52 pravilnik · 2019. 12. 31. · namirnice sa smanjenom koli~inom laktoze i namirnice bez laktoze...

52Na osnovu ~lana 43. stav 1. ta~ka 4. Zakona o zdravstvenoj

ispravnosti `ivotnih namirnica i predmeta op}e upotrebe("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), a u vezi sa ~lanom IX 5.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministarzdravstva, u sporazumu sa federalnim ministrom trgovine,donosi

PRAVILNIK

O ZDRAVSTVENOJ ISPRAVNOSTI DIJETETSKIH

NAMIRNICA KOJE SE MOGU STAVLJATI U PROMET

^lan 1.Dijetetske namirnice, koje se stavljaju u promet, moraju po

zdravstvenoj ispravnosti odgovarati uvjetima propisanim ovimpravilnikom.

Petak, 6.2.2004. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 7 - Strana 153

^lan 2.Dijetetske namirnice, u smislu ovog pravilnika, su namirnice

za posebne prehrambene potrebe, a koje se zbog svog posebnogsastava ili procesa proizvodnje razlikuju od namirnicauobi~ajenog sastava.

Dijetetske namirnice iz stava 1. ovog ~lana namijenjene su:a) prehrani zdrave dojen~adi i male djece;b) licima kod kojih je poreme}en proces probave ili

metabolizma;c) licima koja se nalaze u posebnim fiziolo{kim stanjima i

kod kojih je potrebno posti}i posebno djelovanjekontroliranim unosom odre|enih sastojaka namirnica.

^lan 3.Dijetetske namirnice prema ~lanu 1. ovoga pravilnika su:1. Dje~ija hrana2. Namirnice sa smanjenom koli~inom laktoze i namirnice

bez laktoze3. Namirnice sa smanjenom koli~inom ili vrlo smanjenom

koli~inom nutrija, uklju~uju}i i dijetetsku sol sasmanjenom koli~inom natrija ili bez natrija

4. Namirnice sa smanjenom ili pove}anom koli~inombjelan~evina i/ili izmijenjenim sastavom bjelan~evina

5. Namirnice bez gluteina6. Namirnice sa smanjenom ili pove}anom koli~inom

ugljikohidrata i/ili izmijenjenim sastavom ugljikohidrata7. Namirnice oboga}ene vitaminima, mineralnim tvarima i

ostalim biolo{ki vrijednim tvarima8. Osvjeàvaju}a bezalkoholna pi}a sa pove}anom

koli~inom kofeina i drugim dodacima i aditivima9. Namirnice sa smanjenom ili pove}anom energetskom

vrijednosti10. Namirnice oboga}ene dijetalnim vlaknima11. Namirnice sa smanjenom i/ili izmijenjenom koli~inom

masno}a posebno holesterola12. Namirnice za posebnu medicinsku namjenu13. Namirnice namijenjene licima oboljelim od {e}erne

bolesti14. Zamjene za {e}er (saharozu) i umjetna sladila15. Nadomjesci i dodaci prehrani16. Dodaci prehrani sporta{a17. Ostale dijetetske namirnice u smislu ~lana 2. ovoga

pravilnika.

^lan 4.U proizvodnji dijetetskih namirnica, koje nisu dje~ija hrana,

mogu se koristiti aditivi kako je propisano pravilnikom oprehrambenim aditivima i pravilnikom o kvalitetu za istovrsne ilisrodne namirnice uobi~ajenog sastava.

Dijetetske namirnice, koje nisu dje~ija hrana u pogledumikrobiolo{kih i hemijskih one~i{}enja, moraju zadovoljavatipropisane uvjete o zdravstvenoj ispravnosti istovrsnih namirnicai aditiva uobi~ajenog sastava.

^lan 5.Sirovine, vitamini i mineralne tvari koje se koriste u

proizvodnji dijetetskih namirnica moraju u pogledu zdravstveneispravnosti i sastava odgovarati uvjetima propisanim uodgovaraju}im pravilnicima i standardima.

^lan 6.Senzorska svojstva moraju biti svojstvena za sirovine od

kojih je dijetetska namirnica proizvedena, ili svojstvena zaistovrsnu ili sli~nu namirnicu uobi~ajenog sastava.

^lan 7.Dijetetske namirnice mogu se stavljati u promet u

originalnom pakovanju proizvo|a~a. Na svakom pakovanjumora biti od{tampana oznaka "Dijetetski proizvod".

Ako nije ovim pravilnikom druga~ije propisano naoriginalnom pakovanju svake dijetetske namirnice moraju bitislijede}i podaci:

1. Naziv i namjena proizvoda2. Firma odnosno ime i sjedi{te proizvo|a~a3. Datum do kojeg se proizvod moè upotrebljavati i

kontrolni broj proizvo|a~a4. Neto koli~ina (masa, volumen) proizvoda

5. Sastojci proizvoda po opadaju}im vrijednostimauklju~uju}i vrstu i/ili grupu upotrijebljenih prehrambenihaditiva sa E brojem

6. Hemijski sastav proizvoda u 100 g (100 ml) ili u drugojprikladnoj koli~ini (bjelan~evine, ugljikohidrati, {e}ernemasti, zasi}ene masne kiseline, holesterol, dijetetskavlakna, natrij, vitamini i minerali). Vitamini i mineralimoraju biti navedeni u zajedni~koj grupi, a njihov sadràju koli~ini namirnica koje se po preporuci koristi tokomdana, mora se izraziti i kao postotak dnevno preporu~enekoli~ine.

7. Vrsta, koli~ina i porijeklo sastojaka koji proizvodu dajudijetetska svojstva

8. Energetska vrijednost u 100 g proizvoda ili obroci u kcal ikJ, osim kod namirnica kod kojih je energetska vrijednostvrlo niska ili nije bitna za djelotvornost koja se èli sticatiupotrebom ovih namirnica

9. Broj obroka i koli~ina pojedinih obroka10. Uputstvo o na~inu upotrebe i na~inu ~uvanja.Obaveze deklariranja pojedinih sastojaka iz stava ta~ke 6.

ovog ~lana ne se odnose na sastojke koji nisu prisutni unamirnici.

Dopu{teno je odstupanje od ozna~enih neto koli~inapojedinih originalnih pakovanja u granicama propisanim zaistovrsnu namirnicu uobi~ajenog sastava.

Dopu{teno je odstupanje sastava od koli~ina navedenih udeklaraciji ovisno o prirodnom sastavu sirovina.

Proizvod mase ispod 100 g moè imati skra}enu deliraciju,koja mora sadràvati podatke iz stava 2. ta~ke 1-8. ovoga ~lana, stim da cjelovita deklaracija iz stava ovog ~lana mora biti nazbirnom pakovanju.

Deklaracija mora biti uo~ljiva, jasna, ~itka i napisana najednom od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine.

