da ekasno obavljajudetaljan opšti kancelarijski posao i da organizuju dokumenta ili račune.

___ Numerička sposobnostOsobe sa razvijenom numeričkom sposobnošću mogu da lako riješavajuaritmetičke probleme.

Kako biste dokazali da posjedujete svoje najrazvijenije sposobnosti?

U kakvoj su one vezi sa vašim trenutnim vještinama?

Razmotrite svoje osobine ličnosti

Podvrgnite se procijeni ličnosti, kao što je Majers-Brigsov upitnik, kako biste odredili osobine svoje•

ličnosti.Zapišite deset riječi• kojima biste sebe opisali. Zamolite bliskog prijatelja ili rođaka da zapiše destriječi koje vas opisuju. Uporedite ta dva spiska (Jewler and Gardner, 1993, str. 169).

Razmotrite svoje radne vrednosti

Ovdje su dati primjeri životnih ciljeva koje ljudi često teže da ispune tokom svojih karijera (Jewler•

and Gardner, 1993, str. 169-170).

Pogledajte Procijenu i aktivnosti za upitnik Koji su vaši životni ciljevi•

Niže su dati primjeri tipičnih radnih vrijednosti• . (Jewler and Gardner, 1993, str. 170-171)



430

1. Pažnja

i slušanje

430


Upitnik o radnim vrednostima

Zapišite «x» pored onoga što biste voljeli da radite u vašoj idealnoj karijeri. Među njima, zaokružiteonih pet koje biste najviše voljeli. Zatim rasporedite pet zaokruženih vrijednosti prema prioritetnosti.

___ Pomagati društvu Raditi nešto što će doprinijeti svjetskom bolji tku.

___ Pomagati drugima Biti uključen u pomaganje drugim ljudima na neposredan način, ilipojedinačno ili u maloj grupi.

___ Imati društvene kontakte Imati dosta svakodnevnog kontakta sa ljudima. ___ Raditi sa drugima Imati bliske radne odnose sa grupom kao rezultat mojih radnih aktivnosti.

___ Takmičiti seUčestvovati u aktivnostima koje suprotstavljaju moje sposobnostimadrugima tamo gdje postoje jasni pobjednički/gubitnički ishodi.

___ Donositi odluke Imati moć odlučivanja o smjeru djelovanja. ___ Posjedovati moć i vlast Kontrolisati radne aktivnosti drugih ljudi. ___ Uticati na ljude Biti u poziciji da mjenjam stavove i mišljenja drugih ljudi. ___ Raditi sam Raditi projekte sam, bez značajnijeg kontakta sa drugima. ___ Tragati za znanjem Upustiti se u traganje za znanjem, istinom i razumijevanjem. ___ Imati status intelektualca Biti smatran osobom velike intelektualne veštine, priznatim «stručnjakom».

___ Stvarati (uopšteno) Stvarati nove ideje i programe, ne slijedeći utvrđeni format. ___ Nadgledati Imati posao u kom sam direktno odgovoran za rad koji obavljaju drugi. ___ Doživljavati promjenu iImati radne obaveze koje često mjenjaju kontekst i okruženje. ___ Biti stabilan Imati radnu rutinu koja je većinom predvidljiva. ___ Biti siguran Biti siguran da ću zadržati posao i razumnu nansijsku nadoknadu.

___ Živeti brzim tempomRaditi u okolnostima u kojima postoji brz tempo aktivnosti i posao semora obavljati hitro.

___ Steći priznanje Dobiti priznanje za kvalitet svog rada. ___ Osjećati uzbuđenje Doživljavati česta uzbuđenja tokom rada. ___ Pronaći avanturu Imati radne dužnosti koje uključuju često preuzimanje rizika.

___ Imati materijalne koristiImati veliku vjerovatnoću sticanja velikih suma novca ili drugematerijalne dobiti.

___ Biti nezavisan

Sam određivati prirodu svog posla; ne moram da radim ono što mi drugi

kažu.

___ Biti na pravoj lokacijiNaći mjesto za život (grad, geografsku oblast) koje mi omogućava daradim ono što najviše volim.

___ Kontrolisati sopstveno Imati radne obaveze koje mogu obaviti prema sopstvenom rasporedu.

15.3.2.10. Podsjetnik za vještine učenja Prvo odštampajte ovaj dokument. Pročitajte svaku izjavu i razmotrite kako se odnosi na vas. Akose odnosi na vas, označite D. Ako se ne odnosi na vas, označite N. Svrha ovog podsjetnika je da otkrijetenešto više o svojim vještinama učenja i stavovima.

1. D__ N__ Provodim previše vremena učeći u odnosu na ono što naučim.

2. D__ N__ Obično provodim sate bubajući veče pred ispit.3. D__ N__ Ako potrošim onoliko vremena na društvene aktivnosti koliko želim, nemam dovoljno vremena zaučenje, ili kada učim dovoljno, nemam vremena za društveni život.

4. D__ N__ Obično pokušavam da učim sa uključenim radiom ili televizorom.

5. D__ N__ Ne mogu da sjedim i učim dugo vremena a da se ne umorim ili mi nešto odvuče pažnju.

6. D__ N__ Idem na predavanja, ali obično crtkam, sanjarim ili zaspim.

7. D__ N__ Ponekad mi je teško da naknadno razumijem svoje bilješke sa predavanja.

8. D__ N__ Obično mi se čini da sam zapisao pogrešan materijal u svoje bilješke sa predavanja.

9. D__ N__ Ne pregledam periodično svoje bilješke sa predavanja tokom semestra za vrijeme pripreme zatestove.

10. D__ N__ Kada dođem do kraja poglavlja, ne mogu da se sjetim šta sam upravo pročitao.11. D__ N__ Ne umijem da odaberem ono što je bitno u tekstu.



431

1. Pažnja

i slušanje

431


12. D__ N__ Ne mogu da održim korak sa zadatim tekstovima, i stoga moram da bubam noć pred ispit.

13. D__ N__ Gubim dosta poena u esejima čak i kada dobro znam gradivo.

14. D__ N__ Dovoljno učim za test, ali na samom polaganju se zablokiram.

15. D__ N__ Često učim na nemaran, neorganizovan način pod prijetnjom narednog testa.

16. D__ N__ Često mi se desi da se pogubim u detaljima teksta i imam teškoća u određivanju glavnih ideja.17. D__ N__ Rijetko mjenjam brzinu čitanja u zavisnosti od nivoa težine odlomka ili mog poznavanja konteksta.

18. D__ N__ Često poželim da mogu da čitam brže.

19. D__ N__ Kada profesori zadaju pismene radove osjećam se tako opterećen da ne mogu da počnem.

20. D__ N__ Obično pišem radove noć prije krajnjeg roka za njihovu predaju.

21. D__ N__ Kao da ne mogu da organizujem misli u rad koji bi bio smislen.

Ako ste odgovorili sa “da” na dva ili više pitanja u bilo kojoj kategoriji, pogledajte Informacije zasamopomoć oko vještina učenja za odgovarajuće kategorije. Ako imate jedno “da” ili manje u jednoj kategoriji,vjerovatno ste dovoljno vješti u tim oblastima da vam nisu potrebne informacije o samopomoći. Međutim, slobodno

možete potražiti informacije iz onih oblasti koje vas posebno interesuju, čak i ako ste imali dobar rezultat.Raspoređivanje vremena - 1, 2, and 3.o

Koncentracija - 4, 5, and 6.o

Slušanje i pisanje bilješki - 7, 8, and 9.o

Čitanje - 10, 11, and 12.o

Ispiti - 13, 14, and 15.o

Čitanje - 16, 17, and 18.o

Vještine pisanja -19, 20, and 21.o



432

1. Pažnja

i slušanje

432




433

1. Pažnja

i slušanje

16. Opšte

strategije za životposlije fakulteta



434

1. Pažnja

i slušanje



435

1. Pažnja

i slušanje

435

16. Opšte


16.1. Planiranje karijere

Važno je da znate sopstvene nedostatke – ali je još važnije da znate svoja interesovanja iprednosti. Slijedi spisak interesovanja koji može biti od pomoći.

16.1.1. Odabir glavnog predmeta i planiranje karijere u tom pravcuKoju vrstu posla želite da radite?•

Koja poslovna polja nude priliku za taj t ip posla?•

Koju ulogu će fakultet• imati u mojim budućim planovima za karijeru?

Da li postoji nešto posebno čime mogu povećati svoje šanse da dobijem posao kada diplomiram?•

Da li se moji karijerni ciljevi uklapaju sa mojim životnim ciljevima i poslovnim vrijednostima?•

Planiranje karijere naglašava važnost poznavanja sebe, svojih ličnih vrijednosti i sprecičnih karijernihoblasti kako biste napravili dobar izbor. Da biste to uradili, biće vam potrebne informacije o sljedećem:

Vašem tipu ličnosti, interesovanjima, vrijednostima, sposobnostima, vještinama i ciljevima•

Informacijama koje ste stekli tokom karijernog istraživanja koje proučava vaša interesovanja,•

vrijednosti, sposobnosti, vještine i ciljeve.

16.1.2. Koje su vaše trenutne vještine Upotrijebite sljedeći spisak da odredite svoje najbolje vještine. Prvo, štiklirajte vještine koje trenutnoposjedujete. Potom odredite i zaokružite pet vještina u koje se najviše uzdate, one za koje biste mogli dakažete, «Dobar sam u tome.» Konačno, postavite X pored vještina koje biste voljeli da razvijete na fakultetu.

____ Pisanje ____ Socijalizacija ____ Postizanje rezultata ____ Čitanje ____ Timski se truditi ____ Biti uredan ____ Razgovaranje ____ Objašanjvanje ____ Vođenje bilježaka ____ Prenošenje informacija ____ Pomaganje drugima ____ Biti precizan

____ Intervjuisanje ____ Nastava ____ Istaći se ____ Biti kreativan ____ Zabava ____ Preuzimati rizike ____ Pokretati mašine ____ Javno govorništvo ____ Pregovaranje ____ Upotreba tehničkog znanja ____ Biti osetljiv ____ Prodaja ____ Izgrađivanje stvari ____ Učenje ____ Pobjeđivanje ____ Popravljanje stvari ____ Analiziranje ____ Biti ljubazan ____ Rukovanje alatkama ____ Evaluiranje ____ Motivisanje ____ Posmatranje ____ Rukovanje novcem ____ Upravljanje ____ Slušanje ____ Planiranje ____ Vođenje drugih ____ Coming up with ideas ____ Rješavanje problema ____ Prilagođavanje ____ Cooperating ____ Pravljenje rasporeda ____ Podsticanje ____ Being tactful ____ Ispunjavanje ____ Drugo

Odaberite svoje dve ili tri najjače vještine. Pretpostavie da se od vas traži da dokažete da posjedujete tevještine. Kako biste to postigli?

16.1.3. Koji su vam životni ciljevi Sljedeći spisak obuhvata životne ciljeve koje neki ljudi sebi postavljaju. Ovaj spisak vam možepomoći da počnete da razmišljate o tome koje vrste ciljeva želite da postavite. Štiklirajte ciljeve koje bistevoljelli da dostignete u životu. Potom, pregledajte ciljeve koje ste štiklirali i zaokružite pet onih koje najvišeželite. Na kraju, pregledajte svoj spisak pet ciljeva i rasporedite ih prema prioritetima (1 za najvažniji, 5 zanajmanje važan).



436

1. Pažnja

i slušanje

436

16. Opšte


____ Ljubav prema prijateljima i divljenje njima ____ Uspjeh u mojoj profesiji ____ Dobro zdravlje ____ Prilika da upravljam sudbinom nacije ____ Životna nansijska sigurnost ____ Sloboda da radim ono što želim ____ Divan dom ____ Zadovoljavajući i ispunjavajući brak

____ Mađunarodna slava ____ Srećni porodični odnosi ____ Sloboda u okviru radnog okruženja ____ Potpuno samopouzdanje ____ Dobra ljubavna veza ____ Drugo ____ Zadovoljavajuća religiozna vjera ____ Prodaja ____ Priznanje za najprivlačniju osobu na svijetu ____ Lični doprinos ukidanju siromaštva i bolesti

16.2. Kako obezbjediti prvi (i svaki kasniji) posao

16.2.1. Rezimei

16.2.1.1. Smjernice za pisanje rezimea Deset stavki koje ne treba uključiti u pisanje rezimea (autor Peter Neweld) Pravljenje rezimea je neophodno za gotovo svaki posao na ovoj planeti – računovođu,nastavnika, izvršnog direktora ili opštinskog službenika. Ali ukoliko ne proučite pažljivo i objektivno svojrezime pre nego što ga pošaljete, elektronske kante za otpatke širom Amerike mogu se ispuniti tim lošeisplaniranim dokumentima.

Pre nego što pošaljete svoj rezime, pogledajte ovih deset stavki koje ne treba uključiti u rezime:

1. Izgled je bitan -- Nemojte pokušavati da uštedite novac tako što ćete odštampati rezime na jeftinompapiru umjesto onog kvalitetnog. Provjerite da li ima grešaka u kucanju, gramatičkih grešaka i mrlja od kafe.

Koristite funkciju provjere spelinga u programu za obradu teksta i zamolite prijatelja da pregleda rezimekako bi pronašao greške koje su vama promakle.

2. Da li je veličina važna? -- Ako vaša karijera zahtjeva obiman rezime, onda slobodno napravitedokument koji oslikava puni spektar vašeg iskustva i postignuća. Nemojte smanjivati veličinu slova do temjere da rezime bude teško pročitati.

3. Istina ili posljedice -- Nemojte izvrdavati datume ili titule u rezimeu kako biste prikrili činjenicu da ste bilinezaposleni, da ste prečesto mijenjali poslove ili da ste bili na nižim pozicijama. Ako potencijalni poslodavacprovjeri vašu prošlost i otkrije da ste lagali, možete da se oprostite od posla.

4. Izložite svoj slučaj -- Ako tražite posao u oblasti u kojoj nemate prethodnog iskustva, nemojte koristitihronološki format za rezime. Upotrebom funkcionalnog ili formata usredsređenog na vještine, možete daprikažete svoje relevantno iskustvo i vještine u prvom planu.

5. Pokažite svoje najbolje lice -- Nemojte prosto prepisati žargon upotrebljen u opisu posla u priručnikuza ljudske resurse vašeg preduzeća. Kako biste pokazali da ste kvalifkovaniji od konkurencije za pozicijukoju tražite, morate da uradite više od prostog nabrajanja svojih poslovnih odgovornosti. Prikažite specičnapostignuća i uspjehe: povećane procente, proširene račune, osvojene nagrade, itd.

6. Nema izgovora -- Nemojte uključiti razloge zbog kojih više ne radite na svakom od poslova koje stenaveli u rezimeu. Izrazima «Prodato preduzeće», «Šef je bio kreten» i «Otišao da bih zaradio više para»nema mjesta u rezimeu.

7. Šta ste radili u posljednje vrijeme? -- Mada je svakako prihvatljivo da imate poduži rezime, nemojtenabrajati svaki pojedinačni posao koji ste ikada radili. Menadžeri zaposlenih se najzainteresovaniji za vašeiskustvo u posljednjih 10 godina, pa se koncentrišite na najskorašnjije i najrelevantnije iskustvo u karijeri.

8. Ciljano se obratite publici -- Nemojte poslati rezime na svaki oglas u nedjeljnim novinama. Ako niste nipribližno kvalikovani za poziciju, nemojte se prijavljivati. Pročitajte oglase, utvrdite da li imate odgovarajuće

preporuke i uštedite potrošnju svog štampača.9. Bez dodatnih papira, molim -- Kada šaljete rezime, nemojte poslati i kopije transkripata, pisama



437

1. Pažnja

i slušanje

437

16. Opšte


preporuke ili nagrada, osim ako se od vas to izričito ne traži. Ako vas pozovu na intervju, možete ponijetiove dodatne materijale sa sobom kako biste ih pokazali.

