57706164-obrada-rezanjem-zbirka
TRANSCRIPT
UNIVERZITET U NOVOM SADUFAKULTET TEHNIČKIH NAUKA
Dragoje MilikićPavel Kovač
Marin GostimirovićSrđan Uzelac
Milenko Sekulić
TEHNOLOGIJATEHNOLOGIJAOBRADEOBRADE
REZANJEMREZANJEMZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU
Novi Sad, 2000.
Naziv udžbenika: „TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM – – zbirka rešenih i zadataka za vežbu”
Autori: Dr Dragoje Milikić, redovni profesorDr Pavel Kovač, redovno profesorDr Marin Gostimirović, docentMr Srđan Uzelac, asistentMr Milenko Sekulić, asistentFakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu
Recenzenti: Dr Sava Sekulić, redovni profesor u penzijiFakultet tehničkih nauka u Novom Sadu
Dr Dušan Vukelja, redovni profesor u penzijiMašinski fakultet u Kragujevcu
Dr Janko Hodolič, redovni profesorFakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu
Priprema za štampu: Kompjutersku obradu teksta i slika i kompletan prelom knjige uradili su sami autori
Izdavač: Samostalno izdanje autora kao privremeno rešenjedo štampanja stalnog udžbenika
Tiraž: 100 primeraka
Fotokopiranje: „LK-foto” Novi Sad, Rumenačka 101.
NAPOMENA:
Ovaj materijal sačinjen je na osnovu podloga za vežbanje iz predmeta ”Proizvodne tehnologije I – obrada rezanjem” koje su autori stvarali tokom dugogodišnjeg rada. Materijal ima za cilj da pomogne studentima da lakše prate vežbe iz istoimenog predmeta, kao i za pripremu pismenog dela ispita. Za uspešno praćenje vežbi i rešavanje postavljenih zadataka, svaki student bi obavezno treba da koristi i knjigu Tehnologija obrade rezanjem – mašine, uređaji i postupci obrade koja je za potrebe studenata urađena na isti način kao i ova zbirka zadataka.
Materijal je strogo internog karaktera i služiće isključivo studentima Mašinskog odseka Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu do izlaska iz štampe zbirke zadataka pod istim ovim nazivom, koja na Univerzitetu čeka štampanje od juna 1999. godine.
SVA PRAVA ZADRŽANA. Nije dozvoljeno da ni jedan deo ove zbirke bude reprodukovan ili snimljen na bilo koji način i bilo kojim sredstvom, elektronskim ili mehaničkim, uključujući fotokopiranje, snimanje ili druge sisteme umnožavanja, bez izričite dozvole autora.
Novi Sad, januara 2000. godine Autori
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBUII
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
PREDGOVOR
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM – zbirka rešenih i zadataka za vežbu nastala je kao logična dopuna knjige TEHNLOGIJA OBRADE REZANJEM – opšta i primenjena teorija rezanja. U njoj je iznet izbor karakterističnih primera proračuna režima rezanja i drugih parametara obrade na kojima je prikazana praktična primena teorije rezanja koja je detaljno obrađena u pomenutoj knjizi.
U ovoj knjizi su dati karakteristični primeri rešenih zadataka i zadataka za vežbu za sve najvažnije postupke obrade rezanjem, odnosno za struganje, bušenje, glodanje, rendisanje, brušenje i provlačenje. Većina rešenih zadataka je ilustrovana odgovarajućim planom obrade sa položajem obratka i alata, kao i potrebnim kretanjima pri obradi, što samo po sebi doprinosi boljem razumevanju postavljenog problema.
Za uspešno razumevanje rešenih zadataka i pravilno postavljanje i rešavanje datih zadataka za vežbu, moraju se, pored primenjene teorije rezanja, dobro poznavati i mašine alatke i njihove mogućnosti pri obradi rezanjem. U vezi toga studentima se preporučuje korišćenje privremenog izdanja knjige TEHNLOGIJA OBRADE REZANJEM – mašine, uređaji i postupci obrade.
Ova knjiga je rezultat dugogodišnjeg radnog iskustva autora koji su brojnim generacijama studenata Mašinskog fakulteta, kasnije Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, držali vežbe iz područja tehnologije obrade rezanjem, u okviru predmeta čiji su se nazivi i programi do sada više puta menjali. Zbog toga ova zbirka zadataka obuhvata nešto širu materiju nego što to predviđa trenutno važeći nastavni plan i program studija mašinske struke na FTN u Novom Sadu, kako bi ista mogla pokriti različite programe koji su do sada postojali ili će se možda pojaviti u narednom periodu.
Novi Sad, oktobra 2000. godine Autori
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU III
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ISPRAVKA UOČENIH GREŠAKA U KNJIZI
STRANA UOČENA GREŠKA ISPRAVKA15 U šestom redu odozgo stoji 120 min 30 min
52
U izrazima za snagu pogonskog elektromotora mašine, srednju obimnu silu i srednji spec. otpor rezanja stoje oznake: Fm i
ksm
Nove oznake su: Fvm i kvm
62U izrazima za apsorbovanu snagu, srednju
obimnu silu i srednji spec. otpor rezanja stoje oznake: Fm i ksm
Nove oznake su: Fvm i kvm
64
U izrazima za apsorbovanu snagu, srednju obimnu silu na jednom zubu, broj zuba u
zahvatu i spec. otpor rezanja soje oznake: F1m, ks, ksm i z´ = ... = 4,72
Nove oznake su: Fv1m, kvm, kvm i zz = ... = 4,72 uz dodatak: ⇒ usvaja se 5 zuba, pa je onda
P = 6533 W, umesto 6167 W
65U izrazima za snagu pogonskog
elektromotora i broj obrtaja alata stoje oznake: z´i F1m
Nove oznake su: zz i Fv1m
66U izrazima stoje oznake: z´= ... =3,78, F1m, ks i ksm
Nove oznake su: zz = .. = 3,78 uz dodatak: ⇒ usvaja se 4 zuba, Fv1m, kvm i kvm, pa je onda broj obrtaja alata n = 1,019 o/s umesto 1,078
71U izrazima za apsorbovanu snagu, broj zuba u
zahvatu i srednji spec. otpor rezanja stoje oznake: z´, F1m i ks
Nove oznake su: zz, Fv1m i kv
73U izrazu za snagu pogonskog elektromotora stoje oznake: F1m i z´, kao i njena vrednost
15290 W
Nove oznake su: zz i Fv1m i nova vrednost snage 18202 W
74Oznaka za srednju silu na obimu jednog zuba glodala F1m i broj zuba u zahvatu z´= .. =2,52
Nove oznake su: Fv1m i zz = .. =2,52 uz dodatak: ⇒ usvaja se 3 zuba, kao i φs = 26,1°,
φi = 49,5° i φ = φs - φi
125 Oznaka C – korekt. faktor spec. provlačenja Nova oznaka je: Kp
130 Slika klipnjače uz zadatak 4. Slika treba da stoji uz zadatak 5.144 Tablica S-16. → stoji: ugao vahvata Tablica S-16. → treba: ugao zahvata
145Tabeli S-17. → vrednosti u 5-tom redu se
menjaju Nove vrednosti su: Č1531; Ck45N; 713; 199;
1427; 0,7715; 198; 0,5426; 232; 0,2319
152Tablica BR-7→ vrednosti drugog i četvrtog
reda se menjajuGrubo kružno brušenje čelika → 0,02÷0,05Fino kružno brušenje čelika → 0,005÷0,01
153
Tablica BR-7 za unutrašnje brušenje u napomeni stoji pogrešna formula:
pDtD
)pDtD(a
Cpv
⋅
−⋅=
Ista treba da glasi:
tDpD
)t
Dp
D(a
Cpv
⋅
−⋅=
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBUIV
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
SADRŽAJ
PREDGOVOR............................................................................................................................III
SADRŽAJ.....................................................................................................................................V
PREGLED KORIŠĆENIH OZNAKA.....................................................................................XI
PREGLED KORIŠĆENIH SKRAĆENICA..........................................................................XV
1. UVOD.........................................................................................................................................1
2. OBRADA STRUGANJEM.......................................................................................................2
2.1. UNIVERZALNI STRUGOVI............................................................................................................2
ZADATAK 1.................................................................................................................................2
ZADATAK 2.................................................................................................................................4
ZADATAK 3.................................................................................................................................7
ZADATAK 4.................................................................................................................................9
ZADATAK 5...............................................................................................................................12
2.2. VIŠESEČNI STRUGOVI...............................................................................................................13
ZADATAK 1...............................................................................................................................13
ZADATAK 2...............................................................................................................................16
2.3. REVOLVERSKI STRUGOVI..........................................................................................................19
ZADATAK 1...............................................................................................................................19
ZADATAK 2...............................................................................................................................24
ZADATAK 3...............................................................................................................................26
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU V
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
2.4. ZADACI ZA VEŽBANJE..............................................................................................................28
ZADATAK 1. .............................................................................................................................28
ZADATAK 2. .............................................................................................................................29
ZADATAK 3. .............................................................................................................................29
ZADATAK 4. .............................................................................................................................29
ZADATAK 5. .............................................................................................................................30
ZADATAK 6. .............................................................................................................................31
ZADATAK 7. .............................................................................................................................31
3. OBRADA BUŠENJEM...........................................................................................................32
3.1. JEDNOVRETENE BUŠILICE..........................................................................................................32
ZADATAK 1...............................................................................................................................32
ZADATAK 2...............................................................................................................................34
3.2. VIŠEVRETENE BUŠILICE............................................................................................................36
ZADATAK 1...............................................................................................................................36
ZADATAK 2...............................................................................................................................38
ZADATAK 3...............................................................................................................................39
3.3. BUŠILICE SA VIŠEVRETENOM GLAVOM........................................................................................43
ZADATAK 1...............................................................................................................................43
ZADATAK 2...............................................................................................................................45
3.4. ZADACI ZA VEŽBANJE..............................................................................................................48
ZADATAK 1. .............................................................................................................................48
ZADATAK 2. .............................................................................................................................49
ZADATAK 3. .............................................................................................................................49
ZADATAK 4. .............................................................................................................................49
ZADATAK 5. .............................................................................................................................49
ZADATAK 6. .............................................................................................................................49
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBUVI
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ZADATAK 7. .............................................................................................................................50
4. OBRADA GLODANJEM.......................................................................................................51
4.1. HORIZONTALNE GLODALICE......................................................................................................51
ZADATAK 1...............................................................................................................................51
ZADATAK 2...............................................................................................................................53
ZADATAK 3...............................................................................................................................54
ZADATAK 4...............................................................................................................................57
ZADATAK 5...............................................................................................................................60
4.2. VERTIKALNE GLODALICE..........................................................................................................62
ZADATAK 1...............................................................................................................................62
ZADATAK 2...............................................................................................................................65
ZADATAK 3...............................................................................................................................67
ZADATAK 4...............................................................................................................................70
ZADATAK 5...............................................................................................................................72
4.3. PRIMENA PODEONOG APARATA NA UNIVERZALNOJ GLODALICI ........................................................75
ZADATAK 1...............................................................................................................................75
ZADATAK 2...............................................................................................................................77
ZADATAK 3...............................................................................................................................79
ZADATAK 4...............................................................................................................................81
4.4. ZADACI ZA VEŽBANJE..............................................................................................................83
ZADATAK 1. .............................................................................................................................84
ZADATAK 2. .............................................................................................................................84
ZADATAK 3. .............................................................................................................................84
ZADATAK 4. .............................................................................................................................85
ZADATAK 5. .............................................................................................................................85
ZADATAK 6. .............................................................................................................................86
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU VII
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ZADATAK 7. .............................................................................................................................86
ZADATAK 8...............................................................................................................................86
ZADATAK 9. .............................................................................................................................87
ZADATAK 10.............................................................................................................................87
5. OBRADA RENDISANJEM....................................................................................................88
5.1. KRATKOHODE RENDISALJKE......................................................................................................88
ZADATAK 1...............................................................................................................................88
5.2. DUGOHODE RENDISALJKE.........................................................................................................91
ZADATAK 1...............................................................................................................................91
5.3. ZADACI ZA VEŽBANJE..............................................................................................................93
ZADATAK 1. .............................................................................................................................93
ZADATAK 2. .............................................................................................................................94
6. OBRADA BRUŠENJEM........................................................................................................95
6.1. BRUSILICE ZA KRUŽNO BRUŠENJE..............................................................................................95
ZADATAK 1...............................................................................................................................95
ZADATAK 2...............................................................................................................................98
6.2. BRUSILICE ZA RAVNO BRUŠENJE..............................................................................................101
ZADATAK 1.............................................................................................................................101
ZADATAK 2.............................................................................................................................103
6.3. BRUSILICE BEZ ŠILJAKA.........................................................................................................105
ZADATAK 1.............................................................................................................................105
ZADATAK 2.............................................................................................................................107
6.4. RADIJALNE BRUSILICE............................................................................................................109
ZADATAK 1.............................................................................................................................109
6.5. ZADACI ZA VEŽBANJE............................................................................................................112
ZADATAK 1.............................................................................................................................112
ZADATAK 2. ...........................................................................................................................112
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBUVIII
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ZADATAK 3. ...........................................................................................................................112
ZADATAK 4. ...........................................................................................................................113
ZADATAK 5. ...........................................................................................................................113
ZADATAK 6. ..........................................................................................................................113
ZADATAK 7. ...........................................................................................................................113
ZADATAK 8. ...........................................................................................................................114
7. OBRADA PROVLAČENJEM.............................................................................................115
7.1. MAŠINE ZA UNUTRAŠNJE PROVLAČENJE....................................................................................115
ZADATAK 1.............................................................................................................................115
ZADATAK 2.............................................................................................................................120
ZADATAK 3.............................................................................................................................122
7.2. MAŠINE ZA SPOLJAŠNJE PROVLAČENJE......................................................................................124
ZADATAK 1.............................................................................................................................124
7.3. ZADACI ZA VEŽBANJE............................................................................................................127
ZADATAK 1. ...........................................................................................................................127
ZADATAK 2. ...........................................................................................................................127
ZADATAK 3. ...........................................................................................................................128
ZADATAK 4. ...........................................................................................................................128
ZADATAK 5. ...........................................................................................................................128
LITERATURA..........................................................................................................................129
PRILOG....................................................................................................................................130
SADRŽAJ PRILOGA..............................................................................................................131
OPŠTI PODACI....................................................................................................................131 OBRADA STRUGANJEM I RENDISANJEM.....................................................................131 OBRADA BUŠENJEM.........................................................................................................132 OBRADA GLODANJEM.....................................................................................................132 OBRADA BRUŠENJEM......................................................................................................132 OBRADA PROVLAČENJEM..............................................................................................132
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU IX
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBUX
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
PREGLED KORIŠĆENIH OZNAKA
A mm2 površina poprečnog preseka režućeg sloja
Am mm2 srednja površina preseka režućeg sloja
Ap mm2 površina obrade
A0 mm2 površina preseka najslabijeg dela provlakača
A1max mm2 maksimalna površina preseka režućeg sloja koju skida jedan zub
a mm dubina rezanja
av odnos povratne i radne brzine pri rendisanju
B mm širina obratka
B mm širina tocila
Ba mm bočni radni hod alata
Bt mm bočni radni hod tocila
b mm širina drške strugarskog noža
b mm širina glodanja
b mm širina režućeg sloja
C konstanta
C % procenat ugljenika u čeliku
D mm prečnik kružnih alata
D mm polazni prečnik obratka
Dp mm prečnik radnog predmeta
Ds mm prečnik radnog stola mašine
Dt mm prečnik tocila
d mm završni prečnik obratka
d mm prečnik otvora glodala
do mm osnovni prečnik zupčanika
E N/m2 modul elastičnosti materijala obratka
e odnos visine i širine drške strugarskog noža
Fp N sila prodiranja
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU XI
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Fpm N srednja sila prodiranja
Fr N radijalna sila rezanja
Fs N sila pomoćnog kretanja
Fv N glavna sila (otpor) rezanja
Fv1m N srednja sila pri rezanju jednog zuba glodala
Fvm N srednja sila rezanja na obimu glodala/tocila
Fvmax N maksimalna glavna sila rezanja
f odnos prepusta i visine drške strugarskog noža
f mm ugib obratka (vretena) u toku obrade
g koeficijent vitkosti strugotine
H mm debljina obratka
HB HB tvrdoća po Brinelu
HV HV tvrdoća po Vikersu
h mm debljina režućeg sloja
h mm korak zavojnice
h mm visina drške strugarskog noža
hm mm srednja debljina režućeg sloja
I mm4 moment inercije poprečnog preseka obratka
i broj prolaza
K kom. broj izrađenih obradaka posle kojih se menja zatupljeni alat
Kp korektivni faktor specifičnosti obrade provlačenjem
k koeficijent trošenja tocila
k izmenljivi zupčanici podeonog aparata
ki1.1 N/mm2 specifični otpor rezanja u Kienzle-ovoj jednačini
kj korektivni faktor u Kienzle-ovoj jednačini
kv N/mm2 specifični otpor rezanja
kvm N/mm2 srednji specifični otpor rezanja
L mm dužina obratka
L m dužinska postojanost burgije
L mm radni hod alata
LR mm dužina reznog dela provlakača
Ls mm dužina radnog stola mašine
l mm dužina obrade
lg mm dužina glodala
ln mm prepust noža
l1 mm dodatni hod alata da bi zahvatio punu dubinu rezanja
M Nm obrtni moment burgije
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBUXII
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Ms kg/s masa skinute strugotine u jedinici vremena
m eksponent
mn mm normalni modul zupčanika
ms kg masa skinute strugotine
N kom. broj obradaka koji se istovremeno obrađuju
n o/s broj obrtaja obratka ili alata
nb koeficijent dodira po širini glodala
nL hod/min broj jednostrukih ili dvostrukih hodova obratka ili alata
np o/s broj obrtaja radnog predmeta
nr broj obrtaja ručice podeonog aparata
nst o/s broj obrtaja radnog stola mašine
nt o/s broj obrtaja tocila
nv o/s broja obrtaja vodećeg tocila
nv broja obrtaja vodećeg vretena stola glodalice
O mm obim
PK W korisna snaga rezanja pri rezanju
PM W snaga pogonskog elektromotora mašine
Ra µ m srednje aritmetičko odstupanje profila od srednje linije
Rm N/m2 zatezna čvrstoća materijala
Rmax µ m najveća visina neravnina
r mm poluprečnik zaobljenja vrha noža
s mm/o pomak obratka ili alata
s mm/min brzina stola glodalice
sa mm/o aksijalni pomak
sb mm/hod bočni pomak
sr mm/o radijalni pomak
sv mm korak vodećeg vretena stola glodalice
s1 mm/z pomak po zubu
T min postojanost alata
T mm širina tolerantnog polja
t mm korak zuba provlakača
t mm korak zupčaste letve
tg s glavno vreme obrade
tg’ s aktivno vreme rezanja
tk s vreme obrade po komadu
tn mm normalni korak zavojnog vretena
tp s pomoćno vreme obrade
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU XIII
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
VB mm širina pojasa habanja
v m/min brzina rezanja
va m/min brzina aksijalnog pomeranja obratka
vp m/min brzina radnog predmeta
vt m/s brzina tocila
vv m/s brzina vodećeg tocila
u,q,w eksponent
Q kom/h kapacitet mašine
x,y,z eksponent
z broj zuba alata
zz broj zuba alata u zahvatu
z’ broj podeljaka
zz broj zuba zupčanika
∆ l mm dodatak za ulazak/izlazak alata u obradu
Σ ti s pomoćno, izgubljeno i međuvreme zajedno
α step. leđni ugao alata
α step. ugao nagiba vodećeg tocila
α step. ugao nagiba tangente na zavojnicu
β step. ugao nagiba zuba zupčanika
δ mm ukupni dodatak za obradu
δ 1 mm dodatak za grubu obradu
δ 2 mm dodatak za finu obradu
δ 3 mm dodatak za obradu brušenjem
ε step. ugao vrha strugarskog noža
ε k eksponent
γ step. grudni ugao alata
ϕ step. ugao vrha burgije
ϕ step. promenljivi ugao zahvata zuba glodala
κ step. napadni ugao sečiva alata
λ step. ugao nagiba sečiva alata
η stepen korisnog dejstva prenosnika mašine
µ koeficijent klizanja između obratka i vodećeg tocila
µ 0 popravni koeficijent dubine bušenja
ρ m kg/m3 specifična masa materijala obratka
σ d N/m2 dozvoljeni napon materijala na istezanje
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBUXIV
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
σ doz N/m2 dozvoljeno naprezanje materijala burgije
ω s-1 ugaona brzina
ω step. ugao zavojnice zuba alata
ξ m popravni koeficijent materijala alata
ξ mrp popravni koeficijent materijala radnog predmeta
ξ T popravni koeficijent postojanosti alata
ξ κ popravni koeficijent napadnog ugla sečiva alata
1/z prenosni faktor pužnog prenosnika
PREGLED KORIŠĆENIH SKRAĆENICA
BČ Brzorezni Čelik
CČ Konstruktivni Čelik
CrČ Hrom Čelik
CrNiČ Hrom-Nikl Čelik
KP Keramička Pločica
LG Liveno Gvožđe
SL Sivi Liv
TM Tvrdi Metalni karbid
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU XV
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
1. UVOD
Primenjena teorija rezanja, koja je obrađena u knjizi TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM – opšta i primenjena teorija rezanja, zahtevala je i razradu njene praktične primene na primerima koji su bliski realnoj industrijskoj proizvodnji. S obzirom da ona daje osnovne smernice za projektovanje tehnologije obrade rezanjem, a posebno za izbor najpovoljnijeg režima obrade, proizilazi da je to veoma važno pitanje od čijeg rešavanja najviše zavise ekonomičnost, tačnost i kvalitet obrađene površine. To su bili osnovni razlozi koji su doveli do pojave ove knjige, koja se, osim za potrebe studenata, može uspešno koristiti i u praksi pri izboru i proračunu režima rezanja, kao i drugih parametara obrade.
U knjizi su data 44 detaljno urađena zadatka i 39 zadataka za samostalno vežbanje studenata. Izboru zadataka za pojedine postupaka obrade posvećena je posebna pažnja. To su uglavnom takvi primeri obrade na kojima je praktično pokazano određivanje svih najvažnijih parametara obrade rezanjem. U svim iznetim primerima posebno se vodilo računa da se pri rešavanju postavljenih problema pristupi logičnim zaključivanjem, a ne da se formiraju šabloni, koji najčešće vode ka pogrešnom rešenju. Rešeni zadaci su u većini slučajeva ilustrovani odgovarajućim planom obrade u kome je naznačen položaj obratka i alata, kao i sva kretanja potrebna pri obradi. Takav način rada, koji umnogome doprinosi boljem razumevanju postavljenog problema, je vrlo važan metod i trebao bi da postane stil rada svakog inženjera.
Ova zbirka je izborom zadataka i datim rešenjima tako koncipirana da omogućuje studentima da uspešno savladaju primenjenu teoriju rezanja i da se tako vrlo dobro pripreme za polaganje pismenog dela ispita, kao i za rešavanje praktičnih problema u budućem inženjerskom radu.
U posebnom prilogu zbirke dato je i 40 tabela sa svim podacima potrebnim za proračun najvažnijih parametara obrade rezanjem, tako da se zbirka može koristiti potpuno autonomno, odnosno da za rešavanje datih zadataka nije potreban nikakav dodatni izvor.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 1
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
2. OBRADA STRUGANJEM
2.1. Univerzalni strugovi
ZADATAK 1.
Obradak prečnika ∅63 mm pre obrade i ∅60 mm posle obrade, obrađuje se na univerzalnom strugu.
ODREDITI:
• površinu poprečnog preseka režućeg sloja;
• brzinu rezanja za postojanost alata T = 90 min;
• glavni otpor rezanja;
• snagu pogonskog elektromotora mašine;
• masu skinute strugotine u jedinici vremena.
PODACI:
• materijal obratka CrNi čelik Rm = 70⋅ 107 N/m2;
• materijal alata BČ;
• pomak s = 0,3 mm/o;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,8.
REŠENJE:
Površina poprečnog presek režućeg sloja određuje se preko obrasca:26 m 104500003000150 −⋅=⋅=⋅= ,,,saA
gde je pomak zadat i iznosi:
s = 0,3 mm/o
dok se dubina rezanja izračunava na osnovu razlike prečnika pre i posle obrade:
mm 512
6063,a =−=
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU2
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Brzina rezanja se određuje na osnovu zadate postojanosti alata po obrascu:
m/s 4710935017400003000150
0090690340240
,,,,,
,sa
Cv
,,
Tmyx
v
=⋅⋅⋅⋅
=
⋅⋅⋅⋅
= ξξξκ
Konstanta i eksponenti u prethodnoj jednačini su:
==
=
3 40
2 40
0 0 9 0 6 90
,y
,x
,Cv
iz tab. S-7. za CrNiČ Rm = 70⋅ 107 N/m2, a > 1 mm i s = 0,2÷ 0,4 mm/o
dok su popravni koeficijenti određeni na sledeći način:
• koeficijent koji uzima u obzir napadni ugao sečiva alata κ = 90° iz tab. S-5.:
ξ κ = 0,74
• koeficijent koji uzima u obzir materijal alata BČ iz tab. S-6.:
ξ m = 1
• koeficijent koji uzima u obzir postojanost alata T = 90 min iz tab. S-7. (z = 6 za obradu čelika):
935,06090
360036006 =
⋅== z
T Tξ
Glavni otpor rezanja je:
N 11680003,00015,010356,4 78,01811 =⋅⋅⋅=⋅⋅= yxkv saCF
pri čemu su konstanta i eksponenti u jednačini sledeći:
==
⋅=
7 80
1
1 03 5 64
1
1
8
,y
x
,C k
iz tab. S-13. za CrNiČ Rm = 70⋅ 107 N/m2
Snaga pogonskog elektromotora mašine iznosi:
W6888,0
471,01168 =⋅=⋅
=η
vFP v
M
Masa skinute strugotine u jedinici vremena je:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 3
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
kg/s 1066,17850471,01045,0 36 −− ⋅=⋅⋅⋅=⋅⋅= ρvAM s
gde je ρ m = 7850 kg/m3 – specifična masa materijala uzeta iz tab. O-1. za čelik.
ZADATAK 2.
Na univerzalnom strugu vrši se uzdužna obrada u jednom i dva prolaza. Odrediti maksimalni površinu poprečnog preseka režućeg sloja za slučaj obrade u jednom prolazu i procentualno smanjenje snage pogonskog elektromotora mašine za slučaj obrade u dva prolaza, a pri istim zadatim uslovima obrade.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 70⋅ 107 N/m2;
• materijal alata TM P25;
• postojanost alata T = 20 min;
• koeficijent vitkosti strugotine g = 8;
• napadni ugao sečiva alata κ = 90°;• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 10 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,8.
REŠENJE:
Površina poprečnog preseka režućeg sloja, koja predstavlja proizvod dubine rezanja a i pomak s:
saA ⋅=
određuje se iz uslova maksimalnog iskorišćenja snage pogonskog elektromotora mašine, koja se određuje se iz sledećeg izraza:
ηvF
P vM
⋅=
Pri tome je glavni otpor rezanja:
11 yxkv saCF ⋅⋅=
dok je brzina rezanja:
Tmrpyxmv
saT
Cv ξξξ κ ⋅⋅⋅
⋅⋅=
tako da se sređivanjem dobija sledeći izraz za snagu pogonskog elektromotora mašine:
( ) ( )
m
Tmrpyyxx
vkM T
saCCP
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=−−
ηξξξκ
11
(1)
Ako se sada napiše i izraz sa kojim se definiše koeficijent vitkost strugotine:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU4
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
s
ag = (2)
uvrštavanjem izraza (2) u jednačinu (1) i sređivanjem dobija se da je:
( ) ( )
m
Tmrpxxyyxx
vkM T
sgCCP
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=−+−−
ηξξξκ
111
odnosno:
( )
( ) m/o10354,0732,1071,174,082713,01095,3
)6020(8,010000 315,0135,078,0
1
15,018
2,0
1
11
1
−−+−
−
−+−
−
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=xxyy
Tmrpxx
vk
mM
gCC
TPs
ξξξη
κ
Konstante i eksponenti u prethodnoj jednačini su sledeći:
==
⋅=
7 8,0
0,1
1 09 5,3
1
1
8
y
x
C k
iz tab. S-13. za CČ Rm = 70⋅ 107 N/m2
===
=
2,0
35,0
15,0
2713,0
m
y
x
Cv
iz tab. S-8. za CČ, TM P25 i pretpostavljeno s ≤ 0,75mm/o
dok su popravni koeficijenti u izrazu za brzinu rezanja određeni na sledeći način:
• koeficijent koji uzima u obzir napadni ugao sečiva alata κ = 90° iz tab. S-5.:
ξ κ = 0,74
• koeficijent koji uzima u obzir materijal obratka iz tab. S-8.:
071,11070
107510757
77
=⋅⋅=⋅=
mmrp R
ξ
• koeficijent koji uzima u obzir postojanost alata T = 20 min iz tab. S-8. (z = 2 za obradu čelika):
732,16020
60602 =
⋅⋅== z t
T T
Tξ
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 5
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Kako izračunati pomak zadovoljava prethodno uvedenu pretpostavku kod određivanja vrednosti konstante i eksponenata iz tab. S-8., može se nastaviti sa rešavanjem zadatka. Važno je napomenuti, da se u slučaju da dobijeni rezultat ne zadovolji postavljenu pretpostavku, uvodi nova pretpostavka i sa promenjenim vrednostima konstante i eksponenata se ponavlja proračun.
Sada se iz izraza (2) može odrediti dubina rezanja:
m 1083,2000354,08 3−⋅=⋅=⋅= sga
tako da je traženi maksimalna površina poprečnog preseka režućeg sloja:26 m 101000354,000283,0 −⋅=⋅=⋅= saA
U drugom delu zadatka, za proračun procentualnog smanjenja snage pogonskog elektromotora mašine u slučaju obrade sa dva prolaza, potrebno je odrediti novu dubinu rezanja i pomak, ali da se zadrže isti uslovi obrade, tj. za g = const.:
mm 415,12
83,2
21 === aa
mm/o 177,08
415,111 ===
g
as
Snaga pogonskog elektromotora mašine, prema jednačini (1), za ove režime obrade je:( ) ( )
( ) ( )
W3809
)6020(8,0
732,1071,174,0000177,0001415,09197,01095,32,0
2,078,015,018
111
11
=⋅⋅
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=
−−
−−
m
Tmrpyyxx
vkM T
saCCP
ηξξξκ
pri čemu se, s obzirom na druge uslove obrade, menjaju vrednosti konstante i eksponenata koji su vezani za brzinu rezanja:
===
=
2,0
35,0
15,0
9197,0
m
y
x
Cv
iz tab. S-8. za CČ, TM P25 i s ≤ 0,3 mm/o
Traženo procentualno smanjenje snage pogonskog elektromotora mašine, prema tome je:
%9,6110010000
3809100001 =⋅−=−
M
MM
P
PP
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU6
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ZADATAK 3.
Odrediti najveću dubinu rezanja i broj obrtaja koji njoj odgovara pri uzdužnoj obradi na strugu.
PODACI:
• materijal obratka LG HB = 180;
• materijala alata BČ;
• koeficijent vitkosti strugotine g = 8;
• prečnik obratka pre obrade D = 80 mm;
• napadni ugao alata κ = 55°;• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 1,8 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,7.
REŠENJE:
Najveća dubina rezanja određuje se iz uslova maksimalnog iskorišćenja snage pogonskog elektromotora mašine.
Snaga pogonskog elektromotora mašine određuje se iz sledećeg izraza:
ηvF
P vM
⋅=
Pri tome je glavni otpor rezanja:
11 yxkv saCF ⋅⋅=
dok je brzina rezanja:
Tmyxv
sa
Cv ξξξ κ ⋅⋅⋅
⋅=
tako da se sređivanjem dobija sledeći izraz za snagu pogonskog elektromotora mašine: ( ) ( )
ηξξξκ Tm
yyxxvk
M
saCCP
⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
−− 11
(1)
Ako se sada iz izraza sa kojim se definiše koeficijent vitkost strugotine:
s
ag = (2)
izrazi pomak i zameni u jednačinu (1), dobija se da je:
( )
( )yyTm
yyxxvk
Mg
aCCP −
−+−
⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=1
11
ηξξξ κ
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 7
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
odnosno:
( )
( )m 104,86
119,0014336,01067,1
87,01800 33,073,02,01
1
8
3,073,0
1
111
−−+−−
−+−−
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=
yyxx
Tmvk
yyM
CC
gPa
ξξξη
κ
Konstante i eksponenti u prethodnoj jednačini su sledeći:
==
=
3,0
2,0
0 1 4 3 3 6,0
y
x
Cv
iz tab. S-7. za LG, a > 1 mm i pretpostavljeno s < 0,72 mm/o
==
⋅=
7 3,0
0,1
1 06 7,1
1
1
8
y
x
Ck
iz tab. S-13. za LG HB=180
dok su popravni koeficijenti u izrazu za brzinu rezanja određeni na sledeći način:
• koeficijent koji uzima u obzir napadni ugao sečiva alata κ = 55° iz tab. S-5.:
ξ κ = 0,9
• koeficijent koji uzima u obzir materijal alata BČ iz tab. S-6.:
ξ m = 1
• koeficijent koji uzima u obzir postojanost alata T = 60 min, koja se usvaja kao standardna vrednost za alate od BČ, iz tab. S-7. (z = 9 za obradu livenog gvožđa):
16060
360036009 =
⋅== z
T Tξ
S obzirom da je za određivanje konstante i eksponenata iz tab. S-8. bila uvedena pretpostavka za vrednost pomaka, ona se mora proveriti.
