6008 psihologija poremecaj u ponasanju u razvoju adolescenata srb 15str

5/25/2018 6008 Psihologija Poremecaj u Ponasanju u Razvoju Adolescenata SRB 15str - sli...

http:///reader/full/6008-psihologija-poremecaj-u-ponasanju-u-razvoju-adolescen

SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI

SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI,

POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.

WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM

WWW.SEMINARSKI-RAD.COM

AKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI,DIPLOMSKI , MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIMSAJTOVIMA CE TE NACI SVE NA JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMOIME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD A MI VAM DAJEMO DAPOGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRAJ I PRVE TRI STRANE U PDF-UTAKO DA MOETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ PROMASAJA.

NASA BAZA SADRZI SVAKI GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKIRAD KOJI CE VAM IKADA ZATREBATI, MOETE GA SKINUTI I UZ NJEGOVUPOMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETESEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI VAM JE POTREBAN, USVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI NOVI POTPUNOUNIKATAN SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD NA LINKU NOVIRADOVI. SVA PITANJA I ODGOVORE MOETE DOBITI NA NAEM FORUMUKAO I BESPLATAN SEMINARSKI, PREPRICANE LEKTIRE, PUSKICE I POMOC.ZA BILO KOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA MOZETE NAS KONTAKTIRATINA KONTAKT FORMI.
http://www.diplomski-rad.com/http://www.seminarski-rad.com/http://www.seminarski-rad.com/http://www.diplomski-rad.com/



5. SADRAJ

1. UVOD---------------------------------------------------------------------------------------2

2. POREMEAJI U PONAANJU I RAZVOJU ADOLESCENATA---------3

2.1. UZROCI POREMEAJA U PONAANJU--------------------------------------3

2.2. NAJEI POREMEAJI U PONAANJUU RAZVOJU ADOLESCENATA---------------------------------------------------3

2.3. KOLSKI NEUSPIJEH---------------------------------------------------------------4

2.4. ADOLESCENTSKA KRIZA---------------------------------------------------------4

2.5. NEUROZE-------------------------------------------------------------------------------5

2.. ZLOUPOTRE!A OPOJNIH SREDSTAVA--------------------------------------5

2.". RIZINO SEKSUALNO I REPRODUKTIVNO PONASANJE-------------

2.#. POREMEAJ U HRANJENJU------------------------------------------------------#

2.$. MALOLJETNIKA DELIKVENCIJA------------------------------------------ 112.1%. DEPRESIJA KOD ADOLESCENATA----------------------------------------- 12

3. ZAKLJUAK------------------------------------------------------------------------------13

4. LITERATURA ----------------------------------------------------------------------------14

5. SADRAJ ----------------------------------------------------------------------------------15

2



1. UVOD

Termin adolescencija dolazi od latinske rijei adolescere, to znai rasti prema zrelosti.Adolescencija je vrijeme odrastanja, prijelaza iz nezrelosti djetinjstva u zrelost odrasledobi.Taj prijelaz obuhvaa bioloke, psiholoke i socijalne promjene. Takoe, poveava senezavisnost i emocionalna razdaljina prema roditeljima, a raste vanost pripadanju grupivrnjaka i prvih ljubavnih odnosa. dreivanje tanog poetka i zavretka adolescencije nijestrogo de!inisano. "obiajeno se razlikuju rana, srednja i kasna adolescencija. #ana obuhvaarazdoblje od $$ do $% godine, srednja od $& do $', a kasna od $( do )$ godine. *eki autori

predlau da se kao kriterijumi poetka i kraja adolescencije uzmu bioloka i sociolokaodrednica, odnosno promjene u samom razvoju organizma +sekundarne polne odlike, poetakmenstrualnog ciklusa kod djevojica i sl i socijalna zrelost pojedinca +zasnivanje radnogodnosa, pronalaenje partnera, zasnivanje porodice i sl. -ocioloka odrednica se najeeuzima kao kriterijum zavretka adolescencije.no to je bitno je da je ovo period velikih promjena u ivotu adolescenta, a oznaen je

promjenama u odnosu prema roditeljima, vrnjacima, moralnim, ideolokim i drugimvrijednostima, ali prije svega promjenama u odnosu na samog sebe.Adolescent gleda sebe drugim oima/ primjeujui na sebi !izike i psihike promjene kojesu nastupile. n od sebe oekuje mnogo, ali i njegova okolina, roditelji, nastavnici, prijateljikoji nekada pred njega postavljaju nerealne zahtjeve.