10. Bez ličnih podataka -- Ličnim podacima nije mesto u rezimeu u SAD. Ne uključujte podatke o bračnomstanju, uzrastu, rasi, porodici ili hobijima.

Peter Neweld je predsednik servisa za pisanje rezimea «Career Resumes» («Rezimei za karijeru»).

16.2.1.2. Kako se pobrinuti za slabe tačke u rezimeua/ Nedovoljno iskustva Mladi ljudi, uključujući nedavno diplomirane, imaju često teškoća u pronalaženju posla koji žele budućida će poslodavci često zaposliti nekoga s više iskustva. U tom slučaju, možete da naglasite svoje vještine

prilagođavanja koje bi mogle nadoknaditi nedostatak iskustva. Još jednom, rezime vještina bi vam omogućio dase prikažete u najboljem svjetlu. Na primjer, naglašavanje vještina kao što je «marljiv» i «brzo uči nove stvari»može da ostaviti dovoljno jak utisak na poslodavca da uzme u obzir vas nauštrb iskusnijih radnika.

Trebalo bi da razmotrite i izražavanje spremnosti da se prihvate teški ili manje poželjni uslovi kaonačin da se probijete na određenom polju i steknete iskustvo. Na primjer, «Spreman da radi vikendom i uveče»ili «u mogućnosti da putuje ili se preseli» mogli bi da otvore mogućnosti koje bi mogle privući poslodavca.

Treba takođe i da potražite sve što bi moglo da bude prihvatljivo kao iskustvo i da ga naglasite. Tobi moglo da obuhvati volonterski rad, porodične odgovornosti, obrazovanje, obuku, vojničko iskustvo ili bilošta drugo što biste mogli da prikažete kao legitimne aktivnosti koje potkrepljuju vašu sposobnost da obavljateposao koji smatrate da možete da obavljate.

Iz knjige pod naslovom “The Quick Resume and Cover Letter Book,” autor: J. Michael Farr.Copyright 1994, published by JIST Works, Inc., Indianapolis, IN.

b/ Nedavno ste diplomirali

Ako ste nedavno diplomirali, vjerovatno se takmičite sa onima koji imaju sličan nivo obrazovanja aviše radnog iskustva. Ako nemate puno radnog iskustva vezanog za posao koji želite, očito treba da naglasite

svoje skorašnje obrazovanje i obuku. To može obuhvatiti specifčno pominjanje kurseva koje ste pohađali idrugih aktivnosti koje su najneposrednije povezane sa poslom koji sada tražite. Svježe diplomirani treba daposmatraju svoj školski rad kao ekvivalent rada. Zaista, to i jeste rad utolilko što zahtjeva samodisciplinu,obavljanje raznovrsnih zadatka i drugih aktivnosti koje su slične onima potrebnim u mnogim poslovima.

Možda ste naučili i štošta direktno povezanog sa obavljanjem posla koji želite i trebalo bi da toprikažete u rezimeu vještina na isti način na koji biste prikazali radna iskustva u hronološkom rezimeu. Trebalobi i da istaknete, ako možete, činjenicu da ste upoznati s najnovijim trendovima i tehnikama u svojoj oblastii da možete da primjenite te vještine direktno na novi posao. I, budući da ste iskusni u učenju i usvajanjunovog, bićete sposobniji da brzo učite na novom poslu.

Rezime vještina će vam i omogućiti da ekasnije prikažete vještine koje ste koristili na drugimposlovima (kao što je posluživanje stolova) koji na prvi pogled nisu neposredno povezani sa poslom koji sadaželite. Ovi poslovi su bili i radna iskustva i mogu da pruže bogatstvo vještina prilagođavanja i prenošenja koje

možete iskoristiti, uz nešto promišljanja, za potkrepljivanje poslovnog cilja u svom rezimeu.

Iz knjige pod naslovom “The Quick Resume and Cover Letter Book,” autor: J. Michael Farr.

Copyright 1994, published by JIST Works, Inc., Indianapolis, IN.

16.2.1.3. Primjer nacrta rezimea Napomena: Ovo je prosto nacrt informacija koje su obično obuhvaćene rezimeom. Ne postojestroga pravila pripremanja rezimea osim da on mora biti ugodan za oko i bez grešaka. Cilj je da prikažetesvoju prošlost i preporuke u najpovoljnijem svijetlu. Neka rezime bude u vašoj službi.Predstavljanje

Obuhvata ime, adresu i telefonski broj. Obavezno uključite adresu fakulteta• ako je relevantna ivašu e-mail adresu.



438

1. Pažnja

i slušanje

438

16. Opšte


Poslovni ili karijerni cilj

Naznačite vrstu posla ili oblasti koju želite. Ovo je jedan od najvažnijih odjeljaka jer određuje•

položaj koji tražite. Budite sažeti i kratki. Ako ne možete da suzite svoj cilj na jednu poziciju,razmotrite da li da potpuno izostavite ovaj dio i napišete pasus u propratnom pismu.

ObrazovanjePostavite ovaj odeljak ovdje osim ako ste prethodno imali visoko odgovorno iskustvo.

Fakultet – glavni i pomoćni predmeti, stepen i datum ostvarivanja, prosjek ocjena (ako je visok),•

stipendija ili nagrade (ako ih ima puno, odvojite ih pod zasebnim podnaslovom), procenatzarađenih fakultetskih troškova, srodni kursevi kada je prikladno ubaciti ih, itd.

Srednja škola – (fakultativno) obuhvatite istaknuta zaduženja, aktivnosti, nagrade.•

Iskustvo

Navedite poslove u obrnutom hronološkom redu, počev od najskorijih. Uključite volonterski rad,studijski rad, prakse, itd., ako su relevantni za vaš poslovni cilj.

Obuhvatite:

Naziv pozicije•

Poslodavca (naziv, grad, državu)•

Datume zaposljenja•

Odgovornosti – budite sažeti, koristite glagole koji označavaju radnju, naglasite supervizorsko i•

lidersko iskustvo i postognuća.

Studentsko iskustvo u nastavi (ako je relevantno).• Obuhvatite koje ste predmete i kojim razredimapredavali, školski okrug, ime i telefonski broj nastavnika saradnika, datume održavanja nastave.

Vojno iskustvo (ako je relevantno) – odsjek, čin, trajanje službe, zaduženja, vrstu otpusta, itd.•

Nagrade i aktivnosti

(Fakultativno) Ovaj odjeljak ne mora da obuhvati svaku aktivnost u koju ste ikada bili uključeni.Budite selektivni, naglašavajući aktivnosti vezane za karijeru ili liderstvo.

Odeljak sa propratnin ili raznim podacima (Fakultativno) Uključite različite informacije kao što su jezičke sposobnosti, posebne vještine,profesionalna udruženja ili sertikati, hobiji, građanske organizacije, itd.

Preporuke

Ovo se može sažeti prostom izjavom «Preporuke su na zahtjev raspoložive pri Univerzitetskomcentru za karijerno vođenje» ako vam je otvoren dokument za preporuke.

16.2.2. Pisma

16.2.2.1. Smjernice za pisanje pisama Propratna pisma

Prvi pasus bi trebalo da obuhvati naziv pozicije za koju se prijavljujete i kako ste otkrili za nju. Neka•

ovaj paus bude kratak i konkretan.

Drugi pasus bi trebalo osmisliti tako da odgovori na potrebe oglašivača. U ovom dijelu propratnog•

pisma trebalo bi da naglasite ili proširite svoje relevantno iskustvo, pomenete kvalikacije koje nisuuključene u rezime ili obratite čitaočevu pažnju na određene dijelove rezimea koji se odnose nakonkretnu poziciju za koju se prijavljujete. Pored toga, u ovom pasusu bi trebalo da prikažete svojeznanje o preduzeću (koje ste stekli kroz istraživanje o njemu).

Treći i završni pasus bi trebalo da obuhvati zahtjev za intervju• , najzgodnije vrijeme kada bi moglo da sestupi s vama u kontakt, ili, još bolje, vrijeme kada ćete vi njih kontaktirati da se dogovorite za intervju.



439

1. Pažnja

i slušanje

439

16. Opšte


16.2.2.2. Primjeri propratnih pisama1225 Hampton Boulevard Norfolk, VA 23517 15. mart 1999.G-đa Dianne C. Strand

Menadžer ljudskih resursa Atlantic Coast Industries, Inc. 2900 Virginia Beach Boulevard Virginia Beach, VA 23464Draga G-đo Strand: Prijavljujem se za poziciju sistemskog analitičara koja je oglašena 12. marta u službi zazapošljavanje na Univerzitetu Old Dominion. Čini se da se ova pozicija sasvim dobro uklapa sa mojimobrazovanje, iskustvom i karijernim interesovanjima. Ova pozicija zahtjeva iskustvo sa računarskim sistemima, nansijskim aplikacionim softverom ikonsultovanjem krajnjeg korisnika. Glavni predmet na studijama bili su mi sistemi upravljanja informacijama,a prošla sam i obuku o brzim računarima velike memorije, miniračunarima i mikroračunarima, kao irazličitim softverskim programima i aplikacijama. Moje praktično iskustvo u računarskom centru univerzitetakao programer i studentski savetnik za korisnike sistema omogućilo mi je dragocen susret sa složenimračunarskim operacijama. Pored toga, radila sam kao saradnik u velikoj banci gde sam stekla znanje o

nansijskim sistemima. Priloženi rezime pruža detaljniji uvid u moje kvalikacije. Takođe se čini da moja prošla iskustva i karijerni ciljevi odgovaraju zahtjevima posla. Uvjerena samda mogu uspješno da obavljam ovaj posao. Osim toga, iskreno sam zainteresovana za ovu poziciju i rad zapreduzeće Atlantic Coast Industries. Vaša kompanija ima izvrsnu reputaciju i visoko su mi je preporučili. Da li biste bili ljubazni da razmotrite moj zahtjev za lični intervju kako bismo detaljnije razgovaralio mojim kvalikacijama i kako bih više saznala o ovoj mogućnosti? Pozvaću vas sljedeće nedjelje daprovjerim da li bismo mogli da ugovorimo sastanak. Ako vam bude bilo potrebno da stupite sa mnomu kontakt, slobodno me pozovite na broj 683-4388. Ako nisam kod kuće, molim vas ostavite poruku natelefonskoj sekretarici i uzvratiću vam poziv u toku narednog dana.Hvala na vašem vremenu. Unaprijed se radujem razgovoru s vama.Srdačan pozdrav,(ručni potpis)Lisa Watson

Primjer pisma zahvalnice2913 Baxter Road Virginia Beach, VA 23465 30. januar 1999.Dr Julia Edmonds, direktor Odjeljenje za tehnički dizajn Atlantic Engineering Systems, Inc. 1220 Warwick Avenue Newport News, VA 23607

Draga dr Edmonds: Želim da vam se puno zahvalim na jučerašnjem razgovoru za poziciju honorarnog inženjera.

Uživao sam u sastanku s vama i produbljivanju znanja o vašem istraživačkom i dizajnerskom radu. Moj entuzijazam z adotičnu poziciju i zainteresovanost za rad pri AES su ojačali nakon intervjua.Smatram da se moje obrazovanje i cooperative education iskustva lijepo uklapaju u zahtjeve posla, isiguran sam da bih mogao da pružim značajan doprinos preduzeću tokom vremena.

Želim da naglasim svoju izrazitu zainteresovanost za ovu poziciju i rad s vama i vašim osobljem.Vi pružate priliku koju ja tražim. Molim vas, budite slobodni da me pozovete na broj 804-685-5555 akomogu da vam pružim bilo kakve dodatne informacije.

Još jednom, hvala vam za intervju i vaše vrijeme.

Srdačno,

(ručni potpis)

Frederick Bryan



440

1. Pažnja

i slušanje

440

16. Opšte


16.2.3. Intervjui

16.2.3.1. Savjeti za intervjuePrije intervjua, podrobno istražite o dotičnom preduzeću kako biste saznali o:•

Proizvodima ili uslugama koje nudio

Istoriji preduzećao

Upravnoj strukturio

Konkurencijio

Prosjeku platao

Obrazovnim mogućnostimao

Uvježbajte odgovore na moguća pitanja uz pomoć magnetofona ili video kamere•

Ponesite dodatnu kopiju svog rezimea na intervju• .

Odaberite odjeću koja će odati utisak profesionalizma.•

Stignite približno 10 minuta ranije.•

Osmjehujte se, budite uljudni i čvrsto se rukujte.•

Održavajte kontakt očima.•

Nemojte• se poguriti u stolici ili žvakati gumu za žvakanje.

Govorite jasno i s entuzijazmom.•

Odgovarajte na pitanja temeljno, odgovorima koji sadrže više od jedne riječi• .

Dajte primjere koji će pokazati vaše prednosti i postignuća.•

Pažljivo slušajte.•

Nemojte prekidati onog ko vas intervjuiše.•

Neka potencijalni poslodavac pokrene razgovor na temu plate.•

Postavite pitanja koja ste pripremili.•

Pošaljite pismo zahvalnosti nakon intervjua.•

16.2.3.2. Kako se nositi sa teškim pitanjimaPitanja koja se tiču slabosti u vašem rezimeu

Primjer: Primećujem iz vašeg rezimea da: a) imate trogodišnju pauzu u svojoj radnoj istoriji; b)imali ste šest različitih poslova tokom protekle tri godine; c) nemate iskustva ni u jednoj od ključnih oblastiza ovaj posao; ili d) niste naveli svoj prosjek ocjena. Molim vas da objasnite to.

Većina osoba koje vode intervju će prepoznati slabost ili potencijalan problem u vašem prošlomiskustvu ili obrazovanju. Predvidite svoje slabosti i pripremite odgovor.

Budite iskreni. Ako nemate visok prosjek ocjena, priznajte da je tako, ali ponudite objašnjenje•

zašto nije bolji. Možda ste radili 20 sati nedeljno da isplatite lične ili troškove obrazovanja. Moždavam je nedostajalo motivacije kada ste krenuli u školu i stoga niste uspjevali da učite tokom prvedvije godine. Potom ste uvidjeli važnost obrazovanja i više se posvetili akademskim aktivnostima.U tom slučaju, trebalo bi da istaknete svoj trenutni prosjek ocjena kao dokaz.

Možda postoji problem koji ne možete objasniti. U tom slučaju, morate da ubjedite onog ko•

vas intervjuiše da ste svjesni problema, da ste se pozabavili njime (ili trenutno radite na tome)uspješno, i da vjerujete da neće uticati na vaš uspjeh na poslu.

Možete i da pretvorite slabosti u potencijalnu korist. Na primjer • , «Ispravno ste primjetili da sambrzo prelazio s posla na posao tokom protekle tri godine. Problem je bio u tome što nisam biosiguran koju vrstu posla želim da radim. Tražio sam. Mislim da je to sada iza mene. Dosta samrazmišljao o radu na sprovođenju zakona. Zapravo, naučio sam iz prošlog iskustva da mi veomagodi i da me čini ponosnim da pomažem ljudima.»



441

1. Pažnja

i slušanje

441

16. Opšte


Lična pitanja

Primjeri: Da li ste vjenčani? Da li ste u drugom stanju? Da li vaš surpužnik radi? Da li ste razvedeni? Da liplanirate da osnujete porodicu? Koliko djece imate?

Ako ova pitanja nisu neposredno povezana sa poslom, može se smatrati bespravnim da budu postavljena

po državnom, saveznom i/ili lokalnom zakonu. Iako ova pitanja uglavnom nisu vezana za posao i njihovopostavljanje može biti bespravno, neki poslodavci neće dopustiti da ih to spriječi da se mješaju u vaš lični život.

Vaša je odluka da li ćete odabrati da odgovorite na takva pitanja. Ovaj problem bi trebalo da u svojoj•

glavi razrješite prije nego što dođete na intervju.