Prema jednačini (2) pomak je:
mm/o ,60708
86,4 ===g
as
što znači da je pretpostavka bila tačna, čime se rezultati proračuna mogu prihvatiti.
Brzina rezanja, odnosno broj obrtaja obratka za izračunatu dubinu rezanja su:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU8
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
m/s 345,0119,0000607,000486,0
014336,03,02,0
=⋅⋅⋅⋅
=⋅⋅⋅⋅
= Tmyxv
sa
Cv ξξξκ
o/s 1,37308,0
345,0 =⋅
=⋅
=ππD
vn
ZADATAK 4.
Naći dimenzije poprečnog preseka drške strugarskog noža kao i glavno vreme obrade, za slučaj uzdužne obrade na strugu pri istovremenom iskorišćenju snage pogonskog elektromotora mašine i postojanosti alata. Oblik poprečnog preseka drške strugarskog noža je kvadratni.PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2;
• prečnik obratka D = 50 mm;
• dubina rezanja a = 2 mm;
• postojanost alata T = 60 min;
• odnos prepusta i visine noža f = 1,5;
• dozvoljeno naprezanje materijala drške noža na savijanje σ doz = 22⋅ 107 N/m2;
• dužina obrade l = 180 mm.
• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 2,2 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,7;
REŠENJE:
Dimenzije poprečnog preseka drške strugarskog noža određuju se na osnovu dozvoljenog naprezanja materijala drške noža na savijanje i veličine glavnog otpora rezanja uslovljenog elementima režima obrade.
Prema tome dimenzije poprečnog preseka drške strugarskog noža određuju se iz dozvoljenog pomaka s obzirom na otpornost drške noža određenog poprečnog preseka, a koji ima sledeći oblik:
1
1
1
y
xok
doz
aCCs
⋅⋅
≤σ (1)
Vrednost Co izračunava se na osnovu standardnih dimenzija drške strugarskog noža:
eb
fefCo ⋅
−⋅⋅+⋅=2
4,04,26 (2)
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 9
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
gde su veličine:
h
lf n= - odnos prepusta i visine noža
b
he = - odnos visine i širine noža
Veličine h, b i ln su prikazane na skici.
Iz prethodnog se vidi da je za proračun minimalnih dimenzija drške strugarskog noža potrebno prvo odrediti merodavni režim obrade, koji se prema uslovu zadatka određuje pri istovremenom iskorišćenju snage pogonskog elektromotora mašine i postojanosti alata.
Kada se iz snage pogonskog elektromotora mašine:
ηπ
ηM
yxkv
M
nDsaCvFP
⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅=
11
i brzine rezanja:
TTmyxv nDsa
Cv ⋅⋅=⋅⋅⋅
⋅= πξξξ κ
izraze brojevi obrtaja s obzirom na snagu mašine i postojanost alata:
πη
⋅⋅⋅⋅⋅
=DsaC
Pn
yxk
MM
11
πξξξκ
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=Dsa
Cn
yxTmv
T
pomak, pri kome će se ostvariti istovremeno iskorišćenje snage mašine i postojanosti alata, dobija se na sledeći način:
πξξξ
πη κ
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=⋅⋅⋅⋅
⋅=
Dsa
C
DsaC
P
nn
yxTmv
yxk
M
TM
11
m/o 100,4711110669,3001046,0
002,07,02200 366.078.0
1
8
126.0
1
11
−−−
−−
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=
yy
Tmkv
xxM
CC
aPs
ξξξη
κ
Konstante i eksponenti u prethodnom izrazu su sledeći:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU10
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
==
=
6 6,0
2 6,0
0 0 1 0 4 6,0
y
x
Cv
iz tab. S-7. za CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2, a=2 mm i pretp. s ≥ 0,4 mm/o
==
⋅=
7 8.0
1
1 06 6 9,3
1
1
8
y
x
Ck
iz tab. S-13. za CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2
dok su popravni koeficijenti u izrazu za brzinu rezanja određeni na sledeći način:
• koeficijent koji uzima u obzir napadni ugao sečiva alata κ = 45° iz tab. S-5.:
ξ κ = 1
• koeficijent koji uzima u obzir materijal alata BČ iz tab. S-6.:
ξ m = 1
• koeficijent koji uzima u obzir postojanost alata T = 60 min, iz tab. S-7. (z = 6 za obradu čelika):
16060
360036006 =
⋅== z
T Tξ
Kako izračunati pomak zadovoljava prethodno uvedenu pretpostavku kod određivanja vrednosti konstante i eksponenata iz tab. S-7., može se nastaviti sa rešavanjem zadatka.
Odgovarajući broj obrtaja obratka će biti:
o/s 27,505,000047,0002,010669,3
7.0220078.01811
=⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=⋅⋅⋅⋅
⋅=
ππη
DsaC
Pn
yxk
M
Za izračunati pomak, ukoliko se iz jednačine (1) izrazi vrednost Co:
6,118197002,000047,010669,3
1022178.08
7
11=
⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅=
xyk
dozo
asCC
σ
iz jednačine (2) može se odrediti širina drške strugarskog noža:
m 109,616,118197
4,0114,25,164,04,26 3-⋅=⋅
−⋅⋅+⋅=⋅
−⋅⋅+⋅=eC
fefb
o
gde su: σ doz =22⋅ 107 N/m2 - dozvoljeno naprezanje materijala drške noža na savijanje, iz tab. S-12. za integralni nož od BČ,
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 11
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
f = (1÷ 1,6) = 1 - odnos prepusta i visine noža,
e = h / b = 1 - za kvadratni poprečni presek drške strugarskog noža.Prema tome, na osnovu standardnih preseka drški strugarskih noževa iz tab. S-11., minimalne dimenzije kvadratnog poprečnog preseka drške strugarskog noža su:
b× h = 10× 10 mm
Glavno vreme obrade, shodno skici je:
s 7,8000047,027,5
02,018,01 =
⋅+⋅=
⋅∆+⋅=sn
llit g
gde je i = 1 – broj prolaza, a ∆ l = 2 mm – konstruktivno izabran dodatak za ulaz alata u obradu.
ZADATAK 5.
Na univerzalnom strugu obrađuje se obradak sa prečnika ∅80 mm na prečnik ∅70 mm. Odrediti merodavni režim obrade pod uslovom maksimalnog iskorišćenja snage pogonskog elektromotora mašine.
PODACI:
• materijal obratka Č0545 Rm = 56⋅ 107 N/m2;
• materijal alata KP;
• elementi rezne geometrije alata γ = -5° i κ = 60°;• koeficijent vitkosti strugotine g = 10;
• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 25 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,8.
REŠENJE:
Merodavni režim obrade obuhvata dubinu rezanja, pomak i broj obrtaja obratka.
Dubina rezanja se određuje na osnovu dimenzija obratka pre i posle obrade:
mm 52
7080 =−=a
Pomak se određuje na osnovu zadatog koeficijenta vitkosti strugotine iz izraza:
mm/o 5,010
5 ===g
as
Broj obrtaja obratka se određuje na osnovu maksimalne iskorišćenosti snage pogonskog elektromotora mašine:
ηvF
P vM
⋅=
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU12
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
gde je brzina rezanja:
nDv ⋅⋅= π
tako da je broj obrtaja obratka:
o/s 66,1408,05428
8,025000 =⋅⋅
⋅=⋅⋅
⋅=ππ
ηDF
Pn
v
M
Glavni otpor rezanja iz prethodne jednačine, s obzirom na zadate elemente rezne geometrije alata, određuje se na osnovu Kienzle-ove jednačine:
N 5428135,11499433,077,5 7078,01.1
1 =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= −γkkhbF v
mv
v
Pri tome se širina i debljina režućeg sloja određuju na osnovu izraza datih u tab. S-16.:
mm 77,560sin
5
sin=
°==
κa
b
mm 433,060sin5,0sin =°⋅=⋅= κsh
glavna vrednost specifičnog otpora rezanja i eksponent imaju sledeće vrednosti:
=−=
7 0 7 8,01
N / m m 1 4 9 9 21.1
v
v
m
k iz tab. S-17. za Č0545 Rm = 55,9⋅ 107 N/m2
dok se korektivni faktor koji uzima u obzir grudni ugao alata γ =-5° određuje na osnovu podataka datih u tab. S-18.:
( )135,1
100
55,1106
100
5,1106 =−⋅−=⋅−=γ
γk
2.2. Višesečni strugovi
ZADATAK 1.
Pri obradi na višesečnom strugu iz šipkastog materijala prečnika ∅70 mm dobija se obradak prikazan na skici.
Odrediti merodavni režim obrade tako da postojanost najugroženijeg noža bude T = 30 min i posle koliko izrađenih obradaka treba zameniti pojedine zatupljene noževe.
PODACI:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 13
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• materijal obratka: CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2;
• materijal alata: BČ;
• pomak: s = 0,35 mm/o.
REŠENJE:
Na višesečnom strugu zadati obradak se obrađuje istovremenim dejstvom svih noževa postavljenih na uzdužnom nosaču alata, kako je prikazano sledećim planom obrade.Merodavni režim obrade se određuje iz uslova da postojanost najugroženijeg noža bude T = 30 min. Pri tome je najugroženiji nož br. 1, zbog toga što u odnosu na druge noževe, za isti pomak i dubinu rezanja, obrađuje najveći prečnik, čime ima najveću brzinu rezanja i time najmanju postojanost.
Određivanje merodavnog režima obrade polazi od definisanja dubina rezanja.Dubine rezanja se izračunavaju na osnovu razlike prečnika pre i posle obrade za svaki nož posebno. U ovom slučaju (videti skicu) za sve noževe dubina rezanja je ista i iznosi:
a = 5 mm
Brzina rezanja određuje se prvo za nož br. 1 i to na osnovu njegove zadate postojanosti:
m/s 0,632122,1174,000035,0005,0
010928,036,026,01 =⋅⋅⋅
⋅=⋅⋅⋅
⋅= Tmsx
v
sa
Cv ξξξκ
Konstanta i eksponenti u prethodnoj jednačini su:
==
=
3 6,0
2 6,0
0 1 0 9 2 8,0
y
x
Cv
iz tab. S-7. za CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2, a > 1mm i s = 0,2÷ 0,4 mm/o
dok su popravni koeficijenti određeni na sledeći način:
• koeficijent koji uzima u obzir napadni ugao sečiva alata κ = 90° iz tab. S-5.:
ξ κ = 0,74
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU14
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• koeficijent koji uzima u obzir materijal alata BČ iz tab. S-6.:
ξ m = 1
• koeficijent koji uzima u obzir postojanost alata T = 120 min iz tab. S-7. (z = 6 za obradu čelika):
122,16030
360036006 =
⋅== z
T Tξ
Broj obrtaja obratka prema tome je:
o/s 2,87507,0
632,0
1
1 =⋅
=⋅
=ππD
vn
Da bi se odredilo posle koliko izrađenih obradaka treba zameniti pojedine zatupljene noževe, mora se prvenstveno znati njihova postojanost.
Na osnovu prethodno određenog broja obrtaja obratka mogu se odrediti brzine rezanja noževa br. 2 i 3.
m/s 0,54206,0875,222 =⋅⋅=⋅⋅= ππDnv
m/s 0,45105,0875,233 =⋅⋅=⋅⋅= ππDnv
Postojanost noževa br. 2 i 3, s obzirom da se obrađuje isti materijal sa istom dubinom rezanja i pomakom, može se sada odrediti iz poznatog Taylor-ovog obrasca:
const=⋅Tv z
odnosno:
332211 TvTvTv zzz ⋅=⋅=⋅
Postojanosti noževa br. 1 i 2, prema tome su:
s 13630451,0
632,06030
s 4525542,0
632,06030
6
3
113
6
2
112
=
⋅⋅=
⋅=
=
⋅⋅=
⋅=
z
z
v
vTT
v
vTT
Broj urađenih komada posle kojih treba zameniti pojedine zatupljene noževe računa se na sledeći način:
'gj
jj t
TK = , gde je j = 1,2,3.
gde je aktivno vreme obrade za pojedine noževe:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 15
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
s 8,3900035,0875,2
04,0
s 7,4700035,0875,2
048,0
s 6,5700035,0875,2
058,0
3'3
2'2
1'1
=⋅
=⋅
=
=⋅
=⋅
=
=⋅
=⋅
=
sn
lt
sn
lt
sn
lt
g
g
g
tako da je:
kom 5,3428,39
13630
kom 7,947,47
4525
kom 3,316,57
6030
3
2
1
==
==
=⋅=
K
K
K
Znači, prvi alat će se menjati posle 31, drugi posle 94, a treći posle 342 izrađenih obradaka.
ZADATAK 2.
Obradak prema skici obrađuje se na višesečnom strugu iz šipke ∅80 mm tako što svi alati dejstvuju istovremeno.ODREDITI:
• merodavni režim obrade;
• glavno vreme obrade;
• postojanost najugroženijeg noža.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2;
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU16
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• materijal alata TM P25;
• koeficijent vitkosti strugotine g = 10, isti za sve noževe;
• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 45 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,85.
REŠENJE:
Na višesečnom strugu, prema uslovu zadatka, obradak se obrađuje istovremenim dejstvom svih noževa postavljenih na uzdužnom i poprečnom nosaču alata, kako je prikazano sledećim planom obrade.Određivanje merodavnog režima obrade polazi od definisanja dubina rezanja.Kod uzdužne obrade dubine rezanja se određuju na osnovu razlike prečnika pre i posle obrade za svaki nož posebno. Međutim, kako bi za obradu sa prečnika ∅80 mm na ∅60 mm dubina rezanja bila 10 mm, što se smatra relativno višom vrednošću, usvaja se da se za ovu obradu koriste dva noža. U tom slučaju (videti skicu) za sve noževe uzdužne obrade dubina rezanja je ista i iznosi:
a1 = a2 = a3 = 5 mm
Kod poprečne obrade dubina rezanja se određuje na osnovu širine žljeba koji se izrađuje. U ovom slučaju, zbog istih širina žljebova (videti skicu), dubine rezanja su iste i iznose:
a4 = a5 = 5 mm
Pomak se određuje na osnovu zadatog koeficijenta vitkosti strugotine koji je isti za sve noževe. Pošto su i sve dubine rezanja jednake tada će biti:
mm/o 0,510
5 ===g
as
odnosno, za ove uslove obrade:
su = sp = 0,5 mm/o
Broj obrtaja obratka se određuje na osnovu potpunog iskorišćenja snage pogonskog elektromotora mašine, imajući u vidu da svi noževi u završnom trenutku dejstvuju istovremeno:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 17
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
η
⋅π⋅⋅⋅⋅=
η
⋅=
η=
∑∑∑===
5
1
5
1
5
1
11
ii
yi
xik
iivi
iKi
M
nDsaCvFPP
odnosno sređivanjem prethodnog izraza:
o/s 783,6)08,008,006,007,008,0(005,00005,010669,3
85,045000
)(
178.08
5432111
=++++⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
++++⋅⋅⋅⋅⋅
=
π
πη
DDDDDasC
Pn
xyk
M
Konstanta i eksponenti u prethodnom izrazu su sledeće:
==
⋅=
7 8.0
1
1 06 6 9,3
1
1
8
y
x
Ck
iz tab. S-13. za CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2
Glavno vreme obrade, s obzirom da su uzdužni i poprečni pomak isti, određuje se shodno nosaču alata sa dužim hodom, a to je u ovom slučaju nosač alata za uzdužnu obradu:
s 9,100005,0783,6
002,0035,0 =⋅+=
⋅∆+=sn
llt g
Postojanost najugroženijeg noža određuje se za nož br. 1, zbog toga što u odnosu na druge noževe, za isti pomak i dubinu rezanja, obrađuje najveći prečnik, čime ima najveću brzinu rezanja i time najmanju postojanost. Postojanost se određuje iz brzine rezanja:
nDsaT
Cv Tmrpyxm
v ⋅π⋅=ξ⋅ξ⋅ξ⋅⋅⋅
= κ 1
11
1
gde je koeficijent koji uzima u obzir postojanost alata, iz tab. S-8.:
zzt
T TT
T
11
6060 ⋅==ξ
tako da je:
s 31280005000507836080
360025174027130
3600
1202
2
350150
21
1
11
1
1
=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅
⋅⋅⋅=
+⋅
+⋅
,
,,
mz
z
yx
zmrpv
,,,,
,,,
sanD
CT
π
πξξκ
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU18
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Konstanta i eksponenti u prethodnoj jednačini su sledeći:
====
=
2
20
350
150
27130
z
,m
,y
,x
,Cv
iz tab. S-8. za CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2, TM P25 i s ≤ 0,75 mm/o
dok su popravni koeficijenti u izrazu za brzinu rezanja određeni na sledeći način:
• koeficijent koji uzima u obzir napadni ugao sečiva alata κ = 90° iz tab. S-5.:
ξ κ = 0,74
• koeficijent koji uzima u obzir materijal obratka iz tab. S-8.:
2511060
107510757
77
,Rm
mpr =⋅⋅=⋅=ξ
2.3. Revolverski strugovi
ZADATAK 1.
Obradak prema skici se obrađuje na revolverskom strugu sa horizontalnom glavom, tako što uzdužni i poprečni nosači alata deluju istovremeno.
ODREDITI:
• merodavni režim obrade;
• glavno vreme obrade;
• postojanost najugroženijeg alata.
PODACI:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 19
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• materijal obratka LG HB = 200;
• materijal burgije BČ, a strugarskih noževa TM K20;
• snaga pogonskog elektromotora mašine je PM = 15 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine je η = 0,75.
REŠENJE:
Na revolverskom strugu, prema uslovu zadatka, obradak se obrađuje istovremenim dejstvom svih alata postavljenih na uzdužnom i poprečnom nosaču alata, kako je prikazano sledećim planom obrade.
Određivanje merodavnog režima obrade obuhvata određivanje dubina rezanja, pomaka i broja obrtaja obratka.
Dubine rezanja za strugarske noževe se određuju na osnovu skice obratka:
• za uzdužnu obradu na osnovu razlike prečnika pre i posle obrade:
mm 32
5056
mm 32
5662
2
1
=−=
=−=
a
a
• za poprečnu obradu na osnovu širine žljeba koji se izrađuju:
mm 3
mm 3
4
3
==
a
a
Pomak se određuje na osnovu preporučenih vrednosti za struganje i bušenje i to:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU20
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• pomak za uzdužno i poprečno struganje određuje se na osnovu preporučenih vrednosti koeficijenata vitkosti strugotine datih u tab. S-9.:
mm/o 0,60,15205
3
mm/o 0,60,3105
3
÷=÷
==
÷=÷
==
g
as
g
as
sp
su
• pomak za bušenje se određuje na osnovu preporuka iz tab. BU-1. za LG HB = 200 i Db = 25 mm:
mm/o 0,3=bs
tako da se za merodavni pomak, za uzdužnu obradu (na osnovu preporuka za uzdužno struganje i bušenje) i poprečnu obradu (samo na osnovu preporuka za poprečno struganje), usvajaju maksimalno dozvoljene vrednosti, odnosno:
mm/o 60
mm/o 30
,s
,s
p
u
==
Broj obrtaja obratka se izračunava na osnovu maksimalnog iskorišćenja snage pogonskog elektromotora mašine, imajući u vidu da svi alati vrše obradu istovremeno:
ηπ
ηπ
η
π
ηω
ηη
}sDC) ]DD(s)DD(s[aC{n
nsDCnDsaC
MvFP
P
yu
xbM
yp
yu
xk
yu
xbMi
iyi
xik
iiv i
iK i
M
⋅⋅⋅++⋅++⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅+
⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅+⋅
==
∑
∑∑
=
==
2
2
4321
4
1
4
1
5
1
111
11
odnosno sređivanjem prethodnog izraza:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 21
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
o / s 6 , 4 8 40 0 0 300 2 501 09 4 8 8 9 12 92
7 501 5 0 0 0
0 6 400 6 400 0 0 600 5 600 6 200 0 0 300 0 301 07 7 81
7 501 5 0 0 0
2
80916
7 307 3018
4321111
=⋅⋅⋅⋅⋅
⋅+
+⋅++⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅++⋅++⋅⋅⋅⋅⋅
=
],,,[
,
) ) ],,(,),,(,(,,[
,
}sDC) ]DD(s)DD(s[aC{
Pn
,,
,,
yu
xbM
yp
yu
xk
M
π
π
πη
Konstante i eksponenti u prethodnom izrazu su sledeće:
==
⋅=
7 30
1
1 07 7 81
1
1
8
,y
x
,Ck
iz tab. S-13. za LG HB = 200.
==
⋅=
80
91
1 09 4 8 8 9 12 9 6
,y
,x
,CM
iz tab. BU-4. za LG HB = 200.
Da bi se odredilo glavno vreme obrade, s obzirom da su uzdužni i poprečni pomak različiti, prvo se određuju vremena obrade za uzdužni i poprečni nosač alata:
s 516000304846
0020030,
,,
,,
sn
llt
u
ugu =
⋅+=
⋅+
=∆
s 12000604846
00200060,
,,
,,
sn
llt
p
p
gp =⋅+=
⋅+
=∆
pa se kao glavno vreme obrade cele operacije uzima vreme uzdužne obrade:
tg = 16,5 s
Za određivanje postojanosti najugroženijeg alata, s obzirom na različite formule, potrebno je posebno odrediti postojanosti najugroženijeg strugarskog noža i burgije i time videti koji je alat najugroženiji.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU22
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Postojanost najugroženijeg noža određuje se za nož br. 1, koji ima najveću brzinu rezanja i time najmanju postojanost. Ovo zbog toga što u odnosu na nož br. 2, za isti pomak i dubinu rezanja, nož br. 1 obrađuje veći prečnik, dok noževi br. 3 i 4, koji mada rade sa većim pomakom, zbog smanjenja prečnika obrade imaju manju efektivnu brzinu rezanja.
Postojanost najugroženijeg noža se određuje iz brzine rezanja:
nDsaT
Cv Tmrpy
uxm
v ⋅⋅=⋅⋅⋅⋅⋅
= πξξξ κ 1
11
1
gde je koeficijent koji uzima u obzir postojanost alata, iz tab. S-8.:
zzt
T TT
T
11
6060 ⋅==ξ
tako da je:
s 693500030003048460620
3600938074098370
3600
1206
6
20150
61
1
11
1
1
=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=
+⋅
+⋅
,
,,
mz
z
yu
x
zmrpv
,,,,
,,,
sanD
CT
π
πξξκ
Konstanta i eksponenti u prethodnoj jednačini su sledeći:
====
=
6
20
20
150
98370
z
,m
,y
,x
,Cv
iz tab. S-8. za LG HB = 200, TM K20 i s ≤ 0,4 mm/o
dok su popravni koeficijenti u izrazu za brzinu rezanja određeni na sledeći način:
• koeficijent koji uzima u obzir napadni ugao sečiva alata κ = 90° iz tab. S-5.:
ξ κ = 0,74
• koeficijent koji uzima u obzir materijal obratka iz tab. S-8.:
938,0200
19019025,125,1
=
=
=
HBmrpξ
Postojanost burgije se određuje iz sledeće brzine rezanja:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 23
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
nDsT
DCv bym
b
xbv
b ⋅⋅=⋅
⋅⋅= π
µ0
0
0
tako da je:
s 643025,00003,0484,6
111197,0 125,0
1
25,014,0
1
10
00
=
⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅
=
−
−
π
πµ m
xb
y
vb
Dsn
CT
Konstanta i eksponenti korišćeni u prethodnom izrazu su sledeći:
====
1 2 5,0
4,0
2 5,0
1 1 1 9 7,0
0
0
m
y
x
Cv
iz tab. BU-2 za LG HB = 200
dok je koeficijent µ 0 na osnovu tab. BU-3:
µ 0 = 1 za 125
20 <=b
b
D
l
Znači, najugroženiji alat je burgija i njena postojanost je Tb = 643 s.
ZADATAK 2.
Na revolverskom strugu izvodi se istovremeni zahvat uzdužnog struganja i bušenja. Odrediti merodavan režim obrade i potrebnu snagu pogonskog elektromotora mašine pod uslovom da glavno vreme obrade bude tg = 1 min.
PODACI:
• materijal obratka CrNi čelik Rm = 70·107 N/m2;
• prečnik pre obrade struganja D = 80 mm, a posle obrade d = 75 mm;
• prečnik burgije Db = 25 mm;
• dužina struganja i bušenja l = 50 mm;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,75.
REŠENJE:
Plan obrade istovremenog zahvata uzdužnog struganja i bušenja na revolverskom strugu, prikazan je na sledećoj skici.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU24
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Režim obrade, prema uslovu zadatka, određuje se iz glavnog vremena obrade:
sn
Lt g ⋅
=
gde dužinu radnog hoda nosača alata definiše alat koji ima duži radni hod:
mm 52250 =+=∆+= llLs
mm 60,32253
150
3
1 =+⋅+=∆+⋅+= lDlL bb
tako da je:
L = Lb = 60 mm
Pomak se određuje na osnovu preporučenih vrednosti za struganje i bušenje i to:
• pomak za struganje određuje se na osnovu preporučenih vrednosti koeficijenata vitkosti strugotine datih u tab. S-9.:
( ) ( )mm/o 0,50,25
105
275802 ÷=÷−=−==
g
dD
g
ass
• pomak za bušenje se određuje na osnovu preporuka iz tab. BU-1. za CrNiČ Rm = 70·107
N/m2 i Db = 25 mm:
mm/o 0,25=bs
tako da se za merodavni pomak usvaja maksimalno dozvoljena vrednost, odnosno:
mm/o 25,0=s
Broj obrtaja obratka, prema tome, iz prvo napisane jednačine je:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 25
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
o/s 46000025,0
06,0 =⋅
=⋅
=gts
Ln
Snaga pogonskog elektromotora mašine je:
W4692
75,0
4200025,0025,010325821,89
75,0
408,000025,00025,010356,4
2
8,026
78.018
11
=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅+
⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅+⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅+⋅=
+=
π
πη
ππη
ωη
nsDCnDsaCMvFPPP
yxbM
yxkvbs
M
Konstante i eksponenti iz prethodnog izraza su sledeće:
==
⋅=
7 8,0
1
1 03 5 6,4
1
1
8
y
x
Ck
iz tab. S-13. za CrNiČ Rm = 70·107 N/m2
==
⋅=
8,0
2
1 03 2 5 8 2 1,8 9 6
y
x
CM
iz tab. BU-4. za CrNiČ Rm = 70·107 N/m2
ZADATAK 3.
Na revolver strugu sa horizontalnom glavom izvodi se istovremeno obrada struganjem i proširivanjem zavojnom burgijom. Odrediti merodavni režim obrade pod uslovom maksimalnog iskorišćenja snage pogonskog elektromotora mašine.
PODACI:
• materijal obratka Č1731 Rm = 60⋅ 107 N/m2;
• materijal strugarskog noža i burgije BČ;
• elementi rezne geometrije noža γ = 5° i κ = 90°;• ugao vrha burgije ϕ = 118°;• prečnik pre obrade struganja D = 80 mm, a posle obrade d = 72 mm;
• prečnik rupe pre bušenja db = 10 mm, a posle bušenja Db = 20 mm;
• pomak s = 0,2 mm/o;
• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 5 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,8.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU26
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
REŠENJE:
Plan obrade istovremenog zahvata uzdužnog struganja i proširivanja zavojnom burgijom na revolverskom strugu, prikazan je na skici.
Dubina rezanja se određuje na osnovu prečnika obratka pre i posle obrade struganja:
mm 42
7280
2=−=−= dD
a
Broj obrtaja obratka se određuje na osnovu maksimalne iskorišćenosti snage pogonskog elektromotora mašine:
ηππ
ηω
ηnMnDFMvFPP
P vvbsM
⋅⋅⋅+⋅⋅⋅=
⋅+⋅=
+=
2
tako da je broj obrtaja obratka:
( ) ( ) o/s 3,68,25208,01880
8,05000
2=
⋅⋅+⋅⋅=
⋅⋅+⋅⋅=
ππηMDF
Pn
v
M
Glavni otpor rezanja i moment pri bušenju iz prethodne jednačine, s obzirom na zadate elemente rezne geometrije alata, određuje se na osnovu Kienzle-ovih jednačina.
Glavni otpor rezanja pri obradi struganjem na osnovu Kienzle-ove jednačine je:
N 1880985,016862,04 7842,01.1
1 =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= −γkkhbF v
mv
v
gde se širina i debljina režućeg sloja pri obradi struganjem određuju na osnovu izraza datih u tab. S-16.:
mm 490sin
4
sin=
°==
κa
b
mm 2,090sin2,0sin =°⋅=⋅= κsh
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 27
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
glavna vrednost specifičnog otpora rezanja i eksponent imaju sledeće vrednosti:
=−=
7 8 4 2,01
N / m m 1 6 8 6 21.1
v
v
m
k iz tab. S-17. za Č1731 Rm = 77,5⋅ 107 N/m2
dok se korektivni faktor koji uzima u obzir grudni ugao alata γ = 5° određuje na osnovu podataka datih u tab. S-18.:
985,0100
55,1106
100
5,1106 =⋅−=⋅−=γ
γk
Obrtni moment pri bušenju na osnovu Kienzle-ove jednačine je:
Nm 8,251,11,14
01,002,01686085,083,52
42
7842,0
1.11
=⋅⋅+⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅+
⋅⋅⋅⋅= −Bop
bbv
m KkdD
khbM v
gde se širina i debljina režućeg sloja pri obradi bušenjem određuju na osnovu izraza datih u tab. S-16.:
mm 83,5
2
118sin2
1020
2sin2
=°⋅
−=⋅
−= ϕ
bb dDb
mm 085,02
118sin
2
2,0
2sin
2=°⋅=⋅= ϕs
h
glavna vrednost specifične sile rezanja kv1.1 i eksponent (1-mv) imaju iste vrednosti kao i pri obradi struganjem, dok se korektivni faktori određuju na osnovu podataka datih u tab. S-18.:
• korektivni faktor koji uzima u obzir oblik površine koja nastaje pri obradi rezanjem:
1,120
105,1
105,1 =+=+=
Dk op
• korektivni faktor koji uzima u obzir specifičnosti obrade bušenjem:
1,1=BK (za proširivanje već izbušene rupe)
2.4. Zadaci za vežbanje
ZADATAK 1.
Na univerzalnom strugu, vrši se zahvat grubog struganja sa prečnika ∅60 mm na prečnik ∅54 mm, dužine struganja 45 mm.
Odrediti, pod uslovom da se alat zatupi posle 50 izrađenih komada:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU28
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• merodavni režim obrade;
• snagu pogonskog elektromotora mašine.
PODACI :
• materijal obratka CrNiČ Rm = 70⋅ 107 N/m2;
• materijal alata TM P25;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,8.
ZADATAK 2.
Odrediti postojanost alata koja će omogućiti da se pri struganju na univerzalnom strugu obradi 50 radnih predmeta. Na osnovu izračunate postojanosti odrediti kompletan režim obrade.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 60·107 N/m2;
• materijal alata TM P25;
• prečnik obratka pre obrade 98 mm, a posle obrade 82 mm;
• koeficijent vitkosti strugotine 8;
• napadni ugao sečiva alata 90°;• dužina struganja 50 mm.
ZADATAK 3.
Na univerzalnom strugu, bez prethodne grube obrade, vrši se završna obrada otvora u čauri stegnutoj u steznoj glavi spoljašnjeg prečnika ∅50 mm, unutrašnjeg prečnika ∅40+0,01 mm i dužine struganja (stezanja) 150 mm.
Odrediti merodavni režim obrade pod uslovom da deformacija (ugib) radnog predmeta pri obradi ne bude veća od širine tolerancijskog polja, a maksimalna hrapavost obrađene površine ne pređe 12,5 µ m.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2;
• materijal alata BČ;
• postojanost alata 60 min;
• dubina rezanja 1 mm;
• radijus vrha noža 0,5 mm;
• napadni ugao alata 90°.
ZADATAK 4.
Na višesečnom strugu obrađuje se obradak sa skice, tako da u završnoj fazi svi alati dejstvuju istovremeno.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 29
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ODREDITI:
• merodavni režim obrade;
• glavno vreme obrade;
• broj obrađenih komada posle kojih treba zameniti najugroženiji pohabani nož.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 65⋅ 107 N/m2;
• materijal alata TM P25;
• koeficijent vitkosti strugotine 10, isti za sve noževe;
• snaga pogonskog elektromotora mašine 50 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,8.
ZADATAK 5.
Na višesečnom strugu izvodi se zahvat uzdužnog struganja sa dva noža dubine rezanja a1 = 3 mm i a2 = 1,5 mm, a dužine obrade l1 = 60 mm i l2 = 50 mm.
ODREDITI:
• merodavni režim obrade;
• glavno vreme obrade;
• količinu skinute strugotine u kg/čas.
PODACI:
• materijal obratka CrNi čelik Rm = 70⋅ 107 N/m2;
• materijal alata BČ;
• prečnik sirovog komada 80 mm;
• postojanost alata 90 min;
• napadni ugao alata 60°;• snaga pogonskog elektromotora mašine 7,5 kW;
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU30
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,8.