DJEÎJA HRANA

^lan 8.Pod dje~ijom hranom u smislu ovog pravilnika

podrazumijeva se hrana za dojen~ad (djeca do 12 mjeseci) i hranaza malu djecu (djeca 1-3 godine).

^lan 9.Dje~ija hrana mora sadràvati prehrambene tvari u odre|enoj

koli~ini i u odre|enom odnosu prema fiziolo{kim potrebamadojen~adi i male djece.

Namirnice iz stava 1. ovog ~lana moraju biti proizvedene nana~in da omogu}uju zadovoljavaju}i stepen probavljivosti ifiziolo{kog iskori{tavanja u organizmu.

^lan 10.Ako za pojedine vrste dje~ije hrane ovim pravilnikom nije

druga~ije propisano, zabranjeno je:– dodavanje umjetnih bojila– konzerviranje hemijskim, joniziraju}im ili ultrazvu~nim

zra~enjem– zasla|ivanje umjetnim sladilima– dodavanje stabilizatora, antioksidansa, aromemulgato-

ra, biolo{ki aktivnih supstanci i drugih hemijskih sre-dstava.

^lan 11.Dje~ija hrana moè se proizvoditi od:1. mlijeka, mlije~nih proizvoda i pojedinih mlije~nih

sastojaka2. bjelan~evina biljnog porijekla3. ìtarica, proizvoda od ìtarica, te soje4. mesa, ribe i jaja, bjelan~evina i proizvoda bogatih

bjelan~evinama5. ulja, hidriranih ulja i masti biljnog i ìvotinjskog porijekla6. vo}a, povr}a i njihovih prera|evina7. meda, {e}era i drugih prirodnih sredstava za zasla|ivanje,

te proizvoda od kakao zrna8. dvije ili vi{e sirovina iz ta~aka 1-7. ovog stava.Dje~ija hrana moè se proizvodti u teku}em, ka{astom,

osu{enom i pe~enom obliku.Dje~ijoj hrani mogu se dodavati vitamini, mineralne tvari i

aminokiseline, te odre|eni dodaci propisani u Listama

Broj 7 - Strana 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 6.2.2004.

dopu{tenih prehrambenih dodataka za dje~iju hranu, koje su{tampane uz ovaj pravilnik.

^lan 12.Dje~ija hrana proizvedena iz kuhanih i osu{enih ili na drugi

prikladan na~in pripremljenih ìtarica (kukuruza, p{enice,je~ma, zobi, riè i dr.) i proizvoda od ìtarica, ne smije sadràvatisredstva za lju{tenje i poliranje.

Koli~ina mineralnih tvari neotopivih u solnoj kiselini nesmije biti ve}a od 0,1% proizvoda.

U pe~enim proizvodima koli~ina u vodi topivihugljikohidrata nastalih razgradnjom {kroba u procesu pe~enja ilienzimatskom razgradnjom, ne smije biti manje od 12%.

Udio vode u proizvodima koji se koriste kao dje~ija hrana nesmije biti ve}i od:

– 5% u keksu i srodnim proizvodima– 2,6% u mlijeku u prahu– 3,7% u hrani sa povr}em koja se brzo priprema i drugim

dehidriranim proizvodima.

^lan 13.Hrana za dojen~ad koja se stavlja u promet radi zamjene

maj~ina mlijeka ne smije sadràvati u gotovom obroku vi{e od:– olova 0,020 mg/kg– kadmija 0,007 mg/kg– ìve 0,005 mg/kg– arsena 0,015 mg/kgDje~ija hrana proizvedena iz povr}a, mesa, ìtarica i

proizvoda iz ìtarica smije sadràvati te{ke metale u koli~inamadopu{tenim za sli~ne namirnice uobi~ajenog sastava.

^lan 14.Dje~ija hrana namijenjena prehrani dojen~adi i male djece

glede mikrobiolo{ke ispravnosti, kao originalni tvorni~kiproizvodi moraju udovoljavati ovim uvjetima:

a) dehidrirana dje~ija hrana koja se ne kuha prije upotrebemora udovoljavati slijede}im zahtjevima:Ukupni broj kolonija aerobnih bakterija(izoliranih pri 32 oC) � = 104 /gBacillus cereus � 5 x 102

Sulfitreduciraju}e klostridije � = 50/gStaphylococcuus aureus � = 1/gEcherichia coli � = 1/gSalmonella vrste odsutne u 50 gBroj kolonija plijesni � = 102/g

b) Gotova dje~ija hrana u teku}em ili ka{astom obliku uhermeti~ki zatvorenim posudama poslije izakubacije utrajanju od 7 dana na temperaturi od 37 oC mora zadràtinepromijenjena fizikalna, hemijska i senzorska svojstva, au 1 g uzorka nacijepljenog na gojili{tu za aerobe ianaerobe ne smije biti porasta mikroorganizama.

^lan 15.Dje~ija hrana namijenjena prehrani dojen~adi i male djece

koja je pripremljena od mlijeka ili je mlijeko osnovni sastojak ilije izra|ena od ìtarica i proizvoda od ìtarica sa dodatkom vo}a,povr}a ili mesa, moè se stavljati u promet samo ako ostacipesticida ra~unato za obrok u kojem se daju djeci ne prema{uje1/10 koli~ine dopu{tene propisima o zdravstvenoj ispravnosti zaistovrsne ili srodne namirnice uobi~ajenog sastava.

^lan 16.Hrana, koja sluì za prehranu dojen~adi mla|e od tri mjeseca,

ne smije sadràvati nitrata vi{e od 50 mg (izraèno kao nitritniion), a udio nitrita ne smije biti ve}i od 0,1 mg (izraèno kaonitritni ion) ra~unato na jedan kilogram gotovog obrokapripremljenog za upotrebu.

Hrana, koja sluì za prehranu dojen~adi iznad tri mjeseca,kao i za malu djecu do tri godine starosti, ne smije sadràvatitripi~ne inhibitore (iz uljarica i leguminoza), udio nitrata ne smijebiti ve}i od 100 mg (izraèno kao nitratni jon), a udio nitrita(izraèno kao nitritni jon), ne smije biti ve}i od 0,2 mg ra~unatona kilogram gotovog obroka pripremljenog za upotrebu.

Hrana, za djecu stariju od tri mjeseca, proizvedena od povr}a,smije sadràvati najvi{e 250 mg nitrata (izraèno kao nitratnijon), odnosno 2 mg nitrita (izraèno kao nitritni jon), ra~unato nakilogram gotovog obroka pripremljenog za upotrebu.

^lan 17.Hrana za dojen~ad je hrana koja sluì kao potpuna zamjena

za maj~ino mlijeko ili zamjena za jedan ili vi{e mlije~nih obroka.U hranu za dojen~ad spadaju:– hrana za nedono{~ad– hrana za dojen~ad u dobi prvih ~etiri do {est mjeseci

statosti (infant formula)– hrana za dojen~ad od ~etiri mjeseca starosti nadalje

(prijelazna hrana)– dje~ija hrana koja sluì za prehranu dojen~adi kao

zamjena za jedan ili vi{e mlije~nih obroka.Hrana za dojen~ad koja se uzima u teku}em obliku, ne smije

sadràvati krupnije netopljive ~estice (grudice i sl.) i mora bitiproizvedena tako da se moè lako pripremati i bez te{ko}aprolaziti kroz otvor sisaljki.