0oetak adolescencije obiljeen je pubertetom, nizom promjena koje zavravaju postizanjemspolne zrelosti i sposobnosti reprodukcije. S.Freud je adolescenciju nazivao genitalnimstadijem/ razdobljem u kojem se ponovo bude instiktivni nagoni i premjetaju se u genitalno

podruje tijela, te tako rezultiraju psiholokim kon!liktom i nestabilnim nepredvidljivimponaanjem. 1rzina kojom adolescenti prolaze pubertet razlikuje se. *ekoj djeci treba samojedna godina, dok drugoj treba ak pet godina da prou pubertet. 2ormonalne promjenedirektno utiu na raspoloenje adolescenata a njihovo djelovanje oituje se i na psiholokojrazini, jer tjelesne promjene i promjene raspoloenja mijenjaju lini doivljaj vlastitog tijela,sliku o sebi i samopouzdanje. " toj dobi mijenjaju se navike higijene, koncepti ljepote iatraktivnosti, te adolescenti eksperimentiu sa svojom slikom, npr3 minkanje, tetovae, nainodijevanja i dr. " adolescenciji mladi preispituju svoj identitet kroz pitanje3 /4o sam ja5/ i

6ta elim biti5/, otkrivaju sebe, preispituju roditeljske stavove i vrijednosti, istrauju novemogunosti i inerese, te stvaraju svoj sistem vrijednosti, novu sliku o sebi i razvijajuintelektualne i socijalne vjetine, te ire svijet vlastitih interesa. " potrazi za vlastitimidentitetom eksperimentiu sa razliitim ulogama. 7nae, promjene koje se deavaju u ovom

periodu izuzetno su znaajne za dalji razvoj osobe, a ukoliko se u ovom periodu ne zavreuspijeno razvojni zadaci, kasnije moze doi do loeg prilagoavanja u ulozi odraslog. -ve te

promjene imaju za cilj da integriu dogaaje iz ranijih ivotnih !aza i omogue razvojstabilnog identiteta. 8edan dio mladih uspijeno prevlada ovaj period i prolazi kroz krizuidentiteta bez posljedica, dok drugi dio mladih ulaze u dublje krize identiteta koja se moeoitovati izolacijom od roditelja i vrnjaka, osjeajem bezizlaznosti niskog samopotovanja, terazliitim destruktivnim ponaanjem.

3



2. POREMEAJI U PONAANJU I RAZVOJU ADOLESCENATA

0oremeaji u ponaanju predstavljaju skupni naziv za sve one pojave bioloke, psiholoke isocijalne geneze koje manje ili vie pogaaju pojedinca i nepovoljno djeluju na njegovuaktivnost, reaktivnost, te neugodno ili ak ta vie tetno utiu na druge pojedince i drutveneorganizme +npr3 porodice, djeije i omladinske organizacije, te uu i iru zajednicu9Dobreni,

Poldruga, 19740o nekim autorima +Vodak, ulc, 1968 odstupanja od adolescentskog ponaanja od

pedagoke norme razvrstavaju se na mane i poremeaje.:ane u ponaanju su ona odstupanja koja spadaju u pedagoku s!eru, a nastale su veinom naodgojnom osnovu. *asuprot tome poremeaji u ponaanju spadaju u medicinsku s!eru isvakako da i oni nastaju na odgojnom osnovu, prerastajui u simptom bolesnog stanja.Teko

je razluiti kada se radi o mani, a kada o poremeaju u ponaanju.Dr.u!a"ed Der#i$bego#i, 1997 istie%&'ao djecu sa (ore"eaji"a u (ona$anjuo)na*a#a"o onu djecu *ije (ona$anje u)rokuje kon+likne siuacije. - o" slu*aju, go#ori"oo e"ocionalnoj o$eenoj ili o socijalno ne(rilagoenoj osobi. /ko (ona$anje li*nosi uodreenoj okolini dobije oblik (rekr$aja onda se go#ori o delik#enno" (ona$anju.&