ZADATAK 6.
Na revolver strugu vrši se gruba uzdužna obrada. Odrediti elemente režima obrade i količinu skinute strugotine u jedinici vremena, pri potpunom iskorišćenju snage pogonskog elektromotora mašine i postojanosti alata, ako se obrada izvodi sa jednim ili sa dva noža.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2;
• materijal alata BČ;
• prečnik obratka pre obrade 120 mm, a posle obrade 108 mm;
• postojanost alata 120 min;
• snaga pogonskog elektromotora mašine 6,5 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,8.
ZADATAK 7.
Na revolver strugu sa vertikalnom glavom, izvodi se zahvat uzdužnog struganja i bušenja paralelno.
ODREDITI:
• merodavni režim obrade;
• snagu pogonskog elektromotora mašine;
• glavno vreme obrade.
PODACI:
• materijal obratka LG HB = 190;
• materijal strugarskog noža TM K20;
• materijal burgije BČ;
• prečnik obratka pre struganja 100 mm, a posle 95 mm;
• prečnik burgije 20 mm;
• dužina struganja 80 mm, a dubina bušenja 50 mm;
• postojanost ugroženijeg alata 30 min;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,75.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 31
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
3. OBRADA BUŠENJEM
3.1. Jednovretene bušilice
ZADATAK 1.
Na radijalnoj bušilici, snage pogonskog elektromotora mašine PM = 2,75 kW, potrebno je na pločastom radnom predmetu od konstruktivnog čelika Rm = 60⋅ 107 N/m2, debljine l = 60 mm, izbušiti otvor ∅25 mm.
ODREDITI:
• najpovoljniji režim obrade;
• broj urađenih komada posle kojih treba zameniti pohabanu burgiju.
PODACI:
• postojanost burgije T = 25 min;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,8.
REŠENJE:
Najpovoljniji režim obrade, za traženi zahvat obrade, određuje se na osnovu istovremene iskorišćenosti snage pogonskog elektromotora mašine i zadate postojanosti burgije.
Prvo se iz snage pogonskog elektromotora mašine:
ηπ
ηω M
yxM
M
nsDCMP
⋅⋅⋅⋅⋅=⋅=
2
i brzine rezanja:
Tym
xv nD
sT
DCv ⋅⋅=
⋅⋅⋅
= πµ0
00
izrazi broj obrtaja burgije s obzirom na snagu pogonskog elektromotora mašine i postojanost alata:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU32
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
πη
⋅⋅⋅⋅⋅
=2yx
M
MM sDC
Pn
πµ
⋅⋅⋅⋅
=−
0
0 1
ymo
xv
TsT
DCn
Pomak, pri kome će se ostvariti istovremeno iskorišćenje snage mašine i postojanosti alata, dobija se na sledeći način:
πµ
πη
⋅⋅⋅⋅
=⋅⋅⋅⋅
⋅
=−
0
00
1
2 ym
xv
yxM
M
TM
sT
DC
sDC
P
nn
tako da je:
m/o 10143,012025,0163865,010076697,72
8,015002750
2
35,08,0
1
14,026
2,0
1
01
0
0
−−
−+
−
−+
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=
=
⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=
yy
xxvM
mM
DCC
TPs
µη
Konstante i eksponenti u prethodnom izrazu su:
====
2,0
5,0
4,0
1 6 3 8 6 5,0
0
0
m
y
x
Cv
iz tab. BU-2. za CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2
==
⋅=
8,0
2
1 00 7 6 6 9 7,7 2 6
y
x
CM
iz tab. BU-4. za CČ Rm= 60⋅ 107 N/m2
dok je koeficijent µ 0 određen iz tab. BU-3.:
µ 0 = 1 za 4,225
60 ==D
l
Odgovarajući broj obrtaja burgije će tada biti:
o/s 9,252000143,0025,010076697,72
8,02750
2 8,026=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅
=ππ
ηyx
M
M
sDC
Pn
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 33
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Broj urađenih komada (izbušenih rupa) posle kojih treba zameniti pohabanu burgiju računa se na sledeći način:
kom 3,06336,45
6025
'=⋅==
gt
TK
pri čemu je aktivno vreme obrade:
s 5,364000143,025,9
06,0' =
⋅=
⋅=
sn
lt g
Znači, do zatupljenja burgije mogu se izraditi 33 radna predmeta.
ZADATAK 2.
Na stubnoj bušilici, snage pogonskog elektromotora mašine PM = 1,85 kW i stepena korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,7, buše se u ploči od CrČ Rm = 85⋅ 107 N/m2, debljine l = 30 mm, otvori ∅18 mm.
Odrediti merodavni režim obrade pod uslovom da se burgija zatupi posle K = 50 izbušenih otvora, ako je materijal burgije BČ sa dozvoljenim naprezanjem na pritisak σ doz = 22⋅ 107 N/m2.
REŠENJE:
Merodavni režim obrade određuje se na osnovu zahteva da burgija izradi 50 otvora pre nego što se zatupi. Pri tome, prvo treba odrediti pomak vodeći računa o preporučenim vrednostima i dozvoljenom naprezanju materijala burgije na pritisak u toku obrade.
• Preporučeni pomak iz tab. BU-1. za CrČ Rm = 85·107 N/m2 i D = 18 mm iznosi:
s = 0,189 mm/o
• Pomak na osnovu dozvoljenog naprezanja materijala burgije na pritisak izračunava se iz:
m/o 100,15810494745,10342
018,01022
423
8.0
1
6
2371
3
⋅≤
⋅⋅
⋅⋅≤
⋅⋅
≤−− y
M
xdoz
C
Ds
σ
gde su korišćene sledeća konstanta i eksponenti:
==
⋅=
8,0
2
1 04 9 4 7 4 5,1 0 3 6
y
x
CM
iz tab. B-4. za CrČ Rm = 85·107 N/m2
Merodavan pomak za ovaj zahvat obrade, prema tome je:
s = 0,158 mm/o
Broj obrtaja burgije se određuje na osnovu postojanosti alata iz izraza za brzinu rezanja:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU34
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
nDsL
DCv
m
mmym
mxv ⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅=
−
−
−
ππµ 1
1
0
0
0
gde je postojanost burgije izražena dužinom bušenja:
m 1,503,050 =⋅=⋅= lKL
tako da je broj obrtaja burgije:
o/s 6,15018,0000158,05,1
109472,0 2.01
1
4.012.05.02.0
1
1
10
00
=
⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅=
−
−−
−
−−
π
πµ m
xmymv
DsL
Cn
Konstanta i eksponenti u izrazu za brzinu rezanja su sledeći:
====
2,0
5,0
4,0
0 9 4 7 2,0
0
0
m
y
x
Cv
iz tab. BU-2. za CrČ Rm = 85·107 N/m2
dok je koeficijent µ 0 određen iz tab. BU-3.:
µ 0 = 1 za 66,118
30 ==D
l
Proračunati režim obrade se može usvojiti tek nakon provere potrebne snage pogonskog elektromotora mašine:
W16847,0
15,62000158,0018,010494745,103
2
8.026
=⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅=
πη
π nsDCP
yxM
M
Kako je potrebna snaga pogonskog elektromotora mašine za izvođenje ovog zahvata, manja od instalisane snage (1684<1850 W), proračunati režimi obrade uzimaju se kao merodavni.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 35
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
3.2. Viševretene bušilice
ZADATAK 1.
Na viševretenoj bušilici potrebno je izbušiti 3 otvora ∅25 mm na radnom predmetu od konstruktivnog čelika Rm = 60·107 N/m2, dubine bušenja l = 60 mm.
ODREDITI:
• najpovoljniji režim obrade;
• broj urađenih komada posle kojih treba zameniti pohabane burgije.
PODACI:
• postojanost burgije T = 30 min;
• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 7 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,9.
REŠENJE:
Najpovoljniji režim obrade određuje se na osnovu istovremenog iskorišćenja snage pogonskog elektromotora mašine i postojanosti alata, imajući svakako u vidu da kod viševretene bušilice sve burgije imaju isti pomak i broj obrtaja.
Prvo se iz snage pogonskog elektromotora mašine:
ηπ
ηω
ηM
yxMi
Ki
M
nsDCMP
P⋅⋅⋅⋅⋅⋅=⋅⋅==
∑= 233
3
1
i brzine rezanja:
Tym
xv nD
sT
DCv ⋅⋅=
⋅⋅⋅
= πµ0
00
izrazi broj obrtaja burgije s obzirom na snagu pogonskog elektromotora mašine i postojanost alata:
πη
⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
23 yxM
MM sDC
Pn
πµ
⋅⋅⋅⋅
=−
0
0 1
ymo
xv
TsT
DCn
Pomak, pri kome će se ostvariti istovremeno iskorišćenje snage mašine i postojanosti alata, dobija se na sledeći način:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU36
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
πµ
πη
⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=−
0
00
1
23 ym
xv
yxM
M
TM
sT
DC
sDC
P
nn
m/o 100,13916025,0163865,010076697,72
9,018007000
6
35,08,0
1
14,026
2,0
1
01
0
0
−−
−+
−
−+
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=yy
xxvM
mM
DCC
TPs
µη
Konstante i eksponenti u prethodnom izrazu su:
====
2,0
5,0
4,0
1 6 3 8 6 5,0
0
0
m
y
x
Cv
iz tab. BU-2. za CČ Rm = 60·107 N/m2
==
⋅=
8,0
2
1 00 7 6 6 9 7,7 2 6
y
x
CM
iz tab. BU-4. za CČ Rm = 60·107 N/m2
dok je koeficijent µ 0 određen iz tab. BU-3.:
µ 0 = 1 za 4,225
60 ==D
l
Odgovarajući broj obrtaja burgije će tada biti:
o/s 9,036000139,0025,010076697,72
9,07000
6 8,026=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅=
ππη
yxM
M
sDC
Pn
Broj urađenih komada posle kojih treba zameniti pohabane burgije računa se na sledeći način:
kom ,653780,47
6030
'=⋅==
gt
TK
pri čemu je aktivno vreme obrade:
s ,847000139,003,9
06,0' =
⋅=
⋅=
sn
lt g
Znači, do zatupljenja burgije može se izraditi 37 radna predmeta.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 37
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ZADATAK 2.
Na obratku od konstruktivnog čelika Rm = 65·107 N/m2 potrebno je na viševretenoj bušilici izbušiti veći broj rupa ∅5 mm na dubinu l = 40 mm.
ODREDITI:
• najveći broj alata koji mogu istovremeno da deluju;
• ukupnu silu kojom će alati, preko obratka, delovati na radni sto bušilice.
PODACI:
• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 3,5 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,8;
• postojanost alata L = 2 m.
REŠENJE:
Najveći broj alata koji mogu istovremeno da vrše obradu na viševretenoj bušilici određuje se s obzirom na raspoloživu snagu pogonskog elektromotora mašine. Pri tome se merodavni režim obrade određuje na osnovu zadate postojanosti alata.
Polazi se od pomaka čiji se izbor vrši na osnovu preporučenih vrednosti iz tab. BU-1. za CČ Rm
= 65·107 N/m2 i D = 5 mm:
s = 0,108 mm/o
Zbog karakteristika mašine ovo će biti merodavni pomak za sve burgije.
Broj obrtaja burgije se određuje na osnovu postojanosti alata iz izraza za brzinu rezanja:
nDsL
DCv
m
mmym
mxv ⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅=
−
−
−
ππµ 1
1
0
0
0
tako da je:
o/s 16,36000108,02
005,06,015155,0 2,01
1
2,05,02,0
14,01
11
0
0
0
=
⋅⋅
⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅=
−
−
−−
−
−
ππµ m
mym
xv
sL
DCn
Pri tome su konstanta i eksponenti iz izraza za brzinu rezanja:
====
2,0
5,0
4,0
1 5 1 5 5,0
0
0
m
y
x
Cv
iz tab. BU-2. za CČ Rm = 65·107 N/m2
dok je koeficijent µ 0 određen iz tab. BU-3.:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU38
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
µ 0 = 1 za 85
40 ==D
l
Ukoliko se sa N označi maksimalan broj alata koji mogu istovremeno da vrše obradu, može se napisati da je:
ηπ
ηω
ηnsDCNMNPN
Pyx
MKM
⋅⋅⋅⋅⋅⋅=⋅⋅=
⋅=
2
tako da je:
kom 1,25236,162000108,0005,010388978,76
8,03500
2
8,026=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
π
πη
nsDC
PN
yxM
M
Konstanta i eksponenti iz izraza za obrtni moment bušenja su:
==
⋅=
8,0
2
1 03 8 8 9 7 8,7 6 6
y
x
CM
iz tab. BU-4. za CČ Rm = 65·107 N/m2
Prema tome, za date uslove obrade, u viševretenu glavu bi se mogao postaviti 21 alat koji mogu istovremeno da dejstvuju.
Pod pretpostavkom takve obrade, maksimalna sila kojom bi alati delovali na obradak je:
N 17362000108,0005,010860443,9821 7,016
11
=⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅=⋅= yxFisuks sDCNFNF
Konstanta i eksponenti iz izraza za otpor pomoćnog kretanja kod bušenja su:
==
⋅=
7,0
1
1 08 6 0 4 4 3,9 8
1
1
6
y
x
CF
iz tab. BU-4. za CČ Rm = 65·107 N/m2
ZADATAK 3.
Na viševretenoj bušilici istovremeno se buše 4 otvora ∅8 na dubinu bušenja 35 mm i 2 otvora ∅14 na dubinu bušenja 34 mm. Odrediti merodavni režim obrade kao i broj urađenih komada posle koga treba zameniti zatupljene burgije pod uslovom da glavno vreme obrade po komadu bude tg = 20 s.
PODACI:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 39
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• materijal obratka CČ Rm = 70·107 N/m2;
• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 4,5 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,8.
REŠENJE:
Režim obrade, za postavljeni slučaj obrade, određuje se pod uslovom da glavno vreme obrade bude 20 s, uz istovremeno iskorišćenje snage pogonskog elektromotora mašine.
Da bi se odredilo glavno vreme obrade potrebno je prvo odrediti koja od burgija zahteva maksimalan radni hod viševretene glave, odnosno nosača alata.
Kako se sa skice vidi, radni hod burgije izračunava se na sledeći način:
mm 42,622143
1342
3
1
mm 41,62283
1352
3
1
222
111
=⋅+⋅+=∆⋅+⋅+=
=⋅+⋅+=∆⋅+⋅+=
lDlL
lDlL
Vidi se da duži hod nosača alata određuje burgija br. 2, pa je glavno vreme obrade:
sn
Lt g ⋅
= 2
Snaga pogonskog elektromotora mašine, za slučaj istovremenog bušenja svih otvora, određuje se iz izraza:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU40
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ηπ
ηππ
ηωω
η
)24(2
2224
2424
21
21
221121
xxyM
yxM
yxM
KKM
DDnsC
nsDCnsDC
MMPPP
⋅+⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅+⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅+⋅⋅=⋅+⋅=
Ako se sada iz glavnog vremena obrade i snage pogonskog elektromotora mašine izrazi broj obrtaja burgije:
st
Ln
g ⋅= 2
)24(2 21xxy
M
M
DDsC
Pn
⋅+⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
πη
rešavanjem ovih jednačina po nepoznatoj s dobija se:
m/o 100,278)014,02008,04(210701259,800426,0
208,04500
)24(2
3-18.0
1
226
1
1
212
⋅=
⋅+⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=
=
⋅+⋅⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=
−
−
π
πη y
xxM
gM
DDCL
tPs
Odgovarajući broj obrtaja burgije će tada biti:
o/s 7,66000278,020
0426,02 =⋅
=⋅
=st
Ln
g
Konstanta i eksponenti iz izraza za obrtni moment kod bušenja su:
==
⋅=
8,0
2
1 07 0 1 2 5 9,8 0 6
y
x
CM
iz tab. BU-4. za CČ Rm = 70·107 N/m2
Broj komada posle kojeg treba zameniti pojedine zatupljene burgije izračunava se iz:
'gt
TK =
pri čemu se postojanost alata i aktivno vreme rezanja računaju na sledeći način:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 41
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
sn
lt
Dsn
CT
g
m
xyv
⋅=
⋅⋅⋅⋅
= −
'
1
10
00πµ
Postojanost alata za pojedine burgije je:
s 2097014,0000278,066,7
1143025,0
s 2945008,0000278,066,7
765,0143025,0
2,0
1
4,015,02
2,0
1
4,015,01
=
⋅⋅⋅⋅=
=
⋅⋅⋅⋅=
−
−
π
π
T
T
Konstanta i eksponenti korišćeni u prethodnom izrazu su sledeći:
====
2,0
5,0
4,0
1 4 3 0 2 5,0
0
0
m
y
x
Cv
iz tab. BU-2 za CČ Rm = 70·107 N/m2
dok se koeficijent µ 0 za pojedine burgije određuje iz tab. BU-3.:
µ 01 = 0,765 za 37,48
35
1
1 ==D
l
µ 02 = 1 za 42,214
34
2
2 ==D
l
Aktivno vreme rezanja za pojedine burgije je:
s 15,97000278,066,7
034,0'
s 16,44000278,066,7
035,0'
22
11
=⋅
=⋅
=
=⋅
=⋅
=
sn
lt
sn
lt
g
g
Konačno broj komada nakon kojih treba zameniti pojedine zatupljene burgije je:
kom 131,3197,15
2097
kom 79,02144,16
2945
2
1
==
==
K
K
Prema tome, zamenu burgije ∅8 potrebno je izvršiti posle izrađenih 179 komada, dok se zamena burgije ∅14 vrši posle izrađenog 131 komada.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU42
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
3.3. Bušilice sa viševretenom glavom
ZADATAK 1.
Na bušilici sa viševretenom glavom obrađuje se istovremeno 8 otvora i to 4×∅ 9 mm na dubinu 24 mm i 4×∅ 13 mm na dubinu 36 mm. Odrediti potrebnu snagu pogonskog elektromotora mašine pod uslovom da se sve burgije istovremeno zatupe.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 60·107 N/m2;
• postojanost svih burgija T = 18 min;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,8.
REŠENJE:
Da bi se odredila potrebna snaga pogonskog elektromotora mašine za date uslove obrade, mora se prvo odrediti režim obrade.
Režim obrade se određuje na osnovu uslova da postojanosti svih alata budu iste, imajući svakako u vidu da kod bušilice sa viševretenom glavom mogu biti različiti pomaci i brojevi obrtaja pojedinih burgija, s tim da mora biti zadovoljen uslov da je ni⋅ si = const.
Polazi se od pomaka koji se za pojedine burgije određuju na osnovu preporuka iz tab. BU-1.:
==
mm/o194,0
mm/o165,0
2
1
s
s iz tab. BU-1. za CČ Rm = 60·107 N/m2 i
==
mm13
mm9
2
1
D
D
Na osnovu izraza za brzinu rezanja kod bušenja:
0
00
ym
xv
sT
DCv
⋅⋅⋅= µ
moguće je izračunati brzine rezanja za pojedine burgije:
m/s 0,484000194,01080
946,0013,016386,0
m/s 0,464000165,01080
968,0009,016386,0
5,02,0
4,0
2
5,02,0
4,0
1
=⋅
⋅⋅=
=⋅
⋅⋅=
v
v
Konstanta i eksponenti iz prethodnog izraza su sledeći:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 43
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
====
2,0
5,0
4,0
1 6 3 8 6,0
0
0
m
y
x
Cv
iz tab. BU-1 za CČ Rm = 60·107 N/m2
dok se koeficijent µ 0 za pojedine burgije određuje iz tab. BU-3.:
µ 01 = 0,968 za 66,29
24
1
1 ==D
l
µ 02 = 0,946 za 77,213
36
2
2 ==D
l
Broj obrtaja za pojedine burgije, prema tome je:
o/s 11,85013,0
484,0
o/s 16,41009,0
464,0
2
22
1
11
=⋅
=⋅
=
=⋅
=⋅
=
ππ
ππ
D
vn
D
vn
Sada je potrebno na osnovu brzine pomoćnog kretanja nosača alata, odrediti ugroženiju burgiju. Ugroženija je ona koja zahteva manju brzinu pomoćnog kretanja, tako da je to ujedno i merodavna brzina viševretene glave.
Iz određenih brzina pomoćnog kretanja alata:
m/s 0,0023000194,085,11
m/s 0,0027000165,041,16
22
11
=⋅=⋅=⋅=⋅
sn
sn
vidi se da je ugroženija burgija br. 2, tj. da je merodavna brzina n2⋅ s2 = 0,0023 m/s.
Da bi bio zadovoljen neophodan uslov viševretene glave ni⋅ si = const, ali i uslov zadatka o jednakosti postojanosti burgija T = const, mora se korigovati režim obrade burgije br. 1 istovremenim menjanjem vrednosti pomaka i broja obrtaja burgija.
Ukoliko se sa n1' i s1' označe korigovani režimi obrade za burgiju br. 1, može se na osnovu uslova viševretene glave napisati da je:
2211 '' snsn ⋅=⋅ (1)
a iz uslova jednakosti postojanosti alata T1 = T2 da je:
m
y
xv
m
y
xv
sn
DC
sn
DC1
22
021
2
1
11
011
1
0
0
0
0
''
⋅⋅
⋅⋅=
⋅⋅
⋅⋅ −−
πµ
πµ (2)
Rešavanjem sistema jednačina (1) i (2), po n1' i s1', dobija se:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU44
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
m/o 100,119013,0
009,0
946,0
968,0000194,0
'
3-15,0
14,0
15,0
1
1
1
2
11
1
02
0121
0
0
0
⋅=
⋅
⋅=
=
⋅
⋅=
−−
−
−−
− y
x
y
D
Dss
µµ
odnosno:
o/s 19,32000119,0
000194,085,11
''
1
221 =⋅=
⋅=
s
snn
Konačno snaga pogonskog elektromotora mašine će biti:
( )
( )
( )
W4307
8,0
)85,11000194,0013,032,19000119,0009,0(10076697,728
8
224
444
8,028,026
222111
222111
221121
=
⋅⋅+⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅+⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅+⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅+⋅⋅=⋅+⋅=
πη
πη
ππη
ωωη
nsDnsDC
nsDCnsDC
MMPPP
yxyxM
yxM
yxM
KKM
Konstanta i eksponenti iz izraza za obrtni moment bušenja su:
==
⋅=
8,0
2
1 00 7 6 6 9 7,7 2 6
y
x
CM
iz tab. BU-4. za CČ Rm = 60·107 N/m2.
ZADATAK 2.
Na bušilici sa viševretenom glavom buši se istovremeno 6 otvora 2×∅ 12 mm, 2×∅ 15 mm i 2×∅ 24 mm u ploči od ugljeničnog čelika Rm = 60·107 N/m2, debljine 50 mm.
Odrediti, pod uslovom da glavno vreme obrade po komadu iznosi tg = 30 s:
• režim obrade;
• snagu pogonskog elektromotora mašine (η = 0,8);
• broj obrađenih komada posle kojih treba zameniti zatupljene burgije.
REŠENJE:
Režim obrade se određuje na osnovu uslova da glavno vreme obrade bude 30 s, vodeći računa o tome da mora biti zadovoljen i uslov viševretene glave ni⋅ si=const.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 45
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Polazi se od pomaka koji se za pojedine burgije određuju na osnovu preporuka iz tab. BU-1.:
===
mm/o245,0
mm/o203,0
mm/o189,0
3
2
1
s
s
s
iz tab. BU-1. za CČ Rm = 60·107 N/m2 i
===
mm24
mm15
mm12
3
2
1
D
D
D
Za pravilno iskorišćenje uslova glavnog vremena obrade potrebno je prvo odrediti koja od burgija zahteva maksimalan radni hod viševretene glave, odnosno nosača alata.
Radni hod burgije izračunava se na sledeći način:
lDlL ∆⋅+⋅+= 23
1
gde su l dubina otvora, D prečnik burgije i ∆ l dodatak za ulaz-izlaz alata.
Pošto sve burgije buše otvore u ploči debljine 50 mm, očigledno je da će merodavna burgija, za određivanje glavnog vremena, obrade biti burgija sa najvećim prečnikom, tako da je:
mm 6322243
150 =⋅+⋅+=L
Iz jednačine za glavno vreme obrade:
sn
Lt g ⋅
=
određuje se brzina viševretene glave:
m/s 0,002130
063,0 ===⋅gt
Lsn
Sada je moguće izračunati merodavne brojeve obrtaja za sve burgije:
o/s 8,57000245,0
0021,0
o/s 10,34000203,0
0021,0
o/s 11,11000189,0
0021,0
33
22
11
==⋅=
==⋅=
==⋅=
s
snn
s
snn
s
snn
Snaga pogonskog elektromotora mašine određuje se na sledeći način:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU46
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
( )
( )
( )
( )
W12052
8,0
57,8000245,0024,011,11000189,0012,010076697,724
4
2222
2222
8,028,026
333222111
333222111
332211321
=
⋅⋅++⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅+⋅⋅+⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅+⋅⋅⋅⋅⋅+⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅+⋅+⋅⋅=⋅+⋅+⋅=
πη
πη
πππη
ωωωη
nsDnsDnsDC
nsDCnsDCnsDC
MMMPPPP
yxyxyxM
yxM
yxM
yxM
KKKM
Konstanta i eksponenti iz izraza za obrtni moment bušenja su:
==
⋅=
8,0
2
1 00 7 6 6 9 7,7 2 6
y
x
CM
iz tab. BU-4. za CČ Rm = 60·107 N/m2
Broj komada posle kojeg treba zameniti pojedine zatupljene burgije određuje se iz izraza:
'gt
TK =
pri čemu se postojanost i aktivno vreme rezanja računaju na sledeći način:
sn
lt
Dsn
CT
g
m
xyv
⋅=
⋅⋅⋅⋅
= −
'
1
10
00πµ
Postojanost alata za pojedine burgije je:
s 643024,0000245,057,8
1163865,0
s 821,6015,0000203,034,10
87,0163865,0
s 779,5012,0000189,011,11
78,0163865,0
2,0
1
4,015,03
2,0
1
4,015,02
2,0
1
4,015,01
=
⋅⋅⋅⋅=
=
⋅⋅⋅⋅=
=
⋅⋅⋅⋅=
−
−
−
π
π
π
T
T
T
Konstanta i eksponenti korišćeni u prethodnom izrazu su sledeći:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 47
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
====
2,0
5,0
4,0
1 6 3 8 6 5,0
0
0
m
y
x
Cv
iz tab. BU-2. za CČ Rm = 60·107 N/m2
dok se koeficijent µ 0 za pojedine burgije određuje iz tab. BU-3.:
µ 01 = 0,78 za 16,412
50
1
1 ==D
l
µ 02 = 0,87 za 33,315
50
2
2 ==D
l
µ 01 = 1 za 08,224
50
3
3 ==D
l
Aktivno vreme rezanja za sve burgije iznosi:
s 23,80021,0
05,0' ==
⋅=
sn
lt g
Konačno broj komada nakon kojih treba zameniti pojedine zatupljene burgije je:
komada.72odnosno kom, 27,08,23
643
komada;34odnosno kom, 34,58,23
6,821
komada;32odnosno kom, 32,78,23
5,779
3
2
1
==
==
==
K
K
K
3.4. Zadaci za vežbanje
ZADATAK 1.
Pri bušenju na stubnoj bušilici odrediti merodavni režim obrade i potrebnu snagu pogonskog elektromotora mašine, tako da se burgija zatupi posle 50 uzastopno izbušenih rupa.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2;
• prečnik burgije 20 mm;
• dubina bušenja 60 mm;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,8.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU48
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ZADATAK 2.
Pri bušenju na radijalnoj bušilici odrediti merodavni režim obrade i broj izrađenih otvora posle kojih treba zameniti zatupljenu burgiju, pod uslovom potpunog iskorišćenja snage pogonskog elektromotora mašine i zahteva da glavno vreme obrade po otvoru iznosi 42 s.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 60⋅ 107 N/m2;
• prečnik burgije 20 mm;
• dubina bušenja 60 mm;
• snaga pogonskog elektromotora mašine 2 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,8.
ZADATAK 3.
Odrediti postojanost burgija koje će do svog zatupljenja omogućiti da se na viševretenoj bušilici, pri izvođenju zahvata istovremenog bušenja 3 otvora ∅20 mm, obradi 50 radnih predmeta. Na osnovu izračunate postojanosti odrediti kompletan režim obrade i apsorbovanu snagu bušenja.
PODACI:• materijal obratka CrNiČ Rm = 70⋅ 107 N/m2;• debljina ploče 65 mm.
ZADATAK 4.
Posle koliko izrađenih radnih predmeta treba zameniti pojedine zatupljene burgije, ako se na viševretenoj bušilici istovremeno buše 3 otvora ∅14 mm i 3 otvora ∅20 mm, pod uslovom potpunog iskorišćenja snage pogonskog elektromotora mašine.
PODACI:• materijal obratka CČ Rm = 70⋅ 107 N/m2;• dubina bušenja 33 mm, ista za sve burgije;• snaga pogonskog elektromotora mašine 13,5 kW;• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,8.
ZADATAK 5.
Na bušilici sa viševretenom glavom buše se istovremeno 8 otvora 2×∅ 10 mm, 4×∅ 15 mm i 2×∅ 25 mm, u ploči od ugljeničnog čelika Rm = 60⋅ 107 N/m2 debljine 50 mm.
Odrediti merodavni režim obrade, tako da se sve burgije istovremeno zatupe, a da glavno vreme obrade iznosi 30 sekundi po komadu.
ZADATAK 6.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 49
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Na bušilici sa viševretenom glavom, u ploči od CČ Rm = 50⋅ 107 N/m2 debljine 50 mm, istovremeno se buše 3 otvora ∅22 mm i 3 otvora ∅25 mm. Pod uslovom da se ugroženija burgija zatupi posle 30 obrađenih predmeta, a da manje ugrožena burgija obradi što veći broj radnih predmeta, odrediti merodavni režim obrade i broj komada koji može izraditi manje ugrožena burgija.
ZADATAK 7.
Na bušilici sa viševretenom glavom obrađuje se istovremeno 8 otvora i to: 3×∅ 12 mm dubine 45 mm, 2×∅ 15 mm dubine 35 mm i 3×∅ 18 mm dubine 40 mm.
Odrediti, pod uslovom da se sve burgije zatupe posle 50 izrađenih obradaka:• merodavni režim obrade;• snagu pogonskog elektromotora mašine;• glavno vreme obrade.
PODACI:• materijal obratka CrNiČ Rm = 70⋅ 107 N/m2;• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,75.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU50
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
4. OBRADA GLODANJEM
4.1. Horizontalne glodalice
ZADATAK 1.
Na horizontalnoj glodalici, pomoću valjčastog glodala prečnika ∅125 mm, vrši se gruba obrada N = 5 obradaka prečnika ∅115 mm i debljine 60 mm, poređanih jedan do drugog bez razmaka.
ODREDITI:
• merodavni režim obrade;
• potrebnu snagu pogonskog elektromotora mašine;
• glavno vreme obrade po komadu;
• količinu skinute strugotine u jedinici vremena.
PODACI:
• materijal obratka LG HB = 175;
• postojanost glodala T = 120 min;
• pomak po zubu s1 = 0,15 mm/z;
• broj zuba glodala z = 10;
• ugao zavojnice zuba glodala ω = 22°;• pomočno vreme tp = 30 s/kom;
• koeficijent korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,8.
REŠENJE:
Dubina rezanja, iz tab. G-1 za dimenzije obratka L× B× H = 115× 115× 60 mm, jednaka je dodatku za grubo glodanje:
a = δ = 2,6 mm
Brzina rezanja izračunava se na osnovu zadate postojanosti alata:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 51
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
m/s 0,581000150221011500026060120
125003630560130320310460330
720
11
0
=⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
=⋅ω⋅⋅⋅⋅
⋅==
,,,,,,
,
ywuqxm
iv
y
,,,)(
,,
szbaT
DC
s
Cv
tako da je broj obrtaja glodala:
o/s 1,478125,0
581,0 =⋅
=⋅
=ππD
vn
Konstanta i eksponenti iz izraza za brzinu rezanja su:
========
72,058,0
13,046,0
32,033,0
31,00363,0
iy
wx
um
qCv
iz tab. G-4. za LG HB = 175
Brzina stola glodalice je:
m/s 102,21710478,100015,0 31
−⋅=⋅⋅=⋅⋅= znss
Snaga pogonskog elektromotora mašine se računa na sledeći način:
W75580
58109451111=⋅⋅=
⋅⋅=
,
,,vF,P vm
m η
gde je srednja obimna sila rezanja:
N 9451028185810
0026011500022170 8 =⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= ,,
,,,k
v
absF vmvm
a srednji specifični otpor rezanja:
28
47
8
1
N/m 108,281
1250
002601150000150
104481 ⋅=
⋅⋅
⋅==,
Kvm
,
,,,
,
D
abs
Ck
Kε
Konstanta i eksponent iz izraza za srednji specifični otpor rezanja su:
=⋅=
4,7
1 04 4 8,1 8
k
kC
ε iz tab. S-15. za LG HB = 175
Glavno vreme obrade po komadu izračunava se na sledeći način:
s 53,85
2,2691 ===
N
tt g
g
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU52
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
U gornjoj jednačini, prema skici, ukupno glavno vreme obrade za 5 obradaka iznosi:
s 269,20,002217
0,5971 =⋅=⋅=
s
Lit g
gde je hod alata u toku obrade:
mm 596,8 22)6,2125(6,21155
2)(21
=⋅+−⋅+⋅=
∆⋅+−⋅+⋅=∆⋅++⋅= laDaDNllDNL pp
Količina skinute strugotine u jedinici vremena iznosi:
kg/s 102,37308,53
199,0 3−⋅=+
=+
==pgk tt
G
t
GQ
gde je masa skinute strugotine po komadu:
kg 0,1994
74000026,0115,0
4
22
=⋅⋅⋅=⋅⋅⋅
=⋅⋅= πρπρ
aDaAG p
p
pri čemu je ρ = 7400 kg/m3 – specifična gustina materijala uzeta iz tab. O-1. za LG.