^lan 18.Hrana za nedono{~ad je kompletna hrana ~iji sastav mora

odgovarati posebnim prehrambenim zahtjevima za prehranu ovegrupe djece.

^lan 19.Hrana, za dojen~ad u dobi prvih ~etiri do {est mjeseci starosti

(infant formula), proizvodi se iz bjelan~evina kravljeg mlijekai/ili ostalih visokovrijednih bjelan~evina ìvotinjskog ili biljnogporijekla, ~iji hemijski indeks mora biti najmanje 80%bjelan~evina maj~ina mlijeka.

Hrana, za dojen~ad iznad ~etiri mjeseca starosti (prijelaznahrana), proizvodi se iz bjelan~evina kravljeg mlijeka ili ostalihvisokovrijednih bjelan~evina ìvotinjskog ili biljnog porijekla,~iji hemijski indeks mora biti najmanje 80% bjelan~evinakazeina.

Kao izvor bjelan~evina biljnog porijekla u hrani za dojen~ad,mogu se koristiti izolirane bjelan~evine soje.

Hrana za dojen~ad na bazi izoliranih bjelan~evina soje moèsadràvati najmanje 0,29 mg (1.8 mikromola)/100 kJ ili 1.2 mg(75 mikromola)/100 kcal L-karnitina.

Sadràj metionina mora biti najmanje kao u bjelan~evinamlijeka.

^lan 20.Hrana za dojen~ad koja se stavlja u promet, kao zamjena za

maj~ino mlijeko, mora sadràvati:

na 100 kJ na 100 kcal

min. max. min. max.

bjelan~evine, g 0,43 0,7 1,8 3,0

masti, g 0,8 1,5 3,3 6,5

ugljikohidrati, g 1,7 3,4 7,0 14,0

Sadràj miristinske i laurinske kiseline u hrani za dojen~ad izstava 1. ovog ~lana, ne smije biti ve}i od 15% ukupnog sadràjamasno}a, a sadràj linolne kiseline u obliku glicerida-linoleata,mora iznositi 70-285 mg/100 kJ ili 300-1200 mg/100 kcal.

^lan 21.U proizvodnji hrane za dojen~ad dozvoljena je upotreba

laktoze, maltoze, saharoze, dekstrin-maltoze, glukoznog sirupaili suhog glukoznog sirupa, kao i bezglutensko predkuhanog ilièlatiniranog {kroba.

^lan 22.Sadràj laktoze u hrani za dojen~ad u dobi prvih ~etiri do {est

mjeseci mora iznositi najmanje 0,85 g/100 kJ ili 3,5 g/100 kcal,dok u hrani za dojen~ad iznad ~etiri do {est mjeseci starostisadràj laktoze mora biti najmanje 0,45 g/100 kJ ili 1,8 g/100kcal.

Vrijednosti se ne odnose na hranu za dojen~ad u kojojbjelan~evine izolata soje ~ine vi{e od 50% ukupnog sadràjabjelan~evina.

Sadràj saharoze u proizvodima iz stava 1. ovog ~lana moèbiti najvi{e 30% od ukupne koli~ine ugljikohidrata, a sadràjpredkuhanog ili èlatiniziranog {kroba moè iznositi najvi{e 2g/100 ml obroka ili 30% od ukupnog sadràja ugljikohidrata.


U proizvodnji hrane za dojen~ad iznad ~etiri do {est mjesecistarosti mogu se koristiti fruktoza i med, i to najvi{e 20% odukupnih ugljikohidrata, pojedina~no ili ukupno sa saharozom.

^lan 23.Energetska vrijednost hrane za dojen~ad, koja sluì kao

zamjena za maj~ino mlijeko, kao i prijelazna hrana, upripremljenom gotovom obroku mora biti 250-315 kJ/100 ml ili60-75 kcal/100 ml.

Sadràj bjelan~evina mlijeka izra~unava se iz sadràjadu{ika x 638, a sadràj bjelan~evina izolata soje iz sadràjadu{ika x 625.

^lan 24.Hrana, za prehranu dojen~adi u dobi prvih ~etiri do {est

mjeseci starosti, koja se stavlja u promet radi zamjene maj~inamlijeka, mora sadràvati ove koli~ine vitamina i mineralnihtvari:

a) vitamina


min. max. min. max

1. Vitamin A, mg RE 14 43 60 180

(1) ili i. j. 47 143 200 600

2. Vitamin D, mg (2) 0,25 0,65 1 2,5

3. Tiamin, mg 10 - 40 -

4. Riboavin, mg 14 - 60 -

5. Nikotinamid, mg NE (3) 60 - 250 -

6. Pantotensta kis., mg 70 - 300 -

7. Vitamin B6, mg 9 - 35 -

8. Biotin, mg 0,4 - 1,5 -

9. Folna kis., mg 1 - 4 -

10. Vitamin B, i, mg 0,025 - 0,1 -

11. Vitamin C, mg 1,9 - 8 -

12. Vitamin K, mg 1 - 4 -

13. Vitamin E, mg 0,1 - 0,5 -

alfa-Te (4) odnosno0,5/g 0,5/gpolinezasi}enih masnih kiselinaizraèno kao linolna kiselina1. 1 RE = retionol ekvivalent = 1 mg retiriola ili 6 mg beta

karotena = 3,33 i. j. vitamina A2. u obliku kolekalciferola: 10 mg = 400 i. j. vitamina D3. NE = niacin ekvivalent = mg nikotinske kiseline + mg

triptofana/604. alfa-TE = d-alfa-tokoferol ekvivalent = 1 mg d-alfa-

tokoferola

b) mineralne tvari


min. max. min. max

Natrij, mg 5 14 20 60

Kalij, mg 15 35 60 145

Kloridi, mg 12 29 50 125

Kalcij, mg 12 - 50 -

Fosfor, mg 6 22 25 90

Magnezij, mg 1,2 3,6 5 15

@eljezo1/, mg 0,12 0,36 0,5 1,5

Cink, mg 0,12 0,36 0,5 1,5

Bakar, mg 4,8 19 20 80

Jod, mg 1,2 - 5 -

Hrani, za dojen~ad koja se upotrebljava do ~etiri mjesecastarosti, ne mora se dodavati èljezo.

Maseni odnos kalcija i fosfora ne smije biti manji od 1,2:1 nive}i od 2,0:1.*

Vitamini i mineralne tvari moraju se dodavati u oblicimanavedenim u "Listi dozvoljenih oblika vitamina i mineralnihtvari za dje~iju hranu" koja je {tampana uz ovaj pravilnik.

