PRVA PLOA

PRVA PLOANa poetku ploe opisan je utvreni grad Uruk i njegov kralj Gilgame. On vlada kao silnik, i narod trai od bogova da stvore junaka koji e ga savladati. Po zapovedi Anua, boga neba, boginja Aruru ga naini od blata ovlaivi ga pljuvakom. To je novi junak Enkidu. Jeo je travu i pio vodu zajedno sa poljskim ivotinjama. Nekom je lovcu zasipao jame i unitavao postavljene zamke. Ovaj se pritui Gilgameu, koji mu dade mladu enu da svojim arima zavede Enkidua i tako ga odvoji od stoke. Tako se sve i dogodi. ena opisuje Enkiduu Gilgamea i njegovu snagu, a Enkidu odlui da se s njim bori. Zajedno sa enom stie u Uruk, gde ih narod sveano doeka. Meutim, Gilgame je sanjao udan san. Po majinom tumaenju sna, on e pobediti jednog junaka koji e mu posle te borbe postati prijatelj i brat.DRUGA PLOAU prvom delu se opisuje sastanak Enkidua sa Gilgameom i njihova borba u kojoj pobeuje Gilgame. Posredstvom njegove majke, oni postaju prijatelji i braa. U drugom delu Gilgame poziva Enkidua da zajedno pou u Kedrovu umu i ubiju njenog uvara stranog Humbabu, koji je uvredio amaa, boga sunca, a neprestano uznemirava i stanovnike bregova.ETVRTA PLOAama, bog sunca, alje Gilgamea i Enkidua da ubiju stranoga Humbabu jer ga je uvredio. Gilgame to objavljuje knezovima u gradu. Njegova majka moli amaa da u borbi pomogne sinu. I Enkidua moli da ga zatiti. Gilgame i Enkidu dou do Kedrove ume iza koje se die Breg bogova. Uz pomo amaa i ratnog boga Niniba, oni ubiju Humbabinog uvara ume. Enkidu klone, a Gilgame ga hrabri i nagovara da pou dalje. Tako stigoe u umu.ESTA PLOAPo povratku Gilgame opra svoje oruje i obue novu odeu. Bio je lep, pa i sama boginja Istar baci pogled na njega. Zove ga da joj bude ljubavnik, ali on odbija i nabraja joj sva njena rava dela. Istar se potui ocu Anuu i trai od njega da poalje arobnog bika, koji bi ubio Gilgamea. Anu joj ispuni elju, ali Gilgame i Enkidu savladaju i ubiju bika. Istar se pope na zid grada Uruka i prokle Gilgamea. Gilgame i Enkidu slave sa narodom pobedu nad nebeskim bikom.SEDMA PLOAEnkidu pria Gilgameu svoj poslednji san: zgrabio ga orao i odneo visoko, a zatim ga ispustio te se na tlu razmrskao. On predosea da taj san znai nesreu. I Gilgame uvia da mu bogovi nisu vie naklonjeni. Enkidu se razboli i lei dvanaest dana u groznici. Na kraju prorie svoju smrt.OSMA PLOAEnkidu umire, a Gilgame se, alostan, sea sretnih dana koje je proveo sa prijateljem. est ga je dana i est noi oplakivao, a sedmoga dana sahranio. Pun boli luta stepom i susree lovca. Jada mu se kako je izgubio prijatelja i kako se sada i sam boji smrti.DEVETA PLOAGilgame je uznemiren, boji se smrti. Hoe da ode do Utnapitima, svoga praoca, od koga eli da sazna kako bi mogao postii veni ivot. Jurio je preko stepe i stigao do brega Mau, na kome je kapija kroz koju prolazi sunce. Nju uvaju korpioni. Na njegovu molbu oni ga puste u mrani klanac. Dugo je putovao kroz tamu, a kad je izaao na svetlo, pokloni se amau, bogu sunca. Ovaj ga uputi do Vrta bogova, iza koga se nalaze Svetsko more i Vode smrti, gde na jednom ostrvu ivi Utnapitim. Gilgame stigne do Vrta bogova, ciji kedrovi nose na sebi razne dragulje kao plodove.DVANAESTA PLOAGilgame nema mira. Poziva arobnjake i svetenike i trai od njih