Ako imate ozbiljne moralne ili etičke nedoumice u vezi s odgovaranjem na ovakva pitanja, mogli•

biste da odgovorite na njih tako što ćete iznijeti svoj stav diplomatski i taktično. Na primjer, «Neželim da budem težak, ali znam da zakonski nisam obavezan da odgovorim na pitanja o svomvjerskom/ličnom životu za posao ove prirode. Radije bih da pređemo na sljedeća pitanja.»

Problem u vezi s neodgovaranjem na poslodavčeva pitanja je taj što bi to moglo da umanji vaše•

šanse da dobijete posao. Ali opet, radno mesto nije uvek pravedno ili racionalno.

16.3.2.3. 50 najčešće postavljanih pitanja na intervjuima

Iz: The Endicott Survey, koji je objavio Placement Center pri Univerzitetu Northwestern, periodično

ažurira svoj prvobitni spisak pitanja koja se najčešće postavljaju fakultetskim diplomcima naintervjuima. Varijante ovog spiska pojavile su se u mnogim publikacijama.

1. Koji su vam dugoročni i kratkoročni ciljevi, kada i kako ste odredili te ciljeve i kako se pripremateda ih ostvarite.

2. Koje ste specične ciljeve, pored onih vezanih za vašu profesiju, postavili sebi za narednih 10 godina?

3. U kom poslu vidite sebe za pet godina?

4. Šta zaista želite da radite u životu?5. Koji su vam dugoročni karijerni ciljevi?

6. Kako planirate da postignete svoje karijerne ciljeve?

7. Koje su to najvažnije nagrade koje očekujete u svojoj karijeri?

8. Koliko očekujete da ćete zarađivati za pet godina?

9. Zašto ste odabrali karijeru za koju se pripremate?

10. Šta vam je važnije, novac ili vrsta posla?

11. Šta smatrate svojim najvećim prednostima i slabostima?

12. Kako biste opisali sebe?13. Kako mislite da bi vas prijatelj ili profesor koji vas dobro poznaje opisao?

14. Šta vas motivišete da uložite najveći trud?

15. Kako vas je obrazovanje pripremilo za karijeru?

16. Zašto bi trebalo da vas zaposlim?

17. Koje kvalikacije posjedujete zbog kojih smatrate da ćete biti uspješni?

18. Kako određujete ili procjenjujete uspjeh?

19. šta smatrate da je potrebno da bi se uspjelo u preduzeću poput našeg?

20. Na koji način smatrate da biste doprinjeli našem preduzeću?



442

1. Pažnja

i slušanje

442

16. Opšte


21. Koje bi kvalitete uspješan menadžer trebalo da posjeduje?

22. Opišite odnos koji bi trebalo da postoji između nadređenog i podređenih.

23. Koja dva ili tri ostvarenja su vam pružila najveće zadovoljstvo? Zašto?

24. Opišite iskustvo s fakulteta koje vam je donijelo najveće zadovoljstvo.

25. Kada biste zapošljavali diplomiranog studenta za ovu poziciju, koje biste kvalitete kod njega tražili?

26. Zašto ste odabrali svoj fakultet ili univerzitet?

27. Šta vas je navelo da odaberete studijsku oblast?

28. Koji akademski predmeti su vam se najviše dopali? A koji najmanje?

29. Da li volite da obavljate samostalna istraživanja?

30. Ako biste mogli, da li biste drugaćije ispanirali svoje akademske studije?

31. Koje biste promjene sproveli na svom fakultetu ili univerzitetu?

32. Da li smatrate da su vaše ocene dobar pokazatelj vašeg akademskog uspjeha?

33. Šta ste naučili iz učešća u vanškolskim akitvnostima?

34. Da li planirate kontinuirano učenje? (Studenti višeg nivoa mogu dobiti pitanje: Zašto ste odlučili nanastavite školovanje na višem stepenu?)

35. U kom radnom okruženju se najprijatnije osjećate?

36. Kako radite pod pritiskom?

37. Za koje honorarne ili ljetnje poslove ste bili najviše zainteresovani? Zašto?

38. Kako biste opisali svoj idealni posao nakon diplomiranja?

39. Zašto ste odlučili da tražite posao u ovom preduzeću?

40. Šta znate o našem preduzeću?

41. Koja su vam dva ili tri elementa najvažnija u vašem poslu?

42. Da li tražite zaposlenje u preduzeću određene veličine? Zašto?

43. Koje kriterijume koristite za procjenu preduzeća za koje se nadate da ćete raditi?

44. Da li imate geografske preference? Zašto?

45. Da li biste se preselili? Da li bi vam to predstavljalo smetnju?

46. Da li ste spremni da putujete?

47. Da li ste spremni da provedete barem šest meseci kao pripravnik?

48. Zašto mislite da biste voleli da živite u zajednici u kojoj je naše preduzeće smješteno?49. Koji je najveći problem sa kojim ste se susreli i kako ste ga riješili?

50. Šta ste naučili iz svojih grešaka?



443

1. Pažnja

i slušanje

443

Bibliograja poautorima

Bibliograja po autorima - Database ResourcesBibliography by Author’s Last Name

A

Allen, J.S. (1992). Educating performers. The Key Reporter, volume ?, 8.•

Alley, G. & Deshler, D. (1979). Teaching the learning disabled adolescent: Strategies and•

methods. Denver, CO: Love.

Angelo, T.A. & Cross, K.P. (1993). Classroom assessment techniques: A handbook for college•

teachers (2nd ed.). San Francisco, CA: Jossey-Bass.

Avery, C.W. & Avery, B.F. (1994). Merging reading and cooperative strategies through graphic•

organizers. Journal of Reading, 37, 689-690.

Axelrod, R.B. & Cooper, C.D. (1991). The St. Martin’s guide to writing. New York: St. Martin’s Press.•

B

Baker, E. (1994). Making performance work: The road ahead. Educational Leadership, 51, 58-62.•

Banks, T. (1994). Students y high with creative alternative assessment. Middle School Journal, 25,•

58-59.

Baron, R.A., Byrne, D., & Kantowitz, B.H. (1977). Psychology: Understanding behavior.•

Philadelphia, PA: W. B. Saunders Company. Bellezza, F.S. (1982). Improve your memory skills. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall.•

Bennett, C.E. (1985). Physics problems and how to solve them (3rd ed.). New York: Barnes and Noble.•

Bereiter, C. & Bird, M. (1985). Use of thinking aloud in identication and teaching of reading•

comprehension strategies. Cognition and Instruction, 2, 131-156.

Bergman, J. & Schuder, T. (1992). Teaching at-risk students to read strategically. Educational•

Leadership, 50, 19-23.

Berndt, T. & Heller, K. (1985). Measuring children’s personality attributions: Responses to open-•

ended questions versus trait ratings and predictions of future behavior. In S.R. Yussen (Ed.), TheGrowth of Reection in Children, 37-60. San Diego, CA: Academic Press.

Berquist, W.H. & Phillips, S.R. (1975). Classroom structures which encourage student•

participation. A Handbook for Faculty Development, Volume 1, 118-121. Washington, DC: The

Council for the Advancement of Small Colleges.

Billson, J. (1986). The college classroom as a small group: Some implications for teaching and•

learning. Teaching and Sociology, volume ?, 143-151.

Bonds, C.W., Bonds, L.G., & Peach, W. (1992). Metacognition: Developing independence in•

learning. The Clearing House, 66, 56-59.

Borkowski, J.G. (1985). Signs of intelligence: Strategy generalization and metacognition. In S.R.•



444

1. Pažnja

i slušanje

444


Yussen (Ed.), The growth of reection in children, 105-144. San Diego, CA: Academic Press.

Borkowski, J.G., Carr, M., Rellinger, E., & Pressley, M. (1990). Self-regulated strategy use:•

Interdependence of metacognition, attributions, and self-esteem. In B.F. Jones (Ed.), Dimensions

of thinking: Review of research, 53-92. Hillsdale, NJ: Erlbaum.

Bracy, G. (1993). Testing with tests. The School Administrator, 50, 8-11.•

Bragstad, B.J. & Stumpf, S.M. (1987). A guidebook for teaching study skills and motivation (2nd•

ed). Boston, MA: Allyn and Bacon.

Britton, B.K. & Tesser, A. (1991). Effects of time-management practices on college grades.•

Journal of Educational Psychology, 83, 405-410.

Broadwell, M.M. (1989). It’s so technical I have to lecture. Training, volume ?, 41-44.•

Brochtrup, M. & Kelley, C. (1993). Strategies in math for college students. Alert: Journal of•

Association on Higher Education and Disability, 16, 3-5.

Brophy, J. (1987). Synthesis of research on strategies for motivating students to learn.•

Educational Leadership, October, 40-48.

Brown, J. & Shavelson, R. (1994). New ways to measure what students know and can do.•

Instructor, 103, 58-61.

C

Cheek, D. (1993). Plain talk about alternative assessment. Middle School Journal, 25, 6-10.•

Cizek, G. (1993). Alternative assessments: Yes, but why? Educational Horizons, 72, 36-40.•

Clarke, J.H. (1988). Designing discussions as group inquiry. College Teaching, volume ?, 140-143.•

Coady, S. (1983). Student irresponsibility: We helped cause it. The Chronicle of Higher Education,•

volume ?, 48.

Cook, D.M. (1989). Strategic learning in the content areas. Madison, WI: Wisconsin Department•

of Public Instruction.

Cook, L. & Mayer, R. (1988). Teaching readers about the structure of scientic text. Journal of•

Educational Psychology, 80, 448-456.

Connel, J.P. & Wellborn, J.G. (1990). Competence, autonomy, and relatedness: A motivational•

analysis of self-esteem processes. In M. Gunnar & A. Sroufe (Eds.), Minnesota symposium onchild psychology, 23, 43-77. Hillsdale, NJ: Erlbaum.

Cooper, J. (1990). Cooperative learning and college teaching: Tips from the trenches. The•

Teaching Professor, volume ?, 1-2.

Cross, K.P. (1983). Dealing with diversity: The challenge of teaching today. Change, 52, 20-23.•

Cross, L. & Hynes, M. (1994). Assessing mathematics learning for students with learning•

differences, Arithmetic Teacher, 41, 371-377.



445

1. Pažnja

i slušanje

445


DDavey, B. (1983). Think aloud - modeling the cognitive processes of reading comprehension.•

Journal of Reading, 10, 44-47.

Davis, M., Eshelman, E.R., & McKay, M. (1988). The relaxation and stress reduction workbook•

(3rd ed.). Oakland, CA: New Harbinger Publications.

Deci, E. & Ryan, R. (1991). A motivational approach to self: Integration in personality. In R.•

Diestbier (Ed.), Nebraska symposium on motivation: Perspectives on motivation, 38, 237-288.

Lincoln, NE: University of Nebraska Press.

Demorest, S.M. (1992). Information integration theory: An approach to the study of cognitive•

development in music. The Journal of Research in Music Education, 40, 126-138.

Deschler, D.D. (year?). Dissect strategy. imprint?•

Deshler, D.D. & Schumaker, J.B. (1988). An instructional model for teaching students how to•

learn. In Graden, et al. (Ed.), Alternative educational delivery systems: Enhancing instructional

options for all students, 391-411. Washington, DC: National Association of School Psychologists.

Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for listening•

skills. Allen, TX: Publisher?.

Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for thinking•


Devine, T.G. (1987). Teaching study skills: A guide for teachers (2nd ed.). Boston, MA: Allyn and Bacon.•

Drewes, F. (1992) How to study science. imprint?.•

Dulin, K. (year?). Do’s and don’ts of teaching vocabulary. Book Title?. Madison, WI: University of•

Wisconsin.

Dwyer, E.J. (1992). Using a journalism model for teaching essay writing. Journal of Reading, 36,•

226-227.

EEanet, M.G. & Manzo, A.V. (1976). REAP - A strategy for improving reading/writing/study skills.•


Ebbinghaus, H. (1913). Memory: A contribution to experimental psychology. New York: Teachers•

College, Columbia University Press.

Eckert, M. (1986). Mnemonics for some altered chords. journal?, volume?, 23.•

Ellis, D.B. (1994). Becoming a master student• : Tools, techniques, hints, ideas, illustrations,examples, methods, procedures, processes, skills, resources, and suggestions for success (7th

ed.). Rapid City, SD: College Survival.



446

1. Pažnja

i slušanje

446


Ellis, E.S., Deschler, D.D., Lenz, B.K., Schumaker, J.B., & Clark, F.L. (1989). An instructional•

model for teaching learning strategies. Unpublished manuscript presented to PLUS Program,

Muskingum College, New Concord, Ohio, April, 1990.

Englert, C.S. (1992). Writing instruction from a sociocultural perspective: The holistic, dialogic,•

and social enterprise of writing. Journal of Learning Disabilities, 25, 153-172.

Ewens, W. (1985-1986). Teaching using discussion. The Organizational Behavior Teaching•

Review, volume?, 77-80.

F

Fairbairn, D.M. (1987). Sharing teaching ideas: A view of mathematics through a camera lens.•

Mathematics Teacher, 80, 544.

Fennema, E. (1985). Attribution theory and achievement in mathematics. In S.R. Yussen (Ed.),•

The Growth of Reection in Children, pp. 245-265. San Diego, CA: Academic Press.

Foster, G. (1992). Surviving memory lapses. Clavier, volume?, 43.•

Frederick, P. (1981). The dreaded discussion: Ten ways to start. Improving College and University•

Teaching, volume?, 109-114.

Frederick, P. (1986). The lively lecture -- 8 variations. College Teaching, volume?, 43-50.•

Fulkerson, P. (1992). Getting the most from a problem. Arithmetic Teacher, 39, 178-179.•

G

Gallo & Rink (1985). title?. imprint?.•

Garrison, ? (1981). How a writer works. imprint?.•

Gauthier, L.R. (1992). A strategy to increase punctuation awareness. Journal of Reading, 36, 401-•

402.

Garner, R. (1990). When children and adults do not use learning strategies: Toward a theory of•

settings. Review of Educational Research, 60, 517-529.

Gentile, J.R. (1987). Recent retention research: What educators should know. The High School•

Journal, 70, 77-86.

GOAL/QPC. (1992). The memory jogger for education. imprint?.•

Goodsell, A., Maher, M. & Tinto, V. (1992). Collaborative learning: A sourcebook for higher•

education. Philadelphia, PA: National Center on Teaching, Learning, and Assessment.

Guskey, T. (1994). What you assess may not be what you get. Educational Leadership, 51, 51-54.•



447

1. Pažnja

i slušanje

447


H

Hacker, D. (1993). A pocket style manual. Boston: Bedford Books of St. Martin’s Press.•

Hall, J.W. (1988). On the utility of the keyword mnemonic for vocabulary learning. Journal of•


Harder, A. (1989). Attitudes toward reading science textbooks. American Biology Teacher, 34, 89-93.•

Harris, K. & Graham, S. (1992). Self-regulated strategy development: A part of the writing•

process. In M. Pressley (Ed.), Promoting academic competency and literacy in school, pages?.

San Diego, CA: Academic Press.

Harris, K., Graham, S., & Freeman, S. (1988). Effects of strategy training on metamemory among•

learning disabled students. Exceptional Children, 54, 332-338.

Harris, K. & Pressley, M. (1991). The nature of cognitive strategy instruction: Interactive strategy•

construction. Exceptional Children, 57, 392-404.

Hennings, D. (1993). On knowing and reading history. Journal of Reading, 36, 362-370.•

Herrmann, D., Raybeck, D., & Gutman, D. (1993). Improving student• memory. Seattle, WA:

Hogrefe and Huber Publishers.

Hettich, P. (1992). Learning skills for college. Pacic Grove, CA: Brooks Cale.•

Hollingsworth, P.M. & Reutzel, D.R. (1993). GRIP: An effective strategy for teaching inferential•

comprehension. Journal of Reading, 37, 683-684. Hong, E.S. & O’Neil, H. (1992). Instructional strategies to help learners build relevant mental•

models in inferential statistics. Journal of Educational Psychology, 84, 150-159.