ZADATAK 2.
Odrediti postojanost valjčastog glodala koja će omogućiti da se na horizontalnoj glodalici obradi K = 50 radnih predmeta. Na osnovu izračunate postojanosti odrediti kompletan režim obrade.
PODACI:
• materijal obratka LG HB = 220;
• prečnik glodala D = 100 mm;
• broj zuba glodala z = 8;
• ugao zavojnice zuba glodala ω = 28°;
• pomak po zubu s1 = 0,25 mm/z;
• dubina rezanja a = 5 mm;
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 53
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• površina koja se obrađuje 200× 80 mm.
REŠENJE:
Broj komada koje alat može izraditi pre nego što se zatupi određuje se preko sledećeg izraza:
l
znsT
sl
T
t
TK
g
⋅⋅⋅=== 1
'
Ukoliko se broj obrtaja alata, kao nepoznata veličina, izrazi u funkciji postojanosti alata:
πωπ ⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=⋅
=−
ywuqxm
iV
szbaT
DC
D
vn
1
1
i uvrsti u prethodni izraz za broj komada koje alat može izraditi pre nego što se zatupi, nakon sređivanja dobija se da je postojanost alata:
s 4951,900025,028808,0005,02,050
1,00269,0 133,0
1
158,013,0132,031,046,0
172,0
1
1
11
1
1
=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
−
−−
−
−
−−
−
π
πω
m
yWuqx
iv
szbalK
DCT
Konstanta i eksponenti iz izraza za brzinu rezanja su:
========
72,058,0
13,046,0
32,033,0
31,00269,0
iy
wx
um
qCv
iz tab. G-4. za LG HB = 220
Da bi se kompletirao režim obrade potrebno je još odrediti broj obrtaja alata:
o/s 100025,028808,0005,06,4956
1.00269,05.013.032.031.046.033.0
172.0
1
1
=⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
=⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
−
−
π
πω ywuqxm
iv
szbaT
DCn
i brzinu stola glodalice:
m/s 1028100025,0 31
−⋅=⋅⋅=⋅⋅= znss .
ZADATAK 3.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU54
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Na obratku od ugljeničnog čelika Rm = 65⋅ 107 N/m2, pomoću valjčasto-čeonog glodala ∅100× 110 mm, vrši se grubo glodanje označene površine sa date skice.
Odrediti merodavan režim obrade i potom usvojiti najpovoljniji plan obrade pod uslovom da se ostvari minimalno glavno vreme obrade.
PODACI:
• postojanost glodala T = 240 min;
• broj zuba glodala z = 12;
• ugao zavojnice zuba glodala ω = 24°;• pomak po zubu s1 = 0,15 mm/z .
REŠENJE:
Dubina rezanja, iz tab. G-1 za dimenzije obratka L× B× H = 500× 360× 100 mm, jednaka je dodatku za grubo glodanje:
a = δ = 4,2 mm
Broj obrtaja glodala izračunava se na osnovu zadate postojanosti alata:
( )o/s 2,51
00015,024121,00042,060240
1,032415,13,018,01,009,027,03,0
15,0
1
1
=⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
=⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
⋅=
−
−
π
πωπ ywuqxm
iV
szbaT
DC
D
vn
Konstanta i eksponenti iz izraza za brzinu rezanja su:
======
==
5,030,0
18,027,0
1,030,0
09,032415,1
iy
wx
um
qCv
iz tab. G-4. za CČ Rm = 65⋅ 107 N/m2.
Brzina stola glodalice je:
m/s 104,551,21200015,0 -31 ⋅=⋅⋅=⋅⋅= nzss
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 55
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Da bi se odredio najpovoljniji plan obrade za određeni režim obrade, a pod uslovom da se ostvari minimalno glavno vreme obrade, potrebno je razmotriti uzdužnu i poprečnu varijantu obrade koje su prikazane na skici. Povoljniji redosled obrade biće varijanta gde se ostvaruje manja dužina hoda alata u toku obrade.
I varijanta II varijanta
I varijanta predstavlja obradu zadata površina sa 4 uzdužna prolaza alata, pa će ukupna dužina hoda alata u toku obrade biti:
mm 182052452424852443211 =+++=+++= LLLLL uk
gde su prema skici:
mm 52422)2,4100(2,4500
2)(21431
=⋅+−⋅+=
∆⋅+−⋅+=∆⋅++=== laDallllLLL
( )( ) mm 48222)2,4100(2,41002
2)(2)2(2 12
=⋅+−⋅+⋅=
∆⋅+−⋅+⋅=∆⋅++⋅= laDallllL
II varijanta predstavlja obradu zadata površina sa 5 poprečnih prolaza alata, pa će ukupna dužina hoda alata u toku obrade biti:
mm 1692384308308308384543212 =++++=++++= LLLLLL uk
gde su prema skici:
mm 38422)2,4100(2,4360
2)(2151
=⋅+−⋅+=
∆⋅+−⋅+=∆⋅++== laDallllLL
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU56
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
( )( ) mm 30822)2,4100(2,42160100
2)(2)2(2 '''1
'''222
=⋅+−⋅⋅+++=
∆⋅+−⋅⋅++=∆⋅+⋅++=== laDallllllLLL
Vidi se da je druga varijanta obrade povoljnija, jer se osvaruje manji hod alata u toku obrade, a time i manje glavno vreme obrade koje iznosi:
s 3760045,0
692,12 ===s
Lt uk
g
ZADATAK 4.
Na horizontalnoj glodalici vrši se gruba obrada čeone površine prstenastih radnih predmeta spoljašnjeg prečnika ∅40 mm, unutrašnjeg prečnika ∅25 mm i debljine 35 mm, pomoću valjčastog glodala ∅63 mm.
Odrediti plan obrade i merodavni režim obrade pod uslovom da se postigne maksimalni kapacitet mašine u kom/čas.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 50⋅ 107 N/m2;
• pomak po zubu s1 = 0,2 mm/z;
• postojanost glodala T = 400 min;
• broj zuba glodala z = 8;
• ugao zavojnice zuba glodala ω = 24°;• dužina stola glodalice Ls = 1500 mm;
• pomoćno i izgubljeno vreme Σ ti = 10 s/kom.
REŠENJE:
Da bi se ostvario maksimalni kapacitet mašine potrebno je izvršiti obradu jednog do drugog poređanih obradaka duž stola glodalice. Međutim, kako se za zadato glodalo ∅63 mm iz tab. G-3 može usvojiti standardna dužina glodala lg = 50 ili 90 mm, obrada postavljenih obradaka može se sprovesti u jednom i dva reda, kako je prikazano na skici, tako da treba videti koja od ove dve varijante obezbeđuje da se obradi veći broj komada u jedinici vremena.
I varijanta
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 57
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Dubina rezanja, iz tab. G-1 za dimenzije obratka L× B× H = 40× 40× 35 mm, jednaka je dodatku za grubo glodanje:
a = δ = 2 mm
Broj obrtaja glodala izračunava se na osnovu zadate postojanosti alata:
o/s 3,20002,02480312,0002,0)60400(
063,0206,13,018,01,009,027,03,0
15,0
1
1
=⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=⋅
=
−
−
π
πωπ ywuqxm
iV
szbaT
DC
D
vn
S obzirom da se širina glodanja u toku obrade menja, za proračun broja obrtaja alata uzima se maksimalna širina godanja, koja prema skici za I varijantu iznosi:
mm ,2135,122022 22221max =−⋅=−⋅== pp rRbb
Konstanta i eksponenti iz izraza za brzinu rezanja su:
======
==
5,030,0
18,027,0
1,030,0
09,0206,1
iy
wx
um
qCv
iz tab. G-4. za CČ Rm = 50⋅ 107 N/m2
Brzina stola glodalice je:
m/s 105,122,380002,0 -31 ⋅=⋅⋅=⋅⋅= nzss
Kapacitet mašine izračunava se na sledeći način:
kom/h 200200,91092,7
360036003600
1
⇒=+
=Σ+
==igk ttt
Q
U gornjoj jednačini glavno vreme po komadu iznosi:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU58
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
s92,737
14,2931 ===
N
tt g
g
Pri to je glavno vreme obrade svih obradaka postavljenih na sto glodalice:
s ,149320051,0
002,02)002,0063,0(002,004,037
2)(21
=⋅+−⋅+⋅
=
∆⋅+−⋅+⋅=
∆⋅++⋅==
s
laDaDN
s
llDN
s
Lt pp
g
dok je maksimalni broj komada koji se mogu postaviti na sto glodalice:
kom 375,3740
1500 ⇒===p
s
D
LN .
II varijanta
Dubina rezanja, iz tab. G-1 za dimenzije obratka L× B× H = 40× 40× 35 mm, jednaka je dodatku za grubo glodanje:
a = δ = 2 mm
Broj obrtaja glodala izračunava se na osnovu zadate postojanosti alata:
o/s 30002,024806245,0002,0)60400(
063,0206,13,018,01,009,027,03,0
15,0
1
1
=⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=⋅
=
−
−
π
πωπ ywuqxm
iV
szbaT
DC
D
vn
S obzirom da se širina glodanja u toku obrade menja, za proračun broja obrtaja alata uzima se maksimalna širina godanja, koja prema skici za II varijantu iznosi:
mm ,45625,1220442 22221max =−⋅=−⋅=⋅= pp rRbb
Konstanta i eksponenti iz izraza za brzinu rezanja su:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 59
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
======
==
5,030,0
18,027,0
1,030,0
09,0206,1
iy
wx
um
qCv
iz tab. G-4. za CČ Rm = 50⋅ 107 N/m2.
Brzina stola glodalice je:
m/s 104,8380002,0 -31 ⋅=⋅⋅=⋅⋅= nzss
Kapacitet mašine izračunava se na sledeći način:
kom/h 253253,31021,4
360036003600
1
⇒=+
=Σ+
==igk ttt
Q
U gornjoj jednačini glavno vreme po komadu iznosi:
s21,474
5,3111 ===
N
tt g
g
Pri to je glavno vreme obrade svih obradaka postavljenih na sto glodalice:
s 5,3110048,0
002,02)002,0063,0(002,004,02
74
2)(2
22 1
=⋅+−⋅+⋅
=
∆⋅+−⋅+⋅=
∆⋅++⋅==
s
laDaDN
s
llDN
s
Lt
pp
g
dok je maksimalni broj komada koji se mogu postaviti na sto glodalice:
kom 743725,37240
150022 =⋅⇒⋅=⋅=⋅=
p
s
D
LN .
Na osnovu prikazanog, proizilazi da se maksimalni kapacitet mašine postiže za slučaj obrade kako je prikazano u II varijanti.
ZADATAK 5.
Od raspoloživih valjčastih glodala sa zavojnim zubima prečnika ∅80, ∅100 i ∅125 mm, sa uglovima zavojnice zuba glodala 24°, 34° i 42° za sva tri prečnika glodala, odabrati odgovarajuće glodalo uz uslov potpune ravnomernosti obimne sile. Zatim za izabrano glodalo odrediti režim obrade i apsorbovanu snagu rezanja.
PODACI:
• materijal obratka CrČ Rm = 60⋅ 107 N/m2;
• dimenzije radnog predmeta L× B× H = 500× 88× 72 mm;
• pomak po zubu s1 = 0,12 mm/z;
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU60
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• broj zuba glodala z = 10;
• postojanost glodala T = 150 min.
REŠENJE:
Potpuna ravnomernost obimne sile kod valjčastih glodala se postiže za slučaj da koeficijent dodira po širini glodala bude celobrojna vrednost (ili što je moguće bliži celobrojnoj vrednosti).
Koeficijent dodira po širini glodala se računa na sledeći način:
ωπ
tgD
zb
t
bn
ab ⋅
⋅⋅==
gde je: b = 88 mm - širina glodanja,
z = 10 - broj zuba glodala,
D = 80 / 100 / 125 mm - prečnici glodala,
ω = 24° / 34° / 42° - uglovi zavojnice zuba glodala.
Izračunati koeficijenti dodira po širini glodala, za devet raspoloživih valjčastih glodala sa zavojnim zubima, dati su u sledećoj tabeli:
D (mm)ω (°)
24 34 4280 1,559 2,362 3,153
100 1,247 1,889 2,522
125 0,998 1,512 2,018
Iz prethodne tabele sledi da je najpovoljnije glodalo, sa stanovišta ravnomernosti obimne sile, glodalo prečnika ∅125 mm sa uglom zavojnice zuba glodala 24°.Režim obrade za ovako izabrano glodalo određuje se u nastavku.
Dubina rezanja, iz tab. G-1. za dimenzije obratka L× B× H = 500× 88× 72 mm, jednaka je dodatku za grubo glodanje:
a = δ = 4 mm
Brzina rezanja izračunava se na osnovu zadate postojanosti alata:
m/s 0,9500012,02410088,0004,0)60150(
125,09328,035,018,01,009,027,033,0
5,0
11
0
=⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅
==ywuqxm
iv
y szbaT
DC
s
Cv
ω
tako da je broj obrtaja glodala:
o/s 2,42125,0
95,0 =⋅
=⋅
=ππD
vn
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 61
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Konstanta i eksponenti iz izraza za brzinu rezanja su:
======
==
5,035,0
18,027,0
1,033,0
09,09328,0
iy
wx
um
qCv
iz tab. G-4. za CrČ Rm = 60⋅ 107 N/m2
Brzina stola glodalice je:
m/s 102,9142,21000012,0 31
−⋅=⋅⋅=⋅⋅= nzss
Apsorbovana snaga rezanja se računa na sledeći način:
W250695023981111 =⋅⋅=⋅⋅= ,,vF,P vm
gde je srednja obimna sila rezanja:
N 23981024022950
00400880002910 8 =⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= ,,
,,,k
v
absF vmvm
a srednji specifični otpor rezanja:
28
410
8
1
N/m 1022,240
1250
00400880000120
102636 ⋅=
⋅⋅
⋅=
⋅⋅
=,
kvm
,
,,,
,
D
abs
Ck
kε
Konstanta i eksponent iz izraza za srednji specifični otpor rezanja su:
=⋅=
4,1 0
1 02 6 3,6 8
k
kC
ε iz tab. S-15. za CrČ Rm = 60⋅ 107 N/m2
4.2. Vertikalne glodalice
ZADATAK 1.
Na obratku od niskougljeničnog čelika Rm = 70⋅ 107 N/m2 i HB = 220, dimenzija obrađivane površine 1000× 200 mm, vrši se grubo glodanje pomoću glave za glodanje.
ODREDITI:
• količinu skinute strugotine u jedinici vremena;
• apsorbovanu snagu rezanja.
PODACI:
• prečnik glave za glodanje D = 250 mm;
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU62
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• broj zuba glave za glodanje z = 16;
• postojanost sečiva T = 240 min;
• pomak po zubu s1 = 0,15 mm/z;
• dubina rezanja a = 6 mm;
• pomoćno vreme tp = 3,5 min/kom.
REŠENJE:
Za određivanje količine skinute strugotine u jedinice vremena i apsorbovane snage rezanja, potrebno je prvo odrediti merodavni režim obrade.
Brzina rezanja izračunava se na osnovu zadate postojanosti alata:
m/s 626,200015,0
0,07764,0
1
0 ===ys
Cv
gde je:
0776,02,0006,0)1070()60240(
25,0110866,136
10866,136
2,006,043,17184,0
176,010
2,006,043,1184,0
176,010
0
=⋅⋅⋅⋅⋅
⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
baRT
DkC
m
tako da je broj obrtaja glodala:
o/s 34,325,0
2,626 =⋅
=⋅
=ππD
vn
Konstanta i eksponent iz izraza za brzinu rezanja su:
==
4,0
1
y
k iz tab. G-5. za CČ Rm = 70⋅ 107 N/m2 i C ≤ 0,6%
Brzina stola glodalice je:
m/s 1002,81634,300015,0 31
−⋅=⋅⋅=⋅⋅= znss
Količina skinute strugotine u jedinici vremena iznosi:
kg/s 105,27)605,3(2,132
42,9 3−⋅=⋅+
=+
==pgk tt
G
t
GQ
U gornjoj jednačini glavno vreme obrade, shodno skici je:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 63
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
( )
( )s2,132
00802,0
005,022,025,025,02
11
22
12
22
22
1
=⋅+−−⋅+
=
∆⋅+−−⋅+=
∆⋅++==
s
lBDDl
s
lll
s
Lt g
dok je masa skinute strugotine po komadu:
( ) kg 9,427850006,02,01 =⋅⋅⋅=⋅⋅= ρaAG p
pri čemu je ρ = 7850 kg/m3 – specifična gustina materijala uzeta iz tab. O-1. za čelik.
Apsorbovana snaga rezanja određuje se na sledeći način:
W65336262345251111 =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= ,,,vFz,P vmz
U prethodnom izrazu je srednja obimna sila na jednom zubu:
N ,35248620105,830001500060 81 =⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= ,,,cosksaF mvmvm ϕ
a broj zuba u zahvatu:
4,72927016 =⋅=⋅=
ππϕ ,z
z z ⇒ usvaja se 5 zuba.
Pri tome je specifični otpor rezanja, prema tab. G-6. za čelik:
2826054506
2601
545062601
N/m 105,83000150220101253
101253
⋅=⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅=⋅=−
−−
,,
,,,vm
,,
sHB,sCk
dok je:
862,0927,0
8,0sincos ===
ϕϕϕm
odnosno:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU64
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
rad 0,92713,53
8,0250
200sin
=°=
===
ϕ
ϕD
B
ZADATAK 2.
Na vertikalnoj glodalici sa okretnim stolom vrši se grubo glodanje pomoću glave za glodanje obe strane prstenastih radnih predmeta spoljašnjeg prečnika ∅150 mm, unutrašnjeg prečnika ∅50 mm i debljine 50 mm.
ODREDITI:
• merodavan režim obrade;
• postojanost glodala.
PODACI:
• materijal obratka LG HB = 300;
• prečnik glave za glodanje D = 200 mm;
• dubina rezanja a = 5 mm;
• pomak po zubu s1 = 0,3 mm/z;
• broj zuba glodala z = 14;
• širina pojasa habanja VB = 1 mm;
• spoljašnji prečnik radnog stola glodalice Ds = 1300 mm.
• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 11,5 kW;
• koeficijent korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,8;
REŠENJE:
Merodavni režim obrade određuje se na osnovu maksimalne iskorišćenosti snage pogonskog elektromotora mašine:
ηπ
ηnDFz,vFz,
P vmzvmzM
⋅⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= 1111
tako da je broj obrtaja alata:
πη
⋅⋅⋅⋅⋅=
DFz,
Pn
vmz
M
11
S obzirom da se širina glodanja u toku obrade menja zbog prstenastog oblika obratka, maksimalno opterećenje mašine javlja se u trenutku obrade kada se postigne maksimalna širina glodanja. Na prikazanoj skici se vidi plan obrade na vertikalnoj glodalici sa okretnim stolom i trenutak kada se ostvaruje maksimalna širina glodanja.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 65
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Prema tome, shodno prethodnoj skici maksimalni broj zuba u zahvatu iznosi:
3,78848014 =⋅=⋅=
ππϕ ,z
z z ⇒ usvaja se 4 zuba.
gde je:
rad 0,84859,48
75,0200
150
2
2sin
=°=
===
ϕ
ϕD
D p
S druge strane je srednja obimna sila na jednom zubu:
N 626438840102,462000300050 91 ,,,,cosksaF mvmvm =⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= ϕ
gde je specifična sila rezanja, prema tab. G-6. za LG:
292607606
2601
76062601
N/m 102,46200030300109153
109153
⋅=⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅=⋅=−
−−
,,
,,,vm
,,
sHB,sCk
a cos ϕ m:
884,0848,0
75,0sincos ===
ϕϕϕm
Broj obrtaja alata sada iznosi:
o/s 01912063264411
8011500
11,
,,,
,
DFz,
Pn
vmz
M =⋅⋅⋅⋅
⋅=⋅⋅⋅⋅
⋅=
ππη
Broj obrtaja radnog stola glodalice određuje se iz sledećeg odnosa:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU66
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
( ) stps nDDznss ⋅⋅−=⋅⋅= π1
tako da je:
o/s 101,25)15,03,1(
14078,10003,0
)(3-1 ⋅=
⋅−⋅⋅=
⋅−⋅⋅
=ππps
st DD
znsn
Postojanost alata određuje se iz prethodno određenog broja obrtaja alata:
nDsHBT
VB
s
Cv
yy⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅== π
1328,0
25,06
1
0 109,73
tako da je postojanost alata:
ssDHBn
VBT
y4450
0003,02,0300078,1
001,0109,73109,73 28,0
1
33,03
25,0628,0
1
13
25,06
=
⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=ππ
gde je konstanta y = 0,33 uzeta iz tab. G-5. za LG HB = 300.
ZADATAK 3.
Na vertikalnoj glodalici vrši se glodanje pomoću glave za glodanje u dva i tri prolaza. Pokazati u kom odnosu za ta dva slučaja glodanja stoje:
• postojanosti glodala za konstantnu količinu skinutog materijala u jedinici vremena;
• količina skinute strugotine u jedinici vremena za konstantnu postojanost.
Na osnovu odnosa iz prethodne dve tačke odabrati povoljniji slučaj obrade i za isti odrediti elemente režima obrade i izračunati količinu skinute strugotine na čas.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 70⋅ 107 N/m2;
• postojanost glodala T = 240 min;
• pomak po zubu s1 = 0,15 mm/z;
• prečnik glave za glodanje D = 250 mm;
• broj zuba glave za glodanje z = 10;
• dodatak za glodanje δ = 12 mm;
• površina koja se obrađuje 800× 200 mm;
• pomoćno vreme je isto kao i glavno vreme.
REŠENJE:
Za određivanje traženih odnosa postojanosti glodala i količine skinute strugotine u jedinici vremena, prvo je potrebno pronaći njihovu međusobnu vezu.
U izraz za količinu skinute strugotine:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 67
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
gpg t
G
tt
GQ
⋅=
+=
2
uvrsti se izraz za glavno vreme obrade:
zks
DbaRTLi
zns
Li
s
Lit
ym
g ⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=⋅⋅
⋅=⋅= − 1011
824,02,006,043,1184,0
1 10866,136
π
u koji je prethodno uvršteno, koristeći tab. G-5., da je broj obrtaja alata:
π
π
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅=⋅⋅⋅⋅
⋅⋅⋅==
824,02,006,043,1184,01
10
2,006,043,1184,01
176,010
1
10866,136
10866,136
DbaRTs
kn
nDbaRTs
Dk
s
Cv
my
myy
o
Sređivanjem se sada dobija tražena zavisnost:
π⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=−
824,02,006,043,1184,0
1011
2
10866,136
DbaRTLi
zksGQ
m
y
Ako se sada postavi odnos količine skinute strugotine u jedinici vremena za slučaj obrade sa dva i tri prolaza, vodeći računa da su osim dubine rezanja i broj prolaza sve ostale veličine iste, dobija se:
184,0
2
3
94,0184,0
2
3
06,0
184,02
06,022
184,03
06,033
3
2
2
3
2
3
2
3
⋅
=
⋅
⋅=
⋅⋅⋅⋅
=T
T
T
T
Tai
Tai
Q
Q
δδ
gde se dubine rezanja:
3
2
33
22
δδ
δδ
==
==
ia
ia
Odnos postojanosti glodala za konstantnu količinu skinutog materijala u jedinici vremena (Q2 = Q3) će sada biti:
184,0
2
3
94,0
2
31
⋅
=
T
T
odnosno:
936,72
3 184,0
94,0
3
2 =
=
T
T
Odnos količina skinute strugotine u jedinici vremena za konstantnu postojanost (T2 = T3), s druge strane će biti:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU68
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
464,112
3 184,094,0
3
2 =⋅
=
Q
Q
Iz prethodnog proističe da je povoljnija obrada sa dva prolaza, jer će se za taj slučaj obrade ostvariti veća proizvodnost uz veću postojanost alata.
Elementi režima obrade za povoljniju obradu sa dva prolaza određuju se na sledeći način.
Dubina rezanja je:
mm 62
12
2
===i
aδ
Broj obrtaja alata iznosi:
o/s 35,325,02,0006,0)1070()60240(00015,0
110866,136
10866,136
824,02,006,043,17184,04,0
10
824,02,006,043,1184,01
10
=⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
π
πDbaRTs
kn
my
gde su konstanta i eksponent iz izraza za brzinu rezanja:
==
4,0
1
y
k iz tab. G-5. za CČ Rm = 70⋅ 107 N/m2 i C ≤ 0,6%
Brzina stola glodalice je:
m/s 1002,51035,300015,0 31
−⋅=⋅⋅=⋅⋅= znss
Količina skinute strugotine u jedinici vremena određuje se na sledeći način:
kg/s 1097,2186,022
00502,007,15
223−⋅=
⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅=
⋅=
Li
sG
t
GQ
g
U gornjoj jednačini ukupna dužina obrade, shodno skici je:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 69
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
( )( ) mm 86052200250250
2
1800
22
12
22
221
=⋅+−−⋅+=
∆⋅+−−⋅+=∆⋅++= lBDDllllL
dok je masa skinute strugotine po komadu:
( ) kg ,07517850012,02,08,0 =⋅⋅⋅=⋅⋅= ρδpAG
pri čemu je ρ = 7850 kg/m3 – specifična gustina materijala uzeta iz tab. O-1. za čelik.
ZADATAK 4.
Na vertikalnoj glodalici vrši se grubo glodanje površina A i B na obratku prema skici, pomoću glave za glodanje prečnika ∅200 mm. Obradak je od CČ Rm = 70⋅ 107 N/m2.
Odrediti odnos apsorbovane snage rezanja, pri obradi naznačenih površina, pod uslovom da količina skinute strugotine u jedinici vremena bude ista za oba slučaja obrade, uz ostale iste uslove.
REŠENJE:
Različite apsorbovane snage rezanja pri obradi strana A i B zadatog radnog predmeta, kao što se vidi na skici, posledica su različitih maksimalnih širina glodanja koje se postižu u toku obrade.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU70
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Izraz za apsorbovanu snagu rezanja je:
nDsinksaz,nDFz,vFz,P vvmzvmz ⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= πϕπ 1111111
pri čemu je broj zuba u zahvatu:
πϕ⋅= z
z z
a srednja obimna sila na jednom zubu:
ϕϕϕ sin
ksacosksaF vmvvm ⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= 11
Kako se prema uslovu zadatka obrada obe strane obratka izvodi sa istim alatom, uz istu dubinu rezanja i pomak po zubu, tada je traženi odnos apsorbovane snage rezanja:
B
A
B
A
BB
AA
B
A
n
n
n
n
n
n
P
P⋅=
⋅⋅
=⋅⋅
= 928,05,0
464,0
sin
sin
ϕϕ
Nepoznati uglovi ϕ A i ϕ B određeni su za trenutak kada se u toku obrade javlja maksimalna širina glodanja i prema skici su:
• za stranu A iz kosinusne teoreme:
0,886 701002
5070100
2cos
cos2
222222
222
=⋅⋅
−+=⋅⋅−+
=
⋅⋅⋅−+=
xR
RxR
xRxRR
pA
Ap
ϕ
ϕ
sledi da je:
0,464 886,01cos1sin 22 =−=−= AA ϕϕ
• za stranu B je:
5,0100
50sin ===
R
RpBϕ
gde su:R = 100 mm - poluprečnik glodala;
Rp = 50 mm - poluprečnik radnog predmeta;
x = R – rp = 100 – 30 = 70 mm (rp = 30 mm – poluprečnik otvora na radnom predmetu).
Nepoznati odnos broja obrtaja alata za obradu strane A i B obratka određuje se iz uslova zadatka da su količine skinute strugotine u jedinici vremena iste za oba slučaja obrade.
Izraz za količina skinute strugotine u jedinici vremena je:
p
p
p
p
g D
znsaA
zns
D
aA
t
GQ
⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅
⋅⋅=
′=′ 1
1
ρρ
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 71
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
tako da iz uslova zadatka BA QQ = :
p
BpB
p
ApA
D
znsaA
D
znsaA ⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅ 11 ρρ
sledi traženi odnos broja obrtaja alata:
1,5625 3050
5022
2
22
2
=−
=−
==pp
p
pB
pA
B
A
rR
R
A
A
n
n
Sada je konačno moguće izračunati traženi odnos apsorbovanih snaga rezanja:
45,15625,1928,0928,0 =⋅==B
A
B
A
n
n
P
P
što znači da je za obradu strane A potrebno uložiti 45% više snage u odnosu na obradu strane B, naravno uz postavljeni uslov da količina skinute strugotine u jedinici vremena bude ista za oba slučaja obrade.
ZADATAK 5.
Na vertikalnoj glodalici, glavom za glodanje prečnika ∅250 mm, obrađuje se obradak širine 150 mm kako je prikazano na slici.
ODREDITI:
• merodavan režim obrade;
• snagu pogonskog elektromotora mašine.
PODACI:
• materijal obratka Č1531 Rm = 713⋅ 106 N/m2 (0,42÷ 0,50 % C);
• materijal alata TM P10;
• elementi rezne geometrije alata γ = 0° i κ = 60°;• broj zuba glodala z = 12;
• dubina rezanja a = 5 mm;
• pomak po zubu s1 = 0,16 mm/z;
• postojanost alata T = 240 min;
• koeficijent korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,8.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU72
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
REŠENJE:
Merodavni režim obrade, pored zadate dubine rezanja, podrazumeva određivanje broja obrtaja glodala i brzine stola glodalice.
Brzina rezanja izračunava se na osnovu zadate postojanosti alata:
m/s 66,200016,0
0809,04,0
1
0 ===ys
Cv
gde je:
0809,015,0005,0)10713()60240(
25,0110866,136
10866,136
2,006,043,16184,0
176,010
2,006,043,1184,0
176,010
0
=⋅⋅⋅⋅⋅
⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
baRT
DkC
m
tako da je broj obrtaja glodala:
o/s 39,325,0
2,66 =⋅
=⋅
=ππD
vn
Konstanta i eksponent iz izraza za brzinu rezanja su:
==
4,0
1
y
k iz tab. G-5. za CČ Rm = 71,3⋅ 107 N/m2 i C ≤ 0,6%
Brzina stola glodalice je:
m/s 1051,61239,300016,0 31
−⋅=⋅⋅=⋅⋅= znss
Snaga pogonskog elektromotora mašine određuje se na sledeći način:
W1820280
662316591111=⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅=
,
,,vzF,P zvm
η
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 73
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Srednja sila na obimu jednog zuba glodala iz prethodne jednačine, s obzirom na zadate elemente rezne geometrije alata, određuje se na osnovu Kienzle-ove jednačine:
N 16591031967014271260775 7715011
1 =⋅⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅⋅⋅= − ,,,,kkkkhbF ,av.v
mmvm
v
γ
Pri tome se širina i srednja debljina režućeg sloja određuju na osnovu izraza datih u tab. S-16.:
mm 126,091,060sin16,0cossin
mm 77,560sin
5
sin
1 =⋅°⋅=⋅⋅=
=°
==
mm sh
ab
ϕκκ
gde ϕ m određuje položaj zuba glodala u kome se ostvaruje srednja debljina hm:
92,086,045,0
76,044,0sinsincos =
++=
++
=is
ism ϕϕ
ϕϕϕ
tako što se uglovi ϕ s i ϕ i određuju na osnovu date skice:
( ) ( ) °=⇒=−−=−−=
°=⇒=−=−=
549760125
7012550
2
2
126440125
70125
2
2
1
1
,,/D
B/DBsin
,,/D
B/Dsin
ii
ss
ϕϕ
ϕϕ
Glavna vrednost specifične sile rezanja i eksponent imaju sledeće vrednosti:
=−=
7 7 1 5,01
N / m m 1 4 2 7 21.1
v
v
m
k iz tab. S-17. za Č1531 Rm = 713⋅ 106 N/m2
dok se korektivni faktori određuju na osnovu podataka datih u tab. S-18.:
• korektivni faktor koji uzima u obzir brzinu rezanja (zv = 0,071 za v ≥ 100 m/min):
967,06066.2
100100071,0
=
⋅=
=
vz
v vk
• korektivni faktor koji uzima u obzir grudni ugao noža γ = 0° (γ e = 6° za obradu čelika):
03,17,66
601
7,661 =−−=
−−= ek
γγγ
• korektivni faktor koji uzima u obzir materijal alata TM:1=ak
Broj zuba u zahvatu određuje se na sledeći način:
522360
67512
360,
,zz z =°⋅=⋅= ϕ ⇒ usvaja se 3 zuba, s tim što je: ϕ = ϕ s + ϕ i.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU74
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
4.3. Primena podeonog aparata na univerzalnoj glodalici
ZADATAK 1.