'o#a*e#i, San*i, ejo#$ek019880 Pore"eaji u (ona$anju, u $ire" s"islu, obu!#aajukako (ore"eaje organske ili biolo$ke eiologije, ako i (si!olo$ke i socijalne, (ri *e"u se

o#i" er"ino" (r#ens#eno u(o)ora#a na ona (odru*ja koja odsu(aju na o(e" i (odru*juosobne i socijalne ada(acije&

2.1. UZROCI POREMEAJA U PONAANJU

"zroci za pravilan rast i razvoj dijele se na dvije skupine. 0rvu skupinu ine bioloki !aktorikoji dolaze do izraaja od poetka razvoja embrija i djeluje sve do roenja. ni su odgovorniza pravilan tjelesni razvoj i pravilno razvijanje centralnog nervnog sistema. ;rugu skupinu

predstavljaju odgojni !aktori. To su odgojni uslovi u kojima jedinka raste i gdje se pripremaza ivot u drutvu, stvarajuci za njegovo ponaanje stalno novu i viu motivaciju. *amotivaciju utiu i karakteristike ivotnog razdoblja, pa tako neispravne motivacije mogu da se

pojave u pubertetu.



!izikom i zdravstvenom razvoju adolescenata. :noge loe navike u adolescenskoj dobimogu da preu u ozbiljan poremeaj koji moe dovesti do razlicitih devijacija kako u

ponaanju tako i u daljnjem razvoju njegove linosti.

0oremeaj ponaanja moemo podijeliti na 3

&'()*+) ,)' /,0+, /,+&&+6& +nametljivost, uzornost, prkos, laljivost,agresivnost?

/&7)*+) ,)8) /,0+, /,+&&+6& +plaljivost, povuenost, nemarnost? 9)'*+(+, /,+&&+6 +skitnja, prostitucija, kraa, nasilje i ubistvo.

" tom razdoblju odrava se i zavrna !aza separacije +odvajanja od roditelja iindividualizacija linosti u zrelu slobodnu i nezavisnu osobu. snovni zadaci koje adolescentna putu odrastanja treba ispuniti su3 prihvatanje vlastitog tijela, !ormiranje seksualnogidentiteta, emancipacija od obitelji, osobna identi!ikacija i a!irmacija. 0oremeaji ponaanjaizraz su sukoba adolescenta i njegovih emocionalni potreba s okolinom. Ako okolina

postavlja prevelike zahtjeve, na koje adolescent ne moe odgovoriti, adolescent gubi osjeajsigurnosti, razvija osjeaj straha, nepovjerenja i nesigurnosti i zbog svega navedenog prelazi uodbranu koja moe izmijeniti njegovo ponaanje u tom smijeru da ulazi u stalne sukobe saokolinom tj3 : /,0&6 /,+&&+6&. *ajei poremeaji u tom dobu su3 kolski neuspijeh,adolescentska kriza, neuroze, zloupotreba opojnih sredstava +puenje, alkohol, droga, rizinoseksualno i reproduktivno ponaanje +neeljene trudnoe, abortusi, 27



je razgraniiti normalno i patoloko.



Droge0Adolescenti uzimaju drogu iz mnogo razliitih razloga3 nesigurnost, tjeskoba, de!ictpsiholoke topline u porodici, nedostatak samopouzdanja i samopotovanja, slab ego,radoznalost, ele da budu /coolE, impulsivnost. 0rvo, roditelji moraju biti in!ormirani oznakovima i paljivo pratiti svog adolescenta. *eki od znakova mogu biti3 hronino crveneoi, jako proirene ili suene zjenice, velike promjene raspoloenja, vee promjene u ritmu

spavanja, hranjenja, osobne higijene, kolskog uspjeha, druenja, promjene u tjelesnoj teini,izbjegavanje kontakta i sl. 0oetak eksperimentiranja /7);,&'()*+) 7097(*)& poinjemarihuanom, koju je $D posto djeaka i est posto djevojica uzelo vie od tri puta u ivotu.Fcstas@ uzima tri posto obaju spolova3 GD posto ih je uzelo iz znatielje, a oko HD posto izosjeaja ChajC. 0rosjek poetka uzimanja psihoaktivnih sredstava je za marihuanu $% godina,

psihostimulanse $I godina, opijate )D godina, a intravenozne droge )D,G godina. #azdoblje odprvog jointa do posljednje ili prevelike doze ima etiri !aze3

1. 69 vrijeme konzumacije, najee marihuane, ne traje dugo i moguje povratak u normalan ivot.2.