Hopper, J. (1992). Self-evaluation check sheet for student• use: Proofreading. Writing Resource

Center, Ohio Wesleyan University, Delaware, Ohio.

Hoxmeier, K. (1987). Motivating students and teachers. North Central Reading Association•

Meeting, University of Notre Dame, October 1987.

Hudspeth, M.C. & Hirsch, L.R. (year?). Studying mathematics. imprint?.•

Hughes, S. (1993). What is alternative / authentic assessment and how does it impact special•

education? Educational Horizons, 72, 28-35.

Hulme, L.D. (1993). Gleaning. Journal of Reading, 36, 403-404.•

Hyman, R.T. (1982). Questioning in the college classroom. Idea paper no. 7, Center for Faculty•

Evaluation and Development. City?: Kansas State University.

J

Jamentz, K. (1994). Making sure that assessment improves performance. Educational•Leadership, 51, 55-57.



448

1. Pažnja

i slušanje

448


Johnson, D. (1981). Naturally acquired learned helplessness: The relationship of school failure•

to achievement behavior, attributions, and self-concept. Journal of Educational Psychology, 73,

174-180.

Jones, B.F., Pierce, J., & Hunter, B. (1989). Teaching students to construct graphic•

representations. Educational Leadership, 46, 20-25.

K

Karlin, R. (1984). Teaching reading in high school: Improving reading in the content areas. New•

York: Harper and Row.

Kay, G. (1992). A thinking twist on the multiple choice question. Journal of Reading, 36, 56-57.•

Kerry (1982). title? imprint?•

Kesselman-Turkel, J. & Peterson, F. (1981). Test-taking strategies. Chicago: Contemporary•

Books, Inc.

Kiewra, K.A. (1991). Aids to lecture learning. Educational Psychologist, 26, 37-53.•

Kiewra, K.A., DuBois, N., Christian, D., McShane, A., Meyerhoffer, M., & Roskelley, D. (1991).•

Note-taking functions and techniques. Journal of Educational Psychology, 83, 240-245.

King (1990). title? imprint?•

King, A. (1992). Comparison of self-questioning, summarizing, and note taking-review as•strategies for learning from lectures. American Educational Research Journal, 29, 303-323.

Kline, F., Deshler, D., & Schumaker, J. (1992). Implementing learning strategy instruction in class•

settings: A research perspective. Promoting Academic Competence and Literacy in Schools, 361-

365. San Diego, CA: Academic Press.

Kneeshaw, S. (1992). KISSing in the history classroom: Simple writing activities that work. The•

Social Studies, 83, 176-179.

Kogelman, & Warren, (year?). Mind over math. imprint?.•

Kogut, L.S. (1984). Quality circles: A Japanese management technique for the classroom.•Improving College and University Teaching, volume?, 123-127.

Kohn, A. (1986). No contest: The case against competition. Boston, MA: Houghton Mifin.•

Kuyper, B.J. (1991). Checklist for critiquing a research article. BioScience, 41, 249.•

L

Lambiotte, J. & Dansereau, D. (1992). Effects of knowledge maps and prior knowledge on recall•

of science lecture content. Journal of Experimental Education, 60, 189-201.



449

1. Pažnja

i slušanje

449


Lehrman, R.L. (1984). Physics the easy way. Hauppauge, NY: Barron’s Educational Series.•

Lenz, B.K. & Bulgren, J. (1989). Promoting learing in the content areas. Unpublished manuscript,•

University of Kansas, Institute for Research in Learning Disabilities, Lawrence, KS.

Letter, C. (1985). Teaching students how to learn. Theory Into Practice, 24, 112-122.•

Levin, J. (1986). Four cognitive principles of learning-strategy instruction. Educational•

Psychologist, 21, 3-17.

Lie, A. (1993). Paired storytelling: An integrated approach for EFL students. Journal of Reading,•

36, 656-658.

Lines, C. (1994). Authentic assessment at the middle level. Middle School Journal, 25, 39-41.•

Lipman, M. (1987). Critical thinking-what can it be? Educational Leadership, volume?, 38-43.•

Loomer, B.M., Kuhn, J.N., & Turner, B.A. (1977). The problem method. Iowa City, IA: The•

University of Iowa.

Lunenfeld, M. & Lunenfeld, P.B. (1992). College basics: How to start out right and nish strong•

(2nd ed.). City: Semester Press.

Lyons, P.R. (1989). Assessing classroom participation. College Teaching, volume?, 36-38.•

M

Madraso, J. (1993). Proofreading: The skill we’ve neglected to teach. English Journal, F93, 32-41.•

Margenau, & Sentlowitz, (year?). How to study mathematics. journal?.•

Marzano, R. (1994). Lessons from the eld about outcome-based performance assessments.•

Educational Leadership, 51, 44-50.

Maslow, A.H. (1943). A theory of human motivation. Psychological Review, 50, 370-396.•

Mastropieri, M. (1988). Using the keyword method. Teaching Exceptional Children, W88, 4-8.•

Mastropieri, M. & Scruggs, T. (1989). Reconstructive elaboration: Strategies for adapting content•area information. Academic Therapy, 24, 391-406.

Matz, K.A. & Leier, C. (1992). Word problems and the language connection. Arithmetic Teacher,•

39, 14-17.

McCombs, B.L. & Marzano, R.J. (1990). Putting the self in self-regulated learning: The self as•

agent in integrating will and skill. Educational Psychologist, 25, 51-69.

McConnell, S. (1993). Talking drawings: A strategy for assisting learners. Journal of Reading, 36,•

260-269.

McCormick, S. & Cooper, J.O. (1991). Can SQ3R facilitate secondary learning disabled students’•

literal comprehension of expository text? Three experiments. Reading Psychology, 12, 239-271.



450

1. Pažnja

i slušanje

450


Meichenbaum, D., Burland, S., Gruson, L., & Cameron, R. (1985). Metacognitive assessment. In•

S.R. Yussen (Ed.), The growth of reection in children, 3-30. San Diego, CA: Academic Press.

Memory, D.M. & Yoder, C.Y. (1988). Improving concentration in content classrooms. Journal of•

Reading, 31, 426-435.

Mengel, G. E. (1992). The homework organizer. Holyoke, MA: Get Organized.•

Michalko, M. (1991). Thinkertoys: A handbook of business creativity for the 90’s. Berkeley, CA:•

Ten Speed Press.

Mickel, V.L. (1993). Using cooperative learning in teaching content reading. Journal of Reading,•

36, 659-660.

Mikulecky, L., Clark, E., & Adams, S. (1989). Teaching concept mapping and university level study•

strategies using computers. Journal of Reading, volume?, 694-702.

Monson, M. & Monson, R. (1993). Exploring alternatives in student• assessment: Shifting the focusto student learning in the middle school. Middle School Journal, 25, 46-50.

Moon, D. (1993). Connection learning and teaching through assessment. Arithmetic Teacher, 41,•

13-15.

Morris-Friehe, M. & Leuenberger, J. (1992). Direct and indirect measures of writing for•

non-learning disabled and learning disabled college students. Reading and Writing: An

Interdisciplinary Journal, 4, 281-296.

Mosenthal, P. & Kirsch, I. (1993). Generate strategies: Coping without cues and clues. Journal of•

Reading, 36, 416-419.

Moss, A. & Holder, C. (1988). Improving student• writing: A guidebook for faculty in all disciplines.

Pomona, CA: California State Polytechnic University.

Muskingum Area Technical College Newsletter. (September 14, 1994). Zanesville, OH:•

Muskingum Area Technical College.

N

Naughton, V.M. (1993-1994). Creative mapping for content reading. Journal of Reading, 37, 324-326.•

Neal, J.C. & Langer, M.A. (1992). A framework for teaching options for content area instruction:•

Mediated instruction of text. Journal of Reading, 36, 227-230.

Nist, S.L. & Diehl, W. (1990). Developing textbook thinking. Lexington, MA: D. C. Heath.•

Novak, J. (1991). Clarify with concept maps. The Science Teacher, October 1991, 45-49.•



451

1. Pažnja

i slušanje

451


O

Ogle, D. (year?). KWL strategy. imprint?.•

Ohio Department of Education. (1986). Study skills: A resource book. Columbus, OH: Publisher?.•

Ollmann, H.E. (1992). Two-column response to literature. Journal of Reading, 36, 58-59.•

P

Palinscar, A. & Brown (1984). title? imprint?•

Palinscar, A. & Ransom, K. (1988). From the mystery spot to the thoughtful spot: The instruction•of metacognitive strategies. The Reading Teacher, volume?, 784-789.

Palmer, P. (1990). Good teaching: A matter of living the mystery. Change, volume?, 11-16.•

Pate, P., Homestead, E., & McGinnis, K. (1993). Designing rubrics for authentic assessment.•

Middle School Journal, 25, 25-27.

Patterson, M., Dansereau, D., & Newbern, D. (1992). Effects of communication aids and•

strategies on cooperative teaching. Journal of Educational Psychology, 84, 453-461.

Pauk, W. (1989). How to study in college (4th ed.). Boston, MA: Houghton Mifin.•

Pauk, W. (1990). Learning Skills: Study skills for academic success. Clearwater, FL: Reston-•

Stuart.

Payne and Associates. (year?). Words that describe you. imprint?•

Peper, R. & Mayer, R. (1986). Generative effects of note-taking during science lectures. Journal of•

Psychology, 78, 34-38.

Peper, R. & Mayer, R. (1978). Note taking as a generative activity. Journal of Psychology, 70,•

514-522.

Pestel, B.C. (1988). Some practical distinctions between preaching, teaching, and training.•

Journal of Science College Teaching, volume?, 26-31.

Peterson, L. & Pignotti, J. (1993). Building background for English lit class. Journal of Reading,•

volume?, pages?.

Poindexter, C. (1994). Guessed meanings. Journal of Reading, 37, 420-421.•

Pressley, M., El-Dinary, P., & Brown, R. (1992). Skilled and not-so -skilled reading: Good•

information processing and not-so-good information processing. In M. Pressley (Ed.), Promoting

Academic Competency and Literacy in School, pages. San Diego, CA: Academic Press.

Pressley, M., Johnson, C., Symons, S., McGoldrick, J., & Kureta, J. (1989). Strategies that•

improve children’s memory and comprehension of text. Elementary School Journal, 90, 3-32.



452

1. Pažnja

i slušanje

452


Pressley, M. & Levin, J. (1987). Elaborative learning strategies for the inefcient learner. In S.•

J. Ceci (Ed.), Handbook of cognitive, social, and neurophysical aspects of learning disabilities,

Volume 2, 175-212. Hillsdale, NJ: Erlbaum.

Pressley, M., Schuder, T., Bergman, J., & El-Dinary, P. (1992). A researcher-educator collaborative•

interview study of transactional comprehension strategies instruction. Journal of EducationalPsychology, 84, 231-246.

Pressley, M., et al. (1990). Cognitive strategy instruction that really improves children’s academic•

performance. imprint?.

Project STILE. (1979). Learning how to learn. Unpublished manuscript.•

Pugh, E. (1970). A dictionary of acronyms and abbreviations: Some abbreviations in•

management, technology, and information science (2nd ed.). Hamden, CT: Archon Books.

Pugh, E. (1987). Pugh’s dictionary of acronyms and abbreviations: Some abbreviations in management,•

technology, and information science (5th ed.). Chicago: American Library Association.

R

Rabinowitz, M., Freeman, K., & Cohen, S. (1992). Use and maintenance of strategies: The•

inuence of accessibility to knowledge. Journal of Educational Psychology, 84, 211-218.

Robinson, F.P. (1970). Effective study (4th ed.). New York: Harper & Row Publishers.•

Roe, B., Stoodt, B., & Burns, P. (1987). Secondary school reading instruction: The content areas.•Boston, MA: Houghton Mifin.

Ross, R.S. (1995). Speech communication: The speechmaking process (10th ed.). Boston: Allyn•

and Bacon.

Ruddiman, J. (1993). The vocab game: Empowering students through word awareness. Journal•

of Reading, 36, 400-401.

Ryan, R. & Powelson, C. (1992). Autonomy and relatedness as fundamental to motivation and•

education. Journal of Experimental Education, 60, 49-66.

S

Sawyer, J.M. (1994). Using media knowledge to enhance the literary schema of literally•

impoverished students. Journal of Reading, 37, 683-684.

Sawyer, R., Grahan, S., & Harris, K. (1992). Direct teaching, strategy instruction, and strategy•

instruction with explicit self-regulation: Effects on the composition skills and self-efcacy of

students with learning disabilities. Journal of Educational Psychology, 84, 340-352.

Schauer, D.K. & Beyersdorfer, J.M. (1992). Building active readers through debate. Journal of•

Reading, 36, 57-58.



453

1. Pažnja

i slušanje

453


Scholtes, P.R. (1988). The team handbook: How to use teams to improve quality. Madison, WI:•

Joiner.

Schumaker, J.B. (1985). The paraphrasing strategy (2nd printing, rev.). Lawrence, KS: University•

of Kansas. Schumaker, J.B. (year?). The theme writing strategy. Lawrence, KS: The Institutefor Research in•

Learning Disabilities.

Schumaker, J.B., Denton, P.H., & Deshler, D.D. (1984). RAP strategy. imprint?.•

Schumaker, J.B., Deshler, D.D., Alley, Warner, & Denion, P.H. (year?). Multipass strategy.•

imprint?.

SCI Noble Counseling Center. How vulnerable are you to stress. Copy of test developed by L.H.•

Miller and A.D. Smith at Boston University Medical Center.

Scruggs, T., Mastropieri, M., Levin, J., McLoone, B., Gaffney, J., & Prater, M.A. (1985). Increasing•content-area learning: A comparison of mnemonic and visual-spatial direct instruction. Learning

Disabilities Research, 1, 18-31.

Shriner, J., Ysseldyke, J., Thurlow, M., & Honetschlager, D. (1994). “All” means “all” - including•

students with disabilities. Educational Leadership, 51, 38-42.

Singer, H. (1978). Active comprehension: From answering to asking questions. The Reading•

Teacher, 31, 904.

Slavin, R.E. (1989). Cooperative learning: Theory, research, and practice. Englewood Cliffs, NJ:•

Prentice Hall.

Solley, B. & Payne, B. (19xx). The use of self-talk to enhance children’s writing. Journal of•

Instructional Psychology, 19, 205-213.

Speaker, R. & Grubaugh, S. (1992). The development of memory for writing: Examining the•

CLOZE performance and meaning changes at four grade levels. Reading Research and

Instruction, 31, 64-73.

Spitzer, H.F. (1939). Studies in retention. Journal of Educational Psychology, 30, 641-656.•

Starling, R. (1987). Professor as student• : The view from the other side. College Teaching,

volume?, 3-7.

Stephens, E.C. & Brown, J.E. (1994). Discussion continuum. Journal of Reading, 37, 680-681.•

Stoddard, B. & MacArthur, C. (1993). A peer editor strategy: Guiding learning disabled students in•

response and revision. Research in the Teaching of English, 27, 76-103.

Stoner, J. (1990). Clip-strip. Paper presented at 1990 Ohio Learning Disabilities Conference,•

Toledo, Ohio, October 18-20.

Strode, S.L. (1993). An adaptation of REAP for the developmental reader. Journal of Reading, 36,•

568-569.

Swanson, H.L. (1992). The relationship between metacognition and problem solving in gifted•

children. Roeper Review, volume?, 43-48.



454

1. Pažnja

i slušanje

454


T

Thornton, C.A. (1991). Think, tell, share - Success for students. Arithmetic Teacher, 38, 22-23.•

Tuckman, B.W. (1992). The effect of student• planning and self-competence on self-motivated

performance. Journal of Experimental Education, 60, 119-127.

Tuckman, B.W. (1991). Motivating college students: A model based on empirical evidence.•

Innovative Higher Education, 15, 167-176.

Turabian, K.L. (1973). A manual for writers of term papers, theses and dissertations. Chicago:•

University of Chicago Press.