Na obratku ∅40 mm, na univerzalnoj glodalici uz pomoć podeonog aparata, vrši se izrada zavojnog vretena sa dva početka.
ODREDITI:
• kinematsku šemu prenosa;
• izmenljive zupčanike podeonog aparata pod uslovom da greška u koraku zavojnog vretena bude u granicama ± 0,05 mm;
• broj obrtaja ručice podeonog aparata.
PODACI:
• normalni korak zavojnog vretena tn = 12 mm;
• korak vodećeg vretena stola glodalice sv = 5 mm;
• prenosni faktor pužnog prenosnika 1/z = 1/40;
• garnitura izmenljivih zupčanika podeonog aparata: 24, 28, 30, 32, 39, 40, 44, 47, 48, 56, 64, 68, 72, 76, 86, 96, 100.
REŠENJE:
Kinematska šema prenosnika za izradu zavojnice na univerzalnoj glodalici uz pomoć podeonog aparata, koja omogućuje sinhronizovano uzdužno i obrtno kretanje obratka, prikazana je na skici.
Korak zavojnice vretena sa dva početka, kako se vidi na skici, određuje se na sledeći način:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 75
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
mm 45,4201,11cos
122
cos22 =⋅=⋅=⋅=
αn
a
tth
da bi uz dozvoljenu grešku izrade iznosila:
mm 24,405,045,4205,0
mm 24,505,045,4205,0
min
max
=−=−==+=+=
hh
hh
Pri tome je ugao nagiba tangente na zavojnicu određen iz sledeće zavisnosti:
παπα
αα
⋅⋅⋅=
⋅=⇔
D
t
D
htg n
cos2
cos
sin
tako da je:
01,11
190986,040
1222sin
=
=⋅
⋅=⋅
⋅=
αππ
αD
tn
Izmenljivi zupčanici podeonog aparata:
4
3
2
1
z
z
z
zk ⋅=
određuju se iz kinematske veze između broja obrtaja obratka u steznoj glavi podeonog aparata np
i broja obrtaja vodećeg vretena stola glodalice nv, koja se može izraziti na sledeći način:
z
kn
zz
z
z
znn v
vp
⋅=⋅⋅⋅= 1
4
3
2
1
U tom slučaju uz uslov da je:
h
s
n
nnhns v
v
ppvv =⇒⋅=⋅
prenosni odnos izmenljivih zupčanika podeonog aparata je:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU76
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
zh
sz
n
nk v
v
p ⋅=⋅=
odnosno za dozvoljenu grešku:
8,16326 4050,24
5
8,19672 4040,24
5
maxmin
minmax
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
zh
sk
zh
sk
v
v
Kombinovanjem raspoloživih izmenljivih zupčanika potrebno je pronaći koja kombinacija zupčanika daje prenosni odnos u granicama tolerancije, a jedno od rešenja je:
19047,828
86
24
64
4
3
2
1 =⋅=⋅=z
z
z
zk
Broj obrtaja ručice podeonog aparata, za izradu druge zavojnice vretena sa dva početka z' = 2, iznosi:
202
40 ==′
=z
znr .
ZADATAK 2.
Na univerzalnoj glodalici, uz primenu podeonog aparata, izrađuje se cilindrični zupčanik sa kosim zubima. Odrediti potrebne elemente, kako bi se sa zadatom tačnošću ova obrada mogla izvršiti i nacrtati kinematsku šemu prenosa.
PODACI:
• broj zuba zupčanika zz = 36;
• ugao nagiba zuba zupčanika β = 36° ± 2';
• normalni modul mn = 3 mm;
• korak vodećeg vretena stola glodalice sv = 8 mm;
• prenosni faktor pužnog prenosnika 1/z = 1/40;
• brojevi rupica na podeonoj ploči: 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 27, 29, 31, 33, 37, 39, 41, 43, 47, 49;
• garnitura izmenljivih zupčanika podeonog aparata: 24, 28, 30, 32, 39, 40, 44, 47, 48, 56, 64, 68, 72, 76, 86, 96, 100.
REŠENJE:
Kinematska šema prenosnika za izradu zuba cilindričnog zupčanika sa kosim zubima na univerzalnoj glodalici uz pomoć podeonog aparata, koja omogućuje sinhronizovano uzdužno i obrtno kretanje obratka, prikazana je na skici.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 77
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Ugao nagiba zuba zupčanika, kako se vidi na skici, određuje se na sledeći način:
h
zm
h
dtg zno
⋅⋅⋅
=⋅
=β
ππβcos
pri čemu je osnovni prečnik cilindričnog zupčanika sa kosim zubima:
βcoszn
o
zmd
⋅=
Korak zavojnice zuba zupčanika, prema tome je:
βπ
sin
⋅⋅= zn zm
h
Izmenljivi zupčanici podeonog aparata:
4
3
2
1
z
z
z
zk ⋅=
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU78
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
određuju se iz kinematske veze između broja obrtaja obratka u steznoj glavi podeonog aparata np i broja obrtaja vodećeg vretena stola glodalice nv, koja se može izraziti na sledeći način:
z
kn
zz
z
z
znn v
vp
⋅=⋅⋅⋅= 1
4
3
2
1
U tom slučaju uz uslov da je:
h
s
n
nnhns v
v
ppvv =⇒⋅=⋅
prenosni odnos izmenljivih zupčanika podeonog aparata je:
βπ
sin⋅⋅⋅
⋅=⋅=⋅=
zn
vv
v
p
zm
zsz
h
sz
n
nk
odnosno za zadatu tačnost:
0,55391 966,35sin363
408sin
0,55480 033,36sin363
408sin
minmin
maxmax
=⋅⋅⋅
⋅=⋅⋅⋅
⋅=
=⋅⋅⋅
⋅=⋅⋅⋅
⋅=
πβ
π
πβ
π
zn
v
zn
v
zm
zsk
zm
zsk
Kombinovanjem raspoloživih izmenljivih zupčanika potrebno je pronaći koja kombinacija zupčanika daje prenosni odnos u granicama tolerancije, a jedno od rešenja je:
0,55462 68
48
56
44
4
3
2
1 =⋅=⋅=z
z
z
zk
Broj obrtaja ručice podeonog aparata, za izradu novog međuzublja zupčanika sa brojem zuba z' = zz = 36, iznosi:
18
21
36
41
36
40 +=+==′
=z
znr
što znači da je potrebno obrnuti ručicu za jedan pun krug i 2 rupice na podeonoj ploči od 18 rupica.
ZADATAK 3.
Na univerzalnoj glodalici, uz primenu podeonog aparata, vrši se izrada zupčaste letve. Odrediti izmenljive zupčanike i broj obrtaja ručice podeonog aparata pod uslovom da tolerancija tačnosti izrade koraka zupčaste letve bude ± 0,05 mm i nacrtati kinematsku šemu prenosa.
PODACI:
• normalni modul zupčaste letve mn = 5 mm;
• korak vodećeg vretena stola glodalice sv = 8 mm;
• prenosni faktor pužnog prenosnika 1/ z= 1/40;
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 79
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• garnitura izmenljivih zupčanika podeonog aparata: 24, 28, 30, 32, 39, 40, 44, 47, 48, 56, 64, 68, 72, 76, 86, 96, 100.
REŠENJE:
Kinematska šema prenosnika za izradu zupčaste letve na univerzalnoj glodalici uz pomoć podeonog aparata, koja omogućuje uzdužno pomeranje obratka za veličinu koraka zupčaste letve, prikazana je na skici.
Korak zupčaste letve, prikazan na skici, određuje se na sledeći način:
mm 15,7085 =⋅=⋅= ππnmt
da bi uz dozvoljenu grešku izrade iznosio:
mm 15,658 05,015,70805,0
mm 758,5105,015,70805,0
min
max
=−=−==+=+=
tt
tt
Izmenljivi zupčanici podeonog aparata:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU80
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
4
3
2
1
z
z
z
zk ⋅=
određuju se iz kinematske veze između broja obrtaja ručice podeonog aparata nr i broja obrtaja vodećeg vretena stola glodalice nv, koja se može izraziti na sledeći način:
zknzz
z
z
znn vvr ⋅⋅=⋅⋅⋅=
4
3
2
1
U tom slučaju uz uslov da je:
vvvv s
tntns =⇒=⋅
prenosni odnos izmenljivih zupčanika podeonog aparata je:
zt
sn
zn
nk vr
v
r
⋅⋅
=⋅
=
Ako se za broj obrtaja ručice podeonog aparata, koji se prema preporukama uzima da je ceo broj od 5÷ 10, uzme da je:
nr = 10
prenosni odnos izmenljivih zupčanika za zadatu toleranciju tačnosti izrade, prema tome je:
0,12692 40758,15
810
0,12773 40658,15
810
maxmin
minmax
=⋅
⋅=⋅
⋅=
=⋅
⋅=⋅
⋅=
zt
snk
zt
snk
vr
vr
Kombinovanjem raspoloživih izmenljivih zupčanika potrebno je pronaći koja kombinacija zupčanika daje prenosni odnos u granicama tolerancije, a jedno od rešenja je:
12698,0100
39
86
28
4
3
2
1 =⋅=⋅=z
z
z
zk
ZADATAK 4.
Na pločastom obratku buše se 5 otvora ∅3 mm, međusobnog rastojanja kako je prikazano na skici, na univerzalnoj glodalici uz pomoč podeonog aparata.
ODREDITI:
• kinematsku šemu prenosa;
• izmenljive zupčanike podeonog aparata;
• broj obrtaja ručice podeonog aparata.
PODACI:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 81
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• korak vodećeg vretena stola glodalice sv = 6 mm;
• prenosni faktor pužnog prenosnika 1/z = 1/40;
• brojevi rupica na podeonoj ploči: 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 27, 29, 31, 33, 37, 39, 41, 43, 47, 49;
• garnitura izmenljivih zupčanika podeonog aparata: 24, 28, 30, 32, 39, 40, 44, 47, 48, 56, 64, 68, 72, 76, 86, 96, 100.
REŠENJE:
Kinematska šema prenosnika za izradu otvora na univerzalnoj glodalici uz pomoć podeonog aparata, koja omogućuje uzdužno pomeranje obratka kako bi se ostvarila tražena međusobna rastojanja između otvora, prikazana je na skici.
Da bi se moglo izvršiti tačno pomeranje radnog stola mašine, za tražena međusobna rastojanja između otvora na obratku, usvaja se da jedinica pomeranja, odnosno korak bude t = 0,01 mm, jer će dimenzije koje treba ostvariti biti celobrojni umnošci jediničnog pomeranja.
Izmenljivi zupčanici podeonog aparata:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU82
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
4
3
2
1
z
z
z
zk ⋅=
određuju se iz kinematske veze između broja obrtaja ručice podeonog aparata nr i broja obrtaja vodećeg vretena stola glodalice nv, koja se može izraziti na sledeći način:
zknzz
z
z
znn vvr ⋅⋅=⋅⋅⋅=
4
3
2
1
U tom slučaju uz uslov da je:
vvvv s
tntns =⇒=⋅
prenosni odnos izmenljivih zupčanika podeonog aparata je:
zt
sn
zn
nk vr
v
r
⋅⋅
=⋅
=
Ako se za broj obrtaja ručice podeonog aparata, za jedinično pomeranje od t = 0,01 mm, kao najpogodnija izabere podeona ploča sa 47 rupica (pomeranje ručice podeonog aparata za jednu rupicu na podeonoj ploči od 47 daće pomeranje stola od 0,01 mm):
47
1)01,0( =rn
prenosni odnos izmenljivih zupčanika, prema tome je:
4047
6100
4001,0
647
1)01,0(
⋅⋅=
⋅
⋅=
⋅⋅
=zt
snk vr
Kombinovanjem raspoloživih izmenljivih zupčanika potrebno je pronaći koja kombinacija zupčanika daje gornji prenosni odnos, a jedno od rešenja je:
64
32
47
30
4
3
2
1 ⋅=⋅=z
z
z
zk
Brojevi obrtaja ručice podeonog aparata, da bi se izvršilo pomeranje stola za tražena međusobna rastojanja između otvora na obratku, određuju se na sledeći način:
47
3615
47
1741)01,0(741)41,7(
47
1611
47
1533)01,0(533)33,5(
47
1814
47
1676)01,0(676)76,6(
47
2617
47
1825)01,0(825)25,8(
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
rr
rr
rr
rr
nn
nn
nn
nn
4.4. Zadaci za vežbanje
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 83
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ZADATAK 1.
Ploča od ugljeničnog čelika Rm = 65⋅ 107 N/m2, dimenzija 300× 95× 60 mm, grubo se poravnava na univerzalnoj glodalici pomoću valjčastog glodala ∅80× 100 mm.
ODREDITI:
• postojanost alata;
• broj komada koji se obradi za jedan sat rada mašine;
• maksimalnu radijalnu silu koja opterećuje vratilo glodala.
PODACI:
• brzina rezanja 0,8 m/s;
• pomak po zubu 0,15 mm/z;
• broj zuba glodala 8;
• ugao zavojnice zuba glodala 24°;• pomoćno, izgubljeno i međuvreme zajedno iznosi 1,5 min/kom.
ZADATAK 2.
Na horizontalnoj glodalici, valjčasto-čeonim glodalom ∅100× 110 mm, grubo se poravnava pravougaona ploča od LG HB = 200, dimenzija 600× 200× 40± 0,05 mm.
Odrediti, pod uslovom da dozvoljeni ugib (deformacija) vratila glodala pri obradi ne bude veći od zadate tolerancije:
• merodavni režim obrade,
• apsorbovanu snagu;
• količinu skinute strugotine u jedinici vremena.
PODACI:
• postojanost glodala 400 min;
• broj zuba glodala 10;
• ugao zavojnice zuba glodala 20°;• dužina vratila glodala 340 mm.
• pomoćno vreme 4 min.
ZADATAK 3.
Odrediti postojanost reznog alata, koji će omogućiti da se na horizontalnoj glodalici, valjčastim glodalom ∅100 mm, obradi 50 radnih predmeta. Na osnovu izračunate postojanosti odrediti kompletan režim obrade.
PODACI:
• materijal obradka LG HB = 220;
• broj zuba glodala 8;
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU84
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• ugao zavojnice zuba glodala 28°;• pomak po zubu 0,25 mm/z;
• dubina glodanja 5 mm;
• površina koja se obrađuje 200× 80 mm.
ZADATAK 4.
Na vertikalnoj glodalici sa pravougaonim stolom, pomoću glave za glodanje, vrši se grubo glodanje jednog do drugog poređanih radnih predmeta Ø400× 100 mm.
ODREDITI:
• merodavni režim obrade;
• količinu skinute strugotine u kg/čas;
• apsorbovanu snagu rezanja.
PODACI:
• materijal obratka ugljenični čelik Rm = 70⋅ 107 N/m2, HB = 170 i 0,4 % C;
• postojanost alata 400 min;
• prečnik glave za glodanje Ø500 mm;
• broj zuba glave za glodanje 24;
• pomak po zubu 0,3 mm/z;
• dužina radnog stola glodalice 2,2 m;
• pomoćno vreme 5 min/stolu.
ZADATAK 5.
Pravougaona ploča od LG HB = 180, dimenzija 500× 195× 50 mm, grubo se poravnava na vertikalnoj glodalici pomoću glave za glodanje ∅200 mm.
ODREDITI:
• merodavan režim obrade;
• postojanost alata;
• glavno vreme obrade.
PODACI:
• dubina rezanja 5 mm;
• pomak po zubu 0,35 mm/z;
• broj zuba glave za glodanje 10;
• snaga pogonskog elektromotora mašine 20 kW;
• koeficijent korisnog dejstva prenosnika mašine 0,7.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 85
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ZADATAK 6.
Na vertikalnoj glodalici , pomoću glave za glodanje Ø200 mm, vrši se poravnavanje obe čeone površine cilindričnih radnih predmeta dimenzija ∅120× 65 mm.
Odrediti, pod uslovom da se glodalo zatupi posle 100 obrađenih radnih predmeta:
• merodavan režim obrade;
• glavno vreme obrade.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 70⋅ 107 N/m2;
• broj zuba glave za glodanje 10;
• pomak po zubu 0.2 mm/z.
ZADATAK 7.
Na vertikalnoj glodalici sa okretnim stolom vrši se grubo glodanje, pomoću glave za glodanje ∅400 mm, jednog do drugog poređanih prstenastih radnih predmeta spoljašnjeg prečnika ∅210 mm, unutrašnjeg prečnika ∅140 mm i debljine 50 mm.
ODREDITI:
• merodavan režim obrade;
• količinu skinute strugotine u kg/čas.
PODACI:
• materijal obradka LG HB = 180;
• pomak po zubu 0,35 mm/z;
• dubina glodanja 5 mm;
• broj zuba glodala 16;
• širina pojasa habanja 1 mm;
• spoljašnji prečnik radnog stola glodalice 1600 mm;
• pomoćno vreme je iste vrednosti kao glavno vreme;
• snaga pogonskog elektromotora mašine 15 kW;
• koeficijent korisnog dejstva prenosnika mašine 0,7.
ZADATAK 8.
Na univerzalnoj glodalici, uz primenu podeonog aparata, izrađuje se cilindrični zupčanika sa pravim zubima.
ODREDITI:
• kinematsku šemu prenosa;
• izmenljive zupčanike podeonog aparata;
• broj obrtaja ručice podeonog aparata.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU86
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
PODACI:
• broj zuba zupčanika 89;
• prenosni faktor pužnog prenosnika 1/z = 1/40;
• brojevi rupica na podeonoj ploči: 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 27, 29, 31, 33, 37, 39, 41, 43, 47, 49;
• garnitura izmenljivih zupčanika podeonog aparata: 24, 28, 30, 32, 39, 40, 44, 47, 48, 56, 64, 68, 72, 76, 86, 96, 100.
ZADATAK 9.
Na obratku ∅100 mm, na univerzalnoj glodalici uz pomoć podeonog aparata, potrebno je izraditi tri zavojna žljeba koji su pomereni jedan u odnosu na drugi za 111° 20', 77° i 159° 40'.
ODREDITI:
• kinematsku šemu prenosa;
• izmenljive zupčanike podeonog aparata;
• broj obrtaja ručice podeonog aparata.
PODACI:
• ugao zavojnice 23° ± 3';
• korak vodećeg vretena stola glodalice 5 mm;
• prenosni faktor pužnog prenosnika 1/40;
• brojevi rupica na podeonoj ploči: 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 27, 29, 31, 33, 37, 39, 41, 43, 47, 49;
• garnitura izmenljivih zupčanika podeonog aparata: 24, 28, 30, 32, 39, 40, 44, 47, 48, 56, 64, 68, 72, 76, 86, 96, 100.
ZADATAK 10.
Na cilindričnom obratku, potrebno je na univerzalnoj glodalici uz pomoč podeonog aparata, na krugu ∅80 mm izbušiti 6 otvora ∅5 mm, na međusobnom rastojanju 0°, 25° 48', 54° 18', 42° 54', 65° 6' i 36° 36'.
ODREDITI:
• kinematsku šemu prenosa;
• broj obrtaja ručice podeonog aparata.
PODACI:
• prenosni faktor pužnog prenosnika 1/60;
• brojevi rupica na podeonoj ploči: 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 27, 29, 31, 33, 37, 39, 41, 43, 47, 49.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 87
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
5. OBRADA RENDISANJEM
5.1. Kratkohode rendisaljke
ZADATAK 1.
Na kratkohodnoj rendisaljci, u jednom prolazu, obrađuje se obradak dimenzija obrađivane površine 300× 200 mm.
ODREDITI:
• snagu pogonskog elektromotora mašine;
• masu skinute strugotine u jedinici vremena.
PODACI:
• materijal obratka LG HB = 160;
• materijal alata BČ;
• postojanost alata T = 45 min;
• dubina rezanja a = 5 mm;
• pomak s = 1 mm/hod;
• odnos povratne i radne brzine rendisanja av = 3;
• napadni ugao sečiva alata κ = 45°;• pomoćno vreme obrade tp = 2,5 min;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,75.
REŠENJE:
Snaga pogonskog elektromotora mašine određuje se iz sledećeg izraza:
η⋅= vF
P vM
Pri tome je glavni otpor rezanja:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU88
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
11 yxkv saCF ⋅⋅=
dok je brzina rezanja (radnog hoda):
v
vL a
aLnv
+⋅⋅=1
tako da se sređivanjem dobija sledeći izraz za snagu pogonskog elektromotora mašine:
v
vLyx
kM a
aLnsaCP
⋅+⋅⋅⋅⋅⋅
=η
)1(11
Radni hod alata iz prethodne jednačine (videti skicu) iznosi:
mm 310523002 =⋅+=∆⋅+= llL
Broj dvostrukih hodova izračunava se s obzirom na potpuno iskorišćenje postojanosti alata i to na sledeći način:
vaL
an
v
vL ⋅
+⋅=
)1(
gde je brzina rezanja slična struganju:
Tmyxv
Tmyxv
sa
C
sa
Cv ξξξξξξ κκ ⋅⋅⋅
⋅⋅
=⋅⋅⋅⋅
=75,0'
tako da je:
hod/s 628,0
0325,111001,0005,0
010395,075,0
)31(31,0
3
75,0
)1(
38,016,0
=
⋅⋅⋅⋅
⋅⋅+⋅
=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅
+⋅= Tmyx
v
v
vL sa
C
aL
an ξξξκ
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 89
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Konstanta i eksponenti vezani za brzinu rezanja su:
==
=
3 8,0
1 6,0
0 1 0 3 9 5,0
y
x
Cv
iz tab. S-7. za LG HB = 160, a > 1 mm i s ≥ 0,72 mm/hod
dok su popravni koeficijenti određeni na sledeći način:
• koeficijent koji uzima u obzir napadni ugao sečiva alata κ = 45° iz tab. S-5.:
ξ κ = 1
• koeficijent koji uzima u obzir materijal alata BČ iz tab. S-6.:
ξ m = 1
• koeficijent koji uzima u obzir postojanost alata T = 45 min iz tab. S-7. (z = 9 za obradu livenog gvožđa):
0325,16045
360036009 =
⋅== z
T Tξ
Snaga pogonskog elektromotora mašine, konačno je:
W1748375,0
)31(31,0628,0001,0005,0185645,1
)1(
73,018
11
=⋅
+⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅+⋅⋅⋅⋅⋅=
v
vLyx
kM a
aLnsaCP
η
gde su konstanta i eksponenti iz izraza za glavni otpor rezanja sledeći:
==
⋅=
7 3,0
0,1
1 05 6 4 5,1
1
1
8
y
x
Ck
iz tab. S-13. za LG HB = 180
Masa skinute strugotine u jedinici vremena iznosi:
kg/s 1058,41504,334
22,2 3−⋅=+
=+
==pg
s
k
ss tt
m
t
mM
U gornjoj jednačini glavno vreme obrade, shodno prikazanoj skici je:
s 4,334628,0001,0
005,022,01
2 =⋅⋅+⋅=
⋅∆⋅+⋅=
⋅⋅=
LL
ag ns
bbi
ns
Bit
dok je masa skinute strugotine po komadu:
( ) kg 2,227400005,02,03,0 =⋅⋅⋅=⋅⋅= mps aAm ρ
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU90
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
pri čemu je ρ m = 7400 kg/m3 – specifična gustina materijala uzeta iz tab. O-1. za liveno gvožđe.
5.2. Dugohode rendisaljke
ZADATAK 1.
Na dugohodnoj rendisaljci vrši se poravnavanje četiri uzdužne površine obratka dimenzija 160× 160× 800 mm.
ODREDITI:
• merodavni režim obrade;
• postojanost alata;
• glavno vreme obrade.
PODACI:
• materijal obratka CrNi čelik Rm = 70⋅ 107 N/m2;
• materijal alata BČ;
• pomak s = 2 mm/hod;
• odnos povratne i radne brzine rendisanja av = 1,5;
• napadni ugao sečiva alata κ = 45°;• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 3,5 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,7.
REŠENJE:
Merodavni režim obrade, kod dugohodne rendisaljke, pored zadatog pomaka čini još dubina rezanja i broj duplih hodova nosača radnog predmeta.
Dubina rezanja, iz tab. G-1 za dimenzija obratka L× B× H = 800× 160× 160 mm, jednaka je dodatku za grubo glodanje:
a = δ = 5,3 mm
Broj dvostrukih hodova određuje se na osnovu maksimalne iskorišćenosti snage pogonskog elektromotora mašine:
η⋅
=vF
P vM
Pri tome je glavni otpor rezanja:
11 yxkv saCF ⋅⋅=
dok je brzina rezanja (radnog hoda):
v
vL a
aLnv
+⋅⋅= 1
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 91
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
tako da je broj dvostrukih hodova:
hod/s 1,0)5,11(81,0002,00053,010356,4
5,17,03500
)1(
78,018
11
=+⋅⋅⋅⋅⋅
⋅⋅=
+⋅⋅⋅⋅⋅⋅
=v
yxk
vML aLsaC
aPn
η
Radni hod alata iz prethodne jednačine (videti skicu) iznosi:
mm 810528002 =⋅+=∆⋅+= llL
dok su konstanta i eksponenti iz izraza za glavni otpor rezanja sledeći:
==
⋅=
7 8,0
1
1 03 5 6,4
1
1
8
y
x
Ck
iz tab. S-13. za CrNiČ Rm = 70⋅ 107 N/m2
Postojanost alata određuje se tako što se iz prethodno određenog broja dvostrukih hodova odredi brzina rezanja:
m/s 135,05,1
5,1181,01,0
1 =+⋅⋅=+⋅⋅=v
vL a
aLnv
Određena brzina rezanja izjednači se sa brzinom rezanja izvedenom za struganje:
Tmyxv
Tmyxv
sa
C75,0
sa
'Cv ξ⋅ξ⋅ξ⋅
⋅⋅
=ξ⋅ξ⋅ξ⋅⋅
= κκ
gde je koeficijent koji uzima u obzir postojanost alata, iz tab. S-7.:
zT T
3600=ξ
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU92
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
tako da je postojanost alata:
s 2160002,00053,0135,0
11000937,075,03600
75,03600
6
63,024,0=
⋅⋅
⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅
⋅⋅⋅⋅=z
yxmv
sav
CT
ξξκ
Konstanta i eksponenti u prethodnoj jednačini su:
===
=
6
63,0
24,0
000937,0
z
y
x
Cv
iz tab. S-7. za CrNiČ Rm = 70⋅ 107 N/m2, a > 1 mm i s ≥ 0,4 mm/o
dok su popravni koeficijenti određeni na sledeći način:
• koeficijent koji uzima u obzir napadni ugao sečiva alata κ = 45° iz tab. S-5.:
ξ κ = 1
• koeficijent koji uzima u obzir materijal alata BČ iz tab. S-6.:
ξ m = 1
Glavno vreme obrade, shodno prikazanoj skici je:
s 34001,0002,0
005,0216,04
2 =⋅⋅+⋅=
⋅∆⋅+⋅=
⋅⋅=
LL
ag ns
bbi
ns
Bit
gde je i = 4 – broj prolaza (obrađuju se četiri uzdužne površine obratka), a ∆ b = 5 mm – konstruktivno izabran dodatak za ulaz/izlaz alata tokom obrade.
5.3. Zadaci za vežbanje
ZADATAK 1.
Odrediti najveću dubinu rezanja i broj duplih hodova koji njoj odgovara pri poravnavanju obratka od LG HB = 180, dimenzija obrađivane površine 400× 60 mm.
PODACI:
• materijala alata BČ;
• postojanost alata 50 min;
• napadni ugao sečiva alata 45°;• pomak 1,6 mm/hod;
• odnos povratne i radne brzine rendisanja 1,5;
• snaga pogonskog elektromotora mašine 2,5 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,7.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 93
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ZADATAK 2.
Naći dimenzije poprečnog preseka drške noža, kao i merodavni režim obrade, za slučaj grube horizontalne obrade na dugohodnoj rendisaljci radnog predmeta dimenzija obrađivane površine 80× 1000 mm pri potpunom iskorišćenju snaga pogonskog elektromotora mašine i postojanosti alata. Poprečni presek drške noža je pravougaoni standardni presek, a prepust noža je jednak visini noža.
PODACI:
• materijal obratka CČ Rm = 70⋅ 107 N/m2;
• materijal alata BČ;
• postojanost alata 60 min;
• dubina rezanja 4 mm;
• odnos povratne i radne brzine rendisanja 2;
• snaga pogonskog elektromotora mašine 6 kW;
stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,7.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU94
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
6. OBRADA BRUŠENJEM
6.1. Brusilice za kružno brušenje
ZADATAK 1.
Odrediti merodavni režim obrade, glavno vreme obrade i apsorbovanu snagu pri finom brušenju u šiljcima obratka ∅20+0,01× 200 mm, od kaljenog čelika HB = 400, tocilom ∅300× 30 mm, pod uslovom da dimenzije obratka budu u okviru zadate tolerancije.
REŠENJE:
Elementi režima obrade određuju se pod uslovom da greška, koja nastaje usled deformacije obratka tokom obrade, bude u granicama zadate tolerancije.
Prema planu obrade prikazanom na skici, sledi da maksimalni ugib obratka u toku obrade može biti:
mm 0,0052
01,0
2
Tmax ===f
gde je T širina tolerancijskog polja.
Iz izraza za maksimalni ugib obratka u toku obrade:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 95
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
IE
lFf pm
⋅⋅⋅
=48
3
max
može se izračunati maksimalna dozvoljena srednja sila prodiranja:
N 49,42,0
10005,01085,71021048483
399
3max =⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅=
−−
l
fIEFpm
pri čemu je moment inercije poprečnog preseka obratka:
4944
m1085,764
02,0
64−⋅=⋅=
⋅= ππ pD
I
a modul elastičnosti materijala obratka iz tab. O-1. za čelik:
E = 210 ⋅ 109 N/m2
Na osnovu određene srednje sile prodiranja, iz njenog odnosa prema srednjoj sili na obimu tocila, koji je prema preporukama iz tab. BR-6.:
65,1=vm
pm
F
F
može se odrediti srednja sila na obimu tocila:
N 29,9465,1
4,49
65,1=== pm
vm
FF
Pri tome je iz tab. BR-7. za fino spoljašnje brušenje čelika usvojena dubina rezanja:
a = 0,01 mm
a iz tab. BR-9. za fino brušenje usvojen aksijalni pomak:
( ) mm/o 9,5 105,7303
1
4
1
3
1
4
1 =÷=⋅
÷=⋅
÷= Bsa
s tim da je pri usvajanju prethodnih vrednosti vođeno računa da se iste poklapaju sa vrednostima datim u tab. BR-6.
Na osnovu prethodno izračunate srednje sile na obimu, sada se iz Kurrein-ovog obrasca:
65,0661068,16 mvm AHBF ⋅⋅⋅=
može izračunati srednja površina preseka režućeg sloja:
210-65,0
1
66
65,0
1
66m 103,125
4001068,16
94,29
1068,16⋅=
⋅⋅
=
⋅⋅
=HB
FA vm
m
Kako je sa druge strane, srednja površina preseka režućeg sloja:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU96
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
asv
vA a
t
pm ⋅⋅=
najpovoljnije je iz prethodnog izraza izračunati brzinu obratka, odnosno broj obrtaja obratka:
m/s 0,1151001,00095,0
35103,1253
-10
=⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅
= −as
vAv
a
tmp
o/s 1,8302,0
115,0 =⋅
=⋅
=ππp
pp D
vn
Prethodno je brzina rezanja usvojena na osnovu preporuka iz tab. BR-5. za spoljašnje brušenje čelika:
vt = 35 m/s
tako da je broj obrtaja tocila:
o/s ,13733,0
35 =⋅
=⋅
=ππt
tt D
vn
Da bi se određeni režim obrade usvojio kao merodavan, potrebno je još proveriti da li je izračunata brzina obratka u okviru, tj. blizu preporučenih vrednosti:
m/s 0,160,13
02,03,0
)02,03,0(1001,0
0038,00030,0
)( 3÷=
⋅+⋅⋅
÷=
⋅+⋅
=−
pt
pt
p
DD
DDa
Cv
gde je konstanta C = 0,0030÷ 0,0038 uzeta iz tab. BR-8. za obradu kaljenog čelika.
Glavno vreme obrade za spoljašnje kružno brušenje računa se na osnovu sledećeg obrasca:
s 60,30095,083,1
5,1233,03 =
⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅=
apg sn
kLit
U prethodnom izrazu je broj prolaza:
301,02
06,0
23 =
⋅=
⋅=
ai fδ
gde je dodatak za finu obradu brušenjem:
mm 0,063,02,02,0 33 =⋅=⋅= δδ f
jer je ukupni dodatak za brušenje određen iz tab. BR-1., za dimenzije obratka ∅20× 200 mm:
δ 3 = 0,3 mm
dok je hod tocila u toku obrade L (videti skicu) određen na sledeći način:
mm2335,12302002 =⋅++=∆++= lBlL
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 97
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Korisna snaga brušenja je:
W10503594,29 =⋅=⋅= tvmK vFP
ZADATAK 2.
Na obratku od kaljenog čelika HB = 350 brušenjem se obrađuje otvor ∅120 mm na dužinu 100 mm.
ODREDITI:
• merodavni režim obrade;
• kapacitet mašine u kom/čas.