G'K studenata i &IK studentica spolno je aktivno. -rednja dob stupanja u seksualne odnose je$G,( za studente i $I,% za studentice.

studenti i studentice koji ne ive s roditeljima ee su seksualno aktivni__

Pore"eaj (olnog ideniea 9 u adolescenciji je speci!ian psihopatoloki oblik koji sepovezuje sa neuspenom integracijom psiholokih procesa u prihvatanju svoga pola, svojepolne uloge i uopte, polnosti, tj. mukosti ili enskosti, uz sasvim normalno biolokoodreenje pola. 7spoljavanje ovog poremeaja je najee u periodu kasne adolescencije i

praeno je brojnim simptomima i oblicima ponaanja3 intenzivan strah +sve do razvojapanike, depresivnost praenja osamljivanjem, suicidalna razmiljanja, pa i pokuaji suicida,poremeaji ishrane i spavanja. " jednom sluaju mladi izbegavaju svaki kontakt sa osobamasuprotnog pola, a u drugom se uputaju u brojne heteropolne veze.0orodini sastav, +nekompletnost porodice i atmos!era koja u njoj vlada, presudni su iniociza uspeno oblikovanje mukosti i enskosti. " porodicama u kojima mladi odrastaju bezistopolnog roditelja, nedostaje identi!ikacioni uzor, to bitno utie na !ormiranje polnogidentiteta. 0roblemi mlade osobe e se javiti kada u njoj ojaa potreba za jasnom polnomidenti!ikacijom, prihvatanjem polne uloge, zrelijom komunikacijom sa osobama istog pola iispoljavanjem heteropolnog interesa. 0roblemi ovakve vrste najee se javljaju na poetkustudija, kada mlada osoba naputa porodicu, kada prvi put ode na ljetovanje bez roditelja, na

odsluenju vojnog roka ili u slinim situacijama. Treba naglasiti da je poremeaj polnog

$



identiteta u adolescenciji prolazan psihiki poremeaj i da se uspeno prevazilazi kada seuklone prepreke u razvoju polnosti i dostizanju polnog identiteta.

0 Fakori koji uicu na inicijaciju u seksualnu aki#nos 9 7nicijacija u seks meuadolescentima je predvoena sloenom mjeavinom socijalnih, psiholokih, religioznih i

!izikih uticaja. ;jevojice najee spominju pritisak vrnjaka, neto manje zaljubljenost,osjeanje zrelosti, ili osjeaj seksualne elje. ;jeaci, takoe navode pritisak drutva kaorazlog za seks, a odmah zatim osjeanje seksualne elje, uspeh i radoznalost. #anije sazreledjevojice su sklonije ranijem zapoinjanju seksualnih aktivnosti, nego djevojice koje sukasnije sazrele. Laktori koji potpomau inicijaciju u seksualnu aktivnost kod djevojicaukljuuju i rizina ponaanja +alkoholizam, i korisenje droga, nizak socioekonomski status

porodice, rasturenu porodicu, loe obrazovanje, nizak nivo samopotovanja ili odsustvo oca.*ekoliko !aktora koji mogu odloiti inicijaciju u seksualnu aktivnost ukljuuju izgled zavisoko kolovanje, cilj postizanja karijere i vea religioznost.