Twining, J.E. (1985). Reading and thinking: A process approach. New York: Holt, Rinehart, &•

Winston.

Twining, J.E. (1991). Strategies for active learning. Boston, MA: Allyn and Bacon.•

U - VVan Voorhis, J. (1994). Personal goal chart: Model for setting goals related to studying.•

Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio.

Van Voorhis, J. (1994). Questioning. Department of Education, Muskingum College, New•

Concord, Ohio. Van Voorhis, J. (1994). Story map. Department of Education, Muskingum College, New Concord,•

Ohio.

Van Voorhis, J. (1994). Story star. Department of Education, Muskingum College, New Concord,•

Ohio.

Vetter, R.K. (year?). The learning connection: Talk-throughs. Arithmetic Teacher, volume?, 168.•

WWalker, J. (1989). Getting them started: Some strategies for the teaching of reading in science.•

School Science and Mathematics, 89, 130-135.

Walter, T.L. (1993). Student success: How to succeed in college and st ill have time for you•

friends. (6th ed.). Ft. Worth, TX: Harcourt Brace Jovanovich College Publications.

Webb (1989). title? imprint?•

Welchman-Tischler, R. (1992). Making mathematical connections. Arithmetic Teacher, 39, 12-17.•

Welty, W.M. (1989). Discussion method teaching: How to make it work. Change Magazine,•volume?, 41-49.



455

1. Pažnja

i slušanje

455


Whipple, W.R. (1987). Collaborative learning: Recognizing it when we see it. AAHE Bulletin,•

volume?, 3-5.

Wissman, D. & Sloan, L. (1994). Active learning and classroom assessment strategies for an•

outcome based curriculum. Washington, DC: 1994 AAHE Assessment and Quality Conference. Wittrock, M.C., Marks, C., & Doctorow, M. (1975). Reading as a generative process. Journal of•


Wolfe, R. & Lopez, A. (1993). Structured overviews for teaching science concepts and terms,•


Wong, B.Y.L. (1992). On cognitive process-based instruction: An introduction. Journal of Learning•

Disabilities, 25, 150-152, 172.

X - Y - ZYoung, M.N. & Gibson, W.B. (1976). How to develop an exceptional memory. Hollywood, CA:•

Wilshire Books.

Zeitz, C. & Spoehr, K. (1989). Knowledge organization and the acquisition of procedural•

expertise. Applied Cognitive Psychology, 3, 313-336.



456

1. Pažnja

i slušanje

456




457

1. Pažnja

i slušanje

457

Bibliograja popredmetnimoblasma

Bibliograja po predmetnoj oblasti (Bibliography bySubject Area)

Opšti pristup i strategije - Overviews and GeneralStrategies

References in this section examine the learning process, discuss study skills and the learning strategiesapproach, and discuss a variety of learning strategies. Most references are relevant to both students andeducators, though some specically target service providers. Many of the references and strategies are

intended for adolescent and adult learners.

Alley, G. & Deshler, D. (1979). Teaching the learning disabled adolescent: Strategies and•

methods. Denver, CO: Love.



Cook, D.M. (1989). Strategic learning in the content areas. Madison, WI: Wisconsin Department•

of Public Instruction.

Cross, K.P. (1983). Dealing with diversity: The challenge of teaching today. Change, 52, 20-23.•

Davey, B. (1985). Helping think beyond print through self-questioning. Middle School Journal, 11,•

38-41.

Deshler, D. & Schumaker, J.B. (1988). An instructional model for teaching students how to learn.•

In Graden, et al. (Ed.), Alternative educational delivery systems: Enhancing instructional options

for all students, 391-411. Washington, DC: National Association of School Psychologists.





Devine, T.G. (1987). Teaching study skills: A guide for teachers (2nd ed.). Boston, MA: Allyn and•

Bacon.

Ellis, D.B. (1994). Becoming a master student• : Tools, techniques, hints, ideas, illustrations,examples, methods, procedures, processes, skills, resources, and suggestions for success (7th

ed.). Rapid City, SD: College Survival.

Ellis, E.S., Deschler, D.D., Lenz, B.K., Schumaker, J.B., & Clark, F.L. (1989). An instructional•

model for teaching learning strategies. Unpublished manuscript presented to PLUS Program,

Muskingum College, New Concord, Ohio, April, 1990.

Garner, R. (1990). When children and adults do not use learning strategies: Toward a theory of•

settings. Review of Educational Research, 60, 517-529.

Harris, K. & Pressley, M. (1991). The nature of cognitive strategy instruction: Interactive strategy•

construction. Exceptional Children, 57, 392-404.

Hettich, P. (1992). Learning skills for college. Pacic Grove, CA: Brooks Cale.•

King (1990). title? imprint?•



458

1. Pažnja

i slušanje

458


Kline, F., Deshler, D., & Schumaker, J. (1992). Implementing learning strategy instruction in class•

settings: A research perspective. Promoting Academic Competence and Literacy in Schools, 361-

365. San Diego, CA: Academic Press.

Letter, C. (1985). Teaching students how to learn. Theory Into Practice, 24, 112-122.•

Levin, J. (1986). Four cognitive principles of learning-strategy instruction. Educational•

Psychologist, 21, 3-17.

Lunenfeld, M. & Lunenfeld, P.B. (1992). College basics: How to start out right and nish strong•

(2nd ed.). City?: Semester Press.

Lenz, B.K. & Bulgren, J. (1989). Promoting learning in the content areas. Unpublished manuscript,•

University of Kansas, Institute for Research in Learning Disabilities, Lawrence, KS.

Michalko, M. (1991). Thinkertoys: A handbook of business creativity for the 90’s. Berkeley, CA:•

Ten Speed Press.

Muskingum Area Technical College Newsletter. (September 14, 1994). Zanesville, OH:•

Muskingum Area Technical College.

Ohio Department of Education. (1986). Study skills: A resource book. Columbus, OH: Ohio•

Department of Education.

Palinscar & Brown (1984). title? imprint?•

Palmer, P. (1990). Good teaching: A matter of living the mystery. Change, volume?, 11-16.•

Pauk, W. (1989). How to study in college (4th ed.). Boston, MA: Houghton Mifin.•

Pauk, W. (1990). Learning Skills: Study skills for academic success. Clearwater, FL: Reston-•

Stuart.


Journal of Science College Teaching, volume?, 26-31.

Pressley, M. & Levin, J. (1987). Elaborative learning strategies for the inefcient learner. In S.•

J. Ceci (Ed.), Handbook of cognitive, social, and neurophysical aspects of learning disabilities,

Volume 2, 175-212. Hillsdale, NJ: Erlbaum.

Pressley, M., et al. (1990). Cognitive strategy instruction that really improves children’s academic•

performance. imprint?.

Project STILE. (1979). Learning how to learn. Unpublished manuscript.•

Robinson, F.P. (1970). Effective study (4th ed.). New York: Harper & Row Publishers.•

Starling, R. (1987). Professor as student• : The view from the other side. College Teaching,

volume?, 3-7.

Stoner, J. (1990). Paper title?. Paper presented at 1990 Ohio Learning Disabilities Conference,•


Study and Reference: Mechanics of Note Taking, author?, year?.•



459

1. Pažnja

i slušanje

459


Walter, T.L. (1993). Student success: How to succeed in college and still have time for your•

friends (6th ed.). Ft. Worth, TX: Harcourt Brace Jovanovich College Publications.

Webb (1989). title? imprint?•

Wissman, D. & Sloan, L. (1994). Active learning and classroom assessment strategies for an•

outcome based curriculum. Washington, DC: 1994 AAHE Assessment and Quality Conference.

Wong, B.Y.L. (1992). On cognitive process-based instruction: An introduction. Journal of Learning•

Disabilities, 25, 150-152, 172.

Procjene - AssessmentAssessment strategies allow educators and students to evaluate an individual’s preferred learning style,

learning strengths and weaknesses, preferred information processing channel, and strategies use.

Angelo, T.A. & Cross, K.P. (1993). Classroom assessment techniques: A handbook for college•

teachers (2nd ed.). San Francisco, CA: Jossey-Bass.

Baker, E. (1994). Making performance work: The road ahead. Educational Leadership, 51, 58-62.•

Banks, T. (1994). Students y high with creative alternative assessment. Middle School Journal,•

25, 58-59.

Bracy, G. (1993). Testing with tests. The School Administrator, 50, 8-11.•

Brown, J. & Shavelson, R. (1994). New ways to measure what students know and can do.•Instructor, 103, 58-61.

Cheek, D. (1993). Plain talk about alternative assessment. Middle School Journal, 25, 6-10.•

Cizek, G. (1993). Alternative assessments: Yes, but why? Educational Horizons, 72, 36-40.•



Guskey, T. (1994). What you assess may not be what you get. Educational Leadership, 51, 51-54.•

Hughes, S. (1993). What is alternative / authentic assessment and how does it impact special•

education? Educational Horizons, 72, 28-35.

Jamentz, K. (1994). Making sure that assessment improves performance. Educational•


Lines, C. (1994). Authentic assessment at the middle level. Middle School Journal, 25, 39-41.•

Marzano, R. (1994). Lessons from the eld about outcome-based performance assessments.•

Educational Leadership, 51, 44-50.

Monson, M. & Monson, R. (1993). Exploring alternatives in student• assessment: Shifting the focus

to student learning in the middle school. Middle School Journal, 25, 46-50.



460

1. Pažnja

i slušanje

460


Moon, D. (1993). Connection learning and teaching through assessment. Arithmetic Teacher, 41,•

13-15.

Pate, P., Homestead, E., & McGinnis, K. (1993). Designing rubrics for authentic assessment.•

Middle School Journal, 25, 25-27.

Payne and Associates. (year?). Words that describe you. imprint?.•

Shriner, J., Ysseldyke, J., Thurlow, M., & Honetschlager, D. (1994). “All” means “all” - including•

students with disabilities. Educational Leadership, 51, 38-42.

Praćenje postignuća - Attribution andMonitoringAttribution and monitoring references deal with student responsibility and tracking student achievement.

Berndt, T. & Heller, K. (1985). Measuring children’s personality attributions: Responses to open-•

ended questions versus trait ratings and predictions of future behavior. In S.R. Yussen (Ed.), The

growth of reection in children, 37-60. San Diego, CA: Academic Press.



of thinking: Review of research. imprint?

Coady, S. (1983). Student irresponsibility: We helped cause it. The Chronicle of Higher Education,•

volume?, 48.


The growth of reection in children, 245-265. San Diego, CA: Academic Press.

Johnson, D. (1981). Naturally acquired learned helplessness: The relationship of school failure•

to achievement behavior, attributions, and self-concept. Journal of Educational Psychology, 73,

174-180.

McCombs, B.L. & Marzano, R.J. (1990). Putting the self in self-regulated learning: The self as•

agent in integrating will and skill. Educational Psychologist, 25, 51-69.

Sawyer, R., Grahan, S., & Harris, K. (1992). Direct teaching, strategy instruction, and strategy•instruction with explicit self-regulation: Effects on the composition skills and self-efcacy of


Van Voorhis, J. (1994). goal chart: Model for setting goals related to studying. Department of•

Education, Muskingum College, New Concord, Ohio.



461

1. Pažnja

i slušanje

461


Grupno učenje - Group and CooperativeLearningReferences on rules, strategies, and target tasks of groups are listed in this section. Additional group

learning references are listed in the Reading Comprehension section of this page.



Billson, J. (1986). The college classroom as a small group: Some implications for teaching and•

learning. Teaching and Sociology, volume?, 143-151.

Clarke, J.H. (1988). Designing discussions as group inquiry. College Teaching, volume?, 140-143.•

Cooper, J. (1990). Cooperative learning and college teaching: Tips from the trenches. The•

Teaching Professor, volume, 1-2.

Ewens, W. (1985-1986). Teaching using discussion. The Organizational Behavior Teaching•

Review, volume, 77-80.

Frederick, P. (1981). The dreaded discussion: Ten ways to start. Improving College and University•

Teaching, volume?, 109-114.

Frederick, P. (1986). The lively lecture -- 8 variations. College Teaching, volume?, 43-50.•

Goodsell, A., Maher, M. & Tinto, V. (1992). Collaborative learning: A sourcebook for higher•

education. Philadelphia, PA: National Center on Teaching, Learning, and Assessment.

Hyman, R.T. (1982). Questioning in the college classroom. Idea paper no. 7, Center for Faculty•

Evaluation and Development. City: Kansas State University.

Kogut, L.S. (1984). Quality circles: A Japanese management technique for the classroom.•

Improving College and University Teaching, volume?, 123-127.

Kohn, A. (1986). No contest: The case against competition. Boston, MA: Houghton Mifin.•


36, 656-658.

Lyons, P.R. (1989). Assessing classroom participation. College Teaching, volume?, 36-38.•


36, 659-660.




of Reading, 36, 400-401.

Scholtes, P.R. (1988). The team handbook: How to use teams to improve quality. Madison, WI:•

Joiner.

Slavin, R.E. (1989). Cooperative learning: Theory, research, and practice. Englewood Cliffs, NJ:•

Prentice Hall.

Welty, W.M. (1989). Discussion method teaching: How to make it work. Change Magazine,•volume?, 41-49.



462

1. Pažnja

i slušanje

462


Whipple, W.R. (1987). Collaborative learning: Recognizing it when we see it. AAHE Bulletin,•

volume?, 3-5.

Obrada informacija - InformationProcessingReferences in this section deal with one or several aspects of information processing: attention andconcentration, rehearsal, encoding, and retrieval. Related references are located in the Memory section ofthis page.





Gentile, J.R. (1987). Recent retention research: What educators should know. The High School•

Journal, 70, 77-86.







Mastropieri, M. (1988). Using the keyword method. Teaching Exceptional Children, W88, 4-8.•

Mastropieri, M. & Scruggs, T. (1989). Reconstructive elaboration: Strategies for adapting content•

area information. Academic Therapy, 24, 391-406.

McConnell, S. (1993). Talking drawings: A strategy for assisting learners. Journal of Reading, 36,•

260-269.

Memory, D.M. & Yoder, C.Y. (1988). Improving concentration in content classrooms. Journal of•

Reading, 31, 426-435.




Pressley, M., El-Dinary, P., & Brown, R. (1992). Skilled and not-so-skilled reading: Good•



Scruggs, T., Mastropieri, M., Levin, J., McLoone, B., Gaffney, J., & Prater, M.A. (1985). Increasing•



463

1. Pažnja

i slušanje

463


content-area learning: A comparison of mnemonic and visual-spatial direct instruction. Learning


Zeitz, C. & Spoehr, K. (1989). Knowledge organization and the acquisition of procedural expertise.•

Applied Cognitive Psychology, 3, 313-336.

Memorija - MemoryMemory references discuss the physiological basis of memory, types of memory, and strategies forimproving memory on a variety of academic and social tasks. Additional references of interest are located inthe Information Processing section of this page.

Ebbinghaus, H. (1913). Memory: A contribution to experimental psychology. New York: Teachers•

College, Columbia University Press.

Bellezza, F.S. (1982). Improve your memory skills. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall.•

GOAL/QPC. (1992). The memory jogger for education. imprint?•




learning disabled students. Exceptional Children, 54, 332-338.





Spitzer, H.F. (1939). Studies in retention. Journal of Educational Psychology, 30, 641-656.•

Scruggs, T., Mastropieri, M., Levin, J., McLoone, B., Gaffney, J., & Prater, M.A. (1985). Increasing•

content-area learning: A comparison of mnemonic and visual-spatial direct instruction. Learning


Young, M.N. & Gibson, W.B. (1976). How to develop an exceptional memory. Hollywood, CA:•

Wilshire Books.

Metakognicija - MetacognitionMetacognition references deal with intentionally evaluating how one thinks.