da mu dozovu Enkiduov duh. Oni ga alju u Podzemni svet, ali on ne uspeva da vidi Enkidua i da s njim govori. Po povratku iz podzemlja, na Gilgameovu molbu Ea mu omoguuje da ugleda Enkiduovu senu i da s njom razgovara. Enkidu mu ne otkriva tajnu ivota i smrti jer ako bih ti otkrio zakon zemlje koju sam video, ti bi seo i zaplakao. Na ponovnu Gilgameovu molbu, Enkidu opisuje svoje stanje i nestaje pre nego sto je Gilgame mogao da ga jo neto pita. Gilgame se vraa u Uruk i umire u svojoj palati.(Glavni) Likovi[uredi]Gilgame- bio je najjai ovjek, hrabri borac, kralj Uruka. Bio je jednu treinu ovjek a dvije treine bog. Gilgame pada u tugu kada njegov najbolji prijatelj, Enkidu, umre. Postaje oajan znajui da e i on umrijeti i ide na putovanje do kraja svijeta u potrazi za odgovorima o ivotu i smrti.Enkidu- bio je prijatelj i saputnik Gilgameu. Bogovi su ga stvorili kao divljeg ovjeka koga su odgojile ivotinje. Enkidu je, fiziki, ravan Gilgameu. Poto je sa Gilgameom ubio Humbabu i nebeskog bika, bogovi ga kanjavaju sporom i bolnom smru.Utnapitim- je kralj i sveenik u urapaku. na nagovor boga, gradi veliki brod i spaava sebe, svoju porodicu i po jedan primjerak svih ivih bia, od velike poplave, koja je za malo unitila sav ivot na svijetu. Bogovi su njemu i njegovoj eni dali vjeni ivot.Radnja[uredi]Prolog epa govori uope o Gilgameu, koji je bio jedna treina ovjek a dvije treine bog. Gilgame se opisuje kao jako lijep i mudar ovjek koji je gradio prelijepe hramove i velike gradske zidine. Meutim, i pored njegovih vrlina, kada je poeo svoju vladavinu bio je despot. Gilgame je radio razne grozote svom narodu (npr. silovao je svaku enu koja bi mu se svidjela). Bogovi su uvidjeli patnju Gilgameevog naroda i stvorili su Enkidua, ovjeka divljine, koji je bio ravan Gilgameu.Enkidu je bio divlji ovjek. Kada ga je jedan lovac ugledao u divljini doveo mu je prostitutku da bi ga vratio u civilizirani svijet . Enkidu je stvarno postao normalan ovjek. Kada je saznao ta Gilgame radi svome narodu, otiao je u Uruk i naao Gilgamea. Nakon to su se tukli itavu no, sprijateljili su se. Odluili su zajedno ii u avanture.Oni prvo odlaze u zabranjnu umu da posijeku drva. Tu ih napada udovite Humbaba, kojeg pobjeuju. Pri povratku u Uruk, nakon to je odbio imati ljubavne odnose s boicom, bore se i pobjeuju nebeskog bika poslanog s neba. Bogovi odlue kazniti Enkidua. Enkidu umire, a Gilgame je emocionalno slomljen. Nakon toga Gilgame odlazi u potragu za besmrtnou. Ne uspijeva je dobiti i umire kao smrtnik.Radnja po ploama[uredi]1. Uvod o Gilgameu.2. Enkidu se bori sa Gilgameom; postaju prijatelji.3. Pripreme za odlazak u kedrovu umu.4. Putovanje u kedrovu umu.5. Gilgame i Enkidu ubijaju Humbabu; vraaju se u Uruk.6. Ubijaju nebeskog bika.7. Enkiduova smrt.8. Tugovanje za Enkiduom,poseban osvrt na osmu plocu.9. Gilgameevo putovanje do Utnapitima.10. Putovanje zavreno i Gilgame umire.Zanimljivo je da ime Gilgame,kako je utvrdeno, znai otac-junakili "stari ovjek-junak". Enkidu,u poemama koje prethode ninivskoj verziji nije saborac i prijatelj Gilgameov ve njegov sluga. Znaenje njegovog imena tumai se na razne naine, kao "gospodar brana i kanala", kao "gospodar rita i movare", ili kao "stvorenje boga Ea(Enkija)".