Hrana, za dojen~ad iznad ~etiri do {est mjeseci starosti, morasadràvati vitamine A, D, E i C u koli~inama navedenim uprethodnoj tabeli.

Hrana, za dojen~ad iznad ~etiri do {est mjeseci starosti, morasadràvati èljeza 0,025-0,50 mg/100 kJ (1-2 mg/100 kcal) i jodanajmanje 1,2 mg/100 kJ (5 mg/100 kcal) te cinka najmanje 0,12mg/100 kJ (0,5 mg/100 kcal) u proizvodima na bazi kravljegmlijeka, odnosno 0,18 mg/100 kJ (0,75 mg/100 kcal) zaproizvode na bazi izoliranih bjelan~evina soje.

^lan 25.Ako hrana za dojen~ad ne sadrì neku od propisanih tvari ili

je ne sadrì u odre|enoj koli~ini, na deklaraciji na originalnompakovanju na istaknutom mjestu mora stajati upozorenje da sedoti~ni proizvod ne moè upotrebljavati kao jedini izvorhranjivih tvari, te da se prehrana dojen~adi mora dopunitisastojcima koji nedostaju u proizvodu.

OSTALE DIJETETSKE NAMIRNICE

^lan 26.Namirnice sa smanjenom koli~inom laktoze su namirnice

koje u odnosu na istovrsne ili srodne namirnice uobi~ajenogsastava sadrè 50% manju koli~inu laktoze, odnosno najvi{e 2 glaktoze u 100 g suhe tvari proizvoda.

Namirnice bez laktoze su namirnice koje u odnosu naistovrsne ili srodne namirnice uobi~ajenog sastava sadrè najvi{edo 5 mg laktoze u 100 g suhe tvari proizvoda.

Pod namirnicama uobi~ajenog sastava smatraju se namirnice~iji je sastav propisan u pravilniku o kvalitetu za odgovaraju}unamirnicu.

^lan 27.Namirnice sa smanjenom koli~inom natrija su namirnice

koje su proizvedene bez dodatka natijevih soli, a sadràj natrijane smije biti ve}i od 120 mg/100 g gotovog obroka.

Namirnice sa vrlo smanjenom koli~inom natrija su namirnicekoje u odnosu na istovrsne ili srodne namirnice uobi~ajenogsastava ne sadrè natrija vi{e od 40 mg/100 g gotovog obroka.

Namirnice bez natrija su namirnice koje sadrè manje od 5mg/100 g gotovog obroka natrija.

^lan 28.Osim podataka iz ~lana 7. ovog pravilnika, deklaracija

namirnica sa smanjenom koli~inom natrija, vrlo smanjenomkoli~inom natrija, kao i namirnica bez natrija, mora sadràvati ipodatak o udjelu natrija u mg/100 g gotovog obroka.

^lan 29.Pod nazivom "zamjena za kuhinjsku sol" smatra se namirnica

dobijena od tvari navedenih u "Listi dopu{tenih dodataka uzamjenama za kuhinjsku sol", koja je {tampana uz ovaj pravilnik.

Tvari navedene u Listi iz stava 1. ovog ~lana mogu seupotrebljavati pojedina~no ili u smjesi, a po ~isto}i morajuodgovarati uvjetima propisanim u ~l. 4. i 5. ovog pravilnika.

^lan 30.Koli~ina natrija u "zamjenama za kuhinjsku sol" ne smije biti

ve}a od 120 mh/100 g "zamjene za kuhinjsku sol".Kao sredstvo protiv zgrudnjavanja u "zamjenama za

kuhinjsku sol" moè se dodavati silicijev dioksid ili kalcijevsilikat u koli~ini najvi{e od 1% pojedina~no ili u kombinaciji.

"Zamjeni za kuhinjsku sol" moè se dodavati jod u oblikukalijeva jodida, u koli~ini propisanoj za kuhinjsku sol.

^lan 31.Deklaracija "zamjena za kuhinjsku sol" mora sadràvati

podatak o sadràju kationa u mg kationa na 100 g proizvoda.Deklaracija namirnica proizvedenih sa "zamjenom za

kuhinjsku sol" mora sadràvati podatak o vrsti i koli~ini tvarikoja je upotrijebljena kao zamjena za kuhinjsku sol, izraèna umg/100 g namirnice.


* 1/ Granice se odnose na proizvode s dodanim èljezom

^lan 32.Dijetetske namirnice sa smanjenom koli~inom bjelan~evina

su one namirnice koje u odnosu na istovrsne ili srodne namirniceuobi~ajenog sastava sadrè najmanje 50% manje bjelan~evina,odnosno ako u 100 g suhe tvari proizvoda sadrè najvi{e 1 gbjelan~evina.

Pod dijetetskim namirnicama sa pove}anom koli~inombjelan~evina smatraju se namirnice koje u odnosu na istovrsne ilisrodne namirnice uobi~ajenog sastava sadrè najmanje 50% vi{ebjelan~evina odnosno ako u 100 g suhe tvari proizvoda sadrènajmanje 10 g bjelan~evina.

^lan 33.Dijetetske namirnice namijenjene prehrani lica sa crijevnim

poreme}ajima koji su uzrokovani glutenom, moraju bitiproizvedene od ìtarica ili mje{avina ìtarica koje ne sadrègluten ili je gluten iz njih odstranjen, kao i kod ostalih sirovinakoje ne sadrè gluten.

Dijetetske namirnice bez glutena mogu se proizvoditi izìtarica kao p{enica, ra`, je~am, zob ili tritikale iz kojih je glutenodstranjen prikladnim fizikalnim postupkom, tako da obra|eneìtarice ne smiju imati vi{e od 0,05 g du{ika ra~unato na 100 gsuhe tvari te ìtarice, kao i drugih ìtarica i sirovina koje prirodnone sadrè gluten, kao npr. kukuruz, rià, heljda, proso, krumpir idr.

Ako je namirnica bez glutena proizvedena od ìtarica kojeprirodno sadrè gluten, na etiketi proizvoda mora biti navedeno:"sadrì najvi{e 0,3% bjelan~evina ra~unato na suhu tvar".

^lan 34.Namirnice sa smanjenom koli~inom ugljikohidrata su

namirnice kod kojih je koli~ina iskoristivih ugljikohidrata ugotovom proizvodu, u pore|enju sa istovrsnom namirnicomuobi~ajenog sastava smanjen za najmanje 40%, a kod kruha,peciva, keksa i trajnih pekarskih proizvoda najmanje za 30%.

Namirnice sa izmijenjenim ugljikohidratima su namirnicegdje je saharoza ili druge vrste {e}era u pore|enju sa istovrsnimili srodnim namirnicama uobi~ajenog sastava potpunozamijenjeni fruktozom ili kojom drugom zamjenom za {e}ere, saili bez dodatka umjetnih sredstava za zasla|ivanje.