Bonds, C.W., Bonds, L.G., & Peach, W. (1992). Metacognition: Developing independence in•

learning. The Clearing House, 66, 56-59. Borkowski, J.G. (1985). Signs of intelligence: Strategy generalization and metacognition. In S.R.•

Yussen (Ed.), The growth of reection in children, 105-144. San Diego, CA: Academic Press.




464

1. Pažnja

i slušanje

464



of thinking: Review of research, 53-92. Hillsdale, NJ: Erlbaum.


learning disabled students. Exceptional Children, 54, 332-338. Meichenbaum, D., Burland, S., Gruson, L., & Cameron, R. (1985). Metacognitive assessment. In•

S.R. Yussen (Ed.), The growth of reection in children, 3-30. San Diego, CA: Academic Press.

Mosenthal, P. & Kirsch, I. (1993). Generate strategies: Coping without cues and clues. Journal of•

Reading, 36, 416-419.

Palinscar, A. & Ransom, K. (1988). From the mystery spot to the thoughtful spot: The instruction•

of metacognitive strategies. The Reading Teacher, volume?, 784-789.

Rabinowitz, M., Freeman, K., & Cohen, S. (1992). Use and maintenance of strategies: The•

inuence of accessibility to knowledge. Journal of Educational Psychology, 84, 211-218.



Tuckman, B. (1992). The effect of student• planning and self-competence on self-motivated

performance. Journal of Experimental Education, 60, 119-127.

Motivacija - Motivation

The article by Brophy provides a summary of motivation strategies to 1987. The remaining publicationsabout motivation strategies are more current. Maslow’s (1943) landmark work has proved to be an

inuential analysis of psychological motivations or drives.



Brophy, J. (1987). Synthesis of research on strategies for motivating students to learn.•

Educational Leadership, October, 40-48.

Connel, J.P. & Wellborn, J.G. (1990). Competence, autonomy, and relatedness: A motivational•

analysis of self-esteem processes. In M. Gunnar & A. Sroufe (Eds.), Minnesota symposium on

child psychology, 23, 43-77. Hillsdale, NJ: Erlbaum.

Deci, E. & Ryan, R. (1991). A motivational approach to self: Integration in personality. In R.•Diestbier (Ed.), Nebraska symposium on motivation: Perspectives on motivation, 38, 237-288.

Lincoln, NE: University of Nebraska Press.

Hoxmeier, K. (1987). Motivating students and teachers. North Central Reading Association•

Meeting, University of Notre Dame, October 1987.

Maslow, A.H. (1943). A theory of human motivation. Psychological Review, 50, 370-396.•

Ryan, R. & Powelson, C. (1992). Autonomy and relatedness as fundamental to motivation and•

education. Journal of Experimental Education, 60, 49-66.

Tuckman, B.W. (1992). The effect of student• planning and self-competence on self-motivatedperformance. Journal of Experimental Education, 60, 119-127.



465

1. Pažnja

i slušanje

465


Tuckman, B.W. (1991). Motivating college students: A model based on empirical evidence.•

Innovative Higher Education, 15, 167-176.

Van Blerkom, D.L. The Role of Motivation in College Success Classes.Orientation to College•

Learning and College Study Skills. Belmont, CA: Wadsworth Publishing Company.

Vođenje zabilješki i učešće u nastavi - Note taking andClass Participation

Publications in this section examine both note taking and class participation strategies. Approaches for botheducators and students are referenced.

Berquist, W.H. & Phillips, S.R. (1975). Classroom structures which encourage student•

participation. A Handbook for Faculty Development, Volume 1, 118-121. Washington, DC: The

Council for the Advancement of Small Colleges.

Broadwell, M.M. (1989). It’s so technical I have to lecture. Training, volume?, 41-44.•

Kiewra, K.A. (1991). Aids to lecture learning. Educational Psychologist, 26, 37-53.•

Kiewra, K.A., DuBois, N., Christian, D., McShane, A., Meyerhoffer, M., & Roskelley, D. (1991).•

Note-taking functions and techniques. Journal of Educational Psychology, 83, 240-245.

King, A. (1992). Comparison of self-questioning, summarizing, and notetaking-review as•

strategies for learning from lectures. American Educational Research Journal, 29, 303-323.

Peper, R. & Mayer, R. (1978). Note taking as a generative activity. Journal of Psychology, 70,•

514-522.



Pugh, E. (1970). A dictionary of acronyms and abbreviations: Some abbreviations in•

management, technology, and information science (2nd ed.). Hamden, CT: Archon Books.

Pugh, E. (1987). Pugh’s dictionary of acronyms and abbreviations: Some abbreviations in•

management, technology, and information science (5th ed.). Chicago: American Library

Association.

Organizacija - OrganizationReferences in this section apply strategies for organizing information to a variety of academic tasks, suchas reading comprehension and note taking. Most of the articles deal with graphic organizers.


organizers. Journal of Reading, 37, 689-690. Jones, B.F., Pierce, J., & Hunter, B. (1989). Teaching students to construct graphic•

representations. Educational Leadership, 46, 20-25. Lambiotte, J. & Dansereau, D. (1992). Effects of knowledge maps and prior knowledge on recall•



466

1. Pažnja

i slušanje

466



Mengel, G. E. (1992). The homework organizer. Holyoke, MA: Get Organized.•


strategies using computers. Journal of Reading, volume?, 694-702.

Naughton, V.M. (1993-1994). Creative mapping for content reading. Journal of Reading, 37, 324-•326.


Walker, J. (1989). Getting them started: Some strategies for the teaching of reading in science.•

School Science and Mathematics, 89, 130-135. Wolfe, R. & Lopez, A. (1993). Structured overviews for teaching science concepts and terms,•


Zeitz, C. & Spoehr, K. (1989). Knowledge organization and the acquisition of procedural expertise.•

Applied Cognitive Psychology, 3, 313-336.

Rješavanje problema - Problem SolvingProblem-solving skills, critical thinking, and questioning are topics of the references listed below. Additionalreferences related to problem solving are listed in the Math section of this page.


38-41.

Lipman, M. (1987). Critical thinking-what can it be? Educational Leadership, volume, 38-43.•

Loomer, B.M., Kuhn, J.N., & Turner, B.A. (1977). The problem method. Iowa City, IA: The•

University of Iowa.



Van Voorhis, J. (1994). Questioning. Department of Education, Muskingum College, New•

Concord, Ohio.

Razumjevanje pročitanog - Reading

ComprehensionListed below are references dealing with various aspects of reading comprehension: vocabulary,organization, and attitudes and motivation. Applications of reading strategies in certain content areas, likescience and history, are outlined in some of the publications.



Bereiter, C. & Bird, M. (1985). Use of thinking aloud in identication and teaching of reading•

comprehension strategies. Cognition and Instruction, 2, 131-156.

Bergman, J. & Schuder, T. (1992). Teaching at-risk students to read strategically. Educational•



467

1. Pažnja

i slušanje

467






38-41.

Davey, B. (1983). Think aloud - modeling the cognitive processes of reading comprehension.•

Journal of Reading, 10. 44-47.

Deschler, D.D. (year?). Dissect strategy. imprint?•

Dulin, K. (year?). Do’s and don’ts of teaching vocabulary. Book title?. Madison, WI: University of•

Wisconsin.

Eanet, M.G. & Manzo, A.V. (1976). REAP - A strategy for improving reading/writing/study skills.•


Harder, A. (1989). Attitudes toward reading science textbooks. American Biology Teacher, 34,•

89-93.


Hollingsworth, P.M. & Reutzel, D.R. (1993). GRIP: An effective strategy for teaching inferential•

comprehension. Journal of Reading, 37, 683-684.

Hulme, L.D. (1993). Gleaning. Journal of Reading, 36, 403-404.•

Karlin, R. (1984). Teaching reading in high school: Improving reading in the content areas. New•York: Harper and Row.


36, 656-658.

McCormick, S. & Cooper, J.O. (1991). Can SQ3R facilitate secondary learning disabled students’•

literal comprehension of expository text? Three experiments. Reading Psychology, 12, 239-271.


36, 659-660.

Naughton, V.M. (1993-1994). Creative mapping for content reading. Journal of Reading, 37, 324-•326.

Neal, J.C. & Langer, M.A. (1992). A framework for teaching options for content area instruction:•

Mediated instruction of text. Journal of Reading, 36, 227-230.

Ogle, D. (year?). KWL strategy. imprint?.•

Poindexter, C. (1994). Guessed meanings. Journal of Reading, 37, 420-421.•

Pressley, M., El-Dinary, P., & Brown, R. (1992). Skilled and not-so-skilled reading: Good•





468

1. Pažnja

i slušanje

468




Pressley, M., Schuder, T., Bergman, J., & El-Dinary, P. (1992). A researcher-educator collaborative•

interview study of transactional comprehension strategies instruction. Journal of Educational


Roe, B., Stoodt, B., & Burns, P. (1987). Secondary school reading instruction: The content areas.•

Boston, MA: Houghton Mifin.


of Reading, 36, 400-401.



Sawyer, R., Graham, S., & Harris, K. (1992). Direct teaching, strategy instruction, and strategy•

instruction with explicit self-regulation: Effects on the composition skills and self-efcacy ofstudents with learning disabilities. Journal of Educational Psychology, 84, 340-352.

Schauer, D.K. & Beyersdorfer, J.M. (1992). Building active readers through debate. Journal of•

Reading, 36, 57-58.

Schumaker, J.B., Denton, P.H., & Deshler, D.D. (1984). RAP strategy. imprint?.•

Schumaker, J.B., Deshler, D.D., Alley, Warner, & Denion, P.H. (year?). Multipass strategy.•

imprint?.

Singer, H. (1978). Active comprehension: From answering to asking questions. The Reading•

Teacher, 31, 904.

Stephens, E.C. & Brown, J.E. (1994). Discussion continuum. Journal of Reading, 37, 680-681.•

Strode, S.L. (1993). An adaptation of REAP for the developmental reader. Journal of Reading, 36,•

568-569.

Twining, J.E. (1985). Reading and thinking: A process approach. New York: Holt, Rinehart, &•

Winston.



Wittrock, M.C., Marks, C., & Doctorow, M. (1975). Reading as a generative process. Journal of•


Testiranje - TestingThese testing references deal with test anxiety, test preparation, and test taking.

Davis, M., Eshelman, E.R., & McKay, M. (1988). The relaxation and stress reduction workbook•

(3rd ed.). Oakland, CA: New Harbinger Publications.



469

1. Pažnja

i slušanje

469


Kay, G. (1992). A thinking twist on the multiple choice question. Journal of Reading, 36, 56-57.•

Kerry, (1982). title? imprint?•

Kesselman-Turkel, J. & Peterson, F. (1981). Test-taking strategies. Chicago: Contemporary•

Books, Inc.

SCI Noble Counseling Center. How vulnerable are you to stress. Copy of test developed by L.H.•

Miller and A.D. Smith at Boston University Medical Center.

Upravljanje vremenom - TimeManagementTime management references consider strategies for efciently scheduling activities and provide tips foravoiding procrastination.

Britton, B.K. & Tesser, A. (1991). Effects of t ime-management practices on college grades.•

Journal of Educational Psychology, 83, 405-410.

Fry, R. (1991). Manage your time. Hawthorne, NJ: The Career Press.•

Pisanje i lektorisanje - Writing and

ProongThe steps in the writing process, organization, writing activities, and proofreading approaches are discussedin the following references. Some publications are written for educators and others are for students.

Axelrod, R.B. & Cooper, C.D. (1991). The St. Martin’s guide to writing. New York: St. Martin’s•

Press.

Dwyer, E.J. (1992). Using a journalism model for teaching essay writing. Journal of Reading, 36,•

226-227.

Eanet, M.G. & Manzo, A.V. (1976). REAP - A strategy for improving reading/writing/study skills.•Journal of Reading, 19, 647-652.

Englert, C.S. (1992). Writing instruction from a sociocultural perspective: The holistic, dialogic,•

and social enterprise of writing. Journal of Learning Disabilities, 25, 153-172.

Gallo, & Rink, (1985). title? imprint?•

Garrison, (1981). How a writer works. imprint?.•

Gauthier, L.R. (1992). A strategy to increase punctuation awareness. Journal of Reading, 36, 401-•

402.

Hacker, D. (1993). A pocket style manual. Boston: Bedford Books of St. Martin’s Press.•



470

1. Pažnja

i slušanje

470


Harris, K. & Graham, S. (1992). Self-regulated strategy development: A part of the writing•

process. In M. Pressley (Ed.), Promoting Academic Competency and Literacy in School, pages?.

San Diego, CA: Academic Press.

Hopper, J. (1992). Self-evaluation check sheet for student• use: Proofreading. Writing Resource

Center, Ohio Wesleyan University, Delaware, Ohio.



Madraso, J. (1993). Proofreading: The skill we’ve neglected to teach. English Journal, F93, 32-41.•

Morris-Friehe, M. & Leuenberger, J. (1992). Direct and indirect measures of writing for•

non-learning disabled and learning disabled college students. Reading and Writing: An

Interdisciplinary Journal, 4, 281-296.

Moss, A. & Holder, C. (1988). Improving student• writing: A guidebook for faculty in all disciplines.

Pomona, CA: California State Polytechnic University.

Sawyer, R., Grahan, S., & Harris, K. (1992). Direct teaching, strategy instruction, and strategy•

instruction with explicit self-regulation: Effects on the composition skills and self-efcacy of


Schumaker, J.B. (year?). The theme writing strategy. Lawrence, KS: The Institute for Research in•

Learning Disabilities.

Schumaker, J.B. (1985). The paraphrasing strategy (2nd printing, revised). Lawrence, KS:•

University of Kansas.

Solley, B. & Payne, B. (19xx). The use of self-talk to enhance children’s writing. Journal of•Instructional Psychology, 19, 205-213.

Speaker, R. & Grubaugh, S. (1992). The development of memory for writing: Examining the•

CLOZE performance and meaning changes at four grade levels. Reading Research and

Instruction, 31, 64-73.

Stoddard, B. & MacArthur, C. (1993). A peer editor strategy: Guiding learning disabled students in•

response and revision. Research in the Teaching of English, 27, 76-103.

Stoner, J. (1990). Clip-strip. Paper presented at 1990 Ohio Learning Disabilities Conference,•


Turabian, K.L. (1973). A manual for writers of term papers, theses and dissertations. Chicago:•

University of Chicago Press.

Specična područja primjene - ContentAreasHumanističke nauke - Arts and Humanities

Allen, J.S. (1992). Educating performers. The Key Reporter, volume?, 8.•



471

1. Pažnja

i slušanje

471


Brockett, O. G. (1996). The essential theatre (6th ed.). Fort Worth: Harcourt Brace College•

Publishers.

Demorest, S.M. (1992). Information integration theory: An approach to the study of cognitive•

development in music. The Journal of Research in Music Education, 40, 126-138.

Eckert, M. (1986). Mnemonics for some altered chords. journal?, volume?, 23.•

Foster, G. (1992). Surviving memory lapses. Clavier, volume?, 43.•




Ollmann, H.E. (1992). Two-column response to literature. Journal of Reading, 36, 58-59.•

Peterson, L. & Pignotti, J. (1993). Building background for English lit class. Journal of Reading,•

volume?, pages?.

Roe, B., Stoodt, B., & Burns, P. (1987). Secondary school reading instruction: The content areas.•

Boston, MA: Houghton Mifin.

Ross, R.S. (1995). Speech communication: The speechmaking process (10th ed.). Boston: Allyn•

and Bacon.



Van Voorhis, J. Story map. Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio.•

Van Voorhis, J. Story star. Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio.•

Matematika - Math

Brochtrup, M. & Kelley, C. (1993). Strategies in math for college students. Alert: Journal of•

Association on Higher Education and Disability, 16, 3-5.



Fairbairn, D.M. (1987). Sharing teaching ideas: A view of mathematics through a camera lens.•

Mathematics Teacher, 80, 544.


The Growth of Reection in Children, pp. 245-265. San Diego, CA: Academic Press.