n+ekcija V0o"0predstavlja neoekivan dogaaj u ivotnom ciklusu pojedinca u ovom

sluaju adolescenta. -aznanje o prisustvu virusa ili o pojavi mani!estne oblasti bitno remetiindividualnu psihosocijalnu ravnoteu. Takoe, znaajno utie na porodinu dinamiku. -aaspekta ivotnog ciklusa porodice kriza uzrokovana 27< in!ekcijom predstavlja neoekivanu,tj. paranormativnu ivotnu krizu. 27< in!ekcija remeti oekivani ivotni razvoj i znaajnoutie na kvalitetno rjeavanje razvojnih zadataka u pojedinim !azama ivotnog ciklusa.0rilikom prelaska iz jednog ivotnog ciklusa u drugi deavaju se emocionalni procesi istrukturisanje promjena. To saznanje dovodi do niza novih reakcija kao to su3 odbacivanje,izolacija, mrnja, agresivnost, kon!likt meu roditeljima itd. 0orodica najee nemakapaciteta, niti dovoljno znanja kao ni energije da prevazie krizu. " tom trenutku mogue jerasturanje porodice, prolongiranje sukoba, psihijatrijsko dekompenzovanje lanova porodice,kao to su3 neurotine reakcije, depresije, psihotine reakcije, zloupotreba supstanci i drugo.vakav mogui ishod negativno deluje na doivljavanje i stavove okoline +prijatelji, radnasredina koji vrlo esto odbacuju ovakvu porodicu i oboljelog adolescenta. =bog toga jeneophodno predloiti brojne preventivne kao i terapijske aktivnosti koje doprinose

prevazilaenju nastale krize. Tokom ivotnog ciklusa sa rastom 27< pozitivnog adolescentadeavaju se nove tekoe u pojedinim !azama ivotnih ciklusa koje su se ispoljavale naintrapsihikom i interpersonalnom planu. Adolescent postaje svjestan svoje razliitosti, kojamoe da dovede do razliitih reakcija. *a socijalnom planu gotovo po pravilu dogaa seizolacija ili socijalna stigmatizacija koja dodatno oteava mogunost razvoja osobe. =naajno

je da njegova porodica prolazi kroz iste !aze prilagoavanja rigidnoj socijalnoj sredini, sukobazbog izolacije, nemogunosti ostvarenja sopstvenih potencijala kao i drugih, esto brojnih,

ogranienja. " situaciji loe porodine i socijalne podrke porodica se esto dekompenzuje.

2.#. POREMEAJ U HRANJENJU

/noreksija ner#o)a 9 je psihiki poremeaj u kojem mlade djevojke u strahu od debljanjapoinju namjerno mravjeti do stanja teke tjelesne iscrpljenosti i stvarne ivotne ugroenosti.1olest je poznata od najstarijih vremena, ali prvi detaljni opisi potjeu iz $I. vijeka. "zemljama zapadne civilizacije sve se ee govori o epidemiji poremeaja jer se anoreksija

javlja u prevalenciji do &K to znai da od $DD mladih djevojaka u ovom trenutku vjerojatno& anoreksinih. "zroci poremeaja nisu u potpunosti poznati. d biolokih inilaca moemo

spomenuti konstitucionalnu predispoziciju. Anoreksija se ee javlja u osoba koje su uporodici imale roake s nekim oblikom problema s prehranom bilo da je rije o mravosti

%



+sumnja na anoreksiju, bulimiji, debljini ili dijabetesu. :eu roacima anoreksinihdjevojaka ee se mogu nai osobe s poremeajem raspoloenja +depresija ili osobe ovisne oalkoholu ili drogama. 0sihiki su inioci bili detaljno prouavani. *ajvei broj anoreksinihosoba prve simptome dobije poetkom adolecencije. *esigurnost koja nastaje radi naglog!izikog razvoja, anksioznost, stid zbog bujanja tijela, tjeskoba od navale uzbuenja u tijelu

moe zbuniti mladu osobu i oteati joj odrastanje. Melja za osjeanjem prihvaenosti okolinevodi djevojku prema izboru mravljenja kao najjednostavnijem nainu za postizanjesigurnosti u krugu vrnjaka, jer je opsjednutost vitkou meu mladima jedna od glavnihtema. " anoreksinih djevojaka nalazimo veliku povezanost s majkom, s oscilacijama izmeu