Namirnice bez {e}era smatraju se namirnice iz kojih je uodnosu na istovrsne ili srodne namirnice {e}er uklonjen ili jepotpuno zamijenjen sa zamjenama za {e}er (saharozu) ili sumjetnim sredstvima za zasla|ivanje, i u kojih sadràj {e}era nesmije biti ve}i od 1 g/100 g suhe tvari proizvoda.

Namirnicama iz stava 1. ovog ~lana mogu se dodavatimodificirani {krobovi, zamjene za {e}er (saharozu) i umjetnasredstva za zasla|ivanje, ~ija je upotreba dopu{tena posebnimpropisom.

U deklaraciji ove vrste dijetetskih namirnica mora se navestisadràj iskoristivih ugljikohidrata, zamjena za {e}er i umjetnihsredstava za zasla|ivanje u mjernim jedinicama.

^lan 35.Dijetetske namirnice oboga}ene vitaminima i/ili mineralnim

tvarima su namirnice koje, u odnosu na istovrsne ili srodnenamirnice uobi~ajenog sastava, sadrè najmanje 15%preporu~enih dnevnih koli~ina vitamina i/ili mineralnih tvari uobrocima predvi|enim za dnevnu potro{nju.

Namirnicama iz stava 1. ovog ~lana mogu se dodavativitamini i mineralne tvari u koli~inama do tri puta ve}ihvrijednosti od preporu~ene dnevne koli~ine (3 RDA), a vitamin Ai D ne vi{e od preporu~ene dnevne koli~ine (vitamin A 750 ugRE, vitamin D 10 ug).

Preporu~ene dnevne koli~ine (RDA), vitamina i mineralnihtvari {tampane su u prilogu ovog pravilnika.

^lan 36.Ako sadràj vitamina i/ili mineralnih tvari u dijetetskim

namirnicama iz ~lana 35. iznosi najmanje 15% preporu~enihdnevnih koli~ina, ili ako im je sadràj jednak preporu~enimdnevnim koli~inama (1 RDA), takve namirnice mogu nadeklaraciji nositi oznaku: "nadopunjuje dnevne potrebe vitaminai mineralnih tvari" uz obavezu da se navede na koje se vitamine iminerale iz ~lana 35. to odnosi.

Ako je sadràj vitamina i mineralnih tvari u namirnicamave}i od preporu~enih dnevnih koli~ina (1-3 RDA), proizvod u

deklaraciji moè nositi oznaku: "proizvod se moè koristiti kodposebnih fiziolo{kih stanja vezanih za nedostatak vitamina/minerala".

^lan 37.Pod osvjeàvaju}im bezalkoholnim pi}ima sa pove}anom

koli~inom kofeina i drugim dodacima i aditivima smatraju senamirnice kojima je dopu{teno dodavati: do 320 mg kofeina, do4.000 mg taurina, do 2.400 mg glukuronolaktona i do 200 mginozitola, ra~unato na 1 lit.

Namirnicama iz stava 1. ovog ~lana mogu se dodavativitamini u koli~inama do tri puta ve}im od preporu~ene dnevnekoli~ine (3 RDA), a vitamini A i D, ne vi{e od preporu~enednevne koli~ine (vitamin A750 m RE, vitamin D 10 m), ra~unatona originalno pakovanje.

U proizvodnji namirnica iz stava 1. ovog ~lana mogu seupotrebljavati sirovine i aditivi u skladu sa odredbama pravilnikao kvalitetu za istovrsne ili srodne namirnice uobi~ajenog sastava.

U deklaraciji na proizvodu mora stajati i upozorenje: "Nepreporu~uje se licima osjetljivim na kofein, oboljelim od {e}ernebolesti, trudnicama i djeci, niti se preporu~uje mije{ati salkoholom".

^lan 38.Dijetetske namirnice smanjene energetske vrijednosti su

namirnice kod kojih je energetska vrijednost, u odnosu naistovrsne ili srodne namirnice uobi~ajenog sastava, smanjenanajmanje za 30%.

Namirnice iz stava 1. ovog ~lana ne smiju sadràvati manjiodnos vitamina i minerala od istovrsnih namirnica uobi~ajenogsastava.

^lan 39.Dijetetske namirnice oboga}ene dijetalnim vlaknima, su one

namirnice koje sadrè, u odnosu na istovrsnu ili srodnunamirnicu uobi~ajenog sastava, vi{e od 10% ukupnih vlakana,odnosno ako osiguravaju 3 g ukupnih vlakana po obroku.

Dijetetske namirnice visoko oboga}ene vlaknima sunamirnice, koje u odnosu na istovrsne ili srodne namirniceuobi~ajenog sastava, sadrè vi{e od 20% ukupnih vlakana,odnosno ako osiguravaju 6 g ukupnih vlakana po obroku.

Kruh i pekarski proizvodi "oboga}eni vlaknima" morajusadràvati vlakana koliko i bra{na punog zrna ìtarica iz kojeg suizra|eni.

^lan 40.Dijetetskim namirnicama sa smanjenim sadràjem masno}a

smatraju se namirnice koje sadrè najmanje 25% masno}e manjeod istovrsnih ili srodnih namirnica uobi~ajenog sastava.

Dijetetske namirnice sa ograni~enim udjelom masno}amoraju sadràvati najmanje 50% masno}e manje od istovrsnih ilisrodnih namirnica uobi~ajenog sastava.

Namirnice sa izmijenjenim masno}ama su namirnice ukojima je udio standardnih masno}a zamijenjen fiziolo{kipogodnim masno}ama kao i namirnice kojima su dodane Omega- 3 masne kiseline (DHA i EPA).

Namirnice sa smanjenom koli~inom kolesterola i namirnicekoje sadrè kolesterola manje od 20 mg/100 g proizvoda, dok sepod namirnicama bez kolesterola smatraju namirnice koje sadrèkolesterola manje od 5 mg/100 g proizvoda.

Kao zamjena za masno}e mogu se koristiti {krobovi,modificirani {krobovi, bjelan~evine u nativnom ili izmijenjenomobliku, te ugljikohidrati u nativnom ili izmijenjenom obliku kojiproizvodu bitno ne mijenjaju senzorska svojstva.

^lan 41.Pod namirnicama za posebnu medicinsku namjenu,

podrazumijevaju se namirnice posebnog sastava ili posebnopripremljene namirnice, koje su namijenjene bolesnicima, amogu se upotrebljavati samo pod nadzorom doktora medicine.

Namirnice iz stava 1. ovog ~lana namijenjene su za potpunuili djelimi~nu prehranu bolesnika koji su djelimi~no ili potpunoograni~eni da uzimaju, probavljaju, apsorbiraju ilimetaboliziraju redovnu hranu ili njene sastojke, ili koji imajuposebne medicinske zahtjeve koji se ne mogu podmiritimodifikacijama namirnica uobi~ajenog sastava, hrane zaposebnu dijetetsku namjenu ili njihovom kombinacijom.