PODACI:
• dimenzije tocila ∅80× 50 mm;
• pomoćno vreme obrade tp = 1,5 min.
• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 5 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,75;
REŠENJE:
Ukupni dodatak za unutrašnje brušenjem određuje se iz tab. BR-2., za dimenzije obratka ∅120× 100 mm, i iznosi:
δ 3 = 0,4 mm
tako da su dodaci za grubo i fino brušenje:
mm 0,084,02,02,0
mm 0,328,04,08,0
33
33
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
δδδδ
f
g
Dubina rezanja iz tab. BR-7. za unutrašnju obradu čelika je:
ag = 0,02 mm
af = 0,005 mm
Broj prolaza, prema tome je:
8005,02
08,0
2
802,02
32,0
2
3
3
=⋅
=⋅
=
=⋅
=⋅
=
f
ff
g
gg
ai
ai
δ
δ
Brzina rezanja usvaja se na osnovu preporuka iz tab. BR-5. za unutrašnje brušenje čelika:
vt = 25 m/s
tako da je broj obrtaja tocila:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU98
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
o/s ,59908,0
25 =⋅
=⋅
=ππt
tt D
vn
Brzina obratka je:
m/s 0,37
12,008,0
)08,012,0(1002,0
0034,0
)( 3=
⋅−⋅⋅
=
⋅−⋅
=−
pt
tpg
pg
DD
DDa
Cv
m/s 0,74
12,008,0
)08,012,0(10005,0
0034,0
)( 3=
⋅−⋅⋅
=
⋅−⋅
=−
pt
tpf
pf
DD
DDa
Cv
tako da je broj obrtaja obratka:
o/s 0,9812,0
37,0 =⋅
=⋅
=ππp
pgpg D
vn
o/s 1,9612,0
74,0 =⋅
=⋅
=ππp
pfpf D
vn
gde je konstanta C = 0,0034 uzeta iz tab. BR-8. za obradu kaljenog čelika.
Aksijalni pomak se određuje s obzirom na širinu tocila i snagu pogonskog elektromotora mašine.
Aksijalni pomak s obzirom na širinu tocila određuje se na osnovu preporuka iz tab. BR-9.:
mm/o 37,533,3504
3
3
2
4
3
3
2 ÷=⋅
÷=⋅
÷= Bsag
mm/o 6,615,21503
1
4
1
3
1
4
1 ÷=⋅
÷=⋅
÷= Bsaf
Aksijalni pomak s obzirom na potpuno iskorišćenje snage pogonskog elektromotora mašine određuje se na sledeći način:
m/o10 9,12
)1002,037,0(253501068,16
75,05000
)(1068,16
3-
65,0
1
65,0335,066
65,0
1
65,035,066
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅⋅=
=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅
≤
−
gpgt
Mag
avvHB
Ps
η
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 99
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
m/o 10 9,25
)10005,074,0(253501068,16
75,05000
)(1068,16
3-
65,0
1
65,0335,066
65,0
1
65,035,066
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅≤
−
fpft
Maf
avvHB
Ps
η
Kao merodavni pomaci usvajaju se:
sag = 12,9 mm/o
saf = 16,6 mm/o
Kapacitet mašine izračunava se na sledeći način:
kom/h 15 15,8 902,138
360036003600 ⇒=+
=+
==pgk ttt
Q
gde je glavno vreme obrade:
s 5,380166,096,1
5,1105,08
s ,7990129,098,0
5,1105,08
s ,23815,387,99
=⋅
⋅⋅=⋅⋅⋅=
=⋅
⋅⋅=⋅⋅⋅=
=+=+=
afpffgf
agpgggg
gfggg
sn
kLit
sn
kLit
ttt
pri čemu su hod alata u toku obrade L (videti skicu), kao i koeficijent trošenja tocila k:
( ) 5,17,12,1
mm 1055100
=÷==+=∆+=
k
llL
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU100
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
6.2. Brusilice za ravno brušenje
ZADATAK 1.
Na brusilici za ravno brušenje, sa pravougaonim stolom dužine Ls = 1,5 m, vrši se grubo i fino brušenje obe strane prstenastih obradaka spoljašnjeg prečnika ∅160 mm, unutrašnjeg prečnika ∅50 mm i debljine 50 mm, lončastim tocilom ∅200 mm sa keramičkim vezivnim sredstvom.ODREDITI:
• merodavni režim za grubu i finu obradu;
• kapacitet mašine u kom/čas.
PODACI:
• materijal obratka LG HB = 300;
• pomoćno, izgubljeno i međuvreme zajedno iznosi Σ ti = 30 s/kom.
REŠENJE:
Plan obrade prstenastih obradaka, pri obradi lončastim tocilom na brusilici za ravno brušenje sa pravougaonim stolom, prikazan je na skici:
Ukupni dodatak za ravno brušenje određuje se iz tab. BR-4., za dimenzije obratka ∅150× 50 mm, i iznosi:
δ 3 = 0,4 mm
tako da su dodaci za grubo i fino brušenje:
mm 0,084,02,02,0
mm 0,324,08,08,0
33
33
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
δδδδ
f
g
Dubina rezanja iz tab. BR-7. za ravno brušenje je:
ag = 0,05 mm
af = 0,01 mm
Broj prolaza prema tome je:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 101
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
801,0
08,0
74,605,0
32,0
3
3
===
=⇒===
f
ff
gg
gg
ai
ia
i
δ
δ
Da bi dubina rezanja za grubu obradu u svakom prolazu bila ista, sledi korekcija tablične vrednosti, tako da je:
mm 0,0467
32,03 ===g
gg i
aδ
Brzina rezanja usvaja se na osnovu preporuka iz tab. BR-5. za ravno brušenje LG sa tocilom od silicijum karbida:
vt = 20 m/s
tako da je broj obrtaja tocila:
o/s ,83312,0
20 =⋅
=⋅
=ππt
tt D
vn
Brzina obratka za grubu i završnu obradu je:
m/s 0,165
2,0
10046,0
0025,03
=⋅
==−
t
g
pg
D
a
Cv
m/s 0,354
2,0
1001,0
0025,03
=⋅
==−
t
f
pf
D
a
Cv
gde je konstanta C = 0,0025 uzeta iz tab. BR-8. za obradu livenog gvožđa.
Kapacitet mašine izračunava se na sledeći način:
kom/h 54 54,74 3076,35
360036003600
1
⇒=+
=Σ+
==igk ttt
Q
U gornjoj jednačini glavno vreme obrade po komadu iznosi:
s/kom 35,76 9
321,86 1 ===
N
tt g
g
Pri tome je glavno vreme obrade svih obradaka postavljenih na sto, uz obradu obe strane obratka:
( ) ( ) s 321,86 93,5510522 =+⋅=+⋅= gfggg ttt
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU102
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
s93,55354,0
5,165,18
s105165,0
5,165,17
=⋅⋅=⋅⋅=
=⋅⋅=⋅⋅=
pffgf
pgggg
v
kLit
v
kLit
gde su hod alata u toku obrade L (videti skicu), kao i koeficijent trošenja tocila k:
( ) 5,17,12,1
mm 16505220016092
=÷=
=⋅++⋅=∆⋅++⋅=
k
lDDNL tp
dok je maksimalni broj obradaka koji se istovremeno obrađuje:
kom. 9 37,9160
1500 ⇒===p
s
D
LN
ZADATAK 2.
Na brusilici za ravno brušenje sa okruglim stolom vrši se grubo i fino brušenje obradaka ∅200× 60 mm pomoću koturastog tocila ∅200× 50 mm.
ODREDITI:
• merodavni režim obrade;
• kapacitet mašine u kom/čas.
PODACI:
• materijal obratka: kaljeni čelik;
• prečnik radnog stola brusilice D = 1500 mm;
• pomoćno, izgubljeno i međuvreme zajedno iznosi Σ ti = 30 s/kom.
REŠENJE:
Plan obrade prstenastih obradaka, pri obradi koturastim tocilom na brusilici za ravno brušenje sa okruglim stolom, prikazan je na skici:
Ukupni dodatak za ravno brušenje određuje se iz tab. BR-4., za dimenzije obratka ∅200× 60 mm, i iznosi:
δ 3 = 0,5 mm
tako da su dodaci za grubo i završno brušenje:
mm 0,15,02,02,0
mm 0,45,08,08,0
33
33
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
δδδδ
f
g
Dubina rezanja iz tab. BR-7. za ravno brušenje je:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 103
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ag = 0,05 mm
af = 0,01 mm
Broj prolaza prema tome je:
1001,0
1,0
805,0
4,0
3
3
===
===
f
ff
g
gg
ai
ai
δ
δ
Brzina rezanja usvaja se na osnovu preporuka iz tab. BR-5. za ravno brušenje čelika:
vt = 35 m/s
tako da je broj obrtaja tocila:
o/s ,7552,0
35 =⋅
=⋅
=ππt
tt D
vn
Brzina obratka za grubu i finu obradu je:
m/s 0,480
2,0
1001,0
0034,0
m/s 0,215
2,0
1005,0
0034,0
3
3
=⋅
==
=⋅
==
−
−
t
f
pf
t
g
pg
D
a
Cv
D
a
Cv
gde je konstanta C = 0,0034 uzeta iz tab. BR-8. za obradu kaljenog čelika.
Broj obrtaja radnog stola za grubu i finu obradu, sada je:
o/s 0,1175)2,05,1(
48,0
)(
o/s 0,0526)2,05,1(
215,0
)(
=⋅−
=⋅−
=⋅
=
=⋅−
=⋅−
=⋅
=
πππ
πππ
p
pf
s
pfsf
p
pg
s
pgsg
DD
v
D
vn
DD
v
D
vn
Bočni pomak tocila za grubu i finu obradu iz tab. BR-9. je:
mm/o 55010
1
20
1
2
1 =⋅=⋅
÷= Bsb
Kapacitet mašine izračunava se na sledeći način:
kom/h 4 306,858
360036003600
1
=+
=Σ+
==igk ttt
Q
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU104
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
U gornjoj jednačini glavno vreme obrade po komadu iznosi:
s/kom 858,6 20
17173,7 1 ===
N
tt g
g
Pri tome je glavno vreme obrade svih obradaka postavljenih na sto:
s 17173,7 6,53101,11863 =+=+= gfggg ttt
s 6,31051175,0005,0
5,126,010
s 11863,1 0526,0005,0
5,126,08
=⋅
⋅⋅=⋅⋅⋅=
=⋅
⋅⋅=⋅⋅⋅=
sfb
tfgf
sgb
tggg
ns
kBit
ns
kBit
gde je bočni radni hod tocila Bt (videti skicu), kao i koeficijent trošenja tocila k:
( ) 5,17,12,1
mm 26052502002
=÷=
=⋅++=∆⋅++=
k
bBDB pt
dok je maksimalni broj obradaka koji se istovremeno obrađuje na obrtnom stolu mašine:
( )kom 20 22,20
200
2001500)(⇒=⋅−=
⋅−== ππ
p
p
p
s
D
DD
D
ON .
6.3. Brusilice bez šiljaka
ZADATAK 1.
Na brusilici bez šiljaka potrebno je grubim brušenjem obraditi glatku osovinicu ∅34× 100 mm, od nekaljenog čelika HB = 200.
ODREDITI:
• merodavan režim obrade;
• otpore rezanja.
PODACI:
• dimenzije radnog tocila ∅300× 100 mm;
• dimenzije vodećeg tocila ∅200× 100 mm;
• snaga pogonskog elektromotora mašine PM = 2 kW;
• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine η = 0,8.
REŠENJE:
Ukupni dodatak brušenje određuje se iz tab. BR-1., za dimenzije obratka ∅34× 100 mm, i iznosi:
δ 3 = 0,3 mm
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 105
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
tako da je dodatak za grubo brušenje:
mm 0,243,08,08,0 33 =⋅=⋅= δδ g
Dubina rezanja po jednom obrtaju obratka, iz tab. BR-7. za grubo brušenje čelika brusilicom bez šiljaka je:
a = 0,02 mm
Brzina radnog tocila usvaja se na osnovu preporuka iz tab. BR-5. za kružno brušenje čelika:
vt = 30 m/s
tako da je broj obrtaja radnog tocila:
o/s 31,8 3,0
30 =⋅
=⋅
=ππt
tt D
vn
Brzina obratka, odnosno broj obrtaja obratka je:
m/s 0,211
034,03,0
)034,03,0(1002,0
0054,0
)( 3=
⋅+⋅⋅
=
⋅+⋅
=−
pt
pt
p
DD
DDa
Cv
o/s 0,19734,0
211,0 =⋅
=⋅
=ππp
pp D
vn
gde je konstanta C = 0,0054 uzeta iz tab. BR-8. za obradu nekaljenog čelika.
Aksijalni pomak obratka, s obzirom na potpuno iskorišćenje snage pogonskog elektromotora mašine, izračunava se na sledeći način:
m/o 104,6
)1002,0211,0(302001068,16
8,02000
)(1068,16
3
65,0
1
65,0335,066
65,0
1
65,035,066
−
−
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
⋅⋅⋅⋅⋅⋅≤
avvHB
Ps
pt
Ma
η
Za tako izračunati aksijalni pomak, iz jednačine date u tab. BR-9.:
µαπ ⋅⋅⋅= tgDs pa
može se izračunati ugao nagiba vodećeg tocila:
3,89
0,068 88,0034,0
0064,0
=
=⋅⋅
=⋅⋅
=
α
πµπα
p
a
D
stg
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU106
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
gde je µ = 0,88 koeficijent klizanja između obratka i vodećeg tocila uzet iz tab. BR-9.
Kako je izračunati ugao nagiba vodećeg tocila u preporučenim granicama (1,5°÷6°), određeni režim obrade usvaja se za merodavni.
Brzina vodećeg tocila, koristeći prikazani plan brzina na skici, iznosi:
m/s 0,2488,089,3cos
211,0
cos=
⋅=
⋅=
µαp
v
vv
tako da je broj obrtaja vodećeg tocila:
o/s 0,382 2,0
24,0 =⋅
=⋅
=ππv
vv D
vn
Srednja sila na obimu radnog tocila određuje se na sledeći način:
( ) N 53,21 109,0022001068,161068,1665,010-6665,066 =⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= mvm AHBF
gde je srednja površina režućeg sloja:
210-3 m109,002 1002,00064,030
211,0 ⋅=⋅⋅⋅=⋅⋅= −asv
vA a
t
pm
Srednja sila prodiranja određuje se iz njenog odnosa prema srednjoj sili na obimu tocila, koji je prema preporukama iz tab. BR-6. za sa = 6 mm/o i a = 0,02 mm:
454,1=vm
pm
F
F
tako da je:
N 77,36 21,53454,1454,1 =⋅=⋅= vmpm FF
ZADATAK 2.
Na brusilici bez šiljaka vrši se grubo brušenje glatke osovinice ∅15× 50 mm od kaljenog čelika.Odrediti merodavan režim obrade, pod uslovom da kapacitet brusilice bude Q = 350 kom/čas.PODACI:
• dimenzije radnog tocila ∅300× 100 mm;
• dimenzije vodećeg tocila ∅200× 100 mm;
• tocila su od korunda sa keramičkim vezivnim sredstvima.
REŠENJE:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 107
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Na osnovu zadatog kapaciteta mašine određuje se prvo glavno vreme obrade, a potom na osnovu njega merodavni režim obrade.Iz kapaciteta mašine:
ktQ
3600=
ako se za brusilicu bez šiljaka uzme da je tk ≅ tg dobija se da je glavno vreme obrade:
s28,10350
36003600 ===Q
t g
Sa druge strane glavno vreme obrade na brusilici bez šiljaka se izražava kao:
ag v
kLt
⋅=
tako da je brzina aksijalnog pomeranja obratka:
m/s0073,028,10
5,105,0 =⋅=⋅=g
a t
kLv
U gornjoj jednačini, s obzirom da obraci ulaze u obradu jedan za drugi, tj. ne postoje dodaci za obradu (ulaz i izlaz alata), uzima se da je L = l = 50 mm. Za koeficijent trošenja tocila uzima se srednja preporučena vrednost k = (1,2-1,7) = 1,5.
Merodavni režim obrade, dobija se korišćenjem preporučenih vrednosti uz zadovoljenje izračunate brzine aksijalnog pomeranja obratka.
Ukupni dodatak za brušenje određuje se iz tab. BR-1., za dimenzije obratka ∅15× 50 mm, i iznosi:
δ 3 = 0,2 mm
tako da je dodatak za grubo brušenje:
mm ,1602,08,08,0 33 =⋅=⋅= δδ g
Dubina rezanja po jednom obrtaju obratka, iz tab. BR-7. za grubo brušenje čelika brusilicom bez šiljaka je:
a = 0,02 mm
Brzina radnog tocila usvaja se na osnovu preporuka iz tab. BR-5. za kružno brušenje čelika tocilom od korunda sa keramičkim vezivnim sredstvom:
vt = 35 m/s
tako da je broj obrtaja radnog tocila:
o/s 37,13 3,0
35 =⋅
=⋅
=ππt
tt D
vn
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU108
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Brzina obratka, koristeći prikazani plan brzina na skici, iznosi:
m/s 079,0688,0
0073,0 =°⋅
=⋅
=tgtg
vv a
p αµ
tako da je broj obrtaja obratka:
o/s 1,68015,0
079,0 =⋅
=⋅
=ππp
pp D
vn
gde je su iz tab. BR-9. usvojeni da je koeficijent klizanja između obratka i vodećeg tocila µ = 0,88 i ugao nagiba vodećeg tocila α = 6°.Da bi se određena brzina obratka mogla usvojiti kao merodavna, potrebno je proveriti da li je izračunata brzina u okviru, tj. blizu preporučenih vrednosti:
m/s 0,10,08
015,03,0
)015,03,0(1002,0
0038,00030,0
)( 3÷=
⋅+⋅⋅
÷=
⋅+⋅
=−
pt
pt
p
DD
DDa
Cv
gde je konstanta C = 0,0030÷ 0,0038 uzeta iz tab. BR-8. za obradu kaljenog čelika.
Aksijalni pomak određuje se iz prethodno određene brzine aksijalnog pomeranja obratka i broja obrtaja obratka, tj. iz:
paa nsv ⋅=
tako da je:
m/o10345,468,1
0073,0 3−⋅===p
aa n
vs
Na kraju još se mora odrediti brzina, odnosno broj obrtaja vodećeg tocila:
o/s 0,143 2,0
0,09
m/s 0,09 6cos88,0
079,0
cos
=⋅
=⋅
=
=⋅
=⋅
=
ππ
αµ
v
vv
pv
D
vn
vv
6.4. Radijalne brusilice
ZADATAK 1.
Na osovini od kaljenog čelika, radijalnim brušenje vrši se gruba obrada rukavca ∅40h7 mm, širine 40 mm.
Odrediti merodavni režim obrade pod uslovom da kapacitet mašine iznosi Q = 25 kom/čas.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 109
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
PODACI:
• dimenzije tocila ∅200× 40 mm;
• dodatak za grubu obradu brušenjem δ 3g = 0,2 mm;
• pomoćno i izgubljeno vreme obrade Σ ti = 2 min/kom.
REŠENJE:
Na osnovu zadatog kapaciteta mašine određuje se prvo glavno vreme obrade, a potom na osnovu njega merodavni režim obrade.Iz kapaciteta mašine:
igk tttQ
Σ+== 36003600
glavno vreme obrade iznosi:
s2412025
36003600 =−=Σ−= ig tQ
t
Sa druge strane glavno vreme obrade na radijalnoj brusilici se izražava kao:
prg ns
kLt
⋅⋅=
tako da je brzina primicanja tocila obratku:
m/s100125.024
5,1102,0 33
−−
⋅=⋅⋅=⋅=⋅g
pr t
kLns
U gornjoj jednačini hod tocila u toku obrade L (videti skicu) i koeficijent trošenja tocila k su:
1,51,7)(1,2k
mm 0,21,02,02
1
2
13
=÷=
=+⋅=∆+⋅= lL gδ
Merodavni režim obrade, sada se dobija korišćenjem preporučenih vrednosti uz zadovoljenje izračunate brzine primicanja tocila obratku sr⋅ np.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU110
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Brzina rezanja usvaja se na osnovu preporuka iz tab. BR-5., za kružno spoljašnje brušenje čelika:
vt = 35 m/s
tako da je broj obrtaja tocila:
o/s ,7552,0
35 =⋅
=⋅
=ππt
tt D
vn
Dalje se iz izraza za brzinu obratka:
pp
pt
ptr
p nD
DD
DDs
Cv ⋅⋅=
⋅+⋅
= π)(
izrazi broj obrtaja obratka:
pt
pr
t
pptr
p
DD
Ds
C
D
DDDs
Cn
⋅
+⋅⋅
=⋅+⋅
⋅
=
1)(
ππ
U gornjoj jednačini važno je uočiti da se kod radijalnog brušenja dubina rezanja po jednom obrtaju obratka izjednačava sa radijalnim pomakom, odnosno da je a = sr.
Ako se iz izračunate brzine primicanja tocila obratku izrazi broj obrtaja obratka:
o/s100125.0 3
rp s
n−⋅=
i potom zameni u prethodnu jednačinu dobija se da je radijalni pomak:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 111
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
m/o 106,403 0034,0
04,0)2,004,01(100125,0
)1(100125,0
6-
23
23
⋅=
⋅+⋅⋅=
⋅+⋅⋅=
−
−
π
πC
DDDs rtr
r
gde je konstanta C = 0,0034 uzeta iz tab. BR-8. za obradu kaljenog čelika.
Brzina i broj obrtaja obratka, prema tome je:
o/s 1,9504,0
0,245
m/s 0,245
04,02,0
)04,02,0(10403,6
0034,0
)( 6
=⋅
=⋅
=
=
⋅+⋅⋅
=
⋅+⋅
=−
ππp
pp
pt
ptr
p
D
vn
DD
DDs
Cv
6.5. Zadaci za vežbanje
ZADATAK 1.
Na brusilici za kružno brušenje, grubo i fino se obrađuje obradak od kaljenog čelika HB = 350, prečnika ∅46 mm i dužine obrade 100 mm.
ODREDITI:• merodavni režim obrade;• glavno vreme obrade.
PODACI:• dimenzije tocila ∅300× 30 mm;• snaga pogonskog elektromotora mašine 5 kW;• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,75.
ZADATAK 2.
Za radni predmet od kaljenog čelika tvrdoće HB = 500, dimenzija ∅12× 300 mm, odrediti najveće odstupanje od idealnog geometrijskog oblika, koje nastaje pri finoj obradi brušenjem u šiljcima tocilom ∅300× 30 mm.
ZADATAK 3.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU112
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Na brusilici za ravno brušenje, sa okruglim stolom, vrši se grubo i fino brušenje radnih predmeta ∅200× 60 mm lončastim tocilom ∅250 mm.
ODREDITI:• merodavni režim za grubu i finu obradu;• kapacitet mašine u kom/čas.
PODACI:• materijal obratka kaljeni čelik;• spoljašnji prečnik radnog stola brusilice ∅1500 mm; • pomoćno, izgubljeno i međuvreme vreme zajedno iznosi 30 s/kom.
ZADATAK 4.
Na brusilici za ravno brušenje, sa pravougaonim stolom dužine 1500 mm, vrši se koturastim tocilom ∅250× 50 mm grubo i fino brušenje jednog do drugog poređanih prstenastih radnih predmeta spoljašnjeg prečnika ∅200 mm, unutrašnjeg prečnika ∅125 mm i debljine 50 mm.
ODREDITI:• merodavni režim obrade;• kapacitet mašine u kom/čas.
PODACI:• materijal obratka LG;• pomoćno, izgubljeno i međuvreme vremena obrade zajedno iznosi 120 s/stolu.
ZADATAK 5.
Na brusilici bez šiljaka vrši se grubo brušenje glatke osovinice ∅16× 60 mm od kaljenog čelika. Dimenzije radnog tocila su ∅300× 100 mm, vodećeg tocila ∅200× 100 mm i tocila su od korunda sa keramičkim vezivnim sredstvom.
ODREDITI:• merodavni režim obrade;• kapacitet mašine u kom/čas;• ugao ulaznog konusa tocila.
ZADATAK 6.
Na brusilici bez šiljaka vrši se fino brušenje glatke osovinice ∅10× 150 mm od kaljenog čelika. Dimenzije radnog tocila su ∅300× 100 mm, a vodećeg tocila ∅200× 100 mm. Odrediti merodavni režim obrade, pod uslovom da glavno vreme obrade bude 10 sekundi.
ZADATAK 7.
Na brusilici bez šiljaka vrši se gruba obrada osovinice ∅34× 90 mm od nekaljenog čelika HB = 200.
Odrediti potrebnu snagu pogonskog elektromotora mašine, pod uslovom da se obezbedi kapacitet brusilice od 450 kom/čas.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 113
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
PODACI :• dimenzije radnog tocila ∅ 300 × 140;• dimenzije vodećeg tocila ∅ 200 × 140;• tocila su od korunda sa keramičkim vezivnim sredstvom;• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,8.
ZADATAK 8.
Na osovini od kaljenog čelika HB = 580, radijalnim brušenjem vrši se obrada rukavca ∅40h7, širine 40 mm.
ODREDITI :• merodavni režim obrade; • snagu pogonskog elektromotora mašine.
PODACI:• dimenzije tocila ∅200× 40 mm;• radijalno pomeranje tocila 0,005 mm/o za grubo brušenje• 0,001 mm/o za fino brušenje;• stepen korisnog dejstva prenosnika mašine 0,8.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU114
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
7. OBRADA PROVLAČENJEM
7.1. Mašine za unutrašnje provlačenje
ZADATAK 1.
Iz otvora ∅30 mm provlači se jednakostranični trougaoni oblik stranice a = 52,5 mm u obratku od čeličnog liva, debljine l = 60 mm.
Pokazati moguće načine provlačenja ovog profila i za iste odrediti:
• dužinu reznog dela provlakača;
• najveću silu provlačenja.
Na osnovu izračunatih parametara odabrati najpovoljniji način provlačenja.
REŠENJE:
Moguće načine provlačenja zadatog profila definišu konstruktivno izabrani oblici zuba za grubu i završnu obradu. Za posmatrani slučaj obrade izdvajaju se tri varijante oblika zuba. U prvoj svi zubi su trouglastog oblika, u drugoj su kružnog oblika, a u trećoj predstavljaju odgovarajuću kombinaciju.
Varijanta I
U ovoj varijanti svi zubi (za grubu i finu obradu) imaju oblik krajnjeg profila, odnosno trougla, kako je prikazano na skici.
Ukupni dodatak za obradu, kako se vidi na skici, određuje se na sledeći način:
mm 7,6530sin2
30
30cos2
5,52
30sin230cos2
30sin2
=⋅
−
⋅=
⋅
−
⋅=⋅
−=
dadxδ
tako da su shodno preporukama dodaci za grubu i finu obradu:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 115
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
mm 885,665,79,09,0 =⋅=⋅= δδ g
mm 0,76565,71,01,0 =⋅=⋅= δδ f
Dubina rezanja po jednom zubu prema preporuci iz tab. P-1. je:
mm 0,1
mm 0,25
=
=
f
g
a
a
Maksimalna glavna sila rezanja sada je:
N 230490 5104,3910903,1 67max1max =⋅⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= −
zvpv zAkKF
U gornjoj jednačini, maksimalni presek strugotine po jednom zubu javlja se na kraju grube obrade i približno iznosi:
26max1 m 104,3900025,00525,033 −⋅=⋅⋅=⋅⋅≈ gg aaA
broj zuba u zahvatu je:
( )
( )516,591,3
06,0106,6243,47
06,0
106,6243,47
3
3
=⇒÷=⋅⋅÷
=
⋅⋅÷==
−
−
z
l
l
e
lz z
dok su: Kp = (1,1÷ 1,3) = 1,3 - korektivni faktor specifičnosti provlačenja i
kv = 90⋅ 107 N/m2 - specifična sila rezanja iz tab. P-2. pri obradi čeličnog liva za maksimalnu površinu preseka režućeg sloja.
Dužina reznog dela provlakača određuje se na sledeći način:
( ) ( ) mm 0,48 210,04828 =⋅++=⋅++= tzzzL kfgR
U prethodnoj jednačini broj zuba provlakača za grubu i finu obradu, kao i za kalibriranje iznosi:
4)64(
87,65 1,0
765,0
2827,54 25,0
885,6
=⇒÷=
=⇒===
=⇒===
kk
ff
ff
gg
gg
zz
za
z
za
z
δ
δ
dok je stvarni korak zuba provlakača:
m10125
06,0 3−⋅===zz
lt .
Varijanta II
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU116
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
U ovoj varijanti svi zubi (za grubu i finu obradu) imaju oblik početnog profila, odnosno kruga, kako je prikazano na skici.
Ukupni dodatak za obradu, kako se vidi na skici, određuje se na sledeći način:
mm 15,31 2
30
30cos2
5,52
230cos22
=
−
⋅=
=−⋅
=−=
dadxδ
tako da su shodno preporukama dodaci za grubu i finu obradu:
mm 13,78 31,159,09,0 =⋅=⋅= δδg
mm 53,131,151,01,0 =⋅=⋅= δδ f
Dubina rezanja po jednom zubu prema preporuci iz tab. P-1. je:
mm 0,1
mm 0,25
=
=
f
g
a
a
Maksimalna glavna sila rezanja sada je:
N 139230 5108,2310903,1 67max1max =⋅⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= −
zvpv zAkKF
U gornjoj jednačini, maksimalna površina preseka režućeg sloja po jednom zubu javlja se na poslednjem zubu koji ima pun krug grube obrade, tj. na prečniku upisanog kruga u trougao i iznosi:
( )( ) ( ) 26
maxmax1
m 108,2300025,0305,5230
30sin30cos2
230sin2
−⋅=⋅⋅⋅=⋅⋅⋅=
⋅⋅
⋅
⋅⋅=⋅⋅⋅⋅=⋅⋅=
ππ
πππ
tgatga
aa
axaDA
g
ggggg
broj zuba u zahvatu je:
( )
( )516,591,3
06,0106,6243,47
06,0
106,6243,47
3
3
=⇒÷=⋅⋅÷
=
⋅⋅÷==
−
−
z
z
z
l
l
t
lz
dok su: Kp = (1,1÷ 1,3) = 1,3 - korektivni faktor specifičnosti provlačenja i
kv = 90⋅ 107 N/m2 - specifična sila rezanja iz tab. P-2. pri obradi čeličnog liva za maksimalnu površinu preseka režućeg sloja.
Dužina reznog dela provlakača određuje se na sledeći način:
( ) ( ) m 0,912 210,041656 =⋅++=⋅++= tzzzL kfgR
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 117
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
U prethodnoj jednačini broj zuba provlakača za grubu i završnu obradu, kao i za kalibriranje iznosi:
5655,12 25,0
78,13 =⇒=== gg
gg z
az
δ
1615,31 1,0
531,1 =⇒=== ff
ff z
az
δ
4)64( =⇒÷= kk zz
dok je stvarni korak zuba provlakača:
m10125
06,0 3−⋅===zz
lt .
Varijanta III
U ovoj varijanti zubi za grubu obradu su kružni, dok zubi za finu obradu imaju oblik krajnjeg profila, odnosno trougla, kako je prikazano na skici.
Dodaci za grubu i finu obradu, shodno preporukama i skici, su:
mm 13,78 2
30
30cos2
5,529,0
230cos29,0
29,0
=
−
⋅⋅=
=
−
⋅⋅=
−⋅=
dadxgδ
mm 0,76 30sin2
30
30cos2
5,521,0
30sin230cos2
1,030sin2
1,0
=⋅
−
⋅⋅=
=⋅
−
⋅⋅=⋅
−⋅=
dadxfδ
Dubina rezanja po jednom zubu prema preporuci iz tab. P-1. je:
mm 0,1
mm 0,25
=
=
f
g
a
a
Maksimalna glavna sila rezanja u toku obrade izračunava se za grubu i finu obradu, s obzirom da se u ovoj varijanti bez prethodne provere ne može sa potpunom sigurnošću znati gde je veća sila:
N 132210 5106,2210903,1 67max1max =⋅⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= −
zgvgpgv zAkKF
N 122460 5107,15101203,1 67max1max =⋅⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= −
zfvfpfv zAkKF
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU118
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
U gornjoj jednačini, maksimalna površina poprečnog preseka režućeg sloja po jednom zubu za grubu obradu javlja se na poslednjem zubu koji ima pun krug grube obrade, a pri završnoj obradi na zadnjem zubu završne obrade i iznosi:
( )( )
( )26
max1
26
maxmax1
m 1015,7 0001,00525,033
m 106,2200025,076,02305,52
23030sin30cos2
2
30sin2
−
−
⋅=⋅⋅=⋅⋅=⋅=⋅⋅⋅−⋅=
⋅⋅⋅−⋅=⋅⋅
−⋅
⋅⋅=
⋅⋅−⋅⋅=⋅⋅=
ff
gfgf
gfggg
aaA
tg
atgaaa
axaDA
π
πδπδ
πδπ
broj zuba u zahvatu je:
( )
( )516,591,3
06,0106,6243,47
06,0
106,6243,47
3
3
=⇒÷=⋅⋅÷
=
⋅⋅÷==
−
−
z
z
z
l
l
t
lz
dok su: Kp = (1,1÷ 1,3) = 1,3 - korektivni faktor specifičnosti provlačenja,
kvg = 90⋅ 107 N/m2 - specifična sila rezanja iz tab. P-2. pri obradi čeličnog liva za veću površinu preseka režućeg sloja i
kvf = 120⋅ 107 N/m2 - specifična sila rezanja iz tab. P-2. pri obradi čeličnog liva za manju površinu preseka režućeg sloja.