Fulkerson, P. (1992). Getting the most from a problem. Arithmetic Teacher, 39, 178-179.•

Hong, E.S. & O’Neil, H. (1992). Instructional strategies to help learners build relevant mental•

models in inferential statistics. Journal of Educational Psychology, 84, 150-159.

Hudspeth, M.C. & Hirsch, L.R. (year?). Studying mathematics. imprint?.•

Kogelman, & Warren, (year?). Mind over math. imprint?.•



472

1. Pažnja

i slušanje

472


Margenau, & Sentlowitz, (year?). How to study mathematics. imprint?.•

Matz, K.A. & Leier, C. (1992). Word problems and the language connection. Arithmetic Teacher,•

39, 14-17.

Thornton, C.A. (1991). Think, tell, share - Success for students. Arithmetic Teacher, 38, 22-23.•

Vetter, R.K. (year?). The learning connection: Talk-throughs. Arithmetic Teacher, volume?, 168.•

Welchman-Tischler, R. (1992). Making mathematical connections. Arithmetic Teacher, 39, 12-17.•

Prirodne nauke - Science

Baron, R.A., Byrne, D., & Kantowitz, B.H. (1977). Psychology: Understanding behavior.•

Philadelphia, PA: W. B. Saunders Company.

Bennett, C.E. (1985). Physics problems and how to solve them (3rd ed.). New York: Barnes and•

Noble.



Drewes, F. (1992) How to study science. imprint?.•

Harder, A. (1989). Attitudes toward reading science textbooks. American Biology Teacher, 34,•

89-93.

Henslin, J. M. (1995). Sociology: A down-to-earth approach. (2nd ed.). Boston: Allyn and Bacon.•

Kuyper, B.J. (1991). Checklist for critiquing a research article. BioScience, 41, 249.•



Lehrman, R.L. (1984). Physics the easy way. Hauppauge, NY: Barron’s Educational Series.•


strategies using computers. Journal of Reading, volume, 694-702.





Journal of Science College Teaching, volume, 26-31.



Wolfe, R. & Lopez, A. (1993). Structured overviews for teaching science concepts and terms,•




473

1. Pažnja

i slušanje

473

Index pojmova

A

ABCDE metod 163

abecedni raspored 71, 74akademske vještine 11, 12, 15, 16

ankete i upitnici 386

anskioznost 91, 352auta sjeanja 69

B

biblioteke 106, 196, 385bilješke 26, 27, 42, 51, 52, 53, 55, 71, 72, 79,

94, 108, 127, 129, 130, 131, 132, 133,134, 135, 136, 137, 139, 146, 147,148, 149, 150, 152, 154, 155, 157,196, 197, 261, 270, 279, 280, 281,282, 285, 290, 298, 311, 312, 317,

355, 357, 362, 364, 375, 376, 383,386, 387, 388, 389, 391, 406, 408,409, 412, 417, 421, 422, 426

brain-storming 164

C

CAL baza 13

cilj 15, 25, 26, 31, 44, 47, 73, 86, 89, 94,104, 111, 112, 113, 115, 120, 151,244, 272, 273, 277, 279, 299, 305,306, 307, 313, 314, 316, 317, 320,328, 331, 350, 385, 409, 421, 423, 434

ciljeve 24, 44, 87, 88, 94, 96, 100, 101, 105,219, 243, 276, 290, 291, 302, 314,336, 347, 353, 420, 422, 423, 424,425, 431, 437

citat 153, 399citati 301, 388, 398, 399

D

denicije 66, 76, 77, 108, 134, 147, 151,235, 270, 285, 292, 294, 295, 298,299, 300, 304, 310, 344, 355, 366

dijagram 57, 120, 121, 122, 197, 200, 201,

282, 309diskusioni kontinuum 282

E

efekat endorna 164

elemente 57, 58, 65, 206, 251, 252, 257, 371,373, 377

ergonomski zahtjevi radnog okruženja 175eutanaziju 95

F

fakultet 85, 424, 431, 438fakulteta 374, 420, 429, 433, 438

fasilitator 77, 92, 106, 127, 272, 293, 294, 296,298, 306, 313, 419

eš karte 66, 79, 194, 195, 235, 255, 333, 341,348, 355, 411

fusnote 387, 389, 392, 393, 394, 395, 396

G

govor 31, 57, 119, 251, 252, 253, 254, 255,257, 260, 300

grakon 207, 208, 221, 232, 279, 282, 317,368, 373

H

hijerarhija 201, 203, 205, 368

I

ideja 19, 20, 28, 80, 103, 107, 118, 119, 121,132, 134, 137, 141, 144, 149, 151, 152,154, 155, 198, 201, 213, 226, 232, 243,244, 245, 252, 269, 272, 273, 276, 277,279, 282, 284, 285, 286, 287, 288, 289,304, 306, 307, 308, 311, 312, 313, 314,315, 316, 318, 319, 321, 330, 343, 346,354, 362, 365, 368, 374, 375

informacija 11, 12, 19, 20, 22, 24, 25, 27, 29,31, 37, 38, 39, 40, 42, 45, 46, 48, 49, 50,51, 53, 55, 56, 57, 58, 61, 62, 63, 66, 68,69, 70, 71, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81,

82, 86, 88, 89, 93, 94, 95, 110, 111, 112,113, 117, 122, 127, 129, 130, 132, 133,136, 138, 141, 142, 144, 146, 147, 148,149, 150, 151, 152, 156, 157, 193, 194,195, 196, 197, 201, 203, 204, 205, 206,208, 213, 214, 217, 223, 230, 232, 235,238, 243, 244, 251, 254, 255, 256, 257,266, 274, 276, 277, 279, 280, 283, 284,285, 287, 289, 297, 301, 306, 310, 311,312, 313, 314, 315, 316, 317, 318, 319,323, 326, 330, 331, 332, 333, 335, 341,342, 343, 344, 345, 346, 347, 348, 350,351, 353, 354, 355, 361, 362, 363, 364,365, 367, 372, 374, 375, 376

informacije 11, 12, 13, 14, 19, 20, 23, 24, 25,29, 31, 37, 38, 39, 43, 44, 45, 46, 48, 49,50, 51, 53, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62,63, 64, 68, 70, 75, 76, 78, 79, 80, 81, 82

intencionalnost 347

internet 99, 129, 161intervju 433, 434, 435, 436, 437ispitivanja 46, 129, 244, 246, 309, 313

K

knjiga 14, 51, 193, 253, 303, 304, 331, 341,351, 368, 376, 383, 395, 397

Index pojmova



474

1. Pažnja

i slušanje

474

Index pojmova

kodiranje 11, 38, 58, 70, 79, 333koncentracija 11, 25, 26, 27, 30, 47, 147,

290, 347, 351, 353kreativno mišljenje 13, 32, 120

M

manipulacija 19, 44, 45, 50, 51, 55, 58, 61mape \ áriblja kost\ â 194, 195, 225, 321materijal 20, 26, 30, 31, 32, 56, 62, 71, 72,

80, 81, 89, 105, 110, 111, 115, 119,120, 123, 124, 130, 132, 137, 138,141, 143, 144, 147, 148, 150, 152,157, 194, 196, 197, 213, 251, 258,260, 266, 267, 269, 270, 275, 277,285, 289, 291, 293, 299, 305, 311,313, 318, 320, 330, 333, 342, 343,345, 346, 347, 349, 354, 355, 357,364, 370, 375, 378

matrice 194, 195, 198, 199, 223, 225, 255,256, 281, 345, 355, 406, 408

memorija 32, 35, 120, 123memorijskih zadataka 37, 38, 41, 44, 45, 46,

48, 52, 54mentalne manipulacije 44, 55Mentalne manipulacijemetoda 33, 47, 57, 58, 81, 88, 100, 118, 119,

130, 133, 135, 136, 141, 259, 342,354, 355, 367, 374

model 82, 106, 195, 213, 217, 219, 220, 225,

226, 231, 233, 234, 235, 240, 247, 257model resa 194, 195motivacija 11, 88, 90, 95, 100, 266, 319,

329, 333Motivacijamotivacija za uenje 20

N

neverbalnim jezikom 252NOT-TO-DO lista 184

O

oblast kljunih rezultata 163

obnavljanje 26, 61, 79, 80, 88, 132, 146, 147,148, 150, 151, 244, 270, 276, 279,301, 305, 310, 312, 313, 314, 317,318, 323, 332, 341, 342, 343, 348,350, 354, 355, 356, 357, 362, 377

organizacija 11, 12, 25, 26, 27, 28, 29, 53,55, 71, 155, 191, 193, 194, 195, 234,235, 265, 276, 281, 290, 301, 306,310, 311, 319, 343, 345, 364, 381,389, 392, 461

OUPN strategija 77, 81

P

pamenja 11, 19, 22, 33, 37, 38, 39, 40, 41,42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51,53, 54, 55, 58, 60, 62, 68, 69, 70, 71,74, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 86, 137,147, 149, 253, 257, 279, 306, 310,312, 326, 332, 352, 353, 365, 372

pamenje 19, 37, 39, 40, 44, 45, 46, 47, 48,49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 57, 58, 60,61, 62, 63, 64, 65, 66, 68, 69, 70, 71,73, 76, 78, 79, 80, 81, 82, 86, 123,144, 148, 150, 235, 255, 285, 295,296, 301, 306, 310, 311, 316, 318,330, 332, 333, 334, 341, 345, 347,348, 353, 354, 355, 356

parafraziranje 151, 289, 313, 382, 389, 394,398, 399

paretovo pravilo 163

pažnja 11, 17, 19, 20, 28, 38, 39, 55, 58, 68,130, 193, 265, 274, 347, 353

Pažnjapersonalizovanje 93, 95, 150pisanje 11, 12, 19, 31, 61, 62, 66, 71, 80,

138, 139, 141, 151, 157, 201, 243,252, 279, 281, 282, 287, 288, 300,308, 315, 316, 319, 347, 348, 349,354, 365, 366, 367, 368, 379, 381,382, 383, 386, 387, 389, 390

pisma 195, 259, 386, 434, 435pitanje 41, 88, 118, 120, 122, 193, 230, 257,

281

, 282, 283

, 294

,316

,317

, 320,321, 334, 354, 363, 364, 366, 367,368, 369, 371, 372, 373, 374, 375,376, 377, 382, 408, 415, 416, 438

planer 195, 197, 198, 200, 205, 280, 281,350

planeri 29, 195, 200, 201, 203, 279, 281,299, 345

planeri za upravljanje vremenom 174, 183,185, 186, 187, 188, 189

mjeseni planeri 186

semestrani planeri 186

šifrovanje pomou boja 189

planiranje karijere 431

podstreka 102, 103pojam 59, 60, 66, 78, 141, 201, 225, 226,

230, 235, 309pojmova 59, 60, 65, 66, 73, 76, 78, 81, 82,

87, 117, 197, 198, 200, 213, 226, 230,235, 238, 239, 240, 255, 282, 295,301, 343, 346, 357, 369, 370, 372, 374

pomagala 29, 50, 51, 52, 54, 58, 60, 62, 71,78, 111, 254, 255, 257, 270, 280, 281,305, 311, 312, 313, 314, 317, 319,333, 341, 343, 345, 353, 354, 355,

356, 362, 363, 373, 381, 382, 414, 421pomona sredstva 251, 257



475

1. Pažnja

i slušanje

475

Index pojmova

poruka 258, 261Poruka

poslodavci 13, 260, 433, 437PPRP strategija 81

pravilo 10/90 163

predavanja 21, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 69, 71,72, 93, 108, 110, 111, 112, 124, 127,128, 129, 131, 132, 133, 134, 138,141, 143, 144, 145, 146, 147, 148,149, 150, 157, 193, 196, 213, 253,259, 279, 289, 314, 318, 322, 330,331, 332, 333, 341, 342, 343, 344,347, 348, 349, 350, 353, 354, 355,368, 369, 370, 372, 374, 376, 406,408, 409, 412, 421, 422, 424, 426

predgovorne strategije 251prezentacija 127, 259, 260, 261, 262, 281

primjer 23, 31, 32, 42, 43, 50, 55, 56, 57,58, 59, 60, 61, 66, 68, 69, 71, 72, 73,75, 76, 78, 79, 87, 90, 92, 93, 95, 118,120, 121, 132, 136, 138, 139, 140,141, 142, 147, 148, 151, 195, 211,213, 235, 239, 240, 243, 245, 252,253, 254, 257, 266, 275, 284, 287,288, 292, 293, 295, 297, 300, 302,307, 319, 322, 329, 332, 335, 337,347, 350, 351, 353, 354, 356, 363,364, 365, 367, 369, 373, 376, 382,386, 395, 398, 399, 417, 418, 420,

422,433

,436

,437

proces 11, 12, 15, 19, 21, 22, 24, 31, 37, 38,39, 62, 64, 68, 76, 77, 78, 80, 87, 92,99, 100, 114, 117, 118, 119, 120, 121,122, 123, 143, 144, 213, 252, 265,269, 277, 281, 282, 285, 297, 307,310, 312, 320, 332, 334, 342, 344,367, 383, 384, 398, 409, 420

prostor 11, 27, 28, 32, 53, 88, 118, 157, 193,194, 195, 201, 368, 395, 405, 408, 411

R

razumjevanje 57

, 243

, 244

, 263

, 265, 266

,267, 269, 270, 271, 272, 273, 277,278, 279, 280, 281, 284, 285, 286,290, 292, 297, 301, 306, 307, 308,310, 312, 313, 315, 317, 321

registratori 131, 147, 194, 196rezime 11, 28, 58, 124, 270, 285, 288, 289,

301, 304, 311, 312, 313, 314, 315,317, 318, 368, 376, 432, 433, 434, 435

rije 58, 59, 61, 63, 67, 68, 69, 70, 74, 77,86, 115, 123, 136, 150, 254, 257, 259,265, 266, 275, 277, 291, 292, 293,294, 296, 297, 298, 299, 300, 304,

356, 370, 372, 373, 385, 387, 394, 404rijei 20, 26, 49, 53, 56, 57, 58, 59, 60, 62, 63,

66, 67, 68, 69, 70, 73, 74, 75, 76, 77,78, 81, 116, 123, 128, 131, 132, 133,134, 135, 136, 137, 144, 145, 147,148, 149, 151, 153, 230, 231, 235,252, 254, 257, 261, 265, 266, 267,268, 269, 270, 271, 272, 274, 276,277, 278, 280, 281, 284, 285, 288,289, 291, 292, 293, 294, 295, 296,297, 298, 299, 300, 301, 302, 303,304, 306, 308, 310, 313, 314, 316,317, 320, 321, 341, 345, 346, 354,355, 362, 363, 364, 366, 368, 369,370, 372, 373, 374, 376, 377, 384,385, 386, 387, 389, 391, 393, 394,399, 403, 407, 409, 412, 422, 425, 436

rjenici 53, 130, 294rjenik 267, 270, 284, 291, 292, 294, 297,

298, 300, 382, 392

S

samoevaluacija upravljanja vremenom 180samopoštovanje 21, 24, 86, 92, 266, 271, 328šifrovanje 71, 74, 147, 148, 149, 154, 194,

196, 197, 257, 406, 407, 408silabus 331, 349, 392, 423simbol 50, 54, 66, 235slušanje 11, 17, 19, 21, 22, 27, 31, 32, 46,

47, 48, 50, 86, 128, 130, 132, 195,270, 287, 290, 291, 309, 329

Slušanjesposobnost 12, 13, 19, 20, 21, 23, 33, 37, 45,

46, 47, 48, 50, 62, 86, 88, 101, 103,115, 127, 225, 243, 244, 265, 277,289, 298, 312, 313, 326, 334, 346,347, 376, 399, 413, 420, 421, 425, 433

sposobnosti 11, 13, 40, 44, 46, 50, 86, 94,95, 99, 104, 116, 117, 260, 262, 279,290, 306, 326, 329, 330, 335, 361,365, 372, 374, 416, 424, 425, 431, 434

strategija 11, 12, 13, 14, 21, 22, 31, 33, 40,44, 45, 50, 51, 54, 55, 60, 61, 62, 63,64