Gilgame

AutorNepoznat; 11. ploa 1872. na engleskom

Originalni nazivGilgame

JezikSumerski, akadianski i drugi

anrHerojski Ep

Vrsta djelaEp/Epska poema

Vrijeme i mjesto nastankaIzmeu 2700. i 600. p.n.e.Mesopotamija(Irak)

PripovjedaNeimenovan; objektivan

GlediteTree lice; Prvo lice (Gilgame i Utnapitim)

Vrijeme radnje2700. p.n.e.

Mjesto radnjeMesopotamija

Glavni likGilgame

VrhunacEnkiduova smrt

TemeNeizbjenost smrti i druge

Kritika lektire Ep o Gilgameu. Ispisana na dvanaest ploa, ova pria se moe prepoloviti na dva jednaka dijela.Prvi dioPrvi dio posveen je glorifikaciji glavnog junaka,Gilgamea, kao velikog, mudrog i silnog bia, koje je bog i batina u svom utvrenom gradu Uruku i kao boansko ljudskog bia: samo jednom svojom treinom je smrtnik, a dvjema treinama bog. Ne klecajui ni pred im i ne prezajui ni od ega, ivotari ovaj na junak. Pretvarajui svog neprijatelja u svog prijatelja i to ne onog obinog, ve prijatelja dostojnog one svete uloge brata, on je jo jednom razgolitio svoju nepobjedljivu veliinu, neizmjernu mo i divovsku snagu, koja ne drhti ni pred bogovima. Tek poslije Enkiduove smrti, budi se kod njega onaj duboko usnuli strah, ona njegova ljudska polovina, kojoj je skonavanje neminovno.Drugi dioDrugi dio kipti od naprezanja da se dokui tajna vjenog ivota, iji je klju jedino uspio da uzme onaj izabrani ovjek Utnapitim. Traganje za besmrtnosti dobija ogromne razmjere. Gilgame postaje opsjednut milju da bi mogao izbjei smrt i ta misao mu daje snagu da savlada nesavladivo, da nemogue uini moguim I kada je njegov san bio gotovo ostvaren, neoekivano, ponovo postaje prah, neto iji se oblik vie ne moe ni naslutiti. Izgubivi travku vjenosti, on je izgubio boanski dio sebe. Ostao je jo samo onaj mali i nemoni ovjek u njemu, koji se bez opiranja uklesao u tvrdi kamen smrti. Terazija je prevagnula na ljudsku stranu, jer Kada su bogovi stvorili ljude,smrt su odredili za njih,a ivot zadrali za sebe.Dva svijetaEp o Gilgameuprikazuje dva svijeta: svijet bogova i svijet ljudi. Iako je u prvom planu pria o Gilgameovom ivotu, djelovanju i preokupacijama, svijet bogova je nezaobilazan: oni utiu na sudbinu pojedinca i naroda, od njihovih hirova zavisi ljudska srea i nesrea, njihova volja i mo svuda se osjeaju. Ni jedan korak Gilgame ne moe da uini a da na neki nain ne zavisi od bogova. I sam Gilgame je dvije treine bog a jedna treina ovjek. Po onome boanskom, vladavina i mo, Gilgame nije popularan: silnik je, svi ga se plae, ele njegovu smrt. Po onome ljudskom, suprotstavljanje smrti, on je nesebian i plemenit, a njegovu linost krase mnoge pozitivne crte.Gilgame je ljudskim dijelom svoje linosti nadvladao i potisnuo boanski dio.Dinamizam i unutranji nemir vode Gilgamea u niz akcija: ne smiruje se na jednom mjestu, ne odustaje od namjere, uporan je u nastojanju da dostigne cilj. Ali Gilgame je i ovjek patnje i bola: kao ljudskom biu, njemu je sueno da pati i da doivljava bol.