Namirnice iz st. 1. i 2. ovog ~lana bolesnici uzimajunormalnim putem ili putem sonde (enteralno), pod nadzoromzdravstvenih radnika.

Proizvodi iz stava 1. ovog ~lana su:a) nutritivno kompletne namirnice koje sadrè bjelan~evine,

masti i ugljikohidrate kao i dodane vitamine, minerale,elektrolite i druge biolo{ki vrijedne sastojke,

b) nutritivno nekompletne namirnice koje sadrè samo jedanili vi{e sastojaka navedenih pod a),

c) namirnice za metaboli~ke (genetske i dr.) poreme}aje,d) oralne rehidracijske otopine,e) namirnice za ostale bolesti i stanja (gastrointestinalne

bolesti, alergije i dr.).

^lan 42.Proizvo|a~ je ili uvoznik duàn, prije stavljanja u promet

namirnica za posebnu medicinsku namjenu, dostavitiFederalnom ministarstvu zdravstva, tekst na ambalaì jedini~nogproizvoda i tekst uputstva odnosno prospektu, ukoliko se prilaèuz proizvod, a po potrebi i podatke o izvr{enom prethodnomispitivanju.

Proizvodi iz stava 1. ovog ~lana moraju na ambalaì nosititekst: "Proizvodi se mogu upotrebljavati samo pod nadzoromdoktora medicine."

^lan 43.Dijetetske namirnice namijenjene prehrani lica oboljelih od

{e}erne bolesti moraju odgovarati slijede}im uvjetima:1. sadràj masti ne smije biti ve}i od sadràja masti u

istovrsnim ili srodnim namirnicama uobi~ajenog sastava;2. u proizvodnji ovih namirnica ne smije se dodavati

glukoza, glukozni sirup, invertni {e}er i disaharidi s tim dase ovaj uvjet ne odnosi na {e}ere prirodno prisutne unamirnicama i sirovinama;

3. laktoza se moè koristiti samo kao nosa~ sredstava zazasla|ivanje i to kao smjesa koja je najmanje 20 puta sla|au odnosu na {e}er;

4. maltodekstrini se mogu koristiti u proizvodnji ove vrstenamirnica samo kao nosa~ sredstava za zasla|ivanje, audio u proizvodu ne smije biti ve}i od 2% (m/m);

5. namirnice proizvedene od ìtarica (kruh, pecivo,tjestenina, kola~i, keks i dr.) moraju imati za 30% manjebrzo apsorbiraju}ih mono i disaharida, osim fruktoze odistovrsnih namirnica uobi~ajenog sastava.

U proizvodnji namirnica iz stava 1. ovog ~lana mogu sekoristiti zamjene za {e}er (saharozu) i umjetna sredstva zazasla|ivanje iz ~l. 45. i 46. ovoga pravilnika.

Koli~ina dodane fruktoze, manitola i sorbilola ne smijeuticati na pove}anje energetske vrijednosti prema istovrsnim ilisrodnim namirnicama uobi~ajenog sastava.

Faktori za izra~unavanje energetske vrijednosti {tampani suu prilogu ovoga pravilnika.

^lan 44.Deklaracija dijetetskih namirnica namijenjenih prehrani lica

oboljelih od {e}erne bolesti i deklaracija dijetetskih namirnica sasmanjenom koli~inom ugljikohidrata, osim podataka iz ~lana 7.ovog pravilnika, mora sadràvati i podatke o vrsti i koli~iniupotrijebljenih zamjena za {e}er (saharozu), kao i napomenu dase takve namirnice preporu~uju koristiti prema savjetu doktoramedicine.

^lan 45.Pod nazivom "zamjene za {e}er (saharozu)" u smislu ovoga

pravilnika mogu se stavljati u promet i upotrebljavati uproizvodnji dijetetskih namirnica pojedina~no, ili u mje{avini sadopu{tenim umjetnim sredstvima za zasla|ivanje, ovi proizvodi:

1. fruktoza2. manitol3. sorbitol4. sorbitol sirup5. ksilitol6. izomatol7. mmalitol8. laktitol9. polidekstroza10. hidrogenirani {krobni sirup

U uputstvu za upotrebu namirnica proizvedenih sazamjenama za {e}er, proizvo|a~ je duàn navesti koja se koli~inate namirnice smije dnevno upotrijebiti, da koli~inakonzumiranog manitola ne bude ve}a od 12 g, a koli~ina fruktozei sorbitola 60 g pojedina~no ili zajedno u vi{e obroka dnevno.

^lan 46.Pod nazivom umjetna sredstva za zasla|ivanje mogu se

stavljati u promet i upotrebljavati u proizvodnji dijetetskihnamirnica, pojedina~no ili u mje{avini ovi proizvodi:

1. saharin2. kalij saharinat3. natrij saharinat4. kalcij saharinat5. kalcij ciklamat6. natrij ciklamat7. kalij ciklamat8. aspartam9. kalij - acesulfamDnevna koli~ina konzumiranog saharina (izraènog kao

natrijeva sol) ne smije biti ve}a od 180 mg, ciklamata (izraènokao ciklaminska kiselina) od 700 mg, aspartama od 2800 mg ikalijeva acesulfama ve}a od 1050 mg, ra~unato na 70 kg tjelesneteìne lica koja koriste takve namirnice.

Iznimno iz stava 2. ovog ~lana, dnevna koli~ina saharina kojukonzumiraju lica oboljela od {e}erne bolesti ne smije biti ve}a od1000 mg.

U uputstvu za upotrebu namirnica proizvedenih sa umjetnimsredstvima za zasla|ivanje, proizvo|a~ mora navesti i koli~inunamirnica koja se smije konzumirati da se ispune uvjeti iz st. 2. i3. ovog ~lana.

^lan 47.Nadomjesci hrani, koji se koriste u dijetama za mr{avljene ili

za kontrolu teìne, su industrijski pripravci koji sluè kaonadomjesci za jedan ili vi{e obroka u dnevnoj, ili kaocjelodnevna prehrana. Nadomjesci koji se koriste u zamjenu zasve obroke dnevne prehrane ne smiju imati manje od 800 kcal(3350 kJ), ni vi{e od 1200 kcal (5020 kJ) po cjelodnevnomobroku.

Pojedini obroci koji se koriste kao zamjena dnevne prehranemoraju sadràvati pribli`no 1/3 ili 1/4 ukupne energije togproizvoda. Nadomjeseci koji se uzimaju kao zamjena za jedan ilivi{e obroka redovne dnevne prehrane, moraju sadràvatinajmanje 200 kcal (835 kJ) i ne vi{e od 400 kcal (1670 kJ) poobroku.

Udio proteina u ukupnoj energetskoj vrijednosti takvihproizvoda pripremljenih za upotrebu mora biti najmanje 25% inajvi{e 50%. Ukupna koli~ina proteina ne smije biti ve}a od 125g dnevno. Za pobolj{anje kvaliteta proteina mogu se dodavatiesencijalne amino kiseline samo u koli~inama koje su neophodneza odre|ene dijete, i to samo u L-obliku osim DL-metionina.