jake privrenosti do odbacivanja. :ajke anoreksinih djevojaka obino su anksiozne osobe.Takve su majke pretjerano zaokupljene hranjenjem svojih sasvim malih djevojica koje

pokorno sisaju i esto su debeljuce/. " adolescenciji dolazi u ovih djevojaka po prvi put dopojave otpora prema zahtjevima majke. *aelno, za razvojnu !azu u kojoj se dijete pokuavaodmaknuti od roditelja i potvrditi kao posebna i odgovorna osoba, suprotstavljanja su posvenormalna. Nini se da dijete nesvjesno pronalazi upravo jedenje kao najosjetljivije podrujesuprostavljanja svojoj majci. " obiteljima u kojima je hrana iznimno vana upravo e

anoreksija biti pojava koja e roditelje najvie uznemiriti. *a nastanak poremeaja djeluju isocijalni !aktori. " savremenom drutvu kroz medije se propagira vitka linija kaonajuzvieniji cilj i jedini kriterij ljepote, ne vodei rauna o zdravlju. " elji da se svidi i da se

pokae kako dri do sebe, veliki je broj djevojaka pod stalnom dijetom ili je planira. -ve unamjeri pribliavanja idealu ljepote. Anoreksiju je jednostavno prepoznati kada se njenaklinika slika potpuno razvije. -imptomi su3 namjerno mravljenje, strah od debljanja, padtjelesne teine ispod indeksa tjelesne mase $I.& +indeks tjelesne mase O tjelesna teina +kg Pvisina izraena u metrima na kvadrat, opsejdnutost izgledom tijela i dijetama, precjenjivanjevanosti tjelesne teine i izgleda i izostanak menstruacije. 1olest je tee primjetiti jer se javlja

podmuklo, gotovo neprimjetno. *akon naoko beznaajnog neugodnog dogaaja ili nekeusputne primjedbe o izgledu, mlada djevojka postaje nesigurna, povlai se iz drutva,zaokupljena je milju da je debela i poinje razmiljati o dijeti. 0oinje pretjerano vjebati+trbunjaci/ su najomiljeniji, ide na !itness ili aerobik. "skoro zna kalorijsku vrijednost svihnamirnica i uporno sakuplja podatke o dijetama. 7z prehrane iskljuuje sve vie namirnica podraznim izgovorima +meso deblja, okrenula se vegetarijanskoj prehrani, makrobiotici, jajaimaju holesterol, sve ostalo je opasno jer deblja. *a kraju jede samo nekoliko jednostavnihniskokalorinih jela. -ve je rjee za stolom s ostalim lanovima porodice. *e eli da se saznakoliko malo jede. 0onekad kao da se stidi jesti pred drugima jer je u njihovom iskrivljenom

pogledu na svijet to izraz sramotne slabosti.



prevariti roditelje, obzirom da nema pravu predstavu o tome koliko jede, uglavnom sveostavlja po starom. #oditelji moraju upotrijebiti svoju brinost i autoritet na traenje i

podravanje lijeenja jer anoreksija nee proi sama od sebe.

:uli"ija0je psihiki poremeaj koji se najee javlja u mladih djevojaka. 4arakterie gapotreba za prejedanjem velikih koliina visokokalorine hrane. *akon prejedanja slijedinamjerno povraanje koje nastaje zbog straha od debljanja i nezadovoljstva izgledomvlastitog tijela. d sto mladih djevojaka, njih tri do pet bori se s ovim poremeajem. 1ulimija

je prvi put opisana u medicinskoj literaturi $(I(. godine. 0raksa prejedanja i povraanja,odnosno ienja laksativima bila je poznata ve u starom Fgiptu, Jrkoj, #mu i Arabiji.>ijenici su nekada povraanje i ienje smatrali potrebnim radi ouvanja zdravlja. "literaturi se jo uvijek raspravlja jesu li ove pojave i injenica da su se bogati #imljani estogostili, a nakon toga istili, zapravo bile neke varijante danas poznate bulimije nervoze ili ne." kasnijim stoljeima kroz literaturu se spominju osobe koje su prema povijesnim izvorimaimale simptome nalik bulimiji s ciljem namjernog mravljenja. ;anas prevladava miljenje