Dužina reznog dela provlakača određuje se na sledeći način:
( ) ( ) m 0,816 210,04856 =⋅++=⋅++= tzzzL kfgR
U prethodnoj jednačini broj zuba provlakača za grubu i finu obradu, kao i za kalibriranje iznosi:
87,6 1,0
76,0
5655,12 25,0
78,13
=⇒===
=⇒===
ff
ff
gg
gg
za
z
za
z
δ
δ
4)64( =⇒÷= kk zz
dok je stvarni korak zuba provlakača:
m10125
06,0 3−⋅===zz
lt .
Izbor najpovoljnije varijante obrade nije jednoznačan i zavisi pre svega od postavljenih tehnoloških kriterijuma koje je potrebno zadovoljiti:
• varijanta I obezbeđuje visok kvalitet obrađene površine, provlakač ima najmanju dužinu reznog dela što daje minimalno glavno vreme obrade, ali je izrada provlakača složena i pri obradi se ostvaruje najveća glavna sila rezanja;
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 119
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
• varijanta II odlikuje se jednostavnom izradom provlakača, ali se dobija lošiji kvalitet obrađene površine, najveća dužinu reznog dela provlakača i velika glavna sila rezanja;
• varijanta III obezbeđuje visok kvalitet obrađene površine, odlikuje se srednjim nivoom složenosti izrade provlakača, ali je velika dužinu reznog dela provlakača i glavna sila rezanja, mada nešto manja nego u varijanti II.
ZADATAK 2.
Na vertikalnoj mašini za unutrašnje provlačenje vrši se provlačenje šestougaonog otvora stranice b = 15 mm iz kružnog otvora prečnika d = 25 mm.
ODREDITI:
• merodavan režim obrade;
• dužinu reznog dela provlakača.
PODACI:
• materijal obratka: mesing;
• debljina obratka l = 25 mm;
• maksimalna vučna sila mašine Fmax = 50 kN
• dodatak za finu obradu δf = 0,25 mm.
REŠENJE:
Plan obrade unutrašnjeg provlačenja šestougaonog otvora, odnosno oblik zuba, prikazan je na sledećoj skici. Dodatak za grubu obradu, shodno zadatom dodatku za finu obradu i skici, iznosi:
mm 2,21 30cos
25,0
2
2515
30cos2
=−−=
−−=
f
g
db
δδ
Dubina rezanja po jednom zubu određuje se s obzirom na potpuno iskorišćenje maksimalne vučne sile mašine, koristeći izraz za maksimalnu glavnu silu rezanja:
zvpv zAkKFF ⋅⋅⋅== max1maxmax
gde je broj zuba u zahvatu:
( )
( )333,352,2
025,0106,6243,47
025,0
106,6243,47
3
3
=⇒÷=⋅⋅÷
=
⋅⋅÷==
−
−
z
z
z
l
l
t
lz
dok su: C = (1,1÷ 1,3) = 1,2 - korektivni faktor specifičnosti provlačenja,
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU120
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
kvg = 75⋅ 107 N/m2 - specifična sila rezanja iz tab. P-2. pri obradi mesinga za veću površinu preseka režućeg sloja i
kvf = 120⋅ 107 N/m2 - specifična sila rezanja iz tab. P-2. pri obradi mesinga za manju površinu preseka režućeg sloja.
Sada se iz prethodne jednačine može odrediti maksimalna površina preseka režućeg sloja po jednom zubu:
267
maxmax1
267
maxmax1
m1057,113101202,1
50000
m1052,18310752,1
50000
−
−
⋅=⋅⋅⋅
=⋅⋅
=
⋅=⋅⋅⋅
=⋅⋅
=
zvfp
vf
zvgp
vg
zkK
FA
zkK
FA
S druge strane se maksimalna površina preseka režućeg sloja po jednom zubu, koji se za grubu obradu javlja na poslednjem zubu koji ima pun krug grube obrade, a pri završnoj obradi na zadnjem zubu završne obrade, shodno skici definiše sa:
( ) ( ) 09,0015,066
08,000025,030cos015,0230cos2
max1
max1
ffff
gggfg
aaabA
aaabA
⋅=⋅⋅=⋅⋅=
⋅=⋅⋅−⋅⋅=⋅⋅−⋅⋅= ππδ
Dubina rezanja po jednom zubu, s obzirom na potpuno iskorišćenje maksimalne vučne sile mašine, prema tome je:
m1013,009,0
1057,11
09,0
m1023,008,0
1052,18
08,0
36
max1
36
max1
−−
−−
⋅=⋅==
⋅=⋅==
ff
gg
Aa
Aa
tako da uvažavajući preporuke iz tab. P-1. za merodavne dubine rezanja usvaja se:
mm 0,1
mm 0,23
=
=
f
g
a
a
Brzina rezanja usvaja se na osnovu preporuka iz tab. P-1. za unutrašnje provlačenje:
v = 6 m/min
Dužina reznog dela provlakača određuje se na sledeći način:
( ) ( ) m 141,000833,04310 =⋅++=⋅++= tzzzL kfgR
U prethodnoj jednačini broj zuba provlakača za grubu i finu obradu, kao i za kalibriranje iznosi:
106,923,0
21,2 =⇒=== gg
gg z
az
δ
35,21,0
25,0 =⇒=== ff
ff z
az
δ
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 121
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
4)64( =⇒÷= kk zz
dok je stvarni korak zuba provlakača:
m1033,83
025,0 3−⋅===zz
lt .
ZADATAK 3.
U otvoru ∅40 mm vrši se unutrašnje provlačenje 4 simetrično raspoređena žljeba širine b = 8 mm i dubine h = 4,7 mm, kako je prikazano na skici.
ODREDITI:
• najveći broj obradaka koji se istovremeno mogu provlačiti;
• dužinu reznog dela provlakača.
PODACI:
• materijal obratka čelik Rm = 75⋅ 107
N/m2;
• debljina obratka l(1) = 40 mm;
• površina preseka najslabijeg dela provlakača A0 = 480 mm2;
• dozvoljeni napon materijala provlakača na istezanje σ d = 20⋅ 107 N/m2.
REŠENJE:
Plan obrade unutrašnjeg provlačenja žljeba, odnosno oblik zuba, prikazan je na sledećoj skici.
Ukupni dodatak za obradu, kako se vidi sa skice, iznosi:
δ = h = 4,7 mm
tako da su shodno preporukama dodaci za grubu i finu obradu:
mm 4,237,49,09,0 =⋅=⋅= δδg
mm 0,477,41,01,0 =⋅=⋅= δδ f
Dubina rezanja po jednom zubu prema preporuci iz tab. P-1. je:
mm 0,1
mm 0,25
=
=
f
g
a
a
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU122
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Najveći broj obradaka koji mogu istovremeno da se provlače, u ovom primeru zavisi od maksimalne dozvoljene sile koju može izdržati najslabiji deo provlakača, a koja se određuje na sledeći način:
0max AF d ⋅=σ (1)
S druge strane, maksimalna glavna sila rezanja u toku obrade, izračunava se iz sledećeg izraza:
zvpv zAkKFF ⋅⋅⋅== max1maxmax (2)
U gornjoj jednačini, maksimalna površina preseka režućeg sloja po jednom zubu javlja se kod grube obrade i iznosi:
26max1 m 10800025,0008,044 −⋅=⋅⋅=⋅⋅= gg abA
dok su: Kp = (1,1÷ 1,3) = 1,3 - korektivni faktor specifičnosti provlačenja i
kv = 2,5⋅ Rm = 2,5⋅ 75⋅ 107 = 150⋅ 107 N/m2 - specifična sila rezanja iz tab. P-2. pri obradi čelika za maksimalnu površinu preseka režućeg sloja.
Ako se sada izjednače jednačine (1) i (2) dobija se maksimalno dozvoljeni broj zuba u zahvatu:
zuba 6 6,15 108101503,1
104801020 67
67
max1
0 =⇒=⋅⋅⋅⋅
⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= −
−
zvp
dz z
AkK
Az
σ
pri čemu dobijeni broj zuba u zahvatu, po preporukama, mora biti u granicama od 1 do 6 (uz izuzetno dobro podmazivanje do 8) i zbog ravnomernosti glavne sile rezanja usvaja se kao ceo broj. Koristeći sada standardnu jednačinu za određivanje broja zuba u zahvatu:
( ) l
l
t
lz z ⋅⋅÷
==−3102,6243,47
gde je l dužina provlačenja koja u ovom primeru predstavlja debljinu ne jednog, već debljinu svih naslaganih obradaka:
)1(lNl ⋅=
najveći broj obradaka koji se mogu istovremeno provlačiti može se odrediti na sledeći način:
( )( ) ( )
kom. 33,48 040,0
102,626102,62
102,6243,47232
)1(
232
3
)1(
⇒=⋅⋅=⋅⋅=
⋅÷⋅=
−−
−
l
zN
lNz
z
z
Znači, pri zadatim uslovima obrade moguće je istovremeno obrađivati 3 obratka.
Dužina reznog dela provlakača određuje se na sledeći način:
( ) ( ) m 0,52 20,04517 =⋅++=⋅++= tzzzL kfgR
U prethodnoj jednačini broj zuba provlakača za grubu i finu obradu, kao i za kalibriranje iznosi:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 123
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
1716,92 25,0
23,4 =⇒=== gg
gg z
az
δ
54,7 1,0
47,0 =⇒=== ff
ff z
az
δ
4)64( =⇒÷= kk zz
dok je stvarni korak zuba provlakača:
m10206
04,04 3−⋅=⋅=⋅=zz
lNt .
7.2. Mašine za spoljašnje provlačenje
ZADATAK 1.
Obradak sa skice obrađuje se na vertikalnoj mašini za spoljašnje provlačenje. Dimenzije polaznog dela su 100× 100× 45 mm, a materijal obratka je čelik zatezne čvrstoće Rm = 65⋅ 107
N/m2.
ODREDITI:
• najpovoljniji redosled provlačenja;
• maksimalnu glavnu silu rezanja;
• dužinu reznog dela provlakača.
REŠENJE:
Kod spoljašnjeg provlačenja, da bi izrada alata bila jednostavnija, provlakač je sastavljen iz više segmenata gde svaki pojedinačno obrađuje određen deo profila. Zbog toga konstruktivna izvedba provlakača podrazumeva izbor redosleda izrade profila, broj segmenata provlakača kao i oblik zuba pojedinih segmenata.
Za dati primer obrade kao najpovoljniji broj segmenata i oblik
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU124
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
zuba usvojen je plan obrade prikazan na skici 1, dok je za najpovoljniji redosled provlačenja pojedinih delova profila usvojen raspored prikazan na skici 2.
Skica 1. Skica 2.
Ukupni dodatak za obradu pojedinih segmenata alata, kako se vidi na skici 1, iznosi:
mm 12,560 cos2
50
mm 4
mm 6
3
2
1
=⋅=
==
δ
δδ
tako da su shodno preporukama dodaci za grubu i finu obradu:
mm 25,1 5,211,01,0
mm 25,11 12,59,09,0
mm 0,4 41,01,0
mm 3,6 49,09,0
mm 0,6 61,01,0
mm 5,4 69,09,0
33
33
22
22
11
11
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
δδδδδδδδδδδδ
f
g
f
g
f
g
Dubina rezanja po jednom zubu, prema preporuci iz tab. P-1., jednaka je za sve segmente:
mm 0,1
mm 0,25
=
=
f
g
a
a
Maksimalna sila provlačenja u toku obrade sada je:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 125
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
N 21125041025105,1623,1 67max1max =⋅⋅⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= −
zvpv zAkKF
U gornjoj jednačini, maksimalna površina preseka režućeg sloja po jednom zubu određuje se pojedinačno za svaki segment, a potom se shodno skici 2 izvrši potrebno grupisanje i za merodavni odabire najveća vrednost:
263max1
262max1
261max1
m 1043,1400025,030cos
025,022
m 102,500025,0005,02005,02
m 102500025,01,01,0
−
−
−
⋅=⋅⋅=⋅⋅=
⋅=⋅⋅=⋅⋅=
⋅=⋅=⋅=
g
g
g
ayA
aA
aA
tako da je:
3max12max11max1max1 AAAA +>=
Broj zuba u zahvatu iz gornje jednačine je:
( )
( )447,438,3
045,0106,6243,47
045,0
106,6243,47
3
3
=⇒÷=⋅⋅÷
=
⋅⋅÷==
−
−
z
z
z
l
l
t
lz
dok su: Kp = (1,1÷ 1,3) = 1,3 - korektivni faktor specifičnosti provlačenja i
kv = 2,5⋅ Rm = 2,5⋅ 65⋅ 107 = 162,5⋅ 107 N/m2 - specifična sila rezanja iz tab. P-2. pri obradi čelika za maksimalnu površinu preseka režućeg sloja.
Ukupna dužina reznog dela provlakača određuje se na osnovu skice 2:
m 0575 ,16975,036,031
=+=+= RRR LLL
gde su dužine reznih delova pojedinih segmenata:
( )( )( ) m 0,6975 1125,0)41345(
m 0,2585 1125,0)4415(
m 0,36 1125,0)4622(
33
22
11
3
2
1
=⋅++=⋅++=
=⋅++=⋅++=
=⋅++=⋅++=
tzzzL
tzzzL
tzzzL
kfgR
kfgR
kfgR
U prethodnoj jednačini broj zuba za grubu obradu iznosi:
45 25,0
25,11
1514,4 25,0
6,3
2221,6 25,0
4,5
33
22
2
11
1
===
=⇒===
=⇒===
g
gg
gg
gg
gg
gg
az
za
z
za
z
δ
δ
δ
za finu obradu broj zuba provlakača je:
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU126
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
1312,5 1,0
25,1
4 1,0
4,0
6 1,0
6,0
33
3
22
11
=⇒===
===
===
ff
ff
f
ff
f
ff
za
z
az
az
δ
δ
δ
dok je broj zuba za kalibriranje:
4)64( =⇒÷= kk zz
Stvarni korak zuba provlakača određen je na sledeći način:
m1025,114
045,0 3−⋅===zz
lt .
7.3. Zadaci za vežbanje
ZADATAK 1.
Na vertikalnoj mašini za unutrašnje provlačenje vrši se provlačenje kvadratnog otvora stranica 50 mm iz kružnog otvora koji je upisan u ovaj kvadrat.
ODREDITI:
• maksimalnu glavnu silu rezanja;
• dužinu reznog dela provlakača.
PODACI:
• materijal obratka LG;
• debljina obratka 50 mm.
ZADATAK 2.
Na vertikalnoj mašini za unutrašnje provlačenje vrši se provlačenje šestougaonog otvora stranice 18 mm iz kružnog otvora koji je upisan u ovaj šestougaonik. Odrediti, pod uslovom izuzetno dobrog podmazivanja, najveći broj komada koji se istovremeno mogu provlačiti i dužinu reznog dela provlakača.
PODACI:
• materijal radnog predmeta bronza;
• debljina radnog predmeta 20 mm;
• presek najslabijeg dela provlakača 450 mm2;
• dozvoljeni napon materijala provlakača na istezanje 20⋅ 107 N/m2.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 127
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
ZADATAK 3.
Pri provlačenju žljeba za klin, širine 16 mm, na pužnom točku od mesinga širine 25 mm, odrediti najveći broj komada na kojima se istovremeno može vršiti provlačenje, ako je maksimalna vučna sila koju mašina može da ostvari 28 kN.
ZADATAK 4.
Na vertikalnoj mašini za unutrašnje provlačenje, iz otvora ∅22 mm, provlači se pravougaonik stranica 30× 26 mm. Odrediti, pod uslovom da glavno vreme obrade bude 25 sekundi, a da broj zuba provlakača za grubu i finu obradu stoji u odnosu 3:1:
• elemente režima rezanja;
• maksimalnu glavnu silu rezanja.
PODACI:
• materijal obratka LG;
• debljina obratka 30 mm;
• brzina provlačenja 4 m/min.
ZADATAK 5.
Na vertikalnoj mašini za spoljašnje provlačenje vrši se provlačenje naznačene površine klipnjače od čelika Rm = 70⋅ 107 N/m2, dimenzija prikazanih na datoj skici, a debljine 30 mm. Ukupni dodatak za provlačenje je 6 mm i ravnomerno je raspoređen po celoj površini provlačenja.
ODREDITI:
• najpovoljniji redosled provlačenja;
• maksimalnu glavnu silu rezanja.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU128
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
LITERATURA
[1] König W., Essel K.: Spezifische Schnittkraftwerte für die Zerspanung metallischer Werkstoffe, Verlag Stahleisen GmbH, Düsseldorf, 1973.
[2] Kovač P., Milikić D.: Rezanje metala, Edicija „Univerzitetski udžbenik”, Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, 1998.
[3] Milikić D.: Tehnologija obrade rezanjem – mašine, uređaji i postupci obrade. Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, privremeno izdanje, Novi Sad, 2000.
[4] Milikić D.: Tehnologija obrade rezanjem – opšta i primenjena teorija, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, Novi Sad, 1999.
[5] Stanković P.: Mašinska obrada rezanjem – obrada metala rezanjem, Građevinska knjiga, Beograd, 1979.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 129
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
PRILOG
OSNOVNI TEHNOLOŠKI
PODACIZA
PRORAČUNREŽIMA
OBRADE
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU130
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
SADRŽAJ PRILOGA
OPŠTI PODACITab. O-1. Orijentacione vrednosti modula elastičnosti i specifične mase
materijala obratka....................................................................................................138
OBRADA STRUGANJEM i RENDISANJEMTab. S-1. Preporučeni dodaci za grubu uzdužnu obradu na strugu.........................................138
Tab. S-2. Preporučeni dodaci za finu uzdužnu obradu na strugu............................................138
Tab. S-3. Preporučeni dodaci za grubu i finu unutrašnju obradu na strugu...........................139
Tab. S-4. Preporučeni dodaci za grubu i finu poprečnu obradu na strugu..............................139
Tab. S-5. Popravni koeficijent za proračun brzine rezanja za razne vrednosti napadnih uglova sečiva alata...................................................................................140
Tab. S-6. Popravni koeficijent za proračun brzine rezanja za razne alatne materijale............140
Tab. S-7. Vrednosti Cv , x i y za proračun brzine rezanja........................................................140
Tab. S-8. Vrednosti Cv, x, y i m za proračun brzine rezanja....................................................141
Tab. S-9. Preporučene vrednosti pomaka za grubo struganje noževima od BČ i TM...........142
Tab. S-10. Preporučene vrednosti pomaka za fino struganje noževima od BČ i TM................142
Tab. S-11. Standardni preseci drški strugarskih noževa............................................................142
Tab. S-12. Preporučene vrednosti σdoz , e i f za određivanje pomaka s obzirom na otpornost drške strugarskog noža zadatog preseka.............................................143
Tab. S-13. Vrednosti Ck , x1 i y1 za proračun glavne sile (otpora) rezanja................................143
Tab. S-14. Vrednosti Ck , x1 i y1 za proračun sile prodiranja i sile pomoćnog kretanja.............143
Tab. S-15. Vrednosti Ck i ε k za proračun specifičnog otpora rezanja.....................................144
Tab. S-16. Pregled elemenata režućeg sloja b i h za najvažnije postupke obrade rezanjem.......................................................................................................144
Tab. S-17. Vrednosti ki1.1 i 1-mi za proračun glavne sile rezanja, sile prodiranjai sile pomoćnog kretanja na osnovu Kienzle-ove jednačine...................................145
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 131
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tab. S-18. Pregled korektivnih faktora za proračun glavne sile rezanja prema Kienzle-ovoj jednačini ............................................................................................146
OBRADA BUŠENJEMTab. BU-1. Preporučene vrednosti pomaka pri bušenju............................................................146
Tab. BU-2. Vrednosti Cv, x0, y0 i m za proračun brzine rezanja................................................147
Tab. BU-3. Vrednosti µ 0 za l/D>2,5.........................................................................................147
Tab. BU-4. Vrednosti Cm i CF za proračun obrtnog momenta i sile pomoćnog kretanja pri bušenju.................................................................................................148
OBRADA GLODANJEMTab. G-1. Dodaci za grubu i finu obradu glodanjem.................................................................148
Tab. G-2. Preporučene vrednosti pomaka po zubu pri glodanju...............................................149
Tab. G-3. Standardne dimenzije glodala...................................................................................149
Tab. G-4. Vrednosti Cv, m, y, q, u, w, i za proračun brzine rezanja pri obimnom glodanju...............................................................................................149
Tab. G-5. Vrednosti Co, y i k za proračun brzine rezanja pri čeonom glodanju........................150
Tab. G-6. Vrednosti konstante C za proračun specifičnog otpora rezanja...............................150
OBRADA BRUŠENJEMTab. BR-1. Preporučeni dodaci za spoljašnju kružnu obradu brušenjem..................................150
Tab. BR-2. Preporučeni dodaci za unutrašnju obradu brušenjem.............................................151
Tab. BR-3. Preporučeni dodaci za brušenje bočnih površina....................................................151
Tab. BR-4. Preporučeni dodaci za ravnu obradu brušenjem.....................................................151
Tab. BR-5 Preporučene brzine rezanja i brzine obratka pri brušenju tocilom od korunda sa keramičkim vezivnim sredstvom.....................................................152
Tab. BR-6. Odnos srednje sile prodiranja prema srednjoj sili rezanja na obimu tocila............152
Tab. BR-7. Preporučene vrednosti dubine rezanja pri brušenju................................................152
Tab. BR-8. Vrednosti konstante C za proračun brzine obratka pri brušenju.............................153
Tab. BR-9. Preporuke za određivanje aksijalnog i bočnog pomaka pri brušenju.....................153
OBRADA PROVLAČENJEMTab. P-1. Preporučene brzine rezanja i dubina rezanja pri provlačenju....................................154
Tab. P-2. Preporučene vrednosti specifičnog otpora rezanja kv pri provlačenju......................154
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU132
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica O-1. Orijentacione vrednosti modula elastičnosti i specifične mase materijala obratka
Materijal
obratka
Modul elastičnosti
E (N/m2)
Specifična masa materijala
ρ m (kg/m3)
Čelik 210⋅ 109 7,85⋅ 103
Liveno gvožđe 100⋅ 109 7,4⋅ 103
Bronza 120⋅ 109 8,2⋅ 103
Mesing 110⋅ 109 8,85⋅ 103
Aluminijum 70⋅ 109 2,65⋅ 103
Tablica S-1. Preporučeni dodaci za grubu uzdužnu obradu na strugu - δ 1 (mm)
Dužina obrade l (mm)
Prečnik obratka D (mm)
do 10 10÷ 18 18÷ 30 30÷ 50 50÷ 80 80÷ 120120÷ 18
0180÷ 26
0260÷ 36
0iz. 360
do 100 1,0 1,0 1,2 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,4
100÷ 250 1,2 1,2 1,4 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,4 2,6
250÷ 400 1,4 1,6 1,6 1,8 2,0 2,2 2,4 2,6 2,8 3,0
400÷ 630 1,6 1,8 1,8 2,0 2,2 2,4 2,6 2,8 3,0 3,2
630÷ 1000 - 2,2 2,4 2,6 2,8 3,0 3,0 3,2 3,4 3,8
1000÷ 1600
- - 3,0 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8 4,0 4,2
iznad 1600 - - - 3,8 4,0 4,2 4,4 4,6 4,8 5
Tablica S-2. Preporučeni dodaci za finu uzdužnu obradu na strugu - δ 2 (mm)
Dužina obrade l (mm)
Prečnik obratka D (mm)
do 10 10÷ 18 18÷ 30 30÷ 50 50÷ 80 80÷ 120120÷ 18
0180÷ 26
0260÷ 36
0iz. 360
do 100 0,7 0,7 0,8 0,9 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,5
100÷ 250 0,8 0,8 0,9 0,9 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5
250÷ 400 0,8 0,9 0,9 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6
400÷ 630 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7
630÷ 1000 - 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,9
1000÷ 1600
- - 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 133
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
iznad 1600 - - - 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU134
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica S-3. Preporučeni dodaci za grubu i finu unutrašnju obradu na strugu - δ 1 i δ 2 (mm)
Prečnik gotovog
otvora d (mm)
Dužina obrade l (mm)
do 63 63÷ 100 100÷ 160 160÷ 250 250÷ 400 iznad 400
δ 1 - grubo struganje
do 18 1,4 1,5 - - - -
18÷ 50 1,6 1,6 1,8 2,0 - -
50÷ 80 1,8 1,8 2,0 2,2 2,4 -
80÷ 120 2,2 2,2 2,2 2,4 2,6 2,8
120÷ 180 2,6 2,6 2,8 2,8 3,0 3,2
180÷ 260 3,0 3,0 3,2 3,2 3,4 3,6
iznad 260 3,2 3,2 3,4 3,4 3,6 3,8
δ 2 – fino struganje
do 18 0,9 1,0 - - - -
18÷ 50 1,1 1,1 1,2 1,2 - -
50÷ 80 1,2 1,2 1,3 1,3 1,4 -
80÷ 120 1,3 1,3 1,3 1,4 1,5 1,6
120÷ 180 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7
180÷ 260 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,8
iznad 260 1,6 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9
Tablica S-4. Preporučeni dodaci za grubu i finu poprečnu obradu na strugu - δ 1 i δ 2 (mm)
Završna dužina
obratka l (mm)
Prečnik obratka D (mm)
do 18 18÷ 50 50÷ 120 120÷ 260 iznad 260
δ 1 - grubo struganje
do 18 0,9 1,0 1,1 - -
18÷ 50 1,1 1,2 1,3 1,5 -
50÷ 120 1,4 1,5 1,6 1,8 1,9
120÷ 260 1,8 1,9 2,0 2.1 2,3
260÷ 500 2,4 2,5 2,6 2,7 2,9
iznad 500 2,7 2,8 2,9 3,0 3,2
δ 2 – fino struganje
do 18 0,6 0,7 0,8 - -
18÷ 50 0,7 0,8 0,9 0,9 -
50÷ 120 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1
120÷ 260 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3
260÷ 500 1,2 1,3 1,3 1,4 1,5
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 135
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
iznad 500 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU136
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica S-5.Popravni koeficijent ξ κ za proračun brzine rezanja v za razne vrednosti
napadnih uglova sečiva alata κ
Napadni ugao sečiva alata κ°20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90
1,27 1,22 1,17 1,11 1,05 1,00 0,95 0,90 0,86 0,82 0,79 0,77 0,75 0,74 0,74
Tablica S-6. Popravni koeficijent ξ m za proračun brzine rezanja v za razne alatne materijale
Materijal obratkaMaterijal alata
Nelegirani alatni čelik Brzorezni čelik Tvrdi metal
Čelik 0,25 1 4÷ 8
Liveno gvožđe 0,30 1 5 i više
Tablica S-7. Vrednosti Cv , x i y za proračun brzine rezanja Tmyxv
sa
Cv ξξξ κ ⋅⋅⋅
⋅= (m/s)
Materijal a > 1 mm a ≤ 1 mm
obratka Cv x, y Cv x, y Cv x, y Cv x, y
Ugljenični čelik s ≥ 0,4 mm/o s = 0,2÷ 0,4 mm/o s = 0,2÷ 0,4 mm/o s = 0,1÷ 0,2 mm/o
Rm = 45⋅ 107 N/m2 0,001610x=0,26
y=0,66
0,016841x=0,26
y=0,36
0,029266x=0,18
y=0,36
0,068524x=0,18
y=0,26Rm = 60⋅ 107 N/m2 0,001046 0,010928 0,018991 0,044513
Rm = 70⋅ 107 N/m2 0,000828 0,008673 0,015073 0,035339
Hrom-nikl čelik
Rm = 70⋅ 107 N/m2
s ≥ 0,4 mm/o s = 0,2÷ 0,4 mm/o s = 0,2÷ 0,4 mm/o s = 0,1÷ 0,2 mm/o
0,000937x=0,24 y=0,63
0,009069 x=0,24 y=0,34
0,015758x=0,16 y=0,34
0,036911x=0,16 y=0,24
Liveno gvožđe
HB = 160
s ≥ 0,72 mm/o s < 0,72 mm/o- -
0,010395x=0,16 y=0,38
0,014336x=0,20 y=0,30
Bronza
Rm=(20÷ 30)⋅ 107
N/m2
s ≥ 0,72 mm/o s < 0,72 mm/o s = 0,2÷ 0,4 mm/o s = 0,1÷ 0,2 mm/o
0,001100x=0,40 y=0,60
0,002404x=0,40 y=0,50
0,020017x=0,16 y=0,42
0,005646x=0,40 y=0,40
Aluminijum
HB = 80÷ 100
s ≥ 0,72 mm/o s < 0,72 mm/o-
s = 0,1÷ 0,2 mm/o
0,003033x=0,40 y=0,60
0,006651x=0,40 y=0,50
0,015592x=0,40 y=0,40
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 137
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Napomena: Popravni koeficijent za proračun brzine rezanja v za razne vrednosti postojanosti alata T određuje se
na osnovu jednačine zT T
3600=ξ ; z = 6÷ 9 (manje vrednosti za čelik, a veće za liveno gvožđe).
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU138
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica S-8. Vrednosti Cv, x, y i m za proračun brzine rezanja
Tmrpyxmv
saT
Cv ξξξ κ ⋅⋅⋅
⋅⋅= (m/s)
Materijalobratka
Vrsta obradeMaterijal
alataKoeficijenti Tt
Cv x y m (min)
Konstruktivni ugljenični čelici, legirani čelici i
čelični liv Rm = 75 ⋅ 107 N/m2
Spoljašnje uzdužno struganje
s ≤ 0,3 TM P25
0,9197
0,15
0,2
0,2 60s ≤ 0,75 0,2713 0,35
s > 0,75 0,1324 0,45
a ≤ sTM P10 0,4543
0,3 0,150,18 45
a > s 0,15 0,3
s ≤ 0,25BČ
0,04430,25
0,330,125 60
s > 0,25 0,0029 0,66
s≤0,
3 a ≤ 2
KP
0,4830 0,19 0,37 0,24
60a > 2 16,539
0,08
0,02
0,24s = 0,3÷ 0,7a ≤ 7
10,321 0,08
Odsecanje- TM P25 0,0071 0 0,8 0,2
60- BČ 0,0115 0 0,66 0,25
Fazonsko struganje
- BČ 0,0409 0 0,5 0,3 120
Liveno gvožđeHB = 190
Spoljšnje uzdužno struganje
s ≤ 0,4
K20
0,98370,15
0,20,2 60
s > 0,4 0,2056 0,4
a ≤ s0,2693
0,4 0,20,28 30
a > s 0,2 0,4
s ≤ 0,5 KP 9,5407 0,2 0,2 0,4360
Odsecanje- TM K20 0,1634 0 0,4 0,2- BČ 0,0437 0 0,4 0,15
Liveno gvožđeHB = 150
Spoljšnje uzdužno struganje
a < 2s ≤ 0,4 TM K35
2,13080,15
0,20,2
60a ≥ 2 0,1288 0,45
Odsecanje -
BČ
0,0689 0 0,5 0,25
Obojeni metali i njihove legure
HB = 100÷ 140
Spoljašnje uzdužno struganje
s ≤ 0,2 0,7856
0,12
0,25
0,23 60s > 0,2 0,0950 0,5
Napomena: Vrednosti pomaka date su u (mm/o), a dubine rezanja u (mm). Popravni koeficijent za materijal obratka je:
m
mrp R
71075 ⋅=ξ - za čelike ; 25,1
190
=
HBmrpξ - za liveno gvožđe.
Za date postojanosti T koje se razlikuju od vrednosti u ovoj tablici, brzina rezanja se koriguje sa
koeficijentom z tT T
T=ξ ; z = 7÷ 12 (alat od BČ), z = 2÷ 6 (alat od TM), z = 1,5÷ 3 (alat od KP).