Udio masno}a u energetskoj vrijednosti ne smije biti ve}i od30%, a od toga najmanje 3% mora biti od linolne kiseline (uobliku glicerida). Koli~ina vitamina i minerala u nadomjesecimaza kompletnu dnevnu prehranu mora iznositi najmanje 100%preporu~enog dnevnog unosa.

^lan 48.Pod prehrambenim dodacima podrazumijevaju se

pojedina~ni oblici ili mje{avine hranjivih tvari, koje sluè kaododatak prehrani u smislu njenog oboga}ivanja ili se uzimajudirektno u koncentriranom obliku (vitamini, mineralne tvari,bjelan~evine, aminokiseline, masne kiseline). Sadràj pojedinogsastojka u proizvodu koji se prema preporuci proizvo|a~a koristitokom dana, ne moè biti vi{i od 3 puta od preporu~ene dnevnekoli~ine, osim vitamina A i D koji se mogu koristiti samo ukoli~inama do 1 RDA.

Pod prehrambenim dodacima podrazumijevaju se i za{titnasredstva biljnog porijekla (bioflavonoidi, karotenoidi,izoflavoni, glukozinolati) mlije~no kisele bakterije (laktobacilii/ili bifidobakterije), prirodni enzimi i koenzimi.

Pod prehrambenim dodacima podrazumijevaju se i pripravciproizvedeni iz sirovina biljnog porijekla, mje{avine p~elinjihproizvoda i p~elinji proizvodi sa dodacima ljekovitog bilja, uzuvjet da ne uti~u na zdravstvenu ispravnost gotovog proizvoda.


Kao sirovine prehrambenih dodataka iz st. 1, 2. i 3. ovog~lana, mogu se koristiti ~iste supstancije biljnog porijekla poje-dina~no ili u smjesi, biljni sekundarni proizvodi i biljni pripravci.

Sirovine iz stava 4. ovog ~lana mogu se koristiti svjeè iliosu{ene cijele biljke ili njihovi dijelovi (list, korijen, plod, cvijet)i to samo onih biljnih vrsta koje se nalaze na Listi dozvoljenihljekovitih biljnih vrsta koja se nalazu u prilogu ovoga pravilnika.

^lan 49.Pod dodacima prehrani sporta{a podrazumijevaju se, pored

tvari za oboga}ivanje (vitamini, minerali, masne kiseline, prote-ini, aminokiseline), i pripravci navedeni u Listi prehrambenihdodataka za sporta{e.

^lan 50.Podnosilac zahtjeva za uvoz i/ili stavljanje u promet

dodataka prehrani i pripravaka koji nisu pobliè odre|eni ovimpravilnikom, dostavlja Komisiji za dodatke prehrani i drugepripravke Federalnog ministarstva zdravstva (u daljem tekstu:Komisija), slijede}e:

– proizvodnu dokumentaciju, koja uklju~uje: specifika-ciju sirovina,

– proizvodni postupak i opis prostora za proizvodnju iskadi{tenje,

– uputstvo o kori{tenju,– ograni~enja za upotrebu, ako postoje,– analiti~ki izvje{taj Zavoda za javno zdravstvo

Federacije Bosne i Hercegovine o zdravstvenojispravnosti pripravaka, te mi{ljenje o ispravnostideklaracije pripravka,

– mi{ljenje i izvje{taje drugih nau~no-istraìva~kihustanova, te druge podatke koje Komisija zatraì,

– fotokopiju uplatnice za pokrivanje tro{kovaregistracionog postupka.

Ako se pripravak uvozi u Federaciju Bosne i Hercegovine (udaljem tekstu: Federacija), potrebno je dostaviti da je pripravakregistriran i da se nalazi u prometu u zemlji proizvo|a~a.

Komisija moè zatraìti od podnosioca zahtjeva i dokaz da jetaj pripravak registriran i da se nalazi u prometu i u drugimdràvama.

Ako se pripravak proizvodi u Federaciji, potrebno jedostaviti saglasnost nadle`nog organa za poslove zdravstva oispunjavanju minimalnih higijensko-tehni~kih i sanitarnih uvjetaza proizvodnju pripravka, kao i saglasnost nadle`nog organa zaposlove industrije o ispunjavanju minimalnih tehnolo{ko-tehni~kih uvjeta.

^lan 51.Za utvr|ivanje uvjeta za uvoz i/ili stavljanje u promet

dodataka prehrani i pripravaka koji nisu pobliè odre|eni ovimpravilnikom, federalni ministar zdravstva rje{enjem imenujeKomisiju, na osnovu ~ijeg mi{ljenja izdaje posebnu dozvolu.

Dozvola sadrì i mi{ljenje nadle`nih i drugih stru~nihinstitucija te rok vaènja.

Rad Komisije iz stava 1. ovog ~lana odvija se u skladu saPoslovnikom o radu.

Federalni ministar zdravstva propisuje visinu i na~inpla}anja tro{kova ostvarenih na ime usluga Komisije.

Tro{kove iz stava 4. ovog ~lana snosi podnosioc zahtjeva.

Komisija moè razmatrati i zahtjeve sa biljnim vrstama kojenisu na listi, ako one nisu jake djelotvornosti i ne izazivajupropratne pojave ili nepoèljne efekte.

^lan 52.Dijetetske namirnice koje ovim pravilnikom nisu pobliè

odre|ene, mogu se staviti u promet, uz prethodno odobrenjefederalnog ministra zdravstva.

U odobrenju iz stava 1. ovog ~lana, federalni ministarzdravstva odre|uje uvjete pod kojim }e se obavljati stavljanje upromet tih namirnica.

^lan 53.Namirnice proizvedene do dana stupanja na snagu ovoga

pravilnika, mogu se stavljati u promet, ako su proizvedene uskladu sa propisima o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskihnamirnica koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovogpravilnika.

^lan 54.Komisija moè zatraìti od nadle`nih i drugih stru~nih

institucija provjeru identifikacije ljekovitih biljnih vrsta, sastavai koli~ine aktivnih sastojaka dodataka prehrani, kao i mi{ljenje onjihovoj ne{kodljivosti.

^lan 55.Prehrambeni dodaci mogu se prodavati u apotekama,

drogerijama ili prodavnicama namirnica.Komisija moè za svaki dodatak hrani utvrditi mjesto

njegove prodaje.

^lan 56.Ako je za uvoz, proizvodnju i/ili stavljanje u promet

prehrambenih dodataka i dodataka prehrani sporta{a, potrebnaposebna dozvola federalnog ministra zdravstva iz ~lana 51. ovogpravilnika, prehambeni dodaci i dodaci prehrani sporta{a se nemogu nalaziti u prometu na teritoriji Federacije, bez te dozvole.