kako je rije o novom poremeaju jer do novijeg datuma nije postojao potpun opis bolestikakvu danas poznajemo. 0oremeaj je lako prepoznati po povremenoj potrebi jedenja velikihkoliina hrane. 0rejedanje prati osjeaj kako ne postoji kontrola uzimanja hrane, odnosno,osoba ne moe prestati s jelom. 0restaje jesti kada koliina uzete hrane poinje smetati tijelu ikada se pojavi osjeaj boli zbog prepunog elica. Tada se javlja strah od debljanja i potreba zaspreavanjem debljanja povraanjem, ienjem laksativima ili diureticima. 7stovremeno se

javlja potreba za kompenzatornim gladovanjem ili pretjeranom tjelesnom aktivnou u svrhumravljenja. ;a bi se takvo ponaanje moglo nazvati buliminim, mora se dogaati najmanjedva puta tjedno kroz tri mjeseca. " buliminih i anoreksinih osoba opaa se kako je procjenavlastite vrijednosti pretjerano povezana s procjenom oblika i teine tijela. ne su stalno pod

pritiskom jer su opsjednute dijetama i razmiljanjem o vlastitom tijelu. Treba napomenuti dase povremena prejedanja i povraanja mogu javiti i tijekom anoreksije nervoze. 1itna razlikaizmeu anoreksije i bulimije je u tjelesnoj teini. 4od buliminih je osoba tjelesna teinanormalna ili malo poveana, dok je u anorektnih izrazito niska. 1ulimija nervoza javlja se udjevojaka u razdoblju srednje i kasne adolescencije, dakle, javlja se u pravilu neto kasnije odanoreksije. "zroci poremeaja nisu u potpunosti poznati.



su nepodnoljivo bolni i moraju ih odmah suzbiti hranjenjem. " konanici, pretjeranimjedenjem izaziva se tjelesna bol koja slui kao spas od psihike boli. 8ednako tako ubuliminih osoba esto postoji sklonost samopovreivanja koje takoer slui otkanjanjuosjeajne boli jer se ona tee podnosi od !izike. 1ulimine su osobe, za razliku odanorektinih, kritinije prema svojoj bolesti i imaju potrebu da se promijene. 7pak, one se ne

javljaju odmah lijeniku prije svega jer se stide svoje bolesti. ;oivljavaju je kao lounaviku/ s kojom mogu prestati kada ele, to im je zabluda. sjeaj krivnje zbog grenog/odnosa prema hrani navodi ih na trajno prejedanje i povraanje. bino odlaze na terapiju tekkada obitelj otkrije to se dogaa i kada pone vriti pritisak. 4ada je kasnih sedamdesetih

prvi puta opisan ovaj poremeaj, nije bilo jasne predodbe o veliini problema i brojuzahvaenih osoba. 0acijentice su se poele javljati lijenicima tek kada se o tom poremeaju

poelo vie govoriti u medijima. 0okazalo se da je, zapravo, rije o tajnoj bolesti. sobeoboljele od bulimije imaju i neki dodatni psihiki problem. *ajee je to depresija."spjenost lijeenja koje se sastoji od priho!armakoterapije i psihoterapije ovisi prije svega okombinaciji bulimije s jo nekim od psihikih poremeaja.



osposobljavanju ili radu, su socijalno nezreli. "tvreno je da neki maloljetni prestupnici,kada ukljue u zdravu sredinu i rade ono to ih interesuje mogu da postignu odline rezultate ida budu socijalno uspjeni. :nogi maloljetni delikventi ispoljavaju izrazito implusivno,nemirno ekstovertno, agresivno ili destruktivno ponaanje. " svojim antisocijalnim stavovimanajee protiv vlasti i autoriteta, tvrdoglavi su i sumljiavi, esto nezadovoljni i

neraspoloeni sa svim i svaim i protiv svega i svaega, skloni da mrze i da prkose svakome.sobine linosti maloljetnih delikvenata razlikuju se od osobina ostale djece. #oditelji,predkolske ustanove, kole i drutvo u cjelosti morali bi voditi stalnu brigu, odgojnodjelovati, provoditi prevenciju od najranijeg djetinjstva, a ne samo kad se uoe smetnje i

poremeen psihosocijalni razvoj djeteta. 0raksa pokazuje, a iskustvo nas ui, da ranootkrivanje, dijagnosticiranje poremeaja, sistemno, znalako i organizirano provoenjeodgojnih i korektivnih mjera s djecom Q kod kojih se primjeuje krenje drutveno Q etikihnormi, delikvencije i injenje prijestupa Q daju zadovoljavajue rezulate.