Koristiti manje vrednosti za z pri obradi čelika, a veće pri obradi livenog gvožđa.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 139
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica S-9. Preporučene vrednosti pomaka s za grubo struganje noževima od BČ i TM
PrečnikobratkaD (mm)
Presekdrškenoža
(mmxmm)
Materijal obratkaČelik i čelični liv Liveno gvožđe i obojeni metali
Pomak s (mm/o) pri dubini rezanja a (mm)do 3 3÷ 5 5÷ 8 8÷ 12 iz. 12 do 3 3÷ 5 5÷ 8 8÷ 12 iz. 12
do 2016 x 25
25 x 25
0,3÷ 0,4
- - - - - - - - -
20÷ 4016 x 25
25 x 25
0,4÷ 0,5
0,3÷ 0,4
- - - 0,4÷ 0,5
- - - -
40÷ 6016 x 25
25 x 40
0,5÷ 0,9
0,4÷ 0,8
0,3÷ 0,7
- - 0,6÷ 0,9
0,5÷ 0,8
0,4÷ 0,7
- -
60÷ 10016 x 25
25 x 40
0,6÷ 1,2
0,5÷ 1,1
0,5÷ 0,9
0,4÷ 0,8
- 0,8÷ 1,4
0,7÷ 1,2
0,6÷ 1,0
0,5÷ 0,9
-
100÷ 20016 x 25
25 x 40
0,8÷ 1,3
0,7÷ 1,2
0,6÷ 1,0
0,5÷ 0,9
- 1,0÷ 1,5
0,9÷ 1,4
0,8÷ 1,1
0,6÷ 0,8
-
200÷ 40020 x 30
40 x 60
1,1÷ 1,4
1,0÷ 1,3
0,7÷ 1,2
0,6÷ 1,2
0,4÷ 1,1
1,3÷ 1,6
1,2÷ 1,5
1,0÷ 1,3
0,8÷ 1,0
0,7÷ 0,9
400÷ 60020 x 30
40 x 60
1,2÷ 1,5
1,0÷ 1,4
0,8÷ 1,3
0,6÷ 1,3
0,4÷ 1,2
1,5÷ 1,8
1,2÷ 1,6
1,0÷ 1,4
0,9÷ 1,2
0,8÷ 1,0
600÷ 100025 x 40
40 x 60
1,2÷ 1,8
1,1÷ 1,5
0,9÷ 1,4
0,8÷ 1,4
0,7÷ 1,3
1,5÷ 2,0
1,3÷ 1,8
1,0÷ 1,4
1,0÷ 1,3
0,9÷ 1,2
iz. 100030 x 45
40 x 60
1,3÷ 2,0
1,3÷ 1,8
1,2÷ 1,6
1,1÷ 1,5
1,0÷ 1,5
1,6÷ 2,4
1,6÷ 2,0
1,4÷ 1,8
1,3÷ 1,7
1,2÷ 1,7
Napomena: Tablične vrednosti pomaka proveriti s obzirom na koeficijent vitkosti strugotine g = a/s. Preporučene vrednosti koeficijenta vitkosti strugotine g = 5÷ 10 za uzdužno struganje i g = 5÷ 20 za poprečno struganje.
Tablica S-10. Preporučene vrednosti pomaka s za fino struganje noževima od BČ i TM
Klasa kvaliteta površine
Materijal obratkaPomak s (mm/o) pri radijusu vrha noža r (mm)
r = 0,5 r = 1,0 r = 1,5 r = 2,0
N9Čelik 0,4÷ 0,55 0,55÷ 0,65 0,65÷ 0,70 0,65÷ 0,70
Liv. gvožđe i obojeni metal 0,25÷ 0,40 0,40÷ 0,50 0,50 0,50
N8Čelik 0,20÷ 0,30 0,30÷ 0,45 0,35÷ 0,50 0,35÷ 0,50
Liv. gvožđe i obojeni metal 0,15÷ 0,25 0,20÷ 0,40 0,30÷ 0,50 0,35÷ 0,50
N7Čelik 0,11÷ 0,18 0,14÷ 0,24 0,16÷ 0,28 0,18÷ 0,32
Liv. gvožđe i obojeni metal 0,10÷ 0,15 0,12÷ 0,20 0,15÷ 0,30 0,20÷ 0,35
Napomena: Preporučeni pomak proveriti s obzirom na geometrijsku hrapavost rRs a ⋅⋅≤ 32
Tablica S-11. Standardni preseci drški strugarskih noževa
Kvadratni presek (mmxmm) Pravougaoni presek (mmxmm)
6 x 6 -
8 x 8 -
10 x 10 10 x 16
12 x 12 12 x 20
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU140
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
16 x 16 16 x 25
20 x 20 20 x 32
25 x 25 25 x 40
32 x 32 32 x 50
40 x 40 -
Tablica S-12. Preporučene vrednosti σdoz , e i f za određivanje pomaka s obzirom na otpornost drške
strugarskog noža zadatog preseka 11
0
yx
k
doz
aCCs
⋅⋅≤
σ (m/o)
AlatDozvoljeno naprezanje materijala drške noža
pri savijanju σdoz (N/m2)
Integralni nož od BČ (22÷ 25)⋅ 107
Nož sa pločicom od BČ ili TM sa drškom od CČ (20÷ 22)⋅ 107
Napomena: Za uzdužno spoljašnje struganje je: eb
fefC o
⋅−⋅⋅+⋅=
2
4,04,26,
b
he = ,
h
lf n= . Za druge
vrste struganja izrazi za C0 se mogu naći u literaturi [4]. Vrednosti veličina e i f se obično kreću između 1÷ 1,6.
Tablica S-13. Vrednosti Ck , x1 i y1 za proračun glavne sile (otpora) rezanja 11 yx
kv saCF ⋅⋅= (N)
Materijal obratka
Ck
Liveno gvožđeKonstruktivni
čelikHrom-nikl
čelikHrom čelik Bronza Mesing Al-legure
HB Rm ⋅ 107 (N/m2) HB
140 180 200 45 60 70 50 70 45 7020 ÷ 30
30 ÷ 38
22 ÷ 36
36 ÷ 48
60 ÷ 80
80 ÷
100
1,459 1,67 1,778 3,37 3,669 3,95 3,82 4,356 3,69 4,356 1,22 1,52 1,50 1,82 0,98 1,48
x1 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0
y1 0,73 0,78 0,78 0,78 0,73 0,78 0,80
Napomena: Vrednosti Ck se množe sa 108.
Tablica S-14. Vrednosti Ck , x1 i y1 za proračun sile prodiranja i sile pomoćnog kretanja
11 yxksp saCF ⋅⋅= (N)
Materijal obratka
Liveno gvožđe Konstruktivni čelik Hrom-nikl čelik Hrom čelik
HB Rm ⋅ 107 (N/m2)
140 180 200 45 60 70 50 70 45 70
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 141
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Fp
Ck 0,8918 1,1191 1,2327 0,6295 0,7950 0,9005 0,7519 0,9880 0,6907 0,9880
x1 0,9 0,9 0,9 0,9
y1 0,75 0,75 0,75 0,75
Fs
Ck 0,7675 0,9595 1,0467 0,3847 0,481 0,5508 0,4634 0,6030 0,4197 0,6030
x1 1,10 1,10 1,10 1,10
y1 0,65 0,55 0,55 0,55
Napomena: Vrednosti Ck se množe sa 108.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU142
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica S-15. Vrednosti Ck i ε k za proračun specifičnog otpora rezanja k A
Ck k
v ε=
(N/m2)
Materijal obratka Ck ε k
Liveno gvožđe 1,448⋅ 108 7,4
Ugljenični čelik 1,936⋅ 108 6,1
Hrom-nikl čelik 6,263⋅ 108 10,4
Čelični liv 2,196⋅ 108 6,7
Bronza 0,248⋅ 108 4
Mesing 0,900⋅ 108 6,8
Aluminijum 1,920⋅ 108 8
Tablica S-16. Pregled elemenata režućeg sloja b i h za najvažnije postupke obrade rezanjem
Postupak obrade
Širina režućeg sloja b Debljina režućeg sloja h Napomena
Struganje i rendisanje κsin
ab = h s= ⋅sinκ
a - dubina rezanjas - pomakκ - napadni ugao sečiva alata
Bušenje
2sin2
ϕ⋅= D
b
2sin
2
ϕsh =
s - pomakD - prečnik burgijeϕ - ugao vrha burgije
Čeono glodanje κsin
ab =
mm sh ϕκ cossin1 ⋅⋅=
is
ism ϕϕ
ϕϕϕ
++
=sinsin
cos
a - dubina rezanjas1 - pomak po jednom zubu κ - napadni ugao sečiva alataφi - ugao zahvata koji odgovara
istosmernom. glodanjuφs - ugao zahvata koji odgovara
suprotnosmernom. glodanju
Obimno glodanje♣) b B=
Da
shm ⋅= 1
a - dubina rezanja s1 - pomak po jednom zubu B - širina glodanjaD - prečnik glodala
Brušenje – kružno
b = sa av
vh
t
pm =
vp - brzina pomoćnog kretanjavt - brzina tocilaa - dubina rezanjasa - aksijalni pomak tocila
Provlačenje b = O h = aO - obim konture a - dubina rezanja
♣) Važi za glodala sa pravim i sa zavojnim zubima.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 143
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica S-17. Vrednosti ki1.1 i 1-mi za proračun glavne sile rezanja Fv, sile prodiranja Fp i sile pomoćnog
kretanja Fs na osnovu Kienzle-ove jednačine 1.11
im
i khbF i ⋅⋅= − , (i = v,p,s)
R. br.
Materijal obratka Rm⋅ 106
(N/m2)HV 10
Specifične sile rezanja (N/mm2)
po JUS-u po DIN-u kv1.1 1-mv kp1.1 1-mp ks1.1 1-ms
1. Č1220 C15G 373 108 1481 0,7184 266 0,2029 333 0,0005
2. Č1430 C35N 550 160 1516 0,7349 259 0,4648 321 0,1993
3. Č0545 St50-2 559 168 1499 0,7078 274 0,5089 351 0,2987
4. Č0745 St70-2 824 239 1595 0,6781 152 0,0994 228 0,0714
5. Č1531 Ck45N 713 199 1427 0,7715 198 0,5426 232 0,2319
6. Č1731 Ck60N 775 221 1686 0,7842 259 0,5870 285 0,2775
7. Č3130 40Mn4G 618 183 1602 0,7399 290 0,6161 343 0,2909
8. Č3230 37MnSi5G 676 196 1581 0,7532 259 0,5870 317 0,3113
9. Č5420 15NiCr6 G 589 180 1482 0,7403 274 0,5089 340 0,2997
10. Č5421 18CrNi8 G 578 181 1446 0,7328 257 0,5273 351 0,3437
11. Č5432 30CrNiMo8 G 707 210 1493 0,7477 255 0,5657 355 0,3844
12. Č5431 34CrNiMo6 G 834 250 1571 0,7800 233 0,5371 300 0,3233
13. Č4130 34Cr4 G 559 150 1569 0,7939 317 0,6925 366 0,4165
14. Č4131 41Cr4 G 618 173 1588 0,7763 231 0,4797 334 0,2828
15. Č4320 16MnCr5 N 500 150 1411 0,6995 312 0,5004 406 0,3652
16. Č4321 20MnCr5 N 588 183 1464 0,7413 300 0,5833 356 0,2433
17. Č4731 34CrMo4 G 628 193 1552 0,7192 237 0,3715 337 0,3190
18. Č4732 42CrMo4 G 568 170 1563 0,7442 271 0,5239 374 0,3295
19. Č4720 15CrMo5 G 500 150 1437 0,7161 300 0,5833 391 0,3748
20. Č7420 20MoCr4 BG 530 162 1566 0,7683 290 0,4770 394 0,2864
21. Č4734 30CrMoV9 G 657 214 1526 0,7614 229 0,4599 357 0,3609
22. Č4830 50CrV4 G 667 197 1584 0,7310 315 0,6106 317 0,2345
23. Č4734 31CrMoV9 G 687 208 1490 0,7470 248 0,4953 321 0,2946
24. Č1431 Ck35 V 622 185 1527 0,7150 291 0,4644 344 0,2535
25. Č1631 Ck53 705 204 1584 0,7619 362 0,5947 355 0,3586
26. Č5741 55NiCrMoVV 1141 340 1595 0,7087 198 0,3422 269 0,2135
27. Č4146 100Cr6 G 624 202 1726 0,7162 362 0,4702 318 0,1368
28. SL 30 GG 30 - 206 899 0,5862 164 0,2989 170 0,0867
Napomena: Ovi podaci su dobijeni pri struganju i sledećim uslovima ispitivanja:
• Materijal alata TM – P 10 (za SL 30 K 10),
• Brzina rezanja v = 100 m/min;
• Rezna geometrija alata: α = 5°, γ = 6°, ε = 90°, κ = 70°, λ = 0°, r = 0,8 mm;
• Opseg debljina režućeg sloja h = 0,1÷1,6 mm.Skraćenice: N-normalno žaren, G-meko žaren, V-poboljšan, BG-termički obrađen na feritno-perlitnu
strukturu.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU144
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica S-18. Pregled korektivnih faktora za proračun komponenti sila/otpora
rezanja prema Kienzle-ovoj jednačini ∏⋅⋅⋅= −ji
mi kkhbF v
1.11
SILE––OTPORI REZANJA
Korektivni faktori za D (mm); v (m/min); VB (mm); γ, λ, α, κ (°)
kop♣) kva
♥) kh kγ kλ kα kκ
Fv
D
105,1 +
⊗
vz
v
100 1+ζ·VB
ζ=0,2÷0,5 100
5,1106 γ−
100
5,1100 λ−– –
Fs –35,0
100
v
1+ ζ ·VB
ζ=1,0÷2,5 100
5106 γ−
100
105 α− °70sin
sin κ
Fp – –1+ ζ ·VB
ζ=1,2÷3,0 100
4106 γ−100
10100 λ−°70cos
cos κ
Napomena: ⊗zv = 0,143 za v = 20-100 m/min; zv = 0,071 za v > 100 m/min. ♣) Odnosi se na unutrašnju obradu struganjem. ♥) Pošto su materijal alata i brzina rezanja međusobno povezane veličine, to su korektivni faktori za
ove dve veličine objedinjeni tako da je: kva = kv· ka.
Tablica BU-1. Preporučene vrednosti pomaka pri bušenju
Materijal obratkaPrečnik burgije
D (mm)
Pomak
s (mm/o)
Čelik do Rm = 50⋅ 107 N/m2 1÷ 10 0,05÷ 0,18
Čelik do Rm = 50⋅ 107 N/m2 10÷ 25 0,18÷ 0,25
Čelik Rm = (60÷ 70)⋅ 107 N/m2 1÷ 10 0,05÷ 0,18
Čelik Rm = (60÷ 70)⋅ 107 N/m2 10÷ 25 0,18÷ 0,25
Čelik Rm = (80÷ 90)⋅ 107 N/m2 1÷ 10 0,03÷ 0,12
Čelik Rm = (80÷ 90)⋅ 107 N/m2 10÷ 25 0,12÷ 0,25
Liveno gvožđe HB ≤ 180 1÷ 10 0,025÷ 0,27
Liveno gvožđe HB ≤ 180 10÷ 25 0,27÷ 0,45
Liveno gvožđe HB > 180 1÷ 10 0,01÷ 0,17
Liveno gvožđe HB > 180 10÷ 25 0,17÷ 0,30
Napomena: ( ) sxssxD ∆⋅+= min ; ( )
minmax
minmax1 DD
sss mmD −
−=∆ = ; minDDx x −=
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 145
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica BU-2. Vrednosti Cv, x0, y0 i m za proračun brzine rezanja 0
00
ym
xv
sT
DCv
⋅⋅⋅
=µ
(m/s)
Materijal obratka Cv x0 y0 M
Ugljenični čelik
Rm = 45⋅ 107 N/m2 0,21028
0,4 0,5 0,2Rm = 55⋅ 107 N/m2 0,17618
Rm = 65⋅ 107 N/m2 0,15155
Rm = 75⋅ 107 N/m2 0,13450
Hrom-nikl čelik
Rm = 65⋅ 107 N/m2 0,11935
0,4 0,5 0,2Rm = 75⋅ 107 N/m2 0,10609
Rm = 85⋅ 107 N/m2 0,09472
Rm = 95⋅ 107 N/m2 0,08525
Liveno gvožđe
HB = 170 0,14206
0,25 0,4 0,125HB = 190 0,12035
HB = 210 0,10359
Bronza
HB = 100÷ 140 0,08025 0,25 0,55 0,12
Aluminijum
Rm = 30⋅ 107 N/m2 0166670,25 0,55 0,12
Rm = (30÷ 50)⋅ 107 N/m2 0,12551
Napomena: ( )
m
mym
mxv
sL
DCv
−
−
−
⋅⋅
⋅⋅=
1
1
0
0
0
πµ , gde je L postojanost burgije data u (m).
Tablica BU-3. Vrednosti µ 0 za l/D > 2,5
l/D µ 0
do 2,5 1,0
3÷ 4 0,9÷ 0,8
4÷ 5 0,8÷ 0,7
5÷ 6 0,7÷ 0,65
6÷ 8 0,65÷ 0,6
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU146
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
8÷ 10 0,6÷ 0,5
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 147
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica BU-4. Vrednosti Cm i CF za proračun obrtnog momenta i sile pomoćnog kretanja pri bušenju
yxM sDCM ⋅⋅= (Nm) ; 11 yx
Fs sDCF ⋅⋅= (N)
Materijal obratka CM CF
Ugljenični čelik
Rm = 45⋅ 107 N/m2 59,139854⋅ 106 70,395332⋅ 106
Rm = 55⋅ 107 N/m2 67,764416⋅ 106 81,510385⋅ 106
Rm = 65⋅ 107 N/m2 76,388978⋅ 106 98,860443⋅ 106
Rm = 75⋅ 107 N/m2 85,013540⋅ 106 103,740489⋅ 106
Hrom-nikl čelik
Rm = 65⋅ 107 N/m2 85,013540⋅ 106 103,740489⋅ 106
Rm = 75⋅ 107 N/m2 93,638102⋅ 106 116,090548⋅ 106
Rm = 85⋅ 107 N/m2 103,494748⋅ 106 127,205600⋅ 106
Hrom čelik
Rm = 65⋅ 107 N/m2 85,013540⋅ 106 103,740489⋅ 106
Rm = 85⋅ 107 N/m2 103,494745⋅ 106 127,205600⋅ 106
Liveno gvožđe
HB = 170 26,552625⋅ 106 142,921314⋅ 106
HB = 190 29,022637⋅ 106 154,010037⋅ 106
HB = 210 30,875145⋅ 106 163,866679⋅ 106
Napomena: za sve čelike je x=2; y=0,8; x1=1 i y1=0,7; dok je za liveno gvožđe x=1,9; y=0,8; x1=1 i y1=0,8.
Tablica G-1. Dodaci za grubu i finu obradu glodanjem - δ 1 i δ 2 (mm)
Završna
debljina
obratka
H (mm)
Širina obratka B ≤ 200 mm Širina obratka B > 200 mm
Dužina obratka L (mm)
do 100 100÷ 250
250÷ 400
400÷ 630
iz. 630 do 100 100÷ 250
250÷ 400
400÷ 630
iz. 630
δ 1 - grubo glodanje
do 18 1,9 2,4 - - - 2,2 2,7 - - -
18÷ 30 1,9 2,5 3,0 - - 2,2 2,7 3,2 - -
30÷ 50 2,0 2,5 3,1 3,9 - 2,2 2,8 3,3 4,1 -
iznad 50 2,1 2,6 3,2 4,0 5,3 2,4 2,9 3,4 4,2 5,6
δ 2 - fino glodanje
do 18 1,0 1,1 - - - 1,2 1,3 - - -
18÷ 30 1,0 1,1 1,2 - - 1,2 1,3 1,4 - -
30÷ 50 1,1 1,2 1,3 1,4 - 1,3 1,4 1,5 1,6 -
iznad 50 1,1 1,2 1,3 1,4 1,8 1,3 1,4 1,5 1,6 1.9
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU148
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica G-2. Preporučene vrednosti pomaka po zubu za grubo glodanje
Materijal obratka
Pomak po zubu s1 (mm/z)
Valjčasta i valjčasto-
čeona glodala
Koturasta glodala
Vretenasta glodala
∅ 10÷ ∅ 40
Profilna glodala sa leđno
struganim zubima
Glave za glodanje sa umetnutim
zubima od TM
Čelik Rm ≤ 60⋅ 107 N/m2 0,1÷ 0,2 0,06÷ 0,08 0,016÷ 0,08 0,04÷ 0,06 0,1÷ 0,28
Čelik Rm ≤ 80⋅ 107 N/m2 0,08÷ 0,16 0,05÷ 0,06 0,012÷ 0,04 0,03÷ 0,05 0,1÷ 0,25
Čelik Rm ≤ 110⋅ 107 N/m2 0,05÷ 0,1 0,04÷ 0,05 0,01÷ 0,04 0,02÷ 0,04 0,1÷ 0,2
Liveno gvožđe HB≤ 180 0,16÷ 0,25 0,07÷ 0,1 0,02÷ 0,1 0,05÷ 0,08 0,16÷ 0,36
Liveno gvožđe HB>180 0,1÷ 0,2 0,04÷ 0,06 0,012÷ 0,06 0,03÷ 0,08 0,1÷ 0,25
Bakar 0,2÷ 0,25 0,08÷ 0,1 0,016÷ 0,07 0,05÷ 0,08 0,1÷ 0,2
Aluminijum 0,1÷ 0,2 0,05÷ 0,08 0,016÷ 0,09 0,03÷ 0,07 0,08÷ 0,25
Napomena: Gornju granicu pomaka po zubu uzimati za grubu obradu, a donju za finu obradu
Tablica G-3. Standardne dimenzije glodala (prečnik glodala D, dužina glodala lg i prečnik otvora za vratilo d)
D (mm) 40 50 63 80 100 125 160
lg (mm)
20 25 32 36 40 50 63
32 40 50 63 70 80 100
50 63 70 80 90 110 125
70 80 90 100 110 140 160
d (mm) 16 22 27 32 40 50 63
Tablica G-4. Vrednosti Cv, m, y, q, u, w, i za proračun brzine rezanja pri obimnom
glodanju ywuqxm
iv
szbaT
DCv
1⋅⋅⋅⋅⋅
⋅=
ω (m/s)
Materijalobratka
Liveno gvožđe Ugljenični čelik Hrom čelik Hrom-nikl čelik
HB Rm⋅ 107 (N/m2) Rm⋅ 107 (N/m2) Rm⋅ 107 (N/m2)
150 200 230 40 50 60 70 55 75 55 80
Cv 0,0415 0,0311 0,0249 1,159 1,206 1,404 1,244 0,9732 0,8117 0,2825 0,1791
m 0,33 0,30 0,33 0,22
x 0,46 0,27 0,27 0,27
y 0,58 0,30 0,35 0,40
q 0,31 0,09 0,09 0,09
u 0,32 0,10 0,10 0,10
w 0,13 0,18 0,18 0,18
i 0,72 0,50 0,50 0,50
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 149
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica G-5. Vrednosti Co, y i k za proračun brzine rezanja pri čeonom glodanju
yo
s
Cv
1
= (m/s)
Materijal obratka Co y k
Čelik
Rm ≤ 100⋅ 107 N/m2
Ugljenični čelik
C ≤ 0,6 %
2,006,043,1184,0
176,01010866,136
baRT
Dk
m ⋅⋅⋅⋅⋅⋅
0,4
1,0
Ugljenični čelik C > 0,6 %
0,85
Legirani čelik 0,6÷ 0,65
Čelik
Rm > 100⋅ 107 N/m2
Ugljenični čelik
C ≤ 0,6 %
2,006,043,127,0
176,01010493,341
baRT
Dk
m ⋅⋅⋅⋅⋅⋅
0,4
1,0
Ugljenični čelik C > 0,6 %
0,85
Legirani čelik 0,6÷ 0,65
Liveno gvožđe HB ≤ 200 ( ) 7,028,0
25,052,369
HBT
VB
⋅⋅
0,333 -
Liveno gvožđe HB >200 ( )328,0
25,06109,73
HBT
VB
⋅⋅⋅
0,333 -
Napomena: Širina pojasa habanja VB je za grubu obradu 1,5÷ 2, a finu obradu 0,4÷ 0,8 mm.
Tablica G-6. Vrednosti konstante C za proračun specifičnog otpora rezanja 26,0
1−⋅= sCkv (N/m2)
Materijal obratka C
Čelik 545,0610125,3 HB⋅⋅
Liveno gvožđe 760,0610915,3 HB⋅⋅
Tablica BR-1. Preporučeni dodaci za spoljašnju kružnu obradu brušenjem - δ 3
(mm)
l (mm)Prečnik obratka D (mm)
do 10 10÷ 18 18÷ 30 30÷ 50 50÷ 80 80÷ 120120÷ 18
0180÷ 26
0260÷ 36
0iz. 360
do 100 0,2÷ 0,3 0,2÷ 0,3 0,2÷ 0,3 0,2÷ 0,3 0,3÷ 0,4 0,3÷ 0,4 0,3÷ 0,4 0,4 0,5 0,5
100÷ 250 0,2÷ 0,3 0,2÷ 0,3 0,3 0,3÷ 0,4 0,3÷ 0,4 0,3÷ 0,4 0,3÷ 0,4 0,5 0,5 0,5÷ 0,6
250÷ 400 0,2÷ 0,3 0,3 0,3÷ 0,4 0,3÷ 0,4 0,3÷ 0,4 0,3÷ 0,4 0,4÷ 0,5 0,5 0,5 0,6
400÷ 630 0,3÷ 0,6 0,3÷ 0,4 0,3÷ 0,4 0,3÷ 0,4 0,4÷ 0,5 0,4÷ 0,5 0,4÷ 0,5 0,5÷ 0,6 0,6 0,6
630÷ 1000 - 0,3÷ 0,4 0,3÷ 0,4 0,4÷ 0,5 0,4÷ 0,5 0,4÷ 0,5 0,4÷ 0,6 0,6 0,6÷ 0,7 0,7
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU150
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
1000÷ 1600
- - - 0,6 0,6÷ 0,7 0,6÷ 0,7 0,7 0,7÷ 0,8 0,7÷ 0,8 0,8
iz. 1600 - - - 0,7 0,7÷ 0,8 0,8 0,8 0,8÷ 0,9 0,9 0,9
Napomena: Pri grubom brušenju uzima se 80 % od navedenih vrednosti, a pri finom brušenju 20 %.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 151
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica BR-2. Preporučeni dodaci za unutrašnju obradu brušenjem - δ 3 (mm)
Prečnik gotovog
otvora d (mm)
Dužina obrade l (mm)
do 63 63÷ 100 100÷ 160 160÷ 250 250÷ 400 iznad 400
do 18 0,3 0,3 - - - -
18÷ 50 0,3 0,3 0,4 0,4 - -
50÷ 80 0,4 0,4 0,4 0,4 0,5 -
80÷ 120 0,4 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6
120÷ 180 0,4 0,4 0,5 0,5 0,5 0,6
180÷ 260 0,5 0,5 0,5 0,5 0,6 0,6
260÷ 360 0,5 0,5 0,5 0,6 0,6 0,7
iznad 360 0,6 0,6 0,6 0,7 0,7 0,8
Napomena: Pri grubom brušenju uzima se 80 % od navedenih vrednosti, a pri finom brušenju 20 %.
Tablica BR-3. Preporučeni dodaci za brušenje bočnih površina - δ 3 (mm)
Završna dužina
obratka l (mm)
Prečnik obratka D (mm)
do 18 18÷ 50 50÷ 120 120÷ 260 iznad 260
do 18 0,3 0,3 0,3 - -
18÷ 50 0,3 0,3 0,4 0,4 -
50÷ 120 0,4 0,4 0,4 0,5 0,6
120÷ 260 0,5 0,5 0,5 0,5 0,6
260÷ 500 0,6 0,6 0,6 0,7 0,7
iznad 500 0,7 0,7 0,7 0,7 0,8
Napomena: Pri grubom brušenju uzima se 80 % od navedenih vrednosti, a pri finom brušenju 20 %.
Tablica BR-4. Preporučeni dodaci za ravnu obradu brušenjem - δ 3 (mm)
Završna
debljina
obratka
H (mm)
Širina obratka B ≤ 200 mm Širina obratka B > 200 mm
Dužina obratka L (mm)
do 100 100÷ 250
250÷ 400
400÷ 630
iz. 630 do 100 100÷ 250
250÷ 400
400÷ 630
iz. 630
do 18 0,3 0,4 - - - 0,3 0,4 - - -
18÷ 30 0,3 0,4 0,4 - - 0,4 0,4 0,5 - -
30÷ 50 0,4 0,4 0,5 0,6 - 0,4 0,4 0,5 0,6 -
iznad 50 0,4 0,5 0,6 0,6 0,8 0,5 0,5 0,6 0,7 0,8
Napomena: Pri grubom brušenju uzima se 80 % od navedenih vrednosti, a pri finom brušenju 20 %.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU152
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica BR-5 Preporučene brzine rezanja i brzine obratka pri brušenju tocilom od korunda
sa keramičim vezivnim sredstom
Materijal obratka i vrsta obrade
Brzina rezanja vt (m/s)
Brzina obratka vp
(m/min)Čelik i čelični liv:
kružna spoljašnja obrada 25÷ 35 12÷ 18 (grubo); 8÷ 14 (fino)unutrašnja obrada 25 18÷ 25ravna obrada 20÷ 35 6÷ 35Liveno gvožđe:
kružna spoljašnja obrada 25 12÷ 15 (grubo); 9÷ 12 (fino)unutrašnja obrada 25 21÷ 24ravna obrada 20÷ 35 6÷ 35Legure bakra:
kružna spoljašnja obrada 25÷ 35 18÷ 21 (grubo); 15÷ 18 (fino)unutrašnja obrada 25 21÷ 27ravna obrada 25 15÷ 45Aluminijum i njegove legure:
kružna spoljašnja obrada 20 30÷ 40 (grubo); 24÷ 30 (fino)unutrašnja obrada 20 30÷ 40ravna obrada 20÷ 25 15÷ 45
Napomena: Za tocila od SiC birati donje preporučene vrednosti.
Tablica BR-6. Odnos srednje sile prodiranja prema srednjoj sili rezanja na obimu tocila
Dubina rezanjaa (mm)
Odnos Fpm / Fvm pri aksijalnom pomaku sa (mm/o)
sa = 6 sa = 7,5 sa = 9,5 sa = 12 sa = 15
0,01 1,5 1,68 1,65 1,84 1,42
0,02 1,46 1,44 1,65 1,98 2,12
0,03 1,82 2,02 2,08 2,18 -
0,04 2,08 2,03 - - -
0,05 1,97 - - - -
Napomena: 65,0661068,16 mvm AHBF ⋅⋅⋅= (N); asv
vA a
t
pm ⋅⋅= (m2)
Tablica BR-7. Preporučene vrednosti dubine rezanja pri brušenju a (mm)
Vrsta obrade i materijal obratka Dubina rezanja a (mm)
Grubo kružno brušenje livenog gvožđa 0,08 ÷ 0,15
Grubo kružno brušenje čelika 0,02 ÷ 0,05
Fino kružno brušenje livenog gvožđa 0,02 ÷ 0,05
Fino kružno brušenje čelika 0,005 ÷ 0,01
Grubo ravno brušenje 0,05
Fino ravno brušenje 0,01
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 153
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Napomena: Kod kružnog brušenja manje vrednosti birati za unutrašnje brušenje i obrnuto, veće za spoljašnje brušenje.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU154
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica BR-8. Vrednosti konstante C za proračun brzine obratka pri brušenju
Materijal obratka CNekaljeni čelik 0,0053÷ 0,0058
Kaljeni čelik 0,0030÷ 0,0038
Liveno gvožđe 0,0017÷ 0,0025
Bronza 0,0050÷ 0,0053
Napomena: Kružno spoljašnje brušenje
tp
tp
p
DD
)DD(a
Cv
⋅+⋅
=
Unutrašnje brušenje
tp
tp
p
DD
)DD(a
Cv
⋅−⋅
=
Ravno brušenje
t
p
D
a
Cv =
Tablica BR-9. Preporuke za određivanje aksijalnog i bočnog pomaka pri brušenju
Vrsta obrade
materijal obratkaAksijalni pomak
sa (mm/o)Bočni pomak sb (mm/hod)
Gruba obrada livenog gvožđa B⋅
÷
5
4
4
3-
Gruba obrada čelika B⋅
÷
4
3
3
2-
Fina obrada B⋅
÷
3
1
4
1-
Najfinija obrada B⋅
÷
5
1
10
1-
Ravno brušenje - B⋅
÷
20
1
2
1
Brušenje bez šiljaka µαπ ⋅⋅⋅ tgD p -
Napomena: B (mm) - širina tocila
α =1,5÷ 6° - ugao nagiba vodećeg tocila
µ = 0,88÷ 0,96 - koeficijent klizanja između obratka i vodećeg tocila
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU 155
TEHNOLOGIJA OBRADE REZANJEM
Tablica P-1. Preporučene brzine rezanja i dubina rezanja pri provlačenju
Brzina rezanja
v (m/min)
Dubina rezanja
a (mm)
Spoljašnje provlačenje: 6÷ 15 Gruba obrada: 0,1÷ 0,25
Unutrašnje provlačenje: 2÷ 10 Završna obrada: 0,02÷ 0,1
Tablica P-2. Preporučene vrednosti specifičnog otpora rezanja kv pri provlačenju
Materijal obratka kv (N/m2) kv =f (Rm) (N/m2)
Liveno gvožđe (60÷ 100)⋅ 107 (4,5÷ 6)⋅ Rm
Čelični liv (90÷ 120)⋅ 107 (4,5÷ 6)⋅ Rm
Meki čelik (110÷ 170)⋅ 107 (2,5÷ 3,2)⋅ Rm
Tvrđi čelik (160÷ 280)⋅ 107 (2,5÷ 3,2)⋅ Rm
Mesing (75÷ 120)⋅ 107 -
Bronza (50÷ 100)⋅ 107 -
Napomena: Date vrednosti specifičnog otpora rezanja množe se sa korektivnim faktorom specifičnosti obrade provlačenja kp=1,1÷1,3
Manje vrednosti specifičnog otpora rezanja odnose se na veće površine preseka režućeg sloja.
ZBIRKA REŠENIH I ZADATAKA ZA VEŽBU156