Vavilonska knjievnost je pisana klinastim pismom gde je najznaajniji Ep o Gilagameu, koji je nastao 1700. godine p.n.e.. Pisan je na glinenim ploicama koje su uvane u Asurbanipalovoj boblioteci u Nivivi gde je bilo 300000 glinenih ploica.Uepuse govori olegendarnom junaku Gilgameu, kralju u gradu Uruku, bio je 2/3 Bog, a 1/3 ovek. Samim tim to je bio ovek bio je i smrtan. Njegov prijatelj bio je Enkidu koga je boginja Aruru stvorila od blata i oivela sa namerom da savlada Gilgamea ali su se njih dvojica sprijateljili. Enkidu je bio ceo ovek, smrtan i kada jeumro Gilagameje bio strahovito ojaen.Bez njega vie nije hteo da i, nije jeo bio je tuan, lutao je zaputen po pustinji, jadikovao je i reo da ode u podzemni svet da trai travu besmrtnosti da bi oiveo svoga prijatelja. U podzemnom svetu saznao je da nee uspeti, jer su bogovi besmrtnost zadrali za sebe. Naao je travu, meutim, ukrala mu je lukava zmija, vraa se bez nje i umire u svojoj palati u snu.Lepotu i vrednost epa ine humanizam i ovekoljublje, ljubav prema prijatelju za koga sve treba uiniti i bez koga je ivot prazan. Pokuaj da se ivot odri i smrt prevazie je u tome da stvori besmrtno delo. Govori o nemogunosti da se ovek priblii venosti a to moe samo stvaranjem dela trajne vrednosti koje e o njemu da govore i nakon njegovog fizikog nestanka.Humanizam u epu je veoma izraen u druenju Gilgamea i Enkidua i tek je samoa naterala Gilgamea da razmilja o smrti. Samu re smrt nigde ne nalazimo u epu, iako je ona presudna, nego se o njoj govori posredno. Bez obzira na starost epa, neke teme su savremene, vene i bliske svakom oveku: ovekoljublje, elja da se prevazie smrt, i da se delima ovekov ivot pomeri u venost. U ovom epu pominje se Veliki potop koji je unitio ljude i stigao do Brega bogova gde oni na vrhu ue prozebli i mokri. U prvoj plociu kratkom u vodu kazuje se da je gilgames upoznao svacije znanje i djelo, da jemnogo putovao i mnogo video, stekao duboku mudrost, saznao sve vjeti iz vremenaprije velikog potopa i dao da se sve to napise klinovima. U kratkom Gilgamesovomportretu naglaseni su njegova lepota i snaga, ali i njegova samovolja.Jadikovanje naroda, cuo je Anu, Bog neba, koji naredi boginji oblikovana Arurida nacini junaka slicnog Gilgamesu koji ce ga savladati. Ona nacini od blatajunaka dlakavog po cjelom tjelu, to je Enkidu. Ovaj je ziveo sa zivotinjama ustepi, i dolazeci na pojilo zatrpavao lovcima zamke. Lovci se pozale Gilgamesua ovaj ih posavetova da povedu mladu zenu koja ce ga opciniti, odvojiti odstoke i odvesti u stepu. Kada zena isprica Enkiduu o Gilgamesu, velikom junaku,ovaj dodje u Uruk da ga izazove na borbu. Gradjani radosno docekuju Enkidua,nadajuci se oslobodjenu od Gilgamesovog terora. Gilgames je usnio san o sukobusa nekim junakom, a majka mu tumaci san: taj junak ce postati njegov prijatelji brat.

2.Ploa

Na drugoj ploci opisuje se dvobojGilgamesa i Enkidua, Gilgamesova pobjeda, njihovo bratimljene. Gilgames pozivaEnkidua da podju za pustolovinama i junackim djelima i da prvo ubiju Humbabu,cuvara Kedrove sume bogova koji je uvredio Samasa, boga Sunca i Gilgamesovogzastitnika.

3.Ploa

Na trecoj plocui opisuje se Enkiduova ceznja zastepom. Enkidu napusta grad, i odlazi u stepu, i Gilgames tuguje za njim,tuguje i ceo Uruk. Gilgames odlazi u stepu nalazi Enkidua i uspjeva da ganagovori da se vrati u Uruk. Enkidu pripovjeda Gilgamesu o svome snu: da ga jeneka sila bacila u podzemlje, u svjet mrtvih, gdje je kraljica podzeljanaredila da se Enkiduovo ime upise u glinu.

4.Ploa

Cetvrta plocaopisuje kako je bog Samas naredio Gilgamesu da ubije Humbabu, cuvara Kedrovesume koji ga je uvredio. Oni dolaze do Kedrove sume i ubijaju cuvara. Enkidu jeklonuo, hoce da se vrate, ali ga Gilgames nagovara da idu dalje i trazeHumbabu.