2.1%. DEPRESIJA KOD ADOLESCENATA

;epresija je bolest u kojoj dolazi do snienja raspoloenja, ali u tolikoj mjeri da ta promjenaraspoloenja utjee na sveukupno razmiljanje, opaanje, tjelesno stanje, ponaanje iovjekovo socijalno !unkcioniranje. :ladalaka depresija je pojava sa kojom se esto, i svevie, susreu mladi ljudi u procesu sazrijevanja. na je sloen, podmukao i opasan !enomen.-loen je zbog brojnih komplikovanih uzroka i posljedica. Tinejdersku depresiju je teko

prepoznati, jer se njeni simptomi razlikuju od klasinih simptoma depresije odraslih. *aprimjer, blago depresivni tinejder se ponaa i govori normalno. *e postoje spoljanji znacidepresije. 1laga tinejderska depresija mani!estuje se putem tmurnih !antazija, sanjarenja ilimranih snova. 1lagu depresiju moe, u ovom stadijumu, da prepozna samo mali broj

pro!esionalaca koji dobro poznaju ovu pojavu, ili veoma senzitivni roditelji i vaspitai kojidobro poznaju nain razmiljanja tinejdera i sadraj njegovih misli. *ajbolji nain

prepoznavanja depresije kod tinejdera je da nauimo koji su razliiti simptomi depresije ikako se razvijaju.



smatraju marihuanu ili travu/ drogom, i misle da je bezopasna:arihuana nije antidepresiv.na blokira bol depresije. Tinejder se osjea bolje samo zato to slabije osjea bol. *aravno,kad marihuana prestane da djeluje, depresivna bol se vraa. ;a bi zatim mogao da postigneisti stepen olakanja bola, tinejder mora poslije da uzme veu koliinu. n polako postajepua trave/...sve dok i to ne postane nedovoljno... posle ega slijedi neto jae. igledan

nain na koji tinejder moe da izrazi depresiju je pokuaj samoubistva. 0onekad je pokuajsamoubistva samo gest u kome tinejder ne eli stvarno da umre, ve eli da privue panju.

3. ZAKLJUAK

#azdoblje adolescencije esto je okarakterizirano kao razdoblje Sbura i oluja, brzih izmjenaraspoloenja, unutarnjih kon!likata i svaa s okolinom, buntovnitva, ispitivanja granica,

besmrtnosti, znatielje i istraivanja svijeta. :nogi odrasli zaborave na vrijeme kada su isami bili adolescenti, vrijeme kada su i oni testirali strpljenje svojih roditelja. Adolescenti sezbog njihovog drugaijeg naina odijevanja, ponaanja ili odabira glazbe, odraslima ineekstremnima, drugaijima i teko razumljivima. >ako je zaboraviti da adolescentiistovremeno vie nisu djeca, ali nisu jo ni odrasli ljudi.

#ecentna istraivanja pokazuju da gotovo polovica ispitivanih adolescenata smatra da imajuproblema sa suoavanjem sa stresnim situacijama kod kue i u koli.



4. LITERATURA

=dravstvena psihologija9doc.dr.sci.#edo Nauevi

Trauma i kola9doc.dr.sci.#edo Nauevi9=enica )DD&

4omunikacija sa djecom delikventnog ponaanja9dr.Tomi #ua9Tuzla,decembar )DD&

0oremecaj u ponaanju kod djece i mladih9dr.#ua Tomi9Tuzla )DD&

4ako stvarno voleti svog tinejdera/, #osa 4embela +izdava -oteria/, 1eograd, )DD%

Anoreksija i bulimija9 pro!.dr.



&"

6008 psihologija poremecaj u ponasanju u razvoju adolescenata srb 15str

Documents