,6

5,66

,67

,68

,69

,7

0,71

,73

,74

,76, 77, 78, 79, 82, 85, 86, 87, 89, 90,92, 93, 94, 95, 100, 105, 112, 113,114, 115, 117, 122, 123, 124, 127,129, 130, 131, 132, 133, 141, 144,147, 148, 149, 150, 151, 154, 193,195, 196, 201, 219, 225, 235, 238,243, 244, 251, 253, 254, 257, 266,267, 268, 269, 271, 273, 276, 277,279, 280, 283, 284, 285, 287, 290,291, 293, 294, 295, 296, 297, 300,301, 306, 310, 312, 313, 314, 315,316, 317, 318, 320, 321, 328, 330,332, 341, 343, 345, 347, 354, 355,356, 357, 361, 363, 370, 381, 382,



476

1. Pažnja

i slušanje

476

Index pojmova

385, 386, 390, 391, 398, 401, 403,406, 411, 413, 414, 416, 421, 422

strategija pojmovnih kartica 66

Strategija pojmovnih karticastrategija poreenja 65Strategija poreenjastrategija sinopsisa 31

strategija sjeckanja 390strategija vizuelne elaboracije 77

strategije 11, 12, 13, 14, 21, 22, 23, 25, 26,27, 28, 29, 30, 31, 32, 44, 45, 48, 50,52, 55, 56, 57, 58, 61, 62, 63, 64, 65,66, 68, 69, 70, 73, 74, 76, 77, 80, 81,82, 85, 87, 88, 89, 90, 95, 96, 110,112, 113, 114, 115, 117, 118, 119,124, 127, 128, 129, 131, 137, 138,141, 144, 149, 150, 151, 152, 153,

154, 155, 193, 194, 195, 198, 223,243, 244, 249, 251, 253, 254, 257,258, 265, 266, 267, 268, 269, 270,271, 272, 273, 276, 277, 280, 284,287, 290, 295, 296, 299, 301, 307,309, 310, 311, 312, 313, 315, 316,318, 320, 321, 326, 327, 328, 329,330, 333, 335, 341, 346, 347, 349,353, 354, 355, 356, 362, 363, 365,372, 374, 377, 381, 382, 387, 389,390, 391, 398, 406, 407, 408, 409,410, 411, 413, 420, 422, 429, 453

strategije grupisanja44

, 57

,71

strategije upravljanja vremenom 162, 163,164, 179, 180, 183, 184

Korak po korak 163

kreativno odugovlaenje 163, 183metod \ 163

metod odreivanja prioriteta 163

opšte strategije 162, 163, 180, 184, 187radno okruženje 175specine strategije 179

strategiju slagalice 32strategjia šifrovanja pomou boja 71

stres 20, 22, 27, 47, 52, 88, 153, 193, 254,

326, 328, 333, 335, 347, 352, 422student 13, 21, 22, 23, 24, 25, 29, 32, 50, 52,

60, 61, 62, 65, 68, 71, 77, 80, 90, 93,95, 115, 116, 120, 132, 137, 244, 252,266, 272, 277, 278, 279, 280, 281,284, 285, 294, 297, 298, 299, 306,311, 313, 315, 317, 326, 328, 330,332, 334, 336, 352, 356, 361, 378,411, 412, 413, 439, 442, 443, 446,449, 450, 453, 454, 456, 458, 459,460, 461, 466

SWOT analiza 163, 169

Personalna SWOT analiza 163, 169SWOT matrica - snage, slabosti, mogunosti.

pretnje 169

T

tehnologija 13

time management 11, 162timski rad 11, 13, 114

U

udžbenik 157, 265, 332, 350, 365, 385, 421uenje 11, 12, 13, 14, 15, 20, 27, 28, 29, 30,

31, 32, 37, 45, 46, 50, 51, 56, 70, 75,78, 80, 81, 85, 86, 87, 88, 89, 90, 91,95, 97, 105, 109, 110, 114, 124, 341,343, 344, 345, 346, 347, 348, 350,351, 352, 354, 355, 356, 361, 362,363, 365, 377, 378

upravljanje vremenom 11, 25, 28, 52, 92,162, 164, 179, 185, 196, 290, 330,333, 383, 409, 420

ziki faktori ekasnosti 163

kako biti taan 184

odugovlaenje 164, 182ometai 175, 179, 184psihološki faktori ekasnosti 163

V

venov planer 200vizuelne slike 279, 306, 307

vjerovatnoa 19, 45, 349, 354, 355vještine 11, 12, 13, 15, 16, 20, 21, 23, 25, 29,32, 33, 38, 44, 47, 48, 78, 79, 82, 86,88, 90, 91, 92, 94, 99, 104, 119, 127,130, 193, 243, 244, 246, 265, 271,275, 279, 280, 283, 297, 307, 310,313, 315, 335, 349, 354, 376, 377,381, 398, 421, 424, 425, 426, 431,432, 433, 434

vježba 22, 45, 47, 51, 246, 269, 277, 295,319, 320, 334

vježbanja 33, 45, 47, 275voenje bilježaka 11, 44, 52, 79, 110, 279vokabular 271, 280, 284, 291, 293, 296, 299,

305vrijednosti 79, 89, 99, 117, 424, 425, 426,

431

Z

zadatak 23, 24, 26, 27, 30, 31, 37, 42, 47, 48,49, 50, 52, 54, 55, 62, 68, 80, 85, 86,87, 90, 91, 93, 95, 99, 105, 113, 115,116, 123, 130, 131, 150, 193, 254,265, 269, 272, 277, 278, 279, 280,281, 284, 289, 290, 291, 305, 306,307, 311, 326, 330, 336, 347, 353,



477

1. Pažnja

i slušanje

477

Index pojmova

356, 373, 374, 382, 384, 385, 386,389, 405, 406, 407, 409, 411, 412,417, 420, 423, 424

zakon nametnute ekasnosti 163

Zakon nametnute ekasnostizakon nametnutih uinaka 163



478

1. Pažnja

i slušanje

478

Index pojmova



479

1. Pažnja

i slušanje

479

Glosar

GLOSAR

Upravljanje vremenom (time management) je interdisciplinarna naučna oblast primjenjene psihologije,teorije upravljanja i organizacije, teorije odlučivanja i projektnog menadžmenta koja sa aspekata ovih naučnihoblasti proučava problem upravljanja vremenom kao ključnog resursa izvršenja projekata i zadataka odn.obavljanja životnih i radnih aktivnosti, te praktičnih strategija odn. metoda rješavanja vremenskog decita ivremenskih konikata.

Fasilitator (posrednik) ekspert koji kao neutralna strana omogućava grupi ili organizaciji da rade ekasnije,da sarađuju i da postignu sinergiju. Fasilitator se ne svrstava niti zastupa ni jednu stranu u sukobu, većpodstiče puno učešće svih strana i promoviše međusobno razumjevanje uz kultivisanje i dijeljenje odgovornosti(Wikipedia – Doyle, Bens, Kaner).

Brain-storming (moždana oluja) je tehnika za poboljšanje kreativnosti radne grupe, pronalaženje rješenjai izgradnju timova (team-building) u čijoj je osnovici razmatranje problema u grupnoj interakciji kroz slobodnopostavljanje što većeg broja aspekata i rješenja problema i ideja, odustajanje od kritike različitih mišljenja radipodsticanja različitosti i kreativnosti, promovisanje neuobičajenih i originalnih rješenja i ideja i kombinovanjei poboljšanje postignutih rezultata.

Dijagram toka (ow-chart) je šematska prezentacija algoritma odn. procesa korištena pri dizajniranju odn.dokumentovanju procesa ili programa koji se odvijaju u fazama/koracima pri čemu se pojedine faze odn.koraci prikazuju grački razlikovanjem ključnih tipova događaja kao procesnih koraka i koraka odlučivanja.

Vitalna manjina – pojam vezan za tzv. “Paretovo pravilo” prema kojem je 20 % bitnih aktivnosti odn. zadatakaodgovorno za 80 % postignutih rezultata.

Metod određivanja prioriteta analizom posljedica utvrđuje da potencijalne posljedice neke aktivnostipredstavljaju ključne determinante značaja i važnosti te aktivnosti u arsenalu kratkoročnih i dugoročnihplanova, pri čemu se sagledavanje uticaja i posljedica neke aktivnosti analizira u relaciji sa dugoročnomperspektivom i vizijom razvoja i poželjnog odn. očekivanog stanja u budućem vremenu. Aktivnosti, odluke

i ponašanja koja više doprinose ostvarivanju “priželjkivane” dugoročne perspektive u viziji “vremenskoghorizonta” su vrednije i važnije.

Metod ABCDE je tehnika određivanja prioriteta pridruživanjem određenog stepena prioriteta svakoj stavciplaniranih obaveza odn. zadataka, koji se kreće na skali od 5 stepeni denisanih sa slovima A, B, C, D i E.

Oblast ključnih rezultata u radnom procesu je skup radnih postignuća koja se moraju nužno ostvariti da bi sepostigao bitan doprinos organizaciji ili projektu, odn. da bi se određeni zadatak obavio sa najvećim rezultatima.

SWOT analiza, je alat strateškog planiranja koji se koristi za evaluaciju (procjenu): snaga, slabosti, prilika/pogodnosti i prijetnji uključenih u projektima odn. poslovnim poduhvatima.

Kreativno odugovlačenje je promišljeno i svjesno odlučivanje da se ključni poslovi izvrše neizostavnonametnutom ekasnošću, dok se poslovi i zadaci koji ne proizvode gubitke privremeno odlažu i odgađaju apojedini poslovi delegiraju drugima odn. eliminišu (odbiju) u cjelosti.

Zakon nametnute ekasnosti glasi: “Pojedinac nikad neće imati dovoljno vremena da uradi sve potrebneaktivnosti odn. zadatke, ali mora imati vremena da uradi najvažnije”

“Korak po korak” strategija glasi: “Velike i obimne zadatke i poslove treba analitički raščlaniti na faze odn.pod-zadatke ili manje cjeline, uvažavajući sistemsku struktuiranost svakog posla i potom realizovati faze odn.cjeline ponaosob metodom “korak po korak”.

PDA (Personal Digital Assistant) su uređaji koji spadaju u klasu malih tzv. “handheld” odn. “palmtop”kompjutera. Posjeduju kolor ekrane, te komunikaciona i audio-reproduktivna svojstva koja im omogučavaju da



480

1. Pažnja

i slušanje

480

Glosar

se koriste i kao mobilni telefoni tzv “smartphones”, web-browseri, ili portabl media-playeri. Ovi uređaji standardnomogu da pristupe Internetu i intranet-mrežama odn. bežičnim mrežama (Wireless Wide-Area Networks)posredstvom Wi-Fi i drugih telekomunikacionih tehnologija. Savremeni PDA uređaji podržavaju “touch screen”tehnologije. Podržavaju softverske pakete za podršku planiranju i organizaciji vremena (tzv. organizeri)

Anketa -istraživanje u kojem se reprezentativni uzorak ljudi ispituje (često anonimno) o njihovim stavovimai ponašanju.

Bubanje - deniše kao intenzivna priprema za ispit u posljednjem trenutku koja vremenski kratko traje.

CAL baza podataka - strategija za učenje namjenjena je studentima, predavačima, tutorima i savjetnicima.

Fizičko pamćenje - se odnosi na upamćivanje određenih akcija kao što je vožnja bicikla, zamjena probušenegume ili igranje ragbija.

Grakoni mišljenja - pomažu u razvijanju vještina kritičkog mišljenja i logičko konstruisanje ubjedljivogargumenta.

Informacija - je podatak koji podstiče na rad (akciju).

Izgradnja tima - strategija i proces koji pomažu timu da se razvije u neformalnu organizaciju sposobnu daispuni misiju odn. ciljeve i zadatke zbog kojih je tim izgrađen.

Kodiranje - pokazivanje ili izražavanje neverbalnog ponašanja, kao što je smiješenje ili tapšanje nekog poleđima.

Manipulacije atributima - odnose se na strategije koje se fokusiraju na odlike ili svojstva informacije koju

treba zapamtiti.

Mentalne manipulacije - obuhvataju mentalni sadržaj svijesti koji utiče na bilježenje, retenciju i prisjećanje

Mnemonička - potiče od grčke riječi koja označava pamćenje i odnosi se na upotrebu pomoćnog sredstvau cilju poboljšanja ekasnosti pamćenja.

Model - Matematički iskaz neke ekonomske teorije, može biti i formalni.

Motivacija - unutrašnje stanje potrebe ili želje koje pokreće pojedinca da učini nešto što će zadovoljiti tupotrebu ili želju.

Pamćenje - je generativan, interaktivan, stalan mentalni proces pohranjivanja i pronalaženja znanja iliiskustava. Studentova sposobnost da koristi svoje pamćenje i manipuliše njime u velikoj meri utiče na njegoveprocese učenja.

Pregovaranje - oblik komunikacije među suprotnim stranama koje se nalaze u sukobu, gdje dolazi do davanjai primanja ponuda o rješenju a samo rješenje će se javiti tek kad se obje strane slože.

Poruka - ono što želimo da kažemo.

Pažnja - Pažnja je sposobnost da se mentalno koncentrišemo i pažljivo usredsredimo.

Poremećaj nedostatka pažnje - je skup odlika ponašanja uočenih u različitom stepenu i kod djece i kod



481

1. Pažnja

i slušanje

481

Glosar

odraslih: pažnja kratkog trajanja, teškoća pri koncentrisanju, lako odvlačenje pažnje i teškoća u kontrolisanjunagona.

Samopoštovanje - procjena svoje vlastite vrijednosti , koji se odnosi na stepen u kom se smatra dobrim,časnim i sposobnim.

Simbolično podsjećanje - promjena neposrednog zičkog okruženja služi kao brz i lak podstrek za pamćenje

Stres - Osjećaji koji su uglavnom negativne prirode i javljaju se uvijek kada se procijeni da se nemožemoizboriti sa problemima i zahtjevima okruženja.

Strategija sinopsisa u 60 sekundi - se koristi za poboljšanje koncentracije To je grupna aktivnost zauvođenje, osnaživanje i primjenjivanje savjeta za poboljšanje koncentracije.

Strategija slagalice - Ona se usredsređuje na vještine slušanja, govorenja, saradnje, razmišljanja i rješavanjaproblema.

Strategija poređenja - obuhvata pronalaženja sličnosti, bilo gurativne ili bukvalne, između dvije stvari kojese moraju povezati i zapamtiti.

Strategija pojmovnih kartica - se bavi vještinom prepoznavanja pojmova ili termina

Slušanje - se odnosi na usredsređivanje da čujemo nešto.

Šema - predstavlja cjelinu koju ljudi stvaraju da bi mogli da organizuju svoje znanje, a koje je vezano za neku temuodnosno područje a koje utiče na informacije koje uočavamo o kojima mislimo i koje ćemo lako das zapamtimo.

Tajming uređaji - uređaji koji su programirani da pohranjuju informacije o obavezama i da podsjete korisnikau odgovarajuće vrijeme pomoću svjetla ili zvuka.

Tehnologija - Znanje kako postići ciljeve i zadatke.

Učenje - Promjene a koje se odnose na ponašanje pojedinaca a koje su nastala na osnovu ponašanja izproteklog perioda u sličnim okolnostima.

Unutrašnji ometači - su izvori ometanja koji se javljaju u pojedincu

Vjerovatnoća - predstavlja situaciju da će se neki događaj dogoditi.

Vizuelna elaboracija - je oblik mnemoničkih strategija koja je usmjerena na usmeni jezik i bavi sevještinama izgradnje vokabulara.

Zaboravljanje - obuhvata nesposobnost da se prisjetimo nečega što je zabilježeno u dugoročnom pamćenju.

akademske vjestine.pdf

Documents