5.Ploa

Na petoj plociopisuje se njihov dolazak u Kedrovu sumu, u potraga za Humbabom. Kada zanoce ,Enkidu usni san, koji Gilgames protumaci kao dobar i sa radosnim znacenjem, Udvoboju savladaju Humbabu, Gilgames mu odsjece glavu, i stavi na koplje idonese u Uruk.

6.Ploa

Sesta ploca pripovjeda kako je Gilgamesobukao novo odjelo i zasijao u svojoj lepoti. Boginja ljubavi i plodnosti Istarbaci oko na njega i poziva ga da joj bude muz. Gilgames odbija govoreci dadonosi nesrecu svojim ljubavnicima. nju to razljuti i trazi od oca Anua dastvori carobnog bika koji ce ubiti Gilgamesa. Otac ispuni zeljum, ali Enkidu iGilgames savladaju bika.

7.Ploa

Na sedmoj plociisprican je Enkiduov san koji Gilgames protumaci kao zlosutan.

8.Ploa

Osma plocaopisuje Enkiduovu bolest i Gilgamesovo jadikovanje kroz koje obnavlja sve onedane koje je proveo sa prijateljem i djela koja su zajedni ucinili: ubili suHumbabu i carobnog bika, i oslobodili narod zla. Enkidu umire. Gilgames je sestdana i sest noci oplakivao Enkidua, sedmoga dana ga je sahranio, napustio Uruk,i krenuo u stepu, da tuguje za prijateljem. Bol za prijateljem dat je u snaznimslikama i upecatljivim detaljima. Gilgamesovi obrazi su bili blijedi i upali,lice pogruzeno, dusa ojadjena, stas pogrbljen. U dolinama trazi utjehu ali unjemu je nemir. Zavrsen je period Gilgamesovog sretnog zivota u kome je osjetioslast vlasti, ljepotu uspjeha, toplinu prijateljske ljubavi.

9.Ploa

Pocetak deveteploce kazuje o mukama i namerama Gilgameesovim. Strah od smrti i misao ovjecnom zivotu odvode Gilgamesa na dugogodisnji put na kome osjeca strah istalno moli Bogove da ga sacuvaju. Kad dolazi pred suncevu kapiju zaustavljajuse skorpioni. Moli ih da ga puste kako bi nasao zivot. Zadivljeni njegovomsnagom, hrabroscu i upornoscu, oni ga pustaju da pronadje put. Dugo putuje krozmracni klanac, dok stigne na svjetlost pred vrt bogova.

10.Ploa

Deseta plocaopisuje Gilgamesov susret sa Siduri Sabitu. Kada dodje do Siduri Sabitu kazujejoj svoje patnje i kuda je krenuo. Ona ga odvraca. Jos jedan nagovjestajuzaludnosti traganja i potvrda da je covjekova sudbina unapred odredjena te dase od smrti ne moze pobjeci. Ona mu savjetuje da jede i pije, da se veseli uzharfu, frulu i igru, da se raduje u narucju zene. Ova hedonisticka slikadjeluje snazno u kontrastu sa predhodnom mracnom slikom ljudske sudbine, stojos vise Gilgamesovom zivotu daje tezinu i sumornost.

11.Ploa

Jedanaesta ploca sadrzi pricu o velikom potopu,koju Utnapistim kazuje Gilgamesu. Za razliku od Gilgamesa koji je stalno upokretu, nemiran i stvoren da se bori Utnapistim se povukao u miran zivot kojimsu ga bogovi nagradila. Iz prica o potopu karakteristicna su dva momenta:

1. o Utnapistinovoj sebicnosti

2.preplasenost bogova od potopa

Kada Utnapistimu Ea, bog dubina, saopstava odlukubogova o potopu, i daje mu uputstva kako da spasi sebe i porodicu, sto je ovaji uradio. Naprotiv kada dolazi do cudotvorne trave zeli da je podjeli svima, ane da je sam pojede.

12.Ploa

Dvanaesta plocaopisuje Gilgamesov nemir, sto nije nasao zivot. Trazi da mu dozvolu Enkiduovduh ne bi pitao za sudbinu mrtvih, sada kada je konacno shvatio da mu smrtdolazi kao neminovnost. Poslije mnogih neprijatelja Gilgames razgovara saEnkiduovom sjenom i moli da mu objavi zakon zemlje koji je video kako bi saznaosudbinu mrtvih.