^lan 57.Uvoznik, odnosno proizvo|a~ prehrambenog dodatka duàn

je ozna~iti na njegovom originalnom pakovanju klasu, broj, idatum izdavanja posebne dozvole federalnog ministra zdravstvaiz ~lana 51. ovog pravilnika.

^lan 58.Liste koje su priloène uz ovaj pravilnik ~ine njegov sastavni

dio.

^lan 59.Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje primjena

propisa koji su ure|ivali oblast zdravstvene ispravnosti dijetnihnamirnica, kao i metode odre|ivanja udjela nitrata u dje~ijojhrani, a koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije dostupanja na snagu ovog pravilnika.

^lan 59.Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana

objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".Broj 01-37-163/04

19. januara 2004. godineSarajevo

MinistarTomo Lu~i}, s. r.


Na osnovu ~lana 43. stav 1. ta~ka 4. Zakona o zdravstvenojispravnosti `ivotnih namirnica i predmeta op}e upotrebe("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), a u vezi sa ~lanom IX 5.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministarzdravstva, u sporazumu sa federalnim ministrom trgovine,donosi

Broj 45 - Stranica 2024 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 28.8.2004.

PRAVILNIK

O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O

ZDRAVSTVENOJ ISPRAVNOSTI DIJETETSKIH

NAMIRNICA KOJE SE MOGU STAVLJATI U PROMET

^lan 1.U Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih

namirnica koji se mogu stavljati u promet ("Slu`bene novineFederacije BiH", broj 7/04), u ~lanu 50. stav 4., mijenja se i glasi:

"Ako se pripravak proizvodi u Federaciji, poreddokumentacije iz stava 1. ovog ~lana, potrebno je od Federalnogministarstva zdravstva pribaviti saglasnost o ispunjavanjuminimalnih higijensko-tehni~kih, sanitarnih i tehnolo{ko-tehni~kih uvjeta na mjestu proizvodnje.".

Iza stava 4. dodaju se novi st. 5., 6. i 7. koji glase:"Ispunjenost uvjeta iz stava 4. ovog ~lana utvr|uje stru~na

komisija koju imenuje federalni ministar zdravstva.Tro{kove rada stru~ne komisije snosi podnositelj zahtjeva za

uvoz i/ili stavljanje u promet dodataka prehrani i pripravaka.Federalni ministar zdravstva posebnim rje{enjem propisuje

visinu i na~in pla}anja tro{kova ostvarenih na ime naknade za radstru~ne komisije iz stava 5. ovog ~lana.".

^lan 2.Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana

objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".Broj 01-37-5736/04

6. augusta 2004. godineSarajevo

MinistarTomo Lu~i}, s. r.

SLU@BA ZA ZAJEDNI^KE POSLOVE

ORGANA I TIJELA FEDERACIJE BOSNE

I HERCEGOVINE

Na osnovu ~lana 135. stav 1. Zakona o radnim odnosima ipla}ama slu`benika organa uprave u Federaciji Bosne iHercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 13/98),Uredbe o poslovima osnovne djelatnosti iz nadle`nosti organadràvne slu`be koje obavljaju dràvni slu`benici, uvjetima zavr{enje tih poslova i ostvarivanju odre|enih prava iz radnogodnosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/04) i Odlukeo na~inu obrazovanja i visini naknade za rad stru~nih komisija idrugih radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne iHercegovine i rukovoditelja federalnih organa dràvne slu`be("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 39/04), te ~l. 19. i 24.Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Slu`be za zajedni~keposlove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine broj01-02-2198/02 od 5. jula 2002. godine, direktor Slu`be zazajedni~ke poslove organa i tijela Federacije BiH donosi

RJE[ENJE

O IMENOVANJU KOMISIJE ZA DONO[ENJE NOVOG

PRAVILNIKA O UNUTRA[NJOJ ORGANIZACIJI U

SKLADU SA ODREDBAMA UREDBE O POSLOVIMA

OSNOVNE DJELATNOSTI IZ NADLE@NOSTI

ORGANA DR@AVNE SLU@BE KOJE OBAVLJAJU

DR@AVNI SLU@BENICI, UVJETIMA ZA VR[ENJE TIH

POSLOVA I OSTVARIVANJU PRAVA IZ RADNOG

ODNOSA

Imenuje se Komisija za izradu pravilnika u sastavu:

1. SANELA JAKUBOVI], predsjednik2. SVJETLANA MARTINOVI], ~lan3. SAFET @GALJ, ~lan4. LAMIJA STAMBOLI], ~lan5. AMINA PLEHO, stru~no lice.

I1. Zadatak Komisije je da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana

stupanja na snagu Uredbe o poslovima osnovne djelatnosti iznadle`nosti organa dràvne slu`be koje obavljaju dràvnislu`benici, uvjetima za vr{enje tih poslova i ostvarivanju prava izradnog odnosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/04)donese novi pravilnik o unutra{njoj organizaciji u skladu saodredbama Uredbe.

2. Rok za izvr{enje poslova je 60 ({ezdeset) dana od danadono{enja Rje{enja.

IIVisina naknade za svakog ~lana komisije ponaosob, utvrdit

}e se posebnim aktom u skladu sa Odlukom o na~inu obrazovanjai visini naknade za rad stru~nih komisija i drugih radnih tijelaosnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine irukovoditelja federalnih organa dràvne slu`be.

IIIRje{enje o imenovanju Komisije objavljuje se u "Slu`benim

novinama Federacije BiH" .Broj 03/I-34-2756/04

29. jula/srpnja 2004. godineSarajevo

DirektorHaris Ihtijarevi}, s. r.

OP]INA ORA[JE

Temeljem ~l. 3. 12. i 13. Zakona o ministarskim, vladinim idrugim imenovanjima Federacije BiH ("Slu`bene novineFederacije BiH", broj 12/03) i Odluke Op}inskog vije}a op}ineOra{je broj 01-02-633/03 ("Slu`beni glasnik op}ine Ora{je" broj8/03), na~elnik op}ine donosi

RJE[ENJE

O IMENOVANJU ^LANOVA UPRAVNOG VIJE]A

DOMA ZDRAVLJA ORA[JE U ORA[JU

IZa ~lanove Upravnog vije}a Doma zdravlja Ora{je u Ora{ju

imenuju se:1. NIKOLA BENKOVI],2. ANA MASKALJEVI],3. MARINA @IVKOVI],4. ANESA H.IBRI[EVI],5. BERISLAV @IVKOVI].

IIMandat ~lanova Upravnog vije}a traje ~etiri godine od dana

imenovanja.

IIIRje{enje }e se objaviti u "Slu`benim novinama Federacije

BiH".Broj 01-02-633/03

20. kolovoza/augusta 2004. godineOra{je

Na~elnikIlija Vuki}, v. r.

Subota, 28.8.2004. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 45 - Stranica 2025

52 pravilnik · 2019. 12. 31. · namirnice sa smanjenom koli~inom laktoze i namirnice bez laktoze